DOKIMOLOGIJAIspitivanja,procjenjivanja i mjerenja postignua uenika u kolama

VREDNOVANJE POSTIGNUA UENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUJU5

RAZLIKUJEMOProvjeravanje znanja Ocjenjivanje znanja

POVRATNA INFORMACIJA

KONANO VREDNOVANJE

Ciljevi koji su ishodite za planiranje nastave, istovremeno predstavljaju i kriterije provjeravanja i ocjenjivanja.

Odnos ciljeva i ishoda u nastavi i uenju

CILJEVI Naglasak je na tome ta e nastavnik da radi Opis namjere uenja Naglasak na mogunostima za uenje Ukljuuje procjenu koliine koja moe da se naui u datom vremenu Formuliraju se u obliku glagolskih imenica (razvijanje, osposobljavanje)

ISHODI Naglasak na tome ta e uenik da radi Opis rezultata uenja Naglasak je na tome kako se naueno koristi Zahtijeva fleksibilno odreivanje vremena prema definiranoj koliini Formuliu se kao aktivni glagoli (zna,koristi,razumije)

pristup ocjenjivanju snano utjee na kvalitetu uenja i pouavanja

uspjeh uenika 20-40% ovisi o kvaliteti nastave

ocjene govore o kvaliteti uenja i pouavanja

VREDNOVANJE = EVALUACIJA = VALORIZACIJA odreivanje vrijednosti, procjena odreivanje stupnja do kojeg su postignuti ciljevi neke odgojnoobrazovne akcije ocjenjivanje koje uzima u obzir uvjete u kojima su postignuti neki rezultati OCJENJIVANJEV. Andrilovi, M. udina-Obradovi PSIHOLOGIJA UENJA I NASTAVE

brojano = razvrstavanje u kvalitativne kategorije i pretvaranje tih kategorija u kvantitativne (brojane) vrijednosti ocjena = dogovorena oznaka za odreenu kvalitetu znanja opisno = opisano to i kako zna/ne zna ili umije/ne umije uenik (kvalitativna analiza)

TEHNIKE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKAradi vrednovanja postignua - standardne provjere znanja

- testovi (standardizirani)- pisanje eseja - praktini zadaci

tradicionalno

- promatranje i biljeenje- dijagnostiki upitnici (ek liste i skale procjene) - razgovor uenika i nastavnika

- postavljanje pitanja otvorenog tipa- portfolije (zbirke uenikih radova) Prikupiti podatke za kognitivno, afektivno i socijalno podruje

PRIJE obraivanja sadraja (Dijagnostiko)

UITELJ PROVJERAVA

TOKOM obraivanja sadraja (Formativno)

NAKON obraivanja sadraja (Sumativno)

ocjenjivanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave !

CILJEVI NASTAVE - Podruja:ravnopravna- kognitivno (spoznajno) - socio-emocionalno (stavovi, uvjerenja, sustav vrijednosti, ponaanje)- Psihomotoriko( vjetine, kretanje, pisanje,rukovanje)

Ciljevi ocjenjivanjaUSPOREIVATI I OTKRITI TO NE MOGU I NE ZNAJU

UTVRDITI TO ZNAJU I MOGU POTAKNUTI NA BOLJI RAD u OSNOVNOJ i SREDNJOJ koli

7. i 8. razred i srednja kola dodatni cilj:

selekcija pri upisu

Zahtjevi o kojima treba voditi rauna pri ocjenjivanju1) OBJEKTIVNOST

- vrednovati u odnosu na jedinstveni kriterij koji se primjenjuje neovisno o osobinama uenika, okolnostima rada i osobinama uitelja mogue usporeivanje uenika2) INDIVIDUALIZACIJA - voditi rauna o osobinama uenika, okolnostima rada i uenikovom relativnom napretku poticaj na kvalitetniji raddjelomino suprotstavljeni ne moemo ih u potpunoti ispuniti

vjetim kombiniranjem postupaka moemo u dovoljnoj mjeri udovoljiti i jednom i drugom u zadovoljavajuoj mjeri postii krajnje ciljeve ocjenjivanja

Vrste vrednovanja postignua uenika SUMATIVNO VREDNOVANJE

- procjena ishoda uenja / pouavanja - govori o kvaliteti znanja nakon poduke i kvaliteti poduke - na kraju obrazovnog razdoblja ili obrade nastavne cjeline FORMATIVNO VREDNOVANJE

- procjena kvalitete procesa uenja/pouavanja - govori o predznanju ili znanju tokom dijela poduke

Sumativno vrednovanjekognitivno podrujedominira u tradicionalnim kolamakampanjsko uenje orijentacija na ocjenu, umjesto na znanje

selekcija umjesto poticanja na kvalitetniji rad

Problem objektivnosti ocjena

Kampanjsko uenje poticajnije su este i kratke provjere nego duge i rijetke uenici redovitije i bolje ue kad znaju da e biti provjeravani i ocjenjivani

razlozi znaajno boljih rezultata uenika u OSNOVNOJ KOLI:

- ee provjeravanje i ocjenjivanje- vea individualizacija pristupa

Hiperinflacija odlikaa !?USPOREDBA OPEG USPJEHA UENIKA SA I BEZ ODGOJNIH PREDMETA 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% 1

33% 30% 20% 20% 13% 4% 0% 2 bez odgoja 3 4 svi predm eti 5 24%

34%

22%

Selekcija umjesto poticanjaUENICI SA OPIM USPJEHOM DOVOLJAN I NEDOVOLJAN bez odgojnih predm eta

45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% 0% II. 1% III. IV. V. VI. VII. 7% 20% 14% 26%

41%

VIII.

iz razreda u razred sve manji postotak uspjenih, a sve vei postotak neuspjenih uenika

Usporedba opeg uspjeha uenika na kraju 8. r i na polugoditu 1. r gimnazijaUSPOREDBA OPEG USPJEHA UENIKA NA KRAJU 8. RAZREDA I NA 1. POLUGODITU GIM NAZIJE 2007./08. N=17 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 6% 18% 6% 6%

65%

0

-1

-2

-3

-4

samo 1 uenik postigao isti (odlian) uspjeh (daroviti uenik) svi ostali postigli loije rezultate: 65% postiglo je opi uspjeh slabiji za 1 ocjenu, 18% za 2 ocjene, a po 6 % (po 1 uenik) za 3 i 4 ocjene (2 i 1)

UsporedbaOPEG USPJEHA UENIKA NAuenika na kraju 8.RrU i na USPOREDBA opeg uspjeha KRAJU 8. R I NA 1. POLUGODITU 1. STRUKOVNIM KOLAMA VIEG UPISNOG PRAGA polugoditu 1. r strukovnih kola45% 40% 35% 41%

velik broj djece ne 35% zavri srednju k. 30% 7,8% fakultetski 25% obrazovanih20% 15% 10% 5% 12%

12%

0% 0%

0

-1

-2

-3

-4

od njih 11 samo 2 uenika postigla isti uspjeh svi ostali su postigli loije rezultate: 35% postiglo je opi uspjeh slabiji za 1 ocjenu, 41% za 3, a 12 % za 4 ocjene

Model stare kole19. i 20. stoljee

20% profesionalaca

30% radnika u trgovini i administraciji

50% manualnih radnika

slab k. uspjeh

Model nove kole21. stoljee

odlini i vrlodobri

ljudi koji sami sobom upravljaju sami djeluju sami ue sami sebe motiviraju USPJENI UENICI

nestruni i sezonski poslovi

slab k. uspjeh 10-12%

Problem objektivnosti ocjena po bitnim obiljejima ocjenjivanje je mjerenje znanja:

ima predmet mjerenja (znanje), instrument koji mjeri (nastavnik) i tehniku mjerenja (razliiti naini ispitivanja). Da bi mjerenje bilo ispravno

rezultat mora biti odreen veliinom onoga to se mjeri mjerni instrument ne bi smio utjecati na rezultat ocjena bi morala biti odreena uenikovim znanjemne osobinama uitelja, uenika tehnike mjerenja

5

3

ISTRAIVANJA ocjene su neobjektivne: razliiti profesori daju razliite ocjene za ista iskazana znanja ocjenjivai su i nedosljedni: ne slau se sami sa sobom (iste pismene provjere e nakon ocijeniti godinu dana drugaije)VANO JE DA DIJETE DOBIJE ZASLUENU OCJENU

mogunosti daljnjeg kolovanja limitirane samopotovanje i samopouzdanje djece najvie ovisi o kolskom uspjehu (temelj mentalnog zdravlja) loa ocjena - najei izvor stresa nedostatak kontrole nad uspjehom ubija motivaciju za uenje

Uzroci pogreakakod ocjenjivanja

uitelj u ulozi i instrumenta i mjerioca definira znaenje ocjene definira to mjeri i kriterije (kako uenik treba odgovoriti da bi dobio odgovarajuu ocjenu) 5 5 5 brojano ista ocjena ima razliito znaenje kod: razliitih uitelja istog uitelja ovisno o ueniku i raspoloenju uitelja (spontano mijenjaju kriterije ocjenjivanja i predmete mjerenja)

ocjena odreena utjecajem velikog broja faktora koji se odnose na uitelja uenika tehniku ispitivanja

krivulja nagnuta prema slabijim ocjenama kriterij previsok - veina ne moe udovoljiti45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%

ZAKLJUNE OCJENE IZ ... UENIKA ... RAZREDA polugodite ....

42%

27% 23%

gradivo je preteko veina ne moe nauiti uitelj nije uspio rastumaiti gradivo

8% 0% 1 2 3 4 5

nejasna pitanja (dvosmislena) - uenici ne mogu odgovoriti - pogaaju nedovoljno vremena pri ispitivanju - stres odnos izmeu uenika i uitelja je nekvalitetan: strah (ometa proces zamjeivanja, razumijevanja i pamenja) ili nepotivanje (neozbiljno shvaanje profesora i predmeta)

Rezultat vrednovanja govori o kvaliteti uenja i pouavanja uspjeh uenika 20-40% ovisi o kvaliteti nastave vrednovanje pokae da dio gradiva nije kvalitetno usvojen dodatno obraditi nakon toga ponoviti vrednovanje s novim materijalima

mogue utvrditi napredak uenika45%

42%

nakon dodatne obrade znaajan broj uenika (pojedini uenik) ne uspijeva pojam preteak neprimjerene metode

40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%

27% 23%

8% 0% 1 2 3 4 5

7-10% uenika neuspjeno zbog razloga van kole 20% uenika neuspjeno zbog neodgovarajueg stila pouavanja (i vrednovanja)

ZAKLJUNE OCJENE UENIKA na polugoditu .... 45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%

42%

24%

25%

9% 0% 1 2 3 4 5

krivulja nagnuta prema viim ocjenama mogui uzroci: preblag kriterij optimalno strog uitelj uspio motivirati uenike

ZAKLJUNE OCJENE UENIKA ... RAZREDA polugodite ...40%

35%35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%

23%

19% 13% 9%

1

2

3

4

5

ima najmanje prosjenih ocjena uitelj loe razlikuje znanja oko prosjeka osim znanja na ocjenu utjee jo neto (dva predmeta mjerenja)negativan stav prema ocjenjivanju ee ekstremne ocjene - brane se od optereujue aktivnosti (najtee napraviti razliku meu odgovorima srednje kvalitete)

preduvjet za pozitivno djelovanje vrednovanja provoenje na nain da ga uenici smatraju korisnim

ispitivanje znanja i ocjena ne smiju biti sredstvo discipliniranja,ve iskljuivo povratna informacija o kvaliteti postignua

kad je osoba svjesna pogreaka, djeluju znaajno manje (moe ih kontrolirati)

UPOZNATI UITELJE S IZVORIMA POGREAKA

!

nakon seminara tanije ocjenjivanje efekti se izgube nakon nekog vremena povremeno ponavljati naueno

nije naena povezanost duine staa i tanosti ocjena uitelji rano oblikuju kriterije ocjenjivanja - nisu ih skloni mijenjati

Najvaniji

naini kontrole pogreakakod ocjenjivanja ...

Svim postupcima kojima sePOTIE UENIKE NA KVALITETNIJI RAD

POVEAVA OSJEAJ KONTROLE NAD USPJEHOM i PRIHVAANJE OCJENE.

VODITI RAUNA o slijedeem: vei broj mjerenja manja pogreka mjerenja ue redovitije i kvalitetnije kad znaju da e znanje biti provjeravano i ocjenjivano strah / stres ometa zapaanje, razumijevanje, pamenje i dosjeanje najvie uimo na vlastitim grekama, ako ih se ne bojimo trudimo se ako moemo popraviti greku djeca esto imaju iluziju o znanju veina roditelja ne zna to znai kvalitetno uiti /nauiti uspjeh najvie ovisi o pogaanju oekivanja uitelja

to ee ispitivati i ocjenjivati

vei broj mjerenja manja pogreka mjerenja poticajnije su este i kratke provjere nego duge i rijetke redovitije i bolje ue kad znaju da e biti provjeravani i ocjenjivani

na vrijeme dobije informaciju u kvaliteti znanja familijariziranje s ispitnim situacijama manji strah i stres

Stvoriti oputenu atmosferu tokom provjere znanjane prijetiti loom ocjenom najaviti kada e se provjeravati znanje objasniti to i kako e se provjeravatilagana tjelesna vjeba u sredini pismene provjere 80% tekoa uenja uzrokovano je stresom (strahom)ometa procese razumijevanja, pamenja i dosjeanja

Dugotrajno sjedenje je izvor stresa - Mozak treba kisik. Pri sjedenju je slabija cirkulacija.

Dati dovoljno pitanja i vremena barem 4 sek. (usmeno) pismeno

Due ekamo na odgovor kod djece od koje vie oekujemo. to vie oekujemo od djece vie dobivamo. Nii razredi: uitelji na odgovor ekaju u pravilu 0,9 sek.

Ispravljati pismene provjere na slijepo.(umjesto imena ifra) kontrola halo-efekta

Naizmjenino provjeravati znanje dobrih i loih uenikakontrola pogreke kontrasta

ee procjenjivati znanje mimo formalnih ispitnih situacija

obrada ponavljanje vjebanje Oputenost bolje pokau znanje objektivnije i poticajnije ocjene

Kombinirati razliite naine provjere znanjanaglasak na onome koji ueniku vie odgovara Razliiti stilovi uenja

Viestruke inteligencije

Komentirati ocjenu.konkretno rei / napisati to je dobro i na emu treba raditi

Tano zna to je dobro, a to loe bolje napredovanje I odlian uenik moe jo bolje. Negativno ocijenjen je napravio neto dobro (djelomian osjeaj uspjeha).

Potcrtati pogreke samo ih ispravi.ne arati crvenom bojom po pogrekama koritenje razliitih izvora znanja

Aktivnost Razmiljanje Povezivanje

Dati uvijek priliku za popravljanje ocjene.(3 5 = 5)

Najvie uimo na vlastitim grekama ako nas ne kanjavaju i moemo ih ispraviti. Trudimo se kada znamo da o nama ovisi uspjeh.

uenik vjeruje da e moi popraviti situaciju postavljanje viih ciljeva

spremnost na ulaganje vie truda radi popravljanja zavrne ocjene

uenik na polugoditu ima zakljuenu ocjenu dobar ako na kraju godine ne moe imati vie od v. dobar

NEE BITI SPREMAN uloiti napor potreban za ODLINE rezultate? (uit e onoliko koliko treba za 4)

Zakljuna ocjena kao aritmetika sredinaKoliko je poticajna i pravedna? marljiv uenik, izraen strah od ispitnih situacija ocjene iz pismenih provjera znanja: 3

5 5 2 5 5

pisao ispravak za gradivo ih kojeg je dobio lou ocjenu:3 5 5 2 5 5 4 4,25 ispravljena ocj. 5 4 zakljuna ocjena kao aritmetika sredina

zaklj. ocj. kao da nije uio, nauio i ispravio ocjenu Zato bih se trudio? Ionako mi doe na isto! 3 5 5 2 5 5 zaklj. ocj. kao oznaka za 5 kvalitetu cjelokupnog znanja isprav. ocj. 5 4

isprav. ocj.

1 3 1 1 2 1 2 1,57 2

zaklj. ocj. kao aritmetika sredina

nakon 3 zakljuio da mu je to garancija za 2 ako pokua ispraviti 1 moe dobiti novu i smanjiti anse za 2 ne doe na ispravak, ali donese isprinicu ima dovoljan, a nema elementarnih znanja iz polovice gradiva 1 3 1 1 2 1 2 zaklj. ocj. kao isprav. ocj. 3 3 3 3 3 2,18 aritmetika sredina

uporan, uio, nauio svo gradivo za dobar na kraju imaju istu zakljunu ocjenu Hoe li samome sebi ubudue postavljati vie ciljeve? vie se truditi? teiti da ono to radi radi izvrsno?

Dati jasne smjernicekriteriji ocjenjivanja primjeri

Ne trebaju pogaati to se od njih oekuje Jasno im je zato su dobili ocjenu

Glavni elementi provjeravanja

1. Postava standarda Specifikacija Primjer za svaki stupanj ocjene Kriterij: uvjeti za postizanje cilja 2. Povratna informacija injenice: kvaliteta znanja koju je uenik pokazao u usporedbi s ciljem Opis uinaka injenice (rezultati/reakcija) Komentar: obrazloeni postignuti rezultati u usporedbi sa zacrtanim ciljem; obrazloenje onoga to uenik ve zna i to jo mora nauiti 3. Elementi vrjednovanja Vrjednovanje: sud na temelju injenica i rezultata Nagrada/kazna: odreeni na temelju individualnog znanja 4. Upute Savjet to poduzeti na temelju povratne informacije Usmjerenje trenutne prakse na temelju rezultata

Ukljuiti uenike u proces vrednovanjaargumentirano samovrednovanje Realnije vrednovanje svoga i tueg postignua Osjeaj da je ocjena pravedna

Bolji odnos s profesorom i prema predmetu Osjeaj kontrole nad vlastitim uspjehomVea suradnja i motivacija za rad

najbolje napreduju kad se prati i vrednuje njihov napredak

potrebna i objektivna povratna informacija o razini postignua svi naini provjere znanja imaju prednosti i nedostatke razliitoj djeci odgovaraju razliiti naini

kombiniranje razliitih naina provjere znanja cjelovita slika stvarnih mogunosti i kvalitete znanja

Primjer distribucije zahtjevne uiteljice koja kvalitetno pouavaZakljune ocjene na kraju kolske godine35% 30% 29% 25% 24% 20% 15% 12% 10% 5% 4% 0% 1 2 3 4 5 31%

Ocjenjivanje ima: spoznajne utjecaje na ucenike, (provjeravanje koje je usredotoeno na ciljeve na razini reprodukcije). emocionalne(koje uzrokuje da se pojedinac plai neuspjeha) motivacijske utjecaje na ucenike(esto je naglaena vanjska motivacija gdje su prije svega vane ocjene I elja za isticanjem iznad drugih)

8 koraka dobre povratne informacije1. Identificiranje predvienog postignuca. 2. Odreivanje kriterija svakog postignuca. U slucaju bilo koje dvojbe o tome shvacaju li ucenici ili ne zato je potrebno postici odreeno znanje i standarde. To im je potrebno obrazloiti. 3. Opis postupka ocjenjivanja i uzroka ocjenjivanja. 4. Odrediti standarde prije ocjenjivanja.5. Identificiranje uzornih primjera i prezentacija izvora koje ucenici mogu upotrijebiti da i sami postignu uradak koji ce biti uzoran. 6. Posredovanje ceste i jasne povratne informacije vezane uz standard. Posljedice dobro i loe obavljenog rada moraju biti jasno podastrte. 7. Posredovanje povratnih informacija u tolikom broju koliko je potrebno da ucenici unaprijede svoj rad. 8. Traenje razliitih uzroka za loije znanje i aktivnosti za unaprjeenje znanja

Nikako nisam mogao uvjeriti nastavnicu Sanelu da moje dijete udi za pohvalom. Nije dobro da joj ja govorim kako joj u koli dobro ide. Ona to eli uti od svog nastavnika. Mislim da nije uvijek njena greka kad ne uradi zadatak, jer joj se daje neprikladan zadatak.

Hvala na panji!