Vrednovanje Postignuca Ucenika Na Kognitivnom Podrucju

5/14/2018 Vrednovanje Postignuca Ucenika Na Kognitivnom Podrucju - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/vrednovanje-postignuca-ucenika-na-kognitivnom-podrucju 1/55

DOKIMOLOGIJA

Ispitivanja,procjenjivanja i

mjerenja postignuća učenika uškolama



VREDNOVANJE

POSTIGNUĆA UĈENIKA NAKOGNITIVNOM PODRUĈJU

5



Provjeravanje znanja Ocjenjivanje znanja

RAZLIKUJEMO

•POVRATNA

INFORMACIJA

•KONAČNOVREDNOVANJE



Ciljevi koji su ishodište zaplaniranje nastave,

istovremeno predstavljaju i

kriterije provjeravanja i

ocjenjivanja.



Odnos ciljeva i ishoda u nastavi iučenju

CILJEVI• Naglasak je na tome šta

će nastavnik da radi• Opis namjere učenja

• Naglasak namogućnostima za učenje• Uključuje procjenu

količine koja može da senauči u datom vremenu

• Formuliraju se u oblikuglagolskih imenica(razvijanje,osposobljavanje)

ISHODI• Naglasak na tome šta će

uĉenik da radi• Opis rezultata učenja

• Naglasak je na tome kakose naučeno koristi• Zahtijeva fleksibilno

odreĎivanje vremenaprema definiranoj količini

• Formulišu se kao aktivniglagoli(zna,koristi,razumije)



uspjeh uĉenika 20-40% ovisi o kvaliteti nastave

ocjene govore o kvaliteti uĉenja i pouĉavanja

pristup ocjenjivanjusnaţno utjeĉe na kvalitetu uĉenja i pouĉavanja



VREDNOVANJE = EVALUACIJA = VALORIZACIJA

OCJENJIVANJE

• odreĎivanje vrijednosti, procjena

• odreĊivanje stupnja do kojeg su postignuti ciljevi neke odgojno- obrazovne akcije

• ocjenjivanje koje uzima u obzir uvjete u kojima su postignuti

neki rezultatiV. Andrilović, M. Čudina-Obradović“PSIHOLOGIJA UČENJA I NASTAVE”

• brojĉano = razvrstavanje u kvalitativne kategorije i pretvaranje tih kategorija u kvantitativne (brojčane) vrijednosti

• ocjena = dogovorena oznaka za odreĊenu kvalitetu znanja

• opisno = opisano što i kako zna/ne zna ili umije/ne umije uĉenik

(kvalitativna analiza)



- standardne provjere znanja

- testovi (standardizirani) tradicionalno

- pisanje eseja

- praktiĉni zadaci- promatranje i biljeţenje

- dijagnostiĉki upitnici (ĉek liste i skale procjene)

- razgovor uĉenika i nastavnika

- postavljanje pitanja otvorenog tipa

- portfolije (zbirke uĉeniĉkih radova)

TEHNIKE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKAradi vrednovanja postignuća

Prikupiti podatke za

kognitivno, afektivno i socijalno podruĉje



UČITELJPROVJERAVA

PRIJE obrađivanja sadržaja(Dijagnostičko)

TOKOM obrađivanja sadržaja(Formativno)

NAKON obrađivanja sadržaja(Sumativno)



- kognitivno (spoznajno )

- socio-emocionalno (stavovi, uvjerenja,

sustav vrijednosti, ponašanje)

- Psihomotoriĉko( vještine, kretanje, pisanje,

rukovanje)

ocjenjivanje = procjenjivanje realizacije ciljevanastave !

CILJEVI NASTAVE - Podruĉja: ravnopravna



• 7. i 8. razred i srednja škola – dodatni cilj:

–selekcija pri upisu

USPOREĐIVATI I OTKRITI ŠTO NE MOGU I NE ZNAJU

Ciljevi ocjenjivanja

UTVRDITI ŠTO ZNAJU I MOGU

POTAKNUTI NA BOLJI RAD

u OSNOVNOJ i SREDNJOJ školi



Zahtjevi o kojima treba voditi raĉuna pri ocjenjivanju

1) OBJEKTIVNOST

- vrednovati u odnosu na jedinstveni kriterij koji seprimjenjuje neovisno o osobinama uĉenika,okolnostima rada i osobinama uĉitelja

moguće usporeĊivanje uĉenika

2) INDIVIDUALIZACIJA

- voditi raĉuna o osobinama uĉenika, okolnostimarada i uĉenikovom relativnom napretku

poticaj na kvalitetniji rad

djelomiĉno suprotstavljeni ne moţemo ih u potpunoşti ispuniti

vještim kombiniranjem postupaka moţemo

u dovoljnoj mjeri udovoljiti i jednom i drugom

u zadovoljavajućoj mjeri postići krajnje ciljeve ocjenjivanja



Vrste vrednovanja postignuća uĉenika

• SUMATIVNO VREDNOVANJE

- procjena ishoda uĉenja / pouĉavanja

- govori o kvaliteti znanja nakon poduke i kvaliteti

poduke

- na kraju obrazovnog razdoblja ili obrade nastavnecjeline

• FORMATIVNO VREDNOVANJE

- procjena kvalitete procesa uĉenja/pouĉavanja

- govori o predznanju ili znanju tokom dijela poduke



Sumativno vrednovanjekognitivno podruĉje

Problem objektivnosti ocjena

dominira u tradicionalnim školama

kampanjsko uĉenje orijentacija na ocjenu , umjesto na znanje

selekcija umjesto poticanja na kvalitetniji rad



• poticajnije su ĉeste i kratke provjere nego duge irijetke

• uĉenici redovitije i bolje uĉe kad znaju da će bitiprovjeravani i ocjenjivani

• razlozi znaĉajno boljih rezultata uĉenika uOSNOVNOJ ŠKOLI:

- ĉešće provjeravanje i ocjenjivanje

- veća individualizacija pristupa

Kampanjsko uĉenje



“Hiperinflacija” odlikaša !?

USPOREDBA OPĆEG USPJEHA UČENIKA SA I BEZ

ODGOJNIH PREDMETA

20%22%

0%

13%4%

30%

24%20%

33% 34%

0%

5%

10%

15%

20%

25%30%

35%

40%

1 2 3 4 5

bez odgoja svi predmeti



Selekcija umjesto poticanja

• iz razreda u razred sve manji postotak uspješnih, a sveveći postotak neuspješnih uĉenika

UČENICI SA OPĆIM USPJEHOM DOVOLJAN I

NEDOVOLJANbez odgojnih predm eta

0% 1%7%

14%

20%

26%

41%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

II. III. IV. V. VI. VII. VIII.



USPOREDBA OPĆEG USPJEHA UČENIKA NA KRAJU 8.RAZREDA I NA 1. POLUGODIŠTU GIMNAZIJE 2007./08.

N=17

18%

6%

65%

6% 6%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

0 -1 -2 -3 -4

• samo 1 uĉenik postigao isti (odličan) uspjeh (daroviti učenik)

• svi ostali postigli lošije rezultate: 65% postiglo je opći uspjeh slabiji za 1

ocjenu , 18% za 2 ocjene, a po 6 % (po 1 učenik) za 3 i 4 ocjene (2 i 1)

Usporedba općeg uspjeha uĉenika na kraju 8. r i na polugodištu 1. r gimnazija



USPOREDBA OPĆEG USPJEHA UČENIKA NA KRAJU 8. R I NA 1. POLUGODIŠTU 1. R USTRUKOVNIM ŠKOLAMA VIŠEG UPISNOG PRAGA

12%

35%

0%

41%

12%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

0 -1 -2 -3 -4

Usporedba općeg uspjeha uĉenika na kraju 8. r i na polugodištu 1. r strukovnih škola

• od njih 11 samo 2 uĉenika postigla isti uspjeh

• svi ostali su postigli lošije rezultate: 35% postiglo je opći

uspjeh slabiji za 1 ocjenu, 41% za 3, a 12 % za 4 ocjene

• velik broj djece nezavrši srednju šk.

• 7,8% fakultetski

obrazovanih



Model stare škole19. i 20. stoljeće

50%manualnih radnika

30%radnika u

trgovini iadministraciji

20%

profesionalaca

slabšk. uspjeh



Model “nove” škole21. stoljeće

nestruĉnii

sezonskiposlovi

ljudi kojisami sobom upravljaju

sami djelujusami uĉe

sami sebe motiviraju

USPJEŠNIUĈENICI

slab šk. uspjeh10-12%

odliĉni i

vrlodobri



Da bi mjerenje bilo ispravno

rezultat mora biti odreĊen veliĉinom onoga što se mjeri

mjerni instrument ne bi smio utjecati na rezultat

po bitnim obiljeţjima ocjenjivanje jemjerenje znanja:

ima predmet mjerenja (znanje),

instrument koji mjeri (nastavnik) i

tehniku mjerenja (različiti načiniispitivanja).

Problem objektivnosti ocjena

ocjena bi morala biti odreĊena uĉenikovim znanjem

ne osobinama učitelja,učenika

tehnike “mjerenja”

5 3



ISTRAŢIVANJA

• ocjene su neobjektivne:razliĉiti profesori daju razliĉite ocjene za ista iskazanaznanja

• ocjenjivaĉi su i nedosljedni: ne slaţu se sami sa sobom

(iste pismene provjere će nakon ocijeniti godinu dana drugačije )

5 3

VAŢNO JE DA DIJETE DOBIJE ZASLUŢENU OCJENU

• mogućnosti daljnjeg školovanja limitirane

• samopoštovanje i samopouzdanje djece najvišeovisi o školskom uspjehu (temelj mentalnog zdravlja)

• loša ocjena - najĉešći izvor stresa

• nedostatak kontrole nad uspjehom ubija motivaciju za uĉenje



Uzroci pogrešakakod ocjenjivanja



• uĉitelj u ulozi i instrumenta i mjerioca definira znaĉenjeocjene

• definira što mjeri

• i kriterije ( kako učenik treba odgovoritida bi dobio odgovarajuću ocjenu)

• brojĉano ista ocjena ima razliĉito znaĉenje kod:

• razliĉitih uĉitelja

• istog uĉitelja ovisno o uĉeniku i raspoloţenju uĉitelja(spontano mijenjaju kriterije ocjenjivanja i predmete mjerenja)

• ocjena odreĊena utjecajem velikog broja faktora koji se

odnose na – uĉitelja – uĉenika – tehniku ispitivanja

5 55



• krivulja nagnuta premaslabijim ocjenama

– kriterij previsok - većinane može udovoljiti

– gradivo je preteško -

većina ne može nauĉiti

– uĉitelj nije uspio

rastumaĉiti gradivo

– nejasna pitanja (dvosmislena) - uĉenici ne mogu odgovoriti - pogaĊaju

– nedovoljno vremena pri ispitivanju - stres

– odnos izmeĊ u uĉ enika i uĉ itelja je nekvalitetan: strah (ometa proces

zamjećivanja, razumijevanja i pamćenja) ili nepoštivanje (neozbiljno

shvaćanje profesora i predmeta)

ZAKLJUČNE OCJENE IZ ... UČENIKA ...RAZREDA polugodište ....

23%

8%

42%

0%

27%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

1 2 3 4 5

Rezultat vrednovanja govori o kvaliteti uĉenja i



• 7-10% uĉenika neuspješno zbog razloga van škole

• 20% uĉenika neuspješno zbog neodgovarajućeg stilapouĉavanja (i vrednovanja)

vrednovanje pokaţe da dio gradiva nije kvalitetno usvojen

dodatno obraditi

nakon toga ponoviti vrednovanje s novim materijalima

moguće utvrditi napredak uĉenika

• nakon dodatne obrade znaĉajan brojuĉenika (pojedini učenik) ne uspijeva

pojam preteţak

neprimjerene metode

23%

8%

42%

0%

27%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

1 2 3 4 5

Rezultat vrednovanja govori o kvaliteti uĉenja i

pouĉavanja

uspjeh uĉenika 20-40% ovisi o kvaliteti nastave



• krivulja nagnuta prema višim ocjenama – mogući uzroci:

• preblag kriterij

• optimalno strog uĉitelj uspio motivirati uĉenike

ZAKLJUĈNE OCJENE UĈENIKA na polugodištu ....

24%

42%

0%

9%

25%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

1 2 3 4 5

Č Č



• ima najmanje prosjeĉnih ocjena

uĉitelj loše razlikuje znanja oko prosjeka

osim znanja na ocjenu utjeĉe još nešto (dva predmeta mjerenja)

negativan stav prema ocjenjivanju ĉešće ekstremne ocjene - brane

se od “opterećujuće” aktivnosti (najteže napraviti razliku meĎu odgovorimasrednje kvalitete)

ZAKLJUČNE OCJENE UČENIKA ... RAZREDApolugodište ...

13%

19%

35%

23%

9%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

1 2 3 4 5



• preduvjet za pozitivno djelovanje vrednovanja

provoĊenje na naĉin da ga uĉenici smatraju korisnim

ispitivanje znanja i ocjena ne smiju biti sredstvodiscipliniranja,već iskljuĉivo povratna informacija o kvaliteti

postignuća



kad je osoba svjesna pogrešaka, djeluju znaĉajno manje (možeih kontrolirati)

nakon seminara taĉnije ocjenjivanje – efekti seizgube nakon nekog vremena

povremeno ponavljati nauĉeno

UPOZNATI UĈITELJE S IZVORIMA POGREŠAKA

• uĉitelji rano oblikuju kriterije ocjenjivanja- nisu ih skloni mijenjati

nije naĊena povezanost duţine staţa i taĉnosti ocjena

!



Najvažniji

naĉini kontrole pogrešaka kod ocjenjivanja ...



Svim postupcima kojima se

POTIĈE UĈENIKE NA KVALITETNIJI RAD

POVEĆAVA OSJEĆAJ KONTROLE NADUSPJEHOM

i

PRIHVAĆANJE OCJENE.



• VODITI RAĈUNA o slijedećem:

– veći broj mjerenja – manja pogreška mjerenja

– uĉe redovitije i kvalitetnije kad znaju da će znanje biti provjeravano i ocjenjivano

– strah / stres ometa zapažanje, razumijevanje, pamćenje i

dosjećanje – najviše uĉimo na vlastitim greškama , ako ih se ne bojimo

– trudimo se ako možemo popraviti grešku – djeca ĉesto imaju iluziju o znanju

– većina roditelja ne zna što znaĉi kvalitetno uĉiti /nauĉiti – uspjeh najviše ovisi o pogaĊanju oĉekivanja uĉitelja



Što ĉešće ispitivati i ocjenjivati

• veći broj mjerenja manja pogreška mjerenja

• poticajnije su ĉeste i kratke provjere nego duge i rijetke

• redovitije i bolje uĉe kad znaju da će biti provjeravani i ocjenjivani

• na vrijeme dobije informaciju u kvaliteti znanja

• familijariziranje s ispitnim situacijama manji strah i

stres



Stvoriti opuštenu atmosferutokom provjere znanja

ne prijetiti lošom ocjenomnajaviti kada će se provjeravati znanjeobjasniti što i kako će se provjeravati

lagana tjelesna vježba u sredini pismene provjere

• 80% teškoća uĉenja uzrokovano je stresom (strahom)

ometa procese razumijevanja, pamćenja i dosjećanja

• Dugotrajno sjedenje je izvor stresa - Mozak treba kisik. Pri

sjedenju je slabija cirkulacija.



Dati dovoljno pitanja i vremena barem 4 sek. (usmeno)

pismeno

• Duže ĉekamo na odgovor kod djece od koje više oĉekujemo.

• Što više oĉekujemo od djece više dobivamo.

• Niži razredi: uĉitelji na odgovor ĉekaju u pravilu 0,9 sek.



Ispravljati pismene provjere na slijepo.(umjesto imena šifra)

kontrola halo-efekta

Naizmjeniĉno provjeravati znanje

“dobrih” i “loših” uĉenika kontrola pogreške kontrasta



Ĉešće procjenjivati znanje mimoformalnih ispitnih situacija

obrada

ponavljanjevježbanje …

• Opuštenost

bolje pokaţu znanje

objektivnije i poticajnije ocjene



Kombinirati razliĉite naĉine provjereznanja

naglasak na onome koji uĉeniku više

odgovara

• Razliĉiti stilovi uĉenja

• Višestruke inteligencije



Komentirati ocjenu.konkretno reći / napisati što je dobro i na čemu

treba raditi

•

Taĉno zna što je dobro, a što loše

bolje napredovanje• I odliĉan uĉenik može još bolje.

• Negativno ocijenjen je napravio nešto dobro (djelomičan

osjećaj uspjeha).



Potcrtati pogreške – samo ih ispravi.ne šarati crvenom bojom po pogreškama

korištenje različitih izvora znanja

• Aktivnost

• Razmišljanje

•

Povezivanje



Dati uvijek priliku za popravljanjeocjene.

(3 5 = 5)

• Najviše uĉimo na vlastitim greškama ako nas ne kažnjavajui možemo ih ispraviti.

• Trudimo se kada znamo da o nama ovisi uspjeh.



• uĉenik vjeruje da će moći popraviti situaciju

postavljanje viših ciljeva

spremnost na ulaganje više truda radipopravljanja završne ocjene

– uĉenik na polugodištu ima zakljuĉenu ocjenu dobar

– ako na kraju godine ne može imati više od v. dobar

NEĆE BITI SPREMAN uložiti napor potreban za

ODLIĈNE rezultate? (učit će onoliko koliko treba za 4)



• marljiv uĉenik, izraţen strah od ispitnih situacija

• ocjene iz pismenih provjera znanja:

• pisao “ispravak” za gradivo ih kojeg je dobio “lošu” ocjenu:

• zaklj. ocj. kao da nije uĉio, nauĉio i ispravio ocjenu Zašto bih se trudio? Ionako mi doĊe na isto!

3 5 5 2 5 5

Zakljuĉna ocjena kao aritmetiĉka sredinaKoliko je poticajna i pravedna?

3 5 5 2 5 5

ispravljena ocj. 5 4

4

4,25

zaključna ocjena kao

aritmetička sredina

3 5 5 2 5 5

isprav. ocj. 5 4 5

zaklj. ocj. kao oznaka za

kvalitetu cjelokupnog znanja



• nakon 3 zakljuĉio da mu je to garancija za 2• ako pokuša ispraviti 1 moţe dobiti novu i smanjiti

šanse za 2• ne doĊe na “ispravak”, ali donese ispriĉnicu• ima dovoljan, a nema elementarnih znanja iz polovice

gradiva

• uporan, uĉio, nauĉio svo gradivo za dobar

• na kraju imaju istu zakljuĉnu ocjenu

• Hoće li• samome sebi ubuduće postavljati više ciljeve?• više se truditi?

• teţiti da ono što radi radi izvrsno?

1 3 1 1 2 1

isprav. ocj. 2

2

1,57

zaklj. ocj. kao

aritmetička sredina

1 3 1 1 2 1isprav. ocj. 3 3 3 3 3

2

2,18

zaklj. ocj. kaoaritmetička sredina



Dati jasne smjernice

kriteriji ocjenjivanja – primjeri

• Ne trebaju pogaĊati što se od njih oĉekuje

• Jasno im je zašto su dobili ocjenu



Glavni elementi provjeravanja

• 1. Postava standarda• Specifikacija • Primjer za svaki stupanj ocjene• Kriterij: uvjeti za postizanje cilja• 2. Povratna informacija• Činjenice: kvaliteta znanja koju je učenik pokazao u usporedbi s ciljem

• Opis učinaka činjenice (rezultati/reakcija)• Komentar: obrazloženi postignuti rezultati u usporedbi sa zacrtanim ciljem;

obrazloženje onoga što učenik već zna i što još mora naučiti• 3. Elementi vrjednovanja• Vrjednovanje: sud na temelju činjenica i rezultata • Nagrada/kazna: odreĎeni na temelju individualnog znanja

• 4. Upute• Savjet što poduzeti na temelju povratne informacije• Usmjerenje trenutne prakse na temelju rezultata



Ukljuĉiti uĉenike u proces

vrednovanja argumentirano samovrednovanje

• Realnije vrednovanje svoga i tuĊeg postignuća

Osjećaj da je ocjena pravedna Bolji odnos s profesorom i prema

predmetu

• Osjećaj kontrole nad vlastitim uspjehom

Veća suradnja i motivacija za rad



• potrebna i objektivna povratna informacija o razinipostignuća

• svi naĉini provjere znanja imaju prednosti i nedostatke

• razliĉitoj djeci odgovaraju razliĉiti naĉini

kombiniranje razliĉitih naĉina provjere znanja

cjelovita slika stvarnih mogućnosti i kvalitete znanja

najbolje napreduju kad se prati i vrednuje njihov napredak

Primjer distribucije zahtjevne uĉiteljice koja kvalitetno



Primjer distribucije zahtjevne uĉiteljice koja kvalitetno pouĉava

Zakljuĉne ocjene na kraju školske godine

12%

31%

4%

24%

29%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

1 2 3 4 5

O j ji j i



Ocjenjivanje ima:

• spoznajne utjecaje na ucenike,(provjeravanje koje je usredotočeno naciljeve na razini reprodukcije).

• emocionalne(koje uzrokuje da sepojedinac plaši neuspjeha)

• motivacijske utjecaje na ucenike(često jenaglašena vanjska motivacija gdje su prijesvega važne ocjene I želja za isticanjemiznad drugih)

8 k k d b t



8 koraka dobre povratneinformacije

1. Identificiranje predviĎenogpostignuca.

2. OdreĎivanje kriterija svakogpostignuca. U slucaju bilo kojedvojbe o tome shvacaju li

ucenici ili ne zašto je potrebnopostici odreĎeno znanje istandarde. To im je potrebnoobrazložiti.

3. Opis postupka ocjenjivanja iuzroka ocjenjivanja.

4. Odrediti standarde prijeocjenjivanja.

5. Identificiranje uzornih primjera iprezentacija izvora koje ucenicimogu upotrijebiti da i samipostignu uradak koji ce biti uzoran.

6. Posredovanje ceste i jasnepovratne informacije vezane uzstandard. Posljedice dobro i lošeobavljenog rada moraju biti jasnopodastrte.

7. Posredovanje povratnih informacijau tolikom broju koliko je potrebnoda ucenici unaprijedesvoj rad.

8. Traženje različitih uzroka za lošijeznanje i aktivnosti za unaprjeĎenjeznanja



Nikako nisam mogao uvjeriti nastavnicuSanelu da moje dijete žudi za pohvalom.Nije dobro da joj ja govorim kako joj u školidobro ide. Ona to želi čuti od svognastavnika. Mislim da nije uvijek njena

greška kad ne uradi zadatak, jer joj sedaje neprikladan zadatak.



Hvala na pažnji!

Documents

Vrednovanje Postignuca Ucenika Na Kognitivnom Podrucju