Inventarizacija, vrednovanje i kartiranje obalnih podrucja Dalmacije-JI Pag

Inventarizacija, vrednovanje i

planiranje obalnih

krajobraza Dalmacije

Područje jugoistočnog dijela otoka Paga

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja.

Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje instituciona-lnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.

Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.

OIKON – Institut za primjenjenu ekologiju

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet,

Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu

i vrtnu umjetnost

Ljubljanski urbanistični zavod

Voditelj konzorcija: Marija Bajica

Autorski tim: dr.sc. Sonja Butula (stručni voditelj), Goran Adlar, mr.sc. Ines Hrdalo, Jelka Hudoklin, Tena Kušan, dr.sc. Vladimir Kušan, Berislav Marković, Višnja Šteko

Projekt COAST

Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne

raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka

obalnog područja

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje

obalnih krajobraza Dalmacije

Područje jugoistočnog dijela otoka Paga

Lipanj 2009. godine

i

Sadržaj

Sažetak........................................................................................................................................... xiExecutive summary ....................................................................................................................xiii1. Uvod......................................................................................................................................... 1

1.1 Ciljevi................................................................................................................................ 1 1.2 Radni proces...................................................................................................................... 2 1.3 Tehnika rada...................................................................................................................... 2 1.4 Prikupljanje informacija, podataka i prostornih podataka ................................................ 2

2. Opis lokacije ........................................................................................................................... 42.1 Geografski smještaj........................................................................................................... 4 2.2 Prirodna obilježja prostora ................................................................................................ 52.3 Društvena obilježja prostora ........................................................................................... 18

3. Analiza donesenih prostornih planova ure enja gradova/op ina i pripadaju ih odredbi za provo enje namjene/korištenja površina u odnosu na postoje u i planiranu zaštitu krajobraza .............................................................................................. 243.1 Metoda rada..................................................................................................................... 24 3.2 Sveobuhvatna analiza namjene i korištenja prostora/razvojnih prostornih pritisaka

i njihovih posljedica ........................................................................................................ 243.3 Analiza mehanizama/alata za ostvarenje zaštite okoliša, krajobraza i prirode ............... 32 3.4 Sinteza prikupljenih znanja ............................................................................................. 37

4. Tipološka klasifikacija krajobraza..................................................................................... 384.1 Metoda rada..................................................................................................................... 38 4.2 Krajobrazni uzorci........................................................................................................... 39 4.3 Krajobrazni tipovi ........................................................................................................... 42 4.4 Krajobrazna podru ja ...................................................................................................... 44

5. Vrednovanje krajobraza ..................................................................................................... 745.1 Metoda rada..................................................................................................................... 74 5.2 Vrednovanje krajobraznih podru ja................................................................................ 78

6. Ranjivost krajobraza ........................................................................................................... 816.1 Metoda rada..................................................................................................................... 81 6.2 Identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz .................................. 83 6.3 Model ranjivosti prostora - koncept ................................................................................ 83 6.4 Opis djelatnosti i njenih utjecaja na prostor obuhvata - podmodeli ranjivosti................ 87 6.5 Korišteni podaci i vrijednosne matrice ........................................................................... 96 6.6 Združeni model ranjivosti ............................................................................................... 97 6.7 Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i modela ranjivosti kvaliteta

krajobraza........................................................................................................................ 98

7. Pogodnost krajobraza za turisti ko-rekreacijske djelatnosti .......................................... 997.1 Metode rada..................................................................................................................... 99 7.2 Model privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost - koncept ................ 100

ii

7.3 Matrice privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost .............................. 101 7.4 Rezultat – model privla nosti ....................................................................................... 102 7.5 Rezultat - model ranjivosti............................................................................................ 103 7.6 Pogodnost krajobraza za razvoj turisti ko-rekreacijskih djelatnosti - koncept ............ 104 7.7 Rezultat - model pogodnosti (razvojni, zaštitni i kompromisni) .................................. 105

8. Mjere/smjernice za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom ....................................................................................................................... 1078.1 Metode rada .................................................................................................................. 107 8.2 Pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadaju ih odredbi u

odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj ................... 107 8.3 Analiza provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i

akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike ...................................................................................................... 110

8.4 Specifi ne mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza ....................................... 115

9. Prilog I................................................................................................................................. 1209.1 Anketni upitnik za javnost ............................................................................................ 120 9.2 Anketni upitnik za struku.............................................................................................. 126 9.3 Rezultati vrednovanja ................................................................................................... 1299.4 Modeliranje ranjivosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice ................................... 129 9.5 Modeliranje privla nosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice ............................... 150

10. Prilog II ............................................................................................................................... 15310.1 Anketni materijal .......................................................................................................... 153 10.2 Primjer terenskog obrasca............................................................................................. 153

iii

Popis grafi kih priloga (grafi ki prilozi nalaze se u knjizi priloga)

Karta 1. Litološka karta (M 1:100 000)Karta 2. Geomorfološka karta (M 1:100 000)Karta 3. Hipsometrijska karta (M 1:100 000)Karta 4. Karta nagiba (M 1:100 000)Karta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000)Karta 6. Pedološka karta (M 1:100 000)Karta VII Pregledna karta površinskog pokrova (M 1:100 000)Karta 7a. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000)Karta 7b. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000)Karta 8. Karta naselja i prometnica (M 1:100 000)Karta 9. Karta kulturne baštine (M 1:100 000)Karta 10. Karta zašti enih podru ja (M 1:100 000)Karta 11. PPUG Pag - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)Karta 12.1 PPUO Povljana - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)Karta 12.2 PPUO Kolan - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)Karta 13. PPUG Pag - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000)Karta 14.1 PPUO Povljana - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000)Karta 14.2 PPUO Kolan - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000)Karta XV Pregledna karta parcelacije (M 1:100 000)Karta 15a. Karta parcelacije (M 1:25 000)Karta 15b. Karta parcelacije (M 1:25 000)Karta XVI Pregledna karta krajobraznih tipova (M 1:100 000)Karta 16a. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000)Karta 16b. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000)Karta XVII Pregledna karta krajobraznih podru ja (M 1:100 000)Karta 17a. Karta krajobraznih podru ja (M 1:25 000)Karta 17b. Karta krajobraznih podru ja (M 1:25 000)Karta XVIII Pregledna karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:100 000)Karta 18a. Karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:25 000)Karta 18b. Karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:25 000)Karta 19. Karta ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)Karta 20. Karta ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)Karta 21. Karta ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)Karta XXII Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:100 000)Karta 22a. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000)Karta 22b. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000)Karta 23. Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i združenog modela ranjivosti kvaliteta krajobraza (M 1:200 000)Karta 24. Karta privla nosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)Karta 25. Karta ranjivosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)Karta 26. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – razvoj (M 1:100 000)Karta 27. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – zaštita (M 1:100 000)Karta XXVIII Pregledna karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:100 000)Karta 28a. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)Karta 28b. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

iv

Popis tablica

Tablica 1. Struktura površinskog pokrova podru ja obuhvataTablica 2. Popis marina, ve ih od 200 vezovaTablica 3. Popis marina, manjih od 200 vezovaTablica 4. Popis sportskih lukaTablica 5. Popis putni kih lukaTablica 6. Popis postoje ih turisti kih zona u ZOP-uTablica 7. Popis planiranih turisti kih zona u ZOP-uTablica 8. Popis postoje ih i potencijalno velikih podru ja turisti ke namjeneTablica 9. Popis planiranih turisti kih zona u ZOP-uTablica 10. UNP termoelektrana - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okolišaTablica 11. Turizam - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okolišaTablica 12. Otpad - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okolišaTablica 13. Raspodjela ocjena ukupnog modela ranjivostiTablica 14. Raspodjela ocjena modela privla nosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnostTablica 15. Raspodjela ocjena modela ranjivosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnostTablica 16. Vrijednosne matrice modela pogodnostiTablica 17. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – zaštitna varijantaTablica 18. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – kompromisna varijantaTablica 19. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – razvojna varijantaTablica 20. Usporedba dokumenata NSAPa 1999. - 2008. za poglavlje krajobraz

v

Popis slika

Slika 1. Geografski smještaj demo podru ja – jugoisto ni dio otoka PagaSlika 2. Struktura površinskog pokrova podru ja obuhvataSlika 3. Pogled iz zraka na podru je Mandre – Šimuni sa SZSlika 4. Pogled iz zraka na obalni, JI dio podru ja Mandre – Šimuni sa SZSlika 5. Pogled na SZ dio podru ja Mandre – ŠimuniSlika 6. Pogled na unutrašnjost podru ja Mandre – ŠimuniSlika 7. Pogled iz zraka na JI dio podru ja Mandre – Šimuni s JZSlika 8. Pogled s juga na Kolansko blatoSlika 9. Pogled s juga na JI dio podru ja Kolanskog polja i naselje KolanSlika 10. Pogled na unutrašnjost podru ja Kolanskog blata i poljaSlika 11. Pogled iz zraka na podru je Kolanskog blata i polja sa SZSlika 12. Pogled iz zraka na JI dioKolanskog poljaSlika 13. Pogled iz zraka na podru je Kolan – isto ni pašnjaci sa SZSlika 14. Pogled iz zraka na podru je Kolan – isto ni pašnjaci s JISlika 15. Pogled iz zraka na SZ dio podru ja Kolan – isto ni pašnjaci sa SISlika 16. Pogled na kamenjarske pašnjake na podru ju Kolan – isto ni pašnjaciSlika 17. Pogled iz zraka na podru je Sv. Duh - Bošane sa SZSlika 18. Pogled iz zraka na podru je posebnog šumskog rezervata Dubrava i naselje BošaneSlika 19. Pogled na šumu Dubrava i ogoljele stijene hrpta s JISlika 20. Pogled na padine podru ja Sv. Duh - BošaneSlika 21. Pogled na uske terase iznad kampa Sv. DuhSlika 22. Pogled iz zraka na središnji dio podru ja Paška rebra sa JZSlika 23. Pogled iz zraka na krajnji SZ dio podru ja Paška rebra sa JZSlika 24. Pogled na obalni dio podru ja Paška rebraSlika 25. Pogled na jednu od jaruga karakteristi nih za podru je Paška rebra iz zrakaSlika 26. Pogled na jednu od jaruga karakteristi nih za podru je Paška rebraSlika 27. Pogled iz zraka na podru je Košljuna sa JISlika 28. Pogled iz zraka na južni dio podru ja Košljuna sa SZSlika 29. Pogled na opožarenu površinu u unutrašnjosti podru jaSlika 30. Pogled na unutrašnjost podru ja KošljunaSlika 31. Pogled iz zraka na podru je Paške udoline i zaljeva sa SZSlika 32. Pogled iz zraka na Pašku solanu sa JZSlika 33. Pogled iz zraka na podru je Paške udoline i zaljeva sa JISlika 34. Pogled na Pašku solanu sa JZSlika 35. Pogled na grad Pag sa SISlika 36. Pogled na grad Pag sa JZSlika 37. Pogled iz zraka na podru je Ravna - Dolac sa SZSlika 38. Pogled na VE Ravna 1 s Velog brigaSlika 39. Pogled iz zraka na podru je Ravna - Dolac sa JISlika 40. Pogled na tipi ni kamenjar podru ja Ravna - DolacSlika 41. Pogled iz zraka na krajnji sjeveroisto ni dio obale uz Velebitski kanalSlika 42. Pogled iz zraka na strmu i stjenovitu obalu uz Velebitski kanalSlika 43. Pogled iz zraka na uvale uz strmu i stjenovitu obalu uz Velebitski kanalSlika 44. Pogled iz zraka na podru je Dinjiške udoline i uvale s istokaSlika 45. Pogled iz zraka na podru je Dinjiške uvale sa SISlika 46. Pogled na solanu i Dinjišku udolinuSlika 47. Pogled iz zraka na dio solane uz naselje Dinjiška s JZSlika 48. Pogled iz zraka na SZ dio solane s JZSlika 49. Pogled na karakteristi ni ogoljeli krš i suhozide na podru ju oko Velog i Malog blataSlika 50. Pogled iz zraka na podru je Velog i Malog blata sa SZSlika 51. Pogled iz zraka na središnji dio podru ja Velog i Malog blata sa JZ

vi

Slika 52. Pogled na Smokvi ku udolinuSlika 53. Pogled iz zraka na podru je Vlaši ke udoline sa JISlika 54. Pogled iz zraka na podru je Vlaši ke udoline oko neselja Vlaši iSlika 55. Pogled na obradive površine unutar Vlaši ke udolineSlika 56. Pogled na zapuštene površine unutar Vlaši ke udolineSlika 57. Pogled iz zraka na podru je Povljanske udoline sa zapadaSlika 58. Pogled iz zraka na podru je Povljanske udoline sa JISlika 59. Pogled na unutrašnjost podru ja Povljanske udolineSlika 60. Pogled na obradive površine unutar Povljanske udolineSlika 61. Pogled iz zraka na podru je poluotoka Prutna sa JISlika 62. Pogled iz zraka na podru je poluotoka Prutna sa SZSlika 63. Pogled na karakteristi ni ogoljeli krš poluotoka PrutnaSlika 64. Pogled na unutrašnjost poluotoka PrutnaSlika 65. Hodogram postupka izrade modela ranjivostiSlika 66. Priprema matrica ranjivosti i povezivanje podmodela u kona ni model ranjivostiSlika 67. Hodogram postupka izrade modela pogodnostiSlika 68. Priprema matrica privla nosti i povezivanje podmodela u model privla nostiSlika 69. Povezivanje modela ranjivosti i privla nosti u kona ni model pogodnosti za djelatnost turizam i rekreacijaSlika 70. Pristup web anketi za stru nu javnost preko portala Projekta COAST

vii

Popis literature

Stru ni, znanstveni i ostali radovi

Andereck, K. L. (1993): The Impacts of Tourism on Natural Resources, Parks and Recreation, 28 (6), 26-32.

Babi , LJ., Zupani , J., Crnjakovi , M. (1993): An Association of Marine Tracive and Gravity Flow Sandy Deposits in the Eocene of the NW Part of the Island of Pag (Outer Dinarides, Croatia), Geologia Croatica, 46/1, Zagreb, str. 107-123.

Beni , J. (1975): Vapnena ki nanoplankton eocenskog fliša otoka Paga, Geološki vjesnik, 28. Zagreb, str. 19-23.

Bogunovi , M., Šmanjak, I. (1983): Osnovna pedološka karte u mjerilu 1:50 000, sekcije Zadar 1 i 2, Senj 3. Projektni savjet za izradu pedološke karte SR Hrvatske.

Butula, S. (2003): Planning for Sustainable Development: the Significance of Different Social Interests in Landscape, Društvena istraživanja, 12 (3-4); str. 427-441.

Državni hidrometeorološki Zavod: Mjerenja na meteorološkoj postaji Pag.

Edington, J. M., Edington, M. A. (1986): Ecology, Recreation and Tourism, Cambridge University Press, New York.

FAO (1976): A framework for land evaluation, Soil Bull. No. 32. FAO, Rome and ILRI, Wageningen, Publ. No. 22.

Fari i , J. (2003): Otok Pag na starim kartografskim prikazima, Geoadria, br. 8/1, Zadar, str. 47-126.

Fari i , J. (2004), (online):

http://damp.nsk.hr/arhiva/vol3/502/21608/www.geografija.hr/novosti.asp%3Fid_novosti%3D302&id_projekta%3D0.html

Gartner, William C. (1996): Tourism Development: Principles, Processes, and Policies, Van Nostrand Reinhold, New York.

Goldman, Charles R. (1989): Lake Tahoe: Preserving a Fragile Ecosystem, Environment, 31 (7), 7-31.

Gra anin, M., Ilijani , Lj., (1977): Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga, Zagreb.

Hauer, F. (1868a): Geologische Übersichtskarte Österr.-Ungar. Monarchie, Blatt X, Dalmatien, Wien.

Hauer, F. (1868b): Geologische Übersichtskarte der Österreichischen Monarchie, Jahrb. d. k. k. Geol. R. A. Bd (Heft) 3, 431, Wien.

Horvati , S., (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s op im pregledom vegetacijskih jedinica hrvatskog primorja. Prirodoslovna istraživanja JAZU, serija Acta Biologica, 4 (33): 5-181.

Husnjak, S. (2000): Procjena rizika erozije tla vodom metodom kartiranja u Hrvatskoj, doktorska disertacija, Agronomski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Zagreb.

Koš ak Mio i -Stoši V., Mlakar A., Maruši J. (1999): Environmental vulnerability study of the Riparian Landscape of the river Kupa/Kolpa, Me unarodna konferencija “Spatial Information Management in the New Millenium”, Krakow, Poland, 15-17 11 1999. str. 120-128.

Koš ak Mio i -Stoši V. (2003): Razvoj poljoprivrede i seoskih podru ja u kontekstu zaštite krajobraza, Nacionalni program za poljoprivredu i seoska podru ja, Nacrt, Podsastavnica: O uvanje i razvitak seoskog prostora, Agronomski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH Koordinator: Žimbrek, T.

Koš ak Mio i -Stoši , V., Butula, S. (2005): Environmental Vulnerability Analysis as a Tool for SEA of Spatial Plans. Knjiga sažetaka, International experience and perspectives in SEA, str. 26-30, Prague, Czech Republic, International Association for Impact Assessment (IAIA), str. 69-70.

Magaš, D. (2000): Contribution to the Knowledge of the Geographical Characteristics of the Pag Island, Geoadria, br. 5, Zadar, str. 5-48.

viii

Magaš, D. (2008): Contribution to the Knowlege of the Geographical Characteristics of the Pag Island, Geoadria, 5, Zadar, str. 5-48.

Magdaleni , A. (1984): Hidrogeologija otoka Paga, Krš Jugoslavije, 10/6, Zagreb

Majcen, Ž., Korolija, B., Soka , B., Nikler, L. (1976): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000. Tumaza list ZADAR L 33-139, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, Savezni geol. Zavod, Beograd, str. 44.

Mamuži , P., Soka , B. (1973): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tuma za listove SILBA L 33-126 i MOLAT L 33-138, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, Savezni geol. Zavod, Beograd, str. 45.

Margeti , M. (1950): Pliocenski ugljenonosni lapori otoka Paga (Kolane), Fond stru . dok. Inst. geol. istraž. br. 1745, Zagreb.

Martinovi (ur.) (1998): Baza podataka o hrvatskim tlima, Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb.

Martinovi , J. (2000): Tla u Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, str. 270.

Martinovi , J. (2003): Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj, Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume Zagreb, Zagreb, str. 525.

Maruši , J. (1987): Na rtovalska analiza in vrednotenje krajine – skripta.

Maruši , J., et.al. (1998): Metodološke osnove (uvodni svezak), Regionalna razdelitev krajinskih tipov v Sloveniji, Ministarstvo za okolje in prostor RS, Urad RS za prostorsko planiranje, Ljubljana

Maruši , J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega na rtovanja na ravni ob ine, I zvezek: Varstvo okolja v ob ini: Zakonodaja. Problemi. Poti za njihovo razreševanje, ONIX, Ljubljana.

Maruši , J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega na rtovanja na ravni ob ine, II zvezek: Modeli v na rtovanju, Vrednotenje, Vrednost, ONIX, Ljubljana.

Maruši , J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega na rtovanja na ravni ob ine, III zvezek: Kompleksni okoljevarstveni postopki v prostorskem na rtovanju, Komplekni postopki okoljevarstvenega na rtovanja, Izbor modelov ranljivosti, Priprava modelov, ONIX, Ljubljana.

Maruši , J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega na rtovanja na ravni ob ine, IV zvezek: Presoja predloga za cestno povezavo v severnem delu Ljubljane, ONIX, Ljubljana.

Mathieson, A., Wall, G. (1982): Tourism: Economic, Physical and Social Impacts, Longman House, New York.

National Environmental Engineering Research Institute (2006): Post-Clearance Environmental Impacts and Cost-benefit Analysis of Power Generation in India.

Nodilo, B. (1998): Gospodarski razvitak i prirodni potencijal otoka Paga, Razvitak hrvatskih otoka, Gra evinar, 50, Zagreb.

Oppitz, O. (1981): Pag – Gra a i reljef, Obala, Klima, Vode, Stanovništvo i naselja, Pomorska enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, vol. 5, Zagreb, str. 660-662.

Paleka, V. (2002): Prilog zaštiti krajobraza otoka Paga, diplomski rad, Agronomski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Zagreb.

Penzar, B., Penzar, I., Orli , M. (2001): Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana, Nakladna ku a Dr. Feletar, Zagreb.

Peri i , Š. (2001): Proizodnja i prodaja paške soli u prošlosti, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 43, Zadar, str. 45-83.

Pösch, A. (1908): Gutachter über den Kohlenbergau von Kolane auf Insel Pago, Wien.

Radimsky, O. (1877a): Ueber den Geologischen Bau der Insel Pago, Verh. geol. R. A. 1-18, Wien.

Radimsky, O. (1877b): Das Lignitvorkommen auf der Insel Pago, Verh. geol. R. A. 1-18, Wien.

Relph, E. (1976): Place and Placelessness, Pion Limited, London.

Rogi , V. (1972): Regionalno-geografski aspket paške komune, Geografski glasnik, br. 33-34, Zagreb, str. 141-157.

Schubert, R., Waagen, L. (1912): Geologische Spezialkarte der Oesterreichisch-Ungarischen Monarchie, 1:75 000, Pago, Geol. R. A., Wien.

Schubert, R., Waagen, L. (1913): Erläuterungen zur Geologischen Karte Pago, Geol. R. A., Wien.

ix

Soka , B., Š avni ar, B., Veli , I. (1976): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tuma za list GOSPI L 33-127, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, Savezni geol. Zavod, Beograd, str. 64.

Sui , M. (1953): Pag, Op ina Pag, Zadar.

Sui , M. (2001): Grad Pag – Tipološka osobitost uz našu obalu, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 43, Zadar, str. 13-28.

Terezi , J. (2007): Hidrogeologija jadranskih krških otoka, Doktorska disertacija, Sveu ilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, str. 220.

Toli , LJ. (1948-1950): Prilog reambulaciji geološke karte Lošinj mali – Lun, Geol. vjesn., sv. II-IV, Zagreb, 1952.

Toli , LJ. (1950): Analiza bušenja u podru ju Kolana, otok Pag, Fond stru . dok. Inst. geol. istraž. br. 1746, Zagreb.

Toli , LJ. (1951): Ugljenonosne naslage neogenskog basena Kolana na Pagu, Fond stru . dok. Inst. geol. istraž. br. 1754, Zagreb.

Waagen, L. (1914): Erläuterungen zur Geologischen Karte Carlopago-Jablanac, Geol. R. A., Wien.

Prostorno planski dokumenti

Prostorni plan ure enja Grada Paga, Službeni glasnik Zadarske županije (8/03, 06/07).

Prostorni plan ure enja Op ine Kolan, Službeni glasnik Zadarske županije (1/08).

Prostorni plan ure enja Op ine Povljana, Službeni glasnik Zadarske županije (10/03, 16/07).

Prostorni plan Zadarske županije, Službeni glasnik Zadarske županije (2/01, 6/04).

Propisi

Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97)

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

Zakon o otpadu (NN 34/95, 178/04)

Ostale internet stranice

http://damp.nsk.hr/arhiva/vol3/502/21608/www.geografija.hr/novosti.asp%3Fid_novosti%3D302&id_projekta%3D0.html

http://sequestration.mit.edu/pdf/netl_quiviger.pdf

(accessed: 30.9.2008.)

http://www.ec.gc.ca/cleanair-airpur/Pollution_Sources/Electricity_Generation/Natural_Gas_Fired_Power-WS6A79F4D8-1_En.htm

(accessed: 2.10.2008.)

http://www.poslovniforum.hr/zakoni/eko114.asp

x

xi

Sažetak

Najvažniji cilj pokretanja projekta COAST je da se istraže i preporu e modeli razvitka hrvatskih obalnih podru ja koji ne e utjecati na smanjenje biološke i krajobrazne raznolikosti, ali niti na smanjenje prirodnog i kulturnog identiteta. Izrada krajobraznih osnova za odabrane primjerne lokacije (podru ja obuhvata)1 ima za cilj pove anje svijesti o vrijednostima krajobraza, osobito u prostornom planiranju, ali i u drugim sektorskim planiranjima. S obzirom na prirodu problema i ciljeve, bilo je potrebno izvršiti inventarizaciju, tipološku klasifikaciju i vrednovanje krajobraza koji su zastupljeni na tim podru jima. Osim toga, bilo je potrebno procijeniti glavne pritiske na utvr ene tipove krajobraza, te sukladno glavnim razvojnim zahtjevima (turisti ko-rekreacijska djelatnost) utvrditi njihovu ranjivost i eventualnu pogodnost za navedenu djelatnost. Na kraju je trebalo propisati mjere specifi ne za svaki tip krajobraza, koje trebaju osigurati razvoj djelatnosti s jedne strane i zaštitu krajobraznih vrijednosti s druge strane.

Osnovna tehnika rada korištena na ovom projektu je digitalna obrada prikupljenih podloga i podataka ra unalom uz pomo GIS-a. Pomo u GIS alata uspostavljena je GIS baza podataka, te je izvršena ekspertna vizualna i digitalna interpretacija georeferenciranih ortofoto, topografskih i tematskih karata. Na taj su na in dobivene željene informacije o prostoru, koje su se mogle dalje obra ivati (analizirati) i predo avati. Dobiveni georeferencirani prostorni podaci, uz pomoprograma ProVal, korišteni su dalje u izradi modela ranjivosti, privla nosti i pogodnosti.

Za postizanje postavljenih ciljeva prvo je obavljena tipološka klasifikacija krajobraza, odnosno njihova podjela na tipove/podru ja sa izraženim zajedni kim karakteristikama i vidljivim prostorno-vizualnim obilježjima. Postupak tipološke klasifikacije se sastojao od prepoznavanja tipova na temelju topografskih, fotografskih i tematskih informacija o prostoru koji se vrednuje, što je projektni tim obavio u uredu. Ta je klasifikacija bila podloga za terensko istraživanje nakon kojega se obavila završna tipološka klasifikacija koja, uz kartografski prikaz u željenom mjerilu i opsežnu fotodokumentaciju, sadrži i detaljne opise svih utvr enih krajobraznih uzoraka, tipova i podru ja.

Vrednovanje krajobraznih podru ja izra eno je uzimaju i u obzir stru na mišljenja i mišljenja javnosti. Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke imalo je za cilj, u prvom redu, odrediti doživljajnu vrijednost krajobraznih podru ja, dok je vrednovanje od strane javnosti imalo za cilj pokazati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, slu ajniposjetitelji podru ja) i njihov odnos prema krajobrazu. Kona ne vrijednosne ocjene dobivene su kao rezultat ekspertne procjene svake vrednovane karakteristike uzimaju i u obzir uvjete i rezultate anketiranja. One su, uz detaljan opis vrednovanih kvaliteta svih krajobraznih podru ja, prikazane na kartografskom prikazu u mjerilu 1:25 000.

Modeliranje ranjivosti kvaliteta okoliša temeljilo se na simuliranju mogu ih utjecaja pojedinih djelatnosti na njegove kvalitete. Ono omogu uje procjenu prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti na osnovi logi kog poimanja – tamo gdje je stupanj kvalitete ve i – tamo je stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji. Model ranjivosti je vrijednosna i specifi na prostorna slika zaštitnih zahtjeva. Analizirani zaštitni zahtjevi bili su definirani projektnim zadatkom i uklju ivali su: vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza. Rezultat modeliranja ranjivosti krajobraza su karte ranjivosti tih kvaliteta krajobraza, te združena karta ranjivosti na razvojne pritiske.

1 Podru je (Lot)1: op ine Ston i Janjina s Malostonskim zaljevom, Podru je (Lot)2: otoci Vis i Biševo, Podru je (Lot)3: estuarij rijeke Krke, Podru je (Lot)4: jugoisto ni dio otoka Paga

xii

Pri modeliranju pogodnosti krajobraza za prihvat turisti ko-rekreacijske djelatnosti primijenjena je metoda dvojne analize prostora, koja se temelji na modeliranju privla nosti i ranjivosti prostora. Upravo ovakav dvojni pristup simulaciji kvaliteta krajobraza (s aspekta razvoja i s aspekta zaštite) omogu uje planerima analiti ko raš lanjivanje sustava vrijednosti u prostoru, te služi kao alat za kasniju sintezu – odre ivanje pogodnosti prostora za odre enu planiranu namjenu – u ovom slu aju turisti ko-rekreacijsku. Pri spajanju modela privla nosti i ranjivosti u model pogodnosti korištene su dvodimenzionalne vrijednosne matrice, prate i logiku: što ve aocjena privla nosti i manja ocjena ranjivosti, to ve a pogodnost. Upotrijebljene su tri varijante vrijednosnih matrica – zaštitna varijanta, s najstrožim kriterijem ocjenjivanja pogodnosti s aspekta ranjivosti prostora; razvojna varijanta, s najmanje strogim kriterijima pri ocjenjivanju; te kompromisna varijanta, sa srednje strogim kriterijima pri ocjenjivanju. Rezultat modeliranja pogodnosti je kartografski prikaz podru ja pogodnih za razvoj turisti ko-rekreacijskihdjelatnosti.

Završna faza obuhvatila je prou avanje postoje eg zakonodavnog okvira prostornog ure enja i planiranja u odnosu na smjernice proizašle iz Konvencije o europskim krajobrazima, te provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike, s ciljem predlaganja metodoloških smjernica za poboljšanje razvoja politika krajobraza. Uz to su definirane mjere zaštite krajobraza i njegova održivog razvoja/korištenja, koriste i se dobivenim rezultatima iz prethodnih faza projekta. Predložene mjere prostorno su specifi ne za predmetno podru je i formulirane na na in koji je predvi en prostorno-planskim dokumentima lokalne razine (PPUG/O), uklju uju i i 2-3 turisti ke zone predvi ene istim planovima u podru ju obuhvata.

Rezultati projekta dokumentirani su u Završnom izvješ u posebno za svako podru je obuhvata, na na in da prate tijek izvo enja projekta i opisuju na in rada. Uvodno se opisuje tematika kartiranja i analize krajobraza, zadani ciljevi, metode, tehnike rada, te sam radni proces primijenjen u ostvarivanju zadanih ciljeva. Nakon uvodnih poglavlja, za svako od 4 podru jaobuhvata detaljno se opisuje lokacija, analizira prikupljena prostorno-planska dokumentacija, te navodi metodologija izrade i rezultati tipološke klasifikacije krajobraza, vrednovanja krajobraznih podru ja, analize ranjivosti krajobraza na razvojne pritiske i analize pogodnosti krajobraza za turisti ko-rekreacijske djelatnosti. Izvješ e završava predlaganjem adekvatnih mjera/smjernica za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom.

Rezultat projekta je, me u ostalim, i metodologija koja je dovoljno objektivna i fleksibilna da može objediniti interese lokalnog stanovništva i javnosti, te potrebe zaštite krajobraza. Rezultati koji se mogu dobiti korištenjem ove metode mogu služiti kao jedna od podloga za izradu prostorno-planske dokumentacije (PPŽ, PPO/G i sl.). Nedvojbeno je, tako er, da primijenjena metodologija i cjelokupni postupak može doprinijeti objektivizaciji u postupku donošenja planskih odluka. Ipak, želimo naglasiti da postoje klju ni faktori uspjeha primjene ove metodologije, a to su ažurni podaci/podloge i njihova dostupnost, upotreba jedinstvenog sustava vrednovanja i kriterija odlu ivanja, participativni pristup svih zainteresiranih strana, integriranje svih utjecanih sektora i sastavnica okoliša, te multidisciplinarni ekspertni tim.

xiii

Executive summary

In comparison to other Mediterranean regions the Dalmatian Coast has reasonably preserved biological and landscape diversity that is being threatened by the recent increase in the main economic activities in the area. Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development project (COAST) has been developed in an effort to promote sustainable development principles. The Project is executed by the Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction (MEPPPC), with the support of UNDP CO Croatia and Global Environment Facility (GEF) and in cooperation with other line ministries, four Dalmatian counties and a number of local NGOs, firms and individuals.

During 2008 (April 2008 – November 2008) as part of this project the landscape inventorisationand assessment methodology was developed and tested on four selected demo-sites2. In addition, a number of area specific practical sustainable policies and measures for local physical plans, development control and environmental assessments were proposed.

The methodology comprised of a number of activities starting with data gathering, collation and analysis, GIS database creation on thematic and metadata level.

Landscape typological classification was concerned with the subdivision of the landscape into areas. Main criteria for identification of landscape areas (types) were derived from landform, water, land cover, and landscape patterns that were subsequently checked in the field, consolidated and described.

The evaluation of landscape was carried out by ranking the landscape units on the basis of diversity, spatial order and harmony. The evaluation included reference values from the phase of landscape characterisation and values identified from public perception survey.

During the phase of landscape sensitivity analysis the identified and evaluated landscape character types were analyzed from the point of specific developmental aspects, based on criteria of how much vulnerable certain area is due to three main development pressures.

Conceptualisation of landscape suitability was done for tourism development and recreation areas and specifically for tourist zones designated in physical planning documents. Landscape suitability modelling included the assessment of attractiveness and vulnerability to produce suitability model. Spatial modeling as well as analysis of landscape suitability was performed using GIS GRID spatial analysis tools (ArcGIS/ArcInfo, ProVal, IDL).

Policy measures proposition phase was the most important part of the project and used the synthetic knowledge obtained from previous phases in order to suggest adequate policy response in development plans for the area concerned (spatial or sectoral). Proposed policy measures ranging from the encouragement of certain types of development to total preservation and conservation of the particular landscape, were area/site specific and in accordance with the general statutory, national and international policy and best-practice framework.

This methodology, the first of its kind in Croatia, has a potential to form the basis for the sustainable management and protection of landscape diversity in future. The key success factors of the implementation are availability of data, the use of unique assessment and evaluation criteria, participative and integrated approach coordinated by a multidisciplinary expert team.

2 South east part of Pelješac peninsula (Municipalities of Ston and Janjina with Malostonski Bay), the islands Vis and Biševo, Krka river estuary and south east part of island Pag

xiv

1

1. Uvod

Na otoku Pagu se kroz stolje a razvila veoma vrijedna baština kulturnog krajobraza. Naime, cijeli je njegov krajobraz jedna antropogena tvorevina, nastala iz stoljetnih ovjekovih potreba i djelovanja. Kompleksnost kulturnih krajobraza proizašla je iz razli itosti uvjeta prostora, djelomi no iz uskla enosti s prirodnim obilježjima prostora, ali i kontinuiranosti specifi nogtradicionalnog privre ivanja. Iako se tradicionalno privre ivanje na ovom dijelu otoka Paga ve inom može spominjati u negativnom kontekstu, jer je bilo neracionalno i dovelo je do iscrpljenja resursa, injenica je da je ono generiralo prepoznatljiv kulturni krajobraz kakav se ne može vidjeti niti na jednom drugom prostoru Mediterana. To su podru ja velike ogoljelosti koja su trajno izložena snažnim utjecajima bure i posolice. Iz ovakvog stanja proizlazi trajni problem, a to je op a nepovoljnost uvjeta za ozbiljnije intenziviranje poljoprivredne proizvodnje.

Otok i širu okolicu su zadnjih desetak godina obilježile društvene promjene ije su glavne karakteristike napuštanje poljoprivredne djelatnosti kao dominantne, ja anje turizma i loše demografske prilike. Naravno, ovakve prilike odrazile su se i na prostor.

Napuštanje poljoprivrede se manifestira u zarastanju vrijednih i prepoznatljivih uzoraka kao što su pašnjaci sa suhozidima ili terase sa trstikom. Nestajanjem ovih uzoraka identitet prostora postaje upitan. Kao posljedica napuštanja poljoprivredne djelatnosti javlja se problem naseljenosti. Rije je o iseljavanju stanovništva iz onih dijelova otoka koji su živjeli isklju ivo od poljodjelstva i kod kojih nije došlo do razvoja turizma.

Razvojni procesi, me u kojima se ponajviše isti u oni turisti ke djelatnosti (jedne od glavnih gospodarskih grana), neposredno ili posredno, tako er utje u na promjene i obezvrje enjekrajobraza. To posebno dolazi do izražaja kod neplanske izgradnje duž obalnih linija i kod narušenih fizionomija starih naselja. Nastavak ovakvog stihijskog i neplaniranog razvoja turizma dovest e do narušavanja vrijednih krajobraznih podru ja.

1.1 CiljeviIdentificirati strukturna obilježja krajobraza, zakonitosti njihova oblikovanja, te njihovo trenutno stanje.

Izvršiti identifikaciju i klasifikaciju krajobraznih tipova i podru ja.

Izvršiti kategorizaciju krajobraznih podru ja prema njihovim vizualnim kvalitetama, od strane javnosti (anketiranje javnosti) i od strane struke – krajobraznih arhitekata.

Identificirati glavne razvojne zahtjeve i pritiske na krajobraz.

Procijeniti ranjivost prethodno kategoriziranih krajobraznih podru ja na identificirane razvojne pritiske.

Procijeniti pogodnost krajobraza za razvoj turisti ko-rekreacijskih djelatnosti.

Definirati mjere za održivi razvoj i zaštitu krajobraza.

2

1.2 Radni proces

Radni proces je, s obzirom na prirodu problema i ciljeve, bio veoma složen i sastojao se iz nekoliko radnih faza:

prikupljanja informacija, podataka i prostornih podataka

analize prikupljenih podataka

tipološke klasifikacije krajobraza

vrednovanja krajobraznih kvaliteta

modeliranja ranjivosti krajobraza na razvojne pritiske

modeliranja pogodnosti krajobraza za turisti ko-rekreacijske djelatnosti

predlaganja mjera/smjernica za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom.

Metode rada za svaku radnu fazu detaljno su opisane u pripadaju im poglavljima.

1.3 Tehnika rada

Osnovna tehnika rada koja je korištena na ovom projektu je digitalna obrada podataka ra unalomuz pomo GIS-a (Geographical Information System, tj. Geografski informacijski sustav), kojega ini skup opreme, programa i prostorno odre enih podataka koji omogu uju brzo i kvalitetno

rukovanje, upravljanje, obradu i stvaranje novih informacija potrebnih za donošenje odluka u svim ovjekovim djelatnostima.

Pomo u ArcView 3 i ArcGis 9 programskog paketa izvršena je digitalna interpretacija georeferenciranih ortofoto, topografskih i tematskih karata. Na taj na in su dobivene željene informacije o prostoru koje su se mogle dalje obra ivati (analizirati) i predo avati. Dobiveni georeferencirani prostorni podaci, uz pomo kompjutorskog programa ProVal, korišteni su dalje u izradi modela ranjivosti, privla nosti i pogodnosti.

1.4 Prikupljanje informacija, podataka i prostornih podataka

Nakon izvršene identifikacije svih potrebnih podataka za krajobraznu inventarizaciju i analizu, odre ivanja njihove preciznosti, sukladno s mjerilom kartiranja (1: 25000, 1: 5000), te provjere njihove dostupnosti, uslijedilo je njihovo prikupljanje. Prikupljani su svi potrebni prostorni podaci, karte, relevantna literatura, prostorno-planska dokumentacija, te razvojni planovi koji su bili potrebni za inventarizaciju, tipološku klasifikaciju, vrednovanje i izradu modela ranjivosti i pogodnosti krajobraza podru ja obuhvata. Od velike važnosti za sam projekt bilo je prikupljanje prostornih planova županija i prostornih planova ure enja op ina/gradova, te topografskih i ortofoto karata.

Pregledom prikupljene literature obuhva ena su dostupna i publicirana istraživanja, te stru ni radovi u podru ju razvoja krajobraza i obilježja krajobraza (prirodna, društvena, ekonomska) predmetnog podru ja.

Nakon prikupljanja razli itih tematskih kartografskih podataka, topografskih i ortofoto karata, pristupilo se pripremi za njihovu daljnju analizu u GIS-u, u obliku standardiziranih tematskih karata. Nažalost, veliki broj tematskih podataka nije bio dostupan u analognom, a kamoli u

3

digitalnom obliku (vegetacijske karte, geomorfološke karte, karte površinskog pokrova, parcelacijske karte) ili je, pak, bio dostupan, ali u drugom mjerilu kartiranja (geološke i pedološke karte). To je znatno otežalo i usporilo samu pripremu tematskih karata potrebnih za daljnju krajobraznu analizu. Znatan broj tematskih karata nastao je interpretacijom topografskih i ortofoto karata, kao: hidrološka karta, karta površinskog pokrova, parcelacijska karta, karta naselja i prometnica. Za izradu hipsometrijske karte, karte nagiba i dijelom geomorfološke karte korišten je digitalni model reljefa (DMR) veli ine piksela 10x10 m. Geomorfološka karta za podru je otoka Paga uop e nije postojala, a budu i da je reljef bio jedan od glavnih kriterija kod tipološke klasifikacije krajobraza, naru ena je izrada geomorfološke karte od strane odgovaraju ih stru njaka posebno za potrebe ovoga projekta. Litološka i pedološka karta bile su dostupne u vektorskom obliku, ali u mjerilu 1:100 000, što je procijenjeno kao dovoljna razina kartiranja za daljnju krajobraznu analizu. Karte zašti enih prirodnih podru ja i kulturne baštine nastale su vektorizacijom prostornih entiteta (to aka, ploha) iz grafi kih priloga Prostornog plana Zadarske županije samo za podru je podru je obuhvata. Od izrade vegetacijske karte se odustalo, jer su dostupne bile jedino karte u analognom obliku, starosti preko 50 godina. Vektorizirati ih je procijenjeno kao veliki posao, a dobiveni podaci bili bi nerelevantni. Iz tog razloga odlu eno je osvrt na vegetaciju dati kroz kartu površinskog pokrova, koja je nastala vizualnom interpretacijom dobivenih ortofoto karata, korištenjem karte staništa u M 1: 100 000 i konzultacijama s kolegama koji su radili na projektu COAST staništa.

4

2. Opis lokacije

2.1 Geografski smještaj

Otok Pag smješten je u sjevernodalmatinskoj oto noj skupini, izme u Velebitskog kanala na sjeveroistoku, Ljuba kih vrata, Ljuba ke vale i Ninskog zaljeva na jugoistoku, kanala Nove Povljane, Maunskog kanala i Kvarneri a na jugozapadu i Paškog kanala na sjeverozapadu (Oppitz, 1981.). Površinom od 284,56 km² jedan je od najve ih hrvatskih otoka. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok u duljini od 58,25 km (Fari i , 2004.). Zadano demo podru jeobuhva a prostor tzv. „paške komune“ ili jugoisto ni dio otoka Paga, od Kaštela na sjeverozapadu do paškog mosta na jugoistoku.

Slika 1. Geografski smještaj demo podru ja – jugoisto ni dio otoka Paga

5

2.2 Prirodna obilježja prostora

2.2.1 Klimatološka obilježja

Predmetno podru je – dio otoka Paga, prema najop enitijim klimatskim podjelama može se svrstati u podru je formule Csax prema Köppenu, što ozna ava toplu-umjereno kišnu klimu. Obilježena je blagom zimom i suhim ljetom, s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime u odnosu na najsušniji mjesec ljeta, uz sekundarni maksimum oborine u prolje e(od ožujka do lipnja). Koli ina oborine u najsušnijem mjesecu je ispod 40 mm. Ljeta su vru a,suha i vedra. Prema Thornthwaitovoj podjeli, koja je bazirana na vodnoj bilanci, podru je spada u humidnu klimu.

Promatrano podru je može se raš laniti prema klimatskim razlikama na podru ja koja su više izložena vjetru i ona koja su zaklonjena ili djelomi no zaklonjena od vjetra.

Cijeli otok, a ponajprije njegov dio koji gleda na obronke Velebita, izložen je udarima bure, te je na ovim mjestima vegetacija niska i degradirana ili je zbog kamenitog tla uop e nema. Zaklonjeni dijelovi otoka u unutrašnjosti imaju znatno bujniju vegetaciju, te je ovdje isparavanje s biljnog pokrova bitno ve e i vlažnost zraka je ve a. Južni i jugozapadni dijelovi otoka su tako er kameniti zbog izloženosti vjetru, tradicionalnog sto arstva na otvorenom i škrtog tla.

Temperatura

Prosje na godišnja temperatura, prema podacima s postaje Pag, iznosi 15,5 °C. Prosjek temperature u najtoplijem mjesecu, srpnju, iznosi 25,3 °C, a prosjek maksimalnih dnevnih temperatura u istom mjesecu je 29,9 °C. Najhladniji mjesec, sije anj, ima prosje nu temperaturu 7,0 °C, a prosjek minimalnih temperatura u istom mjesecu je 3,5 °C. Ovi podaci ukazuju na relativno blagu klimu pod utjecajem mora, s toplim ljetima i blagim zimama.

Oborine

Na otoku u prosjeku padne prosje no 996 mm oborine godišnje, što je zamjetna koli ina, me utim, zbog krškog se terena oborine brzo ocijede duboko u tlo. Najmanje oborine padne tijekom ljetnih mjeseci, u najsušnijem mjesecu u prosjeku gotovo etverostruko manje nego u najkišnijem. Maksimalne mjese ne oborine tijekom 24 sata u prosjeku nisu velike, najviše 39,2 mm u listopadu.

Osun anost i naoblaka

Podru je odlikuje velika osun anost, odnosno veliki broj sati sa sijanjem sunca, što posebno dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima. Godišnje je prosje no 2117 sun anih sati, pri emu je najsun aniji srpanj s prosje no 341 satom sijanja sunca. U skladu s tim, naoblaka je mala, pa je u srpnju i kolovozu prosje no 2,4 i 2,3 desetina neba prekriveno oblacima. Godišnji prosjek je 4,4 desetine neba prekriveno oblacima.

Potencijalna evapotranspiracija

Evapotranspiracija je pojam koji ozna ava prenošenje vode iz tla i biljaka isparavanjem u atmosferu. Mjeri se u milimetrima isparene vode. Potencijalna evapotranspiracija je teorijska veli ina koja pokazuje koliko bi se vode isparilo iz tla ako bi zalihe vode bile dovoljne, te ne bi došlo do isušivanja tla i biljaka. Ona za navedeno podru je u mjese nom prosjeku iznosi 68,3 mm vode, a ljetni maksimum je 156,1 mm.

6

Vjetar

Vjetrovi se u obalnom podru ju naj eš e usmjeravaju, zbog specifi nog reljefa uz obalu (masiv Velebita), u dva smjera. Prvi su po u estalosti vjetrovi sjeveroisto nog smjera, pri emu vjetrovi sjevernih i isto nih smjerova koji pušu na kontinentu dobivaju ovaj smjer prilikom prelaska Velebita, okomitog na smjer njihovog pružanja. Drugi su po u estalosti vjetrovi jugoisto nogsmjera, pri emu vjetrovi južnih smjerova dobivaju ovaj smjer pri nailasku na planinske grebene, mijenjaju i smjer i pušu i paralelno s njima prema sjevernom rubu Jadrana.

Sjeveroisto ni vjetrovi uz obalu, naziva „bura“, su esti, a ponekad na mahove dostižu i orkansku razinu. Karakteristi no je za taj vjetar da puše u „udarima“. Jugoisto ni vjetrovi, koji se u narodu nazivaju „jugo“, tako er nerijetko dostižu olujnu ja inu. Obje vrste vjetrova su eš e i ve e ja ine u zimskom dijelu godine. Tijekom toplog dijela godine, a posebice ljeti, tipi na je cirkulacija „neporeme enog“ dana, kada su sinopti ki poreme aji udaljeni. Tada tijekom dana puše vjetar „smorac“ s mora na kopno, a no u „kopnenjak“ s kopna na more, koji je slabijeg intenziteta.

2.2.2 Geološka obilježja

Smješten unutar sjevernojadranskog dijela vanjskih Dinarida, otok Pag izgra en je od plitkomorskih karbonatnih naslaga taloženih u razdoblju od gornje krede do donjeg/srednjeg eocena. Tijekom eocena nastupa transgresija i dolazi do taloženja eocenskih klastita. Ti eocenski klastiti sastavljeni su od lapora i pješ enjaka u izmjeni, te imaju karakteristike fliša. Tijekom miocena i pliocena dolazi do taloženja finozrnatih, siltno-glinenih pijesaka s ugljenim trunjem, a u kvartaru dolazi do taloženja aluvijalnih i organogeno-barskih sedimenata.

U tektonskom smislu otok Pag pripada tektonskoj jedinici Ravni kotari, koja se odlikuje blagim do srednjostrmim, uspravnim do malo nagnutim borama dinarskog smjera pružanja (SZ-JI), sa sekundarno boranim krilima, te strmim do malo nagnutim rasjedima, pretežno u krilima bora. Strukturno se otok Pag sastoji od dvije kredne antiklinale, te šire paške sinklinale izme u njih. Horizontalne osi i gotovo sasvim pravilna, paška se sinklinala sjeverozapadno od Paga spuštanjem antiklinalne strukture, razvijene u sjeveroisto nom pojasu otoka, naglo proširuje i veže sa sinklinalom paških vrata, ije je oblikovanje i predisponirano ovom strukturom. Sjeveroisto nim pojasom otoka Paga proteže se antiklinala Grabovac, presje ena mrežom dijagonalnih rasjeda smjera SZ-JI u jugoisto nom dijelu i smjera SI-JI u sjeverozapadnom dijelu. Paralelno s pružanjem strukture, razvijeni su u manjoj mjeri i rasjedi. Od Grba i Povljana na jugoistok, antiklinala se diferencira u izrazitije sinklinale i antiklinale koje postupno tonu prema jugoistoku, te se paška sinklinala povezuje sa sinklinalom V. blata i Povljana u prostranu sinklinalu na jugoistoku otoka.

Najstarije naslage na otoku Pagu ine cenomansko-turonski vapnenci i dolomiti otkriveni u jezgrama krednih antiklinala. Vapnenci su slabo uslojeni, svijetlosme e i sive boje, te visokog postotka CaCO3 (96,04 - 98,20 %), dok se zrnasti dolomiti mozai ne strukture javljaju u formi le a.

Ove naslage izgra uju jezgru antiklinale od Novalje do Košljuna, te jezgru antiklinale sjeverno od Svetog Ivana do Taste. Osim na spomenutim podru jima, javljaju se u uskom podru juRavne, te na izoliranim podru jima Op eg Porta, Bunjica i Tusta.

7

Na cenomansko-turonskim naslagama kontinuirano slijede svijetlosivi do sme i dobro uslojeni senonski vapnenci. Debljina slojeva varira od 40-60 centimetara, dok je ukupna debljina naslaga procijenjena na 350-400 metara. Unutar vapnenaca (kalcilutiti, kalkareniti i bioakumulirani vapnenci) u obliku tankih uložaka i manjih le a javljaju se dolomiti ni vapnenci i dolomiti. Prijelaz u dolomite je postupan i javljaju se brojni prijelazni varijeteti.

Opisane naslage otkrivene su u krilima Paške antiklinale, na boranom podru ju jugoisto nogdijela, uz sjeveroisto ni rub otoka, te u krajnjem dijelu rta Košljun.

Transgresivno na vapnencima senona leže donje i srednje eocenski foraminiferski vapnenci. Debljina ovih naslaga iznosi oko 250 metara, zastupljene su mikrokristalastim vapnencima s osnovom rekristaliziranog kalcita tipa kalcilutita i kalkarenita, a postotak CaCO3 u njima varira izme u 95 – 97 %. Opisane naslage razvijene su u krilima paleogenskih sinklinala.

Srednji i gornji eocen karakterizira izmjena lapora, pješ enjaka i detriti nih vapnenaca s glaukonitom (udio CaCO3 45 - 62 %). Ove se naslage kontinuirano nastavljaju na foraminiferske vapnence, a prijelaz u flišolike sedimente je oštar i izrazit, uz mjestimi ne pojave le alaporovitih vapnenaca. Pješ enjaci, po petrografskom sastavu kalckareniti, esto sadrže tragove ihnofosile, laminacije, te kosu i vijugavu slojevitost. Debljina ovih naslaga iznosi oko 350 metara, a izgra uju jezgre paleogenskih sinklinala.

Transgresivno na kredne naslage nastavljaju se neuslojene, sive, sivosme e ili crvenkaste naslage vapnena kih bre a, rje e konglomerata i vapnenaca (91 – 98 % CaCO3). Bre e s interkalacijama kalcilutita izgra ene su od subangularnih do subzaobljenih fragmenata, uglavnom krednih i foraminiferskih vapnenaca povezanih mikrokristalastim do sitnozrnim kristalastim pornim vezivom. Crvena boja veziva ukazuje na glinovito-limoniti ne primjese.

S obzirom na injenicu da su paleontološki ostaci utvr eni samo u ulomcima krednog i paleogenskog porijekla, te na transgresivni položaj na starijim naslagama, starost ovih naslaga nemogu e je to nije odrediti. Jedino je sigurno da su spomenute naslage mla e od srednjeg eocena.

Tijekom miocena i pliocena taloženi su glinoviti, rje e pješ ani lapori, ponekad s vapnenim konkrecijama i ugljenom. Naslage su sivozelenkaste, sive do tamnosive boje, esto dobro uslojene. Odgovaraju finozrnatim, siltno-glinenim pijescima s ugljenim trunjem, a debljina im, utvr ena bušenjem, iznosi 143,6 metara.

Tijekom pleistocena su na podru ju otoka Paga taložene deluvijalne naslage zastupljene oštrobridnim siparom, pomiješanim s pretaloženom crvenicom, žutosme im šumskim tlima, te mjestimi no humusom i ilova om. Nalazimo ih u podru ju Paške sinklinale i lokalno su zahva ene mladom kvartarnom tektonikom. Sedimenti su grubo slojeviti, debljine oko 40 centimetara, a izme u vapnena kog kršja mjestimice preteže pjeskovita komponenta.

Najmla e naslage koje izgra uju otok Pag su holocenski organogeno-barski sedimenti, te aluvijum. U morfološki najnižim dijelovima polja Malo Blato, koje je periodi ki duže vremena pod vodom, utvr eni su organogeno-barski sedimenti. Sedimenti su uglavnom predstavljeni humoznom zemljom, pjeskuljom, ritskim crnicama i vapnena kom gitjom. Uz rije ne ili poto netokove u morfološki najnižim dijelovima terena rasprostranjene su aluvijalne tvorevine. Sastavljene su od šljun anih, pješ anih i muljevitih naplavina s fragmentima okolnih stijena.

8

2.2.2.1 Grafi ki prilozi

Karta 1. Litološka karta (M 1:100 000)

2.2.3 Geomorfološka obilježjaOblikovanje i intenzitet pojave pojedinih reljefnih oblika, kao i njihova veli ina, posljedica je me uovisnosti geoloških, pedoloških i klimatskih osobina. Tako er, treba naglasiti da je na odabranom podru ju na kona ni izgled reljefa utjecao i ovjek svojim dugotrajnim aktivnostima.

Važnost geoloških osobina dolazi do izražaja tektonskim pokretima, strukturnim, litološkim i hidrogeološkim zna ajkama, odnosno predispoziciji pri oblikovanju reljefa. Kod strukturne predispozicije u prvom se redu misli na osnovne forme nastale prilikom potiskivanja Jadranske pod Dinarsku mikroplo u. Pri tim pokretima došlo je do formiranja osnovnih struktura (bora) koje su ve im dijelom sukladne s reljefom. Naime, antiklinale predstavljaju uzvišene, a sinklinale depresijske dijelove reljefa. Dalje, do izražaja dolazi i nagib slojeva, koji je u kombinaciji s vanjskim faktorima uvjetovao oblikovanje reljefa. U tektonskom smislu, došlo je do nastanka brojnih rasjeda (normalnih, reversnih i horizontalnih) koji su utjecali, a u znatnoj mjeri još uvijek utje u na oblikovanje reljefa. Tektonskim pokretima nastale su ve e (paraklaze i dijaklaze) i osobito brojne, manje (brahiklaze i leptoklaze) sekundarne pukotine, koje su zna ajne za poniranje vode s površine u podzemlje. S obzirom da je obra ivano podru jenajve im dijelom tektonski aktivno, obilježava ga relativno slaba pojava vode na površini. Tako er je jedno od osnovnih obilježja reljefnih formi (nastalih duž sekundarnih pukotina) izduženost u pravcu pružanja pukotina.

Kod litoloških osobina stijenskog kompleksa (s obzirom da na odabranom podru ju dominiraju karbonatne stijene) pri oblikovanju reljefa u prvom se redu misli na udio istog CaCO3 u sastavu stijena, što je, uz sekundarno nastale pukotine, pogodovalo oblikovanju krškog reljefa kao najdominantnijeg. Manje pojave nekarbonatnih stijena imaju veliko zna enje s obzirom na njihovu vodonepropusnost, a u kombinaciji s nagibima važne su zbog usmjeravanja podzemne cirkulacije vode. Tako er, na mjestima gdje su ove naslage izbile na površinu, do izražaja dolazi njihova ja a podložnost mehani kom trošenju.

Me u vanjskim faktorima pri oblikovanju reljefa veliko zna enje imaju klimatske i paleoklimatske zna ajke. Ponajprije se to odnosi na pluviotermi ke zna ajke. Najve im dijelom odabrano podru je prima od 700 do 1000 mm oborina godišnje, no njihov godišnji raspored je neravnomjeran. Maksimum oborina je tijekom hladnijeg dijela godine, a tako er je zna ajno da se radi ponajprije o kratkotrajnim i obilnim oborinama, koje imaju zna enje pri oblikovanju reljefa spiranjem i jaruženjem, što osobito dolazi do izražaja na golim i vodonepropusnijim dijelovima terena. S obzirom da odabrana lokacija pripada mediteranskom klimatskom podru ju, s prosje nom godišnjom temperaturom zraka izme u 14 i 15 ºC, za gole stijenske dijelove, osobito južno eksponirane, karakteristi no je jako zagrijavanje stijenskog kompeksa tijekom toplijeg dijela godine. Naime, to zagrijavanje pogoduje mehani kom (iako znatno slabije nego mrazno) trošenju stijena. Paleoklimatske zna ajke došle su do izražaja ponajprije tijekom hladnijih razdoblja geološke prošlosti. Tada je, u uvjetima hladnijih klima, razina mora bila niža oko 100 m od današnje. Temperatura zraka, koja je bila oko 12 ºC niža, pogodovala je jakom mraznom trošenju i zatrpavanju reljefnih udubljenja. Tako er, takve klimatske prilike zasigurno su utjecale i na bitno druga iju bilancu vode, odnosno isparavanje je bilo znatno slabije, što je pogodovalo zna ajnijem površinskom otjecanju, odnosno oblikovanju reljefa vodom na površini (fluvijalnom erozijom i padinskim procesima). Današnja obala

9

nastala je ingresijom i zapravo je vrlo mlada. Formiranje današnje obale po elo je prije približno 10 000 godina. Kao posljedica takvih klimatskih i paleoklimatskih odnosa, utjecaj abrazije ponajprije dolazi do izražaja u oblikovanju onih dijelova obale koji su izgra eni od mekših stijena (fliš, deluvij, proluvij i aluvij).

Kao zadnji, ali isto tako bitan faktor u oblikovanju reljefa, zna ajan je i ljudski utjecaj.Obra ivano podru je naseljeno je još od pretpovijesti. Utjecaj ovjeka o ituje se na dva na ina: destruktivno i konstruktivno. Destruktivno ponajprije sustavnim i dugotrajnim uništavanjem šumskih površina, što je pogodovalo eroziji tala s nagnutih dijelova. Konstruktivno djelovanje o ituje se ponajviše u podnožjima padina i na dnima depresija, gdje su izgra ena brojna terasasta polja, te su iz akumulativnih formi (ponajprije deluvija), odstranjivanjem ve ih fragmenata kamena, stvorene velike obradive površine.

Smješten unutar sjevernojadranskog dijela vanjskih Dinarida, otok Pag izgra en je od plitkomorskih karbonatnih naslaga taloženih u razdoblju od gornje krede do donjeg/srednjeg eocena. Naslage prate osnovno pružanje slojeva u pravcu SZ – JI, a prevladavaju vapnenci, vapnenci u izmjeni s dolomitima, te šljunci i pijesci. U tektonskom smislu otok Pag pripada tektonskoj jedinici Ravni kotari, koja se odlikuje blagim do srednje strmim, uspravnim do malo nagnutim borama dinarskog smjera pružanja (SZ-JI), sa sekundarno boranim krilima, te strmim do malo nagnutim rasjedima, pretežno u krilima bora. Strukturno se otok sastoji od dvije kredne antiklinale, te šire paške sinklinale izme u njih. Horizontalne osi i gotovo sasvim pravilna, paška se sinklinala sjeverozapadno od Paga spuštanjem antiklinalne strukture, razvijene u sjeveroisto nom pojasu otoka, naglo proširuje i veže sa sinklinalom paških vrata, ije je oblikovanje i predisponirano ovom strukturom. Paralelno s pružanjem strukture, u manjoj mjeri su razvijeni i rasjedi.

Istraživano podru je, od predjela Slatina južno od naselja Novalja, do krajnjeg juga, rta Škamnica na oto i u M. Sikavavcu, karakterizirano je krškim i fluviokrškim reljefom, ovisno o litološkoj osnovi. Oto i i V. i M. Sikavac (11,7 m i 22 m n.v.) me usobno su odvojeni prolazom Ždrilo, a od kopna ih dijeli tjesnac Škamica. Kopno je u tom dijelu visine 40 m i uzdiže se prema sjeveru (Stražica 63,1 m). To je, ustvari, krak antiklinale u tonjenju prema JZ, a oto i i su nastali postpleistocenskom transgresijom, kada je more preplavilo niže dijelove i tada vjerojatno i uvalu Vlaši i, veliku uvalu Stara Povljana i duboko usje enu, manju uvalu Ri ina. U nastavku uvale Vlaši i i naselja Magazin izduženo je Vlaši ko polje u smjeru SI – JZ i nadovezuje se na Pašku sinklinalu. Nju ini udolina Pag-Novalja, koja je djelomi no poplavljena (Velo i Malo Blato) i time podijeljena u dvije manje udoline: Novalja-Caska i Pag-Dinjiška. Na podru ju udoline Pag – Dinjiška, ije je dno izgra eno od vodonepropusnih naslaga, zapravo predstavlja dvije nasuprotno oblikovane doline. Iako je na bo nim stranama ovih dolina esta pojava izvora, zbog njihove slabe izdašnosti, recentno fluvijalno oblikovanje je vrlo slabo izraženo. Zapravo se ove doline mogu ubrojiti u tip suhih dolina. One su ujedno i reprezenti fluviokrških formi, a njima se još mogu pridružiti i manje doline Povljana, Smokvica i Kolan. Ova su podru ja ispunjena flišnim sedimentima eoceneske starosti, te su zna ajna za obra ivanje. Iskorištavanjem i obra ivanjem ovih prostora nastale su brojne antropogene terase i polja. Tu su i izvori vode, koji su kroz predio Paljena draga prema naselju Vr i i do dijela Zvonigrad, te dalje na sjever do Gorice i naselja uz solanu, povezani u sustav za navodnjavanje. Predio Slatina je tako er mo varno podru je, sa izvorima Dobra slatina, Vruje, Gusternica i mjestimi nom pojavom lokava. Lokve i ponikve javljaju se i uz uvale Kamariz i ista koje se nalaze uz zapadnu obalu Paškog zaljeva.

Osim brojnih izvora vode te pojave lokvi i blata, u današnjim klimatskim prilikama na ovim podru jima voda te e samo za vrijeme velikih oborina, zbog ega su oblikovane i brojne jaruge. Jaruge su oblikovane teku om vodom koja oštro erodira tlo na padinama nagiba ve im od 12

10

stupnjeva, što je osobito izraženo na golim padinama sjevernog dijela istraživanog podru ja,odnosno na dijelu obale uz Maunski kanal. Ovisno o protoku i koli ini vode prisutnoj u vrijeme formiranja, veli ina im je i do nekoliko desetaka metara u dubinu i širinu. Ukupan gubitak tla iz vododerina može biti znatan, a u ovom slu aju njihovim taloženjem formirane su obale, odnosno njihovi završeci su esto uvale ispunjene akumulatom, odnosno žalom. U uvalama u pojasu od Koroma ine do Vruja obala je blažih nagiba i zaravnjenija, te je pojava jaruga rijetka. Kamenita, ogoljela obala, sa brojnim jarugama i deluvijalnim kupama pruža se i uz Dinjišku uvalu, koja je duboko usje ena u kopno. Na pojedinim dijelovima prisutno je osipavanje i urušavanje materijala (kamenih blokova) u more. Veliki je broj jaruga okršen i ispunjen deluvijem i proluvijem, te su na njima stvorene antropogene terase. Osobito na dolomitima razvijen je fluviodenudacijski reljef u obliku suhih dolina i zaravni. Suhe doline mjestimi no diseciraju padine hrpta i izdvajaju isturene terene prema rtovima. Osim toga, njihovi završni, potopljeni dijelovi predstavljaju brojne uvale, od kojih su neke duboko usje ene u kopno.

Obalna podru ja, kao što je ve ranije spomenuto, nastala su postpleistocenskim izdizanjem morske razine, gdje je izraženo i abrazijsko djelovanje mora i njegova akumulacijska aktivnost. Obalna linije je duga i vrlo razvedena, s brojnim uvalama u zaljevima. Pri oblikovanju obale veliku ulogu imao je litološki sastav (vapnenci, dolomiti, fliš i padinske naslage) i tektonska predisponiranost prostora. Obala uz Velebitski kanal proteže se od rta Sv. Nikola na sjeveru do rta Fortica na jugu. Veliki dio te obale je strm i nepristupa an.

Na krajnjem SI dijelu istraživanog podru ja, uz Paški zaljev, isti u se šljun ane uvale Zr e i Caska. Zapadnu obalu Paškog zaljeva karakteriziraju brojne uvale te rt Katarelac, uvale Prnjica, Kamariz i ista. Obala je niska, šljun ana i pjeskovita. Takav tip obale razvijen je i u predjelu Gajac. Zapadna obala Paškog zaljeva je razvedena, strma, sa brojnim jarugama i antropogenim terasama. Nasuprot tome, uz Maunski kanal, tako er su brojne uvale, ali je rje a pojava jaruga. Uvala Luka Šimuni je vrlo razvedena, te je njen sjeverni krak duboko usje en u kopno. Obala je kamenita i blagih nagiba. Uz kanal se isti u i uvale Dumboka, Tri boka, Maslina, te Južni i Zmorašnji bok, koje su vrlo vjerojatno završeci aluvijalnih dolina.

Nadalje, Stara Povljana je velika uvala sa brojnim manjim uvalama uz njenu isto nu i zapadnu obalu. Usijecaju i se u kopno, obala postaje manje razvedena, šljun ana i pjeskovita. Obala uz Povljanski kanal, od rta Rastovac do rta Prutna, pretežno je sukladna nagibu pada slojeva, te je blaga i slabije razvedena.

Obala Dinjiška uvale nije zna ajnije razvedena, iako su unutar nje formirane brojne jaruge zbog nagiba slojeva ve ih od 12 stupnjeva, a uo ljivi su i procesi spiranja. U samom dnu uvale nagibi su smanjeni, te je obala blago zaravnjena. Tu su istaloženi eocenski klastiti sastavljeni od lapora i pješ enjaka u izmjeni, koji imaju karakteristike fliša.

U obalnom dijelu predjela Tust javljaju se grebenske bre e gra ene od rudistnih fragmenata, bioakumuliranih vapnenaca i kalcilutita akumuliranih na stranama grebena. Kalcilutiti s ostacima mikrofosila i laminarnih mikrokristalastih vapnenaca vezani su uz uvjete mirnije sedimentacije sugrebenskog podru ja. Cijelo podru je je tektonski predisponirano uz izraženu boranu strukturu, te su vidljivi slojevi, a oblikovane su brojne šljun ane i pješ ane plaže.

Zbog specifi nosti položaja te izloženosti buri, ali i zna ajnom antropogenom utjecaju (osobito ov arstvo), na cijelom otoku, pa tako i na istraživanom podru ju, postoje velika podru jaogoljelog krša. Na tim prostorima, na vapnencima, prevladava oblikovanje reljefa uzrokovano korozijom, pri emu je došli do oblikovanja krških mikroformi: grižina, škrapa, kamenica i sl. Tektonskim pokretima nastale su paraklaze i dijaklaze, te brojne, manje sekundarne pukotine (brahiklaze i leptoklaze) koje su tako er pospješile nastajanje krških formi.

11


Karta 2. Geomorfološka karta (M 1:100 000)

Karta 3. Hipsometrijska karta (M 1:100 000)

Karta 4. Karta nagiba (M 1:100 000)

2.2.4 Hidrološka obilježja

Voda u prostoru predstavlja jedan od najvažnijih preduvjeta nastanka i održanja života, te vrednovanja ostalih prirodnih obilježja. Izduženi oblik otoka, uz morfologiju otoka (dvije antiklinale i jedna sinklinala), ima veliki utjecaj na formiranje podzemnih voda i njihovu koli inu. Na otoku Pagu razlikujemo tri cjeline, dobivene razli itim uvjetima akumulacije podzemnih voda (Magdaleni , 1984.): podru je karbonatnih naslaga, podru je fliša, podru jemla ih neogenskih naslaga i kvartarnih dolina.

Na podru ju karbonatnih stijena, vapnenca i manjim dijelom dolomita, nema stalnih površinskih tokova. Površinsko otjecanje može se pojaviti u vrijeme intenzivnih kiša u pojedinim strmim jarugama kojima voda izravno otje e u more. Osnovna karakteristika ovih podzemnih voda je jednoliko raspore eno otjecanje duž otoka, te nepostojanje jakih priobalnih izvora i vrulja, niti izvora slatke vode unutar otoka. Na jugozapadnoj strani otoka, gdje su padine i obale blaže, javlja se u vapnencima plitka podzemna voda. Ona se zapaža u prirodnim jamama i kopanim bunarima. Takve pojave registrirane su zapadno od blata Rogoza, zapadno od Košljuna i u podru ju Velikog blata. U jamama bliže obali voda je pod utjecajem mora. Brojni izvori slatke vode, koji dobivaju vodu iz vapnenca, nalaze se u podru ju kontakta karbonatnih stijena i fliša. Veliki broj ih se javlja uz južni rub Paškog zaljeva, u paškoj sinklinali i u blizini Povljane. Ve iizvora toga tipa su: izvor u Metajni i izvor Skopje kraj Novalje. U karbonatnim stijenama, a manjim dijelom i u flišu, nalaze se priobalna jezera Velo i Malo blato. Malo blato je povremeno plavljeno i u izravnom je dodiru s morem, dok je Velo blato jezero sa stalnom vodom.

Za fliš su vezani brojni izvori i pištevine koji unutrašnjoj flišnoj zoni daju posebnu važnost za gospodarsko iskorištavanje. Voda se javlja na kontaktu fliša i kvartarnog pokriva a ili unutar fliša na kontaktu lapora i pješ enjaka. Izvori su u sušnom razdoblju pretežno malih kapaciteta. Izuzetak predstavlja izvor Miroži u Pagu, koji je i najve i izvor na otoku. U flišnim naslagama nema vodenih tokova trajnijeg karaktera. Prilikom ja ih kiša stvara se ve i broj kratkotrajnih tokova u vododerinama, jarugama i buji njacima.

U neogenskim sedimentima (lapori, pješ enjaci, ugljen) Kolanskog polja konstatirana je voda pod pritiskom, arteška i subarteška.

Kvartarne naslage u poljima sadrže plitku podzemnu vodu. Polja su, naime, me usobno potpuno odijeljena i predstavljaju zasebne hidrogeološke cjeline. Kolektori podzemne vode su pijesci, koji su u poljima uglavnom neravnomjerno raspore eni. U kvartaru je iskopan veliki broj bunara male izdašnosti. Jedino se u Novaljskom polju nalaze tri bunara ve e izdašnosti.

Za otok Pag je karakteristi an pove ani sadržaj klorida u podzemnim vodama, i to u podru jimagdje nema izravnog utjecaja mora. Uzrok tome je velika izloženost vrlo jakim burama (posolica).

12


Karta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000)

2.2.5 Pedološka obilježja

Litološku osnovu na podru ju otoka Paga u prvom redu ine vapnenci. Prevladavaju rudistni vapnenci iz gornje krede (senon), dok ostatak predstavljaju eocenski foraminiferski vapnenci, zastupljeniji u južnom dijelu kartiranog podru ja. Drugu skupinu, koja ima zna ajnu zastupljenost ponajprije u sjeverozapadnom dijelu navedenog podru ja, ine vapnenci i dolomiti gornje krede (cenoman, turon). Uz ove dvije glavne skupine, nešto ve e površine zauzimaju deluvijalne naslage šljunaka i pijesaka koje dominiraju na prostorima velikih paških polja. Ostale skupine vezane su uz manje površine: lapori na rubnim dijelovima polja, a aluvij i pješ enjaci na vlažnim podru jima (Kolansko blato, Dinjiško polje i sl.). S obzirom na geomorfološku i litološku situaciju, na kartiranom je podru ju razvijeno 6 zemljišnih kombinacija (Bogunovi ,1983):

1.) crvenica plitka i srednje duboka: sme e na vapnencu, crnica vapnena ko-dolomitna,antropogena (50:30:15:5)

2.) kamenjar: crnica vapnena ko-dolomitna, rendzina, sme e na vapnencu, crvenica (50:25:10:10:5)

3.) sme e na vapnencu: crvenica tipi na i lesivirana, crnica vapnena ko-dolomitna, rendzina na trošini vapnenca, lesivirano na vapnencu, kamenjar, rigolano (35:20:15:10:10:5:5)

4.) antropogena tla flišnih i krških sinklinala i koluvija: rendzina na flišu (laporu), sirozem silikatno karbonatni, mo varno glejno tlo, pseudoglej obrona ni, koluvij (40:30:15:5:3:7)

5.) sme e na vapnencu: crnica vapnena ko-dolomitna, rendzina, lesivirano na vapnencu, crvenica, rigolana tla krša, eutri no sme e tlo, sirozem na laporu (40:25:10:10:5:5:3:2)

6.) mo varno glejna tla, djelomi no hidromeliorirana: mo varno glejno verti no, aluvijalno tlo (70:25:5).

Navedeni dominantni tipovi uglavnom pripadaju automorfnim tlima, za koje je karakteristi novlaženje samo oborinama, a mogu se svrstati u 3 klase: nerazvijena tla (kamenjar), kambi na tla (crvenica, sme e tlo na vapnencu i dolomitu) i antropogena tla. Hidromorfna tla, koje karakterizira višak površinske ili/i podzemne vode, na istraživanom su podru ju zastupljena klasom glejnih tala (mo varno glejno tlo).

Nerazvijena tla imaju inicijalni humusni horizont (A), a razvijaju se na razli itim supstratima (osim recentnih). Karakterizira ih slabo kemijsko trošenje i mali izvori, odnosno proizvodnja organske tvari. Kamenjar (litosol) se formira na stijenama koje u mehani kom raspadanju daju kameniti detritus i nalazimo ga u pretplaninskom i gorskom podru ju. Dominantan faktor nastanka su klimatski uvjeti (smrzavanje i zagrijavanje stijena), a akumulacija humusa je vrlo slaba. Njegovo temeljno fizikalno obilježje je dominacija kamena i krupnog šljunka u tlu. Litosole slijedi osebujna vegetacija kamenjara i to ila, a zbog minimalne plodnosti nemaju

13

gospodarsku važnost, nego su važni u zaštiti prirode (vezivanje siparišta). Kamenjar dominira na isto nom i sjeveroisto nom dijelu otoka, od rta Sv. Nikole do rta Fortica.

Od nižih pedotaksonomskih jedinica nerazvijenim tlima pripadaju još sirozem i koluvijalno tlo, koji su razvijeni ponajprije u središnjem dijelu otoka, te na prostorima velikih paških polja. Sirozem (regosol) se formira na stijenama koje raspadanjem daju regolit finijeg mehani kogsastava. Na tvorbu bitno utje e vegetacija, jer svojim korijenjem pospješuje mehani koraspadanje stijena, a akumulacijom humusa postupno i prevodi u viši razvojni stadij. Klima utje e posredno, uzrokuju i eroziju, na nastanak tih tala u našim uvjetima. Koluvijalno tlo (koluvium) nastaje u podnožju padina gdje se nakupljaju estice tla i stijena nanesene iz gornjih dijelova padine. imbenici koji utje u na njegovu tvorbu su uništavanje prirodne vegetacije, erozijski u inak kiše i neodgovaraju e gospodarenje.

Kambi na tla karakteriziraju intenzivniji pedogenetski procesi (povoljni hidrotermi ki uvjeti), kao što su kemijsko i biološko trošenje, osloba anje oksida željeza (žu kasta do crvenkasta boja) te argilosinteza. Crvenice (terra rossa) se, kao i kalcikambisoli, formiraju iz nerastvorenog ostatka istih vapnenaca, pri emu se ne može isklju iti pritjecanje silikatnog materijala eolskim putem u dugotrajnoj genezi tih tala. Osnovni pedogenetski proces u crvenici je rubifikacija (dehidratacija i kristalizacija oksida željeza – hematita). Crvenica ima gospodarsku važnost za šumarstvo u zoni eumediterana i submediterana, a ovisno o reljefu, i za poljodjelstvo. Podtipovi crvenice su: tipi na, lesivirana, braunizirana i koluvijalna. Crvenica je na analiziranom podru ju rasprostranjena u južnom i zapadnom dijelu otoka. Sme e tlo na vapnencu (kalcikambisol) seformira isklju ivo na tvrdim i istim vapnencima ili dolomitima koji imaju manje od 1% nerastvorenog ostatka. Kao izvor mineralnog dijela tla lokalno se javlja i praškasti materijal eolskog podrijetla. U podru ju rasprostranjenja kalcikambisola zna ajna je stjenovitost (30-50%). Mati ni supstrat predstavljaju isti vapnenci i dolomiti, mehani ki sastav ine lake gline, a pH tla je 5,5-6,5. Dubina tla kre e se od 25 do 75 cm, a ukupni porozitet iznosi 45-65%. Kapacitet biljkama pristupa ne vode kre e se u rasponu od 50 do 150 mm, pa je režim padalina odlu uju i za stanje opskrbljenosti tla vodom. Ovaj tip tla ima zna ajnu zastupljenost na sjeveru otoka, s time da se jednim svojim dijelom proteže kroz cijelo podru je kartiranja do krajnjeg juga (Dinjiška uvala).

Od nižih pedotaksonomnih jedinica kambi nim tlima pripada i eutri no sme e tlo (eutri nikambisol), koje ima najve u rasprostranjenost u semihumidnom podru ju (godišnja koli ina oborina 600-700 mm, srednja godišnja temperatura 10-12ºC). Na promatranom podru ju ovo je tlo razvijeno na sjevernom dijelu otoka. Mati ni supstrat je izuzetno važan za nastanak eutri nogkambisola, a najbolje mu odgovaraju prapor, ilovasti jezerski i rije ni sedimenti, te neutralni i bazi ni eruptivi. To su dominantno poljodjelska tla, koja najve u produktivnost imaju na praporu, a najnižu na peridotitsko-serpentinskim supstratima.

Antropogena tla predstavljaju potpuno izmijenjena tla koja je ovjek stvorio intenzivnom obradom i gnojidbom (podtipovi: tla vinograda, intenzivnih vo njaka, njiva). Svojstva ovih tala su vrlo varijabilna, zahvaljuju i ponajprije heterogenom materijalu iz kojega su nastala. Rigolano tlo (rigosol) je tip antropogenog tla u kojemu su rigolanjem pomiješana dva ili više horizonata ili slojeva do dubine najmanje 60 cm i tako je uz unošenje i dodatnih materija stvoren antropogeni P-horizont. Ova su tla razvijena ponajprije u središnjem dijelu istraživanog podru ja i na prostorima velikih paških polja.

Automorfnim tlima pripadaju još humusno akumulativna i eluvijalno-iluvijalna tla, koja su na promatranom podru ju zastupljena nižim pedotaksonomskim jedinicama. Humusno akumulativna tla su mlada tla koja imaju A-horizont bogat humusom, a karakterizira ih specifi na kombinacija pedogenetskih imbenika i procesa transformacije i migracije. Ova su tla

14

razvijena na gotovo cijelom podru ju otoka Paga. Vapnena ko dolomitna crnica (kalcimelanosol) se formira na tvrdim vapnencima i dolomitnim koji imaju više od 98% CaCO3.Crnica je primarni razvojni stadij na vapnencu: javlja se u razli itim klimatskim uvjetima, naj eš e na strmim gorskim i pretplaninskim predjelima. Tipski pedogenetski procesi u njenom razvoju su akumulacija humusa i gline. Rendzine se formiraju u razli itim bioklimatskim uvjetima, na supstratima koji sadrže više od 10% CaCO3 i koji mehani kim raspadanjem daju karbonatni regolit. Ovaj tip tla ima veliki broj nižih pedosistemskih jedinica. Najzastupljenije su na flišnim serijama i saharoidnim dolomitima (potonje su gospodarski najvažnije).

Eluvijalno-iluvijalna tla imaju dobru prirodnu drenažu, a razvijaju se uglavnom u humidnim uvjetima. To su tla dužeg razvojnog stadija s najviše izraženom diferencijacijom horizonata. Lesivirana tla (luvisoli) se na promatranom podru ju protežu od sjevera (uvale Zr e i Slatina), kroz cijelo podru je kartiranja, do krajnjeg juga (Dinjiška uvala). Formiraju se na ilovastim supstratima ili stijenama ijim se raspadanjem može formirati dublji profil. Vezana su uz humidna podru ja u kojima se mogu formirati descedentni tokovi vode. Za lesivirana tla karakteristi no je ispiranje estica gline iz E horizonta i njihovo akumuliranje u B horizontu. Eluvijalno-iluvijalna migracija gline odigrava se u uvjetima umjerene kiselosti (pH 5-6). Teksturno diferenciranje luvisola esto može biti potencirano pritjecanjem eolskog nanosa u površinske slojeve. Plodnost im ovisi o sadržaju hranjiva i propusnosti za vodu.

Za glejna tla zna ajno je poja ano kemijsko trošenje minerala uz obilje vode, te manjak kisika, a oglejavanje (zamo varivanje) je uzrokovano površinskim i/ili podzemnim vodama. Mo varnoglejno tlo (euglej) razvija se na nevezanim sedimentima rije nih dolina i pretaloženom praporu, mehani ki sastav ine ilova e i gline, a pH tla je 4,7-7,8. Postoje 3 tipa mo varno glejnog tla: epiglej, hipoglej i amfiglej. Na promatranom podru ju ovaj tip tla je razvijen na prostoru izme uuvale Mlijnica i Velog blata. Hidromorfnim tlima pripadaju i aluvijalna tla (fluvisoli), koja su na ovom podru ju zastupljena nižim pedotaksonomskim jedinicama. Pripadaju nerazvijenim hidromorfnim tlima i predstavljaju recentne rije ne, morske i jezerske nanose sa slojevima, a mogu imati i (A), i Ap i G horizont. Formiraju se na poplavnoj terasi rijeka, s time da se vlaženje tla provodi iz tri izvora: oborina, poplavnih i podzemnih voda. Dinamiku vodnog režima karakterizira veliko sezonsko kolebanje razine vode koje može iznositi 1 do 4 m. Fluvisoli su staništa pogodna za uzgoj kultura topola i vrba, a proizvodnost im najviše ovisi o mehani kom sastavu. U rasprostranjenosti prate dominantni tip tla (mo varno glejno tlo).


Karta 6. Pedološka karta (M 1:100 000)

2.2.6 Površinski pokrov

Kartiranje strukture površinskog pokrova izra eno je na temelju interpretacije digitalnog ortofota izra enog iz aerosnimaka u boji, snimljenih 2007. godine. Pritom su korišteni kodovi Nacionalne klasifikacije staništa (NKS). Za kartiranje je, ovisno o pokrovu, upotrijebljeno svih 5 razina kartiranja. Tako je vegetacija ve inom kartirana na 3. razini, a antropogena staništa ponekad i na 5. razini. To je bilo potrebno da bi se u najkra em mogu em roku iz ortofota dobili dovoljno detaljni i relativno kvalitetni podaci za daljnje korištenje. Najmanja površina kartiranja iznosila je 1 ha. Ta je površina nekada bila nešto manja kod kartiranja površina za koje je procijenjeno da

15

su zna ajne za krajobraznu raznolikost (poput lokava, dolaca, obale i sl.), a nekada ve a,posebno kod kartiranja vegetacije, jer bi detaljnija obrada u tom slu aju zahtijevala intenzivniju terensku provjeru.

S obzirom da se Nacionalna klasifikacija staništa temelji na fitocenološkoj podjeli vegetacije, a pritom ne uzima u obzir strukturne razlike površina, vrijedni podaci za krajobrazne analize o visini vegetacije, sukcesiji i sl. su zanemareni. Taj problem se pokušao riješiti na dva na ina:

- uvo enjem podjele pojedinih kodova da bi se odre eni stanišni tip razdijelio prema visini vegetacije: kod E82 "Stenomediteranske iste vazdazelene šume i makija crnike" podijeljen je na kod E82a "Stenomediteranska ista vazdazelena makija crnike" i E82b "Stenomediteranske iste vazdazelene šume crnike"

- korištenjem dva koda istovremeno kada su na istoj površini bili prisutni elementi dva stanišna tipa. Na se taj na in dobio podatak o sukcesiji vegetacije (na primjer C35/E82a "Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranska ista vazdazelena makija crnike"), ili se, pak, želio naglasiti na in korištenja pojedinih površina (na primjer, odlaganje sme a u površinske kopove – J43/J422 "Površinski kopovi/Neure ena (divlja) odlagališta krutog otpada")

Kao prilagodba klasifikacije za potrebe opisivanja krajobraza promijenjen je naziv koda I1 "Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom" u "Zapuštena poljoprivreda".

Površinski pokrov na podru ju otoka Paga rezultat je razvoja razli itih djelatnosti (poljodjelstva, šumarstva, gra evinarstva), a njihov je razvoj, pak, proizišao iz me uodnosa prirodnih (tlo, reljef, voda, klima), kulturnih i tehnoloških spoznaja, te društveno-socijalnih odnosa na tom podru ju tijekom povijesti. Promatraju i vegetaciju, nekada "zeleni" otok, kombinacijom višestoljetnog antropogenog utjecaja (ispaša, sje a) i nepovoljnih klimatskih prilika (izloženost buri), pretvoren je u jedan od najogoljenijih otoka u Jadranu. Posljednjih desetlje a, kao posljedica napuštanja gospodarskih djelatnosti, prevladavaju i kamenjarski pašnjaci Paga postupno zaraštaju u prirodnu vegetaciju.

U ovom poglavlju, osim strukture površinskog pokrova, detaljnije e se opisati vegetacija obuhvata korištenjem rezultata projekta COAST – Kartiranje terestri ke bioraznolikosti, te vegetacijske karte i opisa vegetacijskih jedinica (Horvati , 1963.).

Tablica 1. Struktura površinskog pokrova podru ja obuhvata

Površinski pokrov ha %

Izgra ena podru ja i ostale površine pod antropogenim utjecajem 981.72 5.13

Poljoprivredne površine 2518.29 13.16

Šume i šumska zemljišta 505.80 2.64

Travnjaci, grmolika vegetacija, površine s oskudnom vegetacijom i ostala prirodna podru ja

14618.25 76.36

Vode i obalna podru ja vodenih površina 518.75 2.71

Ukupno 19142.86 100

16

TRAVNJACI, GRMOLIKA VEGETACIJA, POVRŠINE

S OSKUDNOM VEGETACIJOM I OSTALA PRIRODNA PODRU JA;

14618.253 ha; 76%

ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA; 505.803 ha;

3%

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE; 2518.290 ha;

13%

IZGRA ENA PODRU JA I OSTALE POVRŠINE POD

ANTROPOGENIM UTJECAJEM; 981.716 ha;

5%VODE I OBALNA PODRU JA VODENIH

POVRŠINA; 518.753 ha; 3%

Slika 2. Struktura površinskog pokrova podru ja obuhvata

Podru je obuhvata, kao i cijeli otok Pag, fitogeografski se nalazi na prijelazu submediteranske i eumediteranske zone. Submediteranska zona prevladava na isto nom dijelu obuhvata, dok na zapadnoj strani postoje elementi eumediteranske zone. U strukturi površinskog pokrova na podru ju obuhvata dominiraju travnjaci, grmolika vegetacija i podru ja s oskudnom vegetacijom (76% promatrane površine), što je vidljivo u Tablici 1. i na Slici 2.

U ovoj kategoriji najzastupljeniji su "submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci" (Red SCORZONERETALIA VILLOSAE H-i . 1975 (=SCORZONERO-CHRYSOPOGONETALIA H-i . et Ht. (1956) 1958 p.p.) – C35 (77%). Tom skupu staništa pripadaju zajednice razvijene na plitkim karbonatnim tlima. Najve e površine zauzimaju "isto nojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone" (Sveza Chrysopogoni-Koelerion splendentis H-i . 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i . 1934 p.p.)). Oni dominiraju na gotovo svim površinama obuhvata, osim na podru jima udolina. Najve e površine nalaze se na podru ju zale a Mandra i Šimuna, isto no od Kolanske udoline, te na podru ju od Košljuna pa sve do krajnjeg jugoistoka otoka Paga. Unutar ove sveze mogu se izdvojiti stanišni tipovi "kamenjarskih pašnjaka epljeza i kršina" (As. Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-i . (1956) 1958) i "kamenjara smilja i babosvilke" (As. Helichryso-Armerietum dalmaticae H-i . 1962), koji su tipi ni za Pag, i može im se pripisati zna aj endemi ne asocijacije. "Kamenjare smilja i babosvilke" prekrivaju obronke zapadne strane Paškog zaljeva. Najdegradiraniji stadij "isto nojadranskih kamenjarskih pašnjaka submediteranske zone" je stanišni podtip "jadranske kamenjare kadulje i kovilja" (As. Stipo-Salvietum officinalis H-i . (1956) 1958), koji se razvija na kamenitim i skeletnim površinama s malo finog crvenosme eg tla koje su u pravilu izložene jakom djelovanju bure. Taj podtip se nalazi na podru ju Ravne i Dolca, te na zapadnim padinama Sv.Vida.

Kamenjarski pašnjaci u zarastanju (oko 20%) ozna eni su kodovima C35/E82a - "Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranska ista vazdazelena makija crnike" (niži stadij zaraštanja pašnjaka) i E82a – "Stenomediteranska ista vazdazelena makija crnike" (grmolika vegetacija). Oni se rasprostiru na podru ju od Mandra, preko Šimuna do Košljuna. Na ovim staništima esta je borovica i somina, pri emu tvori stanišni tip "makije tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987).

Ostale površine unutar ove kategorije zauzimaju svega nekoliko postotaka površine. "Neobrasle i slabo obrasle stijene" – B1 mjestimi no dolaze u kombinaciji s vegetacijom "ilirsko-jadranskih, primorskih to ila" (Sveza Peltarion alliaceae H-i . in Domac 1957). Takve površine nalaze se na zapadnim padinama Visokog briga sve do Gradca, te na najisto nijim padinama prema

17

Velebitskom kanalu. "Erodirane površine" – B4 nastale su razli itim oblicima površinske erozije tla, kojima je prethodilo uklanjanje vegetacije ili loše gospodarenje. Takvih površina ima na nagnutim terenima uz Pašku udolinu i na potezu izme u Sv. Duha i Bošana. Tako er je izdvojeno stanište "higrofilnih i mezofilnih travnjaka" – C2 koji se održavaju redovitom kosidbom, a nalazi uz Kolansko blato ili Pašku solanu. Ova vegetacija je zbog visoke podzemne vode esto plavljena, pa je bliska mo varnim zajednicama.

Sljede a kategorija po zastupljenosti u strukturi površinskog pokrova su poljoprivrednepovršine. Ta kategorija zauzima oko 13% promatrane površine (Tablica 1., Slika 2.). Poljoprivredne površine prostiru se na podru ju Kolanske, Povljanske, Vlaši ke, Smokvi ke i Paške udoline, te na terasiranim površinama na podru ju od Sv.Duha do grada Paga. Površine su vrlo usitnjene i ine mozaike jednogodišnjih i višegodišnjih kultura. Specifi nu sliku stvaraju mozaici vinograda izme u kojih su, za zaštitu od bure i posolice, sa ene ograde od negundovca (Arundo donax). U strukturi ove kategorije najve i udio ine "zapuštene poljoprivredne površine" – I1 (52%), potom slijede "mozaici poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije" – I212 (41%), dok najmanji udio ine "mozai ne poljoprivredne površine" – I211 (svega 7%). Opisano stanje, tj. prevlast zapuštenih poljoprivrednih površina u površinskom pokrovu ove kategorije, ukazuje na trend napuštanja poljoprivredne proizvodnje.

Tre a kategorija po zastupljenosti su izgra ena podru ja i ostale površine pod antropogenim utjecajem, koje zauzimaju oko 5% promatrane površine (Tablica 1., Slika 2.). Najve i udio u ovoj kategoriji ine dvije "solane" – J5112 (39%, Paška i Dinjiška), potom razli ite kategorije stambenih površina (oko 34%), te "površine za cestovni promet" – J442 (8%). Ostala izgra ena podru ja i površine pod antropogenim utjecajem ("turisti ke plaže", "izgra ene i konstruirane obale", "kampovi", "izgra ene površine za sport, rekreaciju i razonodu", "groblja", "industrijska i obrtni ka podru ja", "neure ena (divlja) odlagališta krutog otpada", "površinski kopovi", "površinski kopovi/ neure ena (divlja) odlagališta krutog otpada", "lu ke površine", "vjetroelekrane") znatno su manje zastupljena u ovoj kategoriji.

Kategorija šuma i šumskih zemljišta prekriva oko 3% promatrane površine (Tablica 1., Slika 2.), što je posljedica me udjelovanja škrtih prirodnih uvjeta i dugogodišnjeg antropogenog utjecaja. U strukturi ove kategorije prevladavaju "mješovite, rje e iste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike" – E81 (35%). Naj eš a je pritom asocijacija makije crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i . (1956) 1958). Ove površine prisutne su na podru ju Paških rebara jugozapadno od državne ceste. Na podru ju južno od Šimuna, na prostoru kampa, nalazi se stenomediteranska ista vazdazelena šuma crnike – E82b (Sveza Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1931), to nije "mješovita šuma alepskog bora i crnike" (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971), koja je dijelom opožarena. "Nasadi etinja a" – E92 (alepskog bora) se javljaju na manjim površinama u Mandrama, sjeverno od grada Paga, na sjeverozapadu poluotoka Prutna, oko Vlaši a, sjeverno i južno od Povljane, te oko Malog i Velog blata. Treba spomenuti i "primorske, termofilne šume i šikare medunca" – E35 na podru ju Dubrave. Ta šuma hrasta medunca pripada stanišnom tipu "šuma i šikara medunca i bjelograba" (As. Querco-Carpinetum orientalis H-i . 1939 (= Carpinetum orientalis croaticum H-i . 1939)).

U površinskom pokrovu obuhvata najmanje je zastupljena kategorija vode i obale vodenih površina, koja zauzima oko 3% promatrane površine (Tablica 1., Slika 2.). U strukturi ove kategorije prevladavaju "obrasle obale površinskih kopnenih voda i mo varna staništa" – A4 (31%), odnosno zajednica "trš aka i rogozika" (Red PHRAGMITETALIA W. Koch 1926), koja ve inom prekriva Kolansko i Malo blato, te sjeveroisto ni rub Velog blata. Unutar ovih blata izdvojena je i površina vode ("stalne staja ice" – A11). Od kategorija prirodne obale prevladava "stjenovita morska obala" – F4, dok su pjeskovita, šljunkovita i muljevita obala manje

18

zastupljene. Izdvojene su i lokve, koje su razasute po cijelom podru ju obuhvata, pod kodom A12 – "povremene staja ice".

Prostorni raspored i veli ine opisanih kategorija prikazani su u kartografskom prilogu br. 7.


Karta VII Pregledna karta površinskog pokrova (M 1:100 000)

Karta 7a. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000)

Karta 7b. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000)

2.3 Društvena obilježja prostora

2.3.1 Povijesno-gospodarski razvoj

Povijesni razvoj

Prema Nodilu, Pag je vjerojatno naseljen ve u mla e kameno doba, o emu svjedo i najstariji naziv Kissa, odnosno Cissa, u blizini današnje Caske, ije je ime predilirskog podrijetla ili, prema nekim izvorima, gr kog. Taj je grad središte otoka još iz vremena Rimljana, a u više je navrata rušen, te djelomi no potopljen nakon potresa. U toponomastici otoka o ituju se tragovi svih etni kih skupina koje su na otoku živjele. Nalazimo nazive ilirskog, latinskog i hrvatskog podrijetla. Veliki broj hrvatskih naziva govori o tome da su Hrvati vrlo rano naselili otok, što je vjerojatno posljedica i njegove blizine kopnu. Otok se, osim Cissa, u ranom srednjem vijeku nazivao i insula Novalia i insula Loni, a od trinaestog stolje a po inje se nazivati sadašnjim imenom. Darovnica Petra Krešimira IV iz 1071. godine zna ajno obilježava povijest otoka Paga sve do današnjih dana. Naime, tom je ispravom srednji i sjeverni dio otoka ustupljen rapskoj crkvi, a južni Ninskoj biskupiji. Ta crkvena podjela vrijedi i danas, štoviše, ona se preslikala na prostornu podjelu me u županijama. Sjeverozapadni dio otoka, s podru jem grada Novalje, pripada Li ko-senjskoj, a preostali dio (podru je grada Paga i op ine Povljane) Zadarskoj županiji. Tijekom povijesti esto je sjeverni dio otoka pripadao Rabu, poluotok Lun je dugo bio u sastavu rapske op ine, a južni dio je bio pod upravom Zadra. Tijekom svoje povijesti otok Pag se nalazio u sastavu brojnih država (Rimskog carstva, Ugarsko Hrvatske, Mleta ke republike, Austrije i Francuske), što se odrazilo na promjene u gospodarstvu, kulturi i životu oto ana(Nodilo,1998.).

Gospodarski razvoj

Dosta podataka o prošlosti i gospodarstvu Paga može se dobiti interpretacijom starih kartografskih prikaza koji su esto, uz grafi ki dio, sadržavali i podatke o stanovništvu, gospodarstvu i sl. Prema Fari i u, najstariji kartografski prikaz otoka Paga nalazi se na Tabuli Peuntigeriani, prometnoj karti Rimskog Carstva koja, po svoj prilici, potje e iz 4. st. (Fari i ,2003.). Dalje Fari i govori o tome kako je ovaj kartografski prikaz bitan jer ukazuje na to da je otok Pag sasvim sigurno bio važan objekt terestri ke navigacije, a brojne su oto ne uvale mogle pružiti uto ište u slu aju razli itih opasnosti (Fari i , 2003.). U kontekstu prometne i vojno-pomorske važnosti, Fari i spominje i kartu naziva Kitab-i Bahriye koju je objavio turski pomorac i kartograf 1526. godine.

19

Turski vojno-plja kaški pohodi tijekom 16. stolje a uzrokovali su masovni egzodus iz ruralnoga zadarsko-biogradskog zaobalja. Ravni kotari i Bukovica postaju socioekonomski depresivno podru je, dok se istodobno na oto nom dijelu regije doga aju sasvim suprotne promjene. Dio ravnokotarskog stanovništva u bijegu pred osmanlijskim Turcima naseljava zadarske i šibenske otoke (Fari i , 2003.), pa tako i otok Pag. Nova doseljeni ka struja uzrokovala je odre ene, ponajprije kulturološke promjene, ali doseljeno stanovništvo brzo prihva a specifi ni sredozemni oto ni model gospodarenja prostorom (koji se, uostalom, nije znatnije razlikovao od onoga u Ravnim kotarima i Bukovici), te prihva a suživot sa starosjedila kim stanovništvom (Sui ,2001.).

Iz ovog razdoblja Fari i spominje poznatu kartu sa iscrpnim geografskim zna ajkama zadarskih otoka, pa tako i otoka Paga, koju je u Veneciji tiskao Mateo Pagano (Fari i , 2003.). U raš lanjenom prostoru povljanske i vlaši ke udoline, razdijeljene vapnena kim višim zonama, te na prisojnim padinama sjeveroisto noga oto nog grebena uzgajala se vinova loza. U tom podru ju Pagano ozna ava vinograde (vigne). Najvažnija gospodarska djelatnost paške komune svakako je bila proizvodnja soli. U prostoru plitkog i duboko uvu enog dijela Paškog zaljeva Pagano kartografira Soline, najstariji poznati prikaz paške solane. Taj prostor, ali i sjeverozapadni dio Dinjiške uvale, prirodno su idealna podru ja za izgradnju solana, tj. za organizaciju proizvodnje soli. Još od kasnoga srednjeg vijeka na Pagu se nalazila glavnina solana u vlasništvu najbogatijega zadarskog plemstva (Fari i , 2003.). Od po etka 15. st. kontrolu nad proizvodnjom soli na Pagu preuzela je Mleta ka Republika, koja je postupno nametala uredbe koje su ograni ile proizvodnju paške soli na koli inu koja je bila namijenjena potrebama same Venecije, odnosno uvjetima monopolizirane mleta ke trgovine solju (Peri i , 2001.).

Na reprodukciji Paganove karte iz 1571. godine Koluni prikazuje biljni pokrov otoka Paga crtežima stabala. Fari i pretpostavlja da se radi o hrastu crniki, jer je poznato kako južni dio otoka izvorno ini podru je hrasta crnike, koji mjestimi no tvori šumarke, a eš e oblikuje makiju i garig. U prošlosti se crnika na zadarskim otocima iskorištavala kao drvna gra a za brodove, kao sredstvo za ogrjev, te kao osnovni energent pri proizvodnji vapna u vapnenicama, jamama u kojima su se ložili kameni ulomci vapnenca (Fari i , 2003.). Degradacija je biljnog pokrova, posebno crnike, na Pagu u 15. st. bila tolika da su Pažani za potrebe gradnje novoga grada bili prisiljeni vapno dovoziti iz susjednog Raba (Sui , 2001.).

U popratnim tekstovima uz kartu iz 1606. godine spominje se važnost i bogatstvo solana u paškoj uvali. Tako er je vidljiva razlika u pokrovu sjevernog i južnog dijela otoka koja je proizašla iz razli itog na ina gospodarenja. Naglašena poljodjelska valorizacija na sjeveru otoka u odnosu na sto arsku valorizaciju srednjega i južnog dijela otoka do danas je ostavila traga u oto nom krajoliku, pa primjerice na poluotoku Lun prevladava krajolik s velikim stablima masline unutar suhozidima razdijeljenih ograda. O uvani su i šumarci hrasta crnike. Uz obale Paškog zaljeva na obroncima uzvisine Sv. Vid Rosaccio (autor kartografskog prikaza) je ucrtao pojedina na stabla, a na istom je mjestu do danas sa uvana niska šuma hrasta medunca (Fari i ,2003.).

Unato gospodarskoj snazi grada Paga, kojega Rosaccio prikazuje kao snažno urbano središte utvr eno jakim zidinama, on se nije uspio profilirati u red istaknutih hrvatskih primorskih komuna, poput Krka, Raba, Zadra, Šibenika, Trogira i dr., ponajviše poradi svojevrsne perzistencije raspodjele politi ke i ekonomske mo i. To se dobro o itovalo i u nemogu nosti Pažana da dobiju svoga biskupa, unato esto izražavanim težnjama (Sui , 1953., 2001.), ime bi se potvrdio urbani status i potpuna samostalnost u okvirima feudalnih društveno-gospodarskih odnosa.

20

Na istoj karti prikazane su i borbe usko kih i mleta kih brodova. Uskoci su tijekom 16. st. bili važan imbenik na sjevernome dijelu hrvatskog Jadrana koji je dovodio u pitanje mleta kegeostrateške pretenzije. Od usko kih piratskih i gusarskih prepada u više je navrata stradavao i otok Pag. Usko ki se plijen sastojao od stoke, soli, brodova, ali i zarobljenih oto ana (Fari i ,2003.).

S po etka 18. stolje a poznata je Grandisova karta koju Fari i spominje kao vrijedan dokaz o postojanju zna ajne prometnice koja je povezivala Zadar preko otoka Paga s Karlobagom. Duž te prometnice odvijao se, prema Grandisu, naizmjeni ni kopneno-pomorski promet. Prema Grandisovu zemljovidu proizlazi kako je Pag imao važnu ulogu u geoprometnom sustavu Sjeverne Dalmacije, ine i prometnu kop u zadarskog kraja s Gorskom Hrvatskom. Prometna infrastruktura je, kako kaže Fari i , dobro prikazana i na kartama s kraja 18. stolje a, ali u nešto druga ijem sistemu. Naime, prometnice iz toga vremena se dobrim dijelom podudaraju sa današnjim stanjem.

Op enito nedostaju aktualni geografski sadržaji na topografskim kartama s kraja 18. st. i po etka 19. st., ali na temelju nekih podataka mogu e je zaklju iti kako su pojedini dijelovi zadarskog arhipelaga gospodarski i dalje propulzivni. Isti e se, naime, proizvodnja morske soli na otoku Pagu, ije zna enje nadilazi okvire zadarske regije, a potvr ena je i brojnim pisanim svjedo anstvima (Fari i , 2003.).

Fari i spominje vrijedan kartografski i tekstualni zapis Albrizzia iz sredine 18. stolje a, koji piše kako se stanovništvo otoka uglavnom bavilo proizvodnjom soli, a ona se distribuirala na tržište u Veneciji, te u kopneno zale e preko Obrovca. Vino se proizvodilo samo za potrebe lokalnog pu anstva. U sjevernom dijelu Paškog zaljeva, blizu Caske (Zasca), bila su bogata lovišta tune, dok se stanovništvo Stare i Nove Novalje (Novaglia vecchia e nuova) bavilo uglavnom pomorstvom. Posebno je istaknuo sto arstvo, i to uzgoj ovaca i koza u funkciji proizvodnje sira i kvalitetne vune. Oto nom su stanovništvu bili dostupni brojni izvori pitke vode, a na otoku postoje i dva jezera (Slatina i Velo blato). Dopunsko je zanimanje stanovništva bio ulov velikih jegulja u Velom blatu, te košenje specifi ne trave (od koje se dobiva slama).

Na otocima se, kako navodi Fari i , razvijala, izuzev proizvodnje soli na Pagu, specifi nasredozemna polikulturna proizvodnja s prevladavaju im uzgojem maslina i vinove loze, uzgojem sitne stoke, te razvojem ribarstva i pomorstva. Kao dopuna tim djelatnostima razvija se obrt (primjerice, proizvodnja vune, a potom, dakako, i proizvodnja vunenih proizvoda). Te su aktivnosti u prostoru imale izravne posljedice, bitno utje u i na mijene krajolika.

Fari i navodi kako je u Fortisovom putopisu dan iscrpan pregled gospodarstva na otoku. Bilježi kako na Pagu op enito nema drve a (što je, dakako, posljedica klimavegetacijskih prilika, ali i dezertifikacije uzrokovane dugotrajnim antropogenim utjecajima), iako se izdvaja krajnji sjeverni dio u vlasništvu rapske komune, poluotok Lun, dobro pošumljen razli itim biljnim vrstama, osobito maslinom. Obale Paškog zaljeva zasa ene su vinovom lozom, pa je važna gospodarska grana Pažana proizvodnja vina i rakije. Zbog velike koli ine kadulje i drugih ljekovitih trava, razvijeno je p elarstvo. Ljekovite i mirisne trave osnovna su ispaša kozama i ovcama, koja je bogatija na dijelu otoka koji pripada rapskoj komuni. Za razliku od Albrizzija, Fortis isti e kako Pažani proizvode vunu slabe kakvo e. Uz proizvodnju sira i vina, oto ani se bave maslinarstvom i uzgojem žitarica, ali proizvodnja ne pokriva njihove osobne potrebe. U blizini Caske love se tune. Najvažniji je oto ni proizvod sol, koja se proizvodi u solanama u državnom i privatnom vlasništvu u "laguni", tj. uvali Soline. Najve i dio oto ana zaposlen je upravo u solanama (Fari i , 2003.).

21

Ako se otok dijeli po dužoj osi od NW do SE, op enito se može razlikovati sjeveroisto ni dio otoka, posebno padine prema Velebitskom kanalu, koji je izložen razornom djelovanju bure, te središnji i jugozapadni dio otoka s ve im hidrološkim pojavama i razvijenim biljnim pokrovom. Ogoljavanju krša na sjeveroistoku otoka pridonijela je posolica, te razorna mehani ka snaga bure. Proces dezertifikacije paškog krša predisponiran je karbonatnim sastavom stijena i s tim u vezi nedostatkom površinskih voda. Naglašena sto arska valorizacija i sje a šuma sinergetski su djelovali s navedenim prirodnim zna ajkama i procesima, tako da je sjeveroisto ni dio otoka postao pedološki ogoljen i stjenovit. Suprotno tome, najve i dio središnjeg i jugozapadnog dijela otoka pitomi je krajolik obrastao šumom i makijom u kojoj prevladavaju hrast crnika i hrast medunac, te pripadaju e eumediteranske i submediteranske vrste. U središnjoj zoni, ispunjenoj velikim dijelom flišnim naslagama, nalaze se brojni izvori, povremeni vodotoci i mo varni -jezerski krajolici Velog i Malog blata kraj Povljane, te Kolanskog blata kraj Kolana. Taj je dio otoka agrarno najzna ajniji prostor, posebno podru je Novaljskog polja (Fari i , 2004.).

Osobine sredine otoka najo itije izražava apsolutna dominacija pašnja kih površina (prema podatku iz 1966., pašnjaka je 70.3 % od ukupne površine otoka). Ostatak poljoprivrednih površina ine uglavnom vinogradi, a poznato je da je vinogradarstvo tradicionalno najproduktivnija i najvažnija grana poljoprivredne ekonomike otoka. Glavna vinogradarska površina nalazi se u prostoru centralne flišne udoline. Bilježi se napuštanje gotovo tre ine starih vinogradarskih površina koje se, budu i da su uglavnom u obliku terasa na višem flišnom rubu, brzo razaraju (Rogi , 1972.).

Plitko podmorje uvale Soline u Paškom zaljevu i uvale Dinjiška idealan su prostor za proizvodnju soli. To se podru je po elo vrednovati i preoblikovati još tijekom staroga vijeka. U srednjem vijeku na otoku se razvila prava "industrija" soli za ije su se vlasništvo i monopol trgovine borile susjedne gradske komune (Zadar, Rab, Pag), a potom i jadranske velevlasti, posebno Venecija (Fari i , 2004.).

Na središnjem i južnom dijelu otoka, uz solarstvo, prevladavaju a je gospodarska djelatnost bilo sto arstvo (uzgoj ovaca i koza), što je neizbježno vodilo degradaciji biljnog pokrova, a u kona nici i mjestimi no potpunom ogoljavanju krša (Fari i , 2004.). Spomenuto sto arskoiskorištavanje kamenjarskih pašnjaka imalo je, pored razvoja vinogradarstva, u prošlosti uvijek glavno zna enje (Rogi , 1972.).

Posljednjih desetlje a uzgoj sitne stoke, ali i poljoprivreda uop e, dobrim su dijelom napušteni, pa se biljni pokrov postupno po eo obnavljati. Upravo taj proces reforestacije, nasuprotan višestoljetnim procesima dezertifikacije paškog krša, upu uje na važnu ulogu mijena gospodarskih aktivnosti na oblikovanje krajolika (Fari i , 2004.).

Može se zaklju iti da osnovu paškog gospodarstva od najstarijeg doba pa sve do najnovijeg, suvremenog doba (kada nastaju zna ajne promjene) ine obradiva zemljišta otoka na nepropusnim flišnim zonama, vapnena ke pašnja ke površine na zaravnima i solarska eksploatacija mora (Rogi , 1972.).

Turizam se na Pagu po eo razvijati znatno kasnije i skromnije nego na drugim kvarnerskim otocima. U prošlom stolje u bilježi se zna ajan i nagli razvoj turizma Novalje. Danas turizam kao nova gospodarska grana dobiva dominantno zna enje. Sve gospodarske aktivnosti Novalje prilago avaju se razvoju turizma. Zbog turizma prvi puta s potpunim uspjehom zapo injepošumljavanje, kao i stvarno funkcionalno povezivanje širokoga naseljenog prostora izme uNovalje, Caske i Stare Novalje (Rogi , 1972.).

22

Stanovništvo

Prvi podaci o naseljenosti otoka potje u iz 16. i 17. stolje a, kada se spominje slaba naseljenost Paga kao posljedica prekida tradicionalnih veza sa susjednim velebitskim prostorom. Procjenjuje se da je 1525. godine paška komuna imala oko 1500 stanovnika. Sli an broj se održava sljede ihstotinjak godina, sve do sredine 19. stolje a, kada se zbog brojnih migracija sto arskogstanovništva bilježi nagli porast. Od polovine 19. stolje a do polovine 20. stolje a bilježi se gotovo dvostruko ve i broj stanovništva. Bitno je napomenuti da ovaj broj nije proporcionalan razvoju distribucije stanovništva po naseljima. Dok se stanovništvo unutrašnjih naselja gotovo u etverostru ilo, stanovništvo obalnih naselja nije niti udvostru eno. O ito je da duže zadržan tradicionalni na in života, vezanost za agrarno sto arsku ekonomiku, te odsustvo ja ih veza s vanjskim svijetom utje e na ve i prirodni prirast unutrašnjih naselja (Rogi , 1972.).

Prema podacima iz razdoblja 1961. do 1970., cjelokupno oto no stanovništvo pokazuje izrazito tradicionalnu agrarnu strukturu, a to je 70 posto aktivnog agrarnog stanovništva. Ve a agrarna gusto a i op enito slabiji uvjeti agrarne sto arske proizvodnje odredili su pojavu deagrarizacijskog procesa, ali tek u najnovije doba. Njegove e se kvantitativne demografske posljedice ja e odraziti tek u sljede em popisnom periodu (Rogi , 1972.). Prema popisu stanovništva iz 1991., otok Pag je imao 7969 stanovnika, a 2001. godine 8398 stanovnika.

2.3.2 Naselja

Urbano-povijesna obilježja naselja

Slaba naseljenost otoka Paga odrazila se u slabom razvoju ve ih naselja (Magaš, 2000.). Otokom dominiraju manja naselja (seosko-turisti ka), te dva društveno-gospodarska centra: Pag i Novalja.

Naselja se s obzirom na svoje zna ajke mogu podijeliti na okupljena i disperzna (linijska) naselja.

Okupljena naselja su starija po postanku, ve a, te društveno i gospodarski zna ajnija: Pag, Povljana i Kolan. Status grada imaju samo Pag i Novalja. Grad Pag je stolje ima imao ulogu gospodarskog, administrativnog i kulturnog središta otoka i zadržao ju je do danas. Važnost grada Paga u prošlosti je narasla njegovim preseljenja u XV st. iz Starog grada u novoizgra eni, utvr eni grad goti ko-renesansnog stila. To je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je uspio sa uvati svoju srednjovjekovnu urbanu fizionomiju zajedno sa kulturno-povijesnimspomenicima (Nodilo, 1998.).

Ostala naselja pripadaju kategoriji disperznih naselja i sa injavaju ih sklopovi od nekoliko ku a.Na ve inu njih su se nadovezala vikend naselja, koja se ili linijski šire uz obalu ili ine grupirane, izolirane sklopove (Šimuni, Mandre, Košljun, Vlaši i, Smikvica, Bošane). Neka naselja, ve inom iseljena, smještena su u unutrašnjim dijelovima otoka (Paško polje).

Prostorni razmještaj naselja

Naseljavanje i gospodarski razvoj oto nog prostora Paga od davnina su odre eni agrarno-sto arskim potencijalom zemljišta, povoljnim uvjetima eksploatacije mora za dobivanje soli i nepovoljnim klimatskim uvjetima (Rogi , 1972.). Povoljni prirodni uvjeti koji su doprinijeli razvoju velikog broja naselja najizraženiji su u unutrašnjoj, centralnoj flišnoj udolini (plodno tlo, solane, blagi reljef, niska obala, izvori vode, manja izloženost buri) i na dijelovima jugozapadnog primorja (blagi reljef, niska obala, zaklonjenost od bure).

Nenaseljena su ostala podru ja ogoljelih, strmih, sjeveroisto nih dijelova otoka (vapnena kihbila) i obale, a to su ujedno i podru ja najve e izloženosti razornom djelovanju bure.

23

Bura je imala daleko najve i utjecaj na razmještaj naselja i život oto ana. Gotovo sva naselja smještena su na najpogodnijim položajima u odnosu na buru (najslabija bura), a to su pretežno jugozapadne padine i obale otoka. Smanjivanje intenziteta bure odražava se u pove anju broja naselja, ve em gospodarskom iskorištavanju prostora, ve oj bujnosti vegetacije, a samim tim i ve oj krajobraznoj raznolikosti. Utjecaju bure najviše su izloženi sjeveroisto ni dijelovi otoka, što je rezultiralo njihovom nenaseljenoš u.

Reljef je izvršio znatan utjecaj na prostorni raspored naselja. Njegovi oblici i promjene utjecali su na korištenje prostora, a samim tim i na raspored naselja. Osim toga, veoma je bitan me uodnos karakteristika topografije i intenziteta bure (reljefna uzvišenja spre avaju jake prodore vjetra).

Otok Pag karakteriziraju male nadmorske visine (najviši vrh iznosi 348 m), koje kao takve nisu imale presudan utjecaj na raspored naselja. Ve ina naselja je smještena na nadmorskoj visini do 50 m i na blagim padinama (do 5°, max 12°). Izuzetak ine naselje Kolan i nekoliko manjih naselja na poluotoku Lunu (do 100 m).

Presudan utjecaj na raspored naselja imali su razmještaj polja (obradivih površina), solane i obalni pojas. Uz svako od paških polja smjestilo se jedno ili više naselja (ovisno o veli ini polja), a solane su imale presudan utjecaj na smještaj i gospodarski razvoj grada Paga i nekoliko susjednih naselja. Veliki broj naselja razvio se i u obalnom pojasu. Zanimljivo je ista i da su sva ta naselja smještena na dijelovima jugozapadnog primorja, a razlog tomu je pristupa na obala nagiba do 12° i zaklonjenost od bure. Razvoj ovih naselja u prošlosti je bio sputavan zbog siromaštva prirodne sredine njihovoga neposrednog zale a i samim tim slabog razvoja pomorstva (Rogi , 1972.). Danas, razvojem turizma, trend je obrnut (vikend naselja, turisti kiobjekti).

Sjeveroisto ne dijelove otoka i obale karakteriziraju ve e nadmorske visine, ve i nagibi (iznad 12°) i izloženost jakim udarima bure. To su ve inom potpuno ogoljeli predjeli paških kamenjara, na kojima nije došlo do razvoja naselja. Izuzetak predstavljaju vikend naselja, smještena na sjeveroisto noj obali zapadno od grada Paga.


Karta 8. Karta naselja i prometnica (M 1:100 000)

2.3.3 Prometna infrastruktura

Prema Prostornom planu ure enja grada Paga, prolaz državne ceste D-106 osigurava relativno visoko standardnu cestovnu prometu vezu prema županijskom središtu, kojom se promet radi postoje eg mosta ( ime je otok Pag postao “poluotok”) može odvijati konstantno. Glavna okosnica prometne mreže ovog dijela županije (D-106) omogu uje približavanje podru ja Grada (preko drugih državnih cesta) okolnim makroregionalnim središtima (Rijeka, Split), te središtu države gradu Zagrebu. Osim cestom D 106, veza sa kopnenim dijelom Županije i ostalim državnim cestama postiže se i trajektnim prometom.

Dalje se u Prostornom planu navodi kako oto ni položaj Grada Paga u odnosu na državni teritorij, kao i periferna lokacija u odnosu na postoje i razvojni koridor, koji se pruža od Nina preko Zadra do Šibenika i Splita duž glavnih prometnih pravaca i jadranske obale u smjeru jugoistoka, uvjetuje formiranje zasebnog razvojnog podru ja otoka i Grada Paga temeljenog na tradicionalnim i novim gospodarskim aktivnostima.

24

3. Analiza donesenih prostornih planova ure enja gradova/op ina i pripadaju ih odredbi za provo enje namjene/korištenja površina u odnosu na postoje u i planiranu zaštitu krajobraza

3.1 Metoda rada

Na prikupljenim prostornim planovima izvršena je analiza donesenih odluka o namjeni i korištenju površina na prostoru obuhvata, te provedbenih odredbi i mehanizama/alata predvi enih za zaštitu krajobraza. Na taj na in spoznat je zakonom predvi en scenarij na relaciji zaštita-razvoj krajobraza za podru je obuhvata. Ponajprije je izvršena analiza grafi kih priloga namjene i korištenja površina i provedbenih odredbi na regionalnoj razini (prostorni plan Zadarske županije), s fokusom na prostor prostor obuhvata. Potom je analizirana lokalna razina donesene prostorno-planske dokumentacije koju su inili Prostorni plan ure enja grada Paga, Prostorni plan ure enja op ine Povljana i Prostorni plan ure enja op ine Kolan.

3.2 Sveobuhvatna analiza namjene i korištenja prostora/razvojnih prostornih pritisaka i njihovih posljedica

Na osnovi provedbenih odluka Prostornog plana Zadarske županije, za podru je obuhvata Planom predvi en razvoj uklju uje:

Gra evine od važnosti za državu: Prometne gra evine:Zra na luka na Pagu 2C/1A kategorije (potencijalna)

Pomorske gra evine:- luke županijskog zna aja

- putni ka luka:OP INA/GRAD NASELJE LOKACIJA Pag Pag Mali Zaton planirana Pag Pag luka Pag postoje aPag Košljun Košljunski zaliv planirana Pag Miškovi i Fortica postoje a

- teretna luka: Pag Miškovi i Fortica planirana

- luke posebne namjene - luke nauti kog turizma - marine ve e od 200 vezova (postoje e):

Tablica 2. Popis marina ve ih od 200 vezova

Op ina/Grad Naselje Lokacija/naziv Kapacitet

Pag Šimuni luka Šimuni <400

- marine manje od 200 vezova:

25

Tablica 3. Popis marina manjih od 200 vezova

Op ina/Grad Naselje Lokacija/naziv

Pag Košljun Košljunski zaliv planirana

Pag Pag Golija planirana

Povljana Povljana luka Povljana planirana

- sportske luke:

Tablica 4. Popis sportskih luka

Op ina/Grad Naselje Lokacija Kapacitet

Povljana Povljana luka Povljana postoje a <200

Energetske gra evine - lokacije energetskih gra evina za daljnja istraživanja prema elektroenergetskim podlogama predloženim od HEP-a, kao što je Pag (potencijalna)- TS Zadar-TE Pag-Prutna

Ugostiteljske i turisti ke gra evine: ugostiteljsko-turisti ke cjeline kapaciteta 3000 gostiju i više: - Pag - Suha Punta (postoje e) ugostiteljsko-turisti ke cjeline kapaciteta 1000-3000 gostiju: - Povljana – Bas (planirano)- otok Pag – Mandre, Šimuni (postoje e – planirano)

Gra evine od važnosti za županiju

Prometne gra evine Cestovni objekti s pripadaju im gra evinama i ure ajima: - sve županijske ceste na podru ju Županije (postoje e) - mostovi: Vir-Pag (potencijalno)

Putni ke luke:

Tablica 5. Popis putni kih luka

Pag Šimuni luka Šimuni

Pag Smokvica uvala Smokvica

Pag Vlaši i uvala Ri ina

Pag Miškovi i luka Miškovi i

Pag Dinjiška Dinjiška uvala

Pag Košljun Košljunski zaliv

Kolan Mandre luka Mandre

Povljana Povljana luka Povljana

26

Gra evine za distribuciju plina:Redukcijske stanice, Povljana, Pag (planirane)

Postoje e turisti ke zone u ZOP-u su:

Tablica 6. Popis postoje ih turisti kih zona u ZOP-u

Grad/Op ina Naselje Lokacija Vrsta Površina (ha) Kapacitet

Kolan Mandre Sv Duh T3 5,00 500 Kolan Kolan Solinice T3 5,00 500 Kolan Kolan ista T3 5,00 300 Kolan Kolan Prnjica T3 5,00 300 Kolan Kolan Uvala Rogoza T3 2,00 100 Pag Šimuni Suha Punta T3 20,00 3000

Planirane turisti ke zone u zašti enom obalnom pojasu

Tablica 7. Popis planiranih turisti kih zona u ZOP-u

Grad/Op ina Naselje Lokacija Vrsta Površina (ha) Kapacitet

Pag Pag Kotica T2 15,00 1500

Pag Pag Bošana T2 5,00 250

Pag Pag Paška rebra 1 T2, T3 40,00 2000

Pag Pag Paška rebra 2/KOPRVA -istok T2, T3 15,00 750

Pag Pag Paška rebra 2/KOPRVA -zapad T2, T3 15,00 750

Pag Pag Paška rebra 2/ uvala Tri Boka T2, T3 10,00 500

Pag Košljun Paška rebra 3/ istok T2,T3 30,00 1500

Pag Košljun Paška rebra 3/ zapad T2,T3 50,00 3000

Pag Košljun Paška rebra 4 T2, T3 40,00 2000

Pag Košljun Bok T2 10,00 500

Pag Košljun Zameti T2 10,00 500

Pag Gorica Luže T2 5,00 250

Pag Gorica Maletinac T2 5,00 250

Pag Šimuni Dražica T2 60,00 3000

Pag Dinjiška Morav i i T2 8,00 400

Pag Dinjiška Magaši T2 2,00 100

Pag Vlaši i unji T2 8,00 400

Pag Vlaši i Stražica T2 2,00 100

Pag Smokvica Konjska T2 8,00 400

Pag Smokvica Smokvica T2 2,00 100

27

hoteli s prate im sadržajima, trgova ke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreacijske i zabavne, te sli ne namjene (T1) turisti ko naselje (T2)kamp – auto kamp (T3)

Izvan gra evinskog podru ja, na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase iznimno se može planirati izgradnja gospodarskih objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti:

gra evine za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata, te poljoprivrednih proizvoda, kao i gra evine za uvanje vo njaka i vinograda mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitetegra evine za sklanjanje stoke i peradi (štale) mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete, površine ovisne o broju stoke i peradi, ne moraju biti priklju ene na objekte infrastruktureobjekti za uzgoj stoke i peradi (farme, peradarnici) mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete, veli ine ovisne o broju stoke, odnosno peradi, uz obveznu infrastrukturnu opremljenost.

Planom se utvr uju lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovinaTehni ko gra evni kamen:

- Grad Pag, Gorica- Grad Pag, Žestoko- Prutna (Op ina Povljana)

Morska sol: - Grad Pag, Pag

Infrastruktura: - rekonstrukcija i izmještanje trase (D106) kroz mjesta Dinjišku, Vr i e, te grad Pag - nova cesta u Pagu, Sveta Fumija-Mali Zaton - odre ena je makrolokacija za planiranu izgradnju vjetroelektrana na podru ju Paga: VE

Ravna- državne ceste D 106 i D 108 sa zahvatima djelomi nog premještanja (zaobilaznice grada

Paga, te naselja Dinjiška i Miškovi i), poboljšanja gra evno-tehni kih i prometnih uvjeta - trasa nove državne ceste na potezu Pag-Mali Zaton, sa trajektnom/teretnom lukom - vodoopskrbni sustav - regionalni vodovod sjeverne Dalmacije - novoplanirana trasa županijske ceste na potezu Sv. Petar - Proboj - Košljun - Dinjiška - veza - planirani most na trasi D-108 (Pag-otok Vir) - izgradnja glavnih dijelova sustava odvodnje- vodoopskrbna infrastruktura sa ostvarenjem veze prema Zadru (vodoopskrbni sustav

Zrmanje, spajanjem preko Paškog mosta i iz pravca otoka Vira) i poboljšanje veze prema vodovodu Hrvatskog primorja

- helidromi na podru ju grada Paga i lokalitetu Paška rebra - odre ena makrolokacija za planiranu izgradnju vjetroelektrana na podru ju Paga: VE

Ravna- odre ene dvije lokacije odlagališta otpada

Marikultura:Uzgoj školjki: zona 2 (podru je u kojemu marikultura ima visok prioritet, ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti): - otok Pag - uvala Dinjiška, uvala Vlaši i, uvala Stara Povljana, kanal Nova Povljana.

28

Na osnovi provedbenih odluka Prostornog plana ure enja grada Paga, Prostornog plan ure enjaop ine Povljana, te Prostornog plana ure enja op ine Kolan i analize grafi kih priloga Korištenje i namjena površina, planirani razvoj krajobraza koncipiran je kao:

Turizam:

Postoje a i potencijalna velika podru ja turisti ke namjene:

Tablica 8. Popis postoje ih i potencijalno velikih podru ja turisti ke namjene

Lokalitet Uže podru je Postoje a Potencijalna Površina (ha) post.+potenc. br. kr.

Pag Prutina + + 200,00 >3000

Proboj - Šimuni + + 800,00 >3000

Kolan - + 100,00 1000-3000

Gajac + + 100,00 1000-3000

Povljana - + 50,00 1000-3000

Planirane turisti ke zone u zašti enom obalnom pojasu (TI - hotel, T2 - turisti konaselje, T3 - kamp)

Tablica 9. Popis planiranih turisti kih zona u ZOP-u

Grad/Op ina Naselje Lokacija Vrsta Površina (ha) KapacitetPag Pag Kotica T2 15,00 1500 Pag Pag Bošana T2 5,00 250 Pag Pag Paška rebra 1 T2, T3 40,00 2000 Pag Pag Paška rebra 2/KOPRVA -istok T2, T3 15,00 750 Pag Pag Paška rebra 2/KOPRVA -zapad T2, T3 15,00 750 Pag Pag Paška rebra 2/ uvala Tri Boka T2, T3 10,00 500 Pag Košljun Paška rebra 3/ istok T2,T3 30,00 1500 Pag Košljun Paška rebra 3/ zapad T2,T3 50,00 3000 Pag Košljun Paška rebra 4 T2, T3 40,00 2000 Pag Košljun Bok T2 10,00 500 Pag Košljun Zameti T2 10,00 500 Pag Gorica Luže T2 5,00 250 Pag Gorica Maletinac T2 5,00 250 Pag Šimuni Dražica T2 60,00 3000 Pag Dinjiška Morav i i T2 8,00 400 Pag Dinjiška Magaši T2 2,00 100 Pag Vlaši i unji T2 8,00 400 Pag Vlaši i Stražica T2 2,00 100 Pag Smokvica Konjska T2 8,00 400 Pag Smokvica Smokvica T2 2,00 100 Povljana Bas T2 30,00 2000 Povljana Punta Rastovac T2, T3 10,00 1200 Kolan Mandre - istok T2 40,00 2000 Kolan Mandre - zapad kapaciteta 2000 T2 i T3 40,00 2000

ure ene morske plaže unutar gra evinskog podru ja Povljane:

29

BasDubrovnikMali Dubrovnik PeriloLivade - Obatnice I Livade - Obatnice II uvala Stara Povljana

ure ene morske plaže uz gra evinsko podru je: obalni pojas izme u turisti ke zone Bas i Povljane sjeverni i južni dio Punte Rastovac

Sportsko-rekreacijska namjena MandreŠimuni Paška rebra Sv. Petar ProbojKošljunMaletinac Smokvica Stara Vas - Dinjiška

Zone sportsko-rekreacijske namjene izvan naselja: DubrovnikPovljana jug Povljana jug 2 uvala Stara Povljana RastovacKolan

Površina za smještaj aquaparka: sjeverno od zone Bas

Infrastruktura: CESTE - rekonstrukcija i izmještanje trase (D106) kroz mjesta Dinjišku, Vr i e, te grad Pag - nova cesta u Pagu Sveta Fumija - Mali Zaton - državne ceste D 106 i D 108 sa zahvatima djelomi nog premještanja (zaobilaznice grada

Paga, te naselja Dinjiška i Miškovi i), poboljšanja gra evno-tehni kih i prometnih uvjeta - trasa nove državne ceste na potezu Pag - Mali Zaton, sa trajektnom/teretnom lukom - zahvati poboljšanja gra evno-tehni kih i prometnih uvjeta državne ceste D108 - nova državna cesta na potezu Povljana - Vir - nove spojne ceste državnih cesta D108 i D306 koje e povezivati grad Pag sa

županijskim središtem preko op ine Povljana i novoplaniranog mosta o. Pag- o. Vir, nove ceste od naselja Povljana do naselja Smokvica, lokalnog karaktera

- produžetak ceste u naselju Povljana prema turisti koj zoni Bas - produžetak ceste u naselju Povljana prema turisti koj zoni Punta Rastovac - lokalna ceste – povezivanje naselja Kolan i Mandre – u središnjem dijelu Op ine izme u

državne ceste D 106 i lokalne ceste L 63003 - novoplanirana trasa županijske ceste na potezu Sv. Petar - Proboj - Košljun – Dinjiška -

veza- planirani most na trasi D-108 (Pag - otok Vir)

30

ELEKROENERGETIKA- trase tranzitnih zra nih dalekovoda napona 110 i 35 kV u okviru postoje ih koridora - potencijalna lokacija elektrane na ukapljeni naftni plin na poluotoku Prutna (lokacija

Marina Dražica) - trasa 400 kV dalekovoda u slu aju gradnje termoelektrane TE „Pag-Prutna“ – TS Zadar - odre ena makrolokacija za planiranu izgradnju vjetroelektrana na podru ju Paga: VE

Ravna

VODOOPSKRBA- vodoopskrbna infrastruktura sa ostvarenjem veze prema Zadru (vodoopskrbni sustav

Zrmanje, spajanjem preko Paškog mosta i iz pravca otoka Vira) i poboljšanje veze prema vodovodu Hrvatskog primorja, regionalni vodovod sjeverne Dalmacije

- izgradnja glavnih dijelova sustava odvodnje - vodosprema Mandre 3, kapaciteta 500 m3 - vodosprema Sveti Duh, kapaciteta 100 m3

Odvodnja otpadnih voda:- varijanta 1 – jedinstveni kanalizacijski sustav Kolan-Mandre - varijanta 2 – dva kanalizacijska sustava – kanalizacijski sustav Kolan i kanalizacijski

sustav Mandre

ZRA NI PROMET - helidromi na podru ju grada Paga i lokalitetu Paška rebra - potencijalna lokacija zra ne luke kategorije 1A / 1B za potrebe otoka Paga na podru ju

Op ine Kolan – od uvale Slatina sjeverno od naselja Mandre - potencijalne lokacije zra ne luke kategorije 2C / 1A za potrebe otoka i Grada Paga na

podru ju Girenice i Vr i i- helidrom u okviru naselja Povljana

POMORSKI PROMET planirane lokacije za luke nauti kog turizma

- Šimuni < 400 vezova - Košljunski zaljev < 200 vezova - Pag – Golija < 200 vezova - Povljana marina < 200 vezova

luka posebne namjene: industrijska luka - potencijalna lokacija - “Vranjinac” - Prutna (termoelektrana)

morska luka za javni promet lokalnog zna aja- Lokalitet - Mandre - Luka Fortica (Miškovi i) - postoje a putni ka, planirana putni ka i teretna luka,

županijskog zna aja, 200 vezova - Luka Košljun - planirana putni ka luka županijskog zna aja, 200 vezova - Luka Mali zaton - planirana putni ka luka županijskog zna aja, 200 vezova

privezišta - naselje Mandre - turisti ka zona Istok - naselje Mandre - turisti ka zona Zapad - naselje Kolanjski Gajac.

Radi realizacije prometno-pomorske infrastrukture (luke posebne, turisti ke i ostale namjene, uklju uju i komunalne vezove lokalnog stanovništva) Planom su osigurani potrebni prostori unutar akvatorija, ukupne površine 131,8 ha, što obuhva a sljede e lokacije:

31

- zona Gajac = 3,3 ha - zona Mandre = 8,4 ha - zona Šimuni = 14,0 ha (postoje e i planirano) - zona Paška Rebra = 13,0 ha - zona Proboj = 5,6 ha - zona KoŠijun = 49,5 ha - zona Maletinac = 10,8 ha - zona Dinjiška = 2,5 ha - zona Miškovi i = 1,3 ha - zona Vlaši i = 3,5 ha - zona Smokvica = 1,1 ha - zona Pag= 18,8 ha.

Marikultura- Uzgoj školjki: uvala Dinjiška, uvala Vlaši i, uvala Stara Povljana, kanal Nova Povljana,

podru je Pakoštane-Drage, od oto i a Veliki i Mali Žavinac do kopnene obale. - U okviru akvatorija Grada Paga Planom se omogu uje postavljanje infrastrukture za

marikulturu – ribogojilišta na šest lokacija, u zonama udaljenim minimalno 1000 m od lokaliteta predvi enih za stambenu i drugu izgradnju, odnosno minimalno 300 m od neizgra ene obale. Prostor akvatorija može se urediti za uzgoj, pod uvjetom da se time ne optere uje ekosustav i snižava kvalitetu mora ispod uvjetovane II. kategorije. Površina pojedine lokacije iznosi 150x450 m (6,25 ha), sa minimalnom dubinom mora od 30 m.

Opaska: ZONE NISU IMENOVANE / NAVEDENE; OSIM OZNAKE NA GRAFI KOMDIJELU.

Groblja- postoje e groblje Povljana površine 0,28 ha, planirano za razvoj 2,45 ha - groblje (Kolan) površine 0,15 ha, proširenje na 0,41 ha

Iskorištavanje mineralnih sirovina - iskorištavanje nalazišta kamena uz naselje Gorica zadržava se u okvirima postoje eg i

Planom utvr enog eksploatacijskog polja veli ine 12,47 ha. - prerada kamena na podru ju Grada Paga mogu a je na lokalitetu "Žestoko" u okviru

površine od 43,95 ha.- površine na kojima se odvija privremena eksploatacija radi pripreme prostora za drugu

namjenu iznosi kod sanitarne deponije 56,39 ha, luke Zaton 2,70 ha i za kanal Košljun - Pag 14,2 ha.

Gospodarska namjena - proizvodna i poslovna namjena na prostoru naselja Kolan

Postupanje s otpadom - potencijalne lokacije za smještaj transferne postaje za prikupljanje i selekciju otpada:

- u poslovnoj zoni Pag 2 - postoje e odlagalište otpada na lokaciji Sv. Kuzam koje treba sanirati i eventualno

prenamijeniti u postaju za transfer otpada.

32

3.3 Analiza mehanizama/alata za ostvarenje zaštite okoliša, krajobraza i prirode

Na osnovi provedbenih odluka Prostornog plana ure enja grada Paga, Prostornog plana ure enja op ine Povljana, te Prostornog plana ure enja op ine Kolan i analize grafi kih priloga Uvjeti korištenja, ure enja i zaštite prostora, planirana zaštita krajobraza koncipirana je kao:

1. Zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode: o Posebni rezervat

ornitološki rezervat Kolanjsko blato - blato Rogozarezervat šumske vegetacije: Dubrava-Hanzine ornitološki rezervat i potencijalni vodoopskrbni resurs: Veliko i Malo blato

o zna ajni krajobraz: podru je Uvale Zr e – 150 ha (ve im dijelom na teritoriju Grada Novalje, dio koji ulazi u dio Op ine Kolan – 50,90 ha) obalni pojas Dubrava – Hanzina, površina – 350 ha (dio koji ulazi unutar Op ine Kolan – 42,76 ha)

o spomenik prirode: Geolokalitet Crnika (preventivna zaštita) park šuma: memorijalno podru je Šubi evac

Predložena zaštita prirodnih vrijednosti u sljede im kategorijama:o zna ajni krajobraz: podru je Paških stijena Velebitskog kanala

2. Zašti ena kulturna baština

U Prostornom planu Zadarske županije naveden je popis kulturne baštine koji obuhva aregistrirane i preventivno zašti ene spomenike kulture, te spomenike koji bi po svojoj vrijednosti trebali u i u jednu od ove dvije kategorije. Vrijednim dijelovima kulturno-povijesne baštine smatra se i solana na Pagu, te ruralna naselja i tragovi povijesnih komunikacija i infrastruktura.

Na podru ju obuhvata nalaze se sljede i spomenici, odnosno cjeline:

1. Urbana cjelina: Povijesna jezgra grada Paga

2. Spomenik graditeljstva: Pag:

Zborna crkva Uznesenja BDM Benediktinski samostan i crkva sv. Margarite Crkva Navještenja BDM Crkva sv. Vida Ostaci dominikanskog samostana i crkva sv. Ante Opata Ostaci franjeva kog samostana i crkva sv. Frane Crkva sv. Jurja Crkva sv. Trojstva Kneževa pala aBiskupska pala aKu a MirkoviMagazini soli na Prosici Ostaci franjeva kog samostana i crkva Uznesenja BDM u Starom Pagu

33

Povljana:Crkva sv. Jurja Crkva sv. Nikole Crkva sv. Martina

Kolan:Crkva sv. Luke Crkva sv. Jerolima

Dinjiška: Crkva sv. Maura Gorica: Crkva sv. Ante Miškovi : Fortica Vlaši i: Crkva sv. Jerolima

3. Arheološko podru je/lokalitet Pag:

GradacStari grad Ostaci crkve sv. Petra na Prosici Ostaci crkve sv. Jurja na brdu iznad Paga Ostaci crkve sv. Nikole Ostaci crkve sv. Katarine Ostaci crkve sv. Fumije (Eufemije) Ostaci crkve sv. Andrije Ostaci crkve sv. Ivana Ostaci crkve sv. Stjepana Ostaci crkve sv. Grgura Ostaci crkve sv. Jelene Ostaci crkve sv. Lucije Ostaci crkve sv. Martina Ostaci crkve sv. Krševana Ostaci crkve sv. Nedjeljice Ostaci crkve sv. Jakova Ostaci dominikan. crkve sv. Ante Ostaci crkve sv. Kuzme i Damjana Ostaci crkve sv. Marije Stare Ostaci crkve sv. Bartula na Zametu Ostaci crkve sv. Mateja Ostaci crkve sv. Križa Ostaci samostana benediktinki i crkve sv. Margarite Ostaci crkve i samostana sv. Frane Ostaci crkve sv. Jurja Ostaci crkve sv. Ambroza Ostaci crkve sv. Andrije Ostaci crkve sv. Petra

Kolan:V. Grba Gra iš eGradacOstaci crkve sv. Vida

34

Ostaci crkve sv. Duha Ostaci crkve sv. Marka Ostaci rimskog vodovoda

Bošana: - Ostaci crkve sv. Marije Magdalene Dinjiška:

Gradina Panos Ostaci crkve sv. Bartula

Gorica : GradinaOstaci crkve sv. Mihovila

Košljun: Ostaci crkve sv. Tome Smokvica:

Ostaci crkve sv. Jurja Gradina Gradac

Stara Vas: Ostaci crkve sv. Križa Povljana: Stara Povljana

4. Ruralno-urbana cjelinaKolan: Zubovi evi dvori – pu ko graditeljstvo

3.Zašti eno obalno podru je (ZOP)

4. Planske mjere zaštite: Mjere zaštite okoliša

o izuze e iz lovnog podru ja tijekom cijele godine zašti enih dijelova prirode: Malo Blato, K.O. Dinjiška “trstik 1” 395.591 m2; Malo Blato, K.O. Povljana, “rudina” 311.248 m2; Velo Blato, K.O. Povljana, “neplodno“ 870.734 m2

o istraživa ki radovi uz nadopunu postoje e dokumentacije, na osnovi koje e se odrediti posebni uvjeti modaliteta zaštite i ure enja prostora:

zaljev Stara Povljana - arheološki lokalitet (antika) uvala Stara Povljana - arheološki lokalitet (srednji vijek) Belotine - arheološki lokalitet (srednji vijek) Gomilica - arheološki lokalitet (srednji vijek) Sv. Martin - arheološki lokalitet (srednji vijek) “Livadine“ (zemljište bra e Rukavina) - arheološki lokalitet (srednji vijek) današnje groblje Povljane - arheološki lokalitet (srednji vijek) Kolan - arheološko i ruralno podru je naselja i okolice (Gradine, Brizi, Sv.Vid)Košljun - arheološko i ruralno podru je naselja i okolice Stari Grad na Pagu - arheološko i ruralno podru je nekadašnjeg naselja i okoliceVlaši i - ruralno podru je naselja i okolice Dinjiška - arheološko i ruralno podru je naselja i okolice šire podru je toponima Rt Fortica gradina Sv. Juraj u Pagu arheološko i ruralno podru je naselja Stara Vaša

o zaštita nepokretnih kulturnih dobara - registriranih spomenika kulture koja obuhva a sljede e pojedina ne objekte i urbano-prostorne cjeline izradom prostorno-planske i konzervatorske podloge ili utvr ivanjem sustava mjera zaštite:

35

Crkva uznesenja B.D.M u Starom Gradu Crkva uznesenja B.D.M. u gradu Pagu Urbanisti ka cjelina grada Paga Kompleks Kneževa dvora Benediktinski samostan i crkva sv. Margarete u Pagu Crkva sv. Frane u Pagu Crkva sv. Jurja u Pagu Crkva sv. Vida na brdu Sv. Vid Rodna ku a kipara Ivana Mirkovi a

o Mjere o uvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova Površinske kopnene vode i mo varna staništa Neobrasle i slabo obrasle kopnene površineTravnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikareŠume More i morska obala Podzemlje

o Zaštita od buke i zaštita zraka dislokacijom proizvodno-poslovnih zona izvan naselja dislokacijom glavnih prometnih tokova izvan naselja zeleni pojasevi, zeleno - parkovne površine

o Zaštita tlao Zaštita šuma (zabrana izgradnje) o Zabrana izgradnje na poljoprivrednim tlima visokog boniteta o Utvr ivanje potrebnih korekcija i dopuna u dokumentima prostornog ure enjao Mjere sanacije ugroženih dijelova okolišao Zaštita morskog akvatorija o Pravila izgradnje o Zaštita od požara prema “Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim

eksplozijama Op ine Kolan”

5. Obveze izrade prostornih planova i ostalih dokumenata o Urbanisti ki plan ure enja naselja Kolan o Urbanisti ki plan ure enja naselja Kolanjski Gajac o Urbanisti ki plan ure enja naselja Mandreo Urbanisti ki plan ure enja dijela naselja Mandre o Urbanisti ki plan ure enja dijela naselja Mandre o Urbanisti ki plan ure enja ugostiteljsko-turisti ke zone Mandre istoko Urbanisti ki plan ure enja ugostiteljsko-turisti ke zone Mandre zapado Urbanisti ki plan ure enja ugostiteljsko-turisti ke zone Solinice (kamp) o Urbanisti ki plan ure enja športsko-rekreacijske zone uvala Slatinao Urbanisti ki plan ure enja ugostiteljsko-turisti ke zone uvala Rogoza (kamp) o Urbanisti ki plan ure enja ugostiteljsko-turisti ke zone Prnjica (kamp) o Urbanisti ki plan ure enja ugostiteljsko turisti ke zone ista (kamp) o Urbanisti ki plan ure enja športsko-rekreacijske i turisti ke zone uvala Sveti Duh

(Budakovo)o Urbanisti ki plan ure enja zone Dražica o Urbanisti ki plan ure enja poslovne zone Kolan

36

o Urbanisti ki planovi ure enja naselja: - UPU Bošana - UPU Dinjiška - UPU Gorica - UPU Pag - UPU Košljun - UPU Miškovi i- UPU Proboj - UPU Šimuni - UPU Smokvica - UPU Stara Vas - UPU Sv. Marija - UPU Sv. Marko - UPU Vlaši i- UPU Vr i i

Ostali urbanisti ki planovi ure enja: - UPU kanal Pag - Košljun - UPU komunalne zone Mali zaton - UPU poslovne zone Pag 1 (postoje a zona u naselju) - UPU poslovne zone Pag 2 (planirana zona izvan naselja) - UPU turisti ke zone Kotica - UPU turisti ke zone Bošana - UPU turisti ke zone Paška rebra 1 - UPU turisti ke zone Paška rebra 2 / Koprva - istok - UPU turisti ke zone Paška rebra 2 / Koprva - zapad - UPU turisti ke zone Paška rebra 2 / uvala Tri boka - UPU turisti ke zone Paška rebra 3 - istok - UPU turisti ke zone Paška rebra 3 - zapad - UPU turisti ke zone Paška rebra 4 - UPU turisti ke zone Bok - UPU turisti ke zone Zameti - UPU turisti ke zone Luže - UPU turisti ke zone Maletinac - UPU turisti ke zone Dražica - UPU turisti ke zone Morav i i- UPU turisti ke zone Magaši - UPU turisti ke zone unji- UPU turisti ke zone Stražica - UPU turisti ke zone Konjska - UPU turisti ke zone Smokvica - UPU turisti ke zone Suha punta o Urbanisti ki plan ure enja naselja Povljana - centar (UPU 1) o Urbanisti ki plan ure enja naselja Povljana - jug (UPU 2) o Urbanisti ki plan ure enja turisti ke zone Rastovac (UPU 4) o Urbanisti ki plan ure enja poslovne zone Povljana (UPU 5) o Urbanisti ki plan ure enja sportsko-rekreacijske zone Aquapark (UPU 6)

37

o Urbanisti ki plan ure enja sportsko-rekreacijske zone Rastovac (UPU 7) o Urbanisti ki plan ure enja sportsko-rekreacijske zone Stara Povljana (UPU 8) o Urbanisti ki plan ure enja termoelektrane Prutna (UPU 9) o Urbanisti ki plan ure enja sportsko-rekreacijske zone Povljana jug 2 (UPU 10) o Detaljni plan ure enja groblja Kolan

6. Izra eni i planirani zahvati u prostoru za koje je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO):

- sanacija sadašnje lokacije odlagališta južno od naselja Povljana - lokaliteti morskog akvatorija op ine Povljana za uzgoj ribe i školjaka - postavljanje infrastrukture za marikulturu na šest lokacija u okviru akvatorija Grada Paga.

3.4 Sinteza prikupljenih znanja

Sinteza prikupljenih znanja (usporedba razvojnih i zaštitnih zahtjeva) grafi ki je prikazana na kartama korištenja i namjene površina i kartama uvjeta za korištenje, ure enje i zaštitu prostora.

3.4.1 Grafi ki prilozi

Karta 9. Karta kulturne baštine (M 1:100 000)

Karta 10. Karta zašti enih podru ja (M 1:100 000)

Karta 11. PPUG Pag - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)

Karta 12.1 PPUO Povljana - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)

Karta 12.2 PPUO Kolan - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)

Karta 13. PPUG Pag - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000)

Karta 14.1 PPUO Povljana - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000)

Karta 14.2 PPUO Kolan - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000)

38

4. Tipološka klasifikacija krajobraza

4.1 Metoda rada

Tipološka klasifikacija krajobraza bazirana je na podijeli krajobraza u tipove/podru ja sa izraženim zajedni kim karakteristikama. Kriteriji koji su korišteni pri klasifikaciji su, na ovoj razini obrade (1:25000), u prvom redu reljef, te na podru jima gdje reljef nije izražena prostorna komponenta, a postoje vrlo izražene razlike u površinskom pokrovu, bitan kriterij bio je površinski pokrov. Krajobrazni tipovi/podru ja su morfološke jedinice sa vidljivim prostorno-vizualnim obilježjima koja mogu biti specifi ni ili vrlo u estali prostorni elementi. Oni ineprostorne slike koje su raš lanjene uzorcima. Krajobrazni uzorci djeluju na kompleksnost i doprinose prostornoj dinamici podru ja. Tako ak i najmanja i najjednostavnija podru ja imaju više krajobraznih uzoraka koji svojom artikulacijom utje u na vizualni doživljaj prostora. Stoga je izvršena identifikacija krajobraznih uzoraka koji su nositelji detaljnijih informacija o krajobraznim tipovima/podru jima. Kao glavni kriterij njihove identifikacije korišten je površinski pokrov i njegova kombinacija s mikroreljefom.Svako krajobrazno podru je stoga ima raznolike krajobrazne uzorke koji se dijele na prirodne (npr. šuma, makija, more, obala) i kulturne (npr. naselja, poljodjelski uzorci). Za odre ivanje krajobraznih uzoraka kao sitnijih prostornih jedinica trebala se izvršiti detaljnija analiza prostora, koja je ra ena u mjerilu 1:5000.

Prilikom kabinetske identifikacije krajobraznih tipova i podru ja, od velike pomo i bile su prethodno napravljene tematske karte (karta površinskog pokrova, hillshade), ortofoto karte, te fotografije snimljene iz zraka naru ene samo za potrebe ovoga projekta. Sve potrebne podloge obra ene su u mjerilu 1:25000, te je i sama tipološka klasifikacija ra ena na istoj razini. Tako je rezultat kabinetskog rada bila radna verzija karte krajobraznih podru ja, koju je trebalo provjeriti i modificirati terenskim istraživanjem. Bitno je napomenuti da su krajobrazna podru jazemljopisno odre ena, dakle jedinstvena, tako da su i nazivi pojedinih krajobraznih podru javezani uz geografske nazive prostora koje obuhva aju. Krajobrazni tipovi su, pak, op eniti i teorijski odre eni. Budu i da je tipološka klasifikacija ra ena na razini obrade 1:25000, gdje je glavni kriterij tipološke klasifikacije bio reljef, nazivi krajobraznih tipova uglavnom su vezani uz razli ite tipove reljefa.

Nakon identifikacije i klasifikacije krajobraznih tipova i podru ja, izvršena je njihova provjera ili modifikacija istraživanjem na terenu. Cilj terenskog rada je bio obilazak podru ja obuhvata i, po mogu nosti, svih identificiranih krajobraznih podru ja. Za što u inkovitiji terenski rad izvršeno je njegovo pažljivo planiranje i izra eni su terenski obrasci u kojima su se bilježila sva zapažanja o krajobraznim obilježjima, o estetskim i percepcijskim aspektima prostora, dominantnim krajobraznim elementima, kao i zapažanja o stanju krajobraza, te o osjetljivosti prostora na promjene. Obilaskom terena dobivene su spoznaje o prostornim degradacijama, kao i podru jima koja bi, zbog svoje ljepote i kvalitete, mogla u i u kategoriju iznimnih krajobraza.

Kona ni rezultat terenskog istraživanja bilo je prikupljanje opsežne fotodokumentacije, kartografski i GPS zapis to aka fotografiranja, te prikupljanje informacija o krajobraznim podru jima dobivenih ispunjavanjem terenskih obrazaca. Primjer terenskog obrasca nalazi se u prilogu II.

Nakon obilaska terena, svi podaci su obra eni, te je izvršena potvrda ili korekcija identificiranih krajobraznih tipova i podru ja, a potom je napravljena završna tipološka klasifikacija krajobraza. Završna tipološka klasifikacija, uz kartografski prikaz krajobraznih tipova i podru ja u mjerilu 1:25000, sadrži i detaljan opis svih krajobraznih uzoraka, tipova i podru ja, upotpunjen ilustracijama.

39

4.2 Krajobrazni uzorci

Prirodni krajobraz:

1. MoreMore je jedinstvena pojava, koja se odlikuje izuzetno vrijednim vizualnim kvalitetama. To je prostor sa izuzetno visokim stupnjem prirodnosti, jer je na njemu antropogeno djelovanje periodi kog karaktera i ne stvara vizualne promjene. Morska površina oko Paga je artikulirana i uglavnom zatvorena. Susjedna kopna i oto i i onemogu uju otvaranje vodenih površina, pa je rub ovog uzorka okarakteriziran ve im brojem uvala, zaljeva, kanala i sli no. Blizina susjednih kopnenih i oto nih površina, te zatvorenost vodene površine, mogu biti razlozi u estalijem prometovanju brodova, što ovaj uzorak ini još kompleksnijim.

2. ObalaNiti jedan uzorak se ne nalazi pod tolikim pritiskom ljudske djelatnosti kao što je to slu aj kod obale. Kontakt mora i kopna je jedinstven, a time i vrlo atraktivan, i to najviše u turisti komsmislu. Antropogeni sistemi se esto uzdužno šire prebrzo i neplanirano, pa trajno mijenjaju sliku krajobraza, što se jasno vidi na morskoj obali ovog podru ja. Pag spada u skupinu najrazvedenijih hrvatskih otoka, s ukupnom dužinom obale 269,2 km, te koeficijentom razvedenosti 4,50 (Nodilo, 1998.).

A. Niska obala Ve i dio obale „paške komune“ spada u nisku obalu nagiba do 32 stupnja. Ovi prostori zbog nekontroliranosti razvoja turizma trpe najve e optere enje. Ove su obale pjeskovite i šljunkovite, a naj eš e i vrlo pristupa ne.

B. Strma obala Na sjevernoj obali, uz Velebitski kanal, kao i na obali uz naselje Bošane, mogu se na i i strme obale nagiba 32 do 55 stupnjeva. Karakteristi na pojava na ovom uzorku su erozije i akumulacija erodiranog materijala.

C. KlifoviVrlo je malo klifova nagiba 55 do 90 stupnjeva, i to na sjevernoj obali uz Velebitski kanal. este pojave su jaruge i usjeci koji nerijetko formiraju male uvale.

3. Šume i makijeŠumske površine „paške komune“ su pod utjecajem nekontrolirane ispaše i sje e, te pod utjecajem prirodnih uvjeta, kao što je bura, kroz stolje a gotovo potpuno nestale. Najzna ajnijaprirodna šumska površina na ovom dijelu otoka Paga nalazi se u podnožju Sv. Vida uz obalu Paškog kanala. Radi se o zašti enoj autohtonoj šumi hrasta medunca. S druge strane otoka, uz naselje Šimuni, može se na i nekoliko malih fragmenata prirodne šume. Osim prirodnih šuma, na otoku Pagu se mogu na i vrlo male površine šumskih nasada, i to uz rub mo vare u okolici naselja Povljana, te vrlo mala površina u Vlaši koj udolini. Prirodnih makija na otoku Pagu ima zanemarivo malo.

U kontekstu okolnog krajobraza u kojemu dominira gola stijena, uzorci šuma unose jake kontraste u prostor, što u vizualnom smislu ima vrlo veliku vrijednost. Ovakvi krajobrazi doprinose dramati nosti prikaza, što je bitno vizualno obilježje otoka Paga.

4. Mo vare, lokve i livade Karakteristi nost otoka Paga ini i prisutnost površina stalnih i povremenih staja ih slatkih i bo atih voda. Najzna ajnije ovakve površine nastale su u potopljenim niskim dolinama i

40

zaravnima, a to su Veliko i Malo Blato izme u Povljane, Dinjiške i Vlaši a, te Kolansko Blato, koje su ujedno i ornitološki rezervati. Karakteristi na je prisutnost mo varnog i halofitnog bilja, te izmjenjivanje vlažne i suhe faze.

Vrijednost uzorka mo varnih površina i livada tako er je potrebno sagledati u kontekstu šireg podru ja. Ovaj uzorak unosi kompleksnost u prostor otoka Paga, jer sadrži komponentu dinami nosti, tj. promjenjivosti, za razliku od okolnoga prevladavaju eg krajobraza kamenjara.

5. Gole stijene Uzorak golih stijena nalazi se u podru ju najviših nadmorskih visina otoka Paga, to nije na potezu hrpta od Paga preko Bošana, pa sve do Kolana. Ovaj izduženi uski pojas isti e se zbog izražene vertikalnosti i potpune ogoljelosti.

Antropogeni (kulturni) krajobraz:

6. Poljodjeljski uzorci A. Kamenjarski pašnjaci

Kao nosioci identiteta otoka Paga, kamenjarski pašnjaci su najzastupljeniji uzorak, jer zauzimaju gotovo sve površine izuzev najviših i najstrmijih vrhova oko Sv. Vida, te najnižih potopljenih i zamo varenih dolina i zaravni. Ve inom su to široke parcele ogra ene karakteristi nimsuhozidima, dok nešto manje površine zauzimaju neparcelizirani otvoreni pašnjaci na nepristupa nijim terenima.

Uzorak pašnjaka sa suhozidima se, s obzirom na strukturu, može podijeliti u nekoliko tipova parcelacije, ali im je zajedni ka karakteristika ogoljenost krša prekrivenog zajednicom kovilja i ljekovite kadulje, te zajednicom primorskog brdena i kršina.

Pašnjaci bez suhozida smješteni su uglavnom na manje pristupa nim terenima izloženim buri, i to duž cijelog dijela isto nog antiklinalnog bila (uz Velebitski kanal) i manjim vapnena kim bilima na krajnjem jugozapadnom dijelu otoka. To su najogoljeliji predjeli otoka, poznati kao „mjese eva površina“, a prekriva ih vegetacija primorskih vapnena kih to ila i ogoljelih kamenjara (zajednica primorskog mekinjaka) sa fragmentima submediteranskih pašnjaka kršina i vriska.

Ve inu centralnog dijela otoka Paga, na potezu izme u Kolanskog blata preko Šimuna do Košljuna, zauzimaju zapušteni pašnjaci koje postupno preuzima makija. Razlozi napuštanja starih pašnja kih površina mogu se tražiti u nesre enim vlasni kim odnosima, u odlukama o zabrani ispaše na tim prostorima, te u razvoju turizma kojem pogoduje pove avanje broja zelenih, rekreacijskih podru ja. U slu aju nastavka ovakvih trendova sukcesije ili zarastanja, identitet prostora otoka Paga mogao bi postati upitan.

Uzorak kamenjarskih pašnjaka možemo podijeliti na sljede e tipove:- kamenjarski pašnjaci bez parcelacije - kamenjarski pašnjaci sa suhozidima velikih dimenzija geometrijskog oblika - kamenjarski pašnjaci sa simetri nim suhozidima i izrazito izdužene parcelacije - kamenjarski pašnjaci sa suhozidima asimetri ne parcelacije, kvadratnih, pravokutnih i poligonalnih oblika

- kamenjarski pašnjaci sa suhozidima izdužene parcelacije - kamenjarski pašnjaci sa suhozidima organskog oblika.

41

B. Tradicionalne poljoprivredne površine u poljuUzorak tradicionalnih poljoprivrednih površina u polju dominira svim udolinama otoka Paga na zaravnjenim podru jima (maksimalno 5% nagiba) izvan zone vlaženja. To su Kolansko polje, Paško polje, Dinjiško polje, Vlaši ko polje i Povljansko polje. Najviše zapuštenih poljoprivrednih površina može se na i u Paškom i Dinjiškom polju, u kojima prevladavaju livade i pašnjaci, dok su puno poljoprivredno aktivnija polja Kolana i Povljane.

Karakteristi na je usitnjena pravilna parcelacija razli itih tipova, iji su rubovi naglašeni potezima trstike. Osim strukturne raznolikosti polja, kompleksnosti doprinosi i razli itost biljnog pokrova sastavljenog od vinograda, oranica i pašnjaka. Ova specifi na preklapanja mješovitih kultura s linijama trstike tako er su vrlo bitan element identiteta otoka Paga. S obzirom na razli itost oblika parcelacije, mogu se izdvojiti tri strukturna tipa:

- tradicionalne poljoprivredne površine u polju simetri ne izdužene parcelacije - tradicionalne poljoprivredne površine u polju asimetri ne izdužene parcelacije - tradicionalne poljoprivredne površine u polju asimetri ne kvadratne i pravokutne parcelacije.

C. Tradicionalna poljoprivreda na terasiranim površinamaTerasirani krajobrazi na otoku Pagu nisu esta pojava zbog toga što nema velike topografske raš lanjenosti. Najviše ovakvih uzoraka može se na i na nagnutim terenima (do 10 %) uz rubove Paškog i Dinjiškog polja i obalu podno Sv. Vida, dok se manji fragmenti mogu na i uz Vlaši kopolje. Kako je osnovna uloga struktura terasa uvanje i spre avanje ispiranja tla na nagnutim terenima, karakteristi no je za tlo ovog uzorka da je kvalitetno i duboko. Nekada se ova prednost dobro iskorištavala i terasama su prevladavali vinogradi, za razliku od današnje situacije kada prostorom dominira zarastanje i miješana kultura. Obra ivane terase se danas mogu na iuglavnom na južnim padinama, i to najviše u Dinjiškom polju. I ovdje trstika igra bitnu ulogu u prepoznatljivosti uzorka, jer se esto umjesto kamena koristila za ogra ivanje parcela, ali i zaštitu od bure i posolice. S obzirom na strukturne razlike, razlikujemo dva tipa terasiranih krajobraza:

- - tradicionalna poljoprivreda na simetri nim izduženim širokim terasama - - tradicionalna poljoprivreda na asimetri nim širokim terasama.

D. Tradicionalna poljoprivreda u buji njacimaKrajobrazi vododerina su najzastupljeniji u središnjem dijelu otoka, i to oko naselja Kolan, Mandre i Šimuna, te na podru ju Paških rebara sve do naselja Košljun. Krajobraz vododerina pokazuje visoki stupanj prilagodbe strukturne gra e prirodnim zna ajkama prostora. Karakteriziraju ga suhozidi, pretežno izduženih, uskih oblika, prilago enih reljefnim formama jaruga i, ovisno o nagibu (5% do 12%), raš lanjenih terasama. Javlja se na podru jima u ijem su oblikovanju dominirali padinski procesi, uvjetovani destrukcijskim djelovanjem atmosferske vode. Rije je o jarugama ili vododerinama razli itih dubina i širina koje su ispunjene naslagama tla (koluvij) ispranog s okolnih padina. Izgradnjom suhozida i terasa zadržane su naslage plodnog tla, ime je omogu eno obra ivanje ovih površina. Na njima su se nekada nalazili vinogradi, povrtnjaci i oranice, dok su danas ove kulture ve inom napuštene, a te se površine koriste kao livade i pašnjaci. Manji dio je potpuno ili djelomi no zarastao u šumu i makiju.

E. Tradicionalna poljoprivreda u dolcima, ponikvama i depresijama okruženim suhozidima

Dolci su kulturni krajobrazi malih površina, smješteni u depresijama u kršu u kojima se akumuliralo vrijedno tlo. Okruglaste depresije su ogra ene suhozidima koji omogu uju lakše uvanje vrijednoga tla. Tako er su primjer visokoga stupnja prilagodbe strukturne gra e

prirodnim karakteristikama prostora. Na demo podru ju Pag ovih je uzoraka vrlo malo, a raspore eni su raštrkano oko Kolanskog blata i izme u grada Paga i Košljuna.

42

7. Uzorak naselja (gradsko naselje Pag i seoska naselja) Gotovo sva naselja na ovom dijelu otoka Paga, osim Kolana, smještena su uz samu obalu, i to ve inom u uvalama. Površinom je najve i Pag, koji jedini ima status grada. U strukturnom pogledu se unutar pojedinih naselja ne može govoriti o nekakvoj prepoznatljivosti, stoga što gotovo ne postoje sa uvane povijesne jezgre i uglavnom prevladavaju nekontrolirani procesi apartmanizacije. Ipak, vrijedi izdvojiti stari dio grada Paga, kojega polako „nagriza“ nova izgradnja, te naselje Kolan. Vjerojatno zbog toga što je jedino naselje smješteno u unutrašnjosti, naselje Kolan je ostalo relativno o uvano mjesto autohtonog ruralnog ambijenta.

U smislu negativnog doživljaja, osim apartmana kao dominiraju eg motiva unutar ve inenaselja, mogu se spomenuti i pogoni i skladišta (korišteni ili napušteni) vezani uz proizvodnju soli. U kategoriju pretjerane izgradnje apartmana svakako bi trebalo uvrstiti naselja Mandre, Povljanu, Vlaši , Smokvicu, pa i grad Pag, izuzev stare jezgre. Tako er se unutar uzorka gradskog naselja naselja teško nailazi na prepoznatljive motive kao što su rive, trgovi ili druge javne površine.

Bez obzira na injenicu da nastanak nekih naselja seže daleko u povijest, da su na razvoj prostora utjecale razne kulture koje su se izmjenjivale na ovom dijelu otoka Paga, te da se radi o poznatim i posje enim turisti kim destinacijama, op enito se može re i da naseljima ve inom nedostaju osnovna obilježja mediteranskih naselja, koja bi omogu ila identifikaciju sa specifi nim mediteranskim paškim krajobrazima.

8. Uzorak solane Solane su tako er vrlo zna ajan dio identiteta ne samo toka Paga, ve i nacionalnog identiteta. One su smještene u uskoj i nekoliko kilometara duga koj paško-dinjiškoj uvali, zbog iznimno pogodnih prirodnih uvjeta koje taj prostor pruža. Ovaj uzorak je izrazito dominantan u prostoru zbog svoje veli ine i izrazite geometrije koja se uspješno isprepli e s okolnom parcelacijom polja.


Karta XV Pregledna karta parcelacije (M 1:100 000)

Karta 15a. Karta parcelacije (M 1:25 000)

Karta 15b. Karta parcelacije (M 1:25 000)

4.3 Krajobrazni tipovi

Udolina

Izduženo udubljenje ije je oblikovanje posljedica diferenciranog modeliranja. Radi se o izduženim depresijama koje su vrlo esto otvorene. U pravilu su nastale poligenetski. Tektonski su predisponirane, a njihov kona ni izgled je posljedica egzogenog modeliranja (vanjskim procesima). Na podru ju obuhvata ovaj krajobrazni tip obuhva a Kolansku udolinu.

43

Podru je udoline i zaljeva

Zaljev je pli i dio mora sa tri strane okružen kopnom, a u plovnoj je vezi s morem. U ovom slu aju nastao je potapanjem dijela udoline, tj. predstavlja dio potopljene doline. Nepotopljeni dio ili udolina je na krajevima ome ena stranama razli itih nagiba i visina. Prema tome, ovaj tip podru ja obuhva a zaljev i udolinu zajedno sa rubnim stranama sve do njezinih najviših to aka (vrhovi rubnih strana vizualno zatvaraju podru je). Udolinski dio podru ja predstavlja vrijednu akumulaciju tla, pa su ova podru ja naj eš e obilježena poljoprivrednom djelatnoš u. To su Vlaši ka, Povljanska, Dinjiška, te najve a Paška udolina i zaljevi.

Zaravan

Ove geomorfološke cjeline obuhva aju podru ja ravne do blago valovite konfiguracije terena. Odlikuju se velikom ogoljeloš u kamenjara prekrivenog oskudnom karakteristi nom vegetacijom. Paške zaravni su uglavnom prostori koji se koriste kao pašnjaci. S obzirom na snagu antropogenog utjecaja, razlikujemo kamenjarske pašnjake i kamenarske zaravni. Kamenjarski pašnjaci na zaravni obilježeni su snažnim rasterima suhozida, a obuhva aju podru ja pašnjaka isto no od Kolanskog blata, podru je Mandra i podru je od Košljuna do Velog i Malog blata. Iako korištene za ispašu (jedan od razloga ekstremne ogoljelosti), kamenjarske zaravni zbog nepristupa nosti nisu sadržavale nikakve suhozidne strukture. Ovaj tip obuhva a podru ja poluotoka Prutne i zaravan Ravna – Dolac.

Obalna strana

Obala obuhva a grani ni pojas kopna i mora. Za ovaj tip podru ja zna ajno je da se smjer obale pruža paralelno s priobalnim hrptom. Tako tip obalne strane obuhva a sam kontakt s morem i strane sve do najviših to aka hrptova (vrhovi hrptova su vizualna granica podru ja). Na promatranom podru ju se nalazi nekoliko tipova obalnih strana, a to su terasirana obalna strana, obalna strana ispresijecana jarugama i strma obalna strana. Karakteristi na pjeskovita podloga i umjerenost nagiba terasirane obalne strane od Sv. Duha do Bošane stvorili su dobre uvijete za poljoprivrednu djelatnost. Zbog toga je, kako sam naziv kaže, ovaj tip podru ja obilježen sistemima terasa. Na podru ju Paška rebra nalazimo obalnu stranu ispresijecanu jarugama, koje su nastale na padinama buji enjem, tj. erozijom oborinske vode. Na obali uz Velebitski kanal esti su nagibi preko 55 stupnjeva, pa se na tom prostoru mogu na i strmci i litice.

Karakteristi ne su pojave osipanja materijala (koluvij) u podnožju padina, što esto dovodi do oblikovanja to ila (destrukcijski žlijebovi na stjenovitim dijelovima padina). Zbog jakog utjecaja vjetra, esti su i erozijski reljefni oblici (klifovi, valne potkapine i abrazijske terase).


Karta XVI Pregledna karta krajobraznih tipova (M 1:100 000)

Karta 16a. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000)

Karta 16b. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000)

44

4.4 Krajobrazna podru ja

1. Krajobrazno podru je: Mandre – Šimuni

Položaj podru ja: Podru je je smješteno na sjeverozapadu demo podru ja Pag, izme uKolanskog blata i južne obale. Obuhva a naselja Kolan i Šimune.

Glavne karakteristike: - napušteni pašnjaci geometrijske uske izdužene parcelacije - naselje Mandre isklju ivo apartmanskog karaktera, pravilan raster proizašao iz parcelacije pašnjaka- naselje Šimuni smješteno uz duboku usku prirodnu uvalu tako er apartmanskog karaktera - divlji kampovi na napuštenim pašnjacima

Definiraju i kriteriji:

Podru je je odre eno geomorfološkim obilježjima (blago valovit antropogeni reljef) i ujedna enoš u biljnog pokrova (makija na napuštenim pašnjacima).

Op i prostorni odnosi:

Prostorom dominira uzorak zapuštenih pašnjaka izduženih pravilnih geometrijskih parcela ome enih suhozidima. Cijelo podru je je podre eno tom sistemu parcelacije, pa iz njega proizlazi sistem komunikacija i raster naselja Mandre. Sistemi parcela dolaze sve do obale koja je vrlo niska, uska i pristupa na. Prostor je transparentan, otvoren i uravnotežen, a ujedna enost uzorka pašnjaka na blago razgibanom terenu daje dojam mirno e. Uz zapuštenost, kao faktori degradacije mogu se navesti apartmanizacija obale (Mandre) i divlji kampovi u pašnjacima. Osim prevladavaju eg uzorka napuštenih pašnjaka, uzorka naselja, mora i obale, na podru ju se može na i ve i broj uzorka vododerina, zatim manji broj dolaca, te znatnije površine uzorka makije i šikara.

Krajobrazne osobitosti:

Izdužena parcelacija okomita na slojnice terena najprepoznatljiviji je motiv u prostoru.

Opis krajobraznih elemenata:

Biljni pokrov se sastoji uglavnom od makije i fragmenata pašnja ke vegetacije. Za ve i dio obale se može re i da je ostao prirodan, a iznimke su okolica naselja Mandre i Šimuna. Iako pod utjecajem uznapredovale sukcesije, još uvijek je najupe atljiviji u prostoru kulturni element suhozida. Od antropogenih elemenata bitno je navesti sisteme putova, te naselja Mandre i Šimuni. Uz nekontroliranu apartmanizaciju, elementi koji narušavaju prostor su divlji kampovi unutar pašnjaka.

45

Slika 3. Pogled iz zraka na podru je Mandre – Šimuni sa SZ

Slika 4. Pogled iz zraka na obalni, JI dio podru ja Mandre – Šimuni sa SZ

Slika 5. Pogled na SZ dio podru ja Mandre – Šimuni

46

Slika 6. Pogled na unutrašnjost podru ja Mandre – Šimuni

Slika 7. Pogled iz zraka na JI dio podru ja Mandre – Šimuni s JZ

2. Krajobrazno podru je: Podru je Kolanskog blata i polja

Položaj podru ja: Podru je je smješteno na sjeverozapadnom dijelu demo podru ja Pag, a obuhva a sve najniže to ke Kolanskog polja, uklju uju i nagnute terene koji ga obrubljuju i ine vizualnu granicu prostora.

Glavne karakteristike: - mo vara - podru je koje je dijelom zašti eno kao ornitološki rezervat - polja u nizini naglašena potezima trstike - ve inom napušteni pašnjaci pravilne parcelacije sa suhozidima koji obrubljuju polje - o uvano naselje Kolan uz rub Kolanskog polja


Granica podru ja je zaokružena geomorfološkom cjelinom doline.

47


Radi se o velikom, prostranom i uravnoteženom podru ju u kojemu se izmjenjuju uzorci mo vare i livada, aktivnih i nizinskih polja nepravilne geometrijske parcelacije, pravilne parcelacije pašnjaka na nagnutim terenima, tradicionalne vododerine, tradicionalni dolci i naselje. Specifi no je za cijelo podru je da se navedeni uzorci naj eš e nalaze u zanimljivim kontrastnim situacijama, npr. snažan rub mo vare nasuprot golih pašnjaka, jaki kontrast valovitih pašnjaka i zaravnjenih polja, kontrast naselja, polja i pašnjaka. Bez obzira na raznolikost uzoraka, prevladavaju procesi sukcesije koji s vremenom umanjuju kompleksnost prostora, ali i ostavljaju dojam zapuštenosti.


Blata sa mo varnom vegetacijom i livadama su nosioci identiteta ovog podru ja.


Reljef obuhva a dominiraju u široku udolinu koja uklju uje i rubne. Biljni pokrov je odre en ve inom mo varnom vegetacijom i livadama, ali zbog sukcesije na pašnjacima se javljaju i grupe šikare i makije. U poljima u nizini prevladava miješana kultura, a na valovitim terenima pašnja ka vegetacija. Od kulturnih elemenata bitno je navesti o uvano naselje Kolan smješteno uz rub polja, zarasle strukture suhozida na pašnjacima i usitnjenu parcelaciju naglašenu potezima trstike u nizini. Vrlo uo ljivi i vizualno neprivla ni elementi u prostoru su potezi dalekovoda i predimenzionirani poljski objekti.

Slika 8. Pogled s juga na Kolansko blato

Slika 9. Pogled s juga na JI dio podru ja Kolanskog polja i naselje Kolan

48

Slika 10. Pogled na unutrašnjost podru ja Kolanskog blata i polja

Slika 11. Pogled iz zraka na podru je Kolanskog blata i polja sa SZ

Slika 12. Pogled iz zraka na JI dioKolanskog polja

49

3. Krajobrazno podru je: Kolan – isto ni pašnjaci

Položaj podru ja: Podru je isto nih Kolanskih pašnjaka je smješteno na krajnjoj sjeverozapadnoj granici „paške komune“ ili demo podru ja Pag. Granica je odre ena morskom obalom na sjeveru i Kolanskim poljem na jugu, dok na istok podru je seže do podru ja Crkvina.

Glavne karakteristike: - prepoznatljivi sistem pašnjaka odre en pravilnim rasterom suhozida - karakteristi an pokrov sa injen od oskudne vegetacije i krša - kroz podru je prolazi važna prometnica - pjeskovita niska obala, plaže.


Granice podru ja su odre ene ujedna enoš u pokrova i geomorfologijom terena ije je obilježje blaga valovitost i razgibanost.


Ovo podru je je prili no jednoli no i tek malo dinamike unosi valovitost terena. Bez obzira na odsutnost kompleksnosti, ova jednoli nost nadopunjena veli inom, otvorenoš u i zagasitoš uboja ostavlja snažan dojam mirno e i nesumnjivo je neizostavan dio identiteta otoka Paga. Vrijednost ovog prostora je uve ana jakim kontrastom mora, pjeskovite uske obale i pašnjaka. Podru je je isklju ivo antropogenog karaktera i predstavlja dokaz višestoljetne ekstenzivne ispaše. Od uzoraka na ovom podru ju nalazimo kamenjarske pašnjake sa suhozidima simetri ne,izrazito izdužene parcelacije, uzorak obale, mora, te male površine uzorka vododerina i zapuštenih dolaca.


Sistemi suhozida u kombinaciji sa pokrovom nosioci su identiteta ovog prostora.


Prirodni elementi su krševita podloga sa rijetkom pašnja kom vegetacijom i suhim travama, te niska pjeskovita obala, tj. plaže. Kulturni elementi su mreža suhozida i snažna prometnica koja prolazi središtem podru ja.

Slika 13. Pogled iz zraka na podru je Kolan – isto ni pašnjaci sa SZ

50

Slika 14. Pogled iz zraka na podru je Kolan – isto ni pašnjaci s JI

Slika 15. Pogled iz zraka na SZ dio podru ja Kolan – isto ni pašnjaci sa SI

Slika 16. Pogled na kamenjarske pašnjake na podru ju Kolan – isto ni pašnjaci

51

4. Krajobrazno podru je: Podru je obale Sv. Duh – Bošane

Položaj podru ja: Podru je je smješteno u sjeverozapadnom dijelu „paške komune“, a obuhva asjevernu ekspoziciju hrpta od vrha Sv. Vida do obale. Granica je odre ena linijom obale na sjeveru i linijom koja povezuje najviše to ke hrpta na jugu. Na istoku podru je završava po etkom naselja, a na zapadu po etkom pašnjaka.

Glavne karakteristike: - uske terase podno hrpta naglašene trstikom - pašnjaci na ogoljelom hrptu ve inom organskog oblika - o uvana autohtona šuma hrasta medunca - uska, ve inom strma obala obrasla trstikom - raštrkani divlji kampovi.


Geomorfološki aspekt je bio presudan kod odre ivanja granice; hrbat, antropogeni reljef i obala mora zatvaraju izduženo usko podru je.


Naglo uzvišenje hrpta na relativno uskom pojasu od obale uvjetovalo je razvoj više na ina korištenja prostora. Na taj na in je stvorena vizualno zanimljiva situacija koja po inje niskom strmom ozelenjenom obalom, pa preko šireg, blago nagnutog pojasa terasa završava u golim strmim pašnjacima. Snažan dojam ostavljaju kontrasti boja koji se izmjenjuju na tom podru ju,od zelene boje pokrova, preko sivkasto sme e boje suhe trave i pijeska, do bijele boje stijena i suhozida. Zbog strmosti obale i ogoljelog hrpta dobiva se dojam blage nesigurnosti, ali i izazovnosti i dramati nosti. Kao najreprezentativniji primjer kontrastnosti prikaza mogao bi se izdvojiti najzapadniji dio podru ja. Prepoznatljivost paške trstike u obliku granica parcela nasuprot golih organskih pašnjaka ovdje se najbolje prezentira. Tako er se kao zna ajnuprostornu i prirodnu pojavu može izdvojiti i pojas autohtone šume. Harmoni nost prikaza na cijelom podru ju je umanjena raštrkanim uzorkom kampova, objekata i rupa nastalih vjerojatno eksploatacijom, što ukazuje na blagu degradiranost prostora. Spomenute terase su danas ve inomneobra ivane, ali procesi sukcesije još nisu uznapredovali. Najzastupljeniji uzorci koji ine podru je su zapuštene terase i gole stijene, zatim nekoliko tipova kamenjarskih pašnjaka, šume, erodirane površine, neure ena odlagališta otpada, more, obala i naselja.


Odnos tri elementa: pravilnih terasa naglašenima potezima trstike, organskih pašnjaka i zelenog pojasa autohtone šume.


Najdojmljiviji prirodni element u prostoru je reljef, koji obuhva a strmu usku obalu, ogoljeli hrbat i antropogeni reljef pašnjaka. Od prirodnih elemenata zna ajan je i pojas autohtone šume na isto nom dijelu podru ja. Radi se o zašti enom šumskom podru ju hrasta medunca. Na terasama prevladava niska suha vegetacija koja ukazuje na zapuštenost, a na pašnjacima suha pašnja ka vegetacija. Budu i da se radi o pjeskovitom tlu, esto se mogu na i i prirodne erozije tla. Bitne antropogene strukture su spomenute terase sa trstikom i strukture suhozida. Antropogeni elementi koji narušavaju prostor su eksploatacijske iskopine, odlagališta sme a i kamp objekti.

52

Slika 17. Pogled iz zraka na podru je Sv. Duh - Bošane sa SZ

Slika 18. Pogled iz zraka na podru je posebnog šumskog rezervata Dubrava i naselje Bošane

Slika 19. Pogled na šumu Dubrava i ogoljele stijene hrpta s JI

Slika 20. Pogled na padine podru ja Sv. Duh - Bošane

53

Slika 21. Pogled na uske terase iznad kampa Sv. Duh

5. Krajobrazno podru je: Podru je Paška rebra

Položaj podru ja: Podru je je smješteno izme u naselja Šimuni i Sv. Vida na zapadu, te vrha Gradac i podru ja Sv. Martina na istoku. Južna granica je odre ena rubom obale, dok je sjeverna granica odre ena vrhovima hrpta.

Glavne karakteristike: - „paška rebra“, tj. brojne jaruge ili drage koje sijeku podru je okomito na smjer pružanja otoka - ve inom prirodni krajobraz kamenjara, šikare i makije - velike opožarene površine - ostaci tradicionalnih buji nih krajobraza.


Geomorfološka jedinica jaruge zajedno sa ujedna enim pokrovom makije, šikara i opožarenih površina bili su kriteriji za odre ivanje granica podru ja.


Zbog jednoli nosti površinskog pokrova i slabo razvijene konfiguracije terena, podru je se doživljava kao monotono. Najupe atljiviji motivi su duga ke i duboko urezane vododerine koje ritmi no zarezuju podru je cijelom dužinom. Na mjestima vododerina mjestimi no se vide tragovi nekadašnjeg tradicionalnog gospodarenja. Na takvim mikro-lokacijama gradile su se specifi ne strukture suhozida koje bi služile za akumulaciju i spre avanje gubitka vrijednog a tla. Ovakvi oblici krajobraza su specifi ni i zbog toga vrlo vrijedni, ali zbog injenice da zauzimaju vrlo malu površinu i da su ve inom zapušteni, ne utje u zna ajno na kompleksnost cjelokupnog podru ja. Za podru je se može re i da je degradirano, jer na njemu nalazimo velike opožarene površine, napuštene poljoprivredne površine i ve e površine kamp naselja. Uzorci koji ine podru je su prevladavaju i zapušteni pašnjaci, kamenjarski pašnjaci sa suhozidima velikih dimenzija i geometrijskog oblika, ve inom zapuštene vododerine i dolci, šuma, more, obala, autokamp i kamenolom.


Jaruge velikih dimenzija su nosilac identiteta ovog podru ja.

54


Reljefna forma jaruga je najdominantniji prirodni element u prostoru. Naj eš e su ogoljele i akumulirane erodiranim materijalom, a rje e su kultivirane. Vrlo bitan prirodan element na ovom podru ju su pješ ane i šljun ane obale koje su niske i pristupa ne. Blizu obale nalazi se niski i ogoljeli oto i . Pokrov podru ja ine makija i šikara, te mjestimi no ogoljeli i opožareni krš. Osim navedenih buji nih krajobraza, kao antropogeni element bitno je izdvojiti ve e kamp naselje uz Šimune.

Slika 22. Pogled iz zraka na središnji dio podru ja Paška rebra sa JZ

Slika 23. Pogled iz zraka na krajnji SZ dio podru ja Paška rebra sa JZ

55

Slika 24. Pogled na obalni dio podru ja Paška rebra

Slika 25. Pogled na jednu od jaruga karakteristi nih za podru je Paška rebra iz zraka

Slika 26. Pogled na jednu od jaruga karakteristi nih za podru je Paška rebra

6. Krajobrazno podru je: Podru je Košljuna

Položaj podru ja: Smjestilo se izme u podru ja Šimuna, podru ja Paške udoline i zaljeva, te podru ja Velog i Malog blata. Obuhva a centralni istureni dio „paške komune“ koji obuhva anaselje Košljun, podru je Sv. Martina i podru je oko rta Zaglav.

Glavne karakteristike: - ve inom zapušteni i opožareni pašnjaci i polja nepravilne i organske parcelacije - reljef nizak i blago valovit - niske pristupa ne šljun ane i pješ ane plaže- malo naselje Košljun u kojem prevladava apartmanska izgradnja.


Granica je odre ena pokrovom, kojega ine pašnjaci nepravilne parcelacije ome eni suhozidima.


Na blago razvedenom terenu dominiraju zapušteni i opožareni pašnjaci, pa tako cijelo podru jedjeluje jednoliko i pasivno. Karakteristi no je za podru je da se sistemi suhozida esto pojavljuju u nepravilnim organskim oblicima. Ako se uzme u obzir zapuštenost prostora i apartmanizacija

56

Košljuna, može se re i da je prostor degradiran. Uzorci koji ine ovo podru je su najzastupljeniji kamenjarski pašnjaci i zapušteni pašnjaci, zatim mali broj zapuštenih vododerina i dolaca, uzorak makije i šikare, te naselje.


Naglašeni su procesi napuštanja tradicionalne proizvodnje.


Prevladavaju i prirodni element je pokrov makije i šikare. Reljef je blago valovit, a obala je niska, šljunkovita i pristupa na. Od agrikulturnih elemenata (danas uglavnom napuštenih) vrijedi navesti specifi ne organske i nepravilne sisteme suhozida raznih dimenzija. Mogu se na i ve epravilnije parcele, ali i ogra eni izduženi buji njaci, te mali okruglasti torovi. Antropogeni elementi koji danas narušavaju prostor su prije svega predimenzionirana izgradnja apartmana u naselju Košljun, a zatim i razni oblici neadekvatne izgradnje pomo nih objekata u poljima.

Slika 27. Pogled iz zraka na podru je Košljuna sa JI

Slika 28. Pogled iz zraka na južni dio podru ja Košljuna sa SZ

57

Slika 29. Pogled na opožarenu površinu u unutrašnjosti podru ja

Slika 30. Pogled na unutrašnjost podru ja Košljuna

7. Krajobrazno podru je: Podru je Paške udoline i zaljeva

Položaj podru ja: Podru je obuhva a Paški zaljev, grad Pag, njegovo nisko zale e, tj. Paško polje i padine uz južnu i sjeverni stranu Paškog polja sve do Dinjiške. Granica na padinama je odre ena linijom koja povezuje rt Sv. Nikole, vrhove Sv. Juraj, Veli brig, Ražaško i mjesto Vr i i na južnoj padini, te linijom koja povezuje vrh visine 262 m kod Visokog briga, vrh visine 203 m kod Po ivala, vrh Gradac, vrh visine 138 m iznad Milca, podru je Debelog ela, Dundovog plandišta i Šenadi e.

Glavne karakteristike: - duboki premošteni zaljev koji prelazi u potopljenu dolinu solana - specifi ne terase uz rub polja ije su granice esto naglašene potezima trstike - potpuno ogoljeli vrhovi okolnih brda koji obrubljuju i zatvaraju krajobrazno podru je- grad Pag razdvojen potopljenom dolinom.


Zaljev kao geomorfološka jedinica bio je kriterij za definiranje granica podru ja.


Može se re i da navedene geomorfološke jedinice u kombinaciji s jakim antropogenim utjecajem zatvaraju uravnoteženu kompleksnu cjelinu. Prostorom dominira snažan geometrijski raster solana koji ima jasno definiran rub. Bez obzira na snagu ruba, raster se, slijede i nagib, pretapa u nešto nepravilniji sistem terasa koji sa porastom nagiba završava na golim i ispranim strminama. Snažan centralni motiv je i grad Pag, ija je struktura tako er proizašla iz prilagodbe terenu. Novija izgradnja i industrijski pogoni svojom neorganiziranoš u ipak djelomi no narušavaju sklad cijelog podru ja. Iako uglavljen izme u dva paralelna hrpta, zbog svoje izduženosti prostor se doživljava kao velik, izložen i svijetao. Dojam razigranosti i aktivnosti prostora, te izmjenjivanje boja, dodatno unose kompleksnost u podru je. Osim navedenih uzoraka solana,

58

terasa (ve im dijelom zapuštenih), polja (polovi no zapuštenih), naselja i golih stijena, na ovom se podru ju nalaze i uzorci nekoliko tipova kamenjarskih pašnjaka, uzorak mora, male površine uzorka livada i mo vara, zanemarivo malo uzorka prirodnih šikara i makija, kamenolom, industrija, erodirane površine i neure ena odlagališta otpada.


Najprepoznatljiviji element je sistem solana.


Uz ve spomenutu reljefnu jedinicu, prirodni elementi podru ja su more, te male površine zelenila i trstike. Specifi no prelijevanje mora duboko u dolinu stvorilo je idealne uvjete za prevladavaju i kulturni element solana. Ostali kulturni elementi karakteristi ni za prostor su grad Pag, sistemi terasa i polja. Poljoprivredne površine su obilježene pokrovom miješanih kultura, sistemima terasa i potezima trstike, ali i biljnim pokrovom koji ukazuje na zapuštenost. Uz gornji rub padina prevladava vegetacija suhih travnjaka.

Slika 31. Pogled iz zraka na podru je Paške udoline i zaljeva sa SZ

Slika 32. Pogled iz zraka na Pašku solanu sa JZ

59

Slika 33. Pogled iz zraka na podru je Paške udoline i zaljeva sa JI

Slika 34. Pogled na Pašku solanu sa JZ Slika 35. Pogled na grad Pag sa SI

Slika 36. Pogled na grad Pag sa JZ

8. Krajobrazno podru je: Podru je Ravna - Dolac

Položaj podru ja: Obuhva a prostor zaravni izme u Paške udoline, Dinjiške udoline i sjeverne obale.

Glavne karakteristike: - pokrov od ljutog, jedva prohodnog krša - izgra en sistem vjetroelektrana.

60


Geomorfološka jedinica zaravni je bio kriterij za odre ivanje granice obuhvata.


Ve i dio podru ja zauzima nadmorske visine preko 100 m, zbog ega je stalan utjecaj vjetrova. Uvjeti su vrlo teški, pa osim vjetroelektrana i manjih površina pašnjaka i torova ome enih suhozidima, drugih antropogenih utjecaja gotovo da i nema. Svaki takav antropogeni element (kao što su torovi i pomo ni objekti esto obrasli višom vegetacijom) doživljava se kao akcent u prostoru. Ekstremnost i jednoli nost uvjeta, te položaj samog prostora, ostavljaju jak dojam nesigurnosti, uznemirenosti, ali i izazovnosti. Podru je je cijelo sa injeno od uzorka kamenjarskog pašnjaka, na kojem se pojavljuje uzorak vjetroelektrana.


Antropogeni element vjetroelektrana je preuzeo identitet prostora.


Pokrov na zaravni je jedva prohodan ljuti krš. S obzirom na uvjete, vegetacije je vrlo malo, ali dovoljno za ispašu. Prisutne su strukture suhozida ne samo kao rub parcela pašnjaka, ve i kao specifi ni torovi za ovce. Vrlo jak, gotovo dominantan antropogeni element su vjetroelektrane. Za potrebe radova na vjetroelektranama središtem podru ja je izgra en makadamski put.

Slika 37. Pogled iz zraka na podru je Ravna - Dolac sa SZ

Slika 38. Pogled na VE Ravna 1 s Velog briga

61

Slika 39. Pogled iz zraka na podru je Ravna - Dolac sa JI

Slika 40. Pogled na tipi ni kamenjar podru ja Ravna - Dolac

9. Krajobrazno podru je: Podru je obale uz Velebitski kanal

Položaj podru ja: Podru je zauzima sjevernu obalu nasuprot Velebita, pruža se od Paškog mosta na jugoistoku do rta Sv. Nikole na sjeverozapadu.

Glavne karakteristike: - potpuno ogoljelost krška - strma i stjenovita obala - zanemariv antropogeni utjecaj.


Granice podru ja su odre ene geomorfološkom jedinicom strme obalne strane.


Prostor je vrlo uzak, strm i izdužen. Dojam koji prostor ostavlja je nesigurnost, ali i inspirativnost. Linija granice ili razvedenosti ruba obale je nešto razvijenija nego kod ostalih podru ja. Okomito na tu liniju ritmi no se spuštaju jake jaruge nastale erodiranjem. Ekstremnost uvjeta na Pagu ovdje je najizraženija, jer osim potpune ogoljelosti, zbog strmosti i izloženosti, prostor je nepristupa an i negostoljubiv. Iz tog razloga nema nikakvoga antropogenog utjecaja,

62

nisu prisutne nikakve strukture suhozida niti pašnjaka. Sam rub ili kontakt sa morem je tako er vrlo stjenovit. Uzorci koji ine prostor su obala i kamenjar.


Strmost i negostoljubivost obale.


Vrlo strma i erodirana obala je prirodni element koji je obilježio ovaj prostor. Na podru ju se može na i ve i broj uvala i rtova. Uvjeti na terenu nisu omogu ili razvoj bilo kakve vegetacije, niti unošenje antropogenih elemenata.

Slika 41. Pogled iz zraka na krajnji sjeveroisto ni dio obale uz Velebitski kanal

Slika 42. Pogled iz zraka na strmu i stjenovitu obalu uz Velebitski kanal

63

Slika 43. Pogled iz zraka na uvale uz strmu i stjenovitu obalu uz Velebitski kanal

10. Krajobrazno podru je: Podru je Dinjiške udoline i uvale

Položaj podru ja: Podru je obuhva a prostor padine od rta Fortice do naselja Vr i i na sjeveru i padine od Mrtvog rta do Šenadi a na jugu, zajedno s morem, Dinjiškom i njezinim zale em, te naseljem Miškovi i koje te padine obrubljuju.

Glavne karakteristike: - strma i ogoljela južna obala uvale, trenutno bez zna ajnijeg ovjekovog utjecaja - blago nagnuta i ozelenjena sjeverna obala uvale obilježena je antropogenom aktivnoš u- solane, polja i terase u zale u Dinjiške.


Granice prostora su odre ene geomorfološkim jedinicama udoline i uvale.


Prostor je obilježen smještajem izme u dva uzvišenja, pa je izdužen, velik i pravocrtan. Tako erse može se re i da je kompleksan i uravnotežen. Raznolikost podru ja je odre ena prisutnoš uviše uzoraka, a to su polja, pašnjaci, terase, naselja, solane, erodirane površine i more. Odnosi me u uzorcima i njihove karakteristike su, zbog sli nosti uvjeta, jednaki onima opisanim u podru ju Paškog zaljeva i udoline. Element koji ini razliku od prethodno spomenutog podru jaje južna obala, ija je osnovna karakteristika ogoljelost, strmost i nepristupa nost. Usjeci koji ritmi ki presijecaju cijelu padinu obale odredili su njezin valovit i razigrani karakter. Na podru ju se nalaze uzorci kamenjarskih pašnjaka, aktivno i zapušteno polje, solane, terase, zna ajniji broj uzoraka erodiranih površina, te naselje.


Prostorom dominira uzorak solana.

64


More, uvale, rtovi, usjeci, stjenovite i šljun ane obale i erodirane površine su reljefni prirodni elementi koji se mogu na i na podru ju. Biljni pokrov je raznolik, od goleti sa suhom vegetacijom, preko vegetacije zapuštenih poljoprivrednih površina, do pokrova mješovite kulture. Jaki antropogeni elementi su solane, naselja, industrijski objekti, te prometnica koja ide uz sam rub sjeverne obale. U prostoru su, s obzirom na zapuštenost, još uvijek uo ljivi sistemi terasa i polja.

Slika 44. Pogled iz zraka na podru je Dinjiške udoline i uvale s istoka

Slika 45. Pogled iz zraka na podru je Dinjiške uvale sa SI

Slika 46. Pogled na solanu i Dinjišku udolinu

65

Slika 47. Pogled iz zraka na dio solane uz naselje Dinjiška s JZ

Slika 48. Pogled iz zraka na SZ dio solane s JZ

11. Krajobrazno podru je: Podru je Velog i Malog blata

Položaj podru ja: Površinom najve e podru je „paške komune“ pruža se od naselja Košljun na sjeverozapadu do Povljanske udoline i Vlaši ke udoline na jugoistoku. Obuhva a prostore Velog i Malog blata i njihovu okolicu.

Glavne karakteristike: - zbog malih nadmorskih visina dio podru ja je zamo varen- prostorom se izmjenjuju razni oblici i dimenzije parcela pašnjaka ome enih suhozidima - osim zamo varenih dijelova, prostor je gotovo lišen vegetacije


Granice podru ja su odre ene pokrovom, tj. pravilniji sistemi parcelacije na gotovo ogoljelom kršu zajedno sa blatima.

66


Podru jem dominira uzorak kamenjarskih pašnjaka. Ostali uzorci koji se mogu na i su uzorak mo vare, lokve i livada, šume, zapuštenog i aktivnog polja, nekoliko zapuštenih vododerina, odlagalište otpada, te naselje. Bez obzira na raznolikost uzoraka, zbog veli ine i blago valovite konfiguracije terena prostor se ne može sagledati u cjelini, pa se on ve inom doživljava kao jednostavan i miran, ali u dijelovima zanimljiv. Prostor je obilježen suprotnoš u suhih, ogoljelih pašnjaka i vegetacijom bujnijih, vlažnih dolina, mo vara i šumaraka. Naj eš e se na tim kontaktima razli itih uzoraka pojavljuju vizualno kompleksnije i zanimljivije zone. Takav izniman i vrijedan primjer bi bila Smokvi ka udolina. U kontekstu šireg prostora, radi se o izdvojenoj oazi u kojoj se akumuliralo kvalitetno tlo. Udolina je izrazito uska i duga ka, a ako se gleda od zale a prema obali, ona se postupno širi. Pojas je uzdužno i popre no ogra ensuhozidima koji odjeljuju parcele mješovitih kultura. Periodi ki se okomito na udolinu pojavljuju uski organski buji njaci, tako er kultivirani. Za razliku od okolnih ogoljelih prostranih pašnjaka, ovaj prostor Smokvi ke udoline doživljava se pripitomljeno i sigurno. Zate eno stanje udoline ukazuje na djelomi nu zapuštenost i slabiju poljoprivrednu aktivnost, a razlog može biti i teška pristupa nost. esto se na ovom podru ju mogu na i degradirani prostori koji ostavljaju dojam depresivnosti. Radi se o napuštenim poljoprivrednim površinama, širokim trasama dalekovoda i eksploatacijskim zonama.


Podru je je prepoznatljivo po jezerima Veliko i Malo blato.


Vizualno dominantan prirodni element u prostoru su vodene površine ili blata. Ovisno o uvjetima, koli ina vode tijekom godine oscilira. Uz blata se nalazi bujnija vegetacija koja se sastoji uglavnom od mo varne vegetacije i fragmenata šuma. Nasuprot golog krša i pašnjaka, šumske površine tako er djeluju snažno. Pašnjaci su prekriveni oskudnom suhom vegetacijom, a zašti enija polja mješovitom kulturom i travama. Obala je niska, uska i pristupa na.

Od agrikulturnih elemenata bitno je spomenuti suhozide koji se u gotovo cijelom podru ju pojavljuju u karakteristi nom nepravilnom i organskom obliku. esto se usred otvorenog prostora pojavljuju zasebno ili kao male grupice koje tonom pokrova odska u od okoline. U sjeverozapadnom dijelu podru ja raster pašnjaka je pravilniji. U podru ju Smokvice se nalazi druga iji tip kulturnog krajobraza u obliku suhozida koji ome uju buji njake i udoline. Antropogeni elementi koji narušavaju prostor su dalekovodi sa prate im objektima, sistemi za eksploataciju kamena, repetitori i odlagališta sme a. Odre eni broj prometnica i sporednih putova tako er je prisutan na ovom podru ju.

Slika 49. Pogled na karakteristi ni ogoljeli krš i suhozide na podru ju oko Velog i Malog blata

67

Slika 50. Pogled iz zraka na podru je Velog i Malog blata sa SZ

Slika 51. Pogled iz zraka na središnji dio podru ja Velog i Malog blata sa JZ

Slika 52. Pogled na Smokvi ku udolinu

68

12. Krajobrazno podru je: Podru je Vlaši ke udoline

Položaj podru ja: Smješteno je na jugoistoku otoka, gotovo cijelim rubom, osim onog morskog na istoku, grani i sa podru jem Velikog i Malog blata.

Glavne karakteristike: - kontrast zelene udoline i ogoljelih padina - plodne površine udoline prili no zapuštene - naselje Vlaši u kojem prevladava apartmanska izgradnja koja se nekontrolirano širi - zna ajnije šumske površine.


Geomorfološke jedinice udoline i zaljeva koje uklju uju i padine odredile su obuhvat ovog podru ja.


I ovo udolinsko podru je smjestilo se u relativno uskom pojasu izme u dva paralelna uzvišenja. Prostor je vizualno zanimljiv, raznolik i aktivan. Izmjenjuju se polja u ravnici, pašnjaci sa suhozidima na strminama, te nakupine višeg zelenila. Zbog izražene napuštenosti poljoprivrednih površina i po etka apartmanizacije, podru je je znatno degradirano, a na nekim mjestima i depresivno. Uzorci su aktivno i zapušteno polje, aktivni i zapušteni kamenjarski pašnjaci, aktivne i zapuštene terase, šuma, naselje i obala.


Zarastanje i apartmanizacija.


Reljefne forme udoline i zaljeva su dominantni prirodni elementi koji su stvorili povoljne uvjete za razvoj biljnog pokrova. Pokrov se sastoji od trstike, ve ih površina šume i makije, manjih površina kultiviranih vrsta, suhe trave i pašnja ke vegetacije na kršu. Obala je niska i pjeskovita, a znatno je devastirana izgradnjom. Slabije nego na drugim podru jima izraženi su sistemi parcelacije naglašeni suhozidima i trstikom. Antropogeni element koji je upe atljiv u prostoru je predimenzionirana arhitektura.

Slika 53. Pogled iz zraka na podru je Vlaši ke udoline sa JI

69

Slika 54. Pogled iz zraka na podru je Vlaši ke udoline oko neselja Vlaši i

Slika 55. Pogled na obradive površine unutar Vlaši ke udoline

Slika 56. Pogled na zapuštene površine unutar Vlaši ke udoline

13. Krajobrazno podru je: Podru je Povljanske udoline

Položaj podru ja: Podru je je smješteno na jugoistoku otoka Paga. Obuhva a naselje Povljana i njezino zale e smješteno izme u dvije uvale, Stara Povljana i Šepurinac. Susjedna podru ja su poluotok Prutna na jugu i Veliko i Malo blato na sjeveru.

70

Glavne karakteristike: - vlažna udolina ispresijecana usitnjenim nepravilnim parcelama koje su obrubljene trstikom - naselje Povljana apartmanskog karaktera.


Geomorfološka jedinica udoline i zaljeva su bili kriteriji za odre ivanje obuhvata podru ja.


Radi se o homogenom podru ju koje se smjestilo u depresiji izme u dva blaga paralelna uzvišenja. Povoljni uvjeti omogu ili su ja i razvoj vegetacije, što se vidi i u intenzitetu kultiviranja prostora. U udolini su se tako razvili zanimljivi sistemi parcelacije naglašeni pojasevima trstike. Razigranost linija sistema ukazuje na to da se nekada radilo o puno aktivnijem prostoru kojem danas prijeti degradacija u vidu zarastanja i napuštanja. Fizi ka ograni enost prostora i snažnija vegetacija ostavljaju dojam sigurnosti i intimnosti. Sa isto ne i zapadne strane rub podru ja ine uvu ene uvale. One su pjeskovite i niske, što je vjerojatno bio razlog po etka nekontrolirane apartmanizacije. Upravo apartmanizacija u naselju Povljana narušava sklad cijelog podru ja.


Karakteristi na polja nepravilne geometrijske parcelacije ozna ena potezima trstike.


Udolina i zaljev su reljefni prirodni element koji je definirao granice podru ja. S obzirom na povoljne uvjete, u udolini se akumuliralo pjeskovito tlo koje je pogodovalo bujnijem razvoju vegetacije. Vegetacija se uglavnom sastoji od trstike, travnjaka, mješovitih kultura, grmlja i drve a. Obala je pjeskovita, niska, te pogodna za privla enje turista. Glavni kulturni element su sistemi nepravilne geometrijske usitnjene parcelacije iji su rubovi ozna eni trstikom. Vespomenuta apartmanizacija predstavlja glavnu prijetnju antropogenog karaktera na ovom podru ju. Prostorom dominira uzorak polja, a ostali uzorci su naselje, obala i male površine kamenjarskih pašnjaka, šuma i mo vara.

Slika 57. Pogled iz zraka na podru je Povljanske udoline sa zapada

71

Slika 58. Pogled iz zraka na podru je Povljanske udoline sa JI

Slika 59. Pogled na unutrašnjost podru ja Povljanske udoline

Slika 60. Pogled na obradive površine unutar Povljanske udoline

14. Krajobrazno podru je: Poluotok Prutna

Položaj podru ja: Podru je je smješteno na krajnjem jugoistoku otoka. Grani i samo sa Povljanskom udolinom na sjeverozapadu.

Glavne karakteristike: - potpuno ogoljeli prirodni kamenjar zauzima ve i dio prostora - nepravilni sistemi suhozida uz obalu.


Poluotok kao cjelina je bio kriterij za definiranje obuhvata podru ja.

72


Homogenost i pasivnost podru ja odre ena je ujedna enoš u pokrova sa injenog od ogoljelog krša i oskudne vegetacije. Zbog blago zakrivljenog reljefa, poluotok je cijelom površinom izložen utjecajima sa mora, pa se prostor doživljava kao lagano nesiguran. Ovakvi ekstremni uvjeti u kontrastu sa morem su ipak stvorili vizualno zanimljivu i dramati nu situaciju. Doživljaj prostora je znatno narušen unošenjem snažnih antropogenih elemenata kao što su odlagalište sme a, trasa dalekovoda i ži ane ograde koje zamjenjuju suhozide. Gotovo cijeli prostor iniuzorak kamenjarskog pašnjaka, osim malih površina šume na zapadu podru ja.


Ogoljelost i izloženost


Dominantan element je kamenjar i suha vegetacija sa znatnim udjelom korova. Na zapadnom vrhu podru ja nalazi se manja površina šumskog nasada. Na južnoj ekspoziciji poluotoka mogu se na i suhozidi koji ogra uju pašnjake i torove u organskom obliku. Obala je niska i stjenovita. Vrlo uo ljivi elementi u prostoru su makadamski putovi, dalekovodi, odlagalište sme a i ži ane ograde.

Slika 61. Pogled iz zraka na podru je poluotoka Prutna sa JI

Slika 62. Pogled iz zraka na podru je poluotoka Prutna sa SZ

73

Slika 63. Pogled na karakteristi ni ogoljeli krš poluotoka Prutna

Slika 64. Pogled na unutrašnjost poluotoka Prutna


Karta XVII Pregledna karta krajobraznih podru ja (M 1:100 000)

Karta 17a. Karta krajobraznih podru ja (M 1:25 000)

Karta 17b. Karta krajobraznih podru ja (M 1:25 000)

74

5. Vrednovanje krajobraza

Nakon obavljene tipološke klasifikacije bilo je potrebno obaviti vrednovanje krajobraznih kvaliteta odabranih krajobraznih podru ja.

5.1 Metoda rada

Vrednovanje krajobraznih podru ja izra eno je uzimaju i u obzir stru na mišljenja (mišljenja projektnog tima i stru ne javnosti) i mišljenja javnosti. Postupak vrednovanja sastojao se od nekoliko faza. Na terenu je obavljeno inicijalno vrednovanje dijela projektnog tima na to kama na kojima su ispunjeni terenski obrasci za pojedina krajobrazna podru ja. Drugo vrednovanje je provedeno na temelju fotografija krajobraznih podru ja u okviru radionice na kojoj je sudjelovao cijeli projektni tim. Prema istom principu stru na javnost vrednovala je krajobrazna podru japreko Internet ankete. Metoda vrednovanja struke detaljnije je opisana u poglavlju 5.1.1. Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke. Osim struke, vrednovanje je putem ankete izvršeno i od strane javnosti. Provo enje ankete za javnost opisano je u poglavlju 5.1.2. Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane javnosti. Rezultati vrednovanja projektnog tima, stru ne javnosti i javnosti (lokalnog stanovništva) prikazani su u Prilogu I, poglavlju 9.3.

Nakon sakupljanja i analize podataka o vrednovanju razli itih interesnih skupina (dijela projektnog tima koji je bio na terenskom obilasku, predstavnika stru ne javnosti, anketiranog lokalnog stanovništva), uo ena su zna ajna odstupanja me u ocjenama razli itih skupina,. Stoga je tim koji je proveo terensko utvr ivanje još jednom prošao kroz postupak vrednovanja,uzimaju i u obzir sve ocjene, ali i saznanja ste ena detaljnim prou avanjem prostornih podataka, podloga, literature i informacija vezanih uz podru je obuhvata. Pritom su prikupljena znanja o pojedinim podru jima dala neke specifi ne informacije koje nisu bile uo ljive na terenu, dok su rezultati anketa javnosti dali informaciju o karakteristi nim vezama koje su se razvile izme ustanovništva i prostora, a koje tako er nisu registrirane terenskim istraživanjem. Tako su dobivene "kona ne ocjene" prikazane u poglavlju 5.2. Vrednovanje krajobraznih podru ja. Te ocjene su potom poslužile kao okvirna smjernica za usporedbu s ranjivoš u pojedinih podru ja i pri osmišljavanje mjera za održivo korištenje krajobrazne raznolikosti podru ja.

Završna kategorizacija krajobraznih podru ja, uz kartografski prikaz u mjerilu 1:25 000, sadrži i detaljan opis vrednovanih kvaliteta svih krajobraznih podru ja.

Valorizacija ovakvog postupka vrednovanja i prijedlozi za vrednovanje krajobraza nalaze se u poglavlju 5.1.3.

5.1.1 Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke

Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke imalo je za cilj, u prvom redu, odrediti doživljajnu vrijednost krajobraznih podru ja, a potom njihovu vitalnost (prirodnu i ekonomsku) i stabilnost.

Vrednovanje je obavljeno od strane krajobraznih arhitekata lanova tima, te predstavnika struke iz odgovaraju ih tijela državne uprave s ingerencijama vezanim uz prostorno ure enje na predmetnom podru ju (arhitekti, urbanisti, prostorni planeri ili krajobrazni arhitekti koji sudjeluju u procesu krajobraznog planiranja na razinama županija, op ina i gradova ili javnih ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima županije).

75

Za osnovne kriterije vrednovanja izabrani su:

prirodna o uvanost

raznolikost

prostorni red

harmoni nost.

Kod prirodne o uvanosti ocjenjivala se o uvanost prirodnih elemenata, odnosno, koliko se prostor percipira kao izvorno prirodni. No, prirodni tako er mogu biti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosustavi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji.

Pod kriterijem raznolikosti ocjenjivala se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr. razli itost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode.

Prostorni red je u mnogome vezan uz korištenje zemljišta i kulturne elemente krajobraza. Kod njega se ocjenjivala visina stupnja prostornog reda, odnosno prisutnost elemenata prostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. S visokim stupnjem prostornog reda su tako npr. ocijenjeni terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljaju im uzorkom.

Harmoni nost je ozna ena kao najvažniji kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznih podru ja. Ona u biti objedinjuje sve prethodne kriterije, posebice raznolikost i prostorni red. Kod harmoni nosti se ocjenjivala kvaliteta slike krajobraza kao rezultat dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. ocjenjivao se stupanj prilagodbe postoje im prirodnim uvjetima, te transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti, formalne ili stroge strukture predstavljali su visoku vrijednost, dok su se pove avanjem raznolikosti i smanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjivale.

Dodana su i dva kriterija simboli nog zna enja prirodnih (npr. šumska podru ja, geomorfološki fenomeni, planinska podru ja, oto ni arhipelag) i kulturnih (npr. terasirana podru ja, solane, podru je s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) elemenata krajobraza, na temelju kojih se odlu ivalo u kojoj mjeri je neko krajobrazno podru je prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ova dva kriterija simboli nog zna enja nisu iskazana broj ano, vesamo opisno i odvojeno od ostala etiri kriterija.

Krajobrazna podru ja su ocijenjena skalom vrijednosti od 1 do 5 (od najmanje vrijednih podru ja– do visokovrijednih podru ja), pri emu je kod statisti ke obrade dodatna težina stavljena na kriterij harmoni nosti, koji je presudan kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznih podru ja.

5.1.2 Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane javnosti

Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane javnosti imalo je za cilj pokazati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, slu ajni posjetitelji podru ja) i njihov odnos prema krajobrazu, što može biti važna informacija kod uklju ivanja javnosti u procese prostornog planiranja i zaštite krajobraza.

Za ispitivanje se koristila metoda ispitivanja licem u lice (face-to-face interview), kao naj eš eupotrebljavana kvantitativna metoda koja se koristi u razli itim društvenim istraživanjima, a služi za prikupljanje broj anih podataka, odnosno kvantifikaciji odre ene pojave, u ovom slu aju odnosa lokalnog stanovništva prema vrijednostima krajobraza podru ja u kojemu žive (ili u

76

kojem su se nalazili u vrijeme provedbe anketa), kao i njihovog mišljenja o njegovom korištenju i/ili zaštiti.

Anketiranje je obavljeno na minimalnom slu ajnom uzorku od 100 ispitanika. Anketni upitnik je sadržavao 10 pitanja podijeljenih u 3 tematske cjeline:

Subjektivna procjena krajobraznih podru ja – estetski aspekti (pitanje 1.), ocijenjeno binarnim izborom privla no - neprivla no

Vrednovanje krajobraznih podru ja (pitanja 2. – 9.), biranjem 2-3 ponu ena krajobrazna podru ja (pitanje 3., 5., 6., 7., ), biranjem ponu enih specifi nih krajobraza (pitanje 2.), razvojnih djelatnosti (pitanje 9.) ili biranjem samo jedne vrste utjecaja (pitanje 8.)

Pitanja demografske i statisti ke naravi (pitanje 10.).

Pored samog formulara, za unos odgovora anketiranih pripremljen je dodatni materijal (opis Projekta COAST, fotografije krajobraznih podru ja za Lot4 – otok Pag, fotografije specifi nihkrajobraza za Lot4 – otok Pag, fotografije s primjerima razvojnih djelatnosti te upute za provo enje ankete), koji je omogu io lakše i ujedna enije provo enje anketa na terenu.

Pitanja su bila zatvorenog, otvorenog ili mješovitog tipa; u nekima od njih se od ispitanika tražio samo jedan odgovor, u nekima najviše dva ili, pak, tri, a na nekoliko pitanja ispitanici su mogli odabrati sve ponu ene odgovore. Ispitanicima je bilo omogu eno dati i slobodan komentar, te iznositi vlastite prijedloge. Ovi komentari i prijedlozi u izvornom su obliku preneseni u izvješ eo rezultatima ankete (Prilog I). Primjeri anketnog materijala nalaze se u prilogu (Prilog II), a rezultati ankete prikazani su u Prilogu I.

5.1.3 Valorizacija upotrijebljene metode vrednovanja i prijedlog poboljšanja

U opisu metode vrednovanja navedeno je da su uo ena odstupanja izme u vrijednosnih ocjena razli itih skupina, a to je vidljivo i u tablici s rezultatima vrednovanja u Prilogu I, poglavlje 9.3. Iskustvo na ovom projektu pokazalo je da vrednovanje ovako velikih krajobraznih podru ja pomo u fotografija naj eš e ne daje realne rezultate. Naime, iako je svako podru je bilo prikazano na fotografijama iz zraka i detaljima s terena, to nije dovoljno da osoba koja ne poznaje podru je donese realnu ocjenu o vrijednosti toga podru ja, s obzirom da se fotografijama ne može zamijeniti iskustveni doživljaj prostora. Ovo vrijedi neovisno od toga ispituje li se stanovništvo/javnost ili osobe vezane uz struku. Zbog toga je kao relevantna ocjena stru nog projektnog tima uzeta inicijalna ocjena vrijednosti krajobraznih podru ja s terena. Pritom se pokazalo nedostatnim to što je, kako je terminskim planom bilo definirano, provedeno samo jedno terensko istraživanje na kojemu se i vrednovalo. Naime, inicijalno vrednovanje na terenu provedeno je prije no što su sakupljena sva saznanja i podaci o prostoru (od ega je jedan dio sakupljen i/ili potvr en upravo na terenu), na to kama za koje je procijenjeno da su karakteristi ne za krajobrazno podru je. S obzirom da su nakon terenskog istraživanja granice krajobraznih podru ja korigirane prema saznanjima s terena, odabrane to ke u nekim podru jima nisu više bile najreprezentativnije. Stoga je provedena korekcija vrijednosnih ocjena, iz ega su proizašle "kona ne ocjene" navedene u poglavlju 5.2. Za objektivniju primjenu ove metode potrebno je, nakon obrade podataka, izvršiti još jedno terensko istraživanje sa unaprijed odre enim to kama za koje se utvrdilo da su karakteristi ne to ke podru ja. Vrednovanje na takvim to kama može u tom slu aju dati relevantnije i objektivnije ocjene podru ja. Drugi izlazak na teren mogao bi pomo i i kod definiranja iznimnih to aka. Stoga se savjetuje, pri budu im korištenjima metode koja je rezultat projekta, planirati dovoljno vremena za dva izlaska na teren.

77

Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane javnosti

Pri provo enju ankete anketari su bilježili svoja zapažanja koja su prenesena u Prilogu I, poglavlju 9.1.3. Osim toga, zamije eno je da se u slu aju nepoznavanja odre enog podru ja anketirano stanovništvo esto opredjeljivalo za višu ocjenu. To pokazuje kako je kod anketiranih prisutna jaka doza subjektivnosti. Prilikom anketiranja, uo eno je da lokalno stanovništvo teško iz naziva podru ja (i fotografija) sveobuhvatno percipira granice krajobraznih podru ja, što naro ito dolazi do izražaja na podru jima velikih površina. Valja spomenuti i injenicu da stanovništvo teško percipira vizualne i ambijentalne vrijednosti, odnosno teško ih odjeljuje od ekonomskog i gospodarskog aspekta, pa je tako anketiranima naj eš e vrijedno ono što je ekonomski isplativo. Ova spoznaja nam govori da je potrebno pove ati informiranost lokalnog stanovništva o vrijednostima u prostoru i uop e o pojmu "krajobraz", za što bi se mogle koristiti razne metode i alate (mediji, radionice, publikacije, izložbe…). Uo eno je da je najmanje razumijevanja izraženo kod podru ja s istaknutim agrikulturnim krajobrazima, vjerojatno stoga što za druge sastavnice krajobraza (posebno prirodne) ve postoji odre ena razina informiranosti.

Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke

Na po etku treba spomenuti da anketu stru ne javnosti od mogu ih 25, nije ispunio niti jedan ispitanik. To pokazuje poteško u da se kratki (projektom ograni eni) rok za obavljanje ankete uskladi sa svakodnevnim i/ili planiranim aktivnostima predstavnika stru ne javnosti u uredima lokalne uprave i samouprave. Osim toga, sam postupak izrade tipologije i vrednovanje krajobraza je nova aktivnost u dosadašnjoj praksi planiranja, upravljanja ili zaštite pojedinih podru ja. Ukoliko se želi pove ati zainteresiranost stru njaka bilo bi neophodno osigurati adekvatno upoznavanje s metodologijom, postupkom korištenja i mogu im doprinosom za prostorno planiranje ili zaštitu prostora. Osim toga, za budu e projekte krajobrazne osnove, bilo bi korisno u fazi inicijalizacije uklju iti prostorne planere u planiranje optimalnih termina za njihovo uklju ivanje u vrednovanje.

Analizom rezultata anketa, primije eno je da predloženi i korišteni obrazac vrednovanja prema navedenim kriterijima nije dao nedvojbenu vrijednosnu ocjenu. Kriterij prirodnosti (prirodne o uvanosti) ne daje uvijek informaciju o vizualnom doživljaju prostora. Ako je za neko podru jeprocijenjeno da je vrlo prirodno, to ne mora nužno zna iti da je i vizualno atraktivno. Stoga se preporu uje da se ocjenjuje samo "o uvanost", bilo da se radi o prirodnom ili kulturnom krajobrazu. Osim toga, pojedini kriteriji nisu kompatibilni s drugim kriterijima, pa se njihovim zbrajanjem ne dobiva željeni rezultat. Nekompatibilan u tom smislu je opet kriterij prirodnosti. Npr. kada su ocjene harmoni nosti, raznolikosti i prostornog reda pokazale da neki kulturni krajobraz sadrži visoku vizualnu vrijednost, ukupna vrijednost tog podru ja bila bi spuštena niskom ocjenom prirodnosti. Stoga ukupna ocjena za takva podru ja nije realna, jer kriterij prirodnosti nije zna ajan kod vrednovanja kulturnih krajobraza (koji su antropogenog porijekla, pa više nisu prirodni). Mogu e rješenje ovog problema moglo bi biti prethodno definiranje tipa krajobraza (prirodni, kulturni ili kombinacija) i prema tome korištenje prikladnog obrasca. Pritom bi obrazac za prirodne krajobraze sadržavao kriterije o uvanost, raznolikost (kompleksnost) i harmoni nost, a za kulturne krajobraze još i prostorni red. U slu aju da se vrednuje neko podru je s kombinacijom razli itih tipova krajobraza, trebala bi se ispuniti oba obrasca.

Na kraju treba spomenuti da bi ukupna/kona na vrijednost nekog podru ja trebala, osim vizualnih kvaliteta, uklju iti i simboli ku važnost kulturnih i prirodnih elemenata (koja se ocjenjivala pri vrednovanju struke i koja je uklju ena u kona nu ocjenu). Iz toga proizlazi da bi prirodnost, ili to nije prirodna iznimnost, mogla biti procijenjena kroz kriterij "simboli ka

78

važnost prirodnih elemenata", dok bi se kroz kriterij "simboli ka važnost kulturnih elemenata" uklju io i taj aspekt krajobraza.

5.2 Vrednovanje krajobraznih podru ja

Kona no vrednovanje krajobraznih podru ja dobiveno je stru nom prosudbom projektnog tima temeljenom na rezultatima vrednovanja struke i javnosti (Prilog I, poglavlje 9.3.).

1. Krajobrazno podru je: Mandre – Šimuni 3-4

Podru je se nalazi u prijelaznoj fazi, kada snažni sistemi suhozida kao nekadašnji nosioci visokog stupnja prostornog reda polako nestaju pod prirodnim pokrovom. Prostor je jednolik i uravnotežen. Osim sukcesijom, prostor je znatno degradiran apartmanizacijom i divljim kampovima. Tako je kona na ocjena umanjena u odnosu na ocjenu javnosti. Pretpostavlja se da je viša ocjena javnosti rezultat percepcije podru ja kao turisti ki i gospodarski bitnog, što se odnosi na samo naselje Mandre.

2. Krajobrazno podru je: Podru je Kolanskog blata i polja 4-5

Ovo je vrlo raznoliko, ali uravnoteženo podru je u kojemu su naglašeni kontrasti mo varnog i pašnja kog krajobraza. Zbog tih kvaliteta kona na ocjena je vrlo visoka. Prostor je djelomi nodegradiran zbog procesa napuštanja poljoprivrede, pa je vrijednost prostornog reda i kompleksnost nešto umanjena. Zbog o uvanosti Kolanskog blata zna enje prirodnih elemenata je na visokom nivou.

3. Krajobrazno podru je: Kolan – isto ni pašnjaci 5

Kona noj vrijednosti prostora najviše pridonosi vrlo visoki stupanj prostornog reda koji je postignut unošenjem pravilnih sistema suhozida. Kombinacija suhozida i monotonosti pokrova djeluje smiruju e i uskla eno. Zbog snage antropogenih elemenata, prirodnost je ovdje na vrlo niskom stupnju, što je znatno utjecalo na ocjenu na terenu. No, na terenu je procijenjeno da je zna enje kulturnih elemenata ovog podru ja na najvišem, tj. nacionalnom nivou, što je dodatno podiglo inicijalnu ocjenu. Može se pretpostaviti da ovo podru je ima za javnost simboli kizna aj, ali i ekonomski, pa kona noj ocjeni donekle pridonosi i ocjena javnosti.

4. Krajobrazno podru je: Podru je obale Sv. Duh – Bošane 5

Najvišu kona nu ocjenu podru je je dobilo zbog harmoni nog odnosa prirodnih i kulturnih elemenata. Podru je je kompleksno i zanimljivo, a zna aj i prirodnih i kulturnih elemenata je na najvišem nivou.

Ukupnu ocjenu projektnog tima na terenu umanjila je injenica da se prostor teško sagledava u cjelini s kopna, pa su zbog toga dane niske ocjene za harmoni nost i prostorni red. Dane su i niže ocjene za prirodnost, s obzirom na terasirane padine – element kulturnog krajobraza, što je umanjilo ukupnu ocjenu. To je korigirano u kona noj ocjeni.

79

5. Krajobrazno podru je: Podru je Paška rebra 3-4

Zbog prevladavaju eg prirodnog pokrova prostor je jednolik i prirodan. Naznake prostornog reda su vidljive zbog ritmi kog ponavljanja usjeka jaruga. Podru je je uravnoteženo i bez ve ih degradacija zbog ega je ocjena projektnog tima srednje vrijednosti. Javnost vjerojatno ovom podru ju daje ve e vrijednosti zbog plaža i autokampova. Kona na ocjena se nalazi izme u te dvije vrijednosti.

6. Krajobrazno podru je: Podru je Košljuna 3

Napuštanje poljoprivrede i opožarenost površina umanjuje ulogu suhozida kao nosioca prostornog reda, a time i kompleksnost. Prostor je jednolik, a zna aj kulturnih i prirodnih elemenata zanemariv. Ovakvoj vrijednosnoj ocjeni doprinosi i apartmanizacija obale u naselju Košljun. Iz istog razloga (apartmanizacije) se pretpostavlja da je javnost dala višu ocjenu ovome podru ju. Naime, anketiranjem se uvidjelo da stanovništvo Paga apartmanizaciju smatra pozitivnom (ponajprije zbog prihoda iz turizma). Kona na ocjena je ipak umanjena u odnosu na javnost i zadržana na procjeni projektnog tima.

7. Krajobrazno podru je: Podru je Paške udoline i zaljeva 4-5

Visoki stupanj prostornog reda postignut je snažnim rasterima solana, polja i terasa. Zbog broja uzoraka za prostor se može re i da je raznolik. Unošenjem ovih uzoraka u prostor na na in da se poštuju dani prirodni uvjeti postignuta je harmoni nost odnosa. Zbog karakteristi nosti i uzorka solana, zna enje kulturnih elemenata ovoga podru ja je na najvišem nivou. Iako su ocjene javnosti nešto niže, zbog utvr ene iznimnosti dana je ovakva kona na ocjena.

8. Krajobrazno podru je: Podru je Ravna – Dolac 4

Visoka ocjena podru ja je proizašla iz prirodnosti koja se ovdje prikazala u svom najekstremnijem obliku. Snagom prirodnog djelovanja stvoren je negostoljubiv, ali zanimljiv krajobraz, ija je monotonost prekinuta unošenjem snažnih antropogenih elemenata vjetroelektrana. Pretpostavlja se da javnost i u ovom slu aju percipira prostor kao gospodarski zna ajan (vjetroelektrane), pa mu daje više ocjene. Vrlo niska inicijalna ocjena projektnog tima rezultat je vrednovanja s to ke koja nije najreprezentativnija za podru je.

9. Krajobrazno podru je: Podru je obale uz Velebitski kanal 4-5

Strmost i izloženost obale, te lišenost vegetacije ine ovaj prirodni krajobraz impresivnim. Ekstremnost uvjeta nije omogu ila nikakav utjecaj ovjeka, pa je zna aj prirodnih elemenata na najvišem nivou. Zbog nepristupa nosti podru ja s kopna ocjena projektnog tima je donesena naknadno.

10. Krajobrazno podru je: Podru je Dinjiške udoline i uvale 4

Uravnoteženo i raznoliko podru je s visokim stupnjem prostornog reda. Visokoj ocjeni doprinose zanimljivi odnosi sistema solana, terasa, polja, pašnjaka i prirodnih strmina te mo vara. Ocjenu je smanjio visok stadij zapuštenosti kulturnih elementa polja, terasa i solane. I ovdje su solane stavljene u prvi plan zbog svoje zna ajne kulturne vrijednosti.

11. Krajobrazno podru je: Podru je Velog i Malog blata 4-5

Velo i Malo blato su zna ajan prirodni element koji je nosilac vrijednosti ovog podru ja.Vrijednosti podru ja doprinosi i visoki stupanj harmoni nosti postignut izme u prirodnih i

80

kulturnih elemenata. Prostor je raznolik, što se prije svega odnosi na više tipova aktivnih kulturnih krajobraza kao što su pašnjaci raznih tipova parcelacije i specifi nost Smokvi ke udoline. Kona na ocjena je djelom refleksija mišljenja javnosti, ali je ponajprije korekcija inicijalnog vrednovanja koje je obavljeno na to kama koje nisu reprezentativne za podru je.

12. Krajobrazno podru je: Podru je Vlaši ke udoline 3

Zbog povoljnih uvjeta udoline podru je je znatno raznoliko. Ipak, elementi koji ine raznolikost naj eš e nisu stavljeni u skladan odnos, što se reflektiralo na kona nu ocjenu. Naime, kaoti an doživljaj prostora uzrokovan je neorganiziranom i katkad predimenzioniranom izgradnjom objekata. Zanimljivi kontrasti polja i pašnjaka postupno nestaju pod sukcesijom, što dodatno unosi osje aj degradiranosti. Javnost vjerojatno zbog turisti ke važnosti daje ve u ocjenu ovome podru ju, zbog ega ona nije utjecala na kona nu ocjenu.

13. Krajobrazno podru je: Podru je Povljanske udoline 4

Harmoni nost odnosa povoljnih prirodnih uvjeta i ljudske agrarne djelatnosti ovom podru judaje visoku ocjenu. Bujnost vegetacije je dobro poslužila za naglašavanje sistema parcelacije trstikom, što unosi i visoki stupanj prostornog reda. Kvaliteta slike krajobraza je znatno narušena apartmanizacijom obale u naselju Povljana.

14. Krajobrazno podru je: Poluotok Prutna 3-4

Podru je slabe raznolikosti i vrlo velikog stupnja prirodnosti. Jednolikost se manifestira u oskudnosti vegetacije na golom kršu i odsutnosti antropogenih elemenata. Mogu e je da javnost zbog nepristupa nosti i nepoznavanja podru ja daje visoke ocjene.


Karta XVIII Pregledna karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:100 000)

Karta 18a. Karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:25 000)

Karta 18b. Karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:25 000)

81

6. Ranjivost krajobraza

6.1 Metoda rada

Preventivna zaštita okoliša u prostorno-planskom kontekstu zna i spre avanje šteta ili degradacija kvaliteta krajobraza (postoje ih i potencijalnih) koje bi mogle nastati u okolišu ako bi se ostvarila odre ena djelatnost u prostoru, tj. izveo odre eni zahvat u prostor.

Metodološko ishodište zaštitnog planiranja je stoga potencijalni utjecaj na kvalitete okoliša koji bi mogao nastati s obzirom na planirani razvoj odre ene ljudske aktivnosti ili djelatnosti. Utjecaj na okoliš nastaje kada se predvi a promjena krajobraza u fizi kom smislu, te ne manje važno, kada se takvoj promjeni pripiše zna enje ili vrijednost.

Mogu nost za smanjenje negativnog utjecaja na kvalitete okoliša koja stoji na raspolaganju je traženje optimalne lokacije za odre enu djelatnost ili traženje prostornih alternativa pojedina nog zahvata.

Razvoj metoda zaštitnog planiranja rezultirao je tzv. dvojnom analizom prostora koja ima ishodište u sustavnom pristupu rješavanja zaštitno-okolišnih problema u prostornom planiranju i modeliranju. Model je zapravo prikaz sustava kvaliteta okoliša i alat za suo avanje s kompleksnim sustavom kao što je krajobraz i ovjekove aspiracije prema njemu, i sve to u kontekstu planiranja, s obzirom da se relacije odnose na budu nost realnog svijeta, koje u sadašnjoj realnosti nije mogu e znanstveno utvrditi.

Traženje mogu nosti ili modeliranje ranjivosti kvaliteta okoliša zna i simuliranje mogu ihutjecaja djelatnosti koje se u prostoru planiraju na njegove kvalitete. Ono daje mogu nost procjene prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti, na osnovi logi kog poimanja – tamo gdje je stupanj kvaliteta ve i – tamo je stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji.

Model ranjivosti je vrijednosna i specifi na prostorna slika zaštitnih zahtjeva. Zaštitni zahtjevi koji su analizirani definirani su projektnim zadatkom i uklju uju: vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza.

Koraci u procesu modeliranja ranjivosti kvaliteta krajobraza bili su:

identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz

konceptualno opredjeljenje triju podmodela ranjivosti kvaliteta krajobraza koje bi mogle biti degradirane kada bi odre eni razvoj bio implementiran u prostor

analiza odnosa izme u utjecaja pojedinog razvojnog pritiska ili djelatnosti na sastavnice okoliša i njihove kvalitete

kalibracija vrijednosti - promjena okoliša vs. utjecaj na okoliš

priprema baze prostornih podataka pripremljenih u obliku tematskih karata kojima su se modelirale tri specifi ne kvalitete krajobraza

modeliranje vrijednosti u GIS okruženju, gdje je homogena prostorna jedinica bila veli ine 10x10 m, služe i se vrijednosnom skalom ocjena (1-5), gdje 1 predstavlja najmanju vrijednost ili traženu kvalitetu, a 5 najvišu.

82

prostorno-planska dokumentacija

analiza djelatnosti

priprema modela

Djelatnost I

prostorni podaci

Djelatnost II

Djelatnost III

MODELI RANJIVOSTI

Ukupni MODELRANJIVOSTI za lot

Slika 65. Hodogram postupka izrade modela ranjivosti

Kao što je prikazano na dijagramu (Slika 65.), nakon obrade prostornih podataka i postavljanja osnovnih postavki modela (dimenzije osnovne podatkovne jedinice, granice obuhvata, strukture, itd.), pristupilo se izradi modela ranjivosti za tri odabrane djelatnosti (pritiska) na prostoru obuhvata, te njihovom udruživanju u ukupni (združeni, kona ni) model ranjivosti.

Na in udruživanja matrica u podmodele ranjivosti, te podmodela ranjivosti u kona ni model ranjivosti (Slika 66.), definiran je tipom korištenih podataka i logikom podmodela. Može biti temeljen na aritmeti kom postupku - pomo u funkcija zbrajanja (SUM) ili množenja (PRODUCT) i ponovnom reklasifikacijom tako dobivenih vrijednosti u klase 0-5, preuzimanjem maksimalne ili minimalne vrijednosti iz matrica, ili ru nim ocjenjivanjem kod spajanja dvije matrice novom dvodimenzionalnom matricom. Kona an rezultat udruživanja u model ranjivosti je vrijednosna karta s ocijenjenim prostorima ukupne ranjivosti u matrici skale ocjena od 0-5.

Rezultat modeliranja ranjivosti krajobraza su karte ranjivosti vizualnih, kulturnih i prirodnih kvaliteta krajobraza, te združena karta ranjivosti na razvojne pritiske. Na združenoj karti je vidljivo koja su krajobrazna podru ja najranjivija s obzirom na identificirane pritiske. Na kraju je izvršena usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza.

Rezultati svih analiziranih, tj. simuliranih kvaliteta krajobraza (prirodne, vizualne, kulturne) dobivenih na osnovi definiranih koncepata mogu biti podloga za daljnje "usavršavanje". Modeliranje upravo omogu uje povratak u simulirano stanje na na in da se u njega uklju erazli iti dionici sa svojim vrijednosnim preferencijama i/ili stru nim znanjima.

83

vizualni potencijal

prostora

vidljivost

podru ja

0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-500 m 3

500-700 m 4

700+ m 5

prirodne kvalitete krajobraza

kulturne kvalitete krajobraza

vizualne kvalitete

krajobraza

model ranjivosti za DJELATNOST I

Matrice ranjivosti s

kalibracijom vrijednosti Podmodeli ranjivosti

PRIMJER Udaljenost od: Gradske stambene povrsine

model ranjivosti za DJELATNOST

II

model ranjivosti za DJELATNOST

III

KONA NI MODEL RANJIVOSTI

Slika 66. Priprema matrica ranjivosti i povezivanje podmodela u kona ni model ranjivosti

6.2 Identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz

Identifikacija razvojnih pritisaka proizašla je iz analize tekstualnih i prostornih/grafi kih odluka sadržanih u prostornim planovima ure enja gradova/op ina. Temeljila se na kriteriju najve evažnosti ili najve ega stupnja potencijalnog negativnog utjecaja. Odabir je razmatran i verificiran unutar radne grupe postupkom "brain storminga", odnosno temeljio se na razgovoru izme u lanova tima.

Glavni razvojni zahtjevi i pritisci na krajobraz promatranog podru ja su:

1. Širenje turisti kih zona

2. Izgradnja termoelektrane

3. Smještaj odlagališta otpada

6.3 Model ranjivosti prostora - koncept

Za konceptualizaciju ranjivosti unaprijed su odabrani podmodeli vizualne, prirodne i kulturne kvalitete krajobraza. Stoga su analizirane prostorne karakteristike s obzirom na kvalitete okoliša koje zahvati identificiranih djelatnosti umanjuju negativnim utjecajima. Kvalitete okoliša su predstavljene prostornim karakteristikama s obzirom na raspoloživu bazu prostornih podataka i izvedene podatke.

Prilikom izrade modela dostupna je bila sljede a baza podataka:

84

GEOLOGIJA - K-vapnenci- Kršje- Lapori i pijesci - Pg-vapnenci- Šljunci i pijesci - Vapnenci i dolomiti v.s.

GEOMORFOLOGIJA - Zaobljeni vrh - manji - Ponikva - ve a (op enito)- Ponikva - manja

(op enito)- Krš - goli (op enito)- Antiklinala – sukladna s

hrptom- Sinklinala – sukladna s

udolinom - Udolina – rasjedno

predisponirana - Jaruga- Derazijska dolina

- Zaravan na karbonatima

- Suha dolina- Obala - stjenovita- Obala - šljunci- Obala - pijesci- Obala - mulj i gline - Obalni strmci - klifovi - Podru je spuštanja - Uvala - krška - Deluvij- Gline i mulj

HIPSOMETRIJA - 0 - 10m - 10 - 30m - 30 - 50m - 50 - 100m - 100 - 150m - 150 - 200m - 200 - 250m - 250 - 300m - 300 - 350m

NAGIBI- 0 - 2° - 2 - 5° - 5 - 12° - 12 - 20° - 20 - 32° - 32 - 55° - 55 - 90°

NAGIBI-obala- 0 - 32° niska - 32 - 55° strma - 55 - 90° klifovi

HIDROLOGIJA - cisterna u kojoj povremeno ima vode - crpka za vodu- izvor manje obilnosti - jezero- lokva- mo vara- povremeno plavljen teren - rezervoar vodovoda- rijeka, kanal, potok ili jaz povremeno bez vode - vrulja- zdenac, bunar

HIDROGEOLOGIJA - propusnost - dobra- slaba- nema vodonosnika

PEDOLOGIJA - Antropogeno flišnih i krških sinklinala i koluvija: Rendzina na flišu (na laporu), Sirozem silikatno

karbonatni, Mo varno glejno, Pseudoglej obrona ni, Koluvij - Crvenica plitka i srednje duboka: Sme e na vapnencu, Vapneno dolomitna crnica, Antropogena - Kamenjar: Crnica vapnena ko dolomitna, Rendzina, Sme e na vapnencu, Crvenica - Mo varno glejno, djelomi no hidromeliorirano: Mo varno glejno verti no, Aluvijalno livadno - Sme e na vapnencu: Crnica vapnena ko dolomitna, Rendzina, Lesivirano na vapnencu, Crvenica,

Rigolana tla krša, Eutri no sme e, Sirozem na laporu - Sme e na vapnencu: Crvenica tipi na i lesivirana, Crnica vapnena ko dolomitna, Rendzina na

trošini vapnenca, Lesivirano na vapnencu, Kamenjar, Rigolano - Vode

POVRŠINSKI POKROV - Stalne staja ice - Povremene staja ice- Obrasle obale površinskih kopnenih voda i mo varna staništa

85

- Neobrasle i slabo obrasle stijene - Požarišta- Erodirane površine - Higrofilni i mezofilni travnjaci - Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci - Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Ilirsko-

jadranska, primorska to ila- Submediteranski i epimediteranski suhi

travnjaci/Stenomediteranska ista vazdazelena makija crnike - Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Nasadi

etinja a- Dra ici- Primorske, termofilne šume i šikare medunca - Mješovite, rje e iste vazdazelene šume i makija crnike ili

oštrike- Stenomediteranska ista vazdazelena makija crnike - Stenomediteranske iste vazdazelene šume crnike - Nasadi etinja a- Muljevita morska obala - Pjeskovita morska obala - Šljunkovita morska obala - Stjenovita morska obala - Turisti ke plaže - Izgra ene i konstruirane obale - More- Zapuštene poljoprivredne površine - Mozai ne poljoprivredne površine - Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije - Javne neproizvodne kultivirane zelene površine - Kampovi

- Aktivna seoska podru ja- Seoske javne gra evine- Vikend-naselja- Pojedina ne vikendice - Gradske jezgre - Gradske stambene površine - Izgra ene površine za sport,

rekreaciju i razonodu - Groblja- Industrijska i obrtni ka

podru ja- Neure ena (divlja) odlagališta

krutog otpada - Površinski kopovi - Površinski kopovi/Neure ena

(divlja) odlagališta krutog otpada

- Površine za cestovni promet - Lu ke površine - Vjetroelektrane - Solane

NASELJA CESTE - kategorije - državna- županijska- lokalna- ostale

CESTE - tip - asfaltirana- makadam

KULTURNA BAŠTINA - arheološko podru je- arheološki lokalitet kopno - arheološki lokalitet more - civilna gra evina- etnološko podru je- sakralna gra evina

ZAŠTI ENA PODRU JA- Posebni rezervat – ornitološki - Posebni rezervat – šumske vegetacije - Zašti eni krajolik

PARCELACIJA- Asimetri ne, široke terase - Polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela - Polja asimetri ne, izdužene parcelacije - Polja simetri ne, izdužene parcelacije - Simetri ne, izdužene, široke terase - Suhozidi organskog oblika - Suhozidi organskog, izrazito izduženog oblika - Suhozidi velikih dimenzija, geometrijskog oblika

86

- Suhozidi, asimetri ne parcelacije, kvadratnih, pravokutnih i poligonalnih oblika - Suhozidi, izdužene parcelacije - Suhozidi, simetri ne, izrazito izdužene parcelacije

6.3.1 Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza

Ranjivost prirodnog okoliša proporcionalna je pove anju udaljenosti prirodnih zna ajki od raznih antropogenih formi. Pojavom ljudskom rukom stvorenih struktura u prostoru smanjuje se prirodnost, samoodrživost, vizualna vrijednost i druge prirodne kvalitete. Odmicanjem od antropogenog izvora kvaliteta raste kvaliteta okoliša, te se ranjivost pove ava. Vrednovanjem atributa prostornih zna ajki, npr. podatka o površinskom pokrovu reklasifikacijom u ocjene 0-5, ovisno o ranjivosti pojedinog tipa pokrova za neku djelatnost, te udaljenosti istih od antropogenog utjecaja ocjenama od 0-5, dobivamo matrice ranjivosti prostora. Na ovaj na inmodelirane su i ostale kvalitete krajobraza.

Modelirana kvaliteta u podmodelu prirodnih kvaliteta krajobraza bila je prirodnost okoliša (hidrosfere, biosfere, pedosfere), a glavna analizirana prostorna zna ajka bila je o uvanost i kompleksnost biotopa. Korišteni su podaci o tipu površinskog pokrova; površinskim vodama i udaljenosti od voda; bonitetu, tipu i propusnosti tla i nepoželjne blizine pojava u prostoru koje umanjuju prirodnost (negativni ljudski utjecaji).

Podmodel ranjivosti prirodnih kvaliteta ra en je posebno za svaku djelatnost.

6.3.2 Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza

Modelirana kvaliteta bila je izvornost kulturnog izri aja u prostoru. Analizirane prostorne zna ajke bile su tradicionalan na in poljoprivrednog korištenja tla (parcelacija, polja, suhozidi...), lokaliteti kulturne baštine (objekti tradicionalne arhitekture, arheološki lokaliteti i drugi specifi ni lokaliteti za podru je obuhvata) i blizina autohtonog površinskog pokrova.

Podmodel kulturnih kvaliteta modeliran je za cijelo podru je obuhvata i ugra ivan je kao zajedni ka komponenta unutar modela ranjivosti za sve tri djelatnosti.

6.3.3 Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza

Provedena je analiza vidljivosti podru ja obuhvata s najvažnijih prometnica i panoramskih to aka definiranih u prostorno-planskoj dokumentaciji op ina i gradova na podru ju obuhvata. Na vidljivom dijelu podru ja se zatim pristupilo vrednovanju površinskog pokrova s obzirom na itljivost i snagu vizualnih kvaliteta: oblika, forme, boje, teksture i strukture.

Tako er je vrednovan vizualni potencijal podru ja cijelog podru ja, bez obzira na njegovu vidljivost. Ulazni podaci su bili dinamika reljefa (ve a razvedenost terena na jedinici površine je zna ila ve u dinamiku) i podatak o površinskom pokrovu. Vizualni potencijal se vrednovao kao srednja ocjena bliskog, srednjeg i dalekog plana promatranja pojedinog elementa površinskog pokrova na terenu razli ite dinamike.

Rezultati tih dvaju analiza su zatim spojeni, ime je uz prikaz potencijala prostora dodatno naglašen i najvidljiviji prostor.

87

Podmodel vizualnih kvaliteta modeliran je za cijelo podru je obuhvata i ugra ivan je kao zajedni ka komponenta unutar modela ranjivosti za sve tri djelatnosti

6.4 Opis djelatnosti i njenih utjecaja na prostor obuhvata - podmodeli ranjivosti

6.4.1 Izgradnja UNP termoelektrane (termoelektrane na plin)

6.4.1.1 Pojavni oblici djelatnosti

Prostornim planom op ine Povljana razmatra se smještaj elektrane na ukapljeni naftni plin i popratne infrastrukture i luke na poluotoku Prutna (lokacija Marina Dražica).

6.4.1.2 Analiza djelatnosti

Tablica 10. UNP termoelektrana - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša

ZAHVAT UGROŽENE KOMPONENTE

PROCESI I UTJECAJI

(-) Pedosfera - izmjena strukture tla - pove anje nepropusnih površina

(-) Biosfera - izmjena pokriva a tla - promjena migratornih linija i fragmentacija

staništa (-) Hidrosfera - površinske otpadne vode vodena tijela

- raskr ivanje vegetacije - zemljani radovi - izgradnja objekata

(-) Vizualne kvalitete krajobraza

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša

(-) Atmosfera - pove ana koli ina COX i NOX

(-) Hidrosfera - pove anje temperature površinske vode

(-) Biosfera - pove anje temperature površinske vode izmjene staništa

- rizik od požara

- skladištenje i korištenje goriva - izgradnja objekata

(-) Kulturna baština - pove ana razina buke - ošte enja fasade zaga enjem

6.4.1.3 Utjecaj na okoliš

ATMOSFERA, HIDROSFERA I PEDOSFERA

Termoelektrane na ugljen izgaranjem generiraju okside ugljika (CO), dušika (NO), sumpora (SO), klorofluorokarbon (CFC), pepel, a u, radioaktivne izotope i ostale plinove i elemente u tragovima, uklju uju i teške metale.

UNP kao gorivo izgara isto, bez estica a e, pepela, metala ili radioaktivnih estica, s minimalnim ili nepostoje im emisijama sumpora, bez CFC plinova i sa smanjenim emisijama NOX [2]. Budu i da je UNP fosilno gorivo s najnižom stopom emitiranja CO2, plinske termoelektrane emitiraju 50% manje CO2 od termoelektrana na ugljen. Rizik od zna ajnogzaga enja neposrednog okoliša je stoga manji u odnosu na termoelektrane na ugljen. Me utim, ak i smanjene stope emisije COX i NOX doprinose regionalnom zaga enju pove anjem rizika od

88

kiselih kiša i globalnom pove anju emisije stakleni kih plinova. Na lokalnoj razini, dosadašnje studije [3] nisu ukazale na vezu pove ane koncentracije NOX i zdravstvenih rizika.

UTJECAJI NA DIVLJE ŽIVOTINJE I STANIŠTA

Iako to ovisi o tehnologiji izrade, UNP termoelektrane zahtijevaju velike koli ine vode za hla enje plinskih turbina. Temperatura iskorištene vode obi no poraste za 4-5 °C od normalne. Preranim povratkom takve vode u normalni tok može do i do promjena u akvati kim biosustavima, stoga je potrebno osigurati hla enje pove anom dužinom ispusta ili drugim mjerama. Rezervoari vode i ispusti tople vode mogu služiti kao novo, umjetno stanište mo varnim pticama i drugoj fauni. Sama izgradnja objekata i prate e infrastrukture dalekovoda tako er može uzrokovati promjene u staništima.

RIZIK OD HAVARIJE

UNP je klasificiran kao eksplozivan, te potencijalno predstavlja rizik ukoliko se u rezervoarima skladište ve e koli ine. Stoga se primarni rizik od havarije sastoji od opasnosti od eksplozije i požara, pogotovo ako rezervoari nisu ukopani.

6.4.1.4 Utjecaj na kulturnu baštinu

UNP termoelektrane su obi no postrojenja manjih dimenzija u odnosu na termoelektrane na ugljen, no i dalje predstavljaju tipi an element industrijskog krajobraza (dimnjaci, industrijska luka, spremišta, itd.).

6.4.1.5 Utjecaj na vizualne kvalitete

Rije je o zna ajnom vizualnom zaga enju koje umanjuje vrijednost kako prirodnog, tako i kulturnog krajolika.

6.4.2 Širenje turisti kih zona


Prostornim planovima op ina i gradova na podru ju obuhvata planira se širenje turisti kih zona.

Turizam se definira kao „privremeno kretanje ljudi na odredišta izvan njihovih normalnih lokacija rada i boravka, aktivnosti kojima se bave za vrijeme boravka na tim odredištima, te ustanovama koje udovoljavaju njihovim potrebama (Mathieson & Wall, 1982.)

Stupanj utjecaja na okoliš ovisi o tipu turista i intenzitetu korištenja lokacije (Gartner, 1996.). Dnevni turisti, koji borave na lokaciji 1 dan; ljetni (sezonski) turisti; turisti bus-tura (tranzitni), koji na lokaciji borave od nekoliko minuta do nekoliko dana.

Dnevni turisti utje u na okoliš putem transportnih sredstava i svojim aktivnostima. Sezonski turisti imaju sli an u inak, koji ima i kumulativnu komponentu, budu i da borave na jednom mjestu duže vrijeme; no istovremeno oni esto imaju i pozitivan u inak u održavanju okoliša.

Utjecaji ovise i o tipu aktivnosti; pasivne aktivnosti kao fotografija generiraju druga ije utjecaje od vožnje gliserom.

89


Tablica 11. Turizam - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša


PROCESI I UTJECAJI

(-) Pedosfera - izmjena strukture tla - pove anje nepropusnih površina

(-) Biosfera - gubitak staništa i isušivanje mo vara (ptice, sisavci, gmazovi)

- izmjena pokriva a tla - promjena migratornih linija i fragmentacija

staništa (-) Hidrosfera - površinske otpadne vode vodena tijela

- raskr ivanje vegetacije - zemljani radovi - izgradnja nove komunalne

infrastrukture / priklju ivanje - izgradnja boravišnih objekata - izgradnja gospodarskih i

servisnih objekata - izgradnja cestovnih prometnica - izgradnja garaža / parkirališta - izgradnja pješa kih putova i

površina

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Karakteristi na slika krajobraza (-) Vizualne kvalitete krajobraza

- (+) mogu a stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - nestanak tradicionalnog na ina života i

vrijednosti

(-) Biosfera (-) Voda

- izmjene vodnog režima - izmjene koncentracije hranjivih tvari - uništenje staništa

(-) Geosfera (-) Karakteristi na slika krajobraza

- pove anje erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka

- izmjene linije obale

- izgradnja i rad marina, luka i ostalih struktura na kontaktu voda/kopno

(-) Vizualne kvalitete krajobraza

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša

- servisne djelatnosti, ugostiteljstvo, trgova kadjelatnost

(+/-) Karakteristi na slika krajobraza (+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština


- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - (+) pove anje standarda okolnih naselja - nestanak tradicionalnog na ina života i

vrijednosti (-) Biosfera (-) Prirodna baština

- pritisak na sustave odvodnje podzemne vode površinske vode

- porast broja algi - izmjena ekosustava (kopnenih, vodenih) - unos novih vrsta - promjena ponašanja faune - ošte enja podmorske i kopnene flore i faune - ugrožavanje staništa ptica, malih sisavaca,

gmazova - nestanak rijetkih biljki - šumski požari

- boravak ljudi - kretanje, rekreacija i odmor

(pješa enje i plovila)

(-) Tlo (-) Hidrosfera

- degradacija boravišne kvalitete voda (cvjetanje)

- izlijevanje nafte, ulja i kemikalija - prometovanje ljudi i dobara po

javnim površinama i prometnicama

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

- površinske otpadne vode podzemne vode vodena tijela

- porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda

- izgradnja i održavanje rekreacijskih površina i objekata

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

- pesticidi, herbicidi podzemne vode vodena tijela

90

- porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda

i ozelenjivanje boravišnog okoliša

- izgradnja i održavanje parkovnih površina i sportskih terena i igrališta

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština


- odvodnja otpadnih voda (-) Hidrosfera - ubrzavanje eutrofikacije vodnih sustava u neposrednoj blizini


POTROŠNJA RESURSA

Turizam izravno pove ava pritisak na postoje e energetske resurse: pove ava se potrošnja goriva, pitke vode, struje, a zbog pove anog rizika od požara, smanjuju se i šumski resursi. Svi ti pritisci utje u na lokalnoj razini, te se dalje propagiraju na regionalnu i državnu razinu ovisno o veli ini pritiska.

ZRAK

Najve i negativni utjecaj na zrak u turizmu proizlazi iz pove anja automobilskog prometa, što se o ituje uz prometnice i ve e turisti ke zone.

TLA I VODE

Utjecaji na okoliš nastali uslijed izgradnje objekata turisti ke industrije istovremeno su trenutni i postupni. Razvoj turizma uklju uje izgradnju i razvoj boravišnih objekata, cestovne infrastrukture, trgovina, restorana, turisti kih atrakcija i interesnih objekata, apartmana neposredno uz obalu, vodoopskrbnih objekata, ure aja za pro iš avanje i odvodnju otpadnih voda. Pri tome su bitni i kumulativni, postupno rastu i utjecaji koji esto nisu predvi eni u razvoju prije nego što ppostanu o iti u okolišu (Gartner, 1996.), kao što je, na primjer, procje ivanje hranjivih tvari iz septi kih jama u vodna tijela tijekom dugog niza godina, što ubrzava eutrofikaciju.

Turisti ka infrastruktura može negativno utjecati na kvalitetu vode zbog pove anog pritiska otpadnih voda na malom podru ju turisti kih zona. Pove ani pritisak na sustave odvodnje i tretiranje može uzrokovati i izravni izljev netretiranih otpadnih voda u okoliš. Takvi rizici su esto sezonske naravi, pogotovo za vrhunca turisti ke sezone.

Pove an broj vodonepropusnih površina (asfalt, beton, poplo enja) pove ava postotak suvišne površinske vode koja dolazi do vodenih tijela. Ta suvišna voda sadrži hranjive tvari, suspenzije, ulja i razne otopljene plinove. Navedene tvari tako er doprinose eutrofikaciji, utje u na rast algi, te na izmjene u ekosustavu (smanjenje broja riba, ošte enja koraljnog sustava). Pove an broj algi (cvjetanje mora) negativno utje e na turizam (izgled i miris vode koji može biti odbojan) (Edington & Edington, 1986.). Taj se problem dalje može pove ati uništenjem mo varnihpodru ja koja su, osim što su bogata staništa, i prirodni ista i takvih podru ja (Goldman, 1989.).

Izgradnja u obalnim podru jima može imati negativne utjecaje kao što je pove anje erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka kao posljedica izgradnja umjetnih luka. Nadalje, ove strukture mogu umanjiti vizualnu vrijednost okoliša. Izgradnja marina može izmijeniti vodni režim, koncentraciju hranjivih tvari ili uništiti staništa (Mathieson & Wall, 1982.).

Turisti ki razvoj može i pozitivno utjecati na obalnu zonu. Porast politi ke i ekonomske vrijednosti podru ja pomaže njihovom o uvanju i zaštiti. Turisti žele o uvati podru je na kojemu

91

borave, što izravno utje e na politi ke odluke. (Gartner, 1996.). Ostale ekonomski koristi proizlaze iz raznih naknada za korištenje, trgovanja i otvaranja radnih mjesta.

IZMJENE I FRAGMENTACIJA STANIŠTA

Negativan utjecaj i/ili ošte enja ekosustava i staništa može uzrokovati turisti ka infrastruktura, aktivnosti, rekreacijska i krstare a plovila. Plovila mogu propelerima ili izvla enjem na kopno izravno oštetiti vodenu vegetaciju. Izgradnja infrastruktura (marine, ceste, objekti) može uništiti staništa (pogotovo osjetljiva mo varna staništa).

Ronjenjem i planinarenjem turisti mogu ošte ivati ili ugrožavati ekosustave ostavljanjem otpada, gaženjem vodene i kopnene vegetacije, nezakonitim iskorištavanjem vodnih resursa ili otkidanjem dijelova podmorja (školjkaša i ostale faune i/ili flore). Takvi utjecaji su mali, ali su kumulativni – tisu e turista kontinuirano tijekom vremena mogu uzrokovati znatnu štetu na velikom podru ju. Utjecaj se pove ava ukoliko se lokalno stanovništvo uklju i u eksploataciju podmorja u svrhu prodaje suvenira.

Utjecaj na kopnene ekosustave je tako er izražen – ostavljanjem otpada i uništavanjem flore. Najve i je i najja i utjecaj prilikom prvoga turisti kog kontakta s podru jem, kada u potpunosti nestaju najosjetljivije biljke ili se smanjuje njihov broj. Posljedica takvog kumulativnog u inkaje opstanak samo najizdržljivijih biljaka. Konstantni pritisak tako er uništava skrovišta malih sisavaca, reptila i ptica (Edington & Edington, 1986.). Upotreba drveta kao materijala za potpalu ili u druge svrhe mijenja dobu strukturu šumskih zajednica, a paljenje vatre može uzrokovati i požare.

Ostavljanje otpada doprinosi mijenjanju lokalnog sastava tla, ometa fotosintezu pokrivaju ibiljke, te može uzrokovati oportunisti ko navikavanje faune na biološke otpatke kao hranu, kao i na navikavanje faune na ljudsku prisutnost.

Izgradnja i održavanje turisti ke infrastrukture, kao i aktivnosti turista, mogu imati raznovrsne negativne utjecaje na divlje životinje. Utjecaji turisti ke infrastrukture mogu biti izravni, npr. presijecanjem migratornih linija, ili neizravni, npr. utjecaj javne rasvjete ili buke.

Turisti ometaju divlje životinje izmjenom njihovih prehrambenih navika (izravno hranjenjem ili neizravno ostavljanjem biološkog otpada) i izmjenom staništa hodanjem/boravkom ili vožnjom po njemu.


Turizam ima utjecaj i na karakter naselja koja se nalaze uz zna ajna turisti ka odredišta. Daljnji razvoj tih zajednica može imati negativne posljedice sa društveno-kulturološko-estetskog aspekta (indiskriminaraju i, individualni, raspršeni pristup razvoja turisti ki privla nog sadržaja i gubitak tradicionalnog na ina života). Prilazna podru ja turisti kim zonama esto bivaju popunjena raznim sadržajima (restorani, no ni klubovi, rekreacijski objekti, kiosci brze prehrane, moteli, suvenirnice). Takav scenarij je posebno izražen ukoliko važi zabrana izgradnje u samoj turisti koj zoni, npr. ako je rije o nacionalnom parku.

Još manje vidljiv utjecaj je postupna, ali stalna transformacija podru ja iz prirodnoga u izgra eni okoliš. Rastom broja turista, raste i potreba za servisima i uslugama, te raste i njihov broj. S vremenom ta izgradnja zasjeni prirodne kvalitete, te se fokus turisti ke privla nosti pomi e na umjetne atrakcije.

92

Relph opisuje ovaj proces kao „uništenje lokalnog i regionalnog krajobraza zapo et turizmom, te zamjenom prirodnog krajobraza konvencionalnom turisti kom arhitekturom, sintetskim krajobrazom i pseudo-mjestima“ (Relph, 1976.).

POZITIVNI UTJECAJI

Turizam esto generira prihode izravno iz kvaliteta prirodnih ili kulturnih okruženja. Budu i da su izvor prihoda, ulaganje sredstava u rekonstrukciju, održavanje ili poboljšanje tih kvaliteta može imati pozitivan utjecaj. Turisti ka infrastruktura tako er ima potrebu za velikom brojnom snagom, što može imati pozitivan utjecaj (zaposlenje, demografska slika, standard, prometna i komunalna infrastruktura) na okolno stanovništvo i naselja. Turisti ki razvoj može i pozitivno utjecati na obalnu zonu. Porast politi ke i ekonomske vrijednosti podru ja pomaže njihovom o uvanju i zaštiti. Turisti žele o uvati podru je na kojemu borave, što izravno utje e na politi ke odluke (Gartner, 1996.). Ostale ekonomski koristi proizlaze iz raznih naknada za korištenje, trgovanja i otvaranja radnih mjesta.


Turizam smanjuje estetske vrijednosti odredišta izgradnjom objekata koji su u sukobu s njihovim okruženjem, bio on prirodni ili kulturni, stvaraju i „vizualno“ zaga enje (Andereck, 1993.; Mathieson & Wall, 1982.).

6.4.3 Smještaj odlagališta otpada


Prostornim planom odre uje se potreba i potencijalne lokacije za prostorni smještaj izgradnje objekata za odlaganje otpada na otoku Pagu.

Plan obuhva a izgradnju transferne postaje za prikupljanje i selekciju otpada u poslovnoj zoni Pag 2, te sanaciju i eventualnu prenamjenu postoje eg odlagališta u postaju za transfer otpada na lokaciji Sv. Kuzam.

93


Tablica 12. Otpad - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša


PROCESI I UTJECAJI

dovoz materijala - BIOSFERA

- HIDROSFERA

- gubitak staništa - taloženje sitnih estica koje zaga uju vodu

za opskrbu organizama dovoz mehanizacije

- BIOSFERA

- VIZUALNE KVALITETE

- pove anje buke - smanjene vizualne kvalitete okoliša

odvoz mehanizacije

- BIOSFERA - uništavanje staništa

Dovoz i odvoz sredstava za izgradnju infrastrukture

odvoz materijala - BIOSFERA

- GEOSFERA

- gubitak staništa - promjena strukture tla

micanjepostoje ih struktura

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

- promjena migratornih linija - promjena strukture tla - promjena pokriva a tla i namjene prostora

sje a postoje ih stabala

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- ATMOSFERA



- gubitak staništa - promjena strukture tla - manja proizvodnja kisika - promjena pokriva a tla - smanjene vizualne kvalitete

sje a grmlja - BIOSFERA

- GEOSFERA



- gubitak staništa - promjena strukture tla - manja proizvodnja kisika - promjena pokriva a tla - smanjene vizualne kvalitete

iš enje parcela

odvoz biljnog materijala

- BIOSFERA

- ATMOSFERA

- gubitak staništa i prirodnog humusa - manja proizvodnja kisika

iskopavanje zemljišta

- GEOSFERA

- BIOSFERA

- promjena reljefa i strukture tla - pove anje opasnosti od erozije - gubitak staništa u pedosferi

Zemljani radovi

nasipavanje zemljišta

- GEOSFERA


- promjena reljefa i strukture tla - mogu e smanjenje vizualne kvalitete

podizanje temelja - GEOSFERA - promjena strukture tla nadogradnja - VIZUALNE KVALITETE - mogu e smanjenje vizualne kvalitete

Konstrukcijski radovi

gra enje krovišta i dimnjaka

- VIZUALNE KVALITETE - mogu e smanjenje vizualne kvalitete

gradnja pristupnih staza i parkirališta za kamione

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- ATMOSFERA

- promjena migratornih linija - promjena strukture tla - ve a zaga enost zraka zbog prometovanja

kopanje kanala za priklju ke

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- promjena migratornih linija - promjena strukture tla

Spajanje na infrastrukturu

priklju ivanje na dalekovode


- TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

- mogu nost smanjenja vizualnih kvaliteta - nestanak tradicionalnih poljoprivrednih

površina promjena slike kraja

bacanje otpada - HIDROSFERA

- BIOSFERA


- zaga enje površinskih i podzemnih voda - uništavanje staništa - smanjene vizualne kvalitete

prerada otpada u pogonu

- ATMOSFERA - ovisno o vrsti prerade može do i do zaga enja zraka

Korištenje prostora za zbrinjavanje i preradu otpada

deponiranje otpada

- HIDROSFERA

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- uništavanje staništa - promjena staništa kopnenih životinja - procje ivanje zaga enja u dublje slojeve

94


tla- zaga enje podzemnih voda procje ivanjem - ispiranje i slijevanje u postoje e vodene

sustavekanalizacija - GEOSFERA

- HIDROSFERA

- promjena strukture tla (bušenje, pove anje temperature)

- u slu aju puknu a dolazi do zaga enja podzemnih voda

zra enje - GEOSFERA

- ATMOSFERA

- zra enje organizama u tlu,zraku i vodi,okolini

emisija štetnih plinova

- HIDROSFERA

- ATMOSFERA

- BIOSFERA

- taloženje štetnih estica u površinske vode, tlo i biljni pokrov

- zaga enje zraka - izumiranje životinja i biljaka

potrošnja nafte - ATMOSFERA

- GEOSFERA

- HIDROSFERA

- zaga enje zraka - taloženje olova u vode i tlo te vegetaciju

emisija štetnih plinova

- ATMOSFERA

- GEOSFERA

- HIDROSFERA

- zaga enje zraka - izumiranje životinja i biljaka - taloženje štetnih estica u površinske vode

prometovanje - ATMOSFERA

- GEOSFERA

- HIDROSFERA

- BIOSFERA



- zaga enje zraka - unošenja olova suhom i mokrom

depozicijom iz zraka i one iš enim poplavnim vodama

- negativan psihološki utjecaj na živa bi azbog buke i neugodnih mirisa

- buka - nestanak tradicionalnih poljoprivrednih

površina - smanjene vizualne kvalitete

asfaltiranje - GEOSFERA - smanjena propusnost tla

Korištenje prometne infrastrukture

održavanje prometnica

- GEOSFERA

- ATMOSFERA

- promjena strukture tla - zaga enje zraka

bojanje - BIOSFERA - otrovanje organizama nadogradnja - VIZUALNE KVALITETE

- BIOSFERA

- mogu e smanjenje vizualne kvalitete Održavanje deponija i objekata za preradu otpada

širenje deponija - VIZUALNE KVALITETE

- BIOSFERA

- mogu e smanjenje vizualne kvalitete - buka strojeva i neugodan miris - mijenjanje strukture i kvalitete tla, reljefa i

propusnosti tla, zaga enje podzemnih voda i organizama


HIDROSFERA

Bez obzira koja vrsta otpada se zbrinjava i o kojim tehnikama za preradu otpada se govori (Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97)), izgradnja postaja za zbrinjavanje otpada i funkcioniranje takvog pogona predstavlja prijetnju za sve oblike vodenih sustav; ugrožavanjem kvalitete vode izravno se ugrožava živi svijet u njima. Izravni negativni utjecaji o ituju se kroz širenje prašine koja se sedimentira u vodama i obalama, emisiju ostalih one iš avaju ih tvari koji su produkti termi ke obrade otpada u pogonima, prolijevanje i rasipanje otpada, mogu nost izbijanja požara na deponijama i unutar pogona, ispiranje eluata pod utjecajem padalina i otjecanje u površinske vode, te procje ivanje kroz tlo do podzemnih voda. Okoliš dodatno optere uje i potreba za izgradnjom ostale infrastrukture kao što su ceste i komunalni sustavi za odvodnju.

95

GEOSFERA

Prilikom izgradnje sustava za zbrinjavanje otpada (zgrada za preradu, deponij, parkiralište za kamione, cestovna infrastruktura) najzna ajniji je utjecaj u fazi pripremnih radova koji se odnose na skidanje površinskog pokrova i tla, te njegovo izmještanje, ime se bitno utje e na strukturu tla i pove ava mogu nost erozije tla.

Nasipavanje i iskopavanje zemljišta, te podizanje temelja, istovremeno utje e i na tlo i na reljef. injenica je da u procesu prerade otpada nastaju one iš avaju e tvari koje se sedimentiraju na

tlo u okolišu, što bitno utje e na staništa pedosfere i biološke uvjete na površini i samu kvalitetu tla. Posebno su ugrožena vodopropusna tla koja dopuštaju zaga enja do najdubljih slojeva i procje ivanje u podzemne vode.

Cestovna infrastruktura, kao i u slu aju hidrosfere, negativno utje e na pedosferu zbog unošenja olova suhom i mokrom depozicijom iz zraka i one iš enim poplavnim vodama.

ATMOSFERA

Utjecaj izgradnje na temperaturu, vlagu, tlak i udio elemenata u zraku u fazi izgradnje nije velik, ali se može o itovati na makrorazini u slu aju kada bi zbog potrebe za prostorom za izgradnju došlo do kr enja šuma, te se time smanjila proizvodnja kisika. U fazi funkcioniranja mogu e je pove anje emisije štetnih plinova i estica od prometa i prera iva kih pogona.

BIOSFERA

Izgradnja pogona za zbrinjavanje otpada ponajprije utje e na vegetaciju nekoga podru ja zbog njenog kr enja, a samim time i na životinjski svijet, odnosno biotope i zajednice na tome podru ju.

Tijekom faze pripremnih radova izgradnje biotopi se u potpunosti mijenjaju zbog kr enjavegetacije i mijenjanja postoje ih struktura. Eventualno postojanje vodenih sustava u blizini pogona bilo bi pod snažnim utjecajem zaga enja od sedimentiranih estica i ispranih eluata, što bi vrlo vjerojatno rezultiralo njihovim nestankom, migracijom te pomorom živog svijeta u njima.

Prometnice koje se grade za potrebe gospodarske zone presje i e migratorne putove mnogih životinja, me u ostalim, migraciju životinja potaknut e buka strojeva i prometa, te širenje neugodnog mirisa u okolici pogona.


TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Tradicionalna poljoprivreda bazira se na raznim oblicima polja, terasa, suhozida, stoga bi bilo kakvo kr enje za potrebe izgradnje na samim površinama ili u njihovoj bližoj okolici izravno širilo negativan utjecaj i pritisak. Negativni utjecaj može se o itovati i kroz izgradnju prometnica za potrebe prijevoza otpada u neposrednoj blizini poljoprivrednih površina, koje e zbog otrovnih plinova i teških kovina utjecati na prirod i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda na tim podru jima. Tako e se smanjiti želja i trud proizvo a a da nastave sa uzgojem istih kultura na tome podru ju, pogotovo zbog neugodnog mirisa, buke i one iš uju ih estica iz procesa prerade, što e s vremenom zasigurno promijeniti tradicionalnu sliku kraja, koja e nastaviti svoju degradaciju i postupno nestajati.

96

KULTURNO-POVIJESNI OBJEKTI

Kulturno-povijesni objekti obuhva aju arheološke lokalitete, stare gradske jezgre, te sakralne objekte, a pod najve im su pritiskom ako se nalaze u neposrednoj blizini pogona, pa zbog pove anog prometa i velike koli ine one iš avaju ih estica koje sedimentiraju, može do i do uništavanja njihovoga površinskog sloja. Zna ajan utjecaj je i pod pritiskom vibracija teških kamiona za prijevoz otpada. Buka i neugodni mirisi svakako neugodno utje u na psihološki osje aj ljudi na tom podru ju.

KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

Mozai ne poljoprivredne površine, te mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije, mogu se uništiti izgradnjom sustava za preradu i skladištenje otpada na tom podru ju te izgradnjom cestovne i komunalne infrastrukture, što pridonosi površinskoj devastaciji podru ja.Tada se, osim same slike kraja i krajobrazne raznolikosti, smanjuje i bioraznolikost, dolazi do degradacije pedosfere i hidrosfere u slu ajevima velikoga oborinskog ispiranja eluata, olova i ispušnih plinova, te sedimentiranja one iš uju ih estica nošenih vjetrom.


Vizualne kvalitete nekog podru ja ine prirodni, kulturni i tradicionalni elementi. Izgradnja bilo kakvog gospodarskog objekta koje nije u skladu s prostorom koji ga okružuje smanjuje vizualnu kvalitetu toga prostora. Bilo da se radi o prirodnom ili ve izgra enom okruženju, pristup izgradnji mora biti takav da se ili prilagodi postoje im oblikovnim ili prirodnim strukturama, ili prona e lokacija koja nema „uvjeta gradnje“ ili je na vizualno nepristupa nom podru ju.

6.5 Korišteni podaci i vrijednosne matrice

Vrijednosne matrice su korištene za izravno vrednovanje poligonalnih prostornih podataka (npr. površinskog pokrova) i vrednovanje pojaseva udaljenosti od prostornog podatka. Pojedine matrice su udruživane u logi ne cjeline ili korištenjem aritmeti kih funkcija koje zbrajaju (SUM) ili množe (PRODUCT) vrijednosti preklapaju e prostorne jedinice ili putem dvodimenzionalnih interakcijskih matrica koje omogu uju ru nu dodjelu vrijednosti kod preklapanja dvije matrice. Prilikom korištenja aritmeti kih funkcija kod udruživanje dvije ili više matrica prema potrebi su korišteni ponderi. Dodjeljivanjem pondera matrici sve vrijednosti se umnožavaju za vrijednost pondera, ime se pove ava ili održava njihova ocjena u daljnjem postupku udruživanja.

Sve matrice korištene pri modeliranju nalaze se u prilogu I, poglavlje 9.4.

6.5.1 Model ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza

Najranjiviji prostor je onaj iji su prirodni elementi najviše diferencirani, odnosno imaju najve uraznolikost biocenoza, fitocenoza i ekosustava. To su npr. podru ja uz potoke, pritoke, razne šumske površine, bušike, mo varna podru ja itd., odnosno sva podru ja gdje se na prili nomalom podru ju izmjenjuju razli iti tipovi fitocenoza, što nužno vodi do bogatstva jedinki i vrsta

97

biosfere (flora i fauna). Zbog suprotnih imbenika, najmanje su ranjivi prostori u blizina naselja, industrijskih zona i infrastrukture.


Karta 19. Karta ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.5.2 Model ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza

Najranjiviji prostori su površine koje pokazuju uzorak tradicionalne poljoprivredne parcelacije, prostori oko tradicionalnih naselja, kao i svi elementi kulturne baštine. Dodatno je ve a ranjivost takvih podru ja ukoliko se nalaze blizu tradicionalnog agrikulturnog površinskog pokrova ili na ina korištenja tla (mozai ni poljoprivredni krajobraz, vinogradi...), a manja ukoliko je podru je blizu antropogenog elementa koji umanjuje kulturne kvalitete (npr. blizina odlagališta otpada).


Karta 20. Karta ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.5.3 Model ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza

Budu i da je ranjivost vizualnih kvaliteta krajobraza rezultat kombiniranog vrednovanja reljefne dinamike prostora i površinskog pokrova (vizualnog potencijala prostora) i dodatno vrednovanih površina (na temelju vizualne zanimljivosti, odnosno me usobnih interakcija površinskog pokrova) vidljivih s najvažnijih prometnica i panoramskih to ki definiranih u prostornim planovima, najranjiviji prostor je onaj koji istovremeno ima visok vizualni potencijal, a uz to je i vizualno izložen.


Karta 21. Karta ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.6 Združeni model ranjivosti

Združeni model ranjivosti dobiven je spajanjem modela ranjivosti prirodnih, kulturnih i vizualnih kvaliteta krajobraza svih triju djelatnosti (izgradnja marine, izgradnja turisti kih naselja i izgradnja gospodarske zone).

Raspodjela ocjena je vidljiva u Tablici 13. Od ukupne površine obuhvata, 10,36% je procijenjeno izuzetno ranjivim (ocjena 5), a 43,74% površine visoko ranjivim (ocjena 4).

98

Tablica 13. Raspodjela ocjena ukupnog modela ranjivosti

Ocjene ranjivosti Broj piksela % od ukupne površine

1 – najmanje ranjiv prostor 85973 4,47

2 438069 22,78

3 333071 17,32

4 841199 43,74

5 – najranjiviji prostor 199247 10,36

Ukupna površina obuhvata: 1923320 piksela


Karta XXII Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:100 000)

Karta 22a. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000)

Karta 22b. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000)

6.7 Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza

Vrijednosna karta krajobraznih podru ja (dobivena prikupljanjem mišljenja javnosti i mišljenja stru njaka) prikazana je usporedno s vrijednosnom kartom dobivenom pomo u modela ranjivosti kvaliteta krajobraza.

Dobiveni podaci su pogodni i za statisti ku obradu i utvr ivanje relacija izme u prosje neranjivosti pojedinog krajobraznog podru ja i ocjene samog krajobraznog podru ja.

Preklapanjem slojeva s obje vrijednosne karte dodatno se mogu naglasiti najranjivija podru ja u najviše ocijenjenim krajobraznim podru jima.


Karta 23. Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i združenog modela ranjivosti kvaliteta krajobraza (M 1:200 000)

99

7. Pogodnost krajobraza za turisti ko-rekreacijske djelatnosti

7.1 Metode rada

Pogodnost krajobraza (engl. landscape suitability) za prihvat odre ene djelatnosti koja se planira u prostoru zna i pripisivanje vrijednosti krajobrazu ili traženje mogu nosti da je prostor istovremeno nositelj dviju kvaliteta: da je nositelj najviših vrijednosti za razvoj, tj. prostor je privla an za razvoj djelatnosti, te da je ujedno stupanj ranjivosti kvaliteta krajobraza koje bi mogle biti degradirane s obzirom na planiranu djelatnost najmanja.

Metoda dvojne analize prostora (analiza razvojnih mogu nosti i analiza ostvarivanja zaštitnih ciljeva) temelji se, kako je re eno, na sustavnom pristupu rješavanju zaštitno-okolišnih problema u prostornom planiranju. Zasebno modeliranje privla nosti prostora i ranjivosti prostora temeljeno je na opre nim vrijednosnim sustavima i pripadaju im kriterijima vrednovanja. Kod privla nosti prostora uzima se u obzir isklju ivo razvojni aspekt – ekonomska korist ili interes. Kod ranjivosti kvaliteta krajobraza kriterij vrednovanja ini društveni javni interes za zaštitom prostora. One su ovdje bile zastupljene kao vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza. Upravo ovakav dvojni pristup simulaciji kvaliteta krajobraza (s aspekta razvoja i s aspekta zaštite) omogu uje planerima analiti ko ras lanjivanje sustava vrijednosti u prostoru, te služi kao alat za kasniju sintezu – odre ivanje pogodnosti prostora za odre enu planiranu namjenu – u ovom slu aju turisti ko-rekreacijsku.

U vrednovanju kombinacija korištene su vrijednosne matrice, a skala ocjena je bila od 1 - najmanje pogodno, do 5 - najpogodnije. Radni postupak procjene pogodnosti krajobraza za razvoj turisti ko-rekreacijske djelatnosti uklju ivao je:

analizu djelatnosti s aspekta postoje ih i potencijalnih kvaliteta prostora koje su nositelji turizma i rekreacije – tj. konceptualizaciju modela privla nosti za razvoj turisti ko-rekreacijske djelatnosti u podru ju obuhvata

pripremu baze prostornih podataka pripremljenih u obliku tematskih karata

modeliranje privla nosti prostora za razli ite vrste turisti ko-rekreacijske namjene koje su sadržane u PPUG/O, koje je izvedeno u istoj veli ini homogene prostorne jedinice kao i kod modeliranja ranjivosti - 10x10 m

modeliranje pogodnosti – združivanjem karte privla nosti i karte ranjivosti preuzete iz rezultata prethodne faze – ranjivost krajobraza (Slika 67.).

100

prostorno-planska dokumentacija

analiza djelatnosti

priprema modela

Djelatnost I

MODEL POGODNOSTIturizam i rekreacija

prostorni podaci

Model privla nosti:turizam i rekreacija

Djelatnost II

Djelatnost III (turizam i rekreacija)

MODEL

PRIVLA NOSTI

MODELI RANJIVOSTI

Ukupni MODELRANJIVOSTI za lot

Slika 67. Hodogram postupka izrade modela pogodnosti

Prilikom odre ivanja pogodnosti krajobraza, i to kao vrijednosne kategorije, uzimali su se razli iti naglasci ili aspekti takvog vrednovanja. Naime, odre ivanje pogodnosti izvedeno je u 3 mogu e varijante: naglasak na više zaštitnom aspektu prilikom ocjenjivanja pogodnosti (zaštitni model pogodnosti); naglasak na više razvojnom aspektu prilikom ocjenjivanja pogodnosti (razvojni model), te kompromisno ocjenjivanje (istoimeni model).

Metodološki, rezultati analiti ke faze ispitivanja pogodnosti krajobraza unutar procesa prostornog planiranja (u kojemu je ugra en zahtjev za zaštitom prostora, krajobraza i okoliša) obra enih u ovom prostoru ne predstavljaju osnovu za donošenje stru ne odluke o optimalnom prostornom smještaju turisti ko-rekreacijske djelatnosti. Za takvu odluku trebalo bi suo iti i vrednovati pogodnost krajobraza za druge razvojne aspiracije za i prema prostoru. S obzirom na projektni zadatak i cilj – razvoj i implementacija metoda zaštite krajobraza u procesu donošenja odluka sadržanih u planu namjene i korištenja površina – dvojna analiza prostora predlaže se kao alat.

7.2 Model privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost - koncept

Osnovni kriteriji definirani za konceptualizaciju privla nosti prostora za turizam i rekreaciju bili su:

o udaljenost od morske obale: što bliže to privla nije

101

Morska obala je okosnica turisti kog razvoja, stoga je blizina obale vrlo važan imbenik u generiranju privla nosti prostora za razvoj turizma i jedan od odlu uju ih kriterija.

o povoljan nagib terena za izgradnju

Odabirom što ravnijeg terena za izgradnju smanjuje se kompleksnost, odnosno troškovi izgradnje turisti kih objekata, kako smještajnih, tako i uslužnih, a isto vrijedi i za potrebnu infrastrukturu. Ravan teren je nužan za smještaj auto-kampova (isklju uje se potreba za terasiranjem), a ima i manja ograni enja u vezi s rekreacijskim potencijalom – kao što je izgradnja sportskih terena, golf igrališta i sl.

o udaljenost od postoje e infrastrukture: što bliže, to privla nije

Postoje a infrastruktura uvelike smanjuje troškove izgradnje.

o povoljna postoje a namjena prostora iz površinskog pokrova

Tip površinskog pokrova izravno utje e na troškove izgradnje – npr. mo varna podru japoskupljuju izgradnju zbog potrebe za isušivanjem, podru ja pod gustim sklopom šume zahtijevaju uklanjanje površinskog pokrova, dok je kod izgradnje na postoje impašnjacima ili travnjacima takav trošak minimalan.

o udaljenost od ugo ajnih / sadržajnih elemenata: što bliže to privla nije

Osim blizine obale, privla na je i što ve a blizina ugo ajnih, turisti ki zanimljivih elemenata površinskog pokrova, za šetnju, planinarenje, rekreaciju – kao što su šume, vode, itd.

Kriteriji su postavljeni tako da obuhva aju širok raspon potencijalnih tipova turizma i njegovih manifestacija u prostoru (individualni objekti, kampovi, turisti ke zone, hotelski kompleksi, marine, rekreacijski i sportski tereni. itd.).

Modeliranje na ovakav na in omogu uje povratak u simulirano stanje na na in da se u njega uklju e razli iti dionici sa svojim vrijednosnim preferencijama i/ili stru nim znanjima. Tako se u proces modeliranja mogu uklju iti i drugi kriteriji ili atributi prostora kao nositelji atraktivnosti prostora za neku djelatnost, u ovom slu aju razvoj turizma.

7.3 Matrice privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost

Odabrani kriteriji privla nosti (koji su navedeni u prethodnom poglavlju) su u prostoru vrijednosno ocijenjeni pomo u matrica (podmodela privla nosti), a sve su matrice udružene u zajedni ki, završni model privla nosti.

Matricama privla nosti vrijednosno se opredjeljujemo prema prije odre enim karakteristikama prostora privla nih za turisti ku izgradnju. Na primjer, pri vrednovanju udaljenosti od pojedinih kriterija za privla nost, pojedini pojasi udaljenosti ocjenjuju se ocjenama 0-5, pri emu je 0 apsolutno neprivla no, a 5 vrlo privla no, dok se, primjerice, podatak o površinskom pokrovu vrednuje reklasifikacijom površinskog pokrova u ocjene 0-5, ovisno o privla nosti pojedinog tipa pokrova za turisti ku djelatnost.

Dobivene matrice se zatim udružuju i ugra uju u podmodele privla nosti (Slika 68.). Na inudruživanja matrica ovisi o tipu korištenih podataka i logike podmodela. Može biti temeljen na aritmeti kom postupku - pomo u funkcija zbrajanja (SUM) ili množenja (PRODUCT) i

102

ponovnom reklasifikacijom tako dobivenih vrijednosti u klase 0-5, preuzimanjem maksimalne ili minimalne vrijednosti iz matrica, ili ru nim ocjenjivanjem kod spajanja dvije matrice novom dvodimenzionalnom matricom. U primjeru podmodela privla nosti za djelatnost turizma korištene su SUM i PRODUCT funkcije, te dvodimenzionalne matrice. Kona an rezultat udruživanja u model privla nosti je vrijednosna karta s ocijenjenim prostorima ukupne privla nosti u matrici skale ocjena od 0-5. Pritom podru ja ocijenjena visokim ocjenama zna e i ve u privla nost toga prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost.

PRIMJERUdaljenost od: Pjeskovita morska obala

površinski pokrov i namjena

ugo ajni / sadržajni

elementi

0-400 m 5

400-1000 m 4

1000-2000 m 3

2000-3000 m 2

3000-5000 m 1

500+ m 0

morska obala

nagib terena

infrastruktura

MODEL PRIVLA NOSTI

ZA DJELATNOST

TURIZMA i REKREACIJE

Kriteriji privla nosti

Matrice privla nosti s kalibracijom vrijednosti

Podmodeli privla nosti

Slika 68. Priprema matrica privla nosti i povezivanje podmodela u model privla nosti

Sve matrice korištene pri modeliranju nalaze se u Prilogu I, poglavlje 9.5.

7.4 Rezultat – model privla nosti

Združeni model ranjivosti za djelatnosti turizma i rekreacije dobiven je spajanjem prirodnog, kulturnog i vizualnog podmodela ranjivosti prostora, koji su preuzeti iz rezultata prethodne faze.

Raspodjela ocjena privla nosti je vidljiva u Tablici 14. Od ukupne površine obuhvata, 2% je procijenjeno najprivla nijim (ocjena 5), 24% površine visoko privla nim (ocjena 4), a oko 53% privla nim za razvoj turizma.

103

Tablica 14. Raspodjela ocjena modela privla nosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost

Ocjene privla nosti Broj piksela % od ukupne površine

1 – najmanje privla an prostor 14984 0,78

2 216292 11,25

3 1011031 52,57

4 461545 24

5 – najprivla niji prostor 39806 2,07



Karta 24. Karta privla nosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)

7.5 Rezultat - model ranjivosti

Združeni model ranjivosti za djelatnost turizma i rekreacije dobiven je spajanjem prirodnog, kulturnog i vizualnog podmodela ranjivosti prostora.

Izuzetno ranjivim je procijenjeno 5.21% ukupne površine (ocjena 5), 29% površine visoko ranjivim (ocjena 4), a oko 5% površine vrlo malo ranjivim u odnosu na turisti ko-rekreacijsku djelatnost.

Tablica 15. Raspodjela ocjena modela ranjivosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost

Ocjene ranjivosti Broj piksela % od ukupne površine

1 – najmanje ranjiv prostor 102047 5,31

2 496920 25,84

3 642949 33,43

4 556507 28,93

5 – najranjiviji prostor 100285 5,21



Karta 25. Karta ranjivosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)

104

7.6 Pogodnost krajobraza za razvoj turisti ko-rekreacijskih djelatnosti - koncept

Pogodnost se, u kontekstu smještaja odre ene djelatnosti na nekom podru ju, može opisati kao mogu nost prostora za prihva anje razvoja djelatnosti (i svega što ta djelatnost podrazumijeva) ija je optimizacija nastala analiziranjem zadanog podru ja, izradom modela privla nost i

ranjivosti, te pronalaskom kompromisa izme u ta dva opre na modela

Spajanjem gotovog modela privla nosti i ranjivosti za odre enu djelatnost preko vrijednosne matrice dobivamo model pogodnosti.

Slika 69. Povezivanje modela ranjivosti i privla nosti u kona ni model pogodnosti za djelatnost turizam i rekreacija

Dvodimenzionalnom matricom interakcije (Slika 69.) dovode se u odnos (preklapaju) vrijednosti modela privla nosti i ranjivosti, prate i logiku: što ve a ocjena privla nosti i manja ocjena ranjivosti, to ve a pogodnost. Strogost kriterija kojim se pridodjeljuju ocjene pogodnosti unutar matrice neposredno utje e i na površinu dobivenog prostora. Stoga je poželjno stvaranje nekoliko podvarijanti, ime se omogu uje odabir odgovaraju eg modela u ovisnosti od dobivenih rezultata, u ovom primjeru kompromisne, zaštitne i razvojne varijante.

Tablica 16. Vrijednosne matrice modela pogodnosti

privla nost privla nost privla nost

0 1 2 3 4 5 0 1 2 3 4 5 0 1 2 3 4 5

0 0 2 3 4 5 5 0 0 2 3 4 5 5 0 0 2 3 4 5 5

1 0 1 2 3 5 5 1 0 2 3 4 5 5 1 0 2 3 4 5 5

2 0 1 2 3 4 4 2 0 1 2 3 4 5 2 0 2 2 4 5 5

3 0 0 1 2 2 3 3 0 1 1 2 4 4 3 0 1 2 3 4 5

4 0 0 1 1 2 1 4 0 0 1 2 3 3 4 0 1 1 2 3 4

ranj

ivos

t

5 0 0 0 0 0 1

ranj

ivos

t

5 0 0 0 1 1 2

ranj

ivos

t

5 0 0 0 1 2 3

Zaštitna varijanta Kompromisna varijanta Razvojna varijanta

105

Strogost kriterija kojim se pridodjeljuje ocjene pogodnosti unutar matrice neposredno utje e i na distribuciju pogodnog prostora. Stvaranjem nekoliko podvarijanti omogu uje se odabir odgovaraju eg modela u ovisnosti od dobivenih rezultata. Prikazane su 3 varijante vrijednosnih matrica: zaštitna varijanta, s najstrožim kriterijem ocjenjivanja pogodnosti s aspekta ranjivosti prostora; razvojna varijanta, s najmanje strogim kriterijima pri ocjenjivanju; te kompromisnavarijanta.

7.7 Rezultat - model pogodnosti (razvojni, zaštitni i kompromisni)

Kod zaštitne i kompromisna varijante najve om ocjenom pogodnosti prostora za razvoj turisti ko-rekreacijske djelatnosti vrednovano je 1,06, odnosno 1,76% ukupne površine obuhvata, dok se kod razvojne varijante to pove ava na 2,36% ukupne površine.

Grafi ki su prikazane i postoje e i planirane turisti ke zone definirane prostornim planovima op ina i gradova.

Tablica 17. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – zaštitna varijanta

Ocjene pogodnosti Broj piksela % od ukupne površine

1 – najmanje pogodan prostor 574896 29,89

2 – slabo pogodan prostor 457161 23,77

3 – pogodan prostor 552517 28,73

4 – vrlo pogodan prostor 169781 8,83

5 – najpogodniji prostor 20329 1,06


Tablica 18. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – kompromisna varijanta








106

Tablica 19. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – razvojna varijanta









Karta 26. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – razvoj (M 1:100 000)

Karta 27. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – zaštita (M 1:100 000)

Karta XXVIII Pregledna karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis

(M 1:100 000)

Karta 28a. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

Karta 28b. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

107

8. Mjere/smjernice za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom

8.1 Metode rada

Mjere/smjernice za razvoj i zaštitu krajobraza proizašle su iz nekoliko faza. Prva faza obuhvatila je pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadaju ih odredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj. Na taj na in je izvršena analiza postoje eg zakonodavnog okvira prostornog ure enja i planiranja u odnosu na smjernice proizašle iz KEK-a. Pregledom je obuhva en Zakon o prostornom ure enju i gradnji, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode i pripadaju i podzakonski akti koji se odnose na pitanja implementacije odredbi proizašlih iz Konvencije.

U drugoj fazi analizirane su provedbene odredbe prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike. Navedeni dokumenti su analiti ki pregledani, s ciljem predlaganja metodoloških smjernica za poboljšanje razvoja politika krajobraza.

Tre a faza obuhvatila je definiranje mjera zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja, koriste i se dobivenim rezultatima iz prethodnih faza projekta. Pristup definiranju takovih mjera uklju ivao je, kako metodološki, tako i provedbeni aspekt poboljšanja sadašnjega stanja poimanja, analiza, vrijednosnih analiza i odluka vezanih uz krajobraz za lokalnu razinu odlu ivanja u procesu prostornog planiranja. Predložene mjere zaštite krajobraza i njegova održivog razvoja/korištenja prostorno su specifi ne za predmetno podru je i formulirane na na in koji je predvi en prostorno-planskim dokumentima lokalne razine (PPUG/O), uklju uju i i 2-3 turisti ke zone predvi ene istim planovima u podru ju obuhvata.

8.2 Pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadaju ihodredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj

Zakonom o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine 76/07), te Pravilnikom o obveznom sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04, 163/04), kroz osnovne dijelove planova: polazišta, ciljeve, plan i provedbene odredbe obra uje se krajobraz kao jedan od prostornih resursa, te je zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina kao tema prisutna u prostornim planovima svih razina. Krajobraz se, me utim, obra uje sektorski, te su nerijetko propisane mjere zaštite krajobraza i prirodnih vrijednosti u koliziji s planiranim razvojem.

Mehanizmi zaštite koji su definirani Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05), kao što su procjena utjecaja na okoliš, strateška procjena utjecaja, kategorije zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode, te glavna ocjena utjecaja na prirodu, za sada ne osiguravaju adekvatnu zaštitu krajobraza.

Prethodnim raspravama o nacrtu plana u procesu izrade plana, te instrumentom javne rasprave u fazi prijedloga plana, formalno je dana mogu nost uklju ivanja javnosti u proces izrade

108

prostornih planova. Pitanje je, me utim, koliko je ta mogu nost iskorištena za uklju ivanjekrajobrazne politike u prostorno planiranje.

Konvencijom o europskim krajobrazima zemlje potpisnice se obvezuju na provo enje mjera na nacionalnoj razini kroz op e i posebne mjere, te se u odnosu na postoje u politiku prostornog planiranja u Hrvatskoj predlažu sljede e mjere/smjernice za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom u Hrvatskoj:

a) OP E MJERE ( l. 5 KEK)

Obveza iz KEK-a: 1. uspostava i provo enje krajobraznih politika koje imaju za cilj zaštitu krajobraza,

upravljanje i planiranje

Prijedlog mjera/smjernica:

- integrirati politiku upravljanja krajobrazom u postoje u politiku prostornog planiranja, te u planiranje i korištenje prirodnih dobara, tj. sektorske politike vodnog gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, zaštite prirode

- integrirati politiku planiranja krajobraza u postoje u politiku prostornog planiranja

- odrediti strateške ciljeve upravljanja krajobrazom i planiranja krajobraza na eksplicitan na in.

Obveza iz KEK-a: 2. uspostava postupaka sudjelovanja javnosti, lokalnih i regionalnih vlasti, te drugih strana

koje su zainteresirane za odre ivanje i provedbu krajobraznih politika


- uvesti mehanizme sudjelovanja šire javnosti u po etnoj fazi procesa odre ivanja, tj. odlu ivanja o tome što je u krajobrazu vrijedno, tj. što se želi zaštititi, i to na lokalnoj razini.

Obveza iz KEK-a: 3. ugra ivanje krajobraza u politike regionalnog i urbanisti kog planiranja, te u politike u

vezi s kulturom, zaštitom okoliša, poljoprivredom, socijalnom i gospodarskom politikom, kao i u sve druge politike koje bi mogle izravno ili neizravno utjecati na krajobraz.


- instrumentalizirati na ela prostorne održivosti razvitka i horizontalne integracije u zaštitiprostora u regionalnom i urbanisti kom planiranju na na in da se osjetljivost prostorauvaži kao metoda uvo enja zahtjeva za zaštitom krajobraza

- analizirati dosadašnju uspješnost provedbe na ela prostorne održivosti razvitka i vertikalne integracije (državna-regionalna razina) u zaštiti prostora.

109

a) POSEBNE MJERE ( l. 6 KEK)

Obveza iz KEK-a:

Identifikacija i procjena: 1. izraditi Krajobraznu osnovu na državnoj razini

a. identificirati vlastite krajobraze diljem državnog podru ja; analizirati njihove zna ajke, te snage i pritiske uslijed kojih se krajobrazi mijenjaju; primiti na znanje promjene

b. procijeniti tako identificirane krajobraze, vode i ra una o osobitim vrijednostima koje im pridaju zainteresirane strane i stanovništvo

2. Postupci takve identifikacije i procjene vodit e se razmjenom iskustava i metodologije, organiziranom izme u stranaka na europskoj razini.

Prijedlog mjera/smjernica

Ad 1.

a)- analizirati ulogu i svrhu Krajobrazne osnove na državnoj razini u odnosu na druge alate

provedbe Konvencije (strateška procjena utjecaja na okoliš, procjena utjecaja zahvata na okoliš i modeli za razumijevanje scenarija promjena krajobraza) s obzirom na kronologiju novih znanja o pogodnim alatima, mjerilima i znanstvenim modelima za implementaciju Konvencije

b) - analizirati postoje e uzroke i zapreke koji stoje na putu ostvarivanja ciljeva Konvencije - koncentrirati se na realno i prakti ki ostvarivo u granicama profesionalne tolerancije

Ad 2.- sudjelovanje nacionalnih predstavnika na radionicama, seminarima i sastancima Vije a

Europe i diseminacija informacija doma oj stru noj i znanstvenoj zajednici koja se bavi zaštitom, upravljanjem i planiranjem krajobraza.

Obveza iz KEK-a:

Ciljevi kakvo e krajobraza: Svaka se stranka obvezuje odrediti ciljeve kvalitete krajobraza za identifikaciju i procjenu krajobraza, i to nakon postupka sudjelovanja javnosti.


- odrediti ciljeve kvaliteta krajobraza uz sudjelovanje javnosti na regionalnoj ili lokalnoj razini i uz obavezno su eljavanje sa potrebama koje proizlaze iz prostornog ure enja(dakle politika ruralnog razvoja, poljoprivrede, vodnog gospodarstva, šumarstva, prometa, energetike) za odre eni karakter ili tip krajobraza.

Obveza iz KEK-a:

Provedba:Svaka se stranka obvezuje da e u svrhu u inkovitosti krajobraznih politika uspostaviti instrumente s ciljem zaštite, upravljanja i/ili planiranja krajobraza.

110


- identificirati u inkovitost postoje ih mehanizma koji usmjeravaju regionalne vlasti po pitanjima krajobraza u «svojim» koncepcijama prostornog ure enja i sektora primarnih djelatnosti: procjena utjecaja zahvata na okoliš

- analizirati provedbu ciljeva Konvencije u odnosu na obvezuju e politike EU; nacionalne strategije i programe (razvoj ruralnih podru ja – stupovi 2. i 3.; ESPON 2013 program), a u perspektivi korištenja sredstava Europskog regionalnog razvojnog fonda

- analizirati domete zakonom predvi enih mehanizama zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza za prostorno specifi ne cjeline (zašti ene prirodne vrijednosti, ekološki zna ajna podru ja, osobito vrijedne krajobraze), koji se temelje ili e se temeljiti na provedbi planova upravljanja zašti enim podru jem, planova gospodarenja prirodnim dobrima, ocjenu prihvatljivosti zahvata u na zašti enom podru ju, a sve u odnosu na tipologiju krajobraza (razvrstavanje krajobraza prema svojim zna ajnim i karakteristi nim obilježjima)

- uspostaviti na in kako se vrši monitoring uspješnosti provedbe, tj. budu ih rezultata akcija zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza.

8.3 Analiza provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike

Analizom provedbenih odluka u prostornim planovima županija - mjera o uvanja krajobraznih vrijednosti, uo ena je neujedna enost u definiranju i uklju ivanju krajobraznih politika u prostorno planiranje, od utvr ivanja potrebe za izradom krajobrazinih osnova kao prostorno-planerske podloge i sinteze ekoloških, kulturno-povijesnih, estetskih i gospodarskih vrijednosti prostora, odnosno podloge za integralnu zaštitu raznolikosti i identiteta krajolika, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora, pa do nabrajanja konkretnih mjera i smjernica za uvažavanje, vrednovanje i o uvanje krajobraza.

Temeljni dokument zaštite prirode kojim se na nacionalnoj razini odre uje strategija i planiraju akcijski planovi zaštite krajobraza (NSAP zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 1999. i Kona ni nacrt revizije Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 2008.), identificiraju razlozi ugroženosti krajobraza, te predlažu sljede i ciljevi i mjere/smjernice za poboljšavanje razvoja politika krajobraza:

111

Tablica 20. Usporedba dokumenata NSAP-a 1999. - 2008. za poglavlje krajobraz

NSAP 1999. Krajobrazi Kona ni nacrt revizije NSAP 2008.

Krajobrazi

Temeljna metoda o uvanja

zaštita podru ja intencija je vrednovanje i o uvanje krajobraza na itavom teritoriju Hrvatske - pomak od

normativnog

Površine pod statusom zaštite

oko 8,2% površine kopna zašti ena podru ja prema ZZPe

9.01% kopna 0.07% mora zašti ena podru japrema ZZPe

43.6% kopna 69.8% mora Nacionalna ekološka mreža

Razlozi ugroženosti krajobraza

neravnomjerna, jednoli na, ambijentalno neuskla ena urbanizacija

- prekomjerno iskorištavanje prirodnih dobara (izlov, krivolov, sje a, sakupljanje, uznemiravanje)

- izgradnja infrastrukture, što dovodi do gubitka staništa (prometnice, energetski objekti, vodnogospodarske gra evine)

- poljoprivredne djelatnosti (melioracije, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta ili zapuštanje travnja kih površina)

- unos stranih (alohtonih) vrsta u ekološke sustave

- one iš enje okoliša (tla, vode, zraka), - urbanizacija prostora, globalne klimatske

promjene

Ostali razlozi ugroženosti

nedostatna je integriranost mjera zaštite u postupak prostornog planiranja i ure enjaprostora; neki ambiciozni razvojni planovi, iji utjecaj i posljedice po prirodu i okoliš

nisu dovoljno sagledani; turizam je još uvijek takav da ugrožava ekološku ravnotežu prostora; odlazak seoskoga stanovništva u gradove i društveno-gospodarske promjene na selu.

Op i strateški ciljevi:

1. provesti cjelovitu inventarizacijudijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

2. kartirati rasprostranjenost dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

3. procijeniti stanje ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

4. izraditi akcijske planove zaštiteugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

112

5. provesti akcijske planove zaštiteugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

6. nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti u inke provedbe akcijskih planova (monitoring)

7. razviti mehanizme provedbe(uklju uju i zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješ ivanje, mehanizme financiranja i dr.)

Strateški cilj – o uvanje krajobraza

- svim prikladnim metodama osigurati o uvanje postoje e krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske

- osigurati o uvanje krajobraza kroz instrumente za njegovu zaštitu, upravljanje i planiranje, koji su utemeljeni na identifikaciji i stanju njegovih obilježja, te provedenoj inventarizaciji i kategorizaciji

Strateške smjernice

- na initi detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih zna ajki koje proizlaze iz njihova me udjelovanja,sukladno nadležnosti pojedinih tijela državne uprave. Ovi elementi krajobraza su podaci i dokumenti za izradu plana krajobraza i ine sastavni dio prostornog plana. Ministarstvo prostornog ure enja,graditeljstva i stanovanja, sukladno Zakonu o prostornom ure enju, skrbi putem dokumenata prostornog ure enja o prostoru Države

- na temelju krajobrazne valorizacije Republike Hrvatske razraditi mehanizme o uvanja postoje e krajobrazne raznolikosti i klju nih zna ajki pojedinih tipova krajobraza, a osobito kroz prostorno planiranje

- u postoje im propisima o zaštiti prirode i zaštiti okoliša naglašenije i odre enijeregulirati zaštitu krajobraza

- utjecati na javnost i vlast, te na vlasnike i korisnike zemljišta, kako bi ih se potaknulo na održavanje regionalnog i lokalnog identiteta krajobraza kroz sagledavanje i zaštitu njihovih prirodnih i kulturnih zna ajki

- poticati programe sanacije i revitalizacije objekata tradicijske arhitekture, a tijekom planiranja novih gradnji uvažavati i

- sustavno pristupiti o uvanju krajobraza

- spoznati vrijednosti krajobraza Hrvatske kroz identifikaciju, klasifikaciju i karakterizaciju krajobraza

- osigurati implementaciju KEKa te krajobrazne osnove

smjernice za naredno razdoblje kako su navedene u Izvješ u o stanju prirode 2000-2006.

- sustavno pristupiti izradi klasifikacije krajobraznih tipova Hrvatske

- Inventarizirani krajobrazne tipove RH

- razviti standardnu metodologiju za valorizaciju krajobraza i zaštititi najvrednija podru ja

- raditi na koordinaciji i edukaciji stru njaka za inventarizaciju i valorizaciju krajobraza

- oja ati zakonske mehanizme za zaštitu krajobraza pri prostornom planiranju

113

uklju ivati elemente tradicijske arhitekture

Akcijski planovi

- izrada Krajobrazne osnove Hrvatske kao prostorno-planske podloge za utvr ivanje temeljnih vrijednosti krajobraza. Podloga za izradu Krajobrazne osnove sa stajališta biološke raznolikosti je podatak i dokument za izradu prostornih planova.

- donošenje propisa za uspostavu Krajobrazne osnove Hrvatske, kao obveze na razinama prostorno-planskih dokumenata županija, gradova i op ina.

- ugra ivanje odredbi o zaštiti krajobraza u propise iz djelokruga prostornog ure enja,prometa, te zaštite prirode i zaštite okoliša

- inventarizacija i izrada programa zaštite geološke baštine Republike Hrvatske

-iInventarizacija i izrada programa zaštite dijelova kulturne baštine važnih za o uvanje identiteta pojedinih tipova krajobraza

Ili

prioritetna tema: zašita krajobraza

problem: nepovratni gubitak kulturnih krajobraza

zaštitni cilj: zaštititi i poboljšati kulturne i vizualne kvalitete krajobraza

mjera zaštite: inventarizacija i karakterizacija krajobraza Hrvatske, te vrednovanje iznimnih krajobraza i njihovo kartiranje.

A) sustavno pristupiti o uvanju krajobraza

1. osnovati nacionalno povjerenstvo za krajobraz

2. donijeti nacionalni program za implementaciju KEK

B) spoznati vrijednosti krajobraza Hrvatske kroz identifikaciju, klasifikaciju i karakterizaciju krajobraza

1. izraditi i implementirati Krajobraznu osnovu Hrvatske u suradnji relevantnih sektora (prostorno planiranje, zaštita prirode, zaštita okoliša, kultura, promet, šumarstvo, poljoprivreda, vodno gospodarstvo, energetika, prosvjeta, znanost)

2. poticati projekte s ciljem ja anja svijesti javnosti o krajobraznim vrijednostima

C) osigurati implementaciju KEKa i Krajobrazne osnove

1. poticati aktivnosti stru njaka na o uvanju krajobraza

Temeljem provedene analize predlažu se metodološke smjernice za poboljšavanje razvoja politika krajobraza.

Za poboljšavanje razvoja politika krajobraza u odnosu na prostorno planiranje predlažu se sljede e smjernice:

- razviti i uspostaviti zajedni ki jezik, zajedni ko razumijevanje krajobraza, koji je Konvencijom poiman holisti ki, te definirati zajedni ku terminologiju

- definirati ciljeve kvaliteta krajobraza izme u sektora (horizontalna integracija)

- akceptirati razliku izme u dva osnovna pristupa u zaštiti krajobraza: izravna (neposredna zaštita – prostorni rezervati/zašti ena podru ja) i neizravna (posredna zaštita). Potonji pristup (analize ranjivosti kvaliteta krajobraza) uvesti kao alat u proces prostornog planiranja koji ima zada u odrediti optimalnu namjenu i korištenje prostora/površina.

114

- u prostorno planiranje kao interdisciplinarnu djelatnost, te institucionalni i tehni ki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, uklju iti i stru njake koji imaju eksplicitna metodološka znanja o krajobraznim analizama i vrednovanju krajobraza

- na razini informacija o krajobraznim vrijednostima poimati razliku izme u vrijednosnih opredjeljenja (što bi trebalo zaštititi?) i opisa/deskripcija fizi kog stanja krajobraza (ono što jest?)

- vizualne kvalitete krajobraza tretirati kroz funkciju frekvencije promatra a i kvalitete promatranog, što treba dodatno objektivizirati uklju ivanjem šire javnosti, i to u po etkuprocesa planiranja

- koncept zašti ene vizure ili zaštite od vizualnog zaga enja zamijeniti konceptom traženja najpogodnijih lokacija za smještaj odre enih djelatnosti, tj. kao alat koristiti stratešku procjenu utjecaja na okoliš

- u upravljanju s ciljem o uvanja i/ili poboljšanja kulturnog krajobraza (rekonstrukcija i revitalizacija) uzeti u obzir i financijski aspekt/subvencioniranje održavanja površina na tradicijski na in

- integrirati zaštitu kvaliteta krajobraza, njihovo upravljanje i planiranje sa sektorima (vodoprivreda, energetika, šumarstvo, poljoprivreda)

- pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta prvo preispitati kao mjeru zaštite, na na in simulacije mogu ih krajobraznih scenarija

- potrebitost Krajobrazne osnove, u smislu donošenja preporuka i mjera režima korištenja odre enog ozemlja, proširiti i na plansku kategoriju namjene površina

- u vrednovanju krajobraza, odluci o stupnju njegove pogodnosti za lociranje nove djelatnosti, tj. zahvata u prostor, ne pristupati isklju ivo na na in faktora izlu ivanja (tj. izbjegavati puko korištenje izraza poput: duž cesta, po istaknutim reljefnim uzvisinama, po obrisima uzvišenja i vrhovima, raspršena izgradnja uz morsku obalu ili rijeke, veoptimizacijom utvrditi i argumentirati je li odre eno podru je pogodno ili ne.

Prijedlog metodoloških smjernica za koncipiranje Krajobrazne osnove je kako slijedi:

- treba razlu iti da se radi o vrsti predplanske podloge koja govori o tipologiji krajobraza, koji se svrstavaju u vrijednosne klase

- treba razlu iti o kojem mjerilu ili za koju razinu prostorno-planskih dokumenata (državna, županijska, gradska ili op inska) bi se ona pripremala

- prilikom valorizacije (vrednovanja) razli itih tipova krajobraza, osim stru ne javnosti, uklju iti i širu javnost, sukladno prethodnoj to ki, kao i odre enje tehnike prikupljanja vrijednosnih preferencija javnosti (anketna istraživanja, radionice, intervjue)

- prilikom odlu ivanja o tomu koja su to najvrednija podru ja koje treba zaštiti voditi ra una o upravljanju podru jima s obzirom da se upravljanje odnosi na regulaciju možebitnih promjena u željenom smjeru

- osigurati mehanizme provedbe i subjekte kontrole ili nadzora.

Za definiranje sustavnog pristupa o uvanju, upravljanju i planiranju krajobraza predlažu se sljede e smjernice:

- provesti stru nu javnu raspravu o pitanjima definiranja i uspostave u inkovitog sustava i pripadaju ih mehanizama ili alata u odnosu na strateške smjernice i zacrtane akcije,

115

pogotovo u zajedni kim pitanjima prostornog planiranja i zaštite prirode; zaštite biološke raznolikosti – zašti ena podru ja, kao i u sektorima turizam, vodno gospodarstvo, šumarstvo, poljoprivreda

- oja ati na elo zaštite krajobrazne raznolikosti u postupku procjene utjecaja na okoliš na na in propisivanja metodološkog okvira izrade studija procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliš

- u provedbi vrednovanja prostora (na razini županija i Grada Zagreba) sa stajališta zaštite prirode kao integralnom dijelu procesa donošenja planova, definirati analizu ranjivosti kvaliteta krajobraza kao instrument za vrednovanje krajobraza i taj podatak uklju iti u daljnji tijek donošenja prostorno-planskih odluka, što doprinosi mogu nosti za dobivanje varijantnih rješenja.

8.4 Specifi ne mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza

Mjere zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja proizašle su iz analize prikupljenih podataka o podru ju, procijenjene vrijednosti pojedinih krajobraznih podru ja,ranjivosti tih prostora na razvojne pritiske i pogodnosti za lociranje turisti ko-rekreacijskihdjelatnosti. Kroz analize vrijednosti i ranjivosti dobivaju se saznanja o najvrjednijim i najranjivijim dijelovima podru ja obuhvata i karakteristikama koje je potrebno zaštititi, a one su ujedno i podloga za oblikovanje smjernica za razvoj nekog podru ja. Uz to, analiza pogodnosti prostora za odre ene djelatnosti služi kao alat za pronalaženje njihovog optimalnog smještaja u prostor, a da se pritom zadovolje i razvojni i zaštitni aspekti. Ovakva analiza svih djelatnosti koje se žele smjestiti u neki prostor omogu uje stvaranje razli itih alternativa za plansko korištenje zemljišta (plan namjene površina) koje se temelji na paradigmi održivosti, a ona je i preduvjet za stratešku procjenu kojom se vrednuju te alternative. Strateška procjena utjecaja na okoliš može biti instrument kontrole racionalnosti zoniranja prostora. Za kvalitetno zoniranje prostora sa aspekta krajobraza potrebno je izvršiti integralno vrednovanje krajobraza na državnoj, a potom i na nižim razinama. Uz to je potrebno, na tim razinama, definirati krajobrazne cjeline koje je potrebno integralno sagledavati kod budu ih intervencija, te utvrditi uvjete održivog korištenja i odnosa prema krajobraznim vrijednostima. Ugra ivanjem tih saznanja u prostorne planove županija (a zatim i u niže razine prostorno-planske dokumentacije) ostvario bi se preduvjet za o uvanje i održivo korištenje krajobrazne raznolikosti. Isto tako je važno uklju ivati elemente vrednovanja, odnosno ranjivosti krajobraza u natje ajne programe i propisivati natje aje kao sredstvo dobivanja najkvalitetnijih rješenja, posebno za osjetljive lokacije. Instrument kontrole kvalitete prostornih rješenja (urbanisti kih planova i projekata) za pojedina ne zone može biti povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti, ali je, me u ostalim, pitanje kako se ovo povjerenstvo ekipira da bi ispunilo zadatak kontrole prepoznavanja i o uvanja krajobraznih vrijednosti.

Vrednovanje krajobraza kao stru ni zadatak unutar planerskog procesa smisleno je izvoditi jedino onda kada se o ekuje promjena krajobraza u fizi kom smislu. Ta faza prikupljanja sustava vrijednosti na po etku planerskog procesa pomaže u odabiru i odre ivanju težina pojedinih kriterija za modele privla nosti i ranjivosti (koji ovise o planerskoj razini za koju se upotrebljavaju). Uklju ivanje javnosti u ovu ranu fazu omogu uje dobivanje saznanja o njezinim vrijednosnim stavovima, ali pretpostavlja uskla ivanje, tj. promjenu postoje e legislative participatornog planiranja. Ovdje treba spomenuti veliko nepoznavanje problematike krajobraza op enito od strane javnosti, ali i vrijednostima u njemu (što je uo eno u ovom projektu), a

116

razumijevanje ove problematike je preduvjet uklju ivanja javnosti u planerski proces. Tako er je vrlo važno da svi koji donose odluke ili sudjeluju u participatornom planskom procesu imaju pristup logici modela i planerskog postupka, a na kraju i rezultatima, što podrazumijeva nužnost edukacije stru njaka i javnosti o ovoj problematici.

Korištene i predložene metode pridonose objektivizaciji, sistemati nosti i transparentnosti u postupku donošenja lokacijskih odluka (za namjenu površina, posebno za izdvojene zone). Upotreba GIS baze podataka i aplikacija za prostorno modeliranje pomaže da se objektivno opišu pojedina obilježja prostora, a ujedno omogu uje razmjerno brzo variranje kriterija koji ulaze u pojedini model, kao i mijenjanje njihovih težina. Time se omogu uje unošenje povratnih informacija, te se racionalizira proces donošenja odluka i olakšava njihovo argumentiranje.

U skladu s definiranim zadatkom za formuliranje mjera za zaštitu i održivo korištenje krajobraza iz Ugovora, prema kojemu se o ekuju mjere s naglaskom na:

A. zaštitu najvrjednijih krajobraznih podru ja i najranjivijih prostora B. rehabilitaciju/poboljšanje degradiranih krajobraza s naglaskom na podru ja nekontroliranog

razvojaC. zaštitu karaktera i identiteta vrijednih tradicionalnih naselja D. revitalizaciju vrijednih agrikulturnih (ruralnih) krajobraza i napuštenih poljoprivrednih

površinaE. zaštitu vrijednosti krajobraza 2-3 planirane turisti ke zone,

predložene su specifi ne mjere za podru je obuhvata.

A. Mjere zaštite najvrjednijih krajobraznih podru ja i najranjivijih prostora obuhvata

Mjere zaštite odnose se na specifi ne lokalitete krajobraznih podru ja unutar podru ja obuhvata ocijenjene ocjenom 4-5 i 5 prema kriteriju doživljajnih vrijednosti koje su inili kriteriji kvaliteta: što ve i stupanj prirodne o uvanosti i raznolikosti, te prostorni red i harmoni nost.

Krajobrazna podru ja ocjenjena ocjenom 4-5 i 5: Kolan – isto ni pašnjaci Podru je obale Sv. Duh – Bošane Podru je Kolanskog blata i polja Podru je Paške udoline i zaljeva Podru je obale uz Velebitski kanal Podru je Velog i Malog blata

Mjere zaštite kroz prostorno-planske instrumente:

1. za najvrednija krajobrazna podru ja treba napraviti krajobraznu osnovu iz koje e proiza ina in optimalnog korištenja, zaštite i unapre enja ovih podru ja

2. prostorne planove ure enja op ina i gradova provjeriti kroz stratešku procjenu utjecaja na okoliš u odnosu na planiranu izgradnju turisti kih zona i gra evina u funkciji turizma (luke nauti kog turizma, privezišta i sl.), te utvrditi opravdanost njihovog lociranja na krajobrazno osjetljivim mjestima, odnosno predložiti optimalne lokacije

117

3. kroz studije utjecaja na okoliš na podru ju najvrjednijih krajobraza za zahvate koji su u obvezi procjene utjecaja na okoliš provjeriti varijantna rješenja koja su optimalna za ova podru ja, te propisati mjere zaštite krajobraza specifi ne za konkretnu lokaciju.

4. raspisivanjem javnih natja aja za vrijedne ili osjetljive lokacije osigurati odabir najkvalitetnijih rješenja za te prostore

Op enite mjere:

- sprije iti nepotrebnu sje u vegetacije i promjene reljefa

- o uvati i sprije iti uništavanje antropogenih elemenata u krajobrazu (suhozida, struktura parcelacije, arhitektonski i ambijentalno vrijednih gra evina i njihov okoliš)

- dimenzije i tipologija novih gra evina i kompleksa, naro ito na vizualno izloženim lokacijama, ne smiju stvoriti novi prostorni red, mjerilo ili ambijent koji nije u skladu s karakterom i krajobraznim vrijednostima prostora

- izbjegavati velike infrastrukturne gra evine (dalekovode, široke ceste i sl.) koje bi umanjile vrijednosti krajobraza i stvorile zna ajnije promjene u reljefu (nasipi, usjeci)

- stupove GSM mreže locirati racionalno i na na in da se ne narušavaju krajobrazne vrijednosti

- sprije iti unos alohtone vegetacije, osim u naseljima i turisti kim zonama, gdje se može koristiti, ali u ograni enoj mjeri

B. Mjere poboljšanja degradiranih krajobraza

Mjere za sva naselja, osim naselja Kolan i stare jezgre Paga:

- poboljšati kvalitetu boravka izgradnjom javnih površina (parkovi, šetnice)

- ograni iti katnost nove izgradnje na P+1, zadržati nisku gusto u izgra enosti

- izraditi analizu (urbanisti ke strukture, elemenata arhitekture, povijesnog naslije a i funkcije) svih naselja, s ciljem davanja preporuka za formiranje identiteta i daljnjeg razvoja pojedinog naselja (npr. ribarsko naselje, turisti ko naselje, poljoprivredno naselje, obrtni konaselje)

Mjere za divlje autokampove u zale u Mandra:

- ukloniti sve bespravne objekte i provoditi komunalnu kontrolu

- ne dopustiti prenamjenu poljoprivrednog zemljišta

Mjere za podru je Sv. Duh - Bošane (erozija i eksploatacijske iskopine):

- ukloniti otpad i sanacija erodiranih površina i nelegalnih iskopina

Mjere za kamenolome Gorica i Žestoko:

- nakon prestanka rada kamenoloma osigurati provedbu sanacije eksploatacijskih površina.

C. Mjere zaštite karaktera i identiteta vrijednih tradicionalnih naselja

Kolan i stara jezgra Paga su naselja o uvane tradicije i stoga visokoga turisti kog potencijala.

118

Za ova se podru ja predlažu sljede e mjere zaštite:

- unutar navedenih podru ja ne dozvoliti razvoj neprikladnih sekundarnih turisti kih sadržaja, ve bi osnova turisti ke ponude moralo ostati povijesno naslije e, tradicijski na in života i proizvodi

- ugostiteljsku i turisti ku ponudu Kolana usmjeriti prema tradicionalnim djelatnostima i obrtima, te pove ati prepoznatljivost i kvalitetu prezentacije kona nih proizvoda

- provoditi maksimalno strogu zaštitu povijesne jezgre grada Paga, te pri novoj izgradnju i obnovi gra evina poštivati tipologiju arhitekture (materijali, proporcije, fasade, oblik krovova).

D. Mjere revitalizacije vrijednog agrikulturnog krajobraza

Kao vrijedni agrikulturni krajobraz izdvojeno je podru je Kolanskih pašnjaka, pašnjaci na podru ju Mandre - zale e, terase naglašene potezima trstike na podru ju Sv. Duh - Bošane, polja u Smokvi koj udolini, polja u Povljanskoj udolini i mozai na parcelacija Paške i Kolanske udoline. Za ova se podru ja predlažu sljede e mjere:

- bonitirati sve zapuštene agrikulturne površine

- zadržati sadašnju strukturu parcelacije (dimenzije, oblik, mreža putova i sli no)

- definirati turisti ki najatraktivnije prostore (npr. podru ja zanimljive reljefne konfiguracije, specifi no smještena podru ja, specifi ne strukture suhozida, povijesno i arheološko zna ajne strukture kao što su Rimski limesi – stari oblik rimske parcelacije središnjeg podru ja otoka)

- valorizirati prostor s obzirom na turizam, posebno polja u Smokvi koj, Povljanskoj i Paškoj udolini

- prou iti mogu nosti zaštite iznimnih agrikulturnih krajobraza u okviru postoje ih nacionalnih i me unarodnih zakona kao izvor za dodatno financiranje revitalizacije

- savjetovanje s lokalnim poljoprivrednicima i poljoprivrednom savjetodavnom službom u vezi opredjeljenja za najisplativije poljoprivredne djelatnosti

- izraditi model pogodnosti agrikulturnog krajobraza za definirane poljoprivredne djelatnosti, koji e poslužiti kao zoning

- voditi ra una o slici krajobraza na na in da se izbjegavaju monokulture (ako model pogodnosti dozvoljava, kombinirati više poljoprivrednih djelatnosti, pogotovo u Paškoj udolini), te da se zadržava postoje a tradicionalna parcelacija

- integracija poljoprivredne proizvodnje i turizma, što obuhva a mogu nost boravka u obližnjim selima, uvo enje dodatnih sadržaja kao što su vinske ceste (npr. na podru ju Sv. Duh - Bošane), sudjelovanje u berbi ili preradi proizvoda, organizirana prodaja poljoprivrednih proizvoda (izravan plasman proizvoda)

- riješiti probleme nepostoje e ili neprikladne prometne infrastrukture Smokvi ke udoline

- reaktivirati napuštene pašnjake u zale u Mandra poticanjem ov arstva.

E. Mjere zaštite prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti krajobraza planiranih turisti kih zona

Mjere zaštite prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti krajobraza planiranih turisti kih zona odnose se, prije svega, na prostore koji su se pokazali najranjivijima za planiranu djelatnost.

119

Planirani razvoj turisti kih zona odvija se u gotovo kontinuiranom potezu Mandre – Košljun (tj. do uvale Proboj). Na tom podru ju planira se 15-ak turisti kih zona T2 i T3 (turisti kih naselja i kampova), te popratnog rekreacijskog sadržaja. Predlažu se sljede e mjere:

- TZ Bok se preporu uje dislocirati zbog ranjivosti obalnog pojasa (vrijedni kulturni krajobraz) na kojemu je predvi eno ure enje plaže

- ograni iti ure enje plaža samo na obalu neposredno uz turisti ke zone

- u okviru izrade UPU-a turisti kih zona izraditi krajobrazne studije (stru ne elaborate) koji edefinirati optimalan smještaj gra evina, ograni enja za formiranje plaže i privezišta, te oblikovanje gra evina i otvorenih površina uz poštivanje sljede ih smjernica:

- maksimalno o uvati postoje u prirodnu vegetaciju i prirodnost obale

- graditi zajedni ka privezišta za nekoliko zona

- onemogu iti izlijevanje otpadnih voda u Maunski kanal i Košljunski zaljev priklju kom na kanalizacijski sustav ili izvedbom nepropusnih septi kih jama

- na zonama predvi enima za izgradnju kampova uzeti u obzir konfiguraciju terena, tj. minimizirati usjeke formiranjem terasa ogra enih suhozidima, pri ozelenjavanju koristiti autohtonu vegetaciju

- izgradnju boravišnih objekata prilagoditi konfiguraciji terena prikladnim brojem etaža s ciljem minimiziranja negativnog vizualnog utjecaja

- osigurati ve u disperznost smještajnih objekata, ime e se omogu iti ve e zelene površine i minimizirati katnost

- maksimalno o uvati postoje e krajobrazne uzorke terasa i suhozida i po mogu nostiih koristiti kao osnovni motiv

- u pojasu neposredno uz obalu ne dopustiti izgradnju smještajnih objekata, vemaksimalno sa uvati autohtonu visoku vegetaciju.

120

9. Prilog I

9.1 Anketni upitnik za javnost

9.1.1 Upute za provo enje ankete

Suradnici koji su provodili ankete, dobili su sljede e upute:

Potrebno je anketirati 100-110 ispitanika u roku do 15. 10. 2008.

Anketa se izvodi tako da se za svakog ispitanika popuni jedan priloženi upitnik. Pored zaokruženih odgovora i op ih statisti kih podataka, potrebno je na upitniku zapisati mjesto i vrijeme obavljanja ankete. Detaljnije upute navedene su uz pojedino anketno pitanje u samom upitniku.

Anketni materijal sadrži i 3 primjerka fotografija krajobraznih podru ja koja ispitanici vrednuju, specifi nih krajobraznih tipova, te razvojnih djelatnosti koje mogu biti prijetnja navedenim krajobraznim podru jima. Fotografije treba pokazati ispitanicima prije no što odgovore na pojedino pitanje, prema uputama iz upitnika.

Uzorak za ispitivanje potrebno je odabrati tako da dobna zastupljenost bude sljede a:

Dobna struktura: Planirani % ispitanika:

do 30 godina 20% 31 - 45 30% 46 - 60 30%

iznad 60 godina 20%

Anketiranje treba izvoditi na barem 5 razli itih lokacija, koje koincidiraju s odabranim krajobraznim podru jima.

Ukoliko anketirani odbiju sudjelovati u anketi, potrebno je saznati razlog (nemaju vremena, ne znaju dovoljno o temi, ne žele se izjašnjavati i sl.), zapisati gdje i kada je anketiranje odbijeno, uz popunjavanje op ih podataka iz pitanja 10.

Ukoliko anketirani žele saznati nešto više o projektu, koristite informaciju s priloženog opisa projekta ili s unutrašnje strane korica fascikla COAST projekta.

Za dodatna pojašnjenja, obratite se koordinatorici aktivnosti ( kontakt podaci na kartici s unutrašnje strane fascikla anketnog materijala).

121

9.1.2 Rezultati ankete za javnost

1. Koja od navedenih krajobraznih podru ja na otoku Pagu smatrate privla nima, vizualno atraktivnima?

Krajobrazno podru jeBroj

odgovora Broj

ispitanika %

odgovora

Podru je obale Sv.Duh - Bošane 94 100 94

Podru je obale uz Velebitski kanal 92 100 92

Podru je Velog i Malog blata 90 100 90

Kolan - isto ni pašnjaci 90 100 90

Podru je Ravna - Dolac 88 100 88

Podru je Povljanske udoline 88 100 88

Podru je Dinjiške udoline i uvale 86 100 86

Poluotok Prutna 83 100 83

Podru je Kolanskog blata i polja 83 100 83

Mandre - Šimuni 81 100 81

Podru je Paška rebra 78 100 78

Podru je Paške udoline i zaljeva 76 100 76

Podru je Košljuna 76 100 76

Podru je Vlaši ke udoline 71 100 71

2. Razmišljaju i o krajobrazima na otoku Pagu, mislite li da je nešto za njih specifi no,odnosno da pridonosi o uvanju identiteta i karakteristi nih vizura otoka?

Specifi nost Broj

odgovora Broj

ispitanika %

Solane/blata 79 100 79

Suhozidi 75 100 75

Kamenjarski pašnjaci 67 100 67

Povijesne znamenitosti 48 100 48

Obala 34 100 34

Šumske površine (šuma i makija) 28 100 28

Vjetroelektrane 18 100 18

Udoline 17 100 17

Bila/zaravni 13 100 13

122

3. Koja bi od navedenih podru ja na otoku Pagu voljeli vidjeti o uvana (u prirodnom, izvornom stanju) u budu nosti jer su vam izuzetno vrijedna?


odgovora Broj

ispitanika %

odgovora















Niti jedno 1 100 1

5. Koja od navedenih podru ja na otoku Pagu smatrate pogodnima za gospodarski razvoj (turisti ki razvoj, razvoj naselja, marikultura itd.)?


odgovora Broj

ispitanika %

odgovora






Niti jedno 10 100 10










123

6. Na kojima od navedenih podru ja na otoku Pagu su vizualne (ambijentalne) vrijednosti (privla nosti) o uvane ili unaprije ene u posljednjih 20 godina?


odgovora Broj

ispitanika %

odgovora
















7. Koja su od navedenih podru ja na otoku Pagu izgubila vizualne (ambijentalne) vrijednosti (privla nosti) u posljednjih 20 godina?


odgovora Broj

ispitanika %

odgovora



Mandre - zale e 12 100 12

Povljanska udolina 11 100 11



Šimuni - Podru je Paška rebra 7 100 7

Vlašicka udolina 7 100 7





Kolan - istocni pašnjaci 3 100 3



124

8. Što mislite, kakav je utjecaj imao turizam na krajobrazna podru ja otoka Paga?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Ne znam 18 100 18

Pozitivan 27 100 27

Nije imao utjecaja 20 100 20

Negativan 35 100 35

9. Koje od niže nabrojanih razvojnih djelatnosti procjenjujete kao prijetnje na krajobrazna podru ja otoka Paga?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Izgradnja termoelektrane 80 100 80

Eksploatacija mineralnih sirovina 72 100 72

Izgradnja gradevina za postupanje s otpadom 58 100 58

Turisti ki razvoj (turisti ke zone, morsko-rekreacijski centri, golf igrališta) 40 100 40

Izgradnja zrakoplovne infrastrukture (heliodromi) 36 100 36

Izgradnja morskih luka i privezišta 29 100 29

Izgradnja vjetroelektrane 24 100 24

Izgradnja cestovne infrastrukture 19 100 19

Razvoj marikulture (uzgoj školjkaša i bijele ribe) 15 100 15

10. Op i podaci

10.1 Spol m 51 ž 47

10.2 Dobna struktura Broj ispitanika

do 30 godina 20 31 – 45 29 46 – 60 30 iznad 61 21

10.3 Naobrazba Broj ispitanika

osnovna škola 14 obrtni ka škola 20 srednja škola 40 viša i visoka škola 15

125

10.4 Podru je stanovanja (županija)

Županija Broj ispitanika

Dubrova ko-neretvanska županija 0 Splitsko-dalmatinska županija 0 Šibensko-kninska županija 0 Zadarska županija 100 ostale županije 0 izvan Hrvatske 0

10.5 Podru je stanovanja (grad)

Pag 40 Kolan 19 Stara Vasa 11 Šimuni 12 Dinjiška 18

9.1.3 Komentari anketara

Tijekom anketiranja, ispitanicima je bilo omogu eno dati i slobodan komentar, te iznositi vlastite prijedloge. Ovdje se prenose zapažanja anketara o ispitanicima i njihovim reakcijama na anketu.

Ve ina ljudi smatra cijeli otok Pag iznimno privla nim i vizualno atraktivnim, tako da su nerijetko sve ponu ene opcije u prvom anketnom pitanju ozna avane kao privla ne.Kroz razgovor s ljudima uvidjeli smo da postoji stanovito rivalstvo me u stanovnicima pojedinih mjesta što vjerujemo da je dosta utjecalo na objektivnost odgovora. Svi bi najradije zaštitili i o uvali prostor u i oko svog mjesta, a sve ono što bi eventualno moglo negativno utjecati je u pravilu namijenjeno nekom drugom (naj eš e Pagu). Mještani su se dosta žalili na pretjeranu izgradnju (uglavnom neplansku i od ljudi sa strane), te na nedostatak infrastrukturnih projekata koji bi taj stupanj izgradnje trebali pratiti.

126

9.2 Anketni upitnik za struku

9.2.1 Upute za popunjavanje anketnog upitnika

Sva polja su obavezna. Svaki korisnik može popuniti jedan lot samo jednom.

Pitanje 1aSlike krajobraznih podru ja ocijenite tako da u svakom redu izaberete broj koji najviše odgovara vašem mišljenju o slici. Pitanje 1b Kakva simboli na zna enja na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, prema vašem mišljenju, imaju prethodno navedena krajobrazna podru ja?

Kriteriji vrednovanja:

Prirodnost – ocjenjuje se o uvanost prirodnih elemenata, koliko se odabrano krajobrazno podru je prostorno percipira kao izvorno prirodno.Prirodnim se tako er mogu ocijeniti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosistemi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji.

vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1)

Raznolikost – ocjenjuje se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr. razli itost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode.


Prostorni red – ocjenjuje se visina stupnja prostornog reda, ocjenjuje se prisutnost elemenata prostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. Visoko vrijedni bili bi npr. terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljaju im uzorkom.


Harmoni nost – ozna ava kombinaciju diverziteta i reda, vrednuje se kvaliteta slike krajobraza kao rezultata dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. vrednuje se stupanj prilagodbe postoje im prirodnim uvjetima. Tako er se vrednuje transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti i formalne ili stroge strukture predstavljaju visoku vrijednost, dok se pove avanjem diverziteta i smanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjuju.


Simboli no zna enje prirodnih elemenata Na temelju prirodnih krajobraznih obilježja (npr. šumska podru ja, geomorfološki fenomeni, planinska podru ja, oto ni arhipelag) odlu uje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podru jeprepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

nacionalno regionalno lokalno ništa od navedenog

Simboli ko zna enje kulturnih elemenata Na temelju krajobraznih obilježja kulturnih elemenata (npr. terasirana podru ja, solane, podru je s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) odlu uje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podru je prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

127

nacionalno regionalno lokalno ništa od navedenog

PRIMJER 1.

Pitanje 1b) ZNA AJ

državni regionalni lokalni ništa od navedenog

simboli no zna enje prirodnih elemenata

simboli no zna enje kulturnih elemenata

PRIMJER 2.

Pitanje 1b) ZNA AJ




Pitanje 1a) 5 4 3 2 1

prirodno neprirodno

raznoliko jednoli no

visok stupanj prostornog reda nizak stupanj prostornog reda

harmoni no kaoti no

Pitanje 1a) 5 4 3 2 1

prirodno neprirodno



harmoni no kaoti no

128

PRIMJER 3.

Pitanje 1b) ZNA AJ




Slika 70. Pristup web anketi za stru nu javnost preko portala Projekta COAST

Pitanje 1a) 5 4 3 2 1

prirodno neprirodno



harmoni nost kaoti no

129

9.3 Rezultati vrednovanja

Ocjena

Podru je struke(projektnog

tima)

javnosti(Pitanje 4.)

Kona naocjena

Mandre – Šimuni 3,7 4,113402 3-4

Podru je Kolanskog blata i polja 4 4,285714 4-5

Kolan - isto ni pašnjaci 3,916667 4,38 5

Podru je obale Sv.Duh - Bošane 3,472222 4,659793 5

Podru je Paška rebra 3,375 4,07 3-4

Podru je Košljuna 3,375 4,07 3

Podru je Paške udoline i zaljeva 4,75 4,06 4-5

Podru je Ravna - Dolac 2,125 4,242424 4

Podru je obale uz Velebitski kanal * 4,48100 4-5

Podru je Dinjiške udoline i uvale 4,375 4,48 4

Podru je Velog i Malog blata 3,9 4,58 4-5

Podru je Vlaši ke udoline 3,541667 4,08 3

Podru je Povljanske udoline 4,375 4,26 4

Poluotok Prutna 3,375 4,4 3-4

Pitanje 4. Rangirajte navedena karakteristi na krajobrazna podru ja na otoku Pagu po vrijednosti od visoko vrijednog krajobraza (5) do najmanje vrijednog (1).

* Zbog nepristupa nosti podru ja ocjena projektnog tima je donesena naknadno

9.4 Modeliranje ranjivosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice

9.4.1 Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza

9.4.1.1 Izgradnja UNP termoelektrane (termoelektrane na plin)

Dijagram modela Dijagram 1. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Izgradnja UNP termoelektrane

VODEUdaljenost od: povremen površinski tok

Udaljenost Ocjena ranjivosti

0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500m 1

500+ m 0

130

Udaljenost od: mo vara jezero


0-200 m 5

200-400 m 4

400-600 m 3

600-800 m 2

800-1000 m 1

1000+ m 0

Udaljenost od: lokva, vrulja, izvor manje izdašnosti


0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500 m 1

500+ m 0

Udaljenost od: Bunar


0-50 m 5

50-100 m 4

100-150 m 3

150-200 m 2

200-250 m 1

250+ m 0

PEDOLOGIJABonitet tla

Atribut podatka Ocjena ranjivosti

P 1

P1 3

P2 2

Ostalo 1

Propusnost tla


DOBRA 3

NEMA VODONOSNIKA

2

SLABA 1

131

Udaljenost od: morska obala


0-200 m 5

200-400 m 4

400-600 m 3

600-800 m 2

800-1200 m 1

1200+ m 0

POVRŠINSKI POKROV Udaljenost od: Aktivna seoska podrucja

Vikend-naseljaGradske stambene povrsineSeoske javne gradjevineGradske jezgre


0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-400 m 3

400-500 m 4

500 + m 5

Udaljenost od: KampoviTuristicke plaže


0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-400 m 3

400-500 m 4

500 + m 5

Udaljenost od: Industrijska i obrtnicka podrucja Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpadaSolane


0-50 m 0

50-100 m 1

100-200 m 2

200-300 m 3

300- 400 m 4

400 + m 5

132

Udaljenost od: Nasadi cetinjaca Primorske, termofilne sume i sikare meduncaStenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike


0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500 m 1

500 + m 0

CESTE Udaljenost od: Ceste - Makadam


0-20 m 0

20-40 m 1

40-70 m 2

70-100 m 3

100-150 m 4

150+ m 5

Udaljenost od: Ceste - asfalt


0-30 m 0

30-70 m 1

70-120 m 2

120-200 m 3

200-300 m 4

300+ m 5

Udaljenost od: Posebni rezervat


0-150 m 5

150-300 m 4

300-450 m 3

450-600 m 2

600-750 m 1

750 + m 0

133

Površinski pokrov


Zapustene poljoprivredne povrsine 4

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije 3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Sikare Juniperusa (garig)

4

Izgradjene i konstruirane obale 1

Stjenovita morska obala 1

Aktivna seoska podrucja 2

Kampovi 2

Turisticke plaze 1

Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu 1

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana 2

Groblja 2

Pjeskovita morska obala 3

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista 5

Stalne stajacice 5

Sljunkovita morska obala 2

Nasadi cetinjaca 3

Primorske, termofilne sume i sikare medunca 5

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike 4

Sikare Juniperusa (garig) 4

Javne neproizvodne kultivirane zelene povrsine 2

Higrofilni i mezofilni travnjaci 2

Mozaicne poljoprivredne povrsine 3

Neobrasle i slabo obrasle stijene 1

Erodirane povrsine 1

Povremene stajacice 4

Mediteranske sikare 4

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike 5

Pozarista 3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Nasadi cetinjaca 3

Muljevita morska obala 3

134

9.4.1.2 Širenje turisti kih zona

Dijagram modela Dijagram 2. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Širenje turisti kih zona

Udaljenost od: povremen površinski tok


0-50 m 5

50-100 m 4

100-200 m 3

200- 300 m 2

300 – 400m 1

400+ m 0

Udaljenost od: mo vara


0-200 m 5

200-300 m 4

300-400 m 3

400-500 m 2

500-600 m 1

600+ m 0

Udaljenost od: jezero


0-100 m 5

100-200 m 4

200-400 m 3

400-600 m 2

600-800 m 1

800+ m 0

Udaljenost od: lokva, vrulja, izvor manje izdašnosti


0-50 m 5

50-100 m 4

100-150 m 3

150-200 m 2

200-250 m 1

250+ m 0

135

Udaljenost od: Bunar


0-50 m 5

50-100 m 4

100-150 m 3

150-200 m 2

200-250 m 1

250+ m 0



P 1

P1 3

P2 2

Ostalo 1

Propusnost tla


DOBRA 3

NEMA VODONOSNIKA

2

SLABA 1



0-70 m 5

70-200 m 4

200-400 m 3

400-600 m 2

600-800 m 1

800+ m 0

136




0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-400 m 3

400-500 m 4

500 + m 5



0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-400 m 3

400-500 m 4

500 + m 5



0-50 m 0

50-100 m 1

100-200 m 2

200-300 m 3

300- 400 m 4

400 + m 5

137



0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500 m 1

500 + m 0



0-20 m 0

20-40 m 1

40-70 m 2

70-100 m 3

100-150 m 4

150+ m 5



0-30 m 0

30-70 m 1

70-120 m 2

120-200 m 3

200-300 m 4

300+ m 5



0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500 m 1

500 + m 0

138

Površinski pokrov





4



Aktivna seoska podrucja 2

Kampovi 2

Turisticke plaze 1



Groblja 2



Stalne stajacice 5


Nasadi cetinjaca 3




Javne neproizvodne kultivirane zelene povrsine 2





Povremene stajacice 4



Pozarista 3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Nasadi cetinjaca 3


139

9.4.1.3 Smještaj odlagališta otpada

Dijagram modela Dijagram 3. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Smještaj odlagališta otpada

VODEUdaljenost od: povremen površinski tok


0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500m 1

500+ m 0

Udaljenost od: mo vara jezero


0-200 m 5

200-400 m 4

400-600 m 3

600-800 m 2

800-1000 m 1

1000+ m 0

Udaljenost od: lokva, vrulja, izvor manje izdašnosti bunar


0-50 m 5

50-100 m 4

100-150 m 3

150-200 m 2

200-250 m 1

250+ m 0



P 1

P1 3

P2 2

Ostalo 1

140

Propusnost tla


DOBRA 3

NEMA VODONOSNIKA

2

SLABA 1



0-70 m 5

70-200 m 4

200-400 m 3

400-600 m 2

300-800 m 1

800+ m 0




0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-400 m 3

400-500 m 4

500 + m 5



0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-400 m 3

400-500 m 4

500 + m 5

141



0-50 m 0

50-100 m 1

100-200 m 2

200-300 m 3

300- 400 m 4

400 + m 5



0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500 m 1

500 + m 0



0-20 m 0

20-40 m 1

40-70 m 2

70-100 m 3

100-150 m 4

150+ m 5



0-30 m 0

30-70 m 1

70-120 m 2

120-200 m 3

200-300 m 4

300+ m 5

142



0-150 m 5

150-300 m 4

300-450 m 3

450-600 m 2

600-750 m 1

750 + m 0

Površinski pokrov Atribut podatka Ocjena ranjivosti Zapustene poljoprivredne povrsine 4 Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije 3 Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Sikare Juniperusa (garig)

4

Izgradjene i konstruirane obale 1 Stjenovita morska obala 1 Aktivna seoska podrucja 2 Kampovi 2 Turisticke plaze 1 Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu 1 Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana 2 Groblja 2 Pjeskovita morska obala 3 Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista 5 Stalne stajacice 5 Sljunkovita morska obala 2 Nasadi cetinjaca 3 Primorske, termofilne sume i sikare medunca 5 Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike 4 Sikare Juniperusa (garig) 4 Javne neproizvodne kultivirane zelene povrsine 2 Higrofilni i mezofilni travnjaci 2 Mozaicne poljoprivredne povrsine 3 Neobrasle i slabo obrasle stijene 1 Erodirane povrsine 1 Povremene stajacice 4 Mediteranske sikare 4 Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike 5 Pozarista 3 Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Nasadi cetinjaca 3 Muljevita morska obala 3

143

9.4.2 Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza

Dijagram modela Dijagram 4. Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza

Parcelacija i poligonski elementi kulturne baštine


Asimetricne siroke terase 4

Suhozidi organskog oblika 5

Suhozidi organskog, izrazito izduzenog oblika 5

Simetricne, izduzene, siroke terase 5

Suhozidi velikih dimenzija, geometrijskog oblika 2

Polja asimetricne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela 3

Polja asimetricne, izduzene parcelacije 3

Polja simetricne, izduzene parcelacije 3

Suhozidi, simetricne, izrazito izduzene parcelacije 5

Suhozidi, izduzene parcelacije 5

Suhozidi, asimetricne parcelacije, kvadratnih, pravokutnih i poligonalnih oblika 5

Solana 5

Udaljenost od: elementi kulturne baštine


0-100 m 5

100-150 m 4

150-200 m 3

200-250 m 2

250-300 m 1

300+ m 0

Udaljenost od: Groblja Gradske jezgre


0-100 m 5

100-150 m 4

150-200 m 3

200-300 m 2

300-400 m 1

400+ m 0

144



0-70 m 5

70-200 m 4

200-500 m 3

500-1000 m 2

1000-1500 m 1

1500+ m 0

Udaljenost od: posebni rezervat zasticeni krajolik


0-200 m 5

200-300 m 4

300-500 m 3

500-700 m 2

700-900 m 1

900+ m 0

Udaljenost od: Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije


0-200 m 5

200-300 m 4

300-400 m 3

400-500 m 2

500-600 m 1

600+ m 0

Udaljenost od: Pojedinacne vikendice Vikend-naselja Seoske javne gradjevine Povrsinski kopovi Industrijska i obrtnicka podrucja Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada Lucke povrsine


0-200 m 0

200-300 m 1

300-500 m 2

500-1000 m 3

1000-2000 m 4

2000+ m 5

145

Udaljenost od: ceste – asfalt


0-100 m 0

10-200 m 1

200-400 m 2

400-600 m 3

600-1000 m 4

1000+ m 5

9.4.3 Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza

Dijagram modela Dijagram 5. Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza – Vizualni potencijal

Površinski pokrov + dinamika reljefa

Atribut podatka Ocjena ranjivosti(RAVAN TEREN)

Ocjena ranjivosti(RAZVEDEN TEREN)

Zapustene poljoprivredne povrsine 3 2

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije 4 3


3 3

Izgradjene i konstruirane obale 4 3

Stjenovita morska obala 3 3

Aktivna seoska podrucja 3 2

Pojedinacne vikendice 0 0

Kampovi 1 1

Vikend-naselja 3 2

Turisticke plaze 4 3

Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu 3 2

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana 2 5

Gradske stambene povrsine 3 2

Groblja 3 4

Seoske javne gradjevine 3 2

Pjeskovita morska obala 5 4

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista 4 4

Stalne stajacice 5 5

Sljunkovita morska obala 3 3

Nasadi cetinjaca 4 4

Primorske, termofilne sume i sikare medunca 4 4

146

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike 4 4

Sikare Juniperusa (garig) 2 2

Javne neproizvodne kultivirane zelene povrsine 4 4

Higrofilni i mezofilni travnjaci 3 3

Mozaicne poljoprivredne povrsine 4 3

Neobrasle i slabo obrasle stijene 2 5

Erodirane povrsine/Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada 1 1

Erodirane povrsine 1 1

Povremene stajacice 4 4

Povrsinski kopovi 0 0

Mediteranske sikare 2 2

Vjetroelekrane 3 4

Gradske jezgre 4 4

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike 4 4

Lucke povrsine 3 3

Solane 3 3

Pozarista 0 1

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Nasadi cetinjaca

3 3

Muljevita morska obala 4 4

Udaljenost od: šumski rub


0-20 m 5

5+ m 0

Matrica: Nagib + tipovi obale

Ocjene ranjivosti

Nagib

Izgradjene i konstruirane obale, Turisticke plaze

Stjenovita morska obala

Pjeskovita morska obala

Sljunkovita morska obala

0-2 1 1 5 4

2-5 1 1 5 4

5-12 3 4 4 4

12-20 3 4 4 4

20-32 4 5 3 3

32-55 4 5 3 3

55-90 4 5 3 3

147

Dijagram modela Dijagram 6. Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza – Vidljivost

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih to aka:Mozai ni reljef


0-30 m 5

30-150 m 4

150-300 m 3

300-500 m 2

500-100 m 1

1000+ m 0

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih to aka:Nasadi cetinjaca Primorske, termofilne sume i sikare medunca Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike


0-150 m 5

150-300 m 4

300-900 m 3

900-1200 m 2

1200-3000 m 1

3000+ m 0

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih to aka:Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike


0-50 m 5

50-300 m 4

300-500 m 3

500-1000 m 2

1000-1500 m 1

1500+ m 0

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih to aka:Mo vara Jezero


0-50 m 5

50-100 m 4

100-150 m 3

150-300 m 2

300-500 m 1

500+ m 0

148

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih to aka: zašti eni krajolici


0-120 m 5

120-300 m 4

300-500 m 3

500-1000 m 2

1000-1200 m 1

1200+ m 0

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih to aka: Sakralni objekti van naselja


0-120 m 5

120-300 m 4

300-500 m 3

500-1000 m 2

1000-2000 m 1

2000+ m 0



0-70 m 5

70-150 m 4

150-250 m 3

250-500 m 2

500-750 m 1

750+ m 0

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih to aka:Matrica: Parcelacija + udaljenost od županijske i državne ceste

149

Asimetricne siroke terase

Simetricne, izduzene, siroke terase

Polja asimetricne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela

Polja asimetricne, izduzene parcelacije

Polja simetricne, izduzene parcelacije

Suhozidi organskog oblika

Suhozidi organskog, izrazito izduzenog oblika

Suhozidi velikih dimenzija, geometrijskog oblika

Suhozidi, simetricne, izrazito izduzene parcelacije

Suhozidi, izduzene parcelacije

Suhozidi, asimetricne parcelacije, kvadratnih, pravokutnih i poligonalnih

oblika

0-100m5

5 5

5 5

5 5

4 5

4 4

100-500m5

5 3

3 3

4 3

3 4

3 4

500-1000m4

4 3

3 3

3 2

2 3

3 3

1000-3000m3

3 4

4 4

4 3

4 4

4 4

3000+m

4 4

5 5

5 5

5 5

5 5

5

Udaljenost od:

gradske jezgre

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

0

30-150 m

1

150-300 m

2

300-500 m

3

500-1000 m

4

1000+ m

5

150

9.5 Modeliranje privla nosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice

Dijagram modela Dijagram 7. Model privla nosti

Površinski pokrov

Atribut podatka Ocjena privla nosti




4



Vikend-naselja 5



Gradske stambene povrsine 5

Seoske javne gradjevine 2




Nasadi cetinjaca 1







Erodirane povrsine/Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada 3



Gradske jezgre 5

Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada 3


Pozarista 3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Nasadi cetinjaca

4


151

Udaljenost od: Nasadi cetinjaca Primorske, termofilne sume i sikare medunca Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike

Udaljenost Ocjena privla nosti

0-10 m 0

10-100 m 5

100-200 m 4

200-400 m 3

300-600 m 2

600-800 1

800+ m 0

Udaljenost od: Turisticke plaze Izgradjene i konstruirane obale


0-400 m 5

400-1000 m 4

1000-2000 m 3

2000-3000 m 2

3000-5000 m 1

5000+ m 0

Udaljenost od: Pjeskovita morska obala Sljunkovita morska obala


0-500 m 5

500-1500 m 4

1500-3000 m 3

3000-5000 m 2

5000-7500 m 1

7500+ m 0

Nagib

Atribut podatka Ocjena privla nosti

2-5 5

0-2 2

5-12 4

12-20 3

20-32 2

32-55 0

152

Udaljenost od: jezero


0-10 m 0

10-100 m 5

100-200 m 4

200-400 m 3

300-600 m 2

600-800 1

800+ m 0



0-400 m 5

400-800 m 4

800-1500 m 3

1500-3000 m 2

3000-5000 m 1

5000+ m 0

Udaljenost od: ceste – asfalt


0-30 m 0

30-150 m 5

150-300 m 4

300-600 m 3

600-1200 m 2

1200+ m 1

Udaljenost od: ceste – makadam


0-30 m 0

30-150 m 5

150-300 m 4

300-600 m 3

600-1200 m 2

1200+ m 1

153

10. Prilog II

10.1 Anketni materijal

1. Opis Projekta COAST

2. Anketni upitnik za Lot4 – otok Pag

3. Fotografije krajobraznih podru ja za Lot4 – otok Pag

4. Fotografije specifi nih krajobraza za Lot4 – otok Pag

5. Fotografije s primjerima razvojnih djelatnosti

10.2 Primjer terenskog obrasca

154

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za

razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske

županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a

provodi se uz �nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).

Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta

smješten je u Splitu.

Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske,

Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unu-

tar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja

zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac,

Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3)

šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj

županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke

aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i

kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje

i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje

održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na

nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana,

prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete

uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11

HR-21000 Split

Tel: +385 21 340480

Fax: +385 21 340484

e-mail: [email protected]

http://www.undp.hr/coast

Documents

Inventarizacija, vrednovanje i kartiranje obalnih podrucja Dalmacije-JI Pag