Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih podrucja Dalmacije - estuarij Krke

Inventarizacija, vrednovanje i

planiranje obalnih

krajobraza Dalmacije

Područje estuarija Krke

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja.

Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje instituciona-lnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.

Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.

OIKON – Institut za primjenjenu ekologiju

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet,

Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu

i vrtnu umjetnost

Ljubljanski urbanistični zavod

Voditelj konzorcija: Marija Bajica

Autorski tim: dr.sc. Sonja Butula (stručni voditelj), Goran Adlar, mr.sc. Ines Hrdalo, Jelka Hudoklin, Tena Kušan, dr.sc. Vladimir Kušan, Berislav Marković, Višnja Šteko

Projekt COAST

Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne

raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka

obalnog područja

Lipanj 2009. godine

Područje estuarija Krke

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje

obalnih krajobraza Dalmacije

i

Sadržaj

Sažetak........................................................................................................................................... xiExecutive summary ....................................................................................................................xiii1. Uvod......................................................................................................................................... 1

1.1 Ciljevi................................................................................................................................ 1 1.2 Radni proces...................................................................................................................... 2 1.3 Tehnika rada...................................................................................................................... 2 1.4 Prikupljanje informacija, podataka i prostornih podataka ................................................ 2

2. Opis lokacije ........................................................................................................................... 42.1 Geografski smještaj........................................................................................................... 4 2.2 Prirodna obilježja prostora ................................................................................................ 52.3 Društvena obilježja prostora ........................................................................................... 19

3. Analiza donesenih prostornih planova ure enja gradova/op ina i pripadaju ih odredbi za provo enje namjene/korištenja površina u odnosu na postoje u i planiranu zaštitu krajobraza .............................................................................................. 273.1 Metoda rada..................................................................................................................... 27 3.2 Sveobuhvatna analiza namjene i korištenja prostora/razvojnih prostornih pritisaka

i njihovih posljedica ........................................................................................................ 273.3 Analiza mehanizama/alata za ostvarenje zaštite okoliša, krajobraza i prirode ............... 35 3.4 Sinteza prikupljenih znanja ............................................................................................. 38

4. Tipološka klasifikacija krajobraza..................................................................................... 394.1 Metoda rada..................................................................................................................... 39 4.2 Krajobrazni uzorci........................................................................................................... 40 4.3 Krajobrazni tipovi ........................................................................................................... 44 4.4 Krajobrazna podru ja ...................................................................................................... 46 4.5 Analiza otoka Prvi a i Morinjskog zaljeva ..................................................................... 79

5. Vrednovanje krajobraza ..................................................................................................... 885.1 Metoda rada..................................................................................................................... 88 5.2 Vrednovanje krajobraznih podru ja................................................................................ 92

6. Ranjivost krajobraza ........................................................................................................... 966.1 Metoda rada..................................................................................................................... 96 6.2 Identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz .................................. 98 6.3 Model ranjivosti prostora - koncept ................................................................................ 98 6.4 Opis djelatnosti i njenih utjecaja na prostor obuhvata - podmodeli ranjivosti.............. 102 6.5 Korišteni podaci i vrijednosne matrice ......................................................................... 112 6.6 Združeni model ranjivosti ............................................................................................. 113 6.7 Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i modela ranjivosti kvaliteta

krajobraza...................................................................................................................... 113

7. Pogodnost krajobraza za turisti ko-rekreacijske djelatnosti ........................................ 1157.1 Metode rada................................................................................................................... 115 7.2 Model privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost - koncept ................ 117

ii

7.3 Matrice privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost .............................. 117 7.4 Rezultat - model privla nosti ........................................................................................ 119 7.5 Rezultat - model ranjivosti............................................................................................ 119 7.6 Pogodnost krajobraza za razvoj turisti ko-rekreacijskih djelatnosti - koncept ............ 120 7.7 Rezultat - model pogodnosti (razvojni, zaštitni i kompromisni) .................................. 121

8. Mjere/smjernice za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom ....................................................................................................................... 1238.1 Metode rada .................................................................................................................. 123 8.2 Pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadaju ih odredbi u

odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj ................... 123 8.3 Analiza provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i

akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike ...................................................................................................... 126

8.4 Specifi ne mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza ....................................... 131

9. Prilog I................................................................................................................................. 1369.1 Anketni upitnik za javnost ............................................................................................ 136 9.2 Anketni upitnik za struku.............................................................................................. 142 9.3 Rezultati vrednovanja ................................................................................................... 1459.4 Modeliranje ranjivosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice ................................... 146 9.5 Modeliranje privla nosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice ............................... 169

10. Prilog II ............................................................................................................................... 17210.1 Anketni materijal .......................................................................................................... 172 10.2 Primjer terenskog obrasca............................................................................................. 172

iii

Popis grafi kih priloga (grafi ki prilozi nalaze se u knjizi priloga)

Karta 1. Litološka karta (M 1:100 000) Karta 2. Geomorfološka karta (M 1:100 000) Karta 3. Hipsometrijska karta (M 1:100 000) Karta 4. Karta nagiba (M 1:100 000) Karta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000) Karta 6. Pedološka karta (M 1:100 000) Karta VII Pregledna karta površinskog pokrova (M 1:100 000) Karta 7a. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000) Karta 7b. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000) Karta 8. Karta naselja i prometnica (M 1:100 000) Karta 9. Karta kulturne baštine (M 1:100 000) Karta 10. Karta zašti enih podru ja (M 1:100 000) Karta 11. PPUG Skradin - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 12. PPUG Vodice - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 13. PPUO Bilice - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 14. PPUG Šibenik - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 15. PPUG Skradin - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 16. PPUG Vodice - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 17. PPUO Bilice - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 18. PPUG Šibenik - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta IXX Pregledna karta parcelacije (M 1:100 000) Karta 19a. Karta parcelacije (M 1:25 000) Karta 19b. Karta parcelacije (M 1:25 000) Karta 20. Karta uzoraka – Prvi i Lupac (M 1:5 000) Karta 21. Karta uzoraka – Morinje zaljev (M 1:5 000) Karta XXII Pregledna karta krajobraznih tipova (M 1:100 000) Karta 22a. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000) Karta 22b. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000) Karta XXIII Pregledna karta krajobraznih podru ja (M 1:100 000) Karta 23a. Karta krajobraznih podru ja (M 1:25 000) Karta 23b. Karta krajobraznih podru ja (M 1:25 000) Karta XXIV Pregledna karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:100 000) Karta 24a. Karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:25 000) Karta 24b. Karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:25 000) Karta 25. Karta ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000) Karta 26. Karta ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000) Karta 27. Karta ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000) Karta XXVIII Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:100 000) Karta 28a. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000) Karta 28b. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000) Karta 29. Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i združenog modela ranjivosti kvaliteta krajobraza (M 1:250 000) Karta 30. Karta privla nosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000) Karta 31. Karta ranjivosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000) Karta 32. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – razvoj (M 1:100 000) Karta 33. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – zaštita (M 1:100 000) Karta XXXIV Pregledna karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:100 000) Karta 34a. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000) Karta 34b. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

iv

Popis tablica

Tablica 1. Struktura površinskog pokrova prostora obuhvataTablica 2. Popis postoje ih koncesija za marikulturuTablica 3. Popis povoljnih zona za potrebe razvoja uzgoja ribe i školjakaTablica 4. Popis lokacija marina s brojem vezova za privezivanje plovnih objekataTablica 5. Popis ugostiteljsko-turisti kih zona u izdvojenim gra evinskim podru jimaTablica 6. Popis luka nauti kog turizma – marinaTablica 7. Cestovna infrastruktura - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okolišaTablica 8. Turizam - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okolišaTablica 9. Helidrom - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okolišaTablica 10. Raspodjela ocjena ukupnog modela ranjivostiTablica 11. Raspodjela ocjena modela privla nosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnostTablica 12. Raspodjela ocjena modela ranjivosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnostTablica 13. Vrijednosne matrice modela pogodnostiTablica 14. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – zaštitna varijantaTablica 15. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – kompromisna varijantaTablica 16. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – razvojna varijantaTablica 17. Usporedba dokumenata NSAP-a 1999. - 2008. za poglavlje krajobraz

v

Popis slika

Slika 1. Geografski smještaj demo podru ja - Estuarij rijeke KrkeSlika 2. Struktura površinskog pokrova prostora obuhvataSlika 3. Pogled iz zraka na otok Prvi (s JI)Slika 4. Pogled iz zraka na otok Prvi i Lupac (sa SZ)Slika 5. Pogled na naselje Prvi LukaSlika 6. Pogled na naselje Prvi Šepurine s moraSlika 7. Pogled na uvalu Trstevica kod Prvi ŠepurinaSlika 8. Pogled iz zraka na otok Zlarin (s JI)Slika 9. Pogled iz zraka na otok Zlarin (sa SZ)Slika 10. Pogled iz zraka na SZ dio otoka Zlarina (sa SI)Slika 11. Pogled na naselje Zlarin s moraSlika 12. Pogled iz zraka na otok KrapanjSlika 13. Pogled na otok Krapanj iz naselja BrodaricaSlika 14. Pogled iz zraka na podru je Morinje – kanal s JISlika 15. Pogled iz zraka na podru je Morinje – kanal sa JZSlika 16. Pogled na Kanal Morinje s prometnice u blizini JadrtovcaSlika 17. Pogled na Kanal Morinje s padina Gra ineSlika 18. Pogled iz zraka na podru je Morinje – Donje polje sa zapadaSlika 19. Pogled iz zraka na podru je Morinje – Donje polje sa SZSlika 20. Pogled na podru je Morinje – Donje polje sa SZSlika 21. Pogled na sjeverozapadni dio MorinjaSlika 22. Pogled na Morinje s jugozapadaSlika 23. Pogled iz zraka na podru je Brodarica sa SISlika 24. Pogled iz zraka na podru je Brodarica s JZSlika 25. Pogled na naselje Brodarica s JISlika 26. Pogled na zale e BrodariceSlika 27. Pogled iz zraka na podru je Zabla a sa SZSlika 28. Pogled iz zraka na podru je Zabla a s JZSlika 29. Pogled na blato Mala Solina sa SISlika 30. Pogled na unutrašnjost podru ja Zabla eSlika 31. Pogled na blato Velika Solina sa zapadaSlika 32. Pogled iz zraka na Šibenski zaljev sa sjeveraSlika 33. Pogled iz zraka na grad Šibenik sa zapadaSlika 34. Pogled na SZ dio grada ŠibenikaSlika 35. Pogled na grad Šibenika s JZSlika 36. Pogled na priobalni dio grada ŠibenikaSlika 37. Pogled iz zraka na Kanal Sv.Ante sa SISlika 38. Pogled iz zraka na Kanal Sv. Ante s JZSlika 39. Pogled na SI dio Kanala Sv. AnteSlika 40. Pogled na JZ dio Kanala Sv. AnteSlika 41. Pogled na klifoviti dio obale kanala Sv. AnteSlika 42. Pogled iz zraka na podru je Srima - zale e s jugaSlika 43. Pogled iz zraka na podru je Srima – zale e sa istokaSlika 44. Pogled iz zraka na naselje Jadrija i njezino zale e s JZSlika 45. Pogled na zale e podru ja Srima sa SISlika 46. Pogled iz zraka na podru je kanjona rijeke Krke i Zatona sa SISlika 47. Pogled iz zraka na podru je kanjona rijeke Krke s JZSlika 48. Pogled na kanjon rijeke Krke sjeverno od Šibenskog mostaSlika 49. Pogled iz zraka na uvalu u kojoj je smješteno naselje Zaton sa JISlika 50. Pogled na naselje Zaton sa JISlika 51. Pogled na vinograde u zale u Zatona i Rasline

vi

Slika 52. Pogled na maslinike u zale u Zatona i RaslineSlika 53. Pogled iz zraka na zale e Zatona i Rasline sa SZSlika 54. Pogled iz zraka na zale e Zatona i Rasline sa SISlika 55. Pogled iz zraka na podru je Razor – Zekovac s JZSlika 56. Pogled na unutrašnjost podru ja Razor – ZekovacSlika 57. Pogled iz zraka na podru je Razor – Zekovac s JISlika 58. Pogled iz zraka na podru je Bilice – Prokljan – Raslina sa JISlika 59. Pogled na mocire u unutrašnjosti podru ja Bilice – Prokljan – RaslinaSlika 60. Pogled iz zraka na Raslinu sa JISlika 61. Pogled iz zraka na podru je Bilice – Prokljan – Raslina sa SISlika 62. Pogled na naselja s južne strane Prokljanskog jezeraSlika 63. Pogled na zale e Prokljana sa sjeveraSlika 64. Pogled iz zraka na kanjon Gudu e sa sjeveraSlika 65. Pogled na mo varno podru je kod uš a vodotoka Gudu e u istoimeni kanjonSlika 66. Pogled iz zraka na kanjon rijeke Krke i grad Skradin sa SISlika 67. Pogled na kanjon rijeke Krke kod skradinskog mostaSlika 68. Pogled na dio kanjona rijeke Krke i grad Skradin sa JZSlika 69. Pogled na grad SkradinSlika 70. Pogled iz zraka na podru je Skradinskog polja sa SISlika 71. Pogled na podru je Skradinskog polja sa JISlika 72. Pogled na Skradin i podru je Skradinskog polja sa sjeveraSlika 73. Pogled na podru je Skradinskog polja iz naselja Lazinica prema juguSlika 74. Pogled iz zraka na podru je LozovacSlika 75. Pogled na unutrašnjost podru ja LozovacSlika 76. Pogled na opožareni predio u unutrašnjosti podru ja LozovacSlika 77. Otvoreno more u Prvi kom kanaluSlika 78. More u Luci PrviSlika 79. Niska, stjenovita obalaSlika 80. Jugozapadna obala otoka Prvi aSlika 81. Šuma na JI dijelu Prvi a, na podru ju KapelicaSlika 82. Šuma na najvišem dijelu Prvi a, na podru ju VitkoviSlika 83. Polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela kod uvale TrsteviceSlika 84. Polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima na isto nojstrani otoka Prvi aSlika 85. Zapuštene simetri ne izdužene uske terase na JZ dijelu otoka LupcaSlika 86. Zapuštene simetri ne izdužene široke terase na krajnjem sjeveru otoka Prvi aSlika 87. Maslinici na simetri nim izduženim uskim terasamaSlika 88. Maslinici na simetri nim izduženim širokim terasamaSlika 89. Zapuštena poljoprivreda ome ena mocirama simetri ne, izdužene parcelacije na JZ dijelu otoka Prvi aSlika 90. Pogled iz zraka na Prvi ŠepurineSlika 91. Pogled na Prvi Šepurine s moraSlika 92. Pogled iz zraka na Prvi LukuSlika 93. Pogled na Prvi Luku s moraSlika 94. More u kanalu MorinjeSlika 95. More u Morinjskom zaljevuSlika 96. Stjenovita obala uz kanal MorinjeSlika 97. Muljevita obala uz Morinjski zaljevSlika 98. Šuma južno od otoka Oto ac uz kanal MorinjeSlika 99. Šuma uz kanal MorinjeSlika 100. Šikara na podru ju Gajac, isto no od naselja JadrtovacSlika 101. Šikara na podru ju Do ina, južno od naselja JadrtovacSlika 102. Travnate površine južno od kanala Morinje iz zrakaSlika 103. Tipi ni travnjaci u okolici Morinja

vii

Slika 104. Pogled iz zraka na uvalu Vrulje južno od naselja JadrtovacSlika 105. Uvala VruljeSlika 106. Vodotok na JI strani Morinjskog zaljeva iz zrakaSlika 107. Pogled na vodotok na JI strani Morinjskog zaljevaSlika 108. Polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima isto no od naselja JadrtovacSlika 109. Polja simetri ne, izdužene parcelacije sjeverno od Morinjskog zaljevaSlika 110. Maslinici sa mocirama asimetri ne, pravokutne, široke parcelacije zapadno od Morinjskog zaljevaSlika 111. Maslinici sa mocirama pravokutne, izdužene parcelacije zapadno od Morinjskog zaljevaSlika 112. Zapuštena poljoprivreda ome ena suhozidima organskog, izrazito izduženog oblika na SZ podru ja MorinjaSlika 113. Zapuštena poljoprivreda ome ena mocirama pravokutne, izdužene parcelacije zapadno od Morinjskog zaljevaSlika 114. Zapuštena poljoprivreda ome ena mocirama asimetri ne, pravokutne, široke parcelacije zapadno od Morinjskog zaljevaSlika 115. Pogled na G. RažineSlika 116. Pogled na Ražine iz zrakaSlika 117. Pogled na zeselak Tari iSlika 118. Pogled na zaselak Mu i i iz zrakaSlika 119. Pogled na JadrtovacSlika 120. Pogled na Jadrtovac iz zrakaSlika 121. Hodogram postupka izrade modela ranjivostiSlika 122. Priprema matrica ranjivosti i povezivanje podmodela u kona ni model ranjivostiSlika 123. Hodogram postupka izrade modela pogodnostiSlika 124. Priprema matrica privla nosti i povezivanje podmodela u model privla nostiSlika 125. Povezivanje modela ranjivosti i privla nosti u kona ni model pogodnosti za djelatnost turizam i rekreacijaSlika 126. Pristup web anketi za stru nu javnost preko portala Projekta COAST

viii

Popis literature

Stru ni, znanstveni i ostali radovi

Andereck, K. L. (1993): The Impacts of Tourism on Natural Resources, Parks and Recreation, 28 (6), 26-32.

Babi , I. (1986): Skradin i njegovo podru je u prošlosti Skradin, Mjesna zajednica, Skradin.

Bogunovi , M., Šmanjak, I. (1983): Osnovna pedološka karte u mjerilu 1:50 000, sekcije Žirje 2 i 4, Šibenik 1 i 3. Projektni savjet za izradu pedološke karte SR Hrvatske.

Butula, S. (2003): Planning for Sustainable Development: the Significance of Different Social Interests in Landscape, Društvena istraživanja, 12 (3-4); str. 427-441.

Državni hidrometeorološki Zavod: Mjerenja na meteorološkoj postaji Šibenik.

Edington, J. M., Edington, M. A. (1986): Ecology, Recreation and Tourism, Cambridge University Press, New York.

Faivre, S., Fouache, E. (2003): Some tectonic influences on the Croatian shoreline evolution in the last 2000 years, Zeitschrift für Geomorphologie, 47/4, Berlin-Stuttgart 521-537.

FAO (1976): A framework for land evaluation, Soil Bull. No. 32. FAO, Rome and ILRI, Wageningen, Publ. No. 22.

Feri , S. (2000): Krka: vodi rijekom Krkom i Nacionalnim parkom Krka, Nacionalni park Krka, Šibenik.

Gartner, William C. (1996): Tourism Development: Principles, Processes, and Policies, Van Nostrand Reinhold, New York.

Goldman, Charles R. (1989): Lake Tahoe: Preserving a Fragile Ecosystem, Environment, 31 (7), 7-31.

Gra anin, M., Ilijani , Lj., (1977): Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga, Zagreb.

Hauer, F. (1868): Erläuterungen zur Geologischen Übersichtskarte der Österr.-Ung. Monarchie, Blatt X, Dalmatien, Jahrb. Geol. R. A. 18, Wien.

Horvati , S., (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s op im pregledom vegetacijskih jedinica hrvatskog primorja. Prirodoslovna istraživanja JAZU, serija Acta Biologica, 4 (33): 5-181.

Husnjak, S. (2000): Procjena rizika erozije tla vodom metodom kartiranja u Hrvatskoj, doktorska disertacija, Agronomski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Zagreb.

Ivanovi , A. (1960): Nova nalazišta keramosferina u Dalmaciji i njihovo stratigrafsko zna enje, Geol. vjesnik 13, Zagreb.

Kalogjera, A. (1997): Otok Zlarin-mali naseljeni otok (prirodno-geografske osobine), Geoadria, vol.2 no.1, Zadar.

Kapelj, J. (2002): Strukturni sklop šireg podru ja Promine u Sjevernoj Dalmaciji i odraz na hidrogeološke odnose, doktorska disertacija, Geološki odsjek PMF-a Sveu ilišta u Zagrebu, Zagreb.

Koš ak Mio i -Stoši V., Mlakar A., Maruši J. (1999): Environmental vulnerability study of the Riparian Landscape of the river Kupa/Kolpa, Me unarodna konferencija “Spatial Information Management in the New Millenium”, Krakow, Poland, 15-17 11 1999. str. 120-128.

Koš ak Mio i -Stoši V. (2003): Razvoj poljoprivrede i seoskih podru ja u kontekstu zaštite krajobraza, Nacionalni program za poljoprivredu i seoska podru ja, Nacrt, Podsastavnica: O uvanje i razvitak seoskog prostora, Agronomski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH Koordinator: Žimbrek, T.

Koš ak Mio i -Stoši , V., Butula, S. (2005): Environmental Vulnerability Analysis as a Tool for SEA of Spatial Plans. Knjiga sažetaka, International experience and perspectives in SEA, str. 26-30, Prague, Czech Republic, International Association for Impact Assessment (IAIA), str. 69-70.

Kranjec, V (1957): Geološko kartiranje podru ja Šibenik-Rogoznica, Arh. IGI-a, Zagreb.

Mamuži , P. (1965): Gornjokredne naslage srednje Dalmacije, Acta geologica V, Zagreb.

ix

Mamuži , P. (1973): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tuma za list ŠIBENIK K 33-8, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, Savezni geol. Zavod, Beograd, str. 37.

Marguš, D. (2002): Rijeka Krka: izvori i podrijetlo voda, Hrvatska vodoprivreda, vol.11, br.120, Zagreb, str. 4-6.

Martinovi (ur.) (1998): Baza podataka o hrvatskim tlima, Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb.

Martinovi , J. (2000): Tla u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, str. 270.

Martinovi , J. (2003): Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj, Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume Zagreb, Zagreb, str. 525.

Maruši , J. (1987): Na rtovalska analiza in vrednotenje krajine – skripta.

Maruši , J., et.al. (1998): Metodološke osnove (uvodni svezak), Regionalna razdelitev krajinskih tipov v Sloveniji, Ministarstvo za okolje in prostor RS, Urad RS za prostorsko planiranje, Ljubljana

Maruši , J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega na rtovanja na ravni ob ine, I zvezek: Varstvo okolja v ob ini: Zakonodaja. Problemi. Poti za njihovo razreševanje, ONIX, Ljubljana.

Maruši , J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega na rtovanja na ravni ob ine, II zvezek: Modeli v na rtovanju, Vrednotenje, Vrednost, ONIX, Ljubljana.

Maruši , J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega na rtovanja na ravni ob ine, III zvezek: Kompleksni okoljevarstveni postopki v prostorskem na rtovanju, Komplekni postopki okoljevarstvenega na rtovanja, Izbor modelov ranljivosti, Priprava modelov, ONIX, Ljubljana.

Maruši , J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega na rtovanja na ravni ob ine, IV zvezek: Presoja predloga za cestno povezavo v severnem delu Ljubljane, ONIX, Ljubljana.

Mathieson, A., Wall, G. (1982): Tourism: Economic, Physical and Social Impacts, Longman House, New York.

Mili , B. (2002): Razvoj grada kroz stolje a III, Školska knjiga, Zagreb.

Pavleti , Z. (1960): Sedreni slapovi rijeke Krke i njihov postanak, Krš Jugoslavije, 2, JAZU, Zagreb.

Pediši , (online):

http://www.skradin.hr/povijest.php.html

Penzar, B., Penzar, I., Orli , M., (2001): Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana, Nakladna ku a Dr. Feletar, Zagreb.

Perica, D., Oreši , D., Trajbar, S. (2005): Geomorfološka obilježja doline i porije ja rijeke Krke s osvrtom na dio od Knina do Biluši a buka, Geoadria: glasilo Hrvatskoga geografskog društva Zadar i Odjela za geograafiju Sveu ilišta u Zadru, vol.10, br.2, Zadar, str. 131-156.

Petkovi , K (1930): Pregledna geološka karta Kraljevine Jugoslavije 1 : 1 000 000, Beograd.

Relph, E. (1976): Place and Placelessness, Pion Limited, London.

Schubert, R. (1902): Vorlage des Kartenblattes Zaravecchia-Stretto/30 XII, Verh. Geol. R. A., Wien.

Schubert, R. (1905a): Zur Stratigraphie des Istrisch-Dalmatinischen Mitteleozäne, Verh. Geol. R. A., Wien.

Schubert, R. (1905b): Erläuterungen zur Geologischen Karte Zaravecchia-Stretto, Geol. R. A., Wien.

Schubert, R. (1909): Geologija Dalmacije, Matica Dalmatinska, Zadar.

Slukan-Alti , M. (2007): Povijesna geografija rijeke Krke: kartografska svjedo anstva, Javna ustanova Nacionalni park Krka, Šibenik.

Stache, G. (1912): Über Rhipidionina st. und Rhapidionina st. neubennante Miliolidentypen der unteren Grenzstufe der Küstenländischen Paläogens und die Keramosphaerinen der Oberen Karstkreide. Jahrb. Geol. R. A. Wien.

Šiki , D. (1965): Geologija podru ja s paleogenskim naslagama Istre, hrvatskog primorja i Dalmacije, Disertacija, Zagreb.

Šiki , D. i sur. (1969): Litološki i biostratigrafski tipovi razvoja paleogena u Istri i Dalmaciji. III. Simpozij Dinarske Asocijacije, Zagreb.

x

Škevin-Mikulandra, A. (2005): Analiza perceptivnih elemenata slike grada Šibenika prema modelu Kevina Lyncha, Prostor, znanstveni asopis za arhitekturu i urbanizam, vol.13, no.1(29), Zagreb.

Šušnjar, M. (1964): Interpretacija geotektonskih odnosa oblasti Like, Ravnih kotara, Unsko-Kninskog vora, Fond stru . dok. IGI-a, Zagreb.

Prostorno planski dokumenti

Prostorni plan Šibensko-kninske županije, Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije, (11/02).

Prostorni plan ure enja Grada Skradina, Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije, (2/99).

Prostorni plan ure enja Grada Šibenika, Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije, (3/03, 11/07).

Prostorni plan ure enja Grada Vodica, Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije (14/06).

Prostorni plan ure enja Op ine Bilice, Službeni vijesnik Šibensko-kninske županije (9/06).

Propisi

Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN, 63/99)

Zakon o javnim cestama (NN 100/96 i 76/98)

Ostale internet stranice

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Vrste_cesta

http://www.cgp.si/hr/Djelatnosti/Odrzavanje-cesta

http://www.epd.gov.hk/eia/register/report/eiareport/eia_1132005/ES/pdf/TOC-ES.pdf

(accessed: 3.10.2008.)

http://www.infoadriatic.com

http://www.londonheliport.co.uk/page_environmental.asp

(accessed: 3.10.2008.)

http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/nn-127-05-Pravilnik-zeljezn-infrastruktura.htm

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/0303.htm

http://www.scardona.com/hrv/frame.htm

http://www.sibenik.hr/sibenik/kroz_povijest.asp

xi

Sažetak

Najvažniji cilj pokretanja projekta COAST je da se istraže i preporu e modeli razvitka hrvatskih obalnih podru ja koji ne e utjecati na smanjenje biološke i krajobrazne raznolikosti, ali niti na smanjenje prirodnog i kulturnog identiteta. Izrada krajobraznih osnova za odabrane primjerne lokacije (podru ja obuhvata)1 ima za cilj pove anje svijesti o vrijednostima krajobraza, osobito u prostornom planiranju, ali i u drugim sektorskim planiranjima. S obzirom na prirodu problema i ciljeve, bilo je potrebno izvršiti inventarizaciju, tipološku klasifikaciju i vrednovanje krajobraza koji su zastupljeni na tim podru jima. Osim toga, bilo je potrebno procijeniti glavne pritiske na utvr ene tipove krajobraza, te sukladno glavnim razvojnim zahtjevima (turisti ko-rekreacijska djelatnost) utvrditi njihovu ranjivost i eventualnu pogodnost za navedenu djelatnost. Na kraju je trebalo propisati mjere specifi ne za svaki tip krajobraza, koje trebaju osigurati razvoj djelatnosti s jedne strane i zaštitu krajobraznih vrijednosti s druge strane.

Osnovna tehnika rada korištena na ovom projektu je digitalna obrada prikupljenih podloga i podataka ra unalom uz pomo GIS-a. Pomo u GIS alata uspostavljena je GIS baza podataka, te je izvršena ekspertna vizualna i digitalna interpretacija georeferenciranih ortofoto, topografskih i tematskih karata. Na taj su na in dobivene željene informacije o prostoru, koje su se mogle dalje obra ivati (analizirati) i predo avati. Dobiveni georeferencirani prostorni podaci, uz pomoprograma ProVal, korišteni su dalje u izradi modela ranjivosti, privla nosti i pogodnosti.

Za postizanje postavljenih ciljeva prvo je obavljena tipološka klasifikacija krajobraza, odnosno njihova podjela na tipove/podru ja sa izraženim zajedni kim karakteristikama i vidljivim prostorno-vizualnim obilježjima. Postupak tipološke klasifikacije se sastojao od prepoznavanja tipova na temelju topografskih, fotografskih i tematskih informacija o prostoru koji se vrednuje, što je projektni tim obavio u uredu. Ta je klasifikacija bila podloga za terensko istraživanje nakon kojega se obavila završna tipološka klasifikacija koja, uz kartografski prikaz u željenom mjerilu i opsežnu fotodokumentaciju, sadrži i detaljne opise svih utvr enih krajobraznih uzoraka, tipova i podru ja.

Vrednovanje krajobraznih podru ja izra eno je uzimaju i u obzir stru na mišljenja i mišljenja javnosti. Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke imalo je za cilj, u prvom redu, odrediti doživljajnu vrijednost krajobraznih podru ja, dok je vrednovanje od strane javnosti imalo za cilj pokazati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, slu ajniposjetitelji podru ja) i njihov odnos prema krajobrazu. Kona ne vrijednosne ocjene dobivene su kao rezultat ekspertne procjene svake vrednovane karakteristike uzimaju i u obzir uvjete i rezultate anketiranja. One su, uz detaljan opis vrednovanih kvaliteta svih krajobraznih podru ja, prikazane na kartografskom prikazu u mjerilu 1:25 000.

Modeliranje ranjivosti kvaliteta okoliša temeljilo se na simuliranju mogu ih utjecaja pojedinih djelatnosti na njegove kvalitete. Ono omogu uje procjenu prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti na osnovi logi kog poimanja – tamo gdje je stupanj kvalitete ve i – tamo je stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji. Model ranjivosti je vrijednosna i specifi na prostorna slika zaštitnih zahtjeva. Analizirani zaštitni zahtjevi bili su definirani projektnim zadatkom i uklju ivali su: vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza. Rezultat modeliranja ranjivosti krajobraza su karte ranjivosti tih kvaliteta krajobraza, te združena karta ranjivosti na razvojne pritiske.

1 Podru je (Lot)1: op ine Ston i Janjina s Malostonskim zaljevom, Podru je (Lot)2: otoci Vis i Biševo, Podru je (Lot)3: estuarij rijeke Krke, Podru je (Lot)4: jugoisto ni dio otoka Paga

xii

Pri modeliranju pogodnosti krajobraza za prihvat turisti ko-rekreacijske djelatnosti primijenjena je metoda dvojne analize prostora, koja se temelji na modeliranju privla nosti i ranjivosti prostora. Upravo ovakav dvojni pristup simulaciji kvaliteta krajobraza (s aspekta razvoja i s aspekta zaštite) omogu uje planerima analiti ko raš lanjivanje sustava vrijednosti u prostoru, te služi kao alat za kasniju sintezu – odre ivanje pogodnosti prostora za odre enu planiranu namjenu – u ovom slu aju turisti ko-rekreacijsku. Pri spajanju modela privla nosti i ranjivosti u model pogodnosti korištene su dvodimenzionalne vrijednosne matrice, prate i logiku: što ve aocjena privla nosti i manja ocjena ranjivosti, to ve a pogodnost. Upotrijebljene su tri varijante vrijednosnih matrica – zaštitna varijanta, s najstrožim kriterijem ocjenjivanja pogodnosti s aspekta ranjivosti prostora; razvojna varijanta, s najmanje strogim kriterijima pri ocjenjivanju; te kompromisna varijanta, sa srednje strogim kriterijima pri ocjenjivanju. Rezultat modeliranja pogodnosti je kartografski prikaz podru ja pogodnih za razvoj turisti ko-rekreacijskihdjelatnosti.

Završna faza obuhvatila je prou avanje postoje eg zakonodavnog okvira prostornog ure enja i planiranja u odnosu na smjernice proizašle iz Konvencije o europskim krajobrazima, te provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike, s ciljem predlaganja metodoloških smjernica za poboljšanje razvoja politika krajobraza. Uz to su definirane mjere zaštite krajobraza i njegova održivog razvoja/korištenja, koriste i se dobivenim rezultatima iz prethodnih faza projekta. Predložene mjere prostorno su specifi ne za predmetno podru je i formulirane na na in koji je predvi en prostorno-planskim dokumentima lokalne razine (PPUG/O), uklju uju i i 2-3 turisti ke zone predvi ene istim planovima u podru ju obuhvata.

Rezultati projekta dokumentirani su u Završnom izvješ u posebno za svako podru je obuhvata, na na in da prate tijek izvo enja projekta i opisuju na in rada. Uvodno se opisuje tematika kartiranja i analize krajobraza, zadani ciljevi, metode, tehnike rada, te sam radni proces primijenjen u ostvarivanju zadanih ciljeva. Nakon uvodnih poglavlja, za svako od 4 podru jaobuhvata detaljno se opisuje lokacija, analizira prikupljena prostorno-planska dokumentacija, te navodi metodologija izrade i rezultati tipološke klasifikacije krajobraza, vrednovanja krajobraznih podru ja, analize ranjivosti krajobraza na razvojne pritiske i analize pogodnosti krajobraza za turisti ko-rekreacijske djelatnosti. Izvješ e završava predlaganjem adekvatnih mjera/smjernica za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom.

Rezultat projekta je, me u ostalim, i metodologija koja je dovoljno objektivna i fleksibilna da može objediniti interese lokalnog stanovništva i javnosti, te potrebe zaštite krajobraza. Rezultati koji se mogu dobiti korištenjem ove metode mogu služiti kao jedna od podloga za izradu prostorno-planske dokumentacije (PPŽ, PPO/G i sl.). Nedvojbeno je, tako er, da primijenjena metodologija i cjelokupni postupak može doprinijeti objektivizaciji u postupku donošenja planskih odluka. Ipak, želimo naglasiti da postoje klju ni faktori uspjeha primjene ove metodologije, a to su ažurni podaci/podloge i njihova dostupnost, upotreba jedinstvenog sustava vrednovanja i kriterija odlu ivanja, participativni pristup svih zainteresiranih strana, integriranje svih utjecanih sektora i sastavnica okoliša, te multidisciplinarni ekspertni tim.

xiii

Executive summary

In comparison to other Mediterranean regions the Dalmatian Coast has reasonably preserved biological and landscape diversity that is being threatened by the recent increase in the main economic activities in the area. Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development project (COAST) has been developed in an effort to promote sustainable development principles. The Project is executed by the Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction (MEPPPC), with the support of UNDP CO Croatia and Global Environment Facility (GEF) and in cooperation with other line ministries, four Dalmatian counties and a number of local NGOs, firms and individuals.

During 2008 (April 2008 – November 2008) as part of this project the landscape inventorisationand assessment methodology was developed and tested on four selected demo-sites2. In addition, a number of area specific practical sustainable policies and measures for local physical plans, development control and environmental assessments were proposed.

The methodology comprised of a number of activities starting with data gathering, collation and analysis, GIS database creation on thematic and metadata level.

Landscape typological classification was concerned with the subdivision of the landscape into areas. Main criteria for identification of landscape areas (types) were derived from landform, water, land cover, and landscape patterns that were subsequently checked in the field, consolidated and described.

The evaluation of landscape was carried out by ranking the landscape units on the basis of diversity, spatial order and harmony. The evaluation included reference values from the phase of landscape characterisation and values identified from public perception survey.

During the phase of landscape sensitivity analysis the identified and evaluated landscape character types were analyzed from the point of specific developmental aspects, based on criteria of how much vulnerable certain area is due to three main development pressures.

Conceptualisation of landscape suitability was done for tourism development and recreation areas and specifically for tourist zones designated in physical planning documents. Landscape suitability modelling included the assessment of attractiveness and vulnerability to produce suitability model. Spatial modeling as well as analysis of landscape suitability was performed using GIS GRID spatial analysis tools (ArcGIS/ArcInfo, ProVal, IDL).

Policy measures proposition phase was the most important part of the project and used the synthetic knowledge obtained from previous phases in order to suggest adequate policy response in development plans for the area concerned (spatial or sectoral). Proposed policy measures ranging from the encouragement of certain types of development to total preservation and conservation of the particular landscape, were area/site specific and in accordance with the general statutory, national and international policy and best-practice framework.

This methodology, the first of its kind in Croatia, has a potential to form the basis for the sustainable management and protection of landscape diversity in future. The key success factors of the implementation are availability of data, the use of unique assessment and evaluation criteria, participative and integrated approach coordinated by a multidisciplinary expert team.

2 South east part of Pelješac peninsula (Municipalities of Ston and Janjina with Malostonski Bay), the islands Vis and Biševo, Krka river estuary and south east part of island Pag

xiv

1

1. Uvod

Podru je se odlikuje prirodnim bogatstvom toka rijeke Krke koji je generirao prepoznatljiv ambijent visokih vizualnih vrijednosti. S obzirom da je povijest ovoga podru ja vrlo burna i nestabilna, nije bilo prilike da se u istoj mjeri razvije i održi kulturna pozadina. U pozitivnom smislu svakako vrijedi spomenuti jezgre Skradina, Šibenika i Zatona, kao i ostatke prepoznatljivih agrikulturnih krajobraza.

Društvene promjene koje su obilježile prostor i širu okolicu stvorile su nekoliko specifi nih prostornih problema. Jedan od najizraženijih problema je slabljenje i napuštanje poljoprivredne proizvodnje, što se o ituje u jakim procesima sukcesije. Problem je utoliko ve i jer su agrikulturni krajobrazi koji nestaju pod šumom i šikarom vrlo specifi ni i raznoliki. Gusti splet raznih oblika suhozida ve je danas teško itljiv, pa vizualni identitet prostora više nije isti. Današnja poljoprivredna proizvodnja uglavnom je smještena u udolinskim dijelovima podru ja, a sastoji se uglavnom od miješanih kultura na usitnjenim parcelama.

Sa druge strane, ja anje turisti ke djelatnosti snažno se odrazilo na izgled morske obale. Izgradnja gotovo cijele obale od Vodica do Morinja agresivno je i nepovratno preuzela identitet prostora. Dominira apartmanska izgradnja, ija je arhitektura esto predimenzionirana i uglavnom ne poštuje prostorne vrijednosti. Uz apartmane, snažno djeluje i turisti ki kompleks Solaris, kao i betonizacija i industrijalizacija obale.

Neorganiziranost unošenja antropogenih elemenata obilježila je i unutrašnjost podru ja. Snažni elementi kao što su prometnice, dalekovodi, odlagališta sme a i industrijski objekti unose kaoti nost u prostor. Industrijski napredak prethodnog stolje a tako er je trajno ozna io karakter podru ja Šibenika i Lozovca, pa i šire.

1.1 CiljeviIdentificirati strukturna obilježja krajobraza, zakonitosti njihova oblikovanja, te njihovo trenutno stanje.

Izvršiti identifikaciju i klasifikaciju krajobraznih tipova i podru ja.

Izvršiti kategorizaciju krajobraznih podru ja prema njihovim vizualnim kvalitetama, od strane javnosti (anketiranje javnosti) i od strane struke – krajobraznih arhitekata.

Identificirati glavne razvojne zahtjeve i pritiske na krajobraz.

Procijeniti ranjivost prethodno kategoriziranih krajobraznih podru ja na identificirane razvojne pritiske.

Procijeniti pogodnost krajobraza za razvoj turisti ko-rekreacijskih djelatnosti.

Definirati mjere za održivi razvoj i zaštitu krajobraza.

2

1.2 Radni proces

Radni proces je, s obzirom na prirodu problema i ciljeve, bio veoma složen i sastojao se iz nekoliko radnih faza:

prikupljanja informacija, podataka i prostornih podataka

analize prikupljenih podataka

tipološke klasifikacije krajobraza

vrednovanja krajobraznih kvaliteta

modeliranja ranjivosti krajobraza na razvojne pritiske

modeliranja pogodnosti krajobraza za turisti ko-rekreacijske djelatnosti

predlaganja mjera/smjernica za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom.

Metode rada za svaku radnu fazu detaljno su opisane u pripadaju im poglavljima.

1.3 Tehnika rada

Osnovna tehnika rada koja je korištena na ovom projektu je digitalna obrada podataka ra unalomuz pomo GIS-a (Geographical Information System, tj. Geografski informacijski sustav), kojega ini skup opreme, programa i prostorno odre enih podataka koji omogu uju brzo i kvalitetno

rukovanje, upravljanje, obradu i stvaranje novih informacija potrebnih za donošenje odluka u svim ovjekovim djelatnostima.

Pomo u ArcView 3 i ArcGis 9 programskog paketa izvršena je digitalna interpretacija georeferenciranih ortofoto, topografskih i tematskih karata. Na taj na in su dobivene željene informacije o prostoru koje su se mogle dalje obra ivati (analizirati) i predo avati. Dobiveni georeferencirani prostorni podaci, uz pomo kompjutorskog programa ProVal, korišteni su dalje u izradi modela ranjivosti, privla nosti i pogodnosti.

1.4 Prikupljanje informacija, podataka i prostornih podataka

Nakon izvršene identifikacije svih potrebnih podataka za krajobraznu inventarizaciju i analizu, odre ivanja njihove preciznosti, sukladno s mjerilom kartiranja (1: 25000, 1: 5000), te provjere njihove dostupnosti, uslijedilo je njihovo prikupljanje. Prikupljani su svi potrebni prostorni podaci, karte, relevantna literatura, prostorno-planska dokumentacija, te razvojni planovi koji su bili potrebni za inventarizaciju, tipološku klasifikaciju, vrednovanje i izradu modela ranjivosti i pogodnosti krajobraza podru ja obuhvata. Od velike važnosti za sam projekt bilo je prikupljanje prostornih planova županija i prostornih planova ure enja op ina/gradova, te topografskih i ortofoto karata.

Pregledom prikupljene literature obuhva ena su podru ja dostupna i publicirana istraživanja, te stru ni radovi u podru ju razvoja krajobraza i obilježja krajobraza (prirodna, društvena, ekonomska) predmetnog podru ja.

Nakon prikupljanja razli itih tematskih kartografskih podataka, topografskih i ortofoto karata, pristupilo se pripremi za njihovu daljnju analizu u GIS-u, u obliku standardiziranih tematskih karata. Nažalost, veliki broj tematskih podataka nije bio dostupan u analognom, a kamoli u

3

digitalnom obliku (vegetacijske karte, geomorfološke karte, karte površinskog pokrova, parcelacijske karte) ili je, pak, bio dostupan, ali u drugom mjerilu kartiranja (geološke i pedološke karte). To je znatno otežalo i usporilo samu pripremu tematskih karata potrebnih za daljnju krajobraznu analizu. Znatan broj tematskih karata nastao je interpretacijom topografskih i ortofoto karata, kao: hidrološka karta, karta površinskog pokrova, parcelacijska karta, karta naselja i prometnica. Za izradu hipsometrijske karte, karte nagiba i dijelom geomorfološke karte korišten je digitalni model reljefa (DMR) veli ine piksela 25x25 m za kopneni dio i 10x10 m za otoke. Geomorfološka karta za podru je Krke uop e nije postojala, a budu i da je reljef bio jedan od glavnih kriterija kod tipološke klasifikacije krajobraza, naru ena je izrada geomorfološke karte od strane odgovaraju ih stru njaka posebno za potrebe ovoga projekta. Litološka i pedološka karta bile su dostupne u vektorskom obliku, ali u mjerilu 1:100 000, što je procijenjeno kao dovoljna razina kartiranja za daljnju krajobraznu analizu. Karte zašti enih prirodnih podru ja i kulturne baštine nastale su vektorizacijom prostornih entiteta (to aka, ploha) iz grafi kih priloga Prostornog plana Šibensko-kninske županije samo za podru je podru jeobuhvata. Od izrade vegetacijske karte se odustalo, jer su dostupne bile jedino karte u analognom obliku, starosti preko 50 godina. Vektorizirati ih je procijenjeno kao veliki posao, a dobiveni podaci bili bi nerelevantni. Iz tog razloga odlu eno je osvrt na vegetaciju dati kroz kartu površinskog pokrova, koja je nastala vizualnom interpretacijom dobivenih ortofoto karata, korištenjem karte staništa u M 1: 100 000 i konzultacijama s kolegama koji su radili na projektu COAST staništa.

4

2. Opis lokacije

2.1 Geografski smještaj

U skladu s prirodno-geografskim, društveno-gospodarskim i funkcionalno-gravitacijskim obilježjima, Šibensko-kninska županija dijeli se na primorje s oto jem, te kontinentalno zaobalje (PP Šibensko-kninske županije, 2002.). Unutar zone primorja s oto jem navedene županije nalazi se demo podru je Estuarij rijeke Krke, koje obuhva a obalno podru je od Vodica do Morinjskog zaljeva, otoke Zlarin, Prvi i Kaprije, te zaobalni poljoprivredni prostor oko estuarija rijeke Krke sve do Skradina, uklju uju i Skradin i Skradinsko polje, te Bilice, Raslinu i Zaton sa zale em.

Slika 1. Geografski smještaj demo podru ja - Estuarij rijeke Krke

5

2.2 Prirodna obilježja prostora

2.2.1 Klimatološka obilježja

Podru je Šibenika i Krke se, prema najop enitijim klimatskim podjelama, može svrstati u podru je formule Csax prema Köppenu, što ozna ava toplu-umjereno kišnu klimu. Obilježena je blagom zimom i suhim ljetom, s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime u odnosu na najsušniji mjesec ljeta, uz sekundarni maksimum oborine u prolje e (od ožujka do lipnja). Koli ina oborine u najsušnijem mjesecu je ispod 40 mm. Ljeta su vru a, suha i vedra. Prema Thornthwaitovoj podjeli, koja je bazirana na vodnoj bilanci, ovo podru je spada u subhumidnu klimu.

Promatrano podru je može se raš laniti, prema razli itim podvrstama klime koje u pojedinim dijelovima prevladavaju, na oto ni i obalni dio, dio uz rijeku Krku i Prokljansko jezero, te dio u unutrašnjosti podalje od rijeke i mora.

Obalni i oto ni dio karakteriziran je nešto manjim rasponom prosje nih ekstremnih temperatura, eš om pojavom sumaglice i magle i nešto ve om vlažnoš u zraka. U unutrašnjosti je vlažnost

zraka uz rijeku Krku i Prokljansko jezero ve a, a pojava sumaglice i magle eš a u odnosu na dio koji je udaljen od vodenih površina. Raspon prosje nih minimalnih i maksimalnih dnevnih temperatura je za unutrašnji dio ve i nego uz more i na otocima.

Temperatura

Prosje na godišnja temperatura, prema podacima s postaje Šibenik, iznosi približno 15,4 °C. Prosjek temperature u najtoplijem mjesecu, srpnju, iznosi 24,9 °C, a mjese ni usrednjeni prosjek maksimalnih dnevnih temperatura u istom mjesecu je 31,4 °C. Najhladniji mjesec, sije anj, ima prosje nu temperaturu 6,8 °C, a prosjek usrednjenih mjese nih minimalnih temperatura u istom mjesecu je 1,0 °C. Ovi podaci ukazuju na relativno blagu klimu pod utjecajem mora, s toplim ljetima i blagim zimama.

Oborine

Obalno podru je koje je predmet ovoga teksta je relativno male visine, koja samo na brdima u zale u Šibenika dostiže 200 m, dok su preostali dijelovi niži od 100 m, pa je koli ina oborine koja padne na tom prostoru poprili no ujedna ena. Može se pretpostaviti da nešto ve a koli ina oborine padne u okolici Šibenika, dok manja koli ina padne na otocima. Višegodišnji prosjek na postaji Šibenik iznosi 800 mm oborine godišnje. Najmanje oborine padne tijekom ljetnih mjeseci, u najsušnijem mjesecu u prosjeku etverostruko manje nego u najkišnijem.

Osun anost i naoblaka

Podru je odlikuje velika osun anost, odnosno veliki broj sati sa sijanjem sunca, što posebno dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima. Godišnje je prosje no 2420 sun anih sati, pri emu je najsun aniji srpanj, s prosje no 328 sati sijanja sunca. U skladu s tim, naoblaka je mala, pa je u srpnju i kolovozu prosje no 2,9 desetina neba prekriveno oblacima. Godišnji prosjek je 4,8 desetina neba prekrivenih oblacima.

Potencijalna evapotranspiracija

Evapotranspiracija je pojam koji ozna ava prenošenje vode iz tla i biljaka isparavanjem u atmosferu. Mjeri se u milimetrima isparene vode. Potencijalna evapotranspiracija je teorijska

6

veli ina koja pokazuje koliko bi se vode isparilo iz tla ako bi zalihe vode bile dovoljne, te ne bi došlo do isušivanja tla i biljaka. Ona za navedeno podru je iznosi 156 mm.

Magla

Podru je se odlikuje relativno malim brojem dana s maglom, pa su u dugogodišnjem prosjeku (1949.-2004.) zabilježena samo 2,6 dana s maglom godišnje. Magla je stoga relativno rijetka pojava u okolici postaje Šibenik, iako se eš a pojava magle može o ekivati u unutrašnjosti podru ja i uz vodene tokove.

Vjetar

Vjetrovi se u obalnom podru ju naj eš e usmjeravaju, zbog specifi nog reljefa uz obalu, u dva naj eš a smjera. Prvi po u estalosti su vjetrovi sjeveroisto nog smjera, pri emu vjetrovi sjevernih i isto nih smjerova koji pušu na kontinentu dobivaju ovaj smjer prilikom prelaska planinskih grebena okomito na smjer njihovog pružanja. Drugi su po u estalosti vjetrovi jugoisto nog smjera, pri emu vjetrovi južnih smjerova dobivaju ovaj smjer pri nailasku na planinske grebene, mijenjaju i smjer i pušu i paralelno s njima prema sjevernom rubu Jadrana.

Sjeveroisto ni vjetrovi uz obalu, naziva „bura“, iako su esti, a nerijetko dostižu i orkansku razinu, zna ajni su samo za obalno podru je, dok s udaljavanjem od obale brzo slabe. Jugoisto ni vjetrovi, koji se u narodu nazivaju „jugo“, tako er nerijetko dostižu olujnu ja inu.Obje vrste vjetrova su eš e i ve e ja ine u zimskom dijelu godine. Tijekom ljeta je tipi nacirkulacija „neporeme enog“ dana, kada su sinopti ki poreme aji udaljeni. Tada tijekom dana puše vjetar „smorac“ s mora na kopno, a no u „kopnenjak“ s kopna na more, koji je slabijeg intenziteta.

2.2.2 Geološka obilježja

Smješteno unutar jadranskog dijela vanjskih Dinarida, ovo podru je izgra uju naslage taložene u razdoblju od donje-gornje krede (alb-cenoman) do srednjeg-gornjeg eocena. Na vapnence i dolomite taložene u razdoblju krede transgresivno se nastavljaju tercijarni vapnenci i klasti nisedimenti.

Kvartarne naslage sastoje se od pijesaka, šljunaka, jezerskih i mo varnih sedimenata, sedre i nešto crvenice. Najve e rasprostranjenje imaju pijesci i šljunci, i to u podru ju klasti nihnaslaga, a najve a debljina sedra je kod Skradina.

U tektonskom smislu ovo podru je pripada geotektonskoj jedinici Istra-Dalmacija koja se odlikuje boranim oblicima SZ-JI. Bore izgra ene od krednih i paleogenskih naslaga obi no su izdužene, uspravne, nagnute do polegle. Rasjedi, tako er pružanja SZ-JI, ve inom su reversni i dosta strmi. Istraživano podru je nalazi se na kontaktu dvije strukturne jedinice, ija granica pružanja SZ-JI prolazi kroz Prokljansko jezero. Te dvije strukturne jedinice odlikuju se razli itimintenzitetom pritisaka, te su, uzevši u obzir i razli it sastav sedimenata, rasjedanja u razli itim podru jima razli itog intenziteta.

Sjeveroisto ni dio istraživanog podru ja pripada strukturnoj jedinici paleogenski sinklinorij Skradin–Kistanje. To podru je karakteriziraju uspravne bore, te homoklinalni položaj slojeva. Paleogenske naslage znatne debljine generalno su nagnute prema SI i imaju superpozicijski slijed naslaga u istom pravcu. Na podru ju Skradina taj raspored remete kredno-paleogenske antiklinale sa JI, koje ovdje tonu pod paleogenske naslage.

7

Jugozapadni dio istraživanog podru ja pripada strukturnoj jedinici kredno-paleogenski borani kompleks O. Žirje – M. ista. To je podru je karakterizirano reversnim rasjedima i nagnutim borama. Bore su uske i duga ke, uspravne, kose i polegle, dinarskog smjera pružanja. U krilima, tjemenima antiklinala i jezgrama sinklinala strmi su, do srednje strmi, naj eš e reversni rasjedi ispresijecani popre nim rasjedima.

Na potezu Šibenik – Zaton, pa dalje prema Banjevcima, proteže se uz SI rub paleogenske sinklinale, na kontaktu kreda-paleogen, zona s nizom reversnih rasjeda nagnutih prema SI. Kut nagiba rasjednih ploha kod Šibenika doseže 50-70°, a u estala izmjena foraminiferskog vapnenca i eocenskog fliša, monoklinalno položenih s istosmjernim rasjedima, tvori ljuskavu strukturu ovog podru ja.

Najstarije naslage ovog podru ja su sivi, srednjezrnati vapneni dolomiti (73-85% dolomita) alb-cenomana koji se javljaju u jezgri antiklinale, a nalazimo ih i na otocima Zlarinu i Prvi u, te na potezu od Vodica prema Pirovcu. esto sadrže uloške bre astih dolomita u obliku tanjih le a, a ukupna debljina naslaga procjenjuje se na oko 300 metara.

Kontinuirano na alb-cenomanskim dolomitima slijede vapnenci i dolomiti s hondrodontama niže gornje krede. U tim se naslagama gotovo pravilno izmjenjuju vapnenci i vapneni dolomiti sa estim bo nim i vertikalnim prijelazima jednih u druge. Javljaju se u krilima bora ili tjemenima

sekundarnih antiklinala. Vapnenci su svijetlosive do sivosme e boje, dobro uslojeni, debljine slojeva 10-30 centimetara. Na nekim mjestima utvr ena je pojava tankouslojenih do plo astihuložaka vapnenaca svijetlosme e boje, debljine slojeva 5-15 centimetara.

Dolomitni ulošci u ovim naslagama nejednako su raspore eni, a stupanj dolomitizacije varira, tako da postoje svi prijelazi iz vapnenaca u dolomite. Tako er se javljaju i uže zone dolomita sa ulošcima rekristaliziranog vapnenca, sive do svijetlosive boje, dobro uslojeni, sitno do srednje zrnati.

Ukupna debljina ovih naslaga iznosi oko 700 metara.

Krajem krede odvija se taloženje rudistnih vapnenaca s visokim postotkom CaCO3 (95-99%). Te su svijetlosive senonske naslage dobro uslojene, a debljina slojeva im varira od 20-50 centimetara, do iznimno 100-150 centimetara na podru ju južno od Jadrtovca. Ukupna debljina naslaga iznosi oko 400 metara.

Dolomitni ulošci su rje i i tanki, dok se u nešto ve oj mjeri javljaju vapnoviti dolomiti. Vapnenci su mikrokristalasti do rekristalizirani, s rijetkim ulošcima dolomitiziranih bioakumuliranih vapnenaca s dominantnim organskim detritusom. Naslage su bogate fosilnim materijalom, a od fosila naj eš i su i najvažniji rudisti.

Transgresivno na krednim naslagama leže plo asti, dijelom brašnasti, sme i do okoladnosme ivapnenci nepravilnog loma, poznatiji kao liburnijske naslage. Na naslage krede ovi paleocensko-eocenski vapnenci transgresiraju bez vidljive kutne diskordancije i bez izrazitih transgresivnih bre a. Ukupna debljina naslaga iznosi do 50 metara.

Transgresivno na kredne naslage, odnosno kontinuirano na liburnijske slojeve, talože se svijetlosivi mikrokristalasti foraminiferski vapnenci donjeg i srednjeg eocena (95-98 % CaCO3). Javljaju se u krilima bora ili sinklinalama, dobro su uslojeni, a debljina slojeva im varira 20-50 centimetara, dok ukupna debljina naslaga dostiže 200 metara. Najniži horizont ovih naslaga predstavljaju svijetlosivi do svijetlosme i, dobrouslojeni detriti ni miliolidni vapnenci.

Tijekom srednjeg eocena po inje taloženje fliških lapora i pješ enjaka. Prijelaz iz numulitnih vapnenaca u fliške lapore je oštar. U vapnencima se javljaju zrnca glaukonita, postaju laporoviti i

8

gomoljasti, a debljina tih prijelaznih slojeva varira od 5 do 50 metara. Varijabilne debljine (do 200 metara), ove su naslage esto prekrivene mla im kvartarnim tvorevinama. Dobrouslojeni pješ enjaci (51-65 % CaCO3, 31 % SiO2, 10 % kvarcita), debljine slojeva 7-120 centimetara, izmjenjuju se s laporima, a na donjim slojnim plohama esto su vidljivi ostaci turbiditnih struja, te ihnofosila. Debljina laporovitih slojeva (26-43 % CaCO3) varira, pak, od 10 do 200 centimetara, te sadrže dobro o uvanu faunu sitnih foraminifera.

Na fliške lapore i pješ enjake kontinuirano se u razdoblju srednjeg-gornjeg eocena nastavlja taloženje detriti nih vapnenaca, vapnovitih lapora, lapora i konglomerata. U pravilu se radi o sitnozrnim detriti nim do laporovitim vapnencima s ulošcima lapora i konglomerata, s oštrim kontaktima. Na donjim slojnim plohama esti su nalazi ihnofosila. Veli ina konglomerata varira od 2 milimetra do 50 centimetara, a esto sadrže i pojave manjih le a vapnenaca. Konglomerati su nesortirani, nezaobljeni i neorijentirani, s valuticama mezozojskih i niže eocenskih vapnenaca. Ove su naslage bogate makrofosilima, a ukupna im debljina iznosi oko 600 metara.

Od pleistocena na širem podru ju Skradina po inje taloženje sedre. Sedra se i danas aktivno taloži u toku rijeke Krke.

Deluvijalne naslage na ovom podru ju rasprostiru se sjeveroisto no od Prokljanskog jezera na podru ju Skradinskog polja. Ovaj je sediment, ustvari, produkt trošenja fliških naslaga, a sastoji se od šljunaka i pijesaka razne gradacije zrna, od sitnozrnog šljunka do finozrnog pijeska gradacije silt-glina s prevladavaju om šljunkovitom komponentom. Od minerala u sedimentu dominiraju amfibol, augit, epidota sa spinelom i granatom, titanit, apatit, te rezistentni minerali. Na visoki reljef, oštru klimu i brzu eroziju, te u estala smrzavanja terena, ukazuje slaba sortiranost i granulometrijski sastav sedimenta.

Najmla i sedimenti ovog podru ja su holocenski aluvijalni nanosi. Javljaju se na podru jujugoisto no od Šibenika, te mjestimi no uz kanjon rijeke Krke. Sediment debljine do 3 metra, zbog sortiranosti materijala na svojevrsne terasaste tvorevine, dade se izdvojiti na zaobljene vapnene valutice, na valutice paleogenskih klastita, konglomerata, te na pijeske rastrošenih fliških naslaga.

2.2.2.1 Grafi ki prilozi

Karta 1. Litološka karta (M 1:100 000)

2.2.3 Geomorfološka obilježja

Oblikovanje i intenzitet pojave pojedinih reljefnih oblika, kao i njihova veli ina, posljedica je me uovisnosti geoloških, pedoloških i klimatskih osobina. Tako er, treba naglasiti da je na odabranom podru ju na kona ni izgled reljefa utjecao i ovjek svojim dugotrajnim aktivnostima.

Važnost geoloških osobina dolazi do izražaja tektonskim pokretima, strukturnim, litološkim i hidrogeološkim zna ajkama, odnosno predispoziciji pri oblikovanju reljefa. Kod strukturne predispozicije u prvom se redu misli na osnovne forme nastale prilikom potiskivanja Jadranske pod Dinarsku mikroplo u. Pri tim pokretima došlo je do formiranja osnovnih struktura (bora) koje su ve im dijelom sukladne s reljefom. Naime, antiklinale predstavljaju uzvišene, a sinklinale depresijske dijelove reljefa. Dalje, do izražaja dolazi i nagib slojeva, koji je u

9

kombinaciji s vanjskim faktorima uvjetovao oblikovanje reljefa. U tektonskom smislu, došlo je do nastanka brojnih rasjeda (normalnih, reversnih i horizontalnih) koji su utjecali, a u znatnoj mjeri još uvijek utje u na oblikovanje reljefa. Tektonskim pokretima nastale su ve e (paraklaze i dijaklaze) i osobito brojne, manje (brahiklaze i leptoklaze) sekundarne pukotine, koje su zna ajne za poniranje vode s površine u podzemlje. S obzirom da je obra ivano podru jenajve im dijelom tektonski aktivno, obilježava ga relativno slaba pojava vode na površini. Tako er je jedno od osnovnih obilježja reljefnih formi (nastalih duž sekundarnih pukotina) izduženost u pravcu pružanja pukotina.

Kod litoloških osobina stijenskog kompleksa (s obzirom da na odabranom podru ju dominiraju karbonatne stijene) pri oblikovanju reljefa u prvom se redu misli na udio istog CaCO3 u sastavu stijena, što je, uz sekundarno nastale pukotine, pogodovalo oblikovanju krškog reljefa kao najdominantnijeg. Manje pojave nekarbonatnih stijena imaju veliko zna enje s obzirom na njihovu vodonepropusnost, a u kombinaciji s nagibima važne su zbog usmjeravanja podzemne cirkulacije vode. Tako er, na mjestima gdje su ove naslage izbile na površinu, do izražaja dolazi njihova ja a podložnost mehani kom trošenju.

Me u vanjskim faktorima pri oblikovanju reljefa veliko zna enje imaju klimatske i paleoklimatske zna ajke. Ponajprije se to odnosi na pluviotermi ke zna ajke. Najve im dijelom odabrano podru je prima od 700 do 1000 mm oborina godišnje, no njihov godišnji raspored je neravnomjeran. Maksimum oborina je tijekom hladnijeg dijela godine, a tako er je zna ajno da se radi ponajprije o kratkotrajnim i obilnim oborinama, koje imaju zna enje pri oblikovanju reljefa spiranjem i jaruženjem, što osobito dolazi do izražaja na golim i vodonepropusnijim dijelovima terena. S obzirom da odabrana lokacija pripada mediteranskom klimatskom podru ju, s prosje nom godišnjom temperaturom zraka izme u 14 i 15 ºC, za gole stijenske dijelove, osobito južno eksponirane, karakteristi no je jako zagrijavanje stijenskog kompleksa tijekom toplijeg dijela godine. Naime, to zagrijavanje pogoduje mehani kom (iako znatno slabije nego mrazno) trošenju stijena. Paleoklimatske zna ajke došle su do izražaja ponajprije tijekom hladnijih razdoblja geološke prošlosti. Tada je, u uvjetima hladnijih klima, razina mora bila oko 100 m niža od današnje. Temperatura zraka, koja je bila oko 12 ºC niža, pogodovala je jakom mraznom trošenju i zatrpavanju reljefnih udubljenja. Tako er, takve klimatske prilike zasigurno su utjecale i na bitno druga iju bilancu vode, odnosno isparavanje je bilo znatno slabije, što je pogodovalo zna ajnijem površinskom otjecanju, odnosno oblikovanju reljefa vodom na površini (fluvijalnom erozijom i padinskim procesima). Današnja obala nastala je ingresijom i zapravo je vrlo mlada. Formiranje današnje obale po elo je prije približno 10 000 godina. Kao posljedica takvih klimatskih i paleoklimatskih odnosa, utjecaj abrazije ponajprije dolazi do izražaja u oblikovanju onih dijelova obale koji su izgra eni od mekših stijena (fliš, deluvij, proluvij i aluvij).

Kao zadnji, ali isto tako bitan faktor u oblikovanju reljefa, zna ajan je i ljudski utjecaj.Obra ivano podru je naseljeno je još od pretpovijesti. Utjecaj ovjeka o ituje se na dva na ina: destruktivno i konstruktivno. Destruktivno ponajprije sustavnim i dugotrajnim uništavanjem šumskih površina, što je pogodovalo eroziji tala s nagnutih dijelova. Konstruktivno djelovanje o ituje se ponajviše u podnožjima padina i na dnima depresija, gdje su izgra ena brojna terasasta polja, te su iz akumulativnih formi (ponajprije deluvija), odstranjivanjem ve ih fragmenata kamena, stvorene velike obradive površine.

Do oblikovanja postoje eg reljefa došlo je nakon višestrukog ispreplitanja unutrašnjih (endogenih pokreta – ponajprije tektonike) i vanjskih procesa.

U strukturnom pogledu ovo se podru je sastoji iz dvije jedinice: na sjeveru od paleogenskog sinklinorija Skradin – Kistanje, dok južni dio pripada jedinici kredno – paleogenski borani

10

kompleks o. Žirje – M. ista. Glavno obilježje ove jedinice predstavljaju reversni rasjedi i duge, uske bore dinarskog pravca pružanja.

Najzna ajniji reljefnu formu na ovom podru ju predstavlja estuarij (ingresijom mora potopljeni dio) rijeke Krke. U sjevernom dijelu, do Prokljanskog jezera, kompozitna dolina rijeke Krke je usje ena u sjevernodalmatinsku karbonatnu zaravan koja je oblikovana na podru ju strukturne jedinice paleogenskog sinklinorija Skradin – Kistanje. Pretpostavlja se da je po etak oblikovanja doline rijeke Krke vezan uz savsku orogenetsku fazu (prije cca 20 milijuna godina). Me utim,ono što je zna ajno za sjevernodalmatinsku karbonatnu zaravan je injenica da je jednako zaravnjena bez obzira na promjene u litološkom sastavu (konglomerati, vapnenci, laporoviti vapnenci) i da se postupno uzdiže prema planinskom zale u. O samom postanku zaravni postoji nekoliko teorija, a to su: fluvijalna, abrazijska, tektonska, fluvio-abrazijska i korizijska. Osnovno je, da je u svakom slu aju pri oblikovanju zaravni erozijska baza (lokalna ili osnovna) bila u njenoj visini, te da se ona kroz duže vremensko razdoblje nije mijenjala.

Današnji izgled doline rijeke Krke, ali i kanala Morinje, u uskoj je vezi s paleoklimatskim promjenama i kolebanjem razine mora. Smatra se da je oblikovanje bilo najintenzivnije u prvom dijelu i za maksimuma glacijalnog razdoblja, kada je bila znatno povoljnija bilanca vode na kopnu. Tada su teku ice oblikovale svoje doline koje se mogu pratiti do prolaza izme u otoka Zlarina i Drvenika (Krka), odnosno poluotoka Oštrica i otoka Oblik («Morinjski tok»).

Jedno od osnovnih obilježja kompozitnih dolina je izmjena kanjonskih dijelova s dolinskim proširenjima. Na ovom su podru ju za dolinu rijeke Krke zna ajna dva dolinska proširenja: Prokljansko jezero i Šibenski zaljev. Njihov nastanak vezan je uz tektonsku i litološku predispoziciju. Naime, ovdje su, uz reversne rasjede na površini, i mehani kom trošenju podložnije stijene. Identi ni razlozi su pogodovali i oblikovanju Morinjskog zaljeva.

Rijeka Krka na ovom podru ju prima i dvije povremene pritoke: Rivinu Jarugu u Skradinu i Gudu u. Rivina Jaruga je buji ni tok koji u Krku donosi isprani materijal iz Skradinskog polja. Gudu a je povremena teku ica kojom dotje e dio vode iz Ravnih kotara. Njena dolina (kanjon) je na ovom podru ju tako er dijelom potopljena (ingresija).

Za južni dio, odnosno strukturnu jedinicu kredno-paleogenskog boranog kompleksa o. Žirje – M. ista, jedna je od osnovnih reljefnih zna ajki podudarnost strukturnih formi s reljefom.

Antiklinale predstavljaju uzvišenja, dok su udoline oblikovane na podru jima sinklinala i rasjeda. Me u uzvišenjima – hrptovima isti e se oto ni niz Prvi – Zlarin, niz manjih uzvišenja sa JZ strane, te viših sa SI strane (Kamenar 266 m) Šibenskog kanala i Morinja. Prvi hrbat - oto ni niz odvojen je najvjerojatnije potopljenim reversnim rasjedom (Šibenski kanal) od kopna. Drugi i tre i hrbat odvojeni su udolinom Donje polje koja je predisponirana reversnim rasjedima. Ovoj udolini pripadaju i ve spomenuti dijelovi dolinskih proširenja Šibenski zaljev i Morinje. Tako er, dalje na SI od hrpta kojem pripada i vrh Kamenar nalazi se sinklinalno udubljenje Dubrave. Osnovna zna ajka uzvišenja je da su u znatnoj mjeri ispresijecana jarugama, derazijskim dolinama i manjim suhim dolinama. Mjestimi no (na kopnu) su u podnožju ovih dolina oblikovane proluvijalne plavine. Tako er u podnožju hrptova, osobito na dijelovima gdje je nagib ve i od 12º, došlo je i do stvaranja akumulacija sastavljenih od deluvijalnog materijala. Dio ovog materijala, ponajprije sitnozrnog i prašinastog, naknadno je spiranjem pretaložen i u najniže dijelove udolina. Za krajnji, isto ni dio udoline Donje polje karakteristi no je da tako erpripada paleoteku ici Dabar.

Obala je najve im dijelom niska i stjenovita. Šljun ane obale su oblikovane samo na krajevima zaljeva i uvala gdje je abrazijski utjecaj slabiji. Kao posljedica znatnijeg akumuliranja sitnijih sedimenata na podru ju Morinjskog zaljeva, esta je i pojava muljevite obale.

11

Kao specifi nosti ovoga podru ja izdvajaju se slaništa i kriptodepresije (Velika i Mala Solina Soline Site) na podru ju Zabla a. Relativno niska obala, kao i uvale u neposrednom zale uobale, uvjetovale su njihov nastanak. Za ove pojave zna ajna je pojava znatnih koli ina mulja na njihovim dnima.

Na mladost ovog podru ja ukazuje i injenica da na njemu nije došlo do zna ajnijeg oblikovanja površinskih krških reljefnih oblika. Naime, ponikve i uvale su na njemu rijetke i plitke. To osobito vrijedi za podru je sjevernodalmatinske zaravni.

Antropogeni utjecaji na oblikovanje reljefa došli do izražaja na gotovo cijelom podru ju.Ponajprije se to odnosi na gradnju suhozida (obradive površine) i terasastih polja (izuzetak je jedino podru je sjeverno i zapadno od Prokljanskog jezera).


Karta 2. Geomorfološka karta (M 1:100 000)

Karta 3. Hipsometrijska karta (M 1:100 000)

Karta 4. Karta nagiba (M 1:100 000)

2.2.4 Hidrološka obilježja

Kao posljedica kompleksnih me uodnosa litološkog sastava, tektonike, hidroloških zna ajki i egzogenih procesa, morfološki se u porje ju Krke mogu izdvojiti tri dijela: planinsko podru je(na sjeveroisto nom dijelu gornjeg toka), dolinska proširenja (u središnjem dijelu) i sjevernodalmatinska zaravan (na donjem toku), (Perica, Oreši , Trajbar, 2005.). Uz navedene prirodne imbenike, na današnji izgled podru ja oko rijeke Krke, kao i na odre ene hidrološke elemente (brzina otjecanja vode i vodostaj), svojim je djelatnostima utjecao i ovjek.

Krajobrazom promatranog podru ja dominira krš, a prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost pospješuju poniranje atmosferske vode u podzemlje. Uz to, sredozemna klima, ije je glavno obilježje izmjena izrazito kišnih i izrazito sušnih razdoblja (uz veliku insolaciju i visoku temperaturu zraka), znatno utje e na isparavanje vode. U takvim uvjetima pojava površinske vode ima veliko zna enje, a na promatranom podru ju javlja se u obliku vodotoka rijeke Krke s povremenim i stalnim pritocima, te jezera Site, M. Solina, V. Solina i Ivanovo Blato, u priobalnom dijelu podru ja.

Tok rijeke Krke proteže se od Knina do Šibenskog zaljeva, u dužini od 72,5 km. Porje je Krke obuhva a krška polja (Plavno, Kninsko, Kosovo, Petrovo), dio sjevernodalmatinske zaravni (zapadni dio Bukovice i Miljeva ka zaravan), šibensku zagoru, te šibensko primorje. Slivu Krke pripadaju površinski tokovi Kr i , Kosov ica, ikola, Orašnica, Butišnica i Gudu a (u potopljenom dijelu uš a), te podzemne vode s prostora nepoznate veli ine. Površinu porje jarijeke Krke, zbog posebnosti krškog podru ja kojim protje e, nije mogu e to no odrediti, te se procjenjuje da je izme u 2083 km² i 2610 km². Sam tok rijeke Krke karakterizira niz od sedam sedrenih slapova, nekoliko jezera, te brzaci, kanjoni, kanali tjesnaci i specifi no uš e, a ukupni pad toka iznosi 242 m (Feri , 2002.).

12

Promatrano podru je obuhva a upravo estuarij rijeke Krke (donji tok), tj. morem potopljeno rije no uš e dužine 23,5 km, kojeg karakterizira bo ata voda. Estuarij ine kanal Sv. Ante, Šibenski zaljev, kanal Sv. Josipa, Prokljansko jezero, Skradinski kanal, te tok rijeke od Skradina do Skradinskog buka. Unutar uš a morska voda prodire sve do Skradinskog buka, a rijeka te epovršinom mora sve do izlaza iz kanala Sv. Ante.

Duž promatranog podru ja tok rijeke Krke poprima razli ite oblike. Nizvodno od Skradina Krka protje e kanjonom strmih litica, tj. Skradinskim kanalom (dužine oko 3,5 km, širine 250m, dubine 11 m). Potom formira proširenje u obliku proto nog Prokljanskog jezera (površine oko 11,2 km², širine 2,8 m, dužine 6,7 m, i srednje dubine 22 m), koje je zbog povezanosti s morem u donjim slojevima slano, a pri površini (do 1,5 m dubine) slatkovodno. Nizvodno Krka ponovno protje e kanjonom, tj. kanalom Sv. Josipa (Prokljanski tjesnac) (dužine oko 3 km, širine 180-400 m, visine litica oko 100 m, a dubine 25-31 m), koji spaja Prokljansko jezero sa šibenskom lukom. Na izlazu iz kanjona, s desne strane formiran je rukavac, tj. uvala Zaton (smjera pružanja SZ-JI). Od uvale do grada Šibenika, Krka (u smjeru JI) ponovno protje e kanalom, tj. Šibenskim zaljevom, prostranog ujezerenog toka (dužine 7,5 km, širine 900 m, a dubine 38 m). Šibenski zaljev s morskom pu inom spaja kanal Sv. Ante (plovni prolaz dužine 2,6 km, širine 140-220 m, visine litica do 63 m, a dubine 41-43 m).

Od navedenih pritoka, unutar promatranog podru ja u Krku se ulijeva samo buji ni potok Gudu a, na SZ strani Prokljanskog jezera u istoimenom rukavcu (dužine 2 km). Slivu Krke pripada i nekoliko manjih povremenih pritoka - na sjeveru Prokljanskog jezera u Krku utje uvodotoci Jujava i Mokrica, sjeverno od jezera nalazi se vodotok Josinica, na podru ju kanala Sv. Josip. S obalnih se padina u Krku slijevaju još tri povremena vodotoka (dva sa SZ, te jedan s JI obale).

Osim površinskih, promatrano podru je sadrži i podzemne vode, koje se na površini javljaju u obliku izvora ili se dovode preko kopanih bunara. Njihova je pojava naj eš a na podru jima gdje stijenska podloga ima hidrološke zna ajke pukotinske poroznosti, te nepropusnosti (jugozapadno od Šibenskog zaljeva) ili djelomi ne propusnosti (podru je Donjeg Polja u zale u Morinja) (Kapelj, 2002.).

Osim porje ja Krke, promatrano podru je obuhva a i otoke Prvi i Zlarin, koji su oskudni vodom. Ne sadrže površinske vodotoke, dok se podzemne vode na površini javljaju naj eš e u obliku bunara, a atmosferske se vode sakupljaju cisternama (naj eš e u naseljima).


Karta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000)

2.2.5 Pedološka obilježja

Podru je estuarija Krke (s pripadaju im otocima) karakteriziraju dvije glavne skupine mati nogsupstrata: vapnenci i dolomiti. Dominiraju vapnenci, i to ponajprije rudistni vapnenci iz gornje krede (senon), a ostatak predstavljaju eocenski foraminiferski vapnenci, te paleocenski

13

liburnijski vapnenci. Drugu skupinu ini dolomit gornje krede (cenon), koji je osobito zastupljen na otocima Prvi u i Zlarinu. Ostale skupine, ponajprije eocenski i oligocenski pješ enjaci i lapori, prisutne su samo na malim površinama (npr. podru je oko Morinjskog zaljeva i okolica Sonkovi a). Ovisno o složenoj geomorfološkoj i litološkoj situaciji, na ovom je podru ju prisutno 10 zemljišnih kombinacija (Bogunovi , 1983.):

1.) crvenica plitka i srednje duboka: sme e na vapnencu, crnica vapnena ko-dolomitna,antropogena tla (50:30:15:5)

2.) sme e tlo na vapnencu: crvenica tipi na i lesivirana, crnica vapnena ko-dolomitna, rendzina na trošini vapnenca, lesivirano na vapnencu, kamenjar, rigolano (35:20:15:10:10:5:5)

3.) antropogena tla flišnih i krških sinklinala i koluvija: rendzina na flišu (laporu), sirozem silikatno karbonatni, mo varno glejno tlo, pseudoglej obrona ni, koluvij (40:30:15:5:3:7)

4.) antropogena tla na kršu: sme a tla na vapnencu i dolomitu, crvenice, crnica vapnena ko-dolomitna, koluvij (50:25:10:10:5)

5.) rendzina na dolomitu i vapnencu: sme e tlo na vapnencu, luvisol na vapnencu, crnica vapnena ko-dolomitna (60:20:10:10)

6.) sme e tlo na vapnencu: lesivirano na vapnencu, crnica vapnena ko-dolomitna, rendzina, koluvij (45:20:20:10:5)

7.) kamenjar: crnica vapnena ko-dolomitna, rendzina, sme e na vapnencu, crvenica (50:25:10:10:5)

8.) rendzina na trošini vapnenca: sme e tlo na vapnencu, crnica vapnena ko-dolomitna,crvenica, kamenjar (40:25:20:10:5)

9.) rendzina na laporu (flišu) ili mekim vapnencima: rigolana tla vinograda, sirozem silikatno karbonatni, lesivirano tlo na laporu ili praporu, mo varno glejno tlo, eutri no sme e tlo (35:30:15:10:5:5)

10.) crnica vapnena ko-dolomitna: sme e na vapnencu i dolomitu, rendzina na trošini vapnenca, lesivirano na vapnencu i dolomitu (45:40:10:5).

Navedeni dominantni tipovi pripadaju automorfnim tlima, za koje je karakteristi no vlaženje samo oborinama. Na promatranom podru ju prisutne su 4 klase automorfnih tala: nerazvijena tla(kamenjar), humusno akumulativna tla (vapnena ko-dolomitna crnica, rendzina), kambi na tla (sme e tlo na vapnencu, crvenica) i antropogena tla. Hidromorfna tla, koja karakterizira višak površinske ili/i podzemne vode, na istraživanom su podru ju slabo zastupljena (samo na razini inkluzija), a mogu se svrstati u 2 klase: pseudoglejna tla (pseudoglej obrona ni) i glejna tla(mo varno glejno tlo).

Nerazvijena tla imaju inicijalni humusni horizont (A), a razvijaju se na razli itim supstratima (osim recentnih). Karakterizira ih slabo kemijsko trošenje i mali izvori, odnosno proizvodnja organske tvari. Kamenjar (litosol) se formira na stijenama koje u mehani kom raspadanju daju kameniti detritus i nalazimo ga u pretplaninskom i gorskom podru ju. Dominantan faktor nastanka su klimatski uvjeti (smrzavanje i zagrijavanje stijena), a akumulacija humusa je vrlo slaba. Njegovo temeljno fizikalno obilježje je dominacija kamena i krupnog šljunka u tlu. Litosole slijedi osebujna vegetacija kamenjara i to ila, a zbog minimalne plodnosti nemaju gospodarsku važnost, nego su važni u zaštiti prirode (vezivanje siparišta). Kamenjar je prisutan na krajnjem sjevernom dijelu kanjona Krke (u okolici Skradina), te na širem prostoru Vlaka i Kusarovog polja, sjeverno od Srime.

14

Od nižih pedotaksonomskih jedinica nerazvijenim tlima pripadaju sirozem i koluvijalno tlo, razvijeni ponajprije u južnom dijelu istraživanog podru ja: izme u Srime i Jadrije, u zale uZatona, na širem podru ju Morinjskog zaljeva, te u okolici Zabla a. Sirozem (regosol) se formira na stijenama koje raspadanjem daju regolit finijeg mehani kog sastava. Na tvorbu bitno utje evegetacija, jer svojim korijenjem pospješuje mehani ko raspadanje stijena, a akumulacijom humusa postupno i prevodi u viši razvojni stadij. Klima na nastanak tih tala u našim uvjetima utje e posredno, uzrokuju i eroziju. Koluvijalno tlo (koluvium) nastaje u podnožju padina gdje se nakupljaju estice tla i stijena nanesene iz gornjih dijelova padine. imbenici koji utje u na njegovu tvorbu su uništavanje prirodne vegetacije, erozijski u inak kiše i neodgovaraju egospodarenje.

Humusno akumulativna tla predstavljaju mlada tla koja imaju A-horizont bogat humusom, a karakterizira ih specifi na kombinacija pedogenetskih imbenika i procesa transformacije i migracije. Vapnena ko-dolomitna crnica (kalcimelanosol) se formira na tvrdim vapnencima i dolomitnim koji imaju više od 98% CaCO3. Crnica je primarni razvojni stadij na vapnencu: javlja se u razli itim klimatskim uvjetima, naj eš e na strmim gorskim i pretplaninskim predjelima. Inicijalni razvojni stadiji imaju visoki sadržaj humusa i pripadaju podtipu organogene crnice. Dugotrajnom evolucijom pove ava se nakupljanje gline, a smanjuje akumulacija humusa, pa organogena crnica prelazi u podtip organomineralne crnice, a daljnjom evolucijom i u podtip posme ene crnice. Poseban podtip predstavlja ocrveni ena crnica, koja nastaje u našem mediteranskom podru ju procesom humizacije ostataka jako erodiranih crvenica. Kao dominantan tip tla vapnena ko-dolomitnu crnicu nalazimo na otoku Krapnju. Rendzine se formiraju u razli itim bioklimatskim uvjetima, na supstratima koji sadrže više od 10% CaCO3 i koji mehani kim raspadanjem daju karbonatni regolit. Ovaj tip tla ima veliki broj nižih pedosistemskih jedinica. Najzastupljenije su na flišnim serijama i saharoidnim dolomitima (potonje su gospodarski najvažnije). S obzirom na pedogenetske procese, rendzine su, prema Gra aninu (1977), tip eluviranih litogenih humusno-karbonatnih crnica i formiraju se kao daljnji razvojni stadij iz karbonatnih sirozema (regosola). Uz mehani ko raspadanje stijena, glavni pedogenetski proces je akumulacija zrelog humusa s formiranim organomineralnim kompleksom kojeg ine kalcijhumati i argilohumati (Amo horizont). Daljnja evolucija rendzina je ispiranje karbonata i nastanak izluženih (beskarbonatnih) rendzina. Rendzine su na promatranom podru juponajprije razvijene na prostoru od Sonkovi a do Skradina, oko uš a Gudu e i na otoku Zlarinu.

Kambi na tla karakteriziraju intenzivniji pedogenetski procesi (povoljni hidrotermi ki uvjeti), kao što su kemijsko i biološko trošenje, osloba anje oksida željeza (žu kasta do crvenkasta boja), te argilosinteza. Crvenice (terra rossa) se, kao i kalcikambisoli, formiraju iz nerastvorenog ostatka istih vapnenaca, pri emu se ne može isklju iti pritjecanje silikatnog materijala eolskim putem u dugotrajnoj genezi tih tala. Osnovni pedogenetski proces u crvenici je rubifikacija (dehidratacija i kristalizacija oksida željeza – hematita). Crvenica ima gospodarsku važnost za šumarstvo u zoni eumediterana i submediterana, a ovisno o reljefu, i za poljodjelstvo. Crvenice su dominantan tip tla na istraživanom podru ju, ponajprije u njegovom sjevernom i središnjem dijelu (npr. šire podru je Gudu e, Smrike, Stari gaj, Skori a podi). Sme e tlo na vapnencu (kalcikambisol) se formira isklju ivo na tvrdim i istim vapnencima ili dolomitima koji imaju manje od 1% nerastvorenog ostatka. Kao izvor mineralnog dijela tla lokalno se javlja i praškasti materijal eolskog podrijetla. U podru ju rasprostranjenja kalcikambisola zna ajna je stjenovitost (30-50%). Mati ni supstrat predstavljaju isti vapnenci i dolomiti, mehani ki sastav ine lake gline, a pH tla je 5,5-6,5. Dubina tla kre e se od 25 do 75 cm, a ukupni porozitet iznosi 45-65%. Kapacitet biljkama pristupa ne vode kre e se u rasponu od 50 do 150 mm, pa je režim padalina odlu uju i za stanje opskrbljenosti tla vodom. Ovaj tip tla ima zna ajnu zastupljenost u središnjem dijelu istraživanog podru ja (ponajprije prostor Podina, Razora, Duboke drage, Grede, Lozovca), te na otoku Zlarinu.

15

Od nižih pedotaksonomnih jedinica kambi nim tlima pripada još eutri no sme e tlo (eutri nikambisol), koje ima najve u rasprostranjenost u semihumidnom podru ju (godišnja koli ina oborina 600-700 mm, srednja godišnja temperatura 10-12ºC). Na promatranom podru ju ovo je tlo razvijeno na prostoru od Sonkovi a do Skradina. Mati ni supstrat je izuzetno važan za nastanak eutri nog kambisloa, a najbolje mu odgovaraju prapor, ilovasti jezerski i rije nisedimenti, te neutralni i bazi ni eruptivi. To su dominantno poljodjelska tla, koja najve uproduktivnost imaju na praporu, a najnižu na peridotitsko-serpentinskim supstratima.

Antropogena tla predstavljaju potpuno izmijenjena tla koja je ovjek stvorio intenzivnom obradom i gnojidbom (podtipovi: tla vinograda, intenzivnih vo njaka, njiva). Svojstva ovih tala su vrlo varijabilna, zahvaljuju i ponajprije heterogenom materijalu iz kojega su nastala. Rigolano tlo (rigosol) je tip antropogenih tala u kojem je rigolanjem pomiješano dva ili više horizonata ili slojeva do dubine najmanje 60 cm i tako je uz unošenje i dodatnih materija stvoren antropogeni P-horizont. Ova su tla razvijena ponajprije u južnom dijelu istraživanog podru ja: izme u Srime i Jadrije, u zale u Zatona, na širem podru ju Morinjskog zaljeva, te u okolici Zabla a.

Automorfnim tlima pripadaju i eluvijalno-iluvijalna tla, koja su na promatranom podru juzastupljena nižim pedotaksonomskim jedinicama. Ova tla imaju dobru prirodnu drenažu, a razvijaju se uglavnom u humidnim uvjetima. To su tla dužeg razvojnog stadija, s najviše izraženom diferencijacijom horizonata. Lesivirana tla (luvisoli) su prisutna na otoku Zlarinu, te u središnjem i sjevernom dijelu promatranog podru ja (Podina, Razor, Duboka draga, Greda, Lozovac, Sonkovi ). Formiraju se na ilovastim supstratima ili stijenama ijim se raspadanjem može formirati dublji profil. Vezana su uz humidna podru ja u kojima se mogu formirati descedentni tokovi vode. Za lesivirana tla karakteristi no je ispiranje estica gline iz E horizonta i njihovo akumuliranje u B horizontu. Eluvijalno-iluvijalna migracija gline odigrava se u uvjetima umjerene kiselosti (pH 5-6). Teksturno diferenciranje luvisola esto može biti potencirano pritjecanjem eolskog nanosa u površinske slojeve. Plodnost im ovisi o sadržaju hranjiva i propusnosti za vodu.

Kao što je ve re eno, hidromorfna su tla na istraživanom podru ju slabo zastupljena (samo na razini inkluzija). Pseudoglejna tla mogu se definirati kao tip tla u kojemu nema oštre podjele na redukcijski i oksidacijski horizont. Kao i glejna tla, na istraživanom podru ju razvijena su uglavnom u jugoisto nom dijelu (na širem podru ju oko Morinjskog zaljeva). Pseudoglejobrona ni može se formirati na supstratima koji moraju biti diferencirani po teksturi tako da se ispod relativno propustljivog površinskog sloja javlja za vodu nepropusni sloj. Vezan je za terene s blagim nagibima, a karakterizira ga izmjena vlažnog i suhog razdoblja. Mnogi pseudogleji su reliktni i nose u sebi znakove procesa hidromorfizma koji danas više nisu aktivni. Na proizvodni potencijal tla bitno utje e pozicija nepropusnog ili teško propusnog iluvijalnog (Bg) horizonta.

Za glejna tla zna ajno je poja ano kemijsko trošenje minerala uz obilje vode, te manjak kisika, a oglejavanje (zamo varivanje) je uzrokovano površinskim i/ili podzemnim vodama. Mo varno glejno tlo (euglej) razvija se na nevezanim sedimentima rije nih dolina i pretaloženom praporu, mehani ki sastav ine ilova e i gline, a pH tla je 4,7-7,8. Postoje 3 tipa mo varno glejnog tla: epiglej, hipoglej i amfiglej.


Karta 6. Pedološka karta (M 1:100 000)

16

2.2.6 Površinski pokrov

Kartiranje strukture površinskog pokrova izra eno je na temelju interpretacije digitalnog ortofota izra enog iz aerosnimaka u boji, snimljenih 2001. i 2007. godine. Pritom su korišteni kodovi Nacionalne klasifikacije staništa (NKS). Za kartiranje je, ovisno o pokrovu, upotrijebljeno svih 5 razina kartiranja. Tako je vegetacija ve inom kartirana na 3. razini, a antropogena staništa ponekad i na 5. razini. To je bilo potrebno da bi se u najkra em mogu em roku iz ortofota dobili dovoljno detaljni i relativno kvalitetni podaci za daljnje korištenje. Najmanja površina kartiranja iznosila je 1 ha. Ta površina je nekada bila nešto manja kod kartiranja površina za koje je procijenjeno da su zna ajne za krajobraznu raznolikost (poput kanala, obale i sl.), a nekada ve a, posebno kod kartiranja vegetacije, jer bi detaljnija obrada u tom slu aju zahtijevala intenzivniju terensku provjeru.

S obzirom da se Nacionalna klasifikacija staništa temelji na fitocenološkoj podjeli vegetacije, a pritom ne uzima u obzir strukturne razlike površina, vrijedni podaci za krajobrazne analize o visini vegetacije, sukcesiji i sl. su zanemareni. Taj se problem pokušalo riješiti na dva na ina:

- uvo enjem podjele pojedinih kodova da bi se odre eni stanišni tip razdijelio prema visini vegetacije: kod E82 "Stenomediteranske iste vazdazelene šume i makija crnike" podijeljen je na kod E82a "Stenomediteranska ista vazdazelena makija crnike" i E82b "Stenomediteranske iste vazdazelene šume crnike"

- korištenjem dva koda istovremeno kada su na istoj površini bili prisutni elementi dva stanišna tipa. Na taj na in se dobio podatak o sukcesiji vegetacije (na primjer D31/E82b " Dra ici/Stenomediteranske iste vazdazelene šume crnike"), ili se, pak, želio naglasiti na in korištenja pojedinih površina (na primjer, šumska prosjeka unutar koje prolazi dalekovod – C35/J445 "Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Ostale infrastrukturne površine").

Kao prilagodba klasifikacije za potrebe opisivanja krajobraza promijenjen je naziv koda I1 "Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom" u "Zapuštena poljoprivreda".

Površinski pokrov na podru ju Krke rezultat je razvoja razli itih djelatnosti (poljodjelstva, šumarstva, gra evinarstva), a njihov je razvoj, pak, proizišao iz me uodnosa prirodnih (tlo, reljef, voda, klima), kulturnih i tehnoloških spoznaja, te društveno-socijalnih odnosa na tom podru ju tijekom povijesti. Tako su danas mnoge, neko obra ivane površine, zapuštene i zarasle u prirodnu vegetaciju, a prisutan je i trend širenja stambenih i turisti kih zona.

U ovom poglavlju, osim strukture površinskog pokrova, detaljnije e se opisati vegetacija obuhvata korištenjem rezultata projekta COAST – Kartiranje terestri ke bioraznolikosti, te vegetacijske karte i opisa vegetacijskih jedinica (Horvati , 1963.).

Površinskim pokrovom podru ja obuhvata dominira kategorija travnjaka, grmolike vegetacije, površina s oskudnom vegetacijom i ostalih prirodnih podru ja, koja prekriva oko 37% površine obuhvata (Tablica 1., Slika 2.).

17

Tablica 1. Struktura površinskog pokrova prostora obuhvata

Površinski pokrov ha %

Izgra ena podru ja i ostale površine pod antropogenim utjecajem 1687,91 9,14

Poljoprivredne površine 3052,60 16,52

Šume i šumska zemljišta 4165,69 22,55

Travnjaci, grmolika vegetacija, površine s oskudnom vegetacijom i ostala prirodna podru ja

7006,66 37,93

Vode i obalna podru ja vodenih površina 2561,87 13,87

Ukupno 18474,70 100

VODE I OBALNA PODRU JA VODENIH

POVRŠINA; 2561,867 ha; 14%

TRAVNJACI, GRMOLIKA VEGETACIJA, POVRŠINE

S OSKUDNOM VEGETACIJOM I OSTALA PRIRODNA PODRU JA;

7006,635 ha; 37%

ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA; 4165,689 ha;

23%

IZGRA ENA PODRU JA I OSTALE POVRŠINE POD

ANTROPOGENIM UTJECAJEM;1687,913 ha;

9%

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE; 3052,599 ha;

17%

Slika 2. Struktura površinskog pokrova prostora obuhvata

U strukturi ove kategorije prevladavaju „submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci“ – C35 (Red SCORZONERETALIA VILLOSAE H-i . 1975) i „dra ici“ – D31 (Sveza Rhamno-Paliurion Trinajsti (1978) 1995), bilo samostalno ili naj eš e kao mozai ne površine. Ove su zajednice ponajprije razvijene na podru ju jugoisto nog zale a Srime, zale a Prokljana sjeveroisto no od kanjona Gudu e i na povišenim terenima oko Morinjskog zaljeva. Me utravnjacima posebno se isti u „isto nojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone“ (Sveza Chrysopogoni-Koelerion splendentis H-i . 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i .1934 p.p.)). Ovi se travnjaci razvijaju na plitkim karbonatnim tlima duž isto nojadranskogprimorja, uklju uju i i dijelove unutrašnjosti Dinarida do kojih prodiru utjecaji sredozemne klime. Drugu skupinu ine „eumediteranski i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raš ice“, koji se kao posljednji stadiji degradacije vazdazelenih šuma crnike razvijaju u sklopu eumediteranske i stenomediteranske vegetacijske zone mediteransko-litoralnog vegetacijskog pojasa. Ovaj tip staništa ponajprije je prisutan u južnom dijelu kartiranog podru ja (okolica Morinjskog zaljeva). „Dra ici“ predstavljaju šikare izgra ene od izrazito bodljikavih, trnovitih ili aromati nih biljaka i vrlo su rasprostranjen skup staništa u sklopu submediteranske vegetacijske zone. Ovoj skupini pripada „dra ik dra e s trnovitom krkavinom“ (As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti 1995), u ijem floristi kom sastavu važnu ulogu ima šmrika (Juniperus oxycedrus), koja se javlja i u sklopu mediteransko-montanog pojasa, a svugdje gdje je zastupljena ve im

18

stupnjem pokrovnosti predstavlja poseban stadij u razvoju „dra ika“. Ve inom su zastupljeni na podru ju isto no od Vodica i Srime, sve do kanjona Krke kod Zatona, te na podru ju Lozovca.

Ostala staništa ove kategorije ("submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/ stenomediteranska ista vazdazelena šuma crnike" – C35/E82b, te "neobrasle i slabo obrasle stijene" – B4) površinski su vrlo malo zastupljena (cca 1%).

Kategorija šuma i šumskih zemljišta druga je po zastupljenosti u površinskom pokrovu podru ja obuhvata (oko 23%) (Tablica 1., Slika 2.). U strukturi ove kategorije najve i udio ine "stenomediteranske iste vazdazelene šume crnike" – E82b i "stenomediteranske istevazdazelene šume i makije crnike" – E82 (uklju ene u svezu Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1931). Ovoj skupini pripada „mješovita šuma alepskog bora i crnike“ (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971), koja predstavlja najrasprostranjeniju šumsku zajednicu alepskog bora (Pinus halepensis), a razvija se bilo spontano, bilo subspontano na više-manje zašti enim položajima. Ove su šume razvijene na jugoisto nom dijelu Prvi a, sjevernim padinama Zlarina, prostoru izme u Brodarice i Morinja, na podru ju Bilica, jugoisto no od Skradinskog polja, te u zale u Rasline i Zatona. Ove su šume esto razvijene u obliku više ili niže makije (E82), kao što je to slu aj na podru ju jugoisto no od skradinskog polja, izme u Skradina na zapadu, kanjona Krke na jugu, te Prokljanskog jezera na zapadu.

Drugu skupinu ine „mješovite, rje e iste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike“ - E81 (Sveza Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936). Ove šume karakterizira razli it kompleks vrsta, ali im je osnovni fond zajedni ki (Quercus ilex, Laurus nobilis, Fraxinus ornus, Rosa sempervirens, Lonicera etrusca, Asplenium onopteris, Cyclamen repandum). Sama se zajednica razvija u nekoliko zna ajnih subasocijacija, a u Hrvatskom primorju poznate su subas. fraxinetosum orni (= typicum), subas. carpinetosum orientalis i subas. cotynetosum. Ova je zajednica razvijena na podru ju od Zatona do kanjona Gudu e. Ovoj kategoriji pripadaju i razli iti sukcesijski stadiji izgra eni od elemenata „dra ika“ u kombinaciji sa „stenomediteranskim istim vazdazelenim šumama i makijom crnike“ (D31/E82b). Ostala staništa ove kategorije ("nasadi etinja a" i "požarišta") površinski su vrlo malo zastupljena.

Tre a kategorija po zastupljenosti su poljoprivredne površine, koje zauzimaju oko 17% površine podru ja (Tablica 1., Slika 2.). Najve i udio u ovoj kategoriji ine "mozai ne poljoprivredne površine" – I211 (43%), koje su karakteristi ne za podru ja obradivih polja poput polja sjeverno od Morinjskog zaljeva i skradinskog polja, a ima ih i na podru ju Bilica i sjeverno od Zatona. Na tim prostorima izmjenjuju se razli ite poljoprivredne kulture na manjim parcelama. Rubni dijelovi Skradinskog polja postupno zarastaju u prirodnu vegetaciju, što je nazna eno upotrebom kategorije "mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije" – I212. Ova kategorija zastupljena je sa 26% na podru ju obuhvata, a prevladava terasiranim padinama na Prvi u,zlarinskom polju, te podru jima ispresijecanim mocirama sjeverno od Zatona i sjeverozapadno od Rasline. Na tim mozai nim površinama izmjenjuju se kulture vinove loze s maslinama. Ve epovršine pod maslinama nalaze se sjeverno od Srime, Zatona i Brodarice, te na podru ju Razora, dok je vinova loza osnovna kultura na podru ju Tankih draga sjeverno od Zatona. Ve e"zapuštene poljoprivredne površine" – I1 nalaze se na podru ju Debelog rata izme u kanjona Gudu e i naselja Prokljan, na podu ju Gornjih gajeva sjeverno od Tankih draga, te na podru juRazorskih glavica.

Kategorija voda i obalnih podru ja vodenih površina prekriva oko 14% površine podru ja(Tablica 1., Slika 2.). Takva zastupljenost vodenih površina rezultat je toga što se unutar granice obuhvata nalazi Prokljansko jezero, donji tok rijeke Krke (južno od Skradina), blata na podru juZabla a i Morinjski zaljev, te more u kanalu sv. Ante i južno od Šibenika. S obzirom da nije potpuno jasno gdje se rijeka Krka ulijeva u more: kod rta Jadrija, rta Triska ili kod rta Oštrica, u

19

površinskom pokrovu su Prokljansko jezero i kanjon Krke do Šibenskog mosta ozna eni kao vodotoci, a vodena površina od mosta preko kanala sv. Ante do Šibenskg kanala ozna ena je kao more.

U površinskom pokrovu su izdvojeni i kanalizirani potoci kod Skradina, Zabla a i na Morinju, te prirodni buji njaci na podru ju zale a Prokljana.

Što se ti e vegetacije, važno je spomenuti „obrasle obale površinskih kopnenih voda i mo varnastaništa“ – A4 (10%), odnosno zajednice „trš aka i rogozika“ (Red PHRAGMITETALIA W. Koch 1926), koje su osobito razvijene na podru ju uš a Gudu e, uz Morinjski zaljev, te na prostoru V. i M. Soline. Ove su zajednice razvijene uz rubove vodenih tijela (jezera, rijeka, potoka, eutrofnih bara i mo vara), ali i plitkih poplavnih površina ili površina s visokom razinom podzemne vode, a u njihovom sastavu prevladavaju mo varne, visoke jednosupnice i dvosupnice, uglavnom helofiti.

U površinskom pokrovu podru ja obuhvata (Tablica 1., Slika 2.) najmanje je zastupljena kategorija izgra enih podru ja i ostalih površine pod antropogenim utjecajem, koja zauzima 9% površine podru ja. U strukturi ove kategorije prevladavaju "urbanizirana seoska podru ja" – J13 (26%), odnosno podru ja Srime, Jadrije, Zabla a, Brodarica, Jadrtovca, Bilica, Zatona i Rasline. Pod "gradske stambene površine" – J22 (21%), osim Šibenika, kartirani su Skradin i Ražine. U "aktivna seoska podru ja" – J11 (15%) svrstana su naselja na otocima Prvi u, Zlarinu i Krapnju, te naselja na podru ju Stonskog polja i Lozovca. Na podru ju grada Šibenika kartirana su posebno "industrijska i obrtni ka podru ja" (14%), "gradska jezgra" i "gradske zidine i ostaci starih utvrda". Turisti ki kapaciteti se nalaze uglavnom u naseljima uz obalu, te u "turisti kom kompleksu" Solaris (J238). Me u ostalim, izdvojene su i "površine za cestovni promet" (11%), te "površine za pružni promet".

Prostorni raspored i veli ine opisanih kategorija prikazani su u kartografskom prilogu br. 7.


Karta VII Pregledna karta površinskog pokrova (M 1:100 000)

Karta 7a. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000)

Karta 7b. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000)

2.3 Društvena obilježja prostora

2.3.1 Povijesno-gospodarski razvoj

Povijesni razvoj

Prema Slukan Alti , prvi dokazi o stanovništvu porje ja Krke dolaze iz 4. stolje a prije Krista, kada su to podru je nastanjivali Liburni i Delmati. Tada nastaju i prve gr ke kolonije. Do 2. st. pr. Kr. ja aju Delmati kao jedno od najve ih ilirskih plemena. Nakon 200-godišnjih ratova, 6. do 9. godine poslije Krista, uspostavom rimske vlasti podižu se nova naselja, te se registriraju stara. Iz tog razdoblja poznato je poljoprivredno središte Pokr ja Promona u kojemu Rimljani provode zna ajne melioracije. Još u ono vrijeme Pokr je je bilo zna ajno prometno podru je, pa se bilježi

20

i gradnja prometnica. Padom Zapadnoga rimskog carstva i dolaskom Bizanta na vlast 476. g. dolazi do ja anja krš anstva, a time i do razvoja nekih naselja kao što je Skradin. U 6. st. Avari ruše anti ka naselja, a u 7. st. dolaze Hrvati koji izme u Knina i Solina formiraju jezgru hrvatske države i osnivaju prva hrvatska naselja. 12. i 13. st. obilježeno je stalnim izmjenjivanjima vlasti Arpadovi a, Venecije i Bizanta sve do 1409. g., kada ovaj prostor pada pod Mleta ku Republiku. Idu ih nekoliko stotina godina vladala je nesigurnost zbog dolaska Osmanlija i niza ratova. Ovakva situacija je uzrokovala miješanje stanovništva i gospodarsku nestabilnost koja traje sve do kraja 17. st., kada se bilježe zna ajnije agrarne reforme koje provode mleta ke vlasti. Slijedi još nekoliko izmjena austrijske i Napoleonove vlasti, sve do kona ne tzv. druge Austrijske uprave po etkom 19. st., kada nastupa mirnije razdoblje u kojemu se bilježi nešto zna ajniji razvoj Pokr ja (Slukan Alti , 2007.).

Gospodarski razvoj

Iz prethodnog se teksta vidi kako se radi o prostoru kojega obilježava vrlo burna povijest, što se, naravno, odrazilo i na gospodarstvo. Zbog toga se prostorom nikada nije upravljalo na na in da se racionalno iskoriste resursi, pa tako cjelokupno gospodarstvo nije doživjelo zna ajniju snagu.

Prema Slukan Alti , kroz povijest su nešto zna ajnije bili razvijeni sjeverniji dijelovi Pokr ja, pa su tako još od Rimljana prisutni dokazi o poljoprivrednim intervencijama na prostoru Promone. Za vrijeme Mleta ke Republike klju na je gospodarska uloga visoko naseljenog Kninskog, Kosovskog i Petrovog polja, gdje do dolaska Osmanlija dominira ratarstvo. Zbog specifi nostihidrografskih odnosa navedenih polja, ruralna naselja formirana su u rubnim povišenim zonama, dok su uz Krku uglavnom formirane feudalne utvrde koje se s vremenom formiraju u predgra a.Kada u 16. stolje u dolaze Osmanlije, itav kraj je opustošen, dok nešto stanovništva ipak ostaje u plodnim poljima Krke. Dodatnu destabilizaciju unosi miješanje stanovništva, koje je pra eno agrarnom prenapu enoš u (Slukan Alti , 2007.).

Po etkom 18. st. pojavljuju se prvi kartografski prikazi, pa je tako poznata karta korištenja zemljišta Skradina i šibenskog podru ja. Iz karata se može vidjeti kako su najnaseljenija podru ja plodnih polja, tj. rubovi polja. Najve i dio površina ine pašnjaci i šume, dok novih naselja nema jer se nastanjuju stara. Prostor je obilježen niskom naseljenoš u, gdje je skradinski teritorij znatno naseljeniji nego šibenski (Slukan Alti , 2007.).

Cijelo 18. i ve i dio 19. st. ovim prostorima dominira sto arstvo, ije e ja anje na kraju imati posljedicu devastacije prirodnih krajobraza, te opustošenje do goleti. Ja anju transhumantnog sto arstva ve inom je pogodovala nesigurnost izazvana ekspanzijom Osmanskog carstva (15., 16., i 17. stolje e). Intenziviranje tla gotovo uop e i ne postoji, a ekstenzivno se uzgajaju je am, raž, proso, sirak i kukuruz. Ipak, zbog kolonizacijskih procesa i agrarnih reformi koje provodi Mleta ka republika, razvijaju se do tada nepoznate djelatnosti kao što su vinogradarstvo, vo arstvo i p elarstvo (Slukan Alti , 2007.).

Dokazi iz sredine 18. st. govore o tome kako je Pokr je, unato nepristupa nosti terena, vrlo zna ajno poštansko i prometno podru je, te ima važnu ulogu u povezivanju Dalmacije. Bitnu ulogu poticanja prometa su odigrale mlinice na gornjem toku Krke kojima su se koristili svi susjedni gradovi (Slukan Alti , 2007.).

Tako se Skradin tijekom povijesti puno puta spominje kao vojno-strateško i trgova ko središte. Kao jedna od zna ajnijih luka na Jadranu i zbog dobrih kopnenih veza sa unutrašnjosti, Skradin je imao i velika skladišta za robu koja je pretežno stizala morskim putem (Babi , 1986.).

Sa kraja 18. st. poznata je karta prirodnih i kulturnih krajobraza Krke nakon Grimanijevih reformi, gdje su vidljivi podaci o reljefu i na inu korištenja površina. Grimanijevim reformama

21

su se pokušavale uvoditi ratarske kulture, što je rezultiralo udvostru enjem površina vinograda, pove anjem površina pod oranicama i daljnjom degradacijom šuma (Slukan Alti , 2007.).

Po etkom 19. st., za vrijeme Austrijske uprave, prisutna je izgradnja infrastrukture i isušivanje mo vara, dok za vrijeme Napoleona nema bitnijeg napretka. Kasnije se bilježi zna ajan porast udjela obra enih površina, i to više u gornjem Pokr ju. Pod utjecajem jakog porasta površina pod vinogradima, bitno se mijenja slika krajobraza. Zbog pretjerane degradacije šume smanjuju se ispaše, ali sto arstvo svejedno i dalje raste (Slukan Alti , 2007.).

Osnovna karakteristika agrarnog krajobraza toga doba je usitnjenost parcela i raštrkanost posjeda, uz intenzivan porast stanovništva. Najzna ajnije promjene kr kog krajobraza u 19. st. uzrokovane su velikim hidroregulacijama, o emu svjedo e kartografski prikazi iz tog vremena (Slukan Alti , 2007.).

Karakteristi an je nedostatak ratarskih kultura koji je uzrokovan nedostatkom vode sve do 1955., kada se kona no izgra uje vodovodna infrastruktura (Slukan Alti , 2007.).

Sredinom 60-tih godina Šibenik postaje jedno od središta industrijske proizvodnje i velika jadranska luka. Urbana aglomeracija Šibenika višestruko se pove ava u odnosu na onu iz IX. st., a u gospodarskom kompleksu sve ve u važnost dobiva turisti ka privreda.

O stanju u gospodarstvu u recentnoj povijesti pa do danas ima vrlo malo konkretnih podataka, pa e zaklju ci o današnjem stanju proiza i iz postoje ih prostornih planova i terenskog

istraživanja.

Prema prostornom planu Šibensko-kninske županije iz 2006. godine, od ukupne površine županije na poljoprivredne površine otpada 60.31 %. Na podru ju bivše op ine Šibenik (radi se o podru ju Šibenika, Vodica, Skradina i Pirovca, koje otprilike zauzima isti prostor kao i demo podru je Krka) raspolaže se s 44.6 % od ukupnih poljoprivrednih površina županije (PP Šibensko-kninske županije, 2002.).

Prema podacima iz 1998. godine, na podru ju bivše op ine Šibenik 78 % od ukupnih površina su poljoprivredne površine, zatim šume zauzimaju oko 10 %, dok je neplodnih površina tako er 10 %. Od ukupnih poljoprivrednih površina 22 % je obradivih površina, te 78 % pašnjaka. Od ukupnih obradivih površina 44 % su oranice i vrtovi, 32 % vo njaci, 20 % vinogradi, dok je nešto malo površina pod livadama (PP Šibensko-kninske županije, 2002.).

Šume i šumska podru ja ovog prostora nalaze se na podru ju primorskog krša, koje je zbog deforestacijske djelatnosti ovjeka kroz stolje a i uz nepovoljne klimatske prilike ostalo bez prvobitne šumske vegetacije. Tako su nastale prostrane dalmatinske kamenjare i degradirane šikare i makije. Nešto malo sa uvanih šuma u obliku autohtone šume alepskog bora ima na otoku Krapnju. Oto i Krapanj bio je sav pod šumom, a njegovim naseljavanjem, koje je po elo u drugoj polovici 15. stolje a, šuma je potiskivana, tako da je danas od nekadašnjih 36 ha ostalo sam 3 ha (PP Šibensko-kninske županije, 2002.). Prema Prostornom planu op ine Skradin, izvorna je šumska vegetacija hrasta medunca i bjelograba s novopridošlim crnim borom zasa enim nakon akcija pošumljavanja kamenjara i nastojanjem opitomljivanja ovoga kraja (PPUG Skradin, 1999.).

Prema Prostornom planu ure enja, poljoprivredu Grada Šibenika karakterizira ekstenzivno poljodjelstvo i sto arstvo, pretežito na malim, privatnim selja kim gospodarstvima. Na podru ju Grada postoje zna ajne poljoprivredne površine, ali je mali udio obradivih površina u ukupnim poljoprivrednim površinama. Visoko pogodnih površina za poljodjelstvo ima vrlo malo i one se još smanjuju napuštanjem vinogradarske proizvodnje i zapuštanjem maslinika u obalnom podru ju i na otocima. Najzna ajniji poljoprivredni prostori na podru ju Grada su polja u

22

podru ju Dazlina, polje Mandalina - Donje Polje - Vrpolje, te polja u podru ju Danilo - Danilo Biranj i Dubrava. U sektor poljoprivrede spada i ribarstvo, koje se u novije vrijeme kao marikultura razvilo osobito uz obalu Krke uzvodno od Šibenika (PPUG Šibenik, 2003.).

Industrija je prostorno zna ajna gospodarska aktivnost ne samo radi površine koju zauzimaju industrijski pogoni, ve i radi potrebe povezivanja na infrastrukturne sustave (promet, voda, energija), a osim toga, može negativno utjecati na okoliš. Karakteristi ni su za ovu djelatnost tehnološka zaostalost i gubitak tržišta (PPUG Šibenik, 2003.).

Znatan dio priobalnog prostora Grada Šibenika je urbaniziran, napadnut ili okupiran objektima stalnog i sezonskog stanovanja, bivšim prostranim industrijskim postrojenjima, po ecima turisti ke izgradnje, infrastrukturnim objektima i instalacijama. Znatno su se smanjile nekada znatne površine obradivih polja prekrivene vinogradima i maslinicima, a proširile degradirane šume i pašnja ke površine (PPUG Šibenik, 2003.).

Na podru ju Grada Skradina gospodarstvo se uglavnom do Domovinskog rata baziralo na turizmu, industriji i poljoprivredi. Od industrijskih kapaciteta u samom Skradinu postojao je pogon TLM, koji je ve dugo izvan funkcije (PPUG Skradin, 1999.). U Prostornom planu se navodi kako se veliki udio stanovništva itavog podru ja Grada Skradina do rata 1991. g. bavio poljoprivrednom proizvodnjom kao dopunskom djelatnoš u, dok je manjem broju selja kih doma instava poljoprivredna proizvodnja bila osnovna djelatnost. Glavne poljoprivredne kulture u prijeratnom uzgoju su: vinova loza, maslina, bajam, višnja, proizvodnja žitarica (kukuruz i pšenica), a što se ti e sto arstva, prevladavao je uzgoj stoke sitnog zuba (ovce i koze). Razvijene su tehnologije proizvodnje dvije alohtone vrste riba (pastrva i losos) i dvije autohtone vrste (lubin i komar a), te uzgoja dagnji i kamenica (PPUG Skradin, 1999.).

Prema Prostornom planu ure enja Grada Vodica, u dosadašnjem razvitku kao glavni subjekti gospodarskog razvitka isticala se ugostiteljsko-turisti ka djelatnost, te industrija, trgovina i obrt. Ostale djelatnosti stagniraju ili gube zna enje faktora razvitka. Podru je Grada izrazito je nejednoliko razvijeno, tako da je najve a koncentracija gospodarskih i društvenih sadržaja prisutna u gradskom središtu i manjim dijelom u ostalim priobalnim naseljima (PPUG Vodice, 2006.).

Na podru ju Grada Vodica vrlo malo je zastupljen primarni sektor, a to su ponajprije poljoprivreda i ribarstvo. Naime, najzna ajnije poljoprivredne površine na podru ju Grada nalaze se u zaobalju, koje je najviše stradalo tijekom Domovinskog rata, a ve im dijelom i gospodarska ku anstva. Potrebno je napomenuti da je veliki dio poljoprivrednih površina miniran, te ih stoga nije mogu e obra ivati. Sto arstvo je do sada karakterizirao ekstenzivan razvoj (PPUG Vodice, 2006.).

Dojmovi sa obilaska terena te interpretacija ortofoto karata potvr uju pravilo koje se ponavlja kroz povijest, a to je slaba i neorganizirana poljoprivredna proizvodnja. Kao zna ajnije i homogenije poljoprivredne površine vrijedi izdvojiti podru je Morinjskog zaljeva ili Donje polje, te Skradinsko polje. Manje poljoprivredno aktivne površine nalazimo još i u zale ima naselja Rasline i Zatona. Morinjski zaljev, osim dobrog poljoprivrednog potencijala, ima i potencijal za razvijanje zdravstvenog turizma zbog prisutnosti velikih koli ina peloidnog mulja za kojega je dokazano da lije i suvremene kožne bolesti. Tako er je poznato da je zbog bo atosti vode zaljev prirodno mrjestilište ribe, te da je pogodan za uzgoj školjaka. Od nekada o ito ja e i zna ajnije poljoprivredne proizvodnje na podru ju Srime, danas su ostala prazna nepregledna polja isprepletena suhozidima.

23

Šibensko oto je

U šibenskom primorju nalazimo etiri naseljena otoka površine ispod 10 km kvadratnih, a to su Zlarin, Kaprije, Prvi i Krapanj, od kojih su tri neposredno uz obalu i predstavljaju užu gravitacijsku zonu Šibenika, dok su Kaprije nešto udaljenije. Relativno dobro naseljeni u 19. st., ovi otoci danas su u teškoj demografskoj, socijalnoj i gospodarskoj krizi.

Jedan od zna ajnih malih naseljenih otoka šibenskog primorja je Zlarin, koji od važnog pomorsko-gospodarskog središta s oko 2000 stanovnika po etkom 20. st. ve desetlje ima stagnira i polagano se gasi (1991.-359, a danas oko 180 stanovnika) (Kalogjera, 1997.). Položaj na ulazu u Šibenski kanal (prvi u nizu sjevernodalmatinskih kanala koji pruža odli nu zaštitu nakon plovidbe otvorenim morem) davao je otoku Zlarinu posebno strateško i gospodarsko zna enje u prošlosti i danas.

Sva politi ko-gospodarska doga anja na obalnom prostoru bitno su utjecala na razvitak Zlarina, koji je osobito u doba osmanlijskih osvajanja u 17. i 18. stolje u služio kao zbjeg kopnenog stanovništva, što djelomi no može objasniti njegovo demografsko pulsiranje (Kalogjera, 1997.).

Nekadašnji stanovnici Zlarina uglavnom su se bavili zemljoradnjom i ribarstvom, no ono po emu su osobito poznati je koraljska i pomorska djelatnost. Va enje i obrada koralja spominju se

još u 15. stolje u, a Zlarinu su donijeli blistave gospodarske trenutke, sve do kraha ove grane privrede po etkom 20. stolje a.

Krapanj je prvi puta naseljen tek u 15. stolje u, kada franjevci grade samostan. Nakon toga mnoge izbjeglice bježe i pred Turcima nalaze uto ište u Krapnju. Nekadašnji stanovnici bavili su se zemljoradnjom i ribarstvom, ali najpoznatija djelatnost Krapnja koja se zadržala do danas je spužvarstvo.

Prvi je naseljen u ranom srednjem vijeku, a intenzivnije se naseljava najezdom Turaka u 15. st. Nekadašnji stanovnici Prvi a bavili su se poljoprivredom i sto arstvom, koriste i uglavnom kopnene površine susjedne Srime i Vodica.

Stanovništvo

U Prostornom planu Šibensko-kninske županije navodi se kako je, za razliku od zagorskog prostora Šibensko-kninske županije, primorski prostor dug, uzak i razveden, ali i najnaseljeniji, dok je oto ni prostor s nekoliko skupina srednjih i manjih otoka najmanji, te sa sve manje stanovnika. Najrasprostranjeniji i najnapu eniji je Šibenik, sa više od 50.000 stanovnika i prosje nom gusto om naseljenosti preko 100 stanovnika po kilometru kvadratnom. Nešto ve omgusto om i naseljenoš u isti u se Skradin i Vodice (PP Šibensko-kninske županije, 2002.).

Stanovništvo Grada Skradina stalno je raslo od sredine 19. stolje a, kada je godine 1857. bilo svega 4.997 stanovnika, pa sve do godine 1961., kada se više nego udvostru uje i dostiže najve ibroj od 10.294 stanovnika. Nakon godine 1961. slijedi stalno smanjenje broja stanovnika, koje traje sve do današnjih dana. Tako je, prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz godine 1991., na podru ju Grada Skradina živjelo 8.027 stanovnika (PPUG Skradin, 1999.).

Stalni porast broja stanovnika na podru ju Grada Vodica bilježi se do 1921. godine (8.570 stanovnika), od koje slijedi pad uz manje oscilacije sve do 1971. godine (7.395 stanovnika). Od tada, pa do posljednjeg popisa iz 2001. (9.136 stanovnika) godine, prisutan je stalni porast broja stanovnika. No, navedeno kretanje broja stanovnika na nivou Grada nije bilo jednako na cijelom podru ju Grada. Uo ava se zna ajna razlika u kretanju broja stanovnika izme u prostorno funkcionalnih cjelina. Tako je na otocima (Prvi ) do 1921. bilježen lagani porast, a nakon toga stalni pad broja stanovnika. Sli no je bilo i sa naseljima u zaobalju, gdje je broj stanovnika svoj

24

maksimum dostigao 1961. godine, da bi od onda sve do 1991. bilježio lagani pad. Posljedice Domovinskog rata (okupacija, razaranje, izbjeglice) najviše su se odrazile na demografske prilike u naseljima zaobalja. Stoga zaobalje nakon Domovinskog rata i djelomi nog povratka izbjeglica bilježi zna ajan pad broja stanovnika koji se prepolovio. Stalni porast broja stanovnika tijekom prošlog stolje a bilježi jedino priobalni prostor, izuzev malog pada 1948. godine kao posljedice stradanja tijekom II. svjetskog rata (PPUG Vodice, 2006.).

Popisom iz 1991., na podru ju Grada Šibenika utvr en je broj od 54.199 stanovnika, a zadnjim popisom iz 2001. ukupno 52.230 stanovnika, od ega u gradskom središtu 37.689 stanovnika (PPUG Šibenik, 2003.).

2.3.2 Naselja

Kako navodi Slukan Alti , zbog demografskih turbulencija i krškog reljefa, na podru ju Krke nalazimo velik broj manjih naselja i samo tri manja gradska naselja, a to su Knin, Drniš i Skradin. Sela se naj eš e pojavljuju u kontaktnoj zoni fliša i plodnih polja, na izdvojenim glavicama u polju i na okolnim zaravnima. Karakteristi no je za sela Pokr ja da je zadržan kontinuitet imena i lokacije, dok su se zaseoci i stanovništvo mijenjali. Za razliku od doline Krke i njezinog zale a, u obalnom pojasu se pojavljuje sasvim druga iji, noviji tip naselja, nastao kao rezultat jake turisti ke djelatnosti. Postoji nekoliko karakteristi nih tipova sela u podru ju Krke, a najbolji dokazi o tome su katastri iz 19. st. i po etka 20. st. (Slukan Alti , 2007.).

Jedan od karakteristi nih tipova je prisutan u demo podru ju Krka. Taj tip naselja nastao je spajanjem razmjerno blizu smještenih zaseoka u jedinstvena naselja. Ovakav tip naselja se javlja u sinklinalnim udolinama na podru ju isto no od Krke i u ve em djelu Zagore i bio je vrlo pogodan zbog dobrog istovremenog iskorištavanja krša, polja i vode . Zbog navedenih povoljnih uvjeta, ovdje se nalazi veliki broj vinograda. Primjer takvoga sela je Sonkovi , sa zaseocima Dragovi i, Mari i i Babi i smještenim na kontaktu livada i oranica u sinklinalnoj udolini koja se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Zaseoke odlikuje zajedni ko dvorište koje dijeli više ku a. Iz dvorišta se izlazi ravno u vrt, ali i na pašnjak, dok su vinogradi i oranice nešto udaljeniji. Ku e su glavnom fasadom okrenute prema unutarnjem dvorištu koje je predstavljalo središte života i gospodarske djelatnosti svake obitelji. Sli nom strukturom se odlikuje selo Skradinsko Polje (Slukan Alti , 2007.).

Jedina dva ruralna naselja koja su se razvila na samim obalama Krke, odnosno njezinim jezerskim proširenjima, su Raslina i Zaton. Naselja su smještena u zašti enim uvalama, te su jedna od rijetkih naselja koja nisu smještena na plodnim flišnim ili laporovitim sedimentima, vena vapnena koj podlozi. Iz toga se može zaklju iti da ova naselja nisu bila isklju ivo ovisna o obradi tla, ve se radi o druga ijoj gospodarskoj osnovi. Iako su stanovnici spomenutih naselja u zale u ku a imali svoja polja, ona su znatno manjeg opsega od prethodnih tipova. Naime, važan dio njihove gospodarske osnove bio je vezan za Krku, pa je ovisnost o zemlji ovdje bila slabije izražena, osobito u slu aju Zatona (Slukan Alti , 2007.).

Zaton se u razdoblju ranoga novog vijeka razvijao duž dna uvale u kojoj je nastao. Tako se formiralo obalno naselje okupljenog tipa. U središnjem dijelu naselja razvio se omanji trg sa župnom crkvom i upravo taj fenomen središnjeg trga izdvaja Zaton iz reda tipi nih ruralnih naselja. Njegova orijentacija prema rijeci, dobra zašti ena luka te blizina mora, doprinijela je brzom razvitku Zatona u ranom novom vijeku (Slukan Alti , 2007.).

Naselje Raslina je u srednjem vijeku poznato kao Prokljan. Smješteno je na obali Prokljanskog jezera i ima druga iju strukturu od Zatona. Razvoj Raslina uvjetovan je udolinom na ijem se

25

kraju nalazi. Samo selo je smješteno na blagoj padini koja se spušta prema jezeru. Na obalnim, najnižim dijelovima nalaze se livade, dok se na blagim padinama nalaze vinogradi i u manjoj mjeri oranice. Ovdje nije bila izražena podjela na zadruge, jer se radilo o relativno kontinuiranom selu. Jedino se može izdvojiti zaselak uz srednjovjekovnu crkvu Sv. Mihovila (Slukan Alti , 2007.).

Op enito se može re i da u flišnim udolinama nalazimo izdužene zaseoke, dok u krškim zaravnima, koja su najnaseljenija uz rubove, nalazimo raštrkana sela sa brojnim zaseocima i manjim obradivim površinama (Slukan Alti , 2007.).

Najve e, a uz Skradin i jedino gradsko naselje na demo podru ju estuarija Krke je Šibenik. Prema Mili u, Šibenik je stari srednjovjekovni grad koji doživljava razdoblje punog gospodarskog i kulturnog prosperiteta tijekom 15. i 16. stolje a, kada je izgra ena goti ko-renesansna katedrala Sv. Jakova i gradska vije nica, koje su danas jedinstven primjer planski izgra enoga gradskog prostora, te pripadaju u red najve ih dostignu a urbanizma i graditeljskog umije a toga doba na našim prostorima (Mili , 2002.). Smješten nasuprot Kanala Sv. Ante, grad Šibenik zauzima južne padine okolnih brda, prate i konfiguraciju terena. Prema Mikulandri, grad je pretrpio velike promjene rušenjem gradskih bedema, gradnjom industrijskih pogona, lu kih postrojenja i prvih nebodera, ime gubi osnovna obilježja tipi nog mediteranskog grada. Šibenik se razvio uzduž dominantnih linija prometa, a recentna izgradnja prati glavnu gradsku arteriju i ima izrazit linearni karakter (Mikulandra, 2005.).

Skradin je jedino gradsko naselje nastalo na rijeci Krki. Položaj Skradina odre en je prednostima koje je pružalo Prokljansko jezero, ali i povezivanjem pomorskog i kopnenog prometa, odnosno karavanskih putova prema Bosni (Slukan Alti , 2007.). Kroz povijest se spominje zajedno s ostalim dalmatinskim gradovima nastalim u rimsko doba, kao glavni grad rimske pokrajine Liburnije (Pediši ). Za vrijeme Rimljana bio je zna ajna trgova ka luka, a dolaskom krš anstvapostaje biskupsko središte, što ostavlja tragove u bogatoj sakralnoj baštini. On je tipi anmediteranski grad kojega karakteriziraju elementi srednjovjekovnog graditeljstva kao što su uske ulice i skale.

Na demo podru ju Krka uz obalu mora nalazimo niz naselja koja se u novijoj povijesti naglo i nekontrolirano šire kao posljedica turisti kog razvoja. Apartmanizacija i divlji urbanizam naselja kao što su Vodice, Srima i Solaris, te u manjoj mjeri Jadrija, Zabla e i Brodarica, predstavljaju ozbiljnu prijetnju kvaliteti prostora, te dovode u pitanje identitet Mediterana.

Vodice su poznata turisti ka destinacija u ovom dijelu Jadrana, ali masovnost turisti kih posjeta pra ena naglom urbanizacijom koja je dovela do spajanja naselja sa susjednom Srimom narušava kvalitetu i ambijent prostora. Na taj na in izgradnja apartmana, vila i ugostiteljskih objekata postupno preuzima nekada vrijedan i specifi an kulturni krajobraz suhozida.

Zabla e je naselje koje je do navale Turaka bilo poznato po solanama. Danas je to turisti komjesto, a od nekadašnjih solana danas su ostala tzv. blata koja su, iako poznata po ljekovitim svojstvima, poprili no zaga ena divljim odlaganjem sme a i otpadnim vodama susjednih pogona. U samom Zabla u prevladava novija apartmanska izgradnja koja se širi u prostoru bez nekakvoga vidljivog i smislenog plana.

Brodarica je turisti ko naselje nastalo u novije vrijeme, a prvi su ga nastanili stanovnici susjednog otoka Krapnja. Naselje se širi obalom u uskom pojasu duga kom gotovo 5 kilometara.

Jadrija, smještena na vrhu srimskog poluotoka, tako er je naselje novijeg datuma, od 1922. godine slovi kao šibensko gradsko kupalište. Kroz godine se razvija vikend naselje od petstotinjak vikendica.

26

Bez obzira na blizinu ovakve progresivne turisti ke djelatnosti, naselja na otocima Zlarinu, Prvi u i Krapnju ostala su relativno neošte ena i autenti na. Oblik naselja Zlarina, Šepurina i Prvi a je uvjetovan smještajem u uvalama, dok je Krapanj zbog blizine kopna orijentiran uzdužno prema Brodarici.


Karta 8. Karta naselja i prometnica (M 1:100 000)

2.3.3 Prometna infrastruktura

Kroz povijest se pokazalo da se radi o prostoru koji je imao vrlo bitnu ulogu u povezivanju obale, južne i sjeverne Dalmacije i Bosne. Široki dio korita uš a Krke koje duboko prodire u kopno omogu io je ulaz brodova sve do Skradina, od kojega se dalje kopnenim putem distribuirala velika koli ina robe. Tako er zahvaljuju i toku rijeke Krke, nekada je na ovim prostorima bilo mnogo mlinica kojima su se služili svi susjedni gradovi. Komunikacija izme umlinica i gradova je nekada bila omogu ena velikim brojem prometnica.

Glavnu cestovnu okosnicu prostora Grada Skradina ine državne ceste položene u smjeru istok-zapad (Skradin-Benkovac, br. D56) i sjever-jug (Kistanje-Pirovac, br D59 i D509), kojima je ovaj prostor povezan s okolnim podru jem županije, odnosno države (PPUG Skradin, 1999.).

Na prostoru Grada Šibenika križaju se važne europske i državne ceste: Jadranska turisti ka cesta (Jadranska magistrala) i sabirna cesta broj D33 (grani ni prijelaz Strmica /granica s BiH/ – Knin – Drniš – Šibenik (D8)), koje se unutar ili izvan ovog podru ja vezuju na druge državne glavne, sabirne, spojne i priklju ne ceste, odnosno unutar ovog podru ja na njih se vezuju županijske i lokalne ceste i tako povezuju prostor Grada Šibenika, ali i njega sa susjednim prostorima. Osim toga, važna je prometnica i željezni ka pruga iz pravca Knina i Splita, koja preko vorišta Perkovi ide do Šibenika. Brodske morske veze i šibenska luka važan su segment prometne povezanosti ovog prostora sa svijetom (PPUG Šibenik, 2003.).

Stratešku okosnicu cestovnog sustava Grada Vodica ini jadranska autocesta, na koju se preko vora kod iste Male veže prometna mreža Grada Vodica. Osnovu prometne mreže Grada

Vodica ine postoje e državne i županijske ceste. Uz postoje e, predvi ena je i nova županijska cesta, koja bi povezivala Srimu i Jadriju preko planirane ugostiteljsko-turisti ke zone D. Srima.

U sustavu pomorskog prometa, luke za javni promet u Tribunju, Vodicama, Prvi Šepurinama i Prvi Luci razvrstane su u luke županijskog zna aja. Uz ove luke, odre ene su i luke posebne namjene, marine u Tibunju, Vodicama i Srimi sa dopuštenim kapacitetima, zatim ribarska luka i brodogradilište u Tribunju, sportske luke u akvatorijima obalnih i oto nih naselja, te sidrište u uvali Tijašnica (PPUG Vodice, 2006.).

27

3. Analiza donesenih prostornih planova ure enja gradova/op ina i pripadaju ih odredbi za provo enje namjene/korištenja površina u odnosu na postoje u i planiranu zaštitu krajobraza

3.1 Metoda rada

Na prikupljenim prostornim planovima izvršena je analiza donesenih odluka o namjeni i korištenju površina na prostoru obuhvata te provedbenih odredbi i mehanizama/alata predvi enih za zaštitu krajobraza. Na taj na in spoznat je zakonom predvi en scenarij na relaciji zaštita-razvoj krajobraza za podru je obuhvata. Ponajprije je izvršena analiza grafi kih priloga namjene i korištenja površina i provedbenih odredbi na regionalnoj razini (Prostorni plan Šibensko-kninske županije), s fokusom na prostor prostor obuhvata. Potom je analizirana lokalna razina donesene prostorno-planske dokumentacije koju su inili Prostorni plan ure enja grada Skradina, Prostorni plan ure enja grada Šibenika, Prostorni plan ure enja grada Vodica i Prostorni plan ure enja op ine Bilice.

3.2 Sveobuhvatna analiza namjene i korištenja prostora/razvojnih prostornih pritisaka i njihovih posljedica

Na osnovi provedbenih odluka Prostornog plana Šibensko-kninske županije, za podru je obuhvata Planom predvi en razvoj uklju uje:

Gra evine i zahvati od važnosti za Državu

Prometne gra evine a) Cestovne gra evine s pripadaju im gra evinama i ure ajima:

- autoceste: Jadranska autocesta (JAC) Rijeka - Zadar - Šibenik - Split - Dubrovnik;

b) Željezni ke gra evine s pripadaju im gra evinama: - planirana željezni ka pruga velikog kapaciteta i brzine do 250 km/h Gra ac - Radu i - Oklaj - Šibenik - Split - alternativni koridor Jadranske željezni ke pruge Split - Šibenik - Zadar - održavanje, ure enje i rekonstrukcija postoje ih magistralnih željezni kih pruga, te kolosijeci i pružna postrojenja na kolodvorima, osim industrijskih kolosijeka, kolodvorskih i pogonskih zgrada.

c) Zrakoplovne gra evine: - planirani interventni helidromi na otocima Zlarinu i Prvi u

d) Pomorske gra evine: - luka za javni promet od osobitog (me unarodnog) gospodarskog interesa za RH - luka Šibenik (Planom se predlaže viša kategorija u odnosu na Program prostornog ure enja RH) - industrijska luka-luka Šibenik - luke nauti kog turizma i sportske luke kapaciteta više od 200 vezova.

28

Energetske gra evinea) Elektroenergetske gra evine:

prijenosni sustavi: - dalekovod 400 kV TS Konjsko - TS Obrovac (prolaz) - dalekovod 220 kV TS Konjsko - TS Brinje (prolaz) - dalekovod 220 kV TS Konjsko - TS Bilice - dalekovod 220 kV HE Zaku ac - TS Bilice - dalekovodi napona 110 kV

b) Gra evine za proizvodnju i transport nafte i plina s pripadaju im gra evinama, odnosno ure ajima i postrojenjima:

magistralni plinovodi: plinovod Gospi (Zadar) - Šibenik (Knin) - Split, dionica kroz Šibensko-kninsku županiju UNP/UPP terminal i spojni plinovod podzemna spremišta nafte u uvali Dumboka.

Vodne gra evine: a) Regulacijske i zaštitne vodne gra evine:

akumulacije i retencije za obranu od poplava i višenamjenske akumulacije s prostorom za prihva anje poplavnog vala volumena 1x106 m3 i više

b) Gra evine za korištenje voda: vodozahvat, odnosno crpna stanica za korištenje mineralnih voda koje se koriste kao voda za pi eakumulacije za vodoopskrbu 500 000 m3 i više gra evine za melioracijsko navodnjavanje kapaciteta površine 500 ha i više ribnjak površine ve e od 5 ha

c) Gra evine za zaštitu voda:sustavi za odvodnju otpadnih voda kapaciteta ve eg od 25 000 ES grada Šibenika

Gra evine za postupanje s otpadom gra evina za pred obradu i privremeno skladištenje opasnog otpada (planiran na lokaciji županijskog centra za gospodarenje otpadom - Bikarac) do njegove otpreme u centar za obradu i odlaganje koji e se utvrditi na razini Države

Športske gra evinegolf igralište – lokacija uz Prukljansko jezero (Grad Skradin) i potencijalno golf igralište u sklopu turisti ke zone Srima (Grad Vodice i Grad Šibenik) sportski i rekreacijski centri ve i od 5 ha – uvala Sv. Petra (Grad Šibenik)

Proizvodne gra evinegra evine za proizvodnju obojanih metala, nemetalnih minerala, cementa, stakla, keramike, celuloze, papira, tekstila i kože gra evine za gradnju i održavanje brodova 1.000 GT i više – remontno brodogradilište Velimir Škorpik, Mandalina (Grad Šibenik)

Gra evine posebne namjene vojna gra evina i gra evina od posebnog zna aja za obranu države, sukladno posebnim propisima

Ugostiteljske i turisti ke gra evineugostiteljsko-turisti ka cjelina površine 5 ha i više, odnosno za 1000 gostiju i više

29

Gra evine i zahvati od važnosti za Županiju

Prometne gra evineCestovne gra evine s pripadaju im gra evinama i ure ajima:

nova cesta od zapadnog ulaza u Šibenik - JTC do obale (podru ja bivšeg TEF-a) na ostalim dionicama postoje ih županijskih cesta mogu e je održavanje i rekonstrukcija radi poboljšanja tehni kih elemenata, manje korekcije trase radi poboljšanja tehni kih elemenata prometnice, pri emu se to ne smatra promjenom trase

Pomorske gra evine:luke lokalnog zna ajaribarske luke: Šibenikluke nauti kog turizma i sportske luke kapaciteta manjeg od 200 vezova

Energetske gra evine

Elektroenergetske gra evine (dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenje napona 30 kV): dalekovodi 30 kV; TS 30 kV

Gra evine plinoopskrbe - MRS (mjerno redukcijske stanice), RS (redukcijske stanice) i budu ažupanijska plinoopskrbna mreža

Gra evine za korištenje vode:Gra evine za vodoopskrbu - gra evine i instalacije vodozahvata, crpljenja, pripreme, spremanja i

transporta vode

Gra evine za postupanje s otpadom županijsko središte za gospodarenje otpadom - Bikarac

Ugostiteljske i turisti ke gra evineugostiteljsko-turisti ka cjelina površine manje od 5 ha unutar zona županijskog zna aja

Ostale gra evinegra evine u zašti enim objektima prirode i onima predloženima za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata: - Prukljansko jezero (biološki - u istraživanju)

Ve e izdvojene gospodarske zone za smještaj proizvodnih i ostalih poslovnih sadržaja planirane su na podru ju Grada Šibenika (Šibenik-Ražine, Bilice)

Ve e izdvojene turisti ko-ugostiteljske zone planirane su na podru ju Grada Šibenika (dio zone Srima, Zlarin, Solaris, Podsolarsko-Brodarica, Žabori , Raslina, Zaton), Grada Vodica (zona Srima) i Grada Skradina (Prukljan).

Planom su odre ene lokacije za smještaj sadržaja vezanih uz ulaze u nacionalne parkove, za prihvat i boravak posjetitelja, odnosno smještaj servisnih, ugostiteljskih i sli nih sadržaja koji se nalaze izvan podru ja Parka.

Za potrebe NP “Krka” planiran je smještaj:

- glavnog ulaza u podru ju Skradina koji je unutar gra evinskog podru ja naselja Skradin.

30

Postoje e koncesije za marikulturu na podru ju Županije

Tablica 2. Popis postoje ih koncesija za marikulturu

Lokacija Grad/Op ina Djelatnost Površina m²

Zona uš a rijeke Krke Grad Šibenik Uzgoj ribe i školjaka

Utvr ene su povoljne zone za potrebe razvoja uzgoja ribe i školjaka:

Tablica 3. Popis povoljnih zona za potrebe razvoja uzgoja ribe i školjaka

Lokacija Grad/Op ina Površina (ha) Riba (t) Školjkaša (t)

Uš e rijeke Krke-Prukljanski tjesnac Grad Šibenik 2,4 400

Uš e rijeke Krke (od Šarine drage do Martinske) Grad Šibenik 2,1 210

Uš e rijeke Krke Grad Šibenik 9 +600 2100

Planom se odre uju i potencijalna podru ja koja treba posebno istražiti i usuglasiti s drugim korisnicima prostora: uvala Movar, kanal Morinje.

Lokacije marina s brojem vezova za privezivanje plovnih objekata na podru ju Županije:

Tablica 4. Popis lokacija marina s brojem vezova za privezivanje plovnih objekata

Op ina/Grad

Rednibroj

Naselje Naziv Dosadašnjibroj vezova

Maksimalnibroj vezova*

Grad Šibenik

8. Šibenik Solaris 320 320

post

oje

e

Grad Šibenik

9. Skradin Skradin 180 180

Grad Vodice

2. Srima Srima centar - 40

Grad Šibenik

3.Šibenik/

BrodaricaPodsolarsko - 200

4. Šibenik Mandalina -

Vrnaža- 400

5. Šibenik Mandalina -

Kulina - 400

plan

iran

e

6. Šibenik Crnica - 400

*ekvivalent plovila duljine 12 m i širine na vezu 5 m

Sportske luke planirane: - Jadrtovac - sjeverno od Marinovog mula - Krapanj - sjeverna obala otoka - Krapanj - Donje more - Brodarica - Maratuša, Gaj, Južna uvala - Zabla e - Uvala Zabla e

31

- Šibenik - Uvala Vrnaža, Dolac - Jadrija - Uvala Si enica- Zlarin - Uvala Zlarin - Prvi - Prvi Luka, Luka Šepurine, Uvala Perolina - Raslina - Luka Raslina, Sv. Mihovil - Zaton - Uvala Zaton - Bilice - Stubalj, Vrulje - Skradin - Mala jaruga, Rivina jaruga - Vodice - dio akvatorija središnjeg dijela naselja Vodice od uvale V. Vrulje do prostora

ispred " stare škole" - Srima - Lovetovo, Vrulje

Planira se nova ribarska luka u Šibeniku.

Planiran je smještaj interventnih helidroma (Prvi , Zlarin).

Gospodarenje otpadom: planira se formiranje centra za gospodarenje otpadom - odlagalište na lokaciji Bikarac (Grad Šibenik). Na istoj lokaciji osigurat e se prikupljanje i skladištenje opasnog otpada za cijelu Županiju. U prijelaznom razdoblju, do po etka rada županijskog centra za zbrinjavanje otpada, ulogu preuzimaju tri sanitarna odlagališta. Odlagalište Bikarac za podru je gradova Šibenika, Vodica i Skradina. Na otocima Krapnju i Prvi u planirana su privremena prikupljališta komunalnog otpada do njegova kona nog zbrinjavanja na kopnu.

Na osnovi provedbenih odluka Prostornih planova ure enja gradova Šibenik, Skradin i Vodice, te Prostornog plana ure enja op ine Bilice i analize grafi kih priloga Korištenje i namjena površina, planirani razvoj krajobraza koncipiran je kao:

Turizam (rekreacijske gra evine) izvan gra evinskog podru ja: podru je od šibenskog mosta do granice GUP-a grada Šibenika.

Ugostiteljsko-turisti ke zone u izdvojenim gra evinskim podru jima:

32

Tablica 5. Popis ugostiteljsko-turisti kih zona u izdvojenim gra evinskim podru jima

Kapacitet(broj kreveta)

Izgra enostzone

Bro

jan

a oz

naka

NaseljePovršina

(ha)Turisti ka

zona Vrsta

post

oje

i

max

izgr

aen

a

djel

omi

no

neiz

gra

ena

1 7,84 Donja Srima T1, T2, golf 0 615 +

2 1,50 Martinska T1, T3 0 250 +

3

Šibenik

42,57 Solaris T1, T2, T3 4.836 5.400 +

4 15,81 Punta Oštrica T1,T3 0 1.000 +

5Zlarin

55,11 Obonjan T1, T2, T3 500 3.000 +

6Šibenik/ Brodarica

12,00 Podsolarsko T1 0 1.000 +

8 Raslina 5,14 Uv. Sv. Katarina T1 0 300 +

9 Jadrtovac 17,78 Morinje T1 *

U obalnom dijelu uz jezero Prukljan na podru ju naselja Gra ac (Beretuša gaj) mogu nostlociranja turisti kog naselja TZ Lu eva punta (turisti ko naselje i auto-kamp)

Izgradnja rekreacijskih gra evina unutar rekreacijskih zona: - uvale Bok (otok Prvi )

Ure enje morskih plaža: - Podsolarsko - Brodarica - Jadrija

Podru ja za marikulturu: - od kanala Sv. Ante do ulaza u kanal Sv. Josipa - kanal Sv. Josipa do ulaza u Prukljansko jezero - uvala Smetnja - uvala Bok - uvala Beretuša - Duboka uvala

Infrastruktura Prometne gra evinea) Cestovne gra evine- autoceste: Jadranska autocesta (JAC) Rijeka - Zadar - Šibenik - Split - Dubrovnik - brze ceste: Šibenik - Drniš - Knin - BiH - održavanje, ure enje i rekonstrukcija postoje ih državnih cesta s izgradnjom obilaznica naselja Šibenik i Brodarica - izgradnja lokalne ceste od Ž6087 u Srimi do L65036 u Jadriji, kako bi se realizirala planirana ugostiteljsko-turisti ka zona D. Srima

33

- vorište “Skradin” kod Bi ina, veza na državnu cestu br. 56.b) Željezni ke gra evine - planirana željezni ka pruga velikog kapaciteta i brzine do 250 km/h Gra ac - Radu i - Oklaj - Šibenik - Split - alternativni koridor Jadranske željezni ke pruge Split - Šibenik - Zadar c) Zrakoplovne gra evine- interventni helidromi otok Zlarin - helidrom na otoku Prvi u- helidrom sjeverno od Srime

d) Gra evine za proizvodnju i transport nafte i plina - magistralni plinovodi: plinovod Gospi (Zadar) - Šibenik (Knin) - Split, dionica kroz Grad Šibenik- UNP/UPP terminal i spojni plinovod - podzemna spremišta nafte u uvali Dumboka e) Visokotla ni plinovodi i regulacijske stanice- RS Šibenik 1, RS Šibenik 2 i RS Podi f) Elektroenergetski objekti - dogradnja - rekonstrukcija postoje e TS 110/30/10 kV u krugu TLM - TS Ražine – TS Podi, 110 kV - daljnje zra no širenje 20 kV mreže - mogu e trase magistralnog i regionalnog plinovoda

Gra evine za postupanje s otpadom - gra evina za predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada (planirana na lokaciji županijskog centra za gospodarenje otpadom - Bikarac) - formiranje i organiziranje reciklažnog dvorišta (otpad) na površinama odre enim za gospodarsku namjenu u op ini Bilica.

Pomorski promet

Luka nauti kog turizma – MARINA

Tablica 6. Popis luka nauti kog turizma – marina

Redni broj Naselje Naziv Dosadašnji broj vezova

Max. broj vezova*

1. Šibenik Solaris 320 320

2. Šibenik/Brodarica Podsolarsko 0 200

3. Šibenik Mandalina - Vrnaža 0 400

4. Šibenik Mandalina - Kulina 0 400

5. Šibenik Crnica 0 400

6. Skradin Skradin 0 ?

Luka nauti kog turizma - MARINA III kategorije

1. Zaton Dobri Dolac 0 30

2. Srima Srima centar 40

34

Morske luke otvorene za javni promet lokalnog zna ajaotok Zlarin RaslinaZatonMandalinaotok Krapanj Brodarica – Maratuša Zabla e

Športske luke Jadrtovac - sjeverno od Marinovog mula Krapanj - sjeverna obala otoka Krapanj - Donje more Brodarica - Maratuša, Gaj, Južna uvala Zabla e - Uvala Zabla eŠibenik - Uvala Vrnaža, Dolac Jadrija - Uvala Si enicaZlarin - Uvala Zlarin Raslina - Luka Raslina, Sv. Mihovil Zaton - Uvala Zaton Dio akvatorija središnjeg dijela naselja Vodice od uvale V. Vrulje do prostora ispred stare školeLovetovo (Srima) Vrulje (Srima) Prvi LukaPrvi Šepurine Uvala Perolina (Prvi Šepurine)Stubalj, VruljeLu eva punta - vezovi u funkciji zone ugostiteljsko-turisti ke namjene

Ribarska luka - u uvali Sv. Petar u Šibeniku

Brodogradilišta- remontno brodogradilište Mandalina u Šibeniku.

Planira se uspostava brodske linije Krkom od Šibenika do Skradina.

Odvodnja:Kanalizacijski sustav Vodice – Tribunj – Srima Kanalizacijski sustav otok Prvi

Vodoopskrbni sustav: - dogradnja i izgradnja mreže odvodnje otpadnih voda u ve im naseljima i zonama mješovite namjene - ure aj za pro iš avanje otpadnih voda u Skradinu - za obranu od poplava predvi eno je ure enje vodotoka Gudu a i Bribišnica, te bujica Skradina, Dubravica, Rupa, Prukljanskog jezera i Bribira.

35

3.3 Analiza mehanizama/alata za ostvarenje zaštite okoliša, krajobraza i prirode

Na osnovi provedbenih odluka Prostornih planova ure enja gradova Šibenik, Skradin i Vodice, te Prostornog plana ure enja op ine Bilice i analize grafi kih priloga Uvjeti korištenja, ure enja i zaštite prostora, planirana zaštita krajobraza koncipirana je kao:

1. Zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode: o nacionalni park: Krka, dio o zna ajni krajobraz:

Kanal – luka (kanal Sv. Ante u Šibeniku) dio Krka krajolika – od Skradinskog mosta do uš aGvozdenovo Kamenar

opaska: Prostornim planom Šibensko-kninske županije (sl. vj. 03/03, 10/05 i 03/06) planirana je korekcija granica i sukladno tome promjena kategorije zaštite

o spomenik prirode – park-šuma: memorijalno podru je Šubi evaco posebni zoološki rezervat "Gudu a"o posebni botani ki rezervat "Prukljansko jezero" - Opaska: podru je Prukljanskog jezera

je Prostornim planom odre eno kao podru je posebnog botani kog rezervata u istraživanju. S obzirom na ovako odre en status toga podru ja, ovim su Planom omogu ene odre ene gospodarske djelatnosti (ugostiteljsko-turisti ka zona "Beretuša gaj" i zona akvakulture)

predloženo za zaštitu u kategoriji: o zašti eni krajobraz:

podru je rijeke Krke od skradinskog mosta do njenog uš a u Prukljansko jezero podru je Skori a podi i najve eg dijela naselja Skradin

o posebni rezervat: špilja Tradanj (Zaton)

o zna ajni krajobraz: poluotok Oštricauvala Loviš a - otok ZlarinKrka - krajolik kanal Sv. Josipa (od Prukljanskog jezera do linije Martinska - Tef )

o park-šuma: šuma Jelinjakšuma na otoku Krapnjušuma Šubi evac koja se nalazi unutar memorijalnog podru ja.

2. Zaštita kulturne baštine Prostornim planom Šibensko-kninske županije utvr ene su mjere zaštite arheoloških zona i lokaliteta, registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina i pojedina nih spomenika kulture.Na in o uvanja, obnove, revitalizacije i afirmacije kulturno-povijesnog naslije a treba definirati u PPUO/G-u, a razraditi u detaljnijim planovima ure enja.

Na podru ju obuhvata nalaze se sljede a registrirana kulturna dobra: o Povijesne graditeljske cjeline – povijesne jezgre:

Prvi Šepurina, Zlarin, Krapanj, Šibenik, Skradin, Prvi Luka o Nepokretni/Pojedina ni spomenici

Prvi Luka: samostan sv. Marije, crkva poro enja BDM

36

Prvi Šepurina: ljetnikovac obitelji Vran i , crkva sv. Jelene Zlarin: crkva sv. Marije, Gospa od Rašelja, Spomen-prostor koncentracijskog logora iz Drugog svjetskog rata, zgrada stare školeKrapanj: samostan sv. Križa Šibenik: niz pojedina nih fortifikacijskih, civilnih i crkvenih objekata Srima: crkva Gospe Srimske, crkva sv. Pavla Razori: crkva sv. VidaKanal sv. Ante: ostaci srednjovjekovne fortifikacije (toretta) Srima -Martinska: ostaci crkve sv. Martina Jadrija: nekadašnja crkva sv. Andrije (na ulazu u kanal sv Ante) Otok Ljuljevac na ulazu u kanal sv. Ante: tvr ava sv. Nikole Zabla e: župna crkva, ostaci solana (evidentirano) Zaton: župna crkva Raslina: crkva sv. Mihovila, crkva sv. Kate Oto i s crkvom sv. Stjepana u Prukljanskom jezeru (ispred sela Rasline) Sonkovi : srednjovjekovna kula, crkva sv. Marka Skradin: fortifikacijski objekt, crkvena arhitektura, civilna arhitektura Bilice: crkva Gospe od Pomišlja Donje polje: crkva sv. Mare, crkva Gospe od Griblja, crkva sv. Jurja, crkva sv. Silvestra, crkva sv. Lovre

o Arheološki lokaliteti: Srimsko polje: starokrš anska dvojna bazilika Kanjon rijeke Krke: pe ina Tradanj Donje polje: lokalitet Grušine, prostor uz crkvu sv. Lovre, Morinjsko jezero Bilice Stubalj: ostaci starokrš anske bazilike

3. Zašti eno obalno podru je (ZOP)

4. Planske mjere zaštite:

Mjere zaštite okoliša o zaštita voda / odvodnja otpadnih voda (zone zaštite a,b,c,d) o obalni pojas zašti enog krajobraza 1000 m (gradnja samo u utvr enom gra evinskom

podru ju)o pravila izgradnje o zaštita od buji ne erozije i pravila gospodarenja šumom o zabrana prenamjene poljoprivrednog i šumskog podru jao Program sanacije prostora za podru je Dubrava kod Šibenika o izrada programa/studije mogu nosti izgradnje za podru je poluotoka Zabla e

5. Obveza izrade prostornih planova i ostalih dokumenata o Urbanisti ki plan ure enja:

naselja (obuhva a gra evinsko podru je zone s pripadaju im akvatorijem): otok Zlarin, otok Krapanj, Brodarica, Zaton, Raslina i neigra ene dijelove gra evinskogpodru ja naselja Jadrija, Jadrtovac i Šibenik (Bogdanovi i)gospodarske zone: Zaton ugostiteljsko-turisti ke zone (obuhva a gra evinsko podru je zone s pripadaju im akvatorijem): Raslina, Zaton, Brodarica i Jadrija (dio zone Jadrija - Srima. S obzirom da se ova zona proteže ve im dijelom na podru ju Grada Vodica, bilo bi poželjno objediniti postupak izrade i donošenja urbanisti kog plana.), Jadrtovac (Jadrtovac jug) sportsko-rekreacijske zone: Šibenik (uvala Sv. Petar), Dobri dolac, Jadrija

37

gra evine koje se grade izvan gra evinskog podru ja naselja u obalnom podru ju (ure enje ili izgradnja obale, lungo mare, plaže, pristaništa, privezi i sl).

o UPU naselja Vodice i Srima obuhva a gra evinska podru ja navedenih naselja s pripadaju im akvatorijem

o UPU naselja Prvi Šepurine i Prvi Luka obuhva a gra evinska podru janavedenih naselja s pripadaju im akvatorijem, te prostor izme u dvaju naselja sa zajedni kim sadržajima (sportsko-rekreacijska zona, groblja, prikupljalište otpada i helidrom)

o UPU ugostiteljsko-turisti ke zone Donja Srima obuhva a gra evinsko podru jezone s pripadaju im akvatorijem. Potrebno je napomenuti da se ova zona manjim dijelom proteže na podru je Grada Šibenika, te da je potrebno donijeti jedinstveni urbanisti ki plan za cijelu zonu.

o UPU središte Grada Skradina o UPU naselje Skradin o UPU za ugostiteljsko-turisti ku zonu "Beretuša gaj" o UPU za gospodarske zone ve e od 10 ha o UPU za sportsko-rekreacijske zone ve e od 5,0 ha o UPU gospodarska zona Biliceo UPU gospodarska zona Bilice - istoko UPU turisti ka zona Lu eva puntao UPU neizgra ene dijelove gra evinskih podru ja u ZOP-uo UPU sportsko-rekreacijske namjene - ure ene plaže

o Detaljni plan ure enja (DPU) gospodarska zona Dubrava depuracijski centar Martinska zona središnjih sadržaja Bilica

o Generalni urbanisti ki plan grada Šibenik

Zaštitne zone zona posebne namjene: 1. VOJNI KOMPLEKS PANINKOVAC:

- ZONA ZABRANE GRADNJE – 370 metara - ZONA OGRANI ENE IZGRADNJE I – 696 metara, dozvoljena izgradnja ne-

magistralnih prometnica i dalekovoda te pogonskih skladišta - ZONA OGRANI ENE IZGRADNJE II – 1392 metara, dozvoljena izgradnja

magistralnih prometnica i dalekovoda iznad 110 kV 3. Prijelaz kod mosta na državnoj cesti na kanalu Morinje

- ZONA OGRANI ENE IZGRADNJE – obuhva a sve radove koji bi se eventualno izvodili u podru ju zone za koje je potrebno ishoditi suglasnost MORH-a

4. Šibenski most (naselje Zaton - Lutnoge i uvala Vrulje) - ZONA OGRANI ENE IZGRADNJE – obuhva a sve radove koji be se eventualno

izvodili u podru ju zone za koje je potrebno ishoditi suglasnost MORH-a

6. Izra eni i planirani zahvati u prostoru za koje je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO):

za izgradnju ili rekonstrukciju objekata za eksploataciju i preradu mineralnih sirovina.

38

3.4 Sinteza prikupljenih znanja

Sinteza prikupljenih znanja (usporedba razvojnih i zaštitnih zahtjeva) grafi ki je prikazana na kartama korištenja i namjene površina i kartama uvjeta za korištenje, ure enje i zaštitu prostora.

3.4.1 Grafi ki prilozi

Karta 9. Karta kulturne baštine (M 1:100 000)

Karta 10. Karta zašti enih podru ja (M 1:100 000)

Karta 11. PPUG Skradin - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)

Karta 12. PPUG Vodice - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)

Karta 13. PPUO Bilice - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)

Karta 14. PPUG Šibenik - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)

Karta 15. PPUG Skradin - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000)

Karta 16. PPUG Vodice - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000)

Karta 17. PPUO Bilice - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000)

Karta 18. PPUG Šibenik - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000)

39

4. Tipološka klasifikacija krajobraza

4.1 Metoda rada

Tipološka klasifikacija krajobraza bazirana je na podijeli krajobraza u tipove/podru ja sa izraženim zajedni kim karakteristikama. Kriteriji koji su korišteni pri klasifikaciji su, na ovoj razini obrade (1: 25 000), u prvom redu reljef, te na podru jima gdje reljef nije izražena prostorna komponenta, a postoje vrlo izražene razlike u površinskom pokrovu, bitan kriterij bio je površinski pokrov. Krajobrazni tipovi/podru ja su morfološke jedinice sa vidljivim prostorno-vizualnim obilježjima koja mogu biti specifi ni ili vrlo u estali prostorni elementi. Oni ineprostorne slike koje su raš lanjene uzorcima. Krajobrazni uzorci djeluju na kompleksnost i doprinose prostornoj dinamici podru ja. Tako ak i najmanja i najjednostavnija podru ja imaju više krajobraznih uzoraka koji svojom artikulacijom utje u na vizualni doživljaj prostora. Stoga je izvršena identifikacija krajobraznih uzoraka koji su nositelji detaljnijih informacija o krajobraznim tipovima/podru jima. Kao glavni kriterij njihove identifikacije korišten je površinski pokrov i njegova kombinacija s mikroreljefom. Svako krajobrazno podru je stoga ima raznolike krajobrazne uzorke koji se dijele na prirodne (npr. šuma, makija, more, obala) i kulturne (npr. naselja, poljodjelski uzorci). Za odre ivanje krajobraznih uzoraka kao sitnijih prostornih jedinica trebala se izvršiti detaljnija analiza prostora, koja je ra ena u mjerilu 1:5000.

Prilikom kabinetske identifikacije krajobraznih tipova i podru ja, od velike pomo i bile su prethodno napravljene tematske karte (karta površinskog pokrova, hillshade), ortofoto karte, te fotografije snimljene iz zraka, naru ene samo za potrebe ovoga projekta. Sve potrebne podloge obra ene su u mjerilu 1:25000, te je i sama tipološka klasifikacija ra ena na istoj razini. Tako je rezultat kabinetskog rada bila radna verzija karte krajobraznih podru ja, koju je trebalo provjeriti i modificirati terenskim istraživanjem. Bitno je napomenuti da su krajobrazna podru jazemljopisno odre ena, dakle jedinstvena, tako da su i nazivi pojedinih krajobraznih podru javezani uz geografske nazive prostora koje obuhva aju. Krajobrazni tipovi su, pak, op eniti i teorijski odre eni. Budu i da je tipološka klasifikacija ra ena na razini obrade 1:25000, gdje je glavni kriterij tipološke klasifikacije bio reljef, nazivi krajobraznih tipova uglavnom su vezani uz razli ite tipove reljefa.

Nakon identifikacije i klasifikacije krajobraznih tipova i podru ja, izvršena je njihova provjera ili modifikacija istraživanjem na terenu. Cilj terenskog rada je bio obilazak podru ja obuhvata, i po mogu nosti, svih identificiranih krajobraznih podru ja. Za što u inkovitiji terenski rad izvršeno je njegovo pažljivo planiranje i izra eni su terenski obrasci u kojima su se bilježila sva zapažanja o krajobraznim obilježjima, o estetskim i percepcijskim aspektima prostora, dominantnim krajobraznim elementima, kao i zapažanja o stanju krajobraza, te o osjetljivosti prostora na promjene. Obilaskom terena dobivene su spoznaje o prostornim degradacijama, kao i podru jima koja bi, zbog svoje ljepote i kvalitete, mogla u i u kategoriju iznimnih krajobraza.

Kona ni rezultat terenskog istraživanja bilo je prikupljanje opsežne fotodokumentacije, kartografski i GPS zapis to aka fotografiranja, te prikupljanje informacija o krajobraznim podru jima dobivenih ispunjavanjem terenskih obrazaca. Primjer terenskog obrasca nalazi se u prilogu II.

Nakon obilaska terena, svi podaci su obra eni, te je izvršena potvrda ili korekcija identificiranih krajobraznih tipova i podru ja, a potom je napravljena završna tipološka klasifikacija krajobraza. Završna tipološka klasifikacija, uz kartografski prikaz krajobraznih tipova i podru ja u mjerilu 1:25 000, sadrži i detaljan opis svih krajobraznih uzoraka, tipova i podru ja, upotpunjen

40

ilustracijama. Za podru je otoka Prvi a i Morinja napravljeni su i kartografski prikazi krajobraznih uzoraka u mjerilu 1:5000.

4.2 Krajobrazni uzorci

Prirodni krajobraz:

1. MoreMore je jedinstvena pojava koja se odlikuje izuzetno vrijednim vizualnim kvalitetama. Op enitoje to uzorak visokog stupnja prirodnosti, iako se može re i da je na ovom podru ju antropogeni utjecaj znatan. Naime, zbog ve eg broja otoka koji se nalaze na relativno maloj udaljenosti, formirali su se brojni kanali i prolazi koji danas imaju zna ajnu prometnu ulogu. Karakteristi noje za kanale i zaljeve da je voda bo ata, pa je doživljaj takve vodene površine druga iji od doživljaja morske površine. Bo ate vode su esto tamnije sme e boje i manje bistrine.

2. ObalaNiti jedan uzorak se ne nalazi pod tolikim pritiskom ljudske djelatnosti kao što je to slu aj kod obale. Kontakt mora i kopna je jedinstven, a time i vrlo atraktivan, i to najviše u turisti komsmislu. Antropogeni sistemi se esto uzdužno šire prebrzo i neplanirano, pa trajno mijenjaju sliku krajobraza, što se jasno vidi na morskoj obali ovog podru ja.

A. Niska To su obale nagiba do 32 stupnja. Gotovo sva morska obala ovog podru ja je vrlo niska i pristupa na, što je jedan od glavnih razloga njene izražene devastacije. Morska obala je obilježena predimenzioniranom izgradnjom apartmana, autokampovima i turisti kimkompleksima. Prirodne morske obale i plaže blagog nagiba mogu se na i samo na otocima Prvi u, Zlarinu i Krapnju. Znatno manje je devastirana niska obala u kanalima i kanjonima, dok se na obali Prokljanskog jezera osje aju degradacije.

B. i C. Strma i klifasta obala Na istraživanom podru ju se obale nagiba preko 32 stupnja mogu na i u kanjonima i kanalima. Najizraženiji nagibi, tj. klifovi, karakteristi ni su za kanjone Skradina i Zatona, dok su manje strmosti Morinjski i Šibenski kanal, te kanjon Gudu e. Ove prirodne tvorevine su relativno o uvane, te se ne bilježi ja i negativan ovjekov utjecaj. Klifaste obale su ve inomreprezentativni primjerci visokih vizualnih kvaliteta, zbog ega su neizostavan dio identiteta podru ja.

3. Šume, šikare i travnjaci A. Prirodna šuma (eumediteranska)

Zna ajne površine prirodnih šuma nalaze se na podru ju izme u Prokljana, Gra aca i Skradina, izme u Rasline i kanjona Gudu e, te na brdima iznad Šibenika. Ostale šumske površine inemanji fragmenti raštrkani na cijelom podru ju, koji se nadovezuju na zarasle poljoprivredne površine. Šume se na slabo topografski razvijenim terenima miješaju sa vegetacijom zaraslih polja, zbog ega nije definiran prostorni rub. Iz tog je razloga uloga ovog uzorka u artikulaciji prostora zanemariva, a time i vizualna kvaliteta upitna. Zanimljiviji primjerci uzorka šumskih površina karakteristi ni su za strmije terene kanjona, kanala i brda. Do izražaja dolazi

41

voluminoznost topografije, koja se nalazi u kontrastu s vodenim površinama uskih kanala, ili u slu aju Šibenika, u kontrastu sa gradom.

B. Šikara Ovaj uzorak se sastoji od mnoštva fragmenata koji su tako er vezani uz uzorak napuštene poljoprivrede. Kao i kod prethodnog uzorka, uglavnom su to elementi nedefiniranog prostornog ruba, što umanjuje njihovu ulogu u artikulaciji prostora. Zna ajnije površine nalaze se na podru ju Lozovca.

C. TravnjakNajve e i najhomogenije površine prirodnih travnjaka (i kombinacije travnjaka i šikare) nalaze se izme u Paljevina (južno od Gudu e) i naselja Sonkovi a i Gra aca. Zna ajne su površine travnjaka koje se pružaju u fragmentima u cijelom potezu od Paljevina do Morinja, ali i površine uz Skradinsko polje (sjeverno od Skradina), na podru ju Lozovca i na južnoj obali otoka Zlarina. Gotovo sve površine travnjaka nalaze se na strmijim i razvijenijim terenima koji se nikada ne obra uju. Rub im je jasan, pa u kombinaciji sa reljefom imaju bitnu ulogu u artikulaciji prostora.

4. Vodene površine – staja iceNa podru ju se nalazi jedan primjerak voda staja ica - Velika i Mala Solina u zale u Zabla a. Ove površine danas djeluju više zapušteno nego prirodno. Kao što se može vidjeti iz imena, blata su nekada bile solane, ali danas se naj eš e koriste za odlaganje razli itih vrsta otpada. Pokrov ovog uzorka nije konstantan. Tijekom godine koli ina vode oscilira, pa katkada ve i dio nekadašnje vodene površine zauzimaju mo varni travnjaci. Dinamika promjenjivosti izdvaja ovaj uzorak kao specifi an.

5. VodotociUzorak vodotoka obuhva a vodenu površinu od Skradina do Šibenika, tj. Prokljansko jezero i kanale. Iako postoje strujanja vode, ovaj se uzorak, zbog snažnog utjecaja mora, ne doživljava potpuno kao vodotok. Specifi ne je zelenkaste boje i mirne površine. Na ovom prirodnom i o uvanom toku vidljiv je utjecaj ovjeka kroz prometnu djelatnost i izlov školjaka.

Antropogeni (kulturni) krajobraz:

6. Poljodjeljski uzorci A. Tradicionalne poljoprivredne površine u polju

Polja su zauzela prostor relativno zaravnjenih udolina. Najve e i danas poljoprivredno najaktivnije površine polja nalaze se u Skradinskom polju i Donjem polju. Manjih homogenih površina polja, i to uglavnom zapuštenih, može se na i u zale u Zatona, zale u Bilica, na podru ju kanjona Gudu e, na otocima Zlarinu, Prvi u i Krapnju, te u srimskom zale u u blizini šibenskog mosta. Na poljima se ne nailazi na ujedna enost kultura, ve se radi o mozaicima vinograda, maslinika i ostalih kultura usitnjene parcelacije. S obzirom na oblik parcele, ovaj uzorak se može podijeliti na: - polja simetri ne, izdužene parcelacije - polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela - polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima - polja asimetri ne, izdužene parcelacije.

B. Tradicionalna poljoprivreda na terasiranim površinamaZbog slabe topografske raš lanjenosti, terasiranje terena nije karakteristi no za podru je Krke. Ve e i zna ajnije površine, danas uglavnom zapuštene, mogu se na i jedino na otocima (Zlarin, Prvi i Lupac).

42

Oblik parcela ome enih suhozidima naj eš e ovisi o nagibu terena, pa se prema tome mogu prepoznati sljede i tipovi: - simetri ne, izdužene, široke terase - simetri ne, izdužene, uske terase.

C. Tradicionalni vinogradiVinova loza je kultura koja se esto uzgaja na ovim prostorima, ali ve ih homogenih prostora koji su obilježeni uzgojem samo ove kulture gotovo da i nema. Na istraživanom podru ju jedina ovakva površina je udolina Tanke drage u zale u Zatona. Draga je vrlo uska i duga, iz egaproizlazi uzdužni pravilni sistem parcelacije. Zbog geomorfoloških karakteristika Tanke drage su zašti ene i predstavljaju akumulaciju vrijednog tla, što je vjerojatno jedan od razloga zašto poljoprivreda nije zapuštena kao u široj okolici.

D. Tradicionalni maslinici Uzorak maslinika je est na cijelom podru ju kopna. Ve e homogene površine nalaze se na podru ju Zabla a, u neposrednom srimskom zale u, te na podru ju Lambaša i Vudraga, a manji fragmenti na podru ju Lozovca, u zale u Bilica, uz kanjon Gudu e i u dubljem zale u Rasline i Zatona. Ve i dio maslinika nalazi se na nepravilnijim asimetri nim parcelama ogra enihmocirama. S obzirom da je ve i dio istraživanog prostora poljoprivredno zapušten (napuštene mocire), maslinici su vrlo zna ajan i uo ljiv element slike krajobraza. Dva su tipa maslinika: - u polju - na parcelama ogra enim mocirama.

E. Tradicionalna poljoprivreda u buji njacimaKrajobraz buji njaka pokazuje visoki stupanj prilagodbe strukturne gra e prirodnim zna ajkama prostora. Karakteriziraju ga suhozidi, pretežno izduženih, uskih oblika, prilago enih reljefnim formama jaruga. Javlja se na podru jima u ijem su oblikovanju dominirali padinski procesi, uvjetovani destrukcijskim djelovanjem atmosferske vode. Rije je o jarugama ili vododerinama razli itih dubina i širina koje su ispunjene naslagama tla ispranog s okolnih padina. Izgradnjom suhozida i terasa zadržane su naslage plodnog tla, ime je omogu eno obra ivanje ovih površina. Krajobrazi buji njaka se pojavljuju uz Prokljansko jezero i kanjone u sjevernom dijelu obuhvata. Dobrim dijelom se nalaze pod prijetnjom sukcesije, pa homogenije površine poljoprivrednih kultura nisu vidljive.

F. Tradicionalna poljoprivreda ome ena mocirama Mocire su specifi ni tip suhozida koji se izdvaja po svojoj masivnosti i organskoj formi. Njihova svrha je, kao i kod ostalih suhozida, ogra ivanje parcele i iš enje terena od kamena, ali zbog toga što je naj eš e kamena bilo više nego što je to bilo potrebno za ogradne zidove, on se gomilao na hrpe. esto se uz ovaj uzorak veže prisutnost poljskih ku ica, nazvanih bunje ili emeri. To su okrugle (ili rje e etvrtaste) poljske ku ice promjera nekoliko metara, s pravim

ulaznim vratima, suhozidnim zidovima barem ljudske visine i zaobljenim ili unjastim krovom, ve inom iz plo astog kamena. Služe kao povremeni poljski zaklon za pastire i težake, ili kao sto ne štale.Mocire i bunje su karakteristi ne i prepoznatljive za šibensko podru je. Iako su ve im dijelom zapuštene, može re i da su neizostavan dio regionalnog i nacionalnog identiteta. S obzirom na oblik parcelacije, mocire možemo podijeliti na sljede e tipove: - mocire simetri ne, izdužene parcelacije - mocire asimetri ne parcelacije, organskih i poligonalnih oblika - mocire asimetri ne, pravokutne, široke parcelacije - mocire pravokutne, izdužene parcelacije - mocire poligonalnih oblika - mocire pravokutne, izrazito izdužene parcelacije - mocire simetri ne, pravokutne, izdužene parcelacije.

43

7. Uzorak naselja A. Gradska naselja

Na istraživanom podru ju nalaze se samo dva gradska naselja, a to su Šibenik i Skradin. Smještajem u zašti enim dijelovima obale i prilagodbom uvjetima prostora stvorene su prepoznatljive strukture. Osim toga, jezgre ova dva grada su povijesno zna ajne i dio su kulturne baštine Mediterana. Bez obzira na povijest i smještaj, me u njima postoje znatne razlike. Skradin je površinom malo, izolirano mjesto kojemu karakteristike mediteranskog grada nisu narušene. S druge strane, Šibenik je veliki grad ija je karakteristi na povijesna jezgra znatno devastirana industrijalizacijom. Tako ve im djelom uzorka Šibenika dominiraju industrijski objekti, luke, jak promet i sl.

B. Ruralna naselja Aktivna seoska naselja danas nisu esta, a smještaj im je uglavnom vezan uz poljoprivredne površine u unutrašnjosti, a manje uz obalu. Prvi tip su naselja smještena uz rub Skradinskog i Lozova kog polja koja su nastala združivanjem manjih zaseoka sa injenih od desetak gospodarstava. Iz tog je razloga struktura naselja ovoga tipa raspršenog karaktera. Drugi tip su oto ka aktivna ruralna naselja iji je smještaj vezan uz obalu i uvale. Vjerojatno stoga što se radi o otocima, ova su naselja ostala relativno o uvana, i za razliku od prethodnog tipa, prepoznatljivost arhitekture dolazi do izražaja (Prvi , Zlarin, Krapanj). Ova naselja su združenog karaktera.

C. Periurbana naselja Periurbana naselja ili urbanizirana seoska naselja su nekadašnja seoska naselja koja su u novije vrijeme pod utjecajem ja anja turizma promijenila svoju prvobitnu povijesnu funkciju. Danas su periurbana naselja orijentirana uglavnom na turisti ku djelatnost. Ovaj tip naselja raširio se ve inom uzduž obale, naravno, tamo gdje je turisti ka djelatnost najizraženija. Ova naselja su združenog karaktera, ve inom odre ena linijom obale, a mogu se podijeliti na naselja sa novijom apartmanskom izgradnjom (Bilice, Srima, Brodarica, Zabla e, Jadrija, Jadrtovac) i naselja sa relativno o uvanom starijom izgradnjom (Zaton, Raslina). Apartmanski tip naselja nema nikakvu strukturnu i ambijentalnu vrijednost, a njegovo agresivno širenje i predimenzioniranost arhitekture ve je snažno obilježilo obalu od Vodica do kanala Morinje.

8. Industrijska i obrtni ka podru jaŠibenik i njegova neposredna okolica u ve oj mjeri, te podru je Lozovca u manjoj mjeri, prostori su obilježeni jakom industrijom, što ima izrazito negativan utjecaj na širi okoliš, i to ne samo u ekološkom, nego i vizualnom smislu. Industrijski objekti su vrlo snažni elementi u prostoru, djeluju kao akcenti, pa tako esto preuzimaju identitet prostora (u ovom slu aju grada Šibenika i njegove okolice). Ovaj uzorak podrazumijeva, osim objekata, i prate i sistem opskrbnih komunikacija i energije, odlaganje otpada, te eksploataciju resursa, zbog ega su negativni utjecaji naj eš e prisutni i u široj okolici industrijskih pogona. Uo ljivosti ovog uzorka na prostoru obuhvata pridonosi oskudnost vegetacije, smještaj na zaravnjenim terenima, te uz obalu.

9. Turisti ki kompleksiOvaj tip uzorka može se na i jedino južno od Zabla a, a radi se o kompleksu Solaris. Nastao je kao logi an dio niza apartmanizacije obale.

44


Karta IXX Pregledna karta parcelacije (M 1:100 000)

Karta 19a. Karta parcelacije (M 1:25 000)

Karta 19b. Karta parcelacije (M 1:25 000)

Karta 20. Karta uzoraka – Prvi i Lupac (M 1:5 000)

Karta 21. Karta uzoraka – Morinje zaljev (M 1:5 000)

4.3 Krajobrazni tipovi

Zaravan

Zaravan je prostor na kojemu prevladavaju podjednake nadmorske visine, što zna i da je teren ravan do blago valovit. Smatra se da one zaravni koje se nalaze u umjerenim klimatskim podru jima predstavljaju krški reljefni oblik karakteristi an za tropska podru ja. Pretpostavlja se da su prostrane krške zaravni na podru ju Dinarida (npr. Sjevernodalmatinska zaravan oko rijeke Krke) nastale u uvjetima tropskih klima koje su na ovim podru jima vladale tijekom gornjeg pliocena, kada je bila prisutna izuzetno velika koli ina CO2 biogenog porijekla, što je u vlažnom tlu pogodovalo izrazito brzom bo nom korozijskom djelovanju. Ve inom su to podru ja pod jakim antropogenim utjecajem, pa su esti suhozidi i mocire. Zaravni na podru ju obuhvata obuhva aju podru je Srime, Zabla a i Lozovca.

Zaravni koje su mla im tektonskim pokretima razdrobljene (usitnjene) na manje cjeline nazivaju se disecirane zaravni, a mogu biti na razli itim nadmorskim visinama. Tektonski pokreti su omogu ili i ja e trošenje drugim procesima (ponajprije korozijom). Ovom geomorfološkom cjelinom je obuhva eno zale e Rasline i Zatona.

Hrbat

Hrbat je izdužena uzvisina s izraženim nagibom padina. Vršni dio hrpta ini jedan ili više vrhova. Podru je Brodarice obuhva a takav hrbat.

Potopljeno dolinsko proširenje

Jedno od osnovnih obilježja kompozitnih dolina je izmjena kanjonskih dijelova s dolinskim proširenjima. Na ovom su podru ju za dolinu rijeke Krke zna ajna dva dolinska proširenja: Prokljansko jezero i Šibenski zaljev. Njihov nastanak je vezan uz tektonsku i litološku predispoziciju. Naime, ovdje su, uz reversne rasjede na površini, mehani kom trošenju podložnije stijene. Identi ni razlozi su pogodovali i oblikovanju Morinjskog zaljeva. Naknadno, uslijed zatopljenja i klimatskih promjena, znatan dio dolina rijeke Krke, a samim tim i dolinskih proširenja, je potopljen.

Kanjon

Uska i duboka rije na dolina strmih strana (nagiba dolinskih strana ve eg od 55º). Kanjoni su karakteristi ni za teku ice na krškim podru jima. Jedan od doma ih naziva za kanjon je gudura

45

(kanjon potje e iz španjolskog, a zna i cijev). Na podru ju obuhvata nalazimo jedan kanjon, a to je kanjon Gudu e.

Potopljeni kanjon

Karakteristi ni su za priobalna podru ja, gdje su rije ne doline potopljene ingresijom (izdizanjem) mora nakon oledbi. Tijekom kvartara (zadnja 2 milijuna godina) za Zemlju su karakteristi ne hladne klime (t.z. niža za 12-15 ºC), dok je razina mora bila niža za 90 do 120 metara od današnje, što je pogodovalo otjecanju teku ica znatno dalje od današnje obale. Zadnja oledba je prestala u razdoblju koje je po elo prije 20 000, a završilo prije 10 000 godina. U takvim uvjetima, najve i dio obale i otoka, te cijeli sjeverni dio Jadrana, bilo je kopno.

U ovaj tip krajobraza pripada kanal sv. Ante i kanjon rijeke Krke od Šibenika do Zatona i Prokljanskog jezera, te od Prokljanskog jezera prema Skradinu.

Potopljena rije na dolina

Karakteristike sli ne kao kod potopljenih kanjona i potopljenih dolinskih proširenja – karakteristika su klimatske promjene i ingresija. Odnosi se na Morinjski kanal.

Podru je buji njaka

Buji njaci su geomorfološka pojava koja nastaje zbog oborinske erozije koja se usijeca u žlijebove – jaruge i vododerine. Karakteristi ni su za strmije dijelove padina na kojima dolazi do linijskog otjecanja vode – buji enja (treba ga razlikovati od spiranja koje je plošno). Za bujice je karakteristi no da prenose velike koli ine materijala koji se u podnožju taloži u obliku deluvijalnih (sastavljene od sitnozrnatih fragmenata i fragmenata kršja veli ine do približno 10 cm) i proluvijalnih (sitnozrnati materijal) plavina – akumulacija koje predstavljaju vrlo vrijedno tlo za uzgoj poljoprivrednih kultura. Bujice se u pravilu javljaju za ja ih – intenzivnijih oborina.

Podru ja ispresijecana buji njacima karakteristi na su za Skradinsko polje obilježeno sistemima poljoprivredne parcelacije.

Humovi

Karakteristi na pojava za dinarski krš. U pravilu su humovi manja uzvišenja koja dosežu do 200 m relativne visine. Za njihov nastanak postoji uvriježeno mišljenje da se radi o otpornijim stijenskim dijelovima karbonatnih stijena. Me utim, novije spoznaje ukazuju da se radi o složenom oblikovanju. U prvoj je fazi njihov postanak vezan uz tropske i suptropske humidne klimatske uvjete, a kasnije su pri njihovom oblikovanju važni hladni (periglacijalne i glacijalni procesi), te na kraju umjereni uvjeti. Njihova pojava je ponajprije vezana za dna krških polja i karbonatne zaravni.

Podru je sa cijelim spletom bregova (ili humova) zove se pobr e. Pri njihovom nastanku zna ajnu je ulogu odigrala tektonska aktivnost koja je pogodovala daljem egzogenom (vanjskom) oblikovanju. Takva su podru ja Razora i Zekovca.

Otok

Otok je geomorfološka jedinica izdvojena na principu dužine obale koja doseže 1,5 do 10 km. U ovaj tip krajobraza pripadaju Prvi , Zlarin i Krapanj.

46


Karta XXII Pregledna karta krajobraznih tipova (M 1:100 000)

Karta 22a. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000)

Karta 22b. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000)

4.4 Krajobrazna podru ja

1. Krajobrazno podru je: Prvi

Položaj podru ja: Obuhva a oto i e Prvi i Lupac, smještene na relativno maloj udaljenosti od kopna, to nije, nasuprot Srime i njenog zale a.

Glavne karakteristike: - cijelo podru je je pokriveno gustim spletom suhozida raznih oblika - srednje aktivna poljoprivredna proizvodnja - o uvanost naselja, umjerena apartmanizacija.

Definiraju i kriteriji:

Otok je cjelina koja je bila kriterij za odre ivanje obuhvata.

Op i prostorni odnosi:

Radi se o malom podru ju koje je u potpunosti upravljano, tj. rezultat današnjeg stanja je dugogodišnji antropogeni utjecaj. Jake i guste strukture suhozida, umjerenost u izgradnji uz obalu ovaj prostor ine raznolikim, zanimljivim i relativno o uvanim. Raznolikosti doprinosi blago raš lanjen reljef u vertikalnom i horizontalnom smislu (obala i brda). Iako su suhozidi vrlo uo ljivi i dominantni, ne može se govoriti o intenzivnijoj poljoprivrednoj proizvodnji. Podjednako su zastupljeni uzorci aktivnog ruralnog naselja, polja i suhozida sa terasama, te uzorak napuštene poljoprivrede. Ostali uzorci su more, izgra ena i stjenovita obala, male površine šuma i bušika, te uzorak groblja.

Krajobrazne osobitosti:

Cijeli prostor je obilježen djelomi no napuštenim terasama i suhozidima.

Opis krajobraznih elemenata

Elementi reljefa su obala i blago valovit reljef. Pokrov je ve inom antropogen, a ine ga parcele suhozida sa mješovitim kulturama ili zarasle makijom i bušicima. Oba naselja na otoku Prvi unalaze se u uvalama. Za Prvi je karakteristi na starija izgradnja, a za Šepurine vikendice, apartmani i ure ena plaža.

47

Slika 3. Pogled iz zraka na otok Prvi (s JI)

Slika 4. Pogled iz zraka na otok Prvi i Lupac (sa SZ)

Slika 5. Pogled na naselje Prvi Luka

48

Slika 6. Pogled na naselje Prvi Šepurine s mora Slika 7. Pogled na uvalu Trstevica kod PrviŠepurina

2. Krajobrazno podru je: Zlarin

Položaj podru ja: Otok je smješten nasuprot podru ja Zabla e.

Glavne karakteristike: - mirno i nenarušeno podru je sa jednim naseljem - napuštanje poljoprivrede.




Autenti nost naselja Zlarin i zna ajnije površine prirodnog zelenila ostavljaju dojam o uvanosti,ali i napuštenosti. U zale u naselja Zlarin nalazi se slabo poljoprivredno aktivno polje u kojemu nema prepoznatljivih sistema parcelacije. Sukcesija je zavladala gotovo cijelim podru jem, pa su nekada obra ivane terase danas jedva vidljive. Podru jem dominira uzorak napuštene poljoprivrede, zajedno sa uzorkom šuma i travnjaka. Od aktivnih poljoprivrednih površina najviše je uzorka polja, a vrlo malo terasa i mocira. Uz uzorak naselja (Zlarin) nalazimo uzorke mora i stjenovite morske obale.

Krajobrazne osobitosti :

Iznimno o uvano naselje u skladu sa uvalom i okolicom.


Reljef ine brda srednje izražene konfiguracije, manja udolina i lagano strma stjenovita obala. Ve i dio površina zauzima pokrov šume, makije i suhih travnjaka, a manje polja sa miješanom kulturom. Naselje Zlarin i sistem komunikacija u njegovom zale u najja i su antropogeni elementi u podru ju. Sistemi terasa sa suhozidima su ve inom napušteni.

49

Slika 8. Pogled iz zraka na otok Zlarin (s JI)

Slika 9. Pogled iz zraka na otok Zlarin (sa SZ)

Slika 10. Pogled iz zraka na SZ dio otoka Zlarina (sa SI)

50

Slika 11. Pogled na naselje Zlarin s mora

3. Krajobrazno podru je: Krapanj

Položaj podru ja: Obuhva a oto i Krapanj koji se smjestio na sjeverozapadu podru ja obuhvata, nasuprot naselja Brodarica.

Glavne karakteristike: - vrlo mali oto i sa naseljem koje zauzima gotovo polovicu njegove površine.




Otok je obilježen naseljem koje je orijentirano prema kopnu. Naselje djeluje uravnoteženo i nenarušeno. U zale u se nalaze poljoprivredni elementi. Na otoku se nalaze uzorci naselja i ve inom zapuštenih polja.


O uvano naselje Krapanj.

Opis krajobraznih elemenata:

Dominantan element je naselje. Elementi biljnog pokrova su makija, šikara i travnjaci u kombinaciji sa mješovitim poljoprivrednim kulturama.

51

Slika 12. Pogled iz zraka na otok Krapanj

Slika 13. Pogled na otok Krapanj iz naselja Brodarica

4. Krajobrazno podru je: Morinje - kanal

Položaj podru ja: Smješteno na samom jugoistoku podru ja obuhvata, a obuhva a kanal i njegove strmine.

Glavne karakteristike: - prirodan i miran kanal ome en humovima.


Granica obuhvata je odre ena geomorfološkom cjelinom potopljene rije ne doline.


Podru je je zašti eno okolnim ozelenjenim brežuljcima, a obala nije jako strma, pa se podru jedoima sigurnim i intimnim. Zbog jake zakrivljenosti kanala, dobiva se dojam razigranosti prostora. Vizualno je ovo zanimljivo i harmoni no podru je i nema dokaza ja ih ovjekovihintervencija koje bi ga narušile. Uzorci su zapuštena poljoprivreda, šume, bušici i travnjaci, ve inom stjenovita, manje izgra ena obala, more, te vrlo male površine maslinika i polja.


O uvanost prirodnosti kanala.

52


Prirodni elementi su more, brda i obala urezana sa nekoliko uvala. Pokrov ine travnjaci, bušici, makija, šikara i šuma. Jedini antropogeni elementi u podru ju su prometnica i most.

Slika 14. Pogled iz zraka na podru je Morinje – kanal s JI

Slika 15. Pogled iz zraka na podru je Morinje – kanal sa JZ

Slika 16. Pogled na Kanal Morinje s prometnice u blizini Jadrtovca

53

Slika 17. Pogled na Kanal Morinje s padina Gra ine

5. Krajobrazno podru je: Morinje - Donje polje

Položaj podru ja: Obuhva a jezero Morinje i njegovu okolicu. Pruža se od Ražina na zapadu, sjeverno do vrha Humine, brda Ljubljana i vrha Grušine, pa do podru ja Brodarica i Morinjskog kanala na jugu.

Glavne karakteristike: - izrazito poljoprivredno aktivno podru je- vlažno mo varno podru je- raštrkani zaseoci na padinama uz polje - degradacije obale jezera.


Granica obuhvata je odre ena jedinicom potopljenog dolinskog proširenja koje uklju uje i padine okolnih brda.


Prostrano i kompleksno podru je ve eg broja uzoraka harmoni no raspore enih u prostoru. Od ruba ravne plohe vode polako se uzdižu polja koja završavaju na stranama okolnih brda, gdje su smještene male grupice objekata. Vrlo važan dio slike krajobraza su zanimljivi sistemi geometrijskih nepravilnih polja i u manjem broju sistemi suhozida. Jaka poljoprivredna aktivnost i smještaj prostora izme u brda ine ga sigurnim i pitomim. Nisu zanemarive ni degradacije koje se mogu na i u prostoru, a to su divlja odlagališta sme a, naro ito uz obalu Morinja. Prostorom prevladavaju uzorci asimetri nih i simetri nih polja, te uzorak mora (odnosi se na Morinje). Tako er se mogu na i ve e površine zapuštene poljoprivrede i travnjaka. Male površine zauzimaju uzorci gradskih i periurbanih naselja i šume. Obala obuhva a uzorke pjeskovite obale, izgra ene obale i mo vara.


Sistemi polja oko jezera Morinje.


Udolina, rubne padine i obala su reljefne forme koje obilježavaju prostor. Dubina vode oscilira, pa je obala nedefinirana i zamuljena. Biljni pokrov je uglavnom antropogen, osim brda obraslih suhim travnjacima, makijom, šikarom i vazdazelenom šumom, te obale jezera sa mo varnim biljem. Na poljoprivrednim površinama prevladava mješovita kultura maline i vinograda. Na

54

kontaktu brda i polja raštrkani su mali zaseoci od po nekoliko objekata, dok je jedino kompaktno naselje Jadrtovac smješteno uz rub jezera Morinje. Jaki su sistemi prometnica koji prolaze kroz polje. Antropogeni elementi koji degradiraju prostor su odlagališta sme a i predimenzionirana arhitektura.

Slika 18. Pogled iz zraka na podru je Morinje – Donje polje sa zapada

Slika 19. Pogled iz zraka na podru je Morinje – Donje polje sa SZ

55

Slika 20. Pogled na podru je Morinje – Donje polje sa SZ

Slika 21. Pogled na sjeverozapadni dio Morinja Slika 22. Pogled na Morinje s jugozapada

6. Krajobrazno podru je: Brodarica

Položaj podru ja: Podru je obuhva a naselje Brodaricu i njezino zale e smješteno izme uMorinjskog kanala i autokampa.

Glavne karakteristike: - polovica podru ja je izgra ena, uklju uju i cijelu obalu.


Geomorfološka cjelina hrpta je kriterij za odre ivanje obuhvata podru ja.


Prostor je obilježen gustom izgradnjom uz obalu, ali ozelenjeno i valovito zale e ipak umanjuje op i dojam degradacije. Degradiranosti doprinosi i napuštenost poljoprivrede, iji ostaci vidljivi u obliku mocira polako nestaju. Tako na ovom podru ju nalazimo samo uzorke mora, periurbanog naselja, zapuštene poljoprivrede, te male površine šuma, bušika i travnjaka.


Agresivna izgradnja u naselju Brodarica.

56


Apartmani su najdominantniji element na ovom podru ju. Kroz naselje prolazi važna prometnica. Pokrov ine makije, šikare i vazdazelena šuma.

Slika 23. Pogled iz zraka na podru je Brodarica sa SI

Slika 24. Pogled iz zraka na podru je Brodarica s JZ

Slika 25. Pogled na naselje Brodarica s JI Slika 26. Pogled na zale e Brodarice

57

7. Krajobrazno podru je: Zabla e

Položaj podru ja: Smješteno izme u kanala Sv. Ante i naselja Brodarice. Sjevernu granicu ini linija koja povezuje vrhove Lobor, Sv. Križ, Zambiata i Kalabrežov umac, a južnu granicu obala nasuprot otoka Zlarina.

Glavne karakteristike: - vrlo nisko i ravno podru je- mo varno podru je sa privremenim blatima - zaga enost industrijom i apartmanizacijom obale.


Zaravan je geomorfološka cjelina koja su definirala granicu podru ja.


Zbog zaravnjenosti se podru je doživljava kao jednostavno. Ali brojem uzoraka podru je je ipak raznoliko, emu najviše doprinose uzorci mo vara i blata. Ostali uzorci koji vladaju prostorom su more, zapuštena poljoprivreda, periurbana naselja, turisti ki kompleks, industrija i autokamp. Na podru ju se mogu na i i uzorci maslinika i polja, dok je travnjaka i šuma zanemarivo malo. Podru je je neorganizirano, znatno zaga eno i narušeno, pa vlada op i dojam kaoti nosti i degradiranosti. Vidljivi su ostaci vrlo masivnih suhozida, ali oni su gotovo potpuno napušteni.


Mo vare su nosioci identiteta prostora


Biljni pokrov ine bušici, makija i mo varna vegetacija. Jak prirodni element su vodene površine, ija veli ina oscilira tijekom godine. Prirodne obale uz more gotovo da i nema, jer je ve im dijelom betonirana i degradirana apartmanizacijom i velikim površinama autokampova. Obale jezera su niske i oštre teksture, a danas se na njima odlaže mnogo sme a. Uz navedene antropogene elemente, treba navesti i splet prometnica i putova.

Slika 27. Pogled iz zraka na podru je Zabla a sa SZ

58

Slika 28. Pogled iz zraka na podru je Zabla a s JZ

Slika 29. Pogled na blato Mala Solina sa SI

Slika 30. Pogled na unutrašnjost podru ja Zabla e Slika 31. Pogled na blato Velika Solina sa zapada

59

8. Krajobrazno podru je: Šibenski zaljev

Položaj podru ja: Obuhva a grad Šibenik, padine brda koja ga okružuju (Smri njak, Slizel, Kamenar, Obli ), industrijsku zonu sa Ražinama i zaljev koji se pruža od rta Arasovo preko po etka kanala Sv. Ante do uvale Sv. Petra.

Glavne karakteristike: - urbano podru je- zna ajan utjecaj industrije na moru i kopnu.


Granica podru ja je odre ena geomorfološkom cjelinom dolinskog proširenja.


Izgled i doživljaj prostora je podre en gradu Šibeniku. Struktura samoga grada je proizašla iz prilagodbe terenu. Zanimljivo djeluje stara jezgra grada i vrhovi sa utvrdama, ali su sliku grada ipak preuzeli brojni industrijski objekti, veliki stambeni tornjevi i novija izgradnja, zbog ega se dobiva dojam degradiranosti. Podru je je veliko, kompleksno i kaoti no. Zaljev je tako erobilježen aktivnostima grada kao što su jak promet i industrija. Iako su u okolici Šibenika itljiviostaci struktura suhozida, o poljoprivrednoj proizvodnji se nema što re i. Podru jem dominiraju uzorci gradskog naselja, industrije, zapuštene poljoprivrede i mora. Kontakt mora i kopna je odre en uzorcima stjenovite obale i izgra ene obale, dok je malo zastupljen prirodni pokrov odre en uzorcima šuma, makija i travnjaka. Na podru ju su esti uzorci odlagališta otpada.


Urbaniziranost i industrija.


Lanac brda ini reljef ovog podru ja, dok manje površine ini udolina u nastavku zaljeva. Obala je ve inom betonirana i prilago ena potrebama grada. Vrlo je malo prirodnog pokrova, a ine ga bušici na južnoj obali zaljeva i bujnije površine makije, šikare i vazdazelene šume na uzvišenjima iznad Šibenika. More površinom zauzima veliki dio podru ja i, kako je ve re eno,obilježeno je ovjekovom aktivnoš u. Grad Šibenik i njegovo industrijsko predgra enajdominantniji su element u prostoru.

Slika 32. Pogled iz zraka na Šibenski zaljev sa sjevera

60

Slika 33. Pogled iz zraka na grad Šibenik sa zapada

Slika 34. Pogled na SZ dio grada Šibenika

Slika 35. Pogled na grad Šibenika s JZ Slika 36. Pogled na priobalni dio grada Šibenika

61

9. Krajobrazno podru je: Kanal sv. Ante

Položaj podru ja: Smjestilo se izme u prostora Zabla a i srimskog zale a, izme u Šibenika i otvorenog mora.

Glavne karakteristike: - relativno širok prirodni i razveden kanal ome en strmim padinama - obilježen je jakim plovnim prometom jer povezuje Šibenik sa morem - specifi ni kulturni elementi, utvrda sv. Nikole, tunel, vojni objekti.


Potopljeno dolinsko proširenja kao geomorfološka jedinica kriterij je za obuhvat podru ja.


Prostor umjerene veli ine, ome en niskom i ve im dijelom strmom obalom, ostavlja dojam sigurnosti i zašti enosti. Prostor je aktivan i raznolik, odnosi me u elementima su uravnoteženi. Raznolikost prirodnih i kulturnih sadržaja koji se izmjenjuju uz rub kanala pobu uje zanimanje za prostor. U estalost prometa stvara laganu uznemirenost. Podru je je, bez obzira na prirodne ljepote, ipak podre eno ovjekovom utjecaju. Uzorci koji ine prostor su more, zapuštena poljoprivreda, vojni objekti, gradske zidine i ostaci starih utvrda, šljunkovita i stjenovita morska obala, te manje površine iste vazdazelene šume i makije.


Kanal i njegov prometni karakter nosioci su identiteta ovog podru ja.


Niska strma obala, pjeskovita obala, uvale, rtovi, oto i i spilja su reljefni elementi podru ja.Pokrov ine šuma, makija, bušici i stijene. Ve i dio površine zauzima prirodni element more. Na podru ju se može na i više kulturnih elemenata, a to su prepoznatljiva utvrda sv. Nikole, tunel izgra en u prirodnoj spilji i vojni objekti. Obala je ve inom prirodna, osim dijela uvale Si enice i uvale uz vojne objekte, koje su betonirane. Na izlazu iz kanala prema moru, uz Zabla e, nalazi se poznato gradsko kupalište.

Slika 37. Pogled iz zraka na Kanal Sv.Ante sa SI

62

Slika 38. Pogled iz zraka na Kanal Sv. Ante s JZ

Slika 39. Pogled na SI dio Kanala Sv. Ante

Slika 40. Pogled na JZ dio Kanala Sv. Ante

Slika 41. Pogled na klifoviti dio obale kanala Sv. Ante

63

10. Krajobrazno podru je: Srima - zale e

Položaj podru ja: Obuhva a podru je Srime i njezinog zale a, tj. prostor izme u kanala sv. Ante i estuarija rijeke Krke kod Zatona. Južna granica podru ja je more i obala koja gleda na otok Prvi , a zapadna granica odre ena granicom obuhvata pruža se od zapadnog ruba Srime do Zatona.

Glavne karakteristike: - uznapredovali procesi sukcesije - vidljivi ostaci velikog broja vrlo specifi nih suhozida - jaka apartmanizacija obale.


Geomorfološki faktor zaravni bio je kriterij za odre ivanje granice obuhvata podru ja. Zajedni ko geomorfološko obilježje je zaravnjenost terena, gdje uglavnom nema nagiba ve ih od 2 %, a rijetko prelaze 5%. Po etak gibanja i uzdizanja terena odre uje granice na sjevernom dijelu podru ja.


Zbog jakih procesa sukcesije, podru je je ujedna eno i doživljava se kao pasivno ili mrtvo. Karakteristi ne organske parcele ome ene masivnim suhozidima nekada su inile pokrov cijelog podru ja, no danas su jedva vidljive. Zbog malih nadmorskih visina, katkada samo nekoliko metara iznad morske razine, prostor je vrlo izložen utjecajima mora i vjetra (što biti razlog za nepogodne uvjete za privre ivanje). Akcente u prostoru predstavljaju brda uz sjeverni rub (vrhovi Straži , Gospa Srimska, Tusta, Rasova i Orljak). Bez obzira na jaku sukcesiju i utjecaj mora i vjetra, prostor je obilježen antropogenim utjecajima. Podru jem dominira uzorak napuštene poljoprivrede, dok je vrlo malo aktivnih površina na mocirama i poljima. Vrlo su uo ljivi u prostoru uzorci urbaniziranih naselja apartmanskog karaktera, koji su vezani na uzorak mora.


Zarastanje prepoznatljivog kulturnog krajobraza mocira


Reljef je ve im dijelom ravan, dok se na sjevernom dijelu podru ja nalazi nekoliko manjih brda. Pokrov je ujedna en, a ine ga bušici i suhe trave. Vrlo je malo kultiviranih površina, ve im dijelom maslinika, a manje mozai nih poljoprivrednih površina. Obala je niska i pjeskovita. Nestajanje kulturnog elementa suhozida nigdje na podru ju Krke nije izraženo kao ovdje. Kao važniji kulturni element vrijedi spomenuti crkvu Gospe Srimske na istoimenim brdu. Snažan antropogeni element je arhitektura apartmana koja se linijski širi od Srime prema jugoistoku, te od Jadrije prema sjeverozapadu. Ujedno, apartmanizacija predstavlja najve u prijetnju ovom podru ju. Jedna jaka prometnica, mreža sitnijih makadamskih i sporednih prometnica, trase dalekovoda i deponiji prisutni su u prostoru.

64

Slika 42. Pogled iz zraka na podru je Srima - zale e s juga

Slika 43. Pogled iz zraka na podru je Srima – zale e sa istoka

Slika 44. Pogled iz zraka na naselje Jadrija i njezino zale e s JZ

Slika 45. Pogled na zale e podru ja Srima sa SI

65

11. Krajobrazno podru je: Kanjon rijeke Krke - Zaton

Položaj podru ja: Obuhva a tok rijeke Krke i njezine strmine izme u Prokljanskog jezera na sjeveru, Zatona na zapadu (uklju uju i Zaton) i Šibenika, tj. rta Arasovo na istoku.

Glavne karakteristike: - dominira o uvani prirodni krajobraz rijeke Krke- Zaton smješten u dubokoj zašti enoj uvali- kanjon je premošten Šibenskim mostom - uzgoj školjaka.


Geomorfološka jedinica potopljenog kanjona bio je kriterij za odre ivanje granica obuhvata.


Odnos razgibanog širokog toka rijeke Krke i njezinih strmih, poluogoljelih obala je harmoni an,ali i jednostavan. Zbog malog utjecaja ovjeka, prostor se doživljava kao o uvan i prirodan. U sliku krajobraza se dobro uklopilo naselje Zaton, iji je smještaj proizašao iz prilagodbe danim uvjetima. Most i prate a prometnica ne narušavaju znatno krajobraz. Prikazi koji se izmjenjuju djeluju inspirativno i zanimljivo, pa se i za ovaj prirodni krajobraz može re i da je izniman. Uzorci ovog podru ja su ve inom zapuštena poljoprivreda, stalni vodotok Krke, šuma, makija i travnjaci. Ostali uzorci su stjenovite obale, periurbano naselje, te zanemarivo male površine maslinika.

Krajobrazne osobitost:

Rijeka Krka sa strmom obalom.


Kanjon je dominantan reljefni oblik. On obuhva a široki tok rijeke Krke, ve i broj uvala i strme obale. Pokrov je ujedna en, a ini ga rijetka vegetacija makije i vazdazelene šume na kršu. Antropogeni elementi u podru ju su naselje Zaton, prometnica i most. Tok vode je vrlo miran, a karakteristi no je i uzgajanje školjki.

Slika 46. Pogled iz zraka na podru je kanjona rijeke Krke i Zatona sa SI

66

Slika 47. Pogled iz zraka na podru je kanjona rijeke Krke s JZ

Slika 48. Pogled na kanjon rijeke Krke sjeverno od Šibenskog mosta

Slika 49. Pogled iz zraka na uvalu u kojoj je smješteno naselje Zaton sa JI

Slika 50. Pogled na naselje Zaton sa JI

67

12. Krajobrazno podru je: Zale e Zatona i Rasline

Položaj podru ja: Obuhva a prostor izme u kanjona Gudu e na sjeveru, naselja Rasline na istoku, te naselja Zatona na jugu. Zapadna granica je odre ena granicom obuhvata.

Glavne karakteristike: - gotovo cijelo podru je je isparcelizirano raznim oblicima suhozida i polja - naglašeni procesi sukcesije - prostrano podru je blago valovite konfiguracije terena.


Geomorfološka forma humova zaokružila je cjelinu podru ja.


Podru je je prostrano i slabo reljefno razvedeno. Ovakvi uvjeti su najvjerojatnije pogodovali nekadašnjem ja em razvoju poljoprivrede, što se vidi u velikom broju sistema suhozida. Uzorak parcela je nepravilan i geometrijski, rijetko organski. Nasuprot nepravilnog sistema suhozida snažno se isti e duga ka, vrlo uska draga u zale u Zatona, ispresijecana paralelnim pravokutnim parcelama bez suhozida. Raznolikost struktura suhozida i parcelacije pobu uje zanimanje za prostor, ali se zbog napuštanja poljoprivrede ipak percipira degradiranost. Prostor je isklju ivo agrarnog karaktera i gotovo je nenaseljen. Na podru ju se nalaze uzorci zapuštene poljoprivrede, uzorci nekoliko tipova mocira, uzorak suhozida, polja, maslinika, vinograda, šuma, bušika, travnjaka, te uzorak periurbanog naselja.


Masivne strukture suhozida uz koje su se esto gradile poljoprivredne ku ice bunje.


Prevladava pokrov etinja a, makije i šikare. Na poljoprivrednim površinama naj eš e se nalaze maslinici, te vinogradi. Kulturni element koji ovdje dolazi do izražaja su razni oblici suhozida.

esto su suhozidi vrlo masivni, nerijetko oko 1m debljine, a esti su primjeri i preko 4 m debljine. Vrlo su uo ljive u prostoru poljoprivredne okrugle ku ice. Osim suhozida, postoje manje površine pravilnih pravokutnih polja. Na podru ju je izgra en cijeli splet prometnica razli itih kategorija. Kao degradiraju i element treba navesti divlje odlagalište sme a i minirana podru ja.

Slika 51. Pogled na vinograde u zale u Zatona i Rasline

Slika 52. Pogled na maslinike u zale u Zatona i Rasline

68

Slika 53. Pogled iz zraka na zale e Zatona i Rasline sa SZ

Slika 54. Pogled iz zraka na zale e Zatona i Rasline sa SI

13. Krajobrazno podru je: Podru je Razor - Zekovac

Položaj podru ja: Podru je je smješteno izme u grada Šibenika, estuarija rijeke Krke kod Zatona, te brda Debeljak i Rivina.

Glavne karakteristike: - izraženija konfiguracija terena - zapuštenost i nenaseljenost.


Podru je je obilježeno humovima koji kao geomorfološki faktor zatvaraju granicu obuhvata.

69


Unato valovitosti reljefa, zbog zarastanja podru je djeluje jednoliko. Zarastanje još nije uspjelo sakriti dokaze nekada puno aktivnije poljoprivredne proizvodnje. Vidljivi su razni oblici parcelacija, me u kojima dominiraju suhozidi pravilne i nepravilne parcelacije. Osim zarastanja, napuštena sela, trase dalekovoda i prometnica, te eksploatacijske iskopine ine ovaj prostor degradiranim. Osim prevladavaju ih uzoraka napuštene poljoprivrede i travnjaka, na podru ju se nalaze i uzorci maslinika, manje površine polja i mocira, te uzorak površinskog kopa.

Krajobrazne osobitosti

Napuštenost.


Zna ajan element u prostoru je izraženiji, brežuljkast reljef. Pokrov je ve inom sa injen od makije, šikare i suhih travnjaka, a poljoprivrednih površina je vrlo malo. Snažni antropogeni elementi su prometnice, dalekovodi i eksploatacijske iskopine. Kulturni element koji s vremenom nestaje su brojni oblici suhozida sa bunjama, polja i napuštena sela.

Slika 55. Pogled iz zraka na podru je Razor – Zekovac s JZ

Slika 56. Pogled na unutrašnjost podru ja Razor – Zekovac

70

Slika 57. Pogled iz zraka na podru je Razor – Zekovac s JI

14. Krajobrazno podru je: Bilice - Prokljan - Raslina

Položaj podru ja: Obuhva a Prokljansko jezero, te njegovo sjeverno, jugoisto no i zapadno zale e. Sjeverno zale e obuhva a prostor izme u Skradinskog polja na sjeveru, podru ja Gaja izvan obuhvata na zapadu, te estuarija rijeke Krke na istoku. Kopnena granica jugoisto nog zale a je linija koja spaja vrhove Bodlova a na jugozapadu, Rivina, V. Pomišalj i Bosu na jugu, M. i V. Oštrica na istoku, te Greda i Oštrica na sjeveru. Zapadno zale e, koje obuhva a naselje Raslina, pruža se do linije koja spaja vrhove Vukovinac na jugu, ukova a i Prometnik na zapadu, te Runjavica na sjeveru.

Glavne karakteristike: - veliko i prostrano podru je koje uklju uje jezero i okolne prostore slabije izražene

konfiguracije- jezero iste vode i razvedene obale - poljoprivredno vrlo slabo aktivno podru je, dominiraju prirodni i urbanizirani krajobraz - kaoti nost antropogenih sistema (prometnice i naselja) - površine pod minama.


Geomorfološki faktor je bio kriterij za odre ivanje obuhvata podru ja, a radi se o potopljenom dolinskom proširenju.


Zbog prostranosti i slabo izražene konfiguracije terena, prostor je nemogu e sagledati u cjelini. Podru je je heterogeno, ali se za ve inu njegovih dijelova može re i da su monotoni ili jednoliki, a nerijetko i disharmoni ni. Odsutnost prostornog reda je naglašena kaoti nim potezima prometnica i neprepoznatljivim sistemima naselja. Vrijednu komponentu i iznimku na ovom podru ju predstavlja jezero i njegova obala koja je razvedena, ve inom prirodna i pitoma.Tako er vrijedi spomenuti vrlo mali udio agrikulturnih krajobraza. Na podru ju se nalazi

71

ve i broj uzoraka. Ve i dio zauzimaju uzorci šuma, bušika i travnjaka, te uzorak stalnog vodotoka (odnosi se na jezero Prokljan za koje se smatra da je aktivni dio toka rijeke Krke). Od poljoprivrednih uzoraka najve i je udio zapuštenih površina. Aktivna poljoprivredna proizvodnja obuhva a uzorke polja, uzorke nekoliko tipova mocira, uzorke nekoliko tipova suhozida, te uzorak maslinika. Prisutni su uzorci ruralnih i periurbanih naselja, a esti su i linearni sistemi uzorka odlagališta sirovina. Kontakt kopna i jezera Prokljan obilježen je uzorkom šljunkovite obale.


Jezero Prokljan je nosilac identiteta prostora.


Kao što je navedeno, najsnažniji element u prostoru je jezero Prokljan. Ono uklju uje i obalu koja je niska, razvedena i šljunkovita. Pokrov je ve inom sa injen od suhih travnjaka, bušika, šume i makije, dok je kultiviranih vrsta kao što su masline i vinova loza vrlo malo. Jak je utjecaj antropogenih elemenata kao što su odlagališta otpada, sirovina i me uproizvoda, splet prometnica i dalekovoda, te seoska i turisti ka naselja. Zna ajniji kulturni elementi su anti kogroblje, tzv. „turske kule“ i crkva Gospe od Pomišljaja, dok se karakteristi ni elementi mocira i bunja nalaze u fazi zarastanja.

Slika 58. Pogled iz zraka na podru je Bilice – Prokljan – Raslina sa JI

Slika 59. Pogled na mocire u unutrašnjosti podru ja Bilice – Prokljan – Raslina

72

Slika 60. Pogled iz zraka na Raslinu sa JI

Slika 61. Pogled iz zraka na podru je Bilice – Prokljan – Raslina sa SI

Slika 62. Pogled na naselja s južne strane Prokljanskog jezera

Slika 63. Pogled na zale e Prokljana sa sjevera

73

15. Krajobrazno podru je: Kanjon Gudu e

Položaj podru ja: Podru je je smješteno na sjeverozapadu uz jezero Prokljan, izme u podru jaProkljan zale e i podru ja Zaton – Raslina zale e.

Glavne karakteristike: - isklju ivo prirodni i o uvani krajobraz rijeke i kanjona - izoliranost i nepristupa nost- karakteristi na mo varna vegetacija.


Geomorfološka jedinica kanjona je kriterij za odre ivanje granice podru ja.


Ovo bi se podru je moglo izdvojiti kao iznimni prirodni krajobraz na temelju estetskih karakteristika. Voda i krš oblikovali su harmoni nu cjelinu zanimljivih kontrastnih situacija. U tom smislu u prostoru se isti e organska tanka linija toka koja usijeca pojas ujedna ene mo varne vegetacije. Strme padine krša i makije zatvaraju prostor i ine ga intimnim i nepristupa nim. Vrijednost ovog krajobraza treba sagledati i u kontekstu šireg podru ja, koje je osiromašeno i jednoliko. Uzorci ovog podru ja su travnjaci, šuma i makija, rije ni vodotok i stjenovita obala.


Vodeni tok koji je usjekao duboku brazdu u kršu.


Reljefni oblik kanjona je dominantan prirodni element. Uz vodu se razvila mo varnavegetacija trava, a na strminama makija i šikara. Budu i da se radi o donjem toku rje ice Gudu e, voda je mirna. Vrijednost prostora je uve ana odsustvom antropogenih elemenata.

Slika 64. Pogled iz zraka na kanjon Gudu e sa sjevera

74

Slika 65. Pogled na mo varno podru je kod uš a vodotoka Gudu e u istoimeni kanjon

16. Krajobrazno podru je: Kanjon rijeke Krke - Skradin

Položaj podru ja: Obuhva a korito rijeke Krke od skradinskog mosta do ulijevanja Krke u jezero.

Glavne karakteristike: - prepoznatljivi prirodni krajobraz korita rijeke Krke - autenti no naselje Skradin na obali Krke.


Geomorfološki faktor je bio kriterij za odre ivanje obuhvata granice, a radi se o potopljenom kanjonu.


Cijelo podru je se može izdvojiti kao iznimno na temelju kulturnih i prirodnih karakteristika. Kompleksnost i harmoni nost odnosa prirodnih i kulturnih elemenata su ovdje dovedene do najvišeg stupnja, pa se može re i da je cijelo podru je nosilac ne samo regionalnog, ve i nacionalnog identiteta. Visoke i strme litice korita, te razvedenost toka Krke stvorili su intiman i zašti en prostor koji je bio idealan za smještaj Skradina. Izgled Skradina je proizašao iz prilagodbe tim uvjetima, zbog ega uspješno nadopunjuje osje aj uskla enosti cijelog podru ja.Da se radi o raznolikom podru ju potvr uje i prisutnost poljoprivrednog krajobraza koji se na vizualno zanimljiv na in „uglavio“ u Milkovi evoj dragi. Bez obzira na snagu prirodnih elemenata, ipak prevladava dojam da se radi o pripitomljenom i upravljanom krajobrazu, što ne umanjuje njegovu o uvanost. Površinom su najzastupljeniji uzorci šuma, bušika, travnjaka i stalnog vodotoka. Vrlo je malo poljoprivrednih površina, od kojih je ve i dio zapušten, dok manji dio ine aktivne mocire i suhozidi. Uzorak obale ine stjenovite i šljun ane obale, dok Skradin predstavlja uzorak gradskog naselja.


Karakteristi an smještaj Skradina u kanjonu.


Tok rijeke Krke, strmine i karakteristi na krška vegetacija makije i šikare su prevladavaju iprirodni elementi. Manje su zastupljene mo varna vegetacija i pjeskovita obala. Kao bitan kulturni element treba navesti grad Skradin i agrikulturni krajobraz Milkovi eve grabe. Jaki

75

antropogeni elementi, koji nisu znatno narušili ambijent prostora, su mostovi, prometnice i napuštena tvornica.

Slika 66. Pogled iz zraka na kanjon rijeke Krke i grad Skradin sa SI

Slika 67. Pogled na kanjon rijeke Krke kod skradinskog mosta

Slika 68. Pogled na dio kanjona rijeke Krke i grad Skradin sa JZ

Slika 69. Pogled na grad Skradin

76

17. Krajobrazno podru je: Skradinsko polje

Položaj podru ja: Podru je Skradinskog polja smješteno je uz sjeverni rub obuhvata. Obuhva aprostor sjeverozapadno od Skradina, tj. njegovo zale e, što uklju uje polje i rubna uzvišenja sa nizom zaselaka od Skradina do Sonkovi a.

Glavne karakteristike: - uglavnom plodno agrarno aktivno podru je- ve i broj zaselaka raspore enih uz rub polja.


Geomorfološka jedinica dolina buji njaka odredila je obuhvat granica podru ja.


Podru jem dominira uzorak mozai nih polja u nekoliko tipova parcelacija, a to su asimetri na izdužena polja, simetri na izdužena polja i asimetri na kvadratna polja. Ostali uzorci koji se nalaze na podru ju su šuma i makija, travnjaci, ruralna naselja, kanali, te uzorak odlagališta sme a. Zbog raznolikosti uzoraka i odnosa me u njima, prostor se doživljava kao kompleksan i zanimljiv. Geometrija isparceliziranog polja je u kontrastu sa šumovitim i krševitim padinama. Kontrast je na nekim dijelovima podru ja umanjen vidljivim po ecima zarastanja koje se spušta sa padina u polje. Padine koje obrubljuju polje i koli ina vegetacije prostor ine sigurnim i lagano zasjenjenim.


Više tipova parcelacije polja zasa enih mješovitom kulturom nosioci su identiteta prostora.


Dolina i rubne padine su elementi koji sa injavaju reljef. Pokrov je kombiniran, od niske i suhe vegetacije na kršu, preko šume i makije, do kultiviranih parcela sa maslinama i vinogradima. Jak antropogeni element je prometnica koja prolazi sredinom podru ja. Uz rubove polja smjestili su se manji zaseoci ija je novija izgradnja nerijetko predimenzionirana.

Slika 70. Pogled iz zraka na podru je Skradinskog polja sa SI

77

Slika 71. Pogled na podru je Skradinskog polja sa JI

Slika 72. Pogled na Skradin i podru jeSkradinskog polja sa sjevera

Slika 73. Pogled na podru je Skradinskog polja iz naselja Lazinica prema jugu

18. Krajobrazno podru je: Podru je Lozovac

Položaj podru ja: Podru je se smjestilo izme u Milkovi eve drage na sjeveru, estuarija rijeke Krke na zapadu, masiva Debeljak na jugu i naselja Gulin i Mandi i na istoku

Glavne karakteristike: - zapušteno i degradirano podru je- bez zna ajnih kulturnih i prirodnih vrijednosti.


Podru je je dio sjevernodalmatinske zaravni, što je bio kriterij za odre ivanje granice obuhvata podru ja (geomorfološki faktor).


Jak negativan utjecaj ovjeka stvorio je depresivnu i izrazito degradiranu cjelinu. Ovakvom dojmu se mogu pridružiti jednostavnost i disharmoni nost kao rezultat ujedna enosti pokrova i odsutnosti bilo kakvog prostornog reda. Podru je je zanemarivo malo poljoprivredno aktivno, a isto vrijedi i za naseljenost. Prostor je obilježen jakim antropogenim sistemima prometnica i dalekovoda, opožarenim površinama i utjecajem industrije sa susjednog podru ja. Ve i dio površine podru ja ine uzorci zapuštene poljoprivrede, šuma, bušika i travnjaka. Manje zastupljene su aktivne poljoprivredne površine na uzorcima maslinika, suhozida i mocira, te male površine aktivnih ruralnih naselja.

78


Jak utjecaj industrije.


Elementi kao što su industrijski objekti, prometnice, eksploatacijske iskopine i trase dalekovoda vrlo su snažan negativni antropogeni elementi. Ve ina pokrova se sastoji od šikare i makije na kamenjaru i opožarenih površina. Poljoprivrednih parcela je vrlo malo, i to su uglavnom maslinici. Reljef je uglavnom blag, prevladavaju nagibi do 5 %. Izuzeci su duge jaruge koje usijecaju podru je.

Slika 74. Pogled iz zraka na podru je Lozovac

Slika 75. Pogled na unutrašnjost podru ja Lozovac

79

Slika 76. Pogled na opožareni predio u unutrašnjosti podru ja Lozovac


Karta XXIII Pregledna karta krajobraznih podru ja (M 1:100 000)

Karta 23a. Karta krajobraznih podru ja (M 1:25 000)

Karta 23b. Karta krajobraznih podru ja (M 1:25 000)

4.5 Analiza otoka Prvi a i Morinjskog zaljeva

4.5.1 Otok Prvi

Otok je male površine, smješten na maloj udaljenosti od kopna, a za razliku od susjednih otoka, isti e se svojim blago razvedenim reljefom. Upravo iz tih razloga otok je oduvijek bio pristupa an ljudima, pa je današnji izgled otoka isklju ivo rezultat snažnog antropogenog utjecaja. Iako nije dugo nastanjen, kulturna komponenta je ovdje vrlo snažna. Naime, otok je naseljen tek u 15. stolje u, a iz toga doba potje e ljetnikovac Vran i a, ku a plemi ke obitelji Divni , te gotovo svi sakralni objekti na otoku (samostan Gospe od Milosti, crkva Sv. Marije, crkva Gospina poro enja). Oba naselja, Šepurine i Prvi nastala su u 17. i 18. stolje u, a bitno je navesti kako se tlocrtno i idejno naselja nisu previše promijenila od njihovog formiranja.

U vizulnom smislu otok predstavlja jako zanimljiv sklop prirodne osnove i kulturnih krajobraza koji su u me usobno ovisnom odnosu. Reljef otoka je utjecao na formu terasa, koje su tako karakterizirane razli ito širokim uzorcima. Nažalost, ve i dio nekad poljoprivrednih površina danas je u razli itim fazama zarastanja, te se suhozidi naziru ispod prirodne vegetacije koja ih prekriva. Obalna linija je još uvijek o uvana, te se na njoj nalaze dva naselja o uvanogtradicionalnog izgleda. Strukturni odnos kulturnog krajobraza naselja i nekadašnjih poljoprivrednih površina je organskog karaktera, gdje se jedan element nadopunjuje s drugim, prekrivaju i gotovo cjelokupnu površinu otoka. Osobita vrijednost otoka Prvi a je sklop svih elemenata prostora koji ine vrlo vrijednu prostornu sliku, a krajobraz naselja se odlikuje visokim ambijentalnim vrijednostima.

Iz svega se da zaklju iti kako je otok Prvi , iako je smješten na vrlo maloj udaljenosti od ogromnih apartmanskih naselja, uspio odoljeti snažnom razvoju turizma tijekom zadnjih desetlje a. Tako er valja napomenuti kako Prvi ima problema sa demografskom slikom, što se

80

prije svega vidi u nedostatku poljoprivrednog stanovništva. Na ovaj na in se mijenja slika krajobraza koja je formirana tijekom zadnjih pet stolje a, a vizualni identitet otoka je ozbiljno uzdrman.

Krajobrazni uzorci

Krajobrazni uzorci na podru ju otoka Prvi a i Lupca (krajobrazno podru je Prvi ) prikazani su u mjerilu 1:5000 na karti broj 20.

More

Slika 77. Otvoreno more u Prvi kom kanalu Slika 78. More u Luci Prvi

Niska obala

Slika 79. Niska, stjenovita obala Slika 80. Jugozapadna obala otoka Prvi a

Prirodna šuma

Slika 81. Šuma na JI dijelu Prvi a, na podru juKapelica

Slika 82. Šuma na najvišem dijelu Prvi a, na podru juVitkovi

81

Tradicionalne poljoprivredne površine u polju

Slika 83. Polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela kod uvale

Trstevice

Slika 84. Polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima na isto noj strani

otoka Prvi a

Tradicionalna poljoprivreda na terasiranim površinama

Slika 85. Zapuštene simetri ne izdužene uske terase na JZ dijelu otoka Lupca

Slika 86. Zapuštene simetri ne izdužene široke terase na krajnjem sjeveru otoka Prvi a

Tradicionalni maslinici

Slika 87. Maslinici na simetri nim izduženim uskim terasama

Slika 88. Maslinici na simetri nim izduženim širokim terasama

82

Tradicionalna poljoprivreda ome ena mocirama

Slika 89. Zapuštena poljoprivreda ome ena mocirama simetri ne, izdužene parcelacije na JZ dijelu otoka Prvi a

Ruralna naselja

Slika 90. Pogled iz zraka na PrviŠepurine

Slika 91. Pogled na Prvi Šepurine s mora

Slika 92. Pogled iz zraka na PrviLuku

Slika 93. Pogled na Prvi Luku s mora

4.5.2 Morinjski zaljev

Prostor Morinjskog zaljeva predstavlja specifi an sklop prirodnih i kulturnih karakteristi nosti.U prirodnom smislu, Morinjski zaljev je poznato kao mrjestilište ribe i hranilište zimskih populacija ptica. Tu se miješaju izvorska i morska voda, pa su se stvorila pogodna staništa za razvoj školjaka. Ono što najviše privla i pažnju posjetitelja, pa i investitora u zadnje vrijeme, jest

83

znanstveno dokazana ljekovitost prisutnog peloidnog mulja. Koncentracija peloidnog mulja je najve a u sjevernom dijelu zaljeva.

U kulturnom smislu ovo je tako er višestruko zna ajno podru je. Kako je ovaj prostor jedan od rijetkih vitalnih poljoprivrednih površina oko grada Šibenika, ono ima gospodarski zna aj za cijelo podru je oko rijeke Krke, uklju uju i grad Šibenik. U povijesnom smislu zna ajna su brojna arheološka nalazišta koja uklju uju nekoliko crkvica, anti kih i starohrvatskih lokaliteta. Pretpostavlja se da se i pod samom vodom Morinjskog jezera nalaze ostaci crkvice posve ene Svetom Petru, kao i ostaci solane iz 13. stolje a i kasnoanti ke vile rustice. Iako je ovo podru je vrlo povoljno za život ljudi, osim malog naselja Jadrtovac, drugih naselja nema.

Morinjski zaljev ima i specifi an geografski smještaj. Podru je je uokvireno sjevernim i južnim brdima, ali je i udaljeno je od važnijih i snažnijih prometnica. Ako se tome pridoda injenica da je podru je slabo nastanjeno, može se zaklju iti da je ono mirno i zašti eno. Ovu prednost koriste i turisti, koji esto svojim plovilima ulaze u zaljev i nalaze privremeni odmor.

U vizualnom smislu podru je se odlikuje prostranim, preglednim krajobrazom koji se raš lanjuje na manje elemente skladnih me usobnih odnosa. Elementi se gradiraju od središnje vodene plohe oko koje se razvio poljoprivredni pojas, do brdovitog zale a koje preko pojedina nihobjekata i travnatih padina završava u golim stijenama vrhova. Ovi elementi raš lanjuju vizure, ali i otvaraju duge poglede sa zanimljivom gradacijom prostornih planova. Poljoprivredne površine su karakterizirane vizualno zanimljivim, izduženim parcelama koje su u kontrastu sa jednostavnom plohom vode. Kako se ovaj prostor odlikuje visokom transparentnoš u i velikom preglednoš u, bilo kakva viša izgradnja djelovala bi na prostornu ravnotežu.

Iz svega se da zaklju iti da se radi o prostoru iznimnih vrijednosti, i to ne samo na temelju do sada iznesenih injenica, ve i na temelju percepcije prostora i problema prostora od strane javnosti. Javnost je svjesna važnosti Morinjskog zaljeva, ali prepoznaje i loše gospodarenje, što se vidi u sve eš im reakcijama i istupanjima. Naime, recentna istraživanja i svjedo anstva posjetitelja i stanovnika upu uju na prisutnost raznih zaga enja uzrokovanih ispušnim plinovima automobila, poljoprivredom, otpadnim vodama i odlagalištima sme a. Pored toga, turisti ki potencijal je jak, ali nedovoljno ili neadekvatno iskorišten.

Krajobrazni uzorci

Krajobrazni uzorci na podru ju Morinjskog zaljeva (krajobrazno podru je Morinje – kanal i Morinje – Donje polje) prikazani su u mjerilu 1:5000 na karti broj 21.

More

Slika 94. More u kanalu Morinje Slika 95. More u Morinjskom zaljevu

84

Niska obala

Slika 96. Stjenovita obala uz kanal Morinje Slika 97. Muljevita obala uz Morinjski zaljev

Prirodna šuma

Slika 98. Šuma južno od otoka Oto ac uz kanal Morinje Slika 99. Šuma uz kanal Morinje

Šikara

Slika 100. Šikara na podru ju Gajac, isto no od naselja Jadrtovac

Slika 101. Šikara na podru ju Do ina, južno od naselja Jadrtovac

85

Travnjak

Slika 102. Travnate površine južno od kanala Morinje iz zraka Slika 103. Tipi ni travnjaci u okolici Morinja

Vodene površine – staja ice

Slika 104. Pogled iz zraka na uvalu Vrulje južno od naselja Jadrtovac Slika 105. Uvala Vrulje

Vodotoci

Slika 106. Vodotok na JI strani Morinjskog zaljeva iz zraka

Slika 107. Pogled na vodotok na JI strani Morinjskog zaljeva

86

Tradicionalne poljoprivredne površine u polju

Slika 108. Polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa

suhozidima isto no od naselja JadrtovacSlika 109. Polja simetri ne, izdužene parcelacije

sjeverno od Morinjskog zaljeva

Tradicionalni maslinici

Slika 110. Maslinici sa mocirama asimetri ne,pravokutne, široke parcelacije zapadno od

Morinjskog zaljevaSlika 111. Maslinici sa mocirama pravokutne,

izdužene parcelacije zapadno od Morinjskog zaljeva

Tradicionalna poljoprivreda u buji njacima

Slika 112. Zapuštena poljoprivreda ome ena suhozidima organskog, izrazito izduženog oblika na SZ podru ja Morinja

87

Tradicionalna poljoprivreda ome ena mocirama

Slika 113. Zapuštena poljoprivreda ome enamocirama pravokutne, izdužene parcelacije zapadno

od Morinjskog zaljeva

Slika 114. Zapuštena poljoprivreda ome enamocirama asimetri ne, pravokutne, široke parcelacije zapadno od Morinjskog zaljeva

Gradska naselja

Slika 115. Pogled na G. Ražine Slika 116. Pogled na Ražine iz zraka

Ruralna naselja

Slika 117. Pogled na zeselak Tari i Slika 118. Pogled na zaselak Mu i i iz zraka

Periurbana naselja

Slika 119. Pogled na Jadrtovac Slika 120. Pogled na Jadrtovac iz zraka

88

5. Vrednovanje krajobraza

Nakon obavljene tipološke klasifikacije bilo je potrebno obaviti vrednovanje krajobraznih kvaliteta odabranih krajobraznih podru ja.

5.1 Metoda rada

Vrednovanje krajobraznih podru ja izra eno je uzimaju i u obzir stru na mišljenja (mišljenja projektnog tima i stru ne javnosti) i mišljenja javnosti. Postupak vrednovanja sastojao se od nekoliko faza. Na terenu je obavljeno inicijalno vrednovanje dijela projektnog tima na to kama na kojima su ispunjeni terenski obrasci za pojedina krajobrazna podru ja. Drugo vrednovanje je provedeno na temelju fotografija krajobraznih podru ja u okviru radionice na kojoj je sudjelovao cijeli projektni tim. Prema istom principu stru na javnost vrednovala je krajobrazna podru japreko Internet ankete. Metoda vrednovanja struke detaljnije je opisana u poglavlju 5.1.1. Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke. Osim struke, vrednovanje je putem ankete izvršeno i od strane javnosti. Provo enje ankete za javnost opisano je u poglavlju 5.1.2. Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane javnosti. Rezultati vrednovanja projektnog tima, stru ne javnosti i javnosti (lokalnog stanovništva) prikazani su u Prilogu I, poglavlju 9.3.

Nakon sakupljanja i analize podataka o vrednovanju razli itih interesnih skupina (dijela projektnog tima koji je bio na terenskom obilasku, predstavnika stru ne javnosti, anketiranog lokalnog stanovništva), uo ena su zna ajna odstupanja me u ocjenama razli itih skupina,. Stoga je tim koji je proveo terensko utvr ivanje još jednom prošao kroz postupak vrednovanja,uzimaju i u obzir sve ocjene, ali i saznanja ste ena detaljnim prou avanjem prostornih podataka, podloga, literature i informacija vezanih uz podru je obuhvata. Pritom su prikupljena znanja o pojedinim podru jima dala neke specifi ne informacije koje nisu bile uo ljive na terenu, dok su rezultati anketa javnosti dali informaciju o karakteristi nim vezama koje su se razvile izme ustanovništva i prostora, a koje tako er nisu registrirane terenskim istraživanjem. Tako su dobivene "kona ne ocjene" prikazane u poglavlju 5.2. Vrednovanje krajobraznih podru ja. Te ocjene su potom poslužile kao okvirna smjernica za usporedbu s ranjivoš u pojedinih podru ja i pri osmišljavanje mjera za održivo korištenje krajobrazne raznolikosti podru ja.

Završna kategorizacija krajobraznih podru ja, uz kartografski prikaz u mjerilu 1:25 000, sadrži i detaljan opis vrednovanih kvaliteta svih krajobraznih podru ja.

Valorizacija ovakvog postupka vrednovanja i prijedlozi za vrednovanje krajobraza nalaze se u poglavlju 5.1.3.

5.1.1 Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke

Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke imalo je za cilj, u prvom redu, odrediti doživljajnu vrijednost krajobraznih podru ja, a potom njihovu vitalnost (prirodnu i ekonomsku) i stabilnost.

Vrednovanje je obavljeno od strane krajobraznih arhitekata lanova tima, te predstavnika struke iz odgovaraju ih tijela državne uprave s ingerencijama vezanim uz prostorno ure enje na predmetnom podru ju (arhitekti, urbanisti, prostorni planeri ili krajobrazni arhitekti koji sudjeluju u procesu krajobraznog planiranja na razinama županija, op ina i gradova ili javnih ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima županije).

89

Za osnovne kriterije vrednovanja izabrani su:

prirodna o uvanost

raznolikost

prostorni red

harmoni nost.

Kod prirodne o uvanosti ocjenjivala se o uvanost prirodnih elemenata, odnosno, koliko se prostor percipira kao izvorno prirodni. No, prirodni tako er mogu biti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosustavi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji.

Pod kriterijem raznolikosti ocjenjivala se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr. razli itost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode.

Prostorni red je u mnogome vezan uz korištenje zemljišta i kulturne elemente krajobraza. Kod njega se ocjenjivala visina stupnja prostornog reda, odnosno prisutnost elemenata prostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. S visokim stupnjem prostornog reda su tako npr. ocijenjeni terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljaju im uzorkom.

Harmoni nost je ozna ena kao najvažniji kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznih podru ja. Ona u biti objedinjuje sve prethodne kriterije, posebice raznolikost i prostorni red. Kod harmoni nosti se ocjenjivala kvaliteta slike krajobraza kao rezultat dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. ocjenjivao se stupanj prilagodbe postoje im prirodnim uvjetima, te transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti, formalne ili stroge strukture predstavljali su visoku vrijednost, dok su se pove avanjem raznolikosti i smanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjivale.

Dodana su i dva kriterija simboli nog zna enja prirodnih (npr. šumska podru ja, geomorfološki fenomeni, planinska podru ja, oto ni arhipelag) i kulturnih (npr. terasirana podru ja, podru je s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) elemenata krajobraza, na temelju kojih se odlu ivalo u kojoj mjeri je neko krajobrazno podru je prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ova dva kriterija simboli nog zna enja nisu iskazana broj ano, ve samo opisno i odvojeno od ostala etiri kriterija.

Krajobrazna podru ja su ocijenjena skalom vrijednosti od 1 do 5 (od najmanje vrijednih podru ja– do visokovrijednih podru ja), pri emu je kod statisti ke obrade dodatna težina stavljena na kriterij harmoni nosti, koji je presudan kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznih podru ja.

5.1.2 Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane javnosti

Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane javnosti imalo je za cilj pokazati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, slu ajni posjetitelji podru ja) i njihov odnos prema krajobrazu, što može biti važna informacija kod uklju ivanja javnosti u procese prostornog planiranja i zaštite krajobraza.

Za ispitivanje se koristila metoda ispitivanja licem u lice (face-to-face interview), kao naj eš eupotrebljavana kvantitativna metoda koja se koristi u razli itim društvenim istraživanjima, a služi za prikupljanje broj anih podataka, odnosno kvantifikaciji odre ene pojave, u ovom slu aju odnosa lokalnog stanovništva prema vrijednostima krajobraza podru ja u kojemu žive (ili u

90

kojem su se nalazili u vrijeme provedbe anketa), kao i njihovog mišljenja o njegovom korištenju i/ili zaštiti.

Anketiranje je obavljeno na minimalnom slu ajnom uzorku od 104 ispitanika. Anketni upitnik je sadržavao 10 pitanja podijeljenih u 3 tematske cjeline:

Subjektivna procjena krajobraznih podru ja – estetski aspekti (pitanje 1.), ocijenjeno binarnim izborom privla no - neprivla no

Vrednovanje krajobraznih podru ja (pitanja 2. – 9.), biranjem 2-3 ponu ena krajobrazna podru ja (pitanje 3., 5., 6., 7., ), biranjem ponu enih specifi nih krajobraza (pitanje 2.), razvojnih djelatnosti (pitanje 9.) ili biranjem samo jedne vrste utjecaja (pitanje 8.)

Pitanja demografske i statisti ke naravi (pitanje 10.).

Pored samog formulara za unos odgovora anketiranih, pripremljen je dodatni materijal (opis Projekta COAST, fotografije krajobraznih podru ja za Lot3 – estuarij rijeke Krke, fotografije specifi nih krajobraza za Lot3 – estuarij rijeke Krke, fotografije s primjerima razvojnih djelatnosti, te upute za provo enje ankete), koji je omogu io lakše i ujedna enije provo enjeanketa na terenu.

Pitanja su bila zatvorenog, otvorenog ili mješovitog tipa; u nekima od njih se od ispitanika tražio samo jedan odgovor, u nekima najviše dva ili, pak, tri, a na nekoliko pitanja ispitanici su mogli odabrati sve ponu ene odgovore. Ispitanicima je bilo omogu eno dati i slobodan komentar, te iznositi vlastite prijedloge. Ovi komentari i prijedlozi u izvornom su obliku preneseni u izvješ eo rezultatima ankete (Prilog I). Primjeri anketnog materijala nalaze se u prilogu (Prilog II), a rezultati ankete prikazani su u Prilogu I.

5.1.3 Valorizacija upotrijebljene metode vrednovanja i prijedlog poboljšanja

U opisu metode vrednovanja navedeno je da su uo ena odstupanja izme u vrijednosnih ocjena razli itih skupina, a to je vidljivo i u tablici s rezultatima vrednovanja u Prilogu I, poglavlje 9.3. Iskustvo na ovom projektu pokazalo je da vrednovanje ovako velikih krajobraznih podru ja pomo u fotografija naj eš e ne daje realne rezultate. Naime, iako je svako podru je bilo prikazano na fotografijama iz zraka i detaljima s terena, to nije dovoljno da osoba koja ne poznaje podru je donese realnu ocjenu o vrijednosti toga podru ja, s obzirom da se fotografijama ne može zamijeniti iskustveni doživljaj prostora. Ovo vrijedi neovisno od toga ispituje li se stanovništvo/javnost ili osobe vezane uz struku. Zbog toga je kao relevantna ocjena stru nog projektnog tima uzeta inicijalna ocjena vrijednosti krajobraznih podru ja s terena. Pritom se pokazalo nedostatnim to što je, kako je terminskim planom bilo definirano, provedeno samo jedno terensko istraživanje na kojemu se i vrednovalo. Naime, inicijalno vrednovanje na terenu provedeno je prije no što su sakupljena sva saznanja i podaci o prostoru (od ega je jedan dio sakupljen i/ili potvr en upravo na terenu), na to kama za koje je procijenjeno da su karakteristi ne za krajobrazno podru je. S obzirom da su nakon terenskog istraživanja granice krajobraznih podru ja korigirane prema saznanjima s terena, odabrane to ke u nekim podru jima nisu više bile najreprezentativnije. Stoga je provedena korekcija vrijednosnih ocjena, iz ega su proizašle "kona ne ocjene" navedene u poglavlju 5.2. Za objektivniju primjenu ove metode potrebno je, nakon obrade podataka, izvršiti još jedno terensko istraživanje sa unaprijed odre enim to kama za koje se utvrdilo da su karakteristi ne to ke podru ja. Vrednovanje na takvim to kama može u tom slu aju dati relevantnije i objektivnije ocjene podru ja. Drugi izlazak na teren mogao bi pomo i i kod definiranja iznimnih to aka. Stoga se savjetuje, pri

91

budu im korištenjima metode koja je rezultat projekta, planirati dovoljno vremena za dva izlaska na teren.

Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane javnosti

Pri provo enju ankete anketari su bilježili svoja zapažanja koja su prenesena u Prilogu I, poglavlju 9.1.3. Osim toga, zamije eno je da se u slu aju nepoznavanja odre enog podru ja anketirano stanovništvo esto opredjeljivalo za višu ocjenu. To pokazuje kako je kod anketiranih prisutna jaka doza subjektivnosti. Prilikom anketiranja, uo eno je da lokalno stanovništvo teško iz naziva podru ja (i fotografija) sveobuhvatno percipira granice krajobraznih podru ja, što naro ito dolazi do izražaja na podru jima velikih površina. Valja spomenuti i injenicu da stanovništvo teško percipira vizualne i ambijentalne vrijednosti, odnosno teško ih odjeljuje od ekonomskog i gospodarskog aspekta, pa je tako anketiranima naj eš e vrijedno ono što je ekonomski isplativo. Ova spoznaja nam govori da je potrebno pove ati informiranost lokalnog stanovništva o vrijednostima u prostoru i uop e o pojmu "krajobraz", za što bi se mogle koristiti razne metode i alate (mediji, radionice, publikacije, izložbe…). Uo eno je da je najmanje razumijevanja izraženo kod podru ja s istaknutim agrikulturnim krajobrazima, vjerojatno stoga što za druge sastavnice krajobraza (posebno prirodne) ve postoji odre ena razina informiranosti.

Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke

Na po etku treba spomenuti da je anketu stru ne javnosti od mogu ih 25 ispunio samo jedan ispitanik, što predstavlja izrazito mali uzorak. To pokazuje poteško u da se kratki (projektom ograni eni) rok za obavljanje ankete uskladi sa svakodnevnim i/ili planiranim aktivnostima predstavnika stru ne javnosti u uredima lokalne uprave i samouprave. Osim toga, sam postupak izrade tipologije i vrednovanje krajobraza je nova aktivnost u dosadašnjoj praksi planiranja, upravljanja ili zaštite pojedinih podru ja. Ukoliko se želi pove ati zainteresiranost stru njaka bilo bi neophodno osigurati adekvatno upoznavanje s metodologijom, postupkom korištenja i mogu im doprinosom za prostorno planiranje ili zaštitu prostora. Osim toga, za budu e projekte krajobrazne osnove, bilo bi korisno u fazi inicijalizacije uklju iti prostorne planere u planiranje optimalnih termina za njihovo uklju ivanje u vrednovanje.

Analizom rezultata anketa, primije eno je da predloženi i korišteni obrazac vrednovanja prema navedenim kriterijima nije dao nedvojbenu vrijednosnu ocjenu. Kriterij prirodnosti (prirodne o uvanosti) ne daje uvijek informaciju o vizualnom doživljaju prostora. Ako je za neko podru jeprocijenjeno da je vrlo prirodno, to ne mora nužno zna iti da je i vizualno atraktivno. Stoga se preporu uje da se ocjenjuje samo "o uvanost", bilo da se radi o prirodnom ili kulturnom krajobrazu. Osim toga, pojedini kriteriji nisu kompatibilni s drugim kriterijima, pa se njihovim zbrajanjem ne dobiva željeni rezultat. Nekompatibilan u tom smislu je opet kriterij prirodnosti. Npr. kada su ocjene harmoni nosti, raznolikosti i prostornog reda pokazale da neki kulturni krajobraz sadrži visoku vizualnu vrijednost, ukupna vrijednost tog podru ja bila bi spuštena niskom ocjenom prirodnosti. Stoga ukupna ocjena za takva podru ja nije realna, jer kriterij prirodnosti nije zna ajan kod vrednovanja kulturnih krajobraza (koji su antropogenog porijekla, pa više nisu prirodni). Mogu e rješenje ovog problema moglo bi biti prethodno definiranje tipa krajobraza (prirodni, kulturni ili kombinacija) i prema tome korištenje prikladnog obrasca. Pritom bi obrazac za prirodne krajobraze sadržavao kriterije o uvanost, raznolikost (kompleksnost) i harmoni nost, a za kulturne krajobraze još i prostorni red. U slu aju da se vrednuje neko podru je s kombinacijom razli itih tipova krajobraza, trebala bi se ispuniti oba obrasca.

92

Na kraju treba spomenuti da bi ukupna/kona na vrijednost nekog podru ja trebala, osim vizualnih kvaliteta, uklju iti i simboli ku važnost kulturnih i prirodnih elemenata (koja se ocjenjivala pri vrednovanju struke i koja je uklju ena u kona nu ocjenu). Iz toga proizlazi da bi prirodnost, ili to nije prirodna iznimnost, mogla biti procijenjena kroz kriterij "simboli ka važnost prirodnih elemenata", dok bi se kroz kriterij "simboli ka važnost kulturnih elemenata" uklju io i taj aspekt krajobraza.

5.2 Vrednovanje krajobraznih podru ja

Kona no vrednovanje krajobraznih podru ja dobiveno je stru nom prosudbom projektnog tima temeljenom na rezultatima vrednovanja struke i javnosti (Prilog I, poglavlje 9.3.).

1. Krajobrazno podru je: Prvi 4

Zbog specifi nosti i gusto e sistema suhozida, o uvanosti obale, te uskla enosti naselja sa prostorom, podru je dobiva visoku ocjenu. injenica da se krajobrazi navedenih suhozida postupno napuštaju i da postoje manje degradacije unutar naselja (objekti poput odmarališta, nekih apartmana), utje e na kona nu ocjenu.

2. Krajobrazno podru je: Zlarin 4-5

Vrijednost otoka Zlarina predstavlja samo naselje Zlarin koje svojom arhitekturom i smještajem ne odska e od ambijenta uvale u kojoj se nalazi. Iz tog razloga zna aj kulturnih elemenata je na visokom nivou. Naselje i uvala djeluju skladno, zanimljivo i o uvano. S druge strane, okolica naselja i unutrašnjost otoka je obilježena napuštanjem poljoprivrede, što umanjuje kona nuocjenu.

3. Krajobrazno podru je: Krapanj 4

Gotovo pola površine otoka zauzima prepoznatljivo naselje u kojemu prevladava starija, tradicionalna izgradnja. Mjestimi no se mogu uo iti novije nadogradnje starijih objekata, što zajedno sa napuštenoš u poljoprivrede umanjuje kona nu ocjenu.

4. Krajobrazno podru je: Morinje - kanal 4

Glavno obilježje ovog podru ja je prirodnost i o uvanost kanala. Razgibanost kanala ini ovaj prostor zanimljivim, ali zbog malog broja elemenata (uzoraka), on je jednoli an. Procijenjeno je da je simboli ka vrijednost na vrlo visokom (regionalnom) nivou.

5. Krajobrazno podru je: Morinje - Donje polje 4

Visoka ocjena je rezultat raznolikosti i kompleksnosti podru ja koja se najbolje o itava u sistemima polja. Vrijedna komponenta podru ja tako er je prirodni zaljev Morinje. Podru je je prostrano i uravnoteženo. Te vrijednosti su umanjene zbog prisutnosti raznih oblika degradacija. Zna aj prirodnih (zaljev) i kulturnih (poljoprivreda) elemenata je procijenjen kao vrlo visok (regionalni i nacionalni zna aj).

6. Krajobrazno podru je: Brodarica 3

93

Ocjena vrijednosti ovog podru ja od strane projektnog tima rezultat je jake apartmanizacije obale. Sistem prostornog reda podru ja je neprepoznatljiv, a raznolikost mala. Ocjenu neznatno pove ava prirodnost zale a naselja, ija vegetacija i reljef stvaraju kontrast s izrazito antropogenim pojasom uz obalu. Viša ocjena javnosti u odnosu na ocjenu stru nog projektnog tima vjerojatno je rezultat percepcije prostora kao turisti ki i gospodarski važnog. Zbog injenice da je upravo turizam zna ajno degradirao obalni pojas, te da loše utje e na doživljaj prostora, kona na ocjena je dodatno umanjena.

7. Krajobrazno podru je: Zabla e 3

Iako prisustvo blata ini snažan i specifi an prirodni motiv, cjelokupni prostor je obilježen negativnim ovjekovim utjecajem. Do izražaja dolazi apartmanizacija i nekontrolirano odlaganje otpada na obali jezera. Iz tih razloga kona na ocjena je umanjena u odnosu na ocjenu javnosti, koja je, pretpostavlja se, rezultat percepcije prostora kao turisti ki i gospodarski zna ajnog.

8. Krajobrazno podru je: Šibenski zaljev 3-4

Kompleksno podru je u kojemu je grad Šibenik najdominantniji element. U samoj strukturi grada naziru se harmoni nost i viši stupanj prostornog reda, ali kaoti nost prometa i industrije ipak preuzima sliku cijelog podru ja. Iz tog razloga kona na ocjena je umanjena u odnosu na ocjenu javnosti, ali i inicijalnu ocjenu projektnog tima. Pretpostavlja se da javnost daje nešto više ocjene zbog simboli ke i gospodarske vrijednosti samog grada Šibenika.

9. Krajobrazno podru je: Kanal sv. Ante 4-5

Prirodnost oblika kanala i raznolikost vizura koje se izmjenjuju razlozi su za davanje kona nevisoke ocjene ovom podru ju (i pove avanje ocjene u odnosu na inicijalno vrednovanje projektnog tima). Uz prirodnost, bitan imbenik koji predstavlja ovaj prostor jest o it ovjekovutjecaj. Tako je podru je prepoznatljivo i po elementima kao što su tvr ava, tuneli, plaže, itd. Simboli ka vrijednost prirodnih elemenata kanala je na najvišem, nacionalnom, nivou.

10. Krajobrazno podru je: Srima - zale e 3

Bitna karakteristika, a ujedno i vrijedna i iznimna komponenta ovog prostora su gusti sistemi mocira. Danas su ovi prostori gotovo potpuno napušteni i pokrov koji ih prekriva zna ajno mijenja nekadašnju sliku prostora. Lošem stanju u prostoru doprinosi i vrlo jaka apartmanizacija koja dolazi sa obje strane obale. Stoga je kona na ocjena umanjena u odnosu na ocjenu javnosti i inicijalnu ocjenu projektnog tima. Viša ocjena javnosti mogla bi biti rezultat doživljavanja prostora kao turisti ki i gospodarski važnog.

11. Krajobrazno podru je: Kanjon rijeke Krke - Zaton 4-5

Prirodnost kanjona i uravnoteženost elemenata koji ine ovaj prostor bili su glavni kriteriji za davanje visoke ocjene. Prirodnost podru ja malo je umanjena prisutnoš u elemenata kao što su most i prometnice. Upravo zbog prirodnosti i njezine specifi ne pojavnosti procijenjeno je da je simboli ka vrijednost prirodnih elemenata od nacionalnog zna aja.

12. Krajobrazno podru je: Zale e Zatona i Rasline 3-4

94

Prisustvo prepoznatljivih sistema kamenih mocira i bunja, te sistemi polja ine ovaj prostor zanimljivim. Ipak, ocjena je umanjena zbog snažnih procesa sukcesije koji e, ako se ovaj trend nastavi, uskoro biti glavno obilježje ovog podru ja.

13. Krajobrazno podru je: Podru je Razor - Zekovac 3-4

Velika harmoni nost prikaza, koja je postignuta zanimljivom igrom reljefa (humovi) u unutrašnjosti podru ja, glavni je razlog visoke inicijalne ocjene projektnog tima. No, na podru ju je prisutan trend napuštanja poljoprivrede i iseljavanja seoskog stanovništva, što se ponajprije o ituje u jakim procesima sukcesije. Industrija i frekventne prometnice dodatno degradiraju podru je, što je utjecalo na formiranje kona ne ocjene.

14. Krajobrazno podru je: Bilice - Prokljan - Raslina 3-4

Kaoti nost antropogenih sistema i zapuštenost zanimljivih sistema mocira uzrok su niskoj inicijalnoj ocjeni projektnog tima koja je ipak prihva ena kao kona na. Može se pretpostaviti da javnost daje visoku ocjenu ovom podru ju upravo zbog jedinstvenosti Prokljanskog jezera, ali i zbog turisti kog potencijala.

15. Krajobrazno podru je: Kanjon Gudu e 5

Na terenu nije obavljeno inicijalno vrednovanje ovog podru ja zbog njegove nepristupa nosti s kopna (i potencijalne opasnosti od mina), nego je ocjena donesena naknadno. Prije svega, najvišoj ocijeni pridonosi potpuna prirodnost i o uvanost. Harmoni ni odnosi pojedinih prirodnih elemenata otvaraju vrlo zanimljive i prepoznatljive vizure, što ovaj krajobraz izdvaja kao izniman. Simboli ka vrijednost prirodnih elemenata je na najvišem, nacionalnom, nivou. Pretpostavlja se da javnost daje nešto manje ocjene zbog nepoznavanja i nepristupa nosti prostora, pa na kraju i zbog gospodarske neopravdanosti. Iz tih razloga ocjena javnosti nije utjecala na kona nu ocjenu.

16. Krajobrazno podru je: Kanjon rijeke Krke - Skradin 5

Specifi ni prirodni o uvani kanjon rijeke Krke bio je idealno mjesto za smještaj naselja Skradin. Iz odnosa ova dva elementa proizlazi visoki stupanj harmoni nosti kao glavno obilježje ovog podru ja. Zna aj i prirodnog (kanjon) i kulturnog (Skradin) elementa je tako er na najvišoj, nacionalnoj, razini. Iz tih razloga kona na ocjena je najviša mogu a.

17. Krajobrazno podru je: Skradinsko polje 4

Harmoni nost i visoki stupanj prostornog reda bili su kriteriji za ocjenu vrijednosti podru ja. Sistemi parcelacije polja, zajedno sa raštrkanim zaseocima i rubnim strminama, ine zanimljivu sliku krajobraza. Kona na vrijednost je umanjena u odnosu na inicijalno vrednovanje projektnog tima zbog vidljivih procesa sukcesije na poljoprivrednim površinama.

18. Krajobrazno podru je: Podru je Lozovac 2-3

Odsustvo harmoni nosti i raznolikosti uzrokovanih sukcesijom i agresivnoš u antropogenih elemenata (tvornice, dalekovodi, otpad) razlozi su za davanje niske ocjene ovom prostoru. Zbog jakih procesa zarastanja podru je je od projektnog tima dobilo nešto ve e ocjene za prirodnost što je neznatno podiglo ocjenu. Zbog navedenih karakteristika kona na ocjena predstavlja korigiranu ocjenu tima, a umanjena je u odnosu na ocjenu javnosti.

95


Karta XXIV Pregledna karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:100 000)

Karta 24a. Karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:25 000)

Karta 24b. Karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:25 000)

96

6. Ranjivost krajobraza

6.1 Metoda rada

Preventivna zaštita okoliša u prostorno-planskom kontekstu zna i spre avanje šteta ili degradacija kvaliteta krajobraza (postoje ih i potencijalnih) koje bi mogle nastati u okolišu ako bi se ostvarila odre ena djelatnost u prostoru, tj. izveo odre eni zahvat u prostor.

Metodološko ishodište zaštitnog planiranja je stoga potencijalni utjecaj na kvalitete okoliša koji bi mogao nastati s obzirom na planirani razvoj odre ene ljudske aktivnosti ili djelatnosti. Utjecaj na okoliš nastaje kada se predvi a promjena krajobraza u fizi kom smislu, te ne manje važno, kada se takvoj promjeni pripiše zna enje ili vrijednost.

Mogu nost za smanjenje negativnog utjecaja na kvalitete okoliša koja stoji na raspolaganju je traženje optimalne lokacije za odre enu djelatnost ili traženje prostornih alternativa pojedina nog zahvata.

Razvoj metoda zaštitnog planiranja rezultirao je tzv. dvojnom analizom prostora koja ima ishodište u sustavnom pristupu rješavanja zaštitno-okolišnih problema u prostornom planiranju i modeliranju. Model je zapravo prikaz sustava kvaliteta okoliša i alat za suo avanje s kompleksnim sustavom kao što je krajobraz i ovjekove aspiracije prema njemu, i sve to u kontekstu planiranja, s obzirom da se relacije odnose na budu nost realnog svijeta, koje u sadašnjoj realnosti nije mogu e znanstveno utvrditi.

Traženje mogu nosti ili modeliranje ranjivosti kvaliteta okoliša zna i simuliranje mogu ihutjecaja djelatnosti koje se u prostoru planiraju na njegove kvalitete. Ono daje mogu nost procjene prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti, na osnovi logi kog poimanja – tamo gdje je stupanj kvalitete ve i – tamo je stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji.

Model ranjivosti je vrijednosna i specifi na prostorna slika zaštitnih zahtjeva. Zaštitni zahtjevi koji su analizirani definirani su projektnim zadatkom i uklju uju: vizualne kvalitete krajobraza, ekološke (prirodne) kvalitete krajobraza i kulturne kvalitete krajobraza.

Koraci u procesu modeliranja ranjivosti kvaliteta krajobraza bili su:

identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz

konceptualno opredjeljenje triju podmodela ranjivosti kvaliteta krajobraza koje bi mogle biti degradirane kada bi odre eni razvoj bio implementiran u prostor

analiza odnosa izme u utjecaja pojedinog razvojnog pritiska ili djelatnosti na sastavnice okoliša i njihove kvalitete

kalibracija vrijednosti - promjena okoliša vs. utjecaj na okoliš

priprema baze prostornih podataka pripremljenih u obliku tematskih karata kojima su se modelirale tri specifi ne kvalitete krajobraza

modeliranje vrijednosti u GIS okruženju, gdje je homogena prostorna jedinica bila veli ine 10x10 m, služe i se vrijednosnom skalom ocjena (1-5), gdje 1 predstavlja najmanju vrijednost ili traženu kvalitetu, a 5 najvišu.

97

prostorno-planska dokumentacija

analiza djelatnosti

priprema modela

Djelatnost I

prostorni podaci

Djelatnost II

Djelatnost III

MODELI RANJIVOSTI

Ukupni MODELRANJIVOSTI za lot

Slika 121. Hodogram postupka izrade modela ranjivosti

Kao što je prikazano na dijagramu (Slika 121.), nakon obrade prostornih podataka i postavljanja osnovnih postavki modela (dimenzije osnovne podatkovne jedinice, granice obuhvata, strukture, itd.), pristupilo se izradi modela ranjivosti za tri odabrane djelatnosti (pritiska) na prostoru obuhvata, te njihovom udruživanju u ukupni (združeni, kona ni) model ranjivosti.

Na in udruživanja matrica u podmodele ranjivosti, te podmodela ranjivosti u kona ni model ranjivosti (Slika 122.), definiran je tipom korištenih podataka i logikom podmodela. Može biti temeljen na aritmeti kom postupku - pomo u funkcija zbrajanja (SUM) ili množenja (PRODUCT) i ponovnom reklasifikacijom tako dobivenih vrijednosti u klase 0-5, preuzimanjem maksimalne ili minimalne vrijednosti iz matrica, ili ru nim ocjenjivanjem kod spajanja dvije matrice novom dvodimenzionalnom matricom. Kona an rezultat udruživanja u model ranjivosti je vrijednosna karta s ocijenjenim prostorima ukupne ranjivosti u matrici skale ocjena od 0-5.

Rezultat modeliranja ranjivosti krajobraza su karte ranjivosti vizualnih, kulturnih i prirodnih kvaliteta krajobraza, te združena karta ranjivosti na razvojne pritiske. Na združenoj karti je vidljivo koja su krajobrazna podru ja najranjivija s obzirom na identificirane pritiske. Na kraju je izvršena usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza.

Rezultati svih analiziranih, tj. simuliranih kvaliteta krajobraza (prirodne, vizualne, kulturne) dobivenih na osnovi definiranih koncepata mogu biti podloga za daljnje "usavršavanje". Modeliranje upravo omogu uje povratak u simulirano stanje na na in da se u njega uklju erazli iti dionici sa svojim vrijednosnim preferencijama i/ili stru nim znanjima.

98

vizualni potencijal

prostora

vidljivost

podru ja

0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-500 m 3

500-700 m 4

700+ m 5

prirodne kvalitete krajobraza

kulturne kvalitete krajobraza

vizualne kvalitete

krajobraza

model ranjivosti za DJELATNOST I

Matrice ranjivosti s

kalibracijom vrijednosti Podmodeli ranjivosti

PRIMJER Udaljenost od: Gradske stambene povrsine

model ranjivosti za DJELATNOST

II

model ranjivosti za DJELATNOST

III

KONA NI MODEL RANJIVOSTI

Slika 122. Priprema matrica ranjivosti i povezivanje podmodela u kona ni model ranjivosti

6.2 Identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz

Identifikacija razvojnih pritisaka proizašla je iz analize tekstualnih i prostornih/grafi kih odluka sadržanih u prostornim planovima ure enja gradova/op ina. Temeljila se na kriteriju najve evažnosti ili najve eg stupnja potencijalnog negativnog utjecaja. Odabir je razmatran i verificiran unutar radne grupe postupkom "brain storminga", odnosno temeljio se na razgovoru izme ulanova tima.

Glavni razvojni zahtjevi i pritisci na krajobraz promatranog podru ja su:

1. Izgradnja cestovne infrastrukture i brze željeznice

2. Širenje turisti kih zona i kampova

3. Izgradnja helidroma.

6.3 Model ranjivosti prostora - koncept

Za konceptualizaciju ranjivosti unaprijed su odabrani podmodeli vizualne, prirodne i kulturne kvalitete krajobraza. Stoga su analizirane prostorne karakteristike s obzirom na kvalitete okoliša koje zahvati identificiranih djelatnosti umanjuju negativnim utjecajima. Kvalitete okoliša su predstavljene prostornim karakteristikama s obzirom na raspoloživu bazu prostornih podataka i izvedene podatke.

99

Prilikom izrade modela dostupna je bila sljede a baza podataka:

GEOLOGIJA - K-vapnenci- Mz-dolomiti - Pg-vapnenci- pješ enjaci i lapori - šljunci i pijesci - vapnenci i dolomiti i vs. - vapnenci i lapori

GEOMORFOLOGIJA - Zaobljeni vrh – manji - Kupasti vrh - manji - Krš - goli (op enito)- Krš (pokriveni i

polupokriveni)- Rasjed - zna ajniji

(op enito)- Antiklinala – sukladna s

hrptom- Sinklinala – sukladna s

udolinom- Udolina – rasjedno

predisponirana

- Strmac - Jaruga- Derazijska dolina - Zaravan na

karbonatima - Zaravan na

karbonatima - disecirana

- Obala - stjenovita- Obala - šljunci- Podru je spuštanja - Deluvij

HIPSOMETRIJA - 0 – 10 m - 10 – 30 m - 30 – 50 m - 50 – 100 m - 100 – 150 m - 150 – 200 m - 200 – 250 m - 250 – 300 m

NAGIBI- 0 - 2° - 2 - 5° - 5 - 12° - 12 - 20° - 20 - 32° - 32 - 55°

NAGIBI-obala- 0 - 32° niska - 32 - 55° strma

HIDROLOGIJA - cisterna u kojoj povremeno ima vode - cisterna u kojoj stalno ima vode - esma, slavina - izvor manje obilnosti - izvor ve e obilnosti - jezero, bara ili lokva - mo vara- rijeka- rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode - vodotoranj - zdenac, bunar

HIDROGEOLOGIJA - propusnost - dobra- osrednja- slaba- vrlo slaba - nema vodonosnika

PEDOLOGIJA - Antropogeno flišnih i krških sinklinala i koluvija: Rendzina na flišu (na laporu), Sirozem silikatno

karbonatni, Mo varno glejno, Pseudoglej obrona ni, Koluvij - Antropogeno na kršu: Sme a tla na vapnencu i dolomitu, Crvenice, Crnica vapnena ko dolomitna,

Koluvij- Crnica vapnena ko dolomitna: Sme e na vapnencu i dolomitu, Rendzina na trošini vapnenca,

Lesivirano na vapnencu i dolomitu - Crvenica plitka i srednje duboka: Sme e na vapnencu, Vapneno dolomitna crnica, Antropogena - Kamenjar: Crnica vapnena ko dolomitna, Rendzina, Sme e na vapnencu, Crvenica - Naselja - Rendzina na dolomitu i vapnencu: Sme e na vapnencu, Lesivirano na vapnencu, Crnica vapnena ko

dolomitna - Rendzina na laporu (flišu) ili mekim vapnencima: Rigolana tla vinograda, Sirozem silikatno

karbonatni, Lesivirano na laporu ili praporu, Mo varno glejno, Eutri no sme e

100

- Rendzina na trošini vapnenca: Sme e na vapnencu, Crnica vapnena ko dolomitna, Crvenica, Kamenjar

- Sme e na vapnencu: Crvenica tipi na i lesivirana, Crnica vapnena ko dolomitna, Rendzina na trošini vapnenca, Lesivirano na vapnencu, Kamenjar, Rigolano

- Sme e na vapnencu: Lesivirano na vapnencu, Crnica vapnena ko dolomitna, Rendzina, Koluvij - Vode

POVRŠINSKI POKROV - Stalne staja ice - Povremene staja ice- Povremeni vodotoci - Stalni vodotoci - Kanali- Obrasle obale površinskih kopnenih voda i mo varna staništa - Trš aci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi - Neobrasle i slabo obrasle stijene - Požarišta- Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci - Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Dra ici- Submediteranski i epimediteranski suhi

travnjaci/Stenomediteranske iste vazdazelene šume crnike - Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Ostale

infrastrukturne površine - Dra ici- Dra ici/Stenomediteranske iste vazdazelene šume crnike - Mješovite, rje e iste vazdazelene šume i makija crnike ili

oštrike- Stenomediteranske iste vazdazelene šume i makija crnike - Stenomediteranske iste vazdazelene šume crnike - Nasadi etinja a- Muljevita morska obala - Pjeskovita morska obala - Šljunkovita morska obala - Stjenovita morska obala - Turisti ke plaže - Izgra ene i konstruirane obale - More- Zapuštene poljoprivredne površine - Mozai ne poljoprivredne površine - Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije - Tradicionalni maslinici - Tradicionalni vinogradi - Travnati sportski tereni za igre s loptom - Kampovi

- Aktivna seoska podru ja- Urbanizirana seoska podru ja- Pojedina ne vikendice - Gradske jezgre - Gradske stambene površine - Ostale urbane površine - Zgrade javne namjene s

pripadnim površinama - Gradske zidine i ostaci starih

utvrda- Vojni objekti - Turisti ki kompleksi - Izgra ene površine za sport,

rekreaciju i razonodu - Groblja- Industrijska i obrtni ka podru ja- Odlagališta sirovina i

me uproizvoda - Površinski kopovi - Površine za pružni promet - Površine za cestovni promet - Ostale infrastrukturne površine

NASELJA PROMETNICE - kategorije - autocesta- državna cesta - županijska cesta - lokalna cesta - ostale ceste - željezni ka pruga

PROMETNICE - tip - asfaltirana- makadam- pruga

101

KULTURNA BAŠTINA - arheološki lokalitet- arheološko podru je- civilna gra evina- memorijalni objekt - ruralna cjelina - sakralna gra evina- svjetska baština - urbana cjelina - urbano-ruralna cjelina

ZAŠTI ENA PODRU JA- Zašti eni krajolik- Park-šuma (planirano) - Posebni rezervat – botani ki (planirano) - Posebni rezervat – zoološki (planirano) - Zašti eni krajolik (planirano)

PARCELACIJA- Mocire simetri ne, izdužene parcelacije - Mocire simetri ne, pravokutne, izdužene parcelacije - Mocire pravokutne, izrazito izdužene parcelacije - Mocire pravokutne, izdužene parcelacije - Mocire asimetri ne, pravokutne, široke parcelacije - Mocire poligonalnih oblika - Mocire asimetri ne parcelacije, organskih i poligonalnih oblika - Simetri ne, izdužene, uske terase - Simetri ne, izdužene, široke terase - Polja simetri ne, izdužene parcelacije - Polja asimetri ne, izdužene parcelacije - Polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela - Polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih pracela sa suhozidima - Suhozidi asimetri ne, pravokutne i izdužene parcelacije - Suhozidi poligonalnih oblika - Suhozidi organskog, izrazito izduženog oblika

6.3.1 Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza

Ranjivost prirodnog okoliša proporcionalna je pove anju udaljenosti prirodnih zna ajki od raznih antropogenih formi. Pojavom ljudskom rukom stvorenih struktura u prostoru smanjuje se prirodnost, samoodrživost, vizualna vrijednost i druge prirodne kvalitete. Odmicanjem od antropogenog izvora kvaliteta raste kvaliteta okoliša, te se ranjivost pove ava. Vrednovanjem atributa prostornih zna ajki, npr. podatka o površinskom pokrovu reklasifikacijom u ocjene 0-5, ovisno o ranjivosti pojedinog tipa pokrova za neku djelatnost, te udaljenosti istih od antropogenog utjecaja ocjenama od 0-5, dobivamo matrice ranjivosti prostora. Na ovaj na inmodelirane su i ostale kvalitete krajobraza.

Modelirana kvaliteta u podmodelu prirodnih kvaliteta krajobraza bila je prirodnost okoliša (hidrosfere, biosfere, pedosfere), a glavna analizirana prostorna zna ajka bila je o uvanost i kompleksnost biotopa. Korišteni su podaci o tipu površinskog pokrova; površinskim vodama i udaljenosti od voda; bonitetu, tipu i propusnosti tla i nepoželjne blizine pojava u prostoru koje umanjuju prirodnost (negativni ljudski utjecaji).

Podmodel ranjivosti prirodnih kvaliteta ra en je posebno za svaku djelatnost.

102

6.3.2 Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza

Modelirana kvaliteta bila je izvornost kulturnog izri aja u prostoru. Analizirane prostorne zna ajke bile su tradicionalni na in poljoprivrednog korištenja tla (parcelacija, polja, suhozidi...), lokaliteti kulturne baštine (objekti tradicionalne arhitekture, arheološki lokaliteti i drugi specifi ni lokaliteti za podru je obuhvata) i blizina autohtonog površinskog pokrova.

Podmodel kulturnih kvaliteta modeliran je za cijelo podru je obuhvata i ugra ivan je kao zajedni ka komponenta unutar modela ranjivosti za sve tri djelatnosti.

6.3.3 Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza

Provedena je analiza vidljivosti podru ja obuhvata s najvažnijih prometnica i panoramskih to aka definiranih u prostorno-planskoj dokumentaciji op ina i gradova na podru ju obuhvata. Na vidljivom dijelu podru ja se zatim pristupilo vrednovanju površinskog pokrova s obzirom na itljivost i snagu vizualnih kvaliteta: oblika, forme, boje, teksture i strukture.

Tako er je vrednovan vizualni potencijal cijeloga podru ja, bez obzira na njegovu vidljivost. Ulazni podaci su bili dinamika reljefa (ve a razvedenost terena na jedinici površine zna ila je ve u dinamiku) i podatak o površinskom pokrovu. Vizualni potencijal se vrednovao kao srednja ocjena bliskog, srednjeg i dalekog plana promatranja pojedinog elementa površinskog pokrova na terenu razli ite dinamike.

Rezultati tih dvaju analiza su zatim spojeni, ime je, uz prikaz potencijala prostora dodatno naglašen i najvidljiviji prostor.

Podmodel vizualnih kvaliteta modeliran je za cijelo podru je obuhvata i ugra ivan je kao zajedni ka komponenta unutar modela ranjivosti za sve tri djelatnosti

6.4 Opis djelatnosti i njenih utjecaja na prostor obuhvata - podmodeli ranjivosti

6.4.1 Izgradnja cestovne infrastrukture i brze željeznice

6.4.1.1 Pojavni oblici djelatnosti

U podru ju koji se odnosi na Estuarij rijeke Krke planira se djelatnost izgradnje prometne infrastrukture koja, uz cestovni promet, obuhva a i željezni ki promet, i to na na in naveden u prostornim planovima:

a) Izgradnja cestovne gra evine s pripadaju im gra evinama i ure ajima autoceste: - Jadranska autocesta (JAC) Rijeka – Zadar – Šibenik – Split – Dubrovnik - na postoje oj cesti Drniš – evrske (Ž6246) planirana je izgradnja nove dionice ceste i mosta preko rijeke Krke. Trasa ove dionice u Planu je na elno postavljena i zahtijeva daljnja istraživanja uzimaju i u obzir osjetljivost prostora NP Krka; održavanje, ure enje i rekonstrukcija postoje ih državnih cesta s izgradnjom obilaznica naselja

103

b) Željezni ke gra evine s pripadaju im gra evinama: - planirana željezni ka pruga velikog kapaciteta i brzine do 250 km/h Gra ac – Radu i – Oklaj – Šibenik – Split - alternativni koridor jadranske željezni ke pruge Split – Šibenik – Zadar - održavanje, ure enje i rekonstrukcija postoje ih magistralnih željezni kih pruga, te kolosijeci i- pružna postrojenja na kolodvorima, osim industrijskih kolosijeka, kolodvorskih i pogonskih zgrada.

Napomena:

Izgradnja cestovne i željezni ke infrastrukture po svojoj pojavnosti i djelovanju u prostoru, i u fazi izgradnje i fazi funkcioniranja, dijele sli ne potrebe i utjecaje, stoga e biti tretirane kao iste. Specifi ne zna ajke utjecaja koje neka od njih ima napomenut e se u tekstu.

6.4.1.2 Analiza djelatnosti

Tablica 7. Cestovna infrastruktura - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša

ZAHVAT UGROŽENE KOMPONENTE

PROCESI I UTJECAJI

dovoz materijala - BIOSFERA

- HIDROSFERA

- gubitak staništa - taloženje sitnih estica koje zaga uju vodu

za opskrbu organizama dovoz mehanizacije

- BIOSFERA

- VIZUALNE KVALITETE

- pove anje buke - smanjene vizualne kvalitete okoliša

odvoz mehanizacije

- BIOSFERA

- PEDOSFERA

- uništavanje staništa - zaga enje tla mazivima iz mehanizacije

Dovoz i odvoz sredstava za izgradnju infrastrukture

odvoz materijala - BIOSFERA

- GEOSFERA

- gubitak staništa - promjena strukture tla

micanjepostoje ih struktura

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

- promjena migratornih linija - promjena strukture tla - promjena pokriva a tla i namjene prostora

sje a postoje ih stabala

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- ATMOSFERA



- gubitak staništa - promjena strukture tla - manja proizvodnja kisika - promjena pokriva a tla - smanjene vizualne kvalitete

sje a grmlja - BIOSFERA

- GEOSFERA



- gubitak staništa - promjena strukture tla - manja proizvodnja kisika - promjena pokriva a tla - smanjene vizualne kvalitete

iš enje koridora

odvoz biljnog materijala

- BIOSFERA

- ATMOSFERA

- gubitak staništa i prirodnog humusa - manja proizvodnja kisika

iskopavanje zemljišta

- GEOSFERA

- BIOSFERA

- promjena reljefa i strukture tla - pove anje opasnosti od erozije - gubitak staništa u pedosferi

Zemljani radovi

nasipavanje zemljišta i nabijanje podloge

- GEOSFERA


- promjena reljefa i strukture tla - mogu e smanjenje vizualne kvalitete

Konstrukcijski radovi

podizanje nosa amostova i/nadvožnjaka, ceste ili željeznice

- GEOSFERA

- BIOSFERA

- promjena strukture tla i reljefa - buka

104

asfaltiranje - VIZUALNE KVALITETE

- PEDOSFERA

- HIDROSFERA

- mogu e smanjenje vizualne kvalitete - smanjivanje propusnosti tla za vodu - promjena strukture tla

gra enje mostova i nadvožnjaka i nasipa


- GEOSFERA

- mogu e smanjenje vizualne kvalitete - destabilizacija mati ne podloge

gradnja pristupnih casta i odvojaka

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- ATMOSFERA

- promjena migratornih linija - promjena strukture tla - ve a zaga enost zraka zbog prometovanja

kopanje kanala za odvodnju

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- promjena migratornih linija - promjena strukture tla

Spajanje na postoje uinfrastrukturu

priklju ivanje na postoje e sustave odvodnje

- HIDROSFERA

- PEDOSFERA

- promjena strukture tla - promjena vodnog režima okoline

potrošnja nafte - ATMOSFERA

- HIDROSFERA

- GEOSFERA

- zaga enje zraka - taloženje olova u vode i tlo te vegetaciju

emisija štetnih plinova

- ATMOSFERA

- GEOSFERA

- HIDROSFERA

- zaga enje zraka - izumiranje životinja i biljaka - taloženje štetnih estica u površinske vode

i vegetaciju prometovanje - ATMOSFERA

- GEOSFERA

- HIDROSFERA

- BIOSFERA

- TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE


- KULTURNI OBJEKTI

- zaga enje zraka - unošenja olova suhom i mokrom

depozicijom iz zraka i one iš enim poplavnim vodama

- negativan psihološki utjecaj na živa bi azbog buke i neugodnih mirisa

- buka - nestanak tradicionalnih poljoprivrednih

površina - s manjene vizualne kvalitete - vibracije i buka

Korištenje prometne infrastrukture

asfaltiranje - GEOSFERA

- ATMOSFERA

- smanjena propusnost tla - grijanje zraka

iš enje kanala uz cestu

- BIOSFERA

- HIDROSFERA

- uništavanje bioraznolikosti - buka - promjena vodnog režima podru ja

popravci asfalta na cesti

- BIOSFERA

- ATMOSFERA

- zagrijavanje zraka - buka

Održavanje prometne infrastrukture

zimsko održavanje /posipanje soli

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- HIDROSFERA

- buka strojeva i neugodan miris - zaga enje podzemnih voda i organizama te

zasoljavanje tla - uništavanje biljaka neotpornih na sol

6.4.1.3 Utjecaj na okoliš

HIDROSFERA

Prometna infrastruktura ima gotovo jednak negativan utjecaj na ekološke imbenike u fazi izgradnje kao i u fazi funkcioniranja. Skidanjem površinskog pokrova tla pove ava se procje ivanje one iš ene vode ( estice gra evinskog materijala, goriva i maziva iz strojeva) sa gradilišta u dublje slojeve, pa tako prijeti zaga enju podzemnih voda. Bez površinskog pokrova olakšava se otjecanje padalina do postoje ih površinskih voda, te se pove ava mogu nostnjihova one iš enja. Izravan negativan utjecaj proizlazi iz širenja estica prašine, olova, maziva i ulja koja se tijekom vremena sedimentiraju u vodi i ugrožavaju kvalitetu vode, a posljedi no i živi svijet. Postavljanje sustava za odvodnju slivnih voda sa cesta mijenja vodne odnose na širem

105

podru ju. Za vrijeme velikih padalina kada odvodni sustav ne može podnijeti koli inu vode koja pritje e, sva one iš enja sa prometnica bujicom e se sliti u površinske vode (potoci, rijeke, jezera).

GEOSFERA

Izgradnja prometne infrastrukture ima zna ajan utjecaj na geologiju tla, pogotovo pedološku kvalitetu tla - strukturu, teksturu, propusnost i sl. Skidanjem vegetacije i površinskog sloja tla pri iskopavanju prometne trase i njegovo prenošenje, te izgradnja nasipa, pove ava mogu nost erozije tla i narušava prirodan izgled reljefa. injenica da u procesu izgradnje i funkcioniranja ceste nastaju one iš avaju e tvari ( estice gra evnog materijala, olovo, ulja, nafta, asfalt) koje se sedimentiraju u tlo u okolišu ili ispiru prilikom oborina, te raznose vjetrom, bitno utje e na staništa pedosfere i biološke uvjete na površini i samu kvalitetu tla. Posebno su ugrožena vodopropusna tla koja dopuštaju zaga enja do najdubljih slojeva i procje ivanje u podzemne vode.

Cestovna infrastruktura, kao i u slu aju hidrosfere, negativno utje e na pedosferu zbog unošenja olova suhom i mokrom depozicijom iz zraka i one iš enim poplavnim vodama. Na one iš enomtlu rijetko se razvija zdrava vegetacija, a time je i prisutnost životinja smanjena. Izgradnjom nosa a za mostove i nadvožnjake, te probijanjem tunela, vrši se pritisak na mati nu stijenu i ugrožava njezin stabilitet.

ATMOSFERA

Utjecaj izgradnje na temperaturu, vlagu, tlak i udio elemenata u zraku u fazi izgradnje je velik, ali se o ituje na makrorazinama. Ukoliko trasa prometnice prolazi šumskim podru jem, negativan utjecaj izražen je u smanjenju proizvodnje kisika zbog sje e stabala za trasu ceste, ali i za okolni prostor kojim manevriraju radni strojevi. U fazi funkcioniranja izraženo je pove anje emisije štetnih plinova i estica prašine.

BIOSFERA

Izgradnjom prometne infrastrukture ponajprije se utje e na vegetaciju nekog podru ja zbog njenog kr enja, a samim time i na životinjski svijet, odnosno biotope i zajednice na tome podru ju.

Tijekom faze pripremnih radova izgradnje biotopi se u potpunosti mijenjaju zbog kr enjavegetacije i mijenjanja postoje ih struktura. Najuo ljiviji je prostor kr enja visoke vegetacije šuma, koje su podru ja visokog biodiverziteta. Eventualno postojanje vodenih sustava u blizini trase bilo bi pod snažnim utjecajem zaga enja zbog estica gra evinskog materijala i olova, što se ponovno negativno odražava na živi svijet.

Prometnice na neki na in uvijek presijecaju migratorne putove mnogih životinja. Me u ostalim, migraciju životinja potaknut e buka strojeva i prometa, a širenje štetnih plinova u okolici rezultirat e nestankom izuzetno osjetljivih vrsta biljaka i životinja.

Štetni plinovi iz ispušnih cijevi automobila uglavnom se nakupljaju u okolnoj vegetaciji, što ima zna ajan utjecaj na rast i kvalitetu bilja.

106

6.4.1.4 Utjecaj na kulturnu baštinu

TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Tradicionalna poljoprivreda bazira se na tradicionalnim maslinicima i vinogradima, vo njacima, te raznim oblicima polja, terasa, suhozida i bilo kakvo kr enje za potrebe izgradnje predstavlja najizravniji i najja i negativni pritisak. Negativni utjecaj svakako se o ituje kroz izgradnju brzih prometnica u neposrednoj blizini poljoprivrednih površina, koje e zbog otrovnih plinova i teških kovina utjecati na prirodnost i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda na tim podru jima. Tako e se smanjiti želja i trud proizvo a a da nastave sa uzgojem istih kultura na tome podru ju, što e s vremenom zasigurno promijeniti tradicionalnu sliku kraja.

U svakom slu aju treba napomenuti da je prometna infrastruktura jedan od osnovnih elemenata za privla enje gradnje i investicija, stoga bi takav prostor, bogat tradicionalnim na inomproizvodnje, vrlo vjerojatno nestao pod pritiskom napretka.

KULTURNO-POVIJESNI OBJEKTI

Kulturno-povijesni objekti obuhva aju arheološke lokalitete, stare gradske jezgre, te sakralne objekte. Najve i je pritisak na njih ako se nalaze u neposrednoj blizini brzih prometnica, kada zbog velike koli ine one iš avaju ih estica i plinova koji sedimentiraju može do i do uništavanja površinskog sloja tih objekata. Zna ajan utjecaj mogu imati vibracije od koli ine prometa na brzim cestama i željezni kim prugama. Buka i neugodni mirisi svakako neugodno utje u na psihološki osje aj ljudi u tom podru ju.

KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

Mozai ne poljoprivredne površine, te mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije i šuma, mogu se uništiti izgradnjom prometne infrastrukture, koja pridonosi površinskoj devastaciji tla, te vizualno odvaja proizvodne cjeline. Tada se, osim same slike kraja i krajobrazne raznolikosti, smanjuje i bioraznolikost, dolazi do degradacije pedosfere i hidrosfere u slu ajevima velikoga oborinskog ispiranja one iš enja, olova i ispušnih plinova, te sedimentiranja one iš avaju ih estica nošenih vjetrom.

6.4.1.5 Utjecaj na vizualne kvalitete

Vizualne kvalitete nekog podru ja ine prirodni, kulturni i tradicionalni elementi. Izgradnja prometnica specifi na je djelatnost koja ima velik utjecaj na vizualnu kvalitetu podru ja kojim prolazi. Zbog linearnog oblika i dužine kojom prolazi kroz prostor (ovisno o tipu ceste koja se gradi), gotovo je nemogu e izbje i negativan utjecaj, pogotovo kada se prometnica nalazi na ve im nagibima s razvedenim reljefom ili kada presijeca monolitan površinski pokrov (šumski sklop, kamen), što je ini izrazito uo ljivom u prostoru. Bilo da se radi o prirodnom ili veizgra enom okruženju, pristup izgradnji mora biti takav da se ili prilagodi postoje im oblikovnim ili prirodnim strukturama, ili prona e lokacija koja nema „uvjeta gradnje“ ili je na vizualno nepristupa nom podru ju.

107

6.4.2 Širenje turisti kih zona i kampova


Prostornim planovima op ina i gradova na podru ju obuhvata planira se širenje turisti kih zona i izgradnja kampova.

Turizam se definira kao „privremeno kretanje ljudi na odredišta izvan njihovih normalnih lokacija rada i boravka, aktivnosti kojima se bave za vrijeme boravka na tim odredištima, te ustanovama koje udovoljavaju njihovim potrebama“ (Mathieson & Wall, 1982.).

Stupanj utjecaja na okoliš ovisi o tipu turista i intenzitetu korištenja lokacije (Gartner, 1996.). Dnevni turisti, koji borave na lokaciji 1 dan; ljetni (sezonski) turisti; turisti bus-tura (tranzitni), koji na lokaciji borave od nekoliko minuta do nekoliko dana.

Dnevni turisti utje u na okoliš putem transportnih sredstava i svojim aktivnostima. Sezonski turisti imaju sli an u inak koji ima i kumulativnu komponentu, budu i da borave na jednom mjestu duže vrijeme; no istovremeno oni esto imaju i pozitivan u inak u održavanju okoliša.

Utjecaji ovise i o tipu aktivnosti; pasivne aktivnosti kao fotografija generiraju druga ije utjecaje od vožnje gliserom.


Tablica 8. Turizam - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša


PROCESI I UTJECAJI

(-) Pedosfera - izmjena strukture tla - pove anje nepropusnih površina

(-) Biosfera - gubitak staništa i isušivanje mo vara (ptice, sisavci, gmazovi)

- izmjena pokriva a tla - promjena migratornih linija i fragmentacija

staništa (-) Hidrosfera - površinske otpadne vode vodena tijela

- raskr ivanje vegetacije - zemljani radovi - izgradnja nove komunalne

infrastrukture / priklju ivanje - izgradnja boravišnih objekata - izgradnja gospodarskih i

servisnih objekata - izgradnja cestovnih prometnica - izgradnja garaža / parkirališta - izgradnja pješa kih putova i

površina

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Karakteristi na slika krajobraza (-) Vizualne kvalitete krajobraza

- (+) mogu a stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - nestanak tradicionalnog na ina života i

vrijednosti

(-) Biosfera (-) Voda

- izmjene vodnog režima - izmjene koncentracije hranjivih tvari - uništenje staništa

(-) Geosfera (-) Karakteristi na slika krajobraza

- pove anje erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka

- izmjene linije obale

- izgradnja i rad marina, luka i ostalih struktura na kontaktu voda/kopno

(-) Vizualne kvalitete krajobraza

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša

- servisne djelatnosti, ugostiteljstvo, trgova kadjelatnost

(+/-) Karakteristi na slika krajobraza (+/-) Prirodna baština


- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - (+) pove anje standarda okolnih naselja

108

(+/-) Kulturna baština - nestanak tradicionalnog na ina života i vrijednosti

(-) Biosfera (-) Prirodna baština

- pritisak na sustave odvodnje podzemne vode površinske vode

- porast broja algi - izmjena ekosustava (kopnenih, vodenih) - unos novih vrsta - promjena ponašanja faune - ošte enja podmorske i kopnene flore i faune - ugrožavanje staništa ptica, malih sisavaca,

gmazova - nestanak rijetkih biljki - šumski požari

- boravak ljudi - kretanje, rekreacija i odmor

(pješa enje i plovila)

(-) Tlo (-) Hidrosfera

- degradacija boravišne kvalitete voda (cvjetanje)

- izlijevanje nafte, ulja i kemikalija - prometovanje ljudi i dobara po

javnim površinama i prometnicama

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

- površinske otpadne vode podzemne vode vodena tijela

- porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

- pesticidi, herbicidi podzemne vode vodena tijela

- porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda

- izgradnja i održavanje rekreacijskih površina i objekata i ozelenjivanje boravišnog okoliša

- izgradnja i održavanje parkovnih površina i sportskih terena i igrališta

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština


- odvodnja otpadnih voda (-) Hidrosfera - ubrzavanje eutrofikacije vodnih sustava u neposrednoj blizini


POTROŠNJA RESURSA

Turizam izravno pove ava pritisak na postoje e energetske resurse: pove ava se potrošnja goriva, pitke vode, struje, a zbog pove anog rizika od požara smanjuju se i šumski resursi. Svi ti pritisci utje u na lokalnoj razini, te se dalje propagiraju na regionalnu i državnu razinu, ovisno o veli ini pritiska.

ZRAK

Najve i negativni utjecaj na zrak u turizmu proizlazi iz pove anja automobilskog prometa, što se o ituje uz prometnice i ve e turisti ke zone.

TLA I VODE

Utjecaji na okoliš nastali uslijed izgradnje objekata turisti ke industrije istovremeno su trenutni i postupni. Razvoj turizma uklju uje izgradnju i razvoj boravišnih objekata, cestovne infrastrukture, trgovina, restorana, turisti kih atrakcija i interesnih objekata, apartmana neposredno uz obalu, vodoopskrbnih objekata, ure aja za pro iš avanje i odvodnju otpadnih voda. Pri tome su bitni i kumulativni, postupno rastu i utjecaji koji esto nisu predvi eni u razvoju prije nego što postanu o iti u okolišu (Gartner, 1996.), kao što je, na primjer, procje ivanje hranjivih tvari iz septi kih jama u vodna tijela tijekom dugog niza godina, što ubrzava eutrofikaciju.

109

Turisti ka infrastruktura može negativno utjecati na kvalitetu vode zbog pove anog pritiska otpadnih voda na malom podru ju turisti kih zona. Pove ani pritisak na sustave odvodnje i tretiranja mogu uzrokovati i izravni izljev netretiranih otpadnih voda u okoliš. Takvi rizici su esto sezonske naravi, pogotovo za vrhunca turisti ke sezone.

Pove an broj vodonepropusnih površina (asfalt, beton, poplo enja) pove ava postotak suvišne površinske vode koja dolazi do vodenih tijela. Ta suvišna voda sadrži hranjive tvari, suspenzije, ulja i razne otopljene plinove. Navedene tvari tako er doprinose eutrofikaciji, rastu algi, izmjenama u ekosustavu (smanjenje broja riba, ošte enja koraljnog sustava). Pove an broj algi (cvjetanje mora) negativno utje e na turizam (izgled i miris vode može biti odbojan) (Edington & Edington, 1986.). Taj se problem dalje može pove ati uništenjem mo varnih podru ja koja su, osim što su bogata staništa, i prirodni ista i takvih podru ja (Goldman, 1989.).

Izgradnja u obalnim podru jima može imati negativan utjecaj u vidu pove anja erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka kao posljedice izgradnje umjetnih luka. Nadalje, ove strukture mogu umanjiti vizualnu vrijednost okoliša. Izgradnja marina može izmijeniti vodni režim, koncentraciju hranjivih tvari ili uništiti staništa (Mathieson & Wall, 1982.).

Turisti ki razvoj može i pozitivno utjecati na obalnu zonu. Porast politi ke i ekonomske vrijednosti podru ja pomaže njihovom o uvanju i zaštiti. Turisti žele o uvati podru je na kojemu borave, što izravno utje e na politi ke odluke. (Gartner, 1996.). Ostale ekonomski koristi proizlaze iz raznih naknada za korištenje, trgovanja i otvaranja radnih mjesta.

IZMJENE I FRAGMENTACIJA STANIŠTA

Negativne utjecaje i/ili ošte enja ekosustava i staništa može uzrokovati turisti ka infrastruktura, aktivnosti, rekreacijska plovila i krstare a plovila. Plovila mogu propelerima ili izvla enjem na kopno izravno oštetiti vodenu vegetaciju. Izgradnja infrastruktura (marine, ceste, objekti) može uništiti staništa (pogotovo osjetljiva mo varna staništa).

Ronjenjem i planinarenjem turisti mogu ošte ivati ili ugrožavati ekosustave ostavljanjem otpada, gaženjem vodene i kopnene vegetacije, nezakonitim iskorištavanjem vodnih resursa ili otkidanjem dijelova podmorja (školjkaša i ostale faune i/ili flore). Takvi utjecaji su mali, ali kumulativni – tisu e turista kontinuirano tijekom vremena mogu uzrokovati znatnu štetu na velikom podru ju. Utjecaj se pove ava ukoliko se lokalno stanovništvo uklju i u eksploataciju podmorja u svrhu prodaje suvenira.

Utjecaj na kopnene ekosustave je tako er izražen – ostavljanjem otpada i uništavanjem flore. Najve i je i najja i utjecaj prilikom prvoga turisti kog kontakta s podru jem, kada u potpunosti nestaju najosjetljivije biljke ili se smanjuje njihov broj . Posljedica takvog kumulativnog u inkaje opstanak samo najizdržljivijih biljaka. Konstantni pritisak tako er uništava skrovišta malih sisavaca, reptila i ptica (Edington & Edington, 1986.). Upotreba drveta kao materijala za potpalu ili u druge svrhe mijenja dobnu strukturu šumskih zajednica, a paljenje vatre može uzrokovati i požare.

Ostavljanje otpada doprinosi mijenjanju lokalnog sastava tla, ometa fotosintezu pokrivaju ibiljke, te može uzrokovati oportunisti ko navikavanje faune na biološke otpatke kao hranu, kao i na navikavanje faune na ljudsku prisutnost.

Izgradnja i održavanje turisti ke infrastrukture, kao i aktivnosti turista, mogu imati raznovrsne negativne utjecaje na divlje životinje. Utjecaji turisti ke infrastrukture mogu biti izravni, npr. presijecanjem migratornih linija, ili neizravni - npr. utjecaj javne rasvjete ili buke.

110

Turisti ometaju divlje životinje izmjenom njihovih prehrambenih navika (izravno hranjenjem ili neizravno ostavljanjem biološkog otpada), te izmjenom staništa hodanjem/boravkom ili vožnjom po njemu.


Turizam utje e i na karakter naselja koja se nalaze uz zna ajna turisti ka odredišta. Daljnji razvoj tih zajednica može imati negativne posljedice sa društveno-kulturološko-estetskog aspekta (indiskriminaraju i, individualni, raspršeni pristup razvoja turisti ki privla nog sadržaja i gubitak tradicionalnog na ina života). Prilazna podru ja turisti kim zonama esto bivaju popunjena raznim sadržajima (restorani, no ni klubovi, rekreacijski objekti, kiosci brze prehrane, moteli, suvenirnice). Takav scenarij je posebno izražen ukoliko važi zabrana izgradnje u samoj turisti koj zoni, npr. ako je rije o nacionalnom parku.

Još manje vidljiv utjecaj je postupna, ali stalna transformacija podru ja iz prirodnoga u izgra eni okoliš. Rastom broja turista, raste i potreba za servisima i uslugama. S vremenom ta izgradnja zasjeni prirodne kvalitete, te se fokus turisti ke privla nosti pomi e na umjetne atrakcije.

Relph opisuje ovaj proces kao „uništenje lokalnog i regionalnog krajobraza zapo eto turizmom, te zamjenom prirodnog krajobraza konvencionalnom turisti kom arhitekturom, sintetskim krajobrazom i pseudo-mjestima“ (Relph, 1976.).

POZITIVNI UTJECAJI

Turizam esto generira prihode izravno iz kvaliteta prirodnih ili kulturnih okruženja. Budu i da su izvor prihoda, ulaganje sredstava u rekonstrukciju, održavanje ili poboljšanje tih kvaliteta može imati pozitivan utjecaj. Turisti ka infrastruktura tako er ima potrebu za mnogobrojnom radnom snagom, što može imati pozitivan utjecaj (zaposlenje, demografska slika, standard, prometna i komunalna infrastruktura) na okolno stanovništvo i naselja. Turisti ki razvoj može i pozitivno utjecati na obalnu zonu. Porast politi ke i ekonomske vrijednosti nekog podru japomaže njegovom o uvanju i zaštiti. Turisti žele o uvati podru je na kojem borave, što izravno utje e na politi ke odluke. (Gartner, 1996.). Ostale ekonomske koristi proizlaze iz raznih naknada za korištenje, trgovanja i otvaranja radnih mjesta.


Turizam smanjuje estetske vrijednosti odredišta izgradnjom objekata koji su u sukobu s njihovim okruženjem, bio on prirodni ili kulturni, stvaraju i „vizualno“ zaga enje (Andereck, 1993.; Mathieson & Wall, 1982.).

6.4.3 Izgradnja helidroma


Prostornim planom grada Vodica na podru ju obuhvata planira se izgradnja 2 helidroma: jedan na otoku Prvi u i jedan sjeverno od Srime.

111


Tablica 9. Helidrom - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša


PROCESI I UTJECAJI

(-) Pedosfera - izmjena strukture tla - pove anje nepropusnih površina

(-) Biosfera - izmjena pokriva a tla - promjena migratornih linija i fragmentacija

staništa (-) Hidrosfera - površinske otpadne vode vodena tijela

- raskr ivanje vegetacije - zemljani radovi - izgradnja objekata

(-) Vizualne kvalitete krajobraza

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša

(-) Atmosfera - pove ana koli ina prašine i plinova u zraku

(-) Hidrosfera - površinske otpadne vode vodena tijela

(-) Biosfera - promjena ponašanja faune - ugrožavanje staništa ptica

- uzlet i slijetanje letjelica - skladištenje i korištenje goriva - izgradnja objekata

(-) Kulturna baština - pove ana razina buke


ATMOSFERA, HIDROSFERA I PEDOSFERA

Postoje minimalni negativni utjecaji na kvalitetu zraka (koli ina prašine) prilikom izgradnje samog objekta, kao i poletno/sletnih aktivnosti helikoptera. Ostali negativni utjecaji proizlaze iz suspenzija, motornih ulja i raznih otopljenih plinova kao rezultat izgaranja fosilnih goriva i njihovog ispiranja u okolno tlo. Takvi utjecaji su, me utim, ograni enog karaktera i mogu se smanjiti primjenom ispravnih mjera prilikom izgradnje i korištenja helidroma.

DIVLJE ŽIVOTINJE I STANIŠTA

Najizraženiji negativni utjecaj helidroma je buka letjelica, izražena prilikom ljetnih aktivnosti, odnosno uzlijetnja i slijetanja. Koli ina buke izravno ovisi o tehnologiji i tipu letjelice, te se mogu o ekivati uznemiravanja lokalne faune, pogotovo ornitofaune.


Mogu a su ošte enja na povijesnoj arhitekturi uslijed vibracija.


Površina helidroma može biti negativan vizualni artefakt plošnog karaktera u prostoru. Snaga negativnog utjecaja izravno proizlazi iz samog mikrolokaliteta.

112

6.5 Korišteni podaci i vrijednosne matrice

Vrijednosne matrice su korištene za izravno vrednovanje poligonalnih prostornih podataka (npr. površinskog pokrova) i vrednovanje pojaseva udaljenosti od prostornog podatka. Pojedine matrice su udruživane u logi ne cjeline ili korištenjem aritmeti kih funkcija koje zbrajaju (SUM) ili množe (PRODUCT) vrijednosti preklapaju e prostorne jedinice ili putem dvodimenzionalnih interakcijskih matrica koje omogu uju ru nu dodjelu vrijednosti kod preklapanja dvije matrice. Prilikom korištenja aritmeti kih funkcija kod udruživanje dvije ili više matrica prema potrebi su korišteni ponderi. Dodjeljivanjem pondera matrici sve vrijednosti se umnožavaju za vrijednost pondera, ime se pove ava ili održava njihova ocjena u daljnjem postupku udruživanja.

Sve matrice korištene pri modeliranju nalaze se u prilogu I, poglavlje 9.4.

6.5.1 Model ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza

Najranjiviji prostor je onaj iji su prirodni elementi najviše diferencirani - što zna i da ima najve u raznolikost biocenoza, fitocenoza i ekosustava. To su npr. podru ja uz potoke, pritoke, razne šumske površine, bušike, mo varna podru ja, itd. - odnosno sva podru ja gdje se na prili no malom podru ju izmjenjuju razli iti tipovi fitocenoza, što nužno vodi do bogatstva jedinki i vrsta biosfere (flora i fauna). Zbog suprotnih imbenika, najmanje su ranjivi prostori u blizina naselja, industrijskih zona i infrastrukture.


Karta 25. Karta ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.5.2 Model ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza

Najranjiviji prostori su površine koje pokazuju uzorak tradicionalne poljoprivredne parcelacije, prostori oko tradicionalnih naselja, kao i svi elementi kulturne baštine. Dodatno je ve a ranjivost takvih podru ja ukoliko se nalaze blizu tradicionalnog agrikulturnog površinskog pokrova ili na ina korištenja tla (mozai ni poljoprivredni krajobraz, vinogradi...), a manja ukoliko je podru je blizu antropogenog elementa koji umanjuje kulturne kvalitete (npr. blizina odlagališta otpada).


Karta 26. Karta ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.5.3 Model ranjivost vizualnih kvaliteta krajobraza

Ranjivost vizualnih kvaliteta krajobraza rezultat je kombiniranog vrednovanja reljefne dinamike prostora i površinskog pokrova (vizualni potencijal prostora). Tako er su dodatno vrednovane površine (na temelju vizualne zanimljivosti, odnosno me usobnih interakcija površinskog pokrova) vidljive s najvažnijih prometnica i panoramskih to ki definiranih u prostornim planovima.

113


Karta 27. Karta ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.6 Združeni model ranjivosti

Združeni model ranjivosti dobiven je spajanjem modela ranjivosti prirodnih, kulturnih i vizualnih kvaliteta krajobraza svih triju djelatnosti (izgradnja marine, izgradnja turisti kih naselja i izgradnja gospodarske zone).

Raspodjela ocjena je vidljiva u Tablici 10. Od ukupne površine obuhvata, 2% je procijenjeno izuzetno ranjivim (ocjena 5), a 11,61% površine visoko ranjivim (ocjena 4).

Tablica 10. Raspodjela ocjena ukupnog modela ranjivosti

Ocjene ranjivosti Broj piksela % od ukupne površine

1 – najmanje ranjiv prostor 45429 15,25

2 99732 33,48

3 63966 21,47

4 34591 11,61

5 – najranjiviji prostor 5970 2

Ukupna površina obuhvata: 297928 piksela


Karta XXVIII Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:100 000)

Karta 28a. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000)

Karta 28b. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000)

6.7 Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza

Vrijednosna karta krajobraznih podru ja (dobivena prikupljanjem mišljenja javnosti i mišljenja stru njaka) prikazana je usporedno s vrijednosnom kartom dobivenom pomo u modela ranjivosti kvaliteta krajobraza.

Dobiveni podaci su pogodni i za statisti ku obradu i ustanovljenje relacija izme u prosje ne ranjivosti pojedinog krajobraznog podru ja i ocjene samog krajobraznog podru ja.

114

Preklapanjem slojeva s obje vrijednosne karte dodatno se mogu naglasiti najranjivija podru ja u najviše ocijenjenim krajobraznim podru jima.


Karta 29. Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i združenog modela ranjivosti kvaliteta krajobraza (M 1:250 000)

115

7. Pogodnost krajobraza za turisti ko-rekreacijske djelatnosti

7.1 Metode rada

Pogodnost krajobraza (engl. landscape suitability) za prihvat odre ene djelatnosti koja se planira u prostoru zna i pripisivanje vrijednosti krajobrazu ili traženje mogu nosti da je prostor istovremeno nositelj dviju kvaliteta: da je nositelj najviših vrijednosti za razvoj, tj. prostor je privla an za razvoj djelatnosti, te da je ujedno stupanj ranjivosti kvaliteta krajobraza koje bi mogle biti degradirane s obzirom na planiranu djelatnost najmanja.

Metoda dvojne analize prostora (analiza razvojnih mogu nosti i analiza ostvarivanja zaštitnih ciljeva) temelji se, kako je re eno, na sustavnom pristupu rješavanju zaštitno-okolišnih problema u prostornom planiranju. Zasebno modeliranje privla nosti prostora i ranjivosti prostora temeljeno je na opre nim vrijednosnim sustavima i pripadaju im kriterijima vrednovanja. Kod privla nosti prostora uzima se u obzir isklju ivo razvojni aspekt – ekonomska korist ili interes. Kod ranjivosti kvaliteta krajobraza kriterij vrednovanja ini društveni javni interes za zaštitom prostora. One su ovdje bile zastupljene kao vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza. Upravo ovakav dvojni pristup simulaciji kvaliteta krajobraza (s aspekta razvoja i s aspekta zaštite) omogu uje planerima analiti ko ras lanjivanje sustava vrijednosti u prostoru, te služi kao alat za kasniju sintezu – odre ivanje pogodnosti prostora za odre enu planiranu namjenu – u ovom slu aju turisti ko-rekreacijsku.

U vrednovanju kombinacija korištene su vrijednosne matrice, a skala ocjena je bila od 1 - najmanje pogodno, do 5 - najpogodnije. Radni postupak procjene pogodnosti krajobraza za razvoj turisti ko-rekreacijske djelatnosti uklju ivao je:

analizu djelatnosti s aspekta postoje ih i potencijalnih kvaliteta prostora koje su nositelji turizma i rekreacije – tj. konceptualizaciju modela privla nosti za razvoj turisti ko-rekreacijske djelatnosti u podru ju obuhvata

pripremu baze prostornih podataka pripremljenih u obliku tematskih karata

modeliranje privla nosti prostora za razli ite vrste turisti ko-rekreacijske namjene koje su sadržane u PPUG/O, koje je izvedeno u istoj veli ini homogene prostorne jedinice kao i kod modeliranja ranjivosti - 10x10 m

modeliranje pogodnosti – združivanjem karte privla nosti i karte ranjivosti preuzete iz rezultata prethodne faze – ranjivost krajobraza (Slika 123.).

116

prostorno-planska dokumentacija

analiza djelatnosti

priprema modela

Djelatnost I

MODEL POGODNOSTIturizam i rekreacija

prostorni podaci

Model privla nosti:turizam i rekreacija

Djelatnost II

Djelatnost III (turizam i rekreacija)

MODEL

PRIVLA NOSTI

MODELI RANJIVOSTI

Ukupni MODELRANJIVOSTI za lot

Slika 123. Hodogram postupka izrade modela pogodnosti

Prilikom odre ivanja pogodnosti krajobraza, i to kao vrijednosne kategorije, uzimali su se razli iti naglasci ili aspekti takvog vrednovanja. Naime, odre ivanje pogodnosti izvedeno je u 3 mogu e varijante: naglasak na više zaštitnom aspektu prilikom ocjenjivanja pogodnosti (zaštitni model pogodnosti); naglasak na više razvojnom aspektu prilikom ocjenjivanja pogodnosti (razvojni model), te kompromisno ocjenjivanje (istoimeni model).

Metodološki, rezultati analiti ke faze ispitivanja pogodnosti krajobraza unutar procesa prostornog planiranja (u kojemu je ugra en zahtjev za zaštitom prostora, krajobraza i okoliša) obra enih u ovom prostoru ne predstavljaju osnovu za donošenje stru ne odluke o optimalnom prostornom smještaju turisti ko-rekreacijske djelatnosti. Za takvu odluku trebalo bi suo iti i vrednovati pogodnost krajobraza za druge razvojne aspiracije za i prema prostoru. S obzirom na projektni zadatak i cilj – razvoj i implementacija metoda zaštite krajobraza u procesu donošenja odluka sadržanih u planu namjene i korištenja površina – dvojna analiza prostora predlaže se kao alat.

117

7.2 Model privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost - koncept

Osnovni kriteriji definirani za konceptualizaciju privla nosti prostora za turizam i rekreaciju bili su:

o udaljenost od morske obale: što bliže to privla nije

Morska obala je okosnica turisti kog razvoja, stoga je blizina obale vrlo važan imbenik u generiranju privla nosti prostora za razvoj turizma i jedan od odlu uju ih kriterija.

o povoljan nagib terena za izgradnju

Odabirom što ravnijeg terena za izgradnju smanjuje se kompleksnost, odnosno troškovi izgradnje turisti kih objekata, kako smještajnih, tako i uslužnih, a isto vrijedi i za potrebnu infrastrukturu. Ravan teren je nužan za smještaj auto-kampova (isklju uje se potreba za terasiranjem), te ima i manja ograni enja u vezi s rekreacijskim potencijalom – kao što su izgradnja sportskih terena, golf igrališta i sl.

o udaljenost od postoje e infrastrukture: što bliže to privla nije

Postoje a infrastruktura uvelike smanjuje troškove izgradnje.

o povoljna postoje a namjena prostora iz površinskog pokrova

Tip površinskog pokrova izravno utje e na troškove izgradnje – npr. mo varna podru japoskupljuju izgradnju zbog potrebe za isušivanjem podru ja, podru ja pod gustim sklopom šume zahtijevaju uklanjanje površinskog pokrova, dok je kod izgradnje na postoje im pašnjacima ili travnjacima takav trošak minimalan.

o udaljenost od ugo ajnih / sadržajnih elemenata: što bliže to privla nije

Osim blizine obale, privla na je i što ve a blizina ugo ajnih, turisti ki zanimljivih elemenata površinskog pokrova (za šetnju, planinarenje, rekreaciju) kao što su šume, vode, itd.

Kriteriji su postavljeni tako da obuhva aju širok raspon potencijalnih tipova turizma i njegovih manifestacija u prostoru (individualni objekti, kampovi, turisti ke zone, hotelski kompleksi, marine, rekreacijski i sportski tereni, itd.)

Modeliranje na ovakav na in omogu uje povratak u simulirano stanje na na in da se u njega uklju e razli iti dionici sa svojim vrijednosnim preferencijama i/ili stru nim znanjima. Tako se u proces modeliranja mogu uklju iti i drugi kriteriji ili atributi prostora kao nositelji atraktivnosti prostora za neku djelatnost, u ovom slu aju razvoj turizma.

7.3 Matrice privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost

Odabrani kriteriji privla nosti (koji su navedeni u prethodnom poglavlju) su u prostoru vrijednosno ocijenjeni pomo u matrica (podmodela privla nosti), a sve su matrice udružene u zajedni ki, završni model privla nosti.

Matricama privla nosti vrijednosno se opredjeljujemo prema prije odre enim karakteristikama prostora privla nih za turisti ku izgradnju. Na primjer, pri vrednovanju udaljenosti od pojedinih kriterija za privla nost, pojedini pojasi udaljenosti ocjenjuju se ocjenama 0-5, pri emu je 0

118

apsolutno neprivla no, a 5 vrlo privla no, dok se, primjerice, podatak o površinskom pokrovu vrednuje reklasifikacijom površinskog pokrova u ocjene 0-5, ovisno o privla nosti pojedinog tipa pokrova za turisti ku djelatnost.

Dobivene matrice se zatim udružuju i ugra uju u podmodele privla nosti (Slika 124.). Na inudruživanja matrica ovisi o tipu korištenih podataka i logike podmodela. Može biti temeljen na aritmeti kom postupku - pomo u funkcija zbrajanja (SUM) ili množenja (PRODUCT) i ponovnom reklasifikacijom tako dobivenih vrijednosti u klase 0-5, preuzimanjem maksimalne ili minimalne vrijednosti iz matrica, ili ru nim ocjenjivanjem kod spajanja dvije matrice novom dvodimenzionalnom matricom. U primjeru podmodela privla nosti za djelatnost turizma korištene su SUM i PRODUCT funkcije, te dvodimenzionalne matrice. Kona an rezultat udruživanja u model privla nosti je vrijednosna karta s ocijenjenim prostorima ukupne privla nosti u matrici skale ocjena od 0-5. Pritom podru ja ocijenjena visokim ocjenama zna e i ve u privla nost toga prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost.

PRIMJERUdaljenost od: Pjeskovita morska obala

površinski pokrov i namjena

ugo ajni / sadržajni

elementi

0-400 m 5

400-1000 m 4

1000-2000 m 3

2000-3000 m 2

3000-5000 m 1

500+ m 0

morska obala

nagib terena

infrastruktura

MODEL PRIVLA NOSTI

ZA DJELATNOST

TURIZMA i REKREACIJE

Kriteriji privla nosti

Matrice privla nosti s kalibracijom vrijednosti

Podmodeli privla nosti

Slika 124. Priprema matrica privla nosti i povezivanje podmodela u model privla nosti

Sve matrice korištene pri modeliranju nalaze se u Prilogu I, poglavlje 9.5.

119

7.4 Rezultat - model privla nosti

Združeni model privla nosti dobiven je spajanjem svih podmodela privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost.

Raspodjela ocjena privla nosti je vidljiva u Tablici 11. Od ukupne površine obuhvata, 6,28% je procijenjeno najprivla nijim (ocjena 5), oko 34% površine visoko privla nim (ocjena 4), a 33% privla nim za razvoj turizma.

Tablica 11. Raspodjela ocjena modela privla nosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost

Ocjene privla nosti Broj piksela % od ukupne površine

1 – najmanje privla an prostor 17413 5,84 2 167009 56,06 3 97000 32,56 4 102618 34,44 5 – najprivla niji prostor 18702 6,28 Ukupna površina obuhvata: 297928 piksela


Karta 30. Karta privla nosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)

7.5 Rezultat - model ranjivosti

Združeni model ranjivosti za djelatnosti turizma i rekreacije dobiven je spajanjem prirodnog, kulturnog i vizualnog podmodela ranjivosti prostora, koji su preuzeti iz rezultata prethodne faze.

Izuzetno ranjivim (ocjena 5) procijenjeno je 1,85% ukupne površine, visoko ranjivim (ocjena 4) 11 % površine, a 18% površine obuhvata procijenjeno je vrlo malo ranjivim u odnosu na turisti ko-rekreacijsku djelatnost.

Tablica 12. Raspodjela ocjena modela ranjivosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost

Ocjene ranjivosti Broj piksela % od ukupne površine

1 – najmanje ranjiv prostor 53863 18,08 2 101287 34 3 71351 23,95 4 32894 11,04 5 – najranjiviji prostor 5501 1,85 Ukupna površina obuhvata: 297928 piksela


Karta 31. Karta ranjivosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)

120

7.6 Pogodnost krajobraza za razvoj turisti ko-rekreacijskih djelatnosti - koncept

Pogodnost se, u kontekstu smještaja odre ene djelatnosti na nekom podru ju, može opisati kao mogu nost prostora za prihva anje razvoja djelatnosti (i svega što ta djelatnost podrazumijeva) ija je optimizacija nastala analiziranjem zadanog podru ja, izradom modela privla nost i

ranjivosti, te pronalaskom kompromisa izme u ta dva opre na modela

Spajanjem gotovog modela privla nosti i ranjivosti za odre enu djelatnost preko vrijednosne matrice dobivamo model pogodnosti.

Slika 125. Povezivanje modela ranjivosti i privla nosti u kona ni model pogodnosti za djelatnost turizam i rekreacija

Dvodimenzionalnom matricom interakcije (Slika 125.) dovode se u odnos (preklapaju) vrijednosti modela privla nosti i ranjivosti, prate i logiku: što ve a ocjena privla nosti i manja ocjena ranjivosti, to ve a pogodnost. Strogost kriterija kojim se pridodjeljuju ocjene pogodnosti unutar matrice neposredno utje e i na površinu dobivenog prostora. Stoga je poželjno stvaranje nekoliko podvarijanti, ime se omogu uje odabir odgovaraju eg modela u ovisnosti od dobivenih rezultata, u ovom primjeru kompromisne, zaštitne i razvojne varijante.

Tablica 13. Vrijednosne matrice modela pogodnosti

privla nost privla nost privla nost

0 1 2 3 4 5 0 1 2 3 4 5 0 1 2 3 4 5

0 0 2 3 4 5 5 0 0 2 3 4 5 5 0 0 2 3 4 5 5

1 0 1 2 3 5 5 1 0 2 3 4 5 5 1 0 2 3 4 5 5

2 0 1 2 3 4 4 2 0 1 2 3 4 5 2 0 2 2 4 5 5

3 0 0 1 2 2 3 3 0 1 1 2 4 4 3 0 1 2 3 4 5

4 0 0 1 1 2 1 4 0 0 1 2 3 3 4 0 1 1 2 3 4

ranj

ivos

t

5 0 0 0 0 0 1

ranj

ivos

t

5 0 0 0 1 1 2

ranj

ivos

t

5 0 0 0 1 2 3

Zaštitna varijanta Kompromisna varijanta Razvojna varijanta

121

Strogost kriterija kojim se pridodjeljuju ocjene pogodnosti unutar matrice neposredno utje e i na distribuciju pogodnog prostora. Stvaranjem nekoliko podvarijanti omogu uje se odabir odgovaraju eg modela u ovisnosti od dobivenih rezultata. Prikazane su 3 varijante vrijednosnih matrica – zaštitna varijanta, s najstrožim kriterijem ocjenjivanja pogodnosti s aspekta ranjivosti prostora; razvojna varijanta, s najmanje strogim kriterijima pri ocjenjivanju; te kompromisnavarijanta.

7.7 Rezultat - model pogodnosti (razvojni, zaštitni i kompromisni)

Kod sve tri varijante (razvojna, zaštitna i kompromisna) najve om ocjenom pogodnosti prostora za razvoj turisti ko-rekreacijske djelatnosti vrednovano je oko 10% ukupne površine prostora.

Grafi ki su prikazane i postoje e i planirane turisti ke zone definirane prostornim planovima op ina i gradova.

Tablica 14. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – zaštitna varijanta

Ocjene pogodnosti Broj piksela % od ukupne površine

1 – najmanje pogodan prostor 27694 9,3

2 – slabo pogodan prostor 34721 11,65

3 – pogodan prostor 89896 30,17

4 – vrlo pogodan prostor 66787 22,42

5 – najpogodniji prostor 27292 9,16


Tablica 15. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – kompromisna varijanta








122

Tablica 16. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – razvojna varijanta









Karta 32. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – razvoj (M 1:100 000)

Karta 33. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – zaštita (M 1:100 000)

Karta XXXIV Pregledna karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis

(M 1:100 000)

Karta 34a. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

Karta 34b. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

123

8. Mjere/smjernice za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom

8.1 Metode rada

Mjere/smjernice za razvoj i zaštitu krajobraza proizašle su iz nekoliko faza. Prva faza obuhvatila je pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadaju ih odredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj. Na taj na in je izvršena analiza postoje eg zakonodavnog okvira prostornog ure enja i planiranja u odnosu na smjernice proizašle iz KEK-a. Pregledom je obuhva en Zakon o prostornom ure enju i gradnji, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode i pripadaju i podzakonski akti koji se odnose na pitanja implementacije odredbi proizašlih iz Konvencije.

U drugoj fazi analizirane su provedbene odredbe prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike. Navedeni dokumenti su analiti ki pregledani, s ciljem predlaganja metodoloških smjernica za poboljšanje razvoja politika krajobraza.

Tre a faza obuhvatila je definiranje mjera zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja, koriste i se dobivenim rezultatima iz prethodnih faza projekta. Pristup definiranju takovih mjera uklju ivao je, kako metodološki, tako i provedbeni aspekt poboljšanja sadašnjega stanja poimanja, analiza, vrijednosnih analiza i odluka vezanih uz krajobraz za lokalnu razinu odlu ivanja u procesu prostornog planiranja. Predložene mjere zaštite krajobraza i njegova održivog razvoja/korištenja prostorno su specifi ne za predmetno podru je i formulirane na na in koji je predvi en prostorno-planskim dokumentima lokalne razine (PPUG/O), uklju uju i i 2-3 turisti ke zone predvi ene istim planovima u podru ju obuhvata.

8.2 Pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadaju ihodredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj

Zakonom o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine 76/07), te Pravilnikom o obveznom sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04, 163/04), kroz osnovne dijelove planova: polazišta, ciljeve, plan i provedbene odredbe obra uje se krajobraz kao jedan od prostornih resursa, te je zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina kao tema prisutna u prostornim planovima svih razina. Krajobraz se, me utim, obra uje sektorski, te su nerijetko propisane mjere zaštite krajobraza i prirodnih vrijednosti u koliziji s planiranim razvojem.

Mehanizmi zaštite koji su definirani Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05), kao što su procjena utjecaja na okoliš, strateška procjena utjecaja, kategorije zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode, te glavna ocjena utjecaja na prirodu, za sada ne osiguravaju adekvatnu zaštitu krajobraza.

Prethodnim raspravama o nacrtu plana u procesu izrade plana, te instrumentom javne rasprave u fazi prijedloga plana, formalno je dana mogu nost uklju ivanja javnosti u proces izrade

124

prostornih planova. Pitanje je, me utim, koliko je ta mogu nost iskorištena za uklju ivanjekrajobrazne politike u prostorno planiranje.

Konvencijom o europskim krajobrazima zemlje potpisnice se obvezuju na provo enje mjera na nacionalnoj razini kroz op e i posebne mjere, te se u odnosu na postoje u politiku prostornog planiranja u Hrvatskoj predlažu sljede e mjere/smjernice za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom u Hrvatskoj:

a) OP E MJERE ( l. 5 KEK)

Obveza iz KEK-a: 1. uspostava i provo enje krajobraznih politika koje imaju za cilj zaštitu krajobraza,

upravljanje i planiranje

Prijedlog mjera/smjernica:

- integrirati politiku upravljanja krajobrazom u postoje u politiku prostornog planiranja, te u planiranje i korištenje prirodnih dobara, tj. sektorske politike vodnog gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, zaštite prirode

- integrirati politiku planiranja krajobraza u postoje u politiku prostornog planiranja

- odrediti strateške ciljeve upravljanja krajobrazom i planiranja krajobraza na eksplicitan na in.

Obveza iz KEK-a: 2. uspostava postupaka sudjelovanja javnosti, lokalnih i regionalnih vlasti, te drugih

strana koje su zainteresirane za odre ivanje i provedbu krajobraznih politika


- uvesti mehanizme sudjelovanja šire javnosti u po etnoj fazi procesa odre ivanja, tj. odlu ivanja o tome što je u krajobrazu vrijedno, tj. što se želi zaštititi, i to na lokalnoj razini.

Obveza iz KEK-a: 3. ugra ivanje krajobraza u politike regionalnog i urbanisti kog planiranja, te u

politike u vezi s kulturom, zaštitom okoliša, poljoprivredom, socijalnom i gospodarskom politikom, kao i u sve druge politike koje bi mogle izravno ili neizravno utjecati na krajobraz


- instrumentalizirati na ela prostorne održivosti razvitka i horizontalne integracije uzaštiti prostora u regionalnom i urbanisti kom planiranju na na in da se osjetljivost prostora uvaži kao metoda uvo enja zahtjeva za zaštitom krajobraza

- analizirati dosadašnju uspješnost provedbe na ela prostorne održivosti razvitka i vertikalne integracije (državna-regionalna razina) u zaštiti prostora.

125

a) POSEBNE MJERE ( l. 6 KEK)

Obveza iz KEK-a:

Identifikacija i procjena: 1. izraditi Krajobraznu osnovu na državnoj razini

a. identificirati vlastite krajobraze diljem državnog podru ja; analizirati njihove zna ajke, te snage i pritiske uslijed kojih se krajobrazi mijenjaju; primiti na znanje promjene

b. procijeniti tako identificirane krajobraze, vode i ra una o osobitim vrijednostima koje im pridaju zainteresirane strane i stanovništvo

2. Postupci takve identifikacije i procjene vodit e se razmjenom iskustava i metodologije, organiziranom izme u stranaka na europskoj razini.

Prijedlog mjera/smjernica

Ad 1.

a)- analizirati ulogu i svrhu Krajobrazne osnove na državnoj razini u odnosu na druge alate

provedbe Konvencije (strateška procjena utjecaja na okoliš, procjena utjecaja zahvata na okoliš i modeli za razumijevanje scenarija promjena krajobraza) s obzirom na kronologiju novih znanja o pogodnim alatima, mjerilima i znanstvenim modelima za implementaciju Konvencije

b) - analizirati postoje e uzroke i zapreke koji stoje na putu ostvarivanja ciljeva Konvencije - koncentrirati se na realno i prakti ki ostvarivo u granicama profesionalne tolerancije

Ad 2.- sudjelovanje nacionalnih predstavnika na radionicama, seminarima i sastancima Vije a

Europe i diseminacija informacija doma oj stru noj i znanstvenoj zajednici koja se bavi zaštitom, upravljanjem i planiranjem krajobraza.

Obveza iz KEK-a:

Ciljevi kakvo e krajobraza: Svaka se stranka obvezuje odrediti ciljeve kvalitete krajobraza za identifikaciju i procjenu krajobraza, i to nakon postupka sudjelovanja javnosti.


- odrediti ciljeve kvaliteta krajobraza uz sudjelovanje javnosti na regionalnoj ili lokalnoj razini i uz obavezno su eljavanje sa potrebama koje proizlaze iz prostornog ure enja(dakle politika ruralnog razvoja, poljoprivrede, vodnog gospodarstva, šumarstva, prometa, energetike) za odre eni karakter ili tip krajobraza.

Obveza iz KEK-a:

Provedba:Svaka se stranka obvezuje da e u svrhu u inkovitosti krajobraznih politika uspostaviti instrumente s ciljem zaštite, upravljanja i/ili planiranja krajobraza.

126


- identificirati u inkovitost postoje ih mehanizma koji usmjeravaju regionalne vlasti po pitanjima krajobraza u «svojim» koncepcijama prostornog ure enja i sektora primarnih djelatnosti: procjena utjecaja zahvata na okoliš

- analizirati provedbu ciljeva Konvencije u odnosu na obvezuju e politike EU; nacionalne strategije i programe (razvoj ruralnih podru ja – stupovi 2. i 3.; ESPON 2013 program), a u perspektivi korištenja sredstava Europskog regionalnog razvojnog fonda

- analizirati domete zakonom predvi enih mehanizama zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza za prostorno specifi ne cjeline (zašti ene prirodne vrijednosti, ekološki zna ajna podru ja, osobito vrijedne krajobraze), koji se temelje ili e se temeljiti na provedbi planova upravljanja zašti enim podru jem, planova gospodarenja prirodnim dobrima, ocjenu prihvatljivosti zahvata u na zašti enom podru ju, a sve u odnosu na tipologiju krajobraza (razvrstavanje krajobraza prema svojim zna ajnim i karakteristi nim obilježjima)

- uspostaviti na in kako se vrši monitoring uspješnosti provedbe, tj. budu ih rezultata akcija zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza.

8.3 Analiza provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike

Analizom provedbenih odluka u prostornim planovima županija - mjera o uvanja krajobraznih vrijednosti, uo ena je neujedna enost u definiranju i uklju ivanju krajobraznih politika u prostorno planiranje, od utvr ivanja potrebe za izradom krajobrazinih osnova kao prostorno-planerske podloge i sinteze ekoloških, kulturno-povijesnih, estetskih i gospodarskih vrijednosti prostora, odnosno podloge za integralnu zaštitu raznolikosti i identiteta krajolika, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora, pa do nabrajanja konkretnih mjera i smjernica za uvažavanje, vrednovanje i o uvanje krajobraza.

Temeljni dokument zaštite prirode kojim se na nacionalnoj razini odre uje strategija i planiraju akcijski planovi zaštite krajobraza (NSAP zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 1999. i Kona ni nacrt revizije Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 2008.), identificiraju razlozi ugroženosti krajobraza, te predlažu sljede i ciljevi i mjere/smjernice za poboljšavanje razvoja politika krajobraza:

127

Tablica 17. Usporedba dokumenata NSAP-a 1999. - 2008. za poglavlje krajobraz

NSAP 1999. Krajobrazi Kona ni nacrt revizije NSAP 2008.

Krajobrazi

Temeljna metoda o uvanja

zaštita podru ja intencija je vrednovanje i o uvanje krajobraza na itavom teritoriju Hrvatske - pomak od

normativnog

Površine pod statusom zaštite

oko 8,2% površine kopna zašti ena podru ja prema ZZPe

9.01% kopna 0.07% mora zašti ena podru japrema ZZPe

43.6% kopna 69.8% mora Nacionalna ekološka mreža

Razlozi ugroženosti krajobraza

neravnomjerna, jednoli na, ambijentalno neuskla ena urbanizacija

- prekomjerno iskorištavanje prirodnih dobara (izlov, krivolov, sje a, sakupljanje, uznemiravanje)

- izgradnja infrastrukture, što dovodi do gubitka staništa (prometnice, energetski objekti, vodnogospodarske gra evine)

- poljoprivredne djelatnosti (melioracije, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta ili zapuštanje travnja kih površina)

- unos stranih (alohtonih) vrsta u ekološke sustave

- one iš enje okoliša (tla, vode, zraka) - urbanizacija prostora, globalne klimatske

promjene

Ostali razlozi ugroženosti

Nedostatna je integriranost mjera zaštite u postupak prostornog planiranja i ure enjaprostora; neki ambiciozni razvojni planovi, iji utjecaj i posljedice po prirodu i okoliš

nisu dovoljno sagledani; turizam je još uvijek takav da ugrožava ekološku ravnotežu prostora; odlazak seoskoga stanovništva u gradove i društveno-gospodarske promjene na selu.

Op i strateški ciljevi:

1. provesti cjelovitu inventarizacijudijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

2. kartirati rasprostranjenost dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

3. procijeniti stanje ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

4. izraditi akcijske planove zaštiteugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

128

5. provesti akcijske planove zaštiteugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

6. nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti u inke provedbe akcijskih planova (monitoring)

7. razviti mehanizme provedbe(uklju uju i zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješ ivanje, mehanizme financiranja i dr.)

Strateški cilj – o uvanje krajobraza

- svim prikladnim metodama osigurati o uvanje postoje e krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske

- osigurati o uvanje krajobraza kroz instrumente za njegovu zaštitu, upravljanje i planiranje, koji su utemeljeni na identifikaciji i stanju njegovih obilježja, te provedenoj inventarizaciji i kategorizaciji

Strateške smjernice

- na initi detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih zna ajki koje proizlaze iz njihova me udjelovanja,sukladno nadležnosti pojedinih tijela državne uprave. Ovi elementi krajobraza su podaci i dokumenti za izradu plana krajobraza i ine sastavni dio prostornog plana. Ministarstvo prostornog ure enja,graditeljstva i stanovanja, sukladno Zakonu o prostornom ure enju, skrbi putem dokumenata prostornog ure enja o prostoru Države

- na temelju krajobrazne valorizacije Republike Hrvatske razraditi mehanizme o uvanja postoje e krajobrazne raznolikosti i klju nih zna ajki pojedinih tipova krajobraza, a osobito kroz prostorno planiranje

- u postoje im propisima o zaštiti prirode i zaštiti okoliša naglašenije i odre enijeregulirati zaštitu krajobraza

- utjecati na javnost i vlast, te na vlasnike i korisnike zemljišta, kako bi ih se potaknulo na održavanje regionalnog i lokalnog identiteta krajobraza kroz sagledavanje i zaštitu njihovih prirodnih i kulturnih zna ajki

- poticati programe sanacije i revitalizacije objekata tradicijske arhitekture, a tijekom planiranja novih gradnji uvažavati i

- sustavno pristupiti o uvanju krajobraza

- spoznati vrijednosti krajobraza Hrvatske kroz identifikaciju, klasifikaciju i karakterizaciju krajobraza

- osigurati implementaciju KEKa te krajobrazne osnove

Smjernice za naredno razdoblje kako su navedene u Izvješ u o stanju prirode 2000-2006.

- sustavno pristupiti izradi klasifikacije krajobraznih tipova Hrvatske

- inventarizirani krajobrazne tipove RH

- razviti standardnu metodologiju za valorizaciju krajobraza i zaštititi najvrednija podru ja

- raditi na koordinaciji i edukaciji stru njaka za inventarizaciju i valorizaciju krajobraza

- oja ati zakonske mehanizme za zaštitu krajobraza pri prostornom planiranju

129

uklju ivati elemente tradicijske arhitekture

Akcijski planovi

- izrada Krajobrazne osnove Hrvatske kao prostorno-planske podloge za utvr ivanje temeljnih vrijednosti krajobraza. Podloga za izradu Krajobrazne osnove sa stajališta biološke raznolikosti je podatak i dokument za izradu prostornih planova.

- donošenje propisa za uspostavu Krajobrazne osnove Hrvatske, kao obveze na razinama prostorno-planskih dokumenata županija, gradova i op ina.

- ugra ivanje odredbi o zaštiti krajobraza u propise iz djelokruga prostornog ure enja,prometa, te zaštite prirode i zaštite okoliša

- inventarizacija i izrada programa zaštite geološke baštine Republike Hrvatske

- inventarizacija i izrada programa zaštite dijelova kulturne baštine važnih za o uvanje identiteta pojedinih tipova krajobraza

Ili

prioritetna tema: zašita krajobraza

problem: nepovratni gubitak kulturnih krajobraza

zaštitni cilj: zaštititi i poboljšati kulturne i vizualne kvalitete krajobraza

mjera zaštite: inventarizacija i karakterizacija krajobraza Hrvatske, te vrednovanje iznimnih krajobraza i njihovo kartiranje.

A) sustavno pristupiti o uvanju krajobraza

1. osnovati nacionalno povjerenstvo za krajobraz

2. donijeti nacionalni program za implementaciju KEK-a

B) spoznati vrijednosti krajobraza Hrvatske kroz identifikaciju, klasifikaciju i karakterizaciju krajobraza

1. izraditi i implementirati Krajobraznu osnovu Hrvatske u suradnji relevantnih sektora (prostorno planiranje, zaštita prirode, zaštita okoliša, kultura, promet, šumarstvo, poljoprivreda, vodno gospodarstvo, energetika, prosvjeta, znanost)

2. poticati projekte s ciljem ja anja svijesti javnosti o krajobraznim vrijednostima

C) osigurati implementaciju KEK-a i Krajobrazne osnove

1. poticati aktivnosti stru njaka na o uvanju krajobraza

Temeljem provedene analize predlažu se metodološke smjernice za poboljšavanje razvoja politika krajobraza.

Za poboljšavanje razvoja politika krajobraza u odnosu na prostorno planiranje predlažu se sljede e smjernice:

- razviti i uspostaviti zajedni ki jezik, zajedni ko razumijevanje krajobraza, koji je Konvencijom poiman holisti ki, te definirati zajedni ku terminologiju

- definirati ciljeve kvaliteta krajobraza izme u sektora (horizontalna integracija)

- akceptirati razliku izme u dva osnovna pristupa u zaštiti krajobraza: izravna (neposredna zaštita – prostorni rezervati/zašti ena podru ja) i neizravna (posredna zaštita). Potonji pristup (analize ranjivosti kvaliteta krajobraza) uvesti kao alat u proces prostornog planiranja koji ima zada u odrediti optimalnu namjenu i korištenje prostora/površina.

130

- u prostorno planiranje kao interdisciplinarnu djelatnost, te institucionalni i tehni ki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, uklju iti i stru njake koji imaju eksplicitna metodološka znanja o krajobraznim analizama i vrednovanju krajobraza

- na razini informacija o krajobraznim vrijednostima poimati razliku izme u vrijednosnih opredjeljenja (što bi trebalo zaštititi?) i opisa/deskripcija fizi kog stanja krajobraza (ono što jest?)

- vizualne kvalitete krajobraza tretirati kroz funkciju frekvencije promatra a i kvalitete promatranog, što treba dodatno objektivizirati uklju ivanjem šire javnosti, i to u po etkuprocesa planiranja

- koncept zašti ene vizure ili zaštite od vizualnog zaga enja zamijeniti konceptom traženja najpogodnijih lokacija za smještaj odre enih djelatnosti, tj. kao alat koristiti stratešku procjenu utjecaja na okoliš

- u upravljanju s ciljem o uvanja i/ili poboljšanja kulturnog krajobraza (rekonstrukcija i revitalizacija) uzeti u obzir i financijski aspekt/subvencioniranje održavanja površina na tradicijski na in

- integrirati zaštitu kvaliteta krajobraza, njihovo upravljanje i planiranje sa sektorima (vodoprivreda, energetika, šumarstvo, poljoprivreda)

- pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta prvo preispitati kao mjeru zaštite, na na in simulacije mogu ih krajobraznih scenarija

- potrebitost Krajobrazne osnove, u smislu donošenja preporuka i mjera režima korištenja odre enog ozemlja, proširiti i na plansku kategoriju namjene površina

- u vrednovanju krajobraza, odluci o stupnju njegove pogodnosti za lociranje nove djelatnosti, tj. zahvata u prostor, ne pristupati isklju ivo na na in faktora izlu ivanja (tj. izbjegavati puko korištenje izraza poput: duž cesta, po istaknutim reljefnim uzvisinama, po obrisima uzvišenja i vrhovima, raspršena izgradnja uz morsku obalu ili rijeke, veoptimizacijom utvrditi i argumentirati je li odre eno podru je pogodno ili ne.

Prijedlog metodoloških smjernica za koncipiranje Krajobrazne osnove je kako slijedi:

- treba razlu iti da se radi o vrsti predplanske podloge koja govori o tipologiji krajobraza, koji se svrstavaju u vrijednosne klase

- treba razlu iti o kojem mjerilu ili za koju razinu prostorno-planskih dokumenata (državna, županijska, gradska ili op inska) bi se ona pripremala

- prilikom valorizacije (vrednovanja) razli itih tipova krajobraza, osim stru ne javnosti, uklju iti i širu javnost, sukladno prethodnoj to ki, kao i odre enje tehnike prikupljanja vrijednosnih preferencija javnosti (anketna istraživanja, radionice, intervjue)

- prilikom odlu ivanja o tomu koja su to najvrednija podru ja koje treba zaštiti voditi ra una o upravljanju podru jima s obzirom da se upravljanje odnosi na regulaciju možebitnih promjena u željenom smjeru

- osigurati mehanizme provedbe i subjekte kontrole ili nadzora.

Za definiranje sustavnog pristupa o uvanju, upravljanju i planiranju krajobraza predlažu se sljede e smjernice:

- provesti stru nu javnu raspravu o pitanjima definiranja i uspostave u inkovitog sustava i pripadaju ih mehanizama ili alata u odnosu na strateške smjernice i zacrtane akcije,

131

pogotovo u zajedni kim pitanjima prostornog planiranja i zaštite prirode; zaštite biološke raznolikosti – zašti ena podru ja, kao i u sektorima turizam, vodno gospodarstvo, šumarstvo, poljoprivreda

- oja ati na elo zaštite krajobrazne raznolikosti u postupku procjene utjecaja na okoliš na na in propisivanja metodološkog okvira izrade studija procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliš

- u provedbi vrednovanja prostora (na razini županija i Grada Zagreba) sa stajališta zaštite prirode kao integralnom dijelu procesa donošenja planova, definirati analizu ranjivosti kvaliteta krajobraza kao instrument za vrednovanje krajobraza i taj podatak uklju iti u daljnji tijek donošenja prostorno-planskih odluka, što doprinosi mogu nosti za dobivanje varijantnih rješenja.

8.4 Specifi ne mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza

Mjere zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja proizašle su iz analize prikupljenih podataka o podru ju, procijenjene vrijednosti pojedinih krajobraznih podru ja,ranjivosti tih prostora na razvojne pritiske i pogodnosti za lociranje turisti ko-rekreacijskihdjelatnosti. Kroz analize vrijednosti i ranjivosti dobivaju se saznanja o najvrjednijim i najranjivijim dijelovima podru ja obuhvata i karakteristikama koje je potrebno zaštititi, a one su ujedno i podloga za oblikovanje smjernica za razvoj nekog podru ja. Uz to, analiza pogodnosti prostora za odre ene djelatnosti služi kao alat za pronalaženje njihovog optimalnog smještaja u prostor, a da se pritom zadovolje i razvojni i zaštitni aspekti. Ovakva analiza svih djelatnosti koje se žele smjestiti u neki prostor omogu uje stvaranje razli itih alternativa za plansko korištenje zemljišta (plan namjene površina) koje se temelji na paradigmi održivosti, a ona je i preduvjet za stratešku procjenu kojom se vrednuju te alternative. Strateška procjena utjecaja na okoliš može biti instrument kontrole racionalnosti zoniranja prostora. Za kvalitetno zoniranje prostora sa aspekta krajobraza potrebno je izvršiti integralno vrednovanje krajobraza na državnoj, a potom i na nižim razinama. Uz to je potrebno, na tim razinama, definirati krajobrazne cjeline koje je potrebno integralno sagledavati kod budu ih intervencija, te utvrditi uvjete održivog korištenja i odnosa prema krajobraznim vrijednostima. Ugra ivanjem tih saznanja u prostorne planove županija (a zatim i u niže razine prostorno-planske dokumentacije) ostvario bi se preduvjet za o uvanje i održivo korištenje krajobrazne raznolikosti. Isto tako je važno uklju ivati elemente vrednovanja, odnosno ranjivosti krajobraza u natje ajne programe i propisivati natje aje kao sredstvo dobivanja najkvalitetnijih rješenja, posebno za osjetljive lokacije. Instrument kontrole kvalitete prostornih rješenja (urbanisti kih planova i projekata) za pojedina ne zone može biti povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti, ali je, me u ostalim, pitanje kako se ovo povjerenstvo ekipira da bi ispunilo zadatak kontrole prepoznavanja i o uvanja krajobraznih vrijednosti.

Vrednovanje krajobraza kao stru ni zadatak unutar planerskog procesa smisleno je izvoditi jedino onda kada se o ekuje promjena krajobraza u fizi kom smislu. Ta faza prikupljanja sustava vrijednosti na po etku planerskog procesa pomaže u odabiru i odre ivanju težina pojedinih kriterija za modele privla nosti i ranjivosti (koji ovise o planerskoj razini za koju se upotrebljavaju). Uklju ivanje javnosti u ovu ranu fazu omogu uje dobivanje saznanja o njezinim vrijednosnim stavovima, ali pretpostavlja uskla ivanje, tj. promjenu postoje e legislative participatornog planiranja. Ovdje treba spomenuti veliko nepoznavanje problematike krajobraza op enito od strane javnosti, ali i vrijednostima u njemu (što je uo eno u ovom projektu), a

132

razumijevanje ove problematike je preduvjet uklju ivanja javnosti u planerski proces. Tako er je vrlo važno da svi koji donose odluke ili sudjeluju u participatornom planskom procesu imaju pristup logici modela i planerskog postupka, a na kraju i rezultatima, što podrazumijeva nužnost edukacije stru njaka i javnosti o ovoj problematici.

Korištene i predložene metode pridonose objektivizaciji, sistemati nosti i transparentnosti u postupku donošenja lokacijskih odluka (za namjenu površina, posebno za izdvojene zone). Upotreba GIS baze podataka i aplikacija za prostorno modeliranje pomaže da se objektivno opišu pojedina obilježja prostora, a ujedno omogu uje razmjerno brzo variranje kriterija koji ulaze u pojedini model, kao i mijenjanje njihovih težina. Time se omogu uje unošenje povratnih informacija, te se racionalizira proces donošenja odluka i olakšava njihovo argumentiranje.

U skladu s definiranim zadatkom za formuliranje mjera za zaštitu i održivo korištenje krajobraza iz Ugovora, prema kojemu se o ekuju mjere s naglaskom na:

A. zaštitu najvrjednijih krajobraznih podru ja i najranjivijih prostora B. rehabilitaciju/poboljšanje degradiranih krajobraza s naglaskom na podru ja nekontroliranog

razvojaC. zaštitu karaktera i identiteta vrijednih tradicionalnih naselja D. revitalizaciju vrijednih agrikulturnih (ruralnih) krajobraza i napuštenih poljoprivrednih

površinaE. zaštitu vrijednosti krajobraza 2-3 planirane turisti ke zone,

predložene su specifi ne mjere za podru je obuhvata.

A. Mjere zaštite najvrjednijih krajobraznih podru ja i najranjivijih prostora obuhvata

Mjere zaštite odnose se na specifi ne lokalitete krajobraznih podru ja unutar podru ja obuhvata ocijenjene ocjenom 4-5 i 5 prema kriteriju doživljajnih vrijednosti koje su inili kriteriji kvaliteta: što ve i stupanj prirodne o uvanosti i raznolikosti te prostorni red i harmoni nost.

Krajobrazna podru ja ocjenjena ocjenom 4-5 i 5: Kanjon Gudu eKanjon rijeke Krke - Skradin ZlarinKanal sv. Ante Kanjon rijeke Krke - Zaton

Mjere zaštite kroz prostorno-planske instrumente:

1. za najvrednija krajobrazna podru ja treba napraviti krajobraznu osnovu iz koje e proiza ina in optimalnog korištenja, zaštite i unapre enja ovih podru ja

2. prostorne planove ure enja op ina i gradova provjeriti kroz stratešku procjenu utjecaja na okoliš u odnosu na planiranu izgradnju turisti kih zona i gra evina u funkciji turizma (luke nauti kog turizma, privezišta i sl.), te utvrditi opravdanost njihovog lociranja na krajobrazno osjetljivim mjestima, odnosno predložiti optimalne lokacije

133

3. kroz studije utjecaja na okoliš na podru ju najvrjednijih krajobraza za zahvate koji su u obvezi procjene utjecaja na okoliš provjeriti varijantna rješenja koja su optimalna za ova podru ja, te propisati mjere zaštite krajobraza specifi ne za konkretnu lokaciju.

4. raspisivanjem javnih natja aja za vrijedne ili osjetljive lokacije osigurati odabir najkvalitetnijih rješenja za te prostore

Op enite mjere:

- sprije iti nepotrebnu sje u vegetacije i promjene reljefa

- o uvati i sprije iti uništavanje antropogenih elemenata u krajobrazu (suhozida, struktura parcelacije, arhitektonsko i ambijentalno vrijednih gra evina i njihov okoliš)

- dimenzije i tipologija novih gra evina i kompleksa, naro ito na vizualno izloženim lokacijama, ne smiju stvoriti novi prostorni red, mjerilo ili ambijent koji nije u skladu s karakterom i krajobraznim vrijednostima prostora

- izbjegavati velike infrastrukturne gra evine (dalekovode, široke ceste i sl.) koje bi umanjile vizualne vrijednosti krajobraza i stvorile zna ajnije promjene u reljefu (nasipi, usjeci)

- stupove GSM mreže locirati racionalno i na na in da se ne narušavaju vizualne krajobrazne vrijednosti

- sprije iti unos alohtone vegetacije, osim u naseljima i turisti kim zonama, gdje se može koristiti, ali u ograni enoj mjeri.

B. Mjere poboljšanja degradiranih krajobraza

Visoki stupanj postoje e degradacije rezultat je apartmanske izgradnje uz obalu u kontinuiranom obalnom pojasu od Srime do Morinjskog kanala. Jedina razvojem nedirnuta površina je trenutno planski predvi ena turisti ka zona donja Srima.

Mjere zaštite za degradirani krajobraz obalnog pojasa od Srime do Morinjskog kanala:

- sprije iti linearno širenje gra evinskog podru ja

- neutralizirati izgra enost obale planiranjem javnih zelenih površina (parkovi, riva, dje jaigrališta, drvoredi)

- zadržati obalu u prirodnom stanju

Mjere zaštite za uvale na isto noj obali Prokljanskog jezera –Bilice:

- sanirati u doprirodno stanje obalu u naseljima

- onemogu iti kolni pristup obali (ostaviti je nedirnutom na rtu Lu eva punta)

Mjere za ostala degradirana podru ja:

- sanirati degradirane površine ostale iz razdoblja gradnje autoceste

- razminirati podru je sjeverno od Gudu e do Skradinskog polja (degradirani krajobraz kao posljedica Domovinskog rata).

C. Mjere zaštite karaktera i identiteta vrijednih tradicionalnih naselja

134

Prepoznata tradicionalna naselja su Prvi , Krapanj, Zlarin, Skradin i Zaton, te se za njih predlažu sljede e mjere:

- zadržati postoje u tradicionalnu strukturu, tipologiju, gusto u gradnje i pripadaju eelemente tradicijskog graditeljstva

- ograni iti katnost nove izgradnje (posebno za Krapanj, zbog njegove konfiguracije terena)

- na otocima sprije iti nadogra ivanje starih objekta, te propisati ograni enja za katnost i korištene materijale.

D. Mjere revitalizacije vrijednog agrikulturnog krajobraza

Kao vrijedni agrikulturni krajobrazi izdvajaju se: terase na Prvi u, Zlarinu, Lupcu; parcele ome ene mocirama u zale u Srime, zale e Raslina i Zatona, buji ni krajobrazi ili jaruge izme ukanjona Gudu e, autoceste i kanjona Krke kod Skradina, te u zale u Bilica i Skradinsko polje. Za ova podru ja se predlaže:

- bonitirati sve zapuštene agrikulturne površine

- zadržati sadašnju strukturu parcelacije (dimenzije, oblik, mreža putova i sli no)

- definirati turisti ki najatraktivnije prostore (npr. podru ja zanimljive reljefne konfiguracije, specifi no smještena podru ja, specifi ne strukture suhozida, povijesno zna ajne strukture kao što su poljoprivredne ku ice, tzv. bunje ili emeri, te potencijalna arheološka nalazišta koja se poklapaju s podru jem buji nih krajobraza), valorizirati prostor s obzirom na turizam

- prou iti mogu nosti zaštite iznimnih agrikulturnih krajobraza u okviru postoje ihnacionalnih i me unarodnih zakona kao izvor za dodatno financiranje revitalizacije

- savjetovanje s lokalnim poljoprivrednicima i poljoprivrednom savjetodavnom službom u vezi opredjeljenja za najisplativije poljoprivredne djelatnosti

- izraditi model pogodnosti agrikulturnog krajobraza za definirane poljoprivredne djelatnosti, koji e poslužiti kao zoning

- voditi ra una o slici krajobraza na na in da se izbjegavaju monokulture (ako model pogodnosti dozvoljava, kombinirati više poljoprivrednih djelatnosti), te da se, koliko god je to mogu e, zadrži postoje a tradicionalna parcelacija

- integracija poljoprivredne proizvodnje i turizma, što obuhva a mogu nost boravka u obližnjim selima, uvo enje dodatnih sadržaja kao što su vinske ceste, sudjelovanje u berbi ili preradi proizvoda, organizirana prodaja poljoprivrednih proizvoda (izravan plasman proizvoda)

- predvi ene mjere ure enja vodotoka i bujica (obrana od poplava) za buji ne krajobraze preispitati u odnosu na potencijal agikulturnog krajobraza (tradicijska poljoprivreda).

E. Mjere zaštite prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti krajobraza planiranih turisti kih zona

Mjere zaštite prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti krajobraza planiranih turisti kih zona odnose se prije svega na prostore koji su se pokazali najranjivijima za planiranu djelatnost.

Razmatrane su planirane turisti ke zone Donja Srima i turisti ka zona Lu eva punta.

135

Turisti ka zona Donja Srima (T1 - hoteli)

U okviru izrade UPU-a ugostiteljsko-turisti ke zone Donja Srima predlaže se:

- u pojasu neposredno uz obalu ne dopustiti izgradnju smještajnih objekata, ve maksimizirati sadnju autohtone visoke vegetacije

- sprije iti spajanje gra evinskog podru ja same zone sa gra evinskim podru jima Jadrije i Srime

- osigurati ve u disperznost smještajnih objekata, ime e se omogu iti ve e zelene površine i minimizirati katnost

- prilikom oblikovanja golf igrališta i smještajnih objekata postoje e strukture suhozida i mocira sa uvati i koristiti kao osnovni motiv

- onemogu iti izlijevanje otpadnih voda u akvatorij Šibenskog kanala priklju kom na kanalizacijski sustav ili biološkim pro iš avanjem prije ispuštanja u more

- maksimalno zadržati prirodnu liniju obale.

Turisti ka zona Lu eva punta (T2- tur. naselje, T3-kamp)

Lokacija ove turisti ke zone nije primjerena s obzirom na visoku ranjivost prirodnog okoliša i vizualnu izloženost podru ja. Ukoliko se lokacija zadržava, u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na krajobraz potrebno je primijeniti sljede e mjere:

- u okviru izrade UPU-a turisti ke zone Lu eva punta:

- sprije iti svaku izgradnju na obali, posebno pristaništa (koristiti postoje a/susjednapristaništa)

- ograni iti katnost objekata na P+1

- izvršiti valorizaciju i maksimalno o uvati postoje u vegetaciju

- o uvati prirodnu liniju obale i o uvati visoku vegetaciju prilikom ure enja plaža

- onemogu iti izlijevanje otpadnih voda u Prokljansko jezero.

136

9. Prilog I

9.1 Anketni upitnik za javnost

9.1.1 Upute za provo enje ankete

Suradnici koji su provodili ankete, dobili su sljede e upute:

Potrebno je anketirati 100-110 ispitanika u roku do 15. 10. 2008.

Anketa se izvodi tako da se za svakog ispitanika popuni jedan priloženi upitnik. Pored zaokruženih odgovora i op ih statisti kih podataka, potrebno je na upitniku zapisati mjesto i vrijeme obavljanja ankete. Detaljnije upute navedene su uz pojedino anketno pitanje u samom upitniku.

Anketni materijal sadrži i 3 primjerka fotografija krajobraznih podru ja koja ispitanici vrednuju, specifi nih krajobraznih tipova, te razvojnih djelatnosti koje mogu biti prijetnja navedenim krajobraznim podru jima. Fotografije treba pokazati ispitanicima prije nego odgovore na pojedino pitanje, prema uputama iz upitnika.

Uzorak za ispitivanje je potrebno odabrati tako da dobna zastupljenost bude sljede a:

Dobna struktura: Planirani % ispitanika:

do 30 godina 20% 31 - 45 30% 46 - 60 30%

iznad 60 godina 20%

Anketiranje treba izvoditi na barem 5 razli itih lokacija, koje koincidiraju s odabranim krajobraznim podru jima.

Ukoliko anketirani odbiju sudjelovati u anketi, potrebno je saznati razlog (nemaju vremena, ne znaju dovoljno o temi, ne žele se izjašnjavati i sl.), zapisati gdje i kada je anketiranje odbijeno, uz popunjavanje op ih podataka iz pitanja 10.

Ukoliko anketirani žele saznati nešto više o projektu, koristite informaciju s priloženog opisa projekta ili s unutrašnje strane korica fascikla COAST projekta.

Za dodatna pojašnjenja, obratite se koordinatorici aktivnosti (kontakt podaci na kartici s unutrašnje strane fascikla anketnog materijala).

137

9.1.2 Rezultati ankete za javnost

1. Koja od navedenih krajobraznih podru ja oko estuarija rijeke Krke smatrate privla nima, vizualno atraktivnima?

Krajobrazno podru jeBroj

odgovora Broj

ispitanika %

odgovora

Kanjon rijeke Krke - Zaton 91 104 88

Kanjon rijeke Krke - Skradin 91 104 88

Prvi 88 104 85

Krapanj 87 104 84

Zlarin 86 104 83

Šibenski zaljev 77 104 74

Kanal sv. Ante 76 104 73

Zabla e 76 104 73

Morinje - kanal 72 104 69

Morinje - Donje polje 66 104 63

Skradinsko polje 66 104 63

Brodarica 63 104 61

Kanjon Gudu e 63 104 61

Podru je Lozovac 57 104 55

Bilice - Prokljan - Raslina 55 104 53

Zale e Zatona i Rasline 53 104 51

Podru je Razor - Zekovac 50 104 48

Srima - zale e 44 104 42

2. Razmišljaju i o krajobrazima oko estuarija rijeke Krke, mislite li da je nešto za njih specifi no, odnosno da pridonosi o uvanju identiteta i karakteristi nih vizura toga prostora?

Specifi nost Broj

odgovora Broj

ispitanika %

Obala 88 104 85

Povijesne znamenitosti 75 104 72

Rijeka/kanjoni 57 104 55

Seoska i gradska naselja (Šibenik, Skradin) 50 104 48

Groma e/mocire 39 104 38

Šumske površine (šuma i makija) 27 104 26

Obra ena polja 19 104 18

Bila/zaravni 11 104 11

Udoline 10 104 10

138

3. Koja bi od navedenih podru ja oko estuarija rijeke Krke voljeli vidjeti o uvana (u prirodnom, izvornom stanju) u budu nosti, jer su vam izuzetno vrijedna?


odgovora Broj

ispitanika %

odgovora

Krapanj 39 104 38



Prvi 18 104 17




Zlarin 11 104 11

Niti jedno 10 104 10







Brodarica 5 104 5



Zabla e 3 104 3

5. Koja od navedenih podru ja oko estuarija rijeke Krke smatrate pogodnima za gospodarski razvoj (turisti ki razvoj, razvoj naselja, marikultura, itd.)?


odgovora Broj

ispitanika %

odgovora



Brodarica 10 104 10



Zabla e 4 104 4





Krapanj 1 104 1


Zlarin 0 104 0

139


odgovora Broj

ispitanika %

odgovora

Prvi 0 104 0






6. Na kojima od navedenih podru ja oko estuarija rijeke Krke su vizualne (ambijentalne) vrijednosti (privla nosti) o uvane ili unaprije ene u posljednjih 20 godina?


odgovora Broj

ispitanika %

odgovora


Krapanj 10 104 10


Brodarica 7 104 7


Zabla e 5 104 5







Zlarin 1 104 1






Prvi 0 104 0

140

7. Koja su od navedenih podru ja oko estuarija rijeke Krke izgubila vizualne (ambijentalne) vrijednosti (privla nosti) u posljednjih 20 godina?


odgovora Broj

ispitanika %

odgovora

Brodarica 40 104 38



Zabla e 21 104 20



Krapanj 12 104 12



Prvi 1 104 1


Zlarin 0 104 0








8. Što mislite kakav je utjecaj turizam imao na krajobrazna podru ja oko estuarija rijeke Krke?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Negativan 48 104 46

Ne znam 20 104 19

Pozitivan 16 104 15

Nije imao utjecaja 12 104 12

Nema odgovora 8 104 8

141

9. Koje od niže nabrojanih razvojnih djelatnosti procjenjujete kao prijetnje za krajobrazna podru ja oko estuarija rijeke Krke?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Izgradnja gra evina za postupanje s otpadom 46 104 44

Turisti ki razvoj (turisti ke zone, športsko rekreacijski centri, golf igrališta) 38 104 37

Razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje (melioracijska odvodnja i navodnjavanje površine 500 ha i više) 37 104 36

Razvoj gospodarskih zona (proizvodne, zanatske i skladišne, poslovne, trgova ke, uslužne i komunalno-servisne djelatnosti) 33 104 32

Eksploatacija mineralnih sirovina 32 104 31

Razvoj marikulture (uzgoj školjkaša i bijele ribe) 19 104 18

Izgradnja zrakoplovne infrastrukture (heliodromi) 16 104 15

Izgradnja željezni ke infrastrukture (brza pruga Gra ac-Šibenik-Split, jadranska željezni ka pruga Split-Šibenik-Zadar) 14 104 13

Izgradnja morskih luka i privezišta 13 104 13

10. Op i podaci

10.1 Spol m 59

ž 41

10.2 Dobna struktura Broj ispitanika

do 30 godina 35 31 – 45 16 46 – 60 26 iznad 61 26

10.3 Naobrazba Broj ispitanika

osnovna škola 15 obrtni ka škola 14 srednja škola 28 viša i visoka škola 30

10.4 Podru je stanovanja (županija)

Županija Broj ispitanika

Dubrova ko-neretvanska županija 0 Splitsko-dalmatinska županija 0 Šibensko-kninska županija 74 Zadarska županija 8 ostale županije 10 izvan Hrvatske 6

142

10.5 Podru je stanovanja (grad)

Brodarica 8 Skradin 3

Šibenik 34 Drniš 1 Krapanj 7 Perkovic 2 Bilice 11 Vodice 7 Zadar 6 Biograd 2 Zagreb 8 Slovenija 4 Bjelovar 2 Italija 2

9.1.3 Komentari anketara

Tijekom anketiranja, ispitanicima je bilo omogu eno dati i slobodan komentar, te iznositi vlastite prijedloge. Ovdje se prenose zapažanja anketara o ispitanicima i njihovim reakcijama na anketu.

Velika ve ina ispitanika je smatrala anketu preduga kom i preteškom (pre stru nom) Ve ina ispitanika je ocjenjivala fotografije, prije nego vlastita sje anja na odre enopodru jeTipi no su ocjene lokalnog stanovništva najve e za svoje vlastito mjesto stanovanja Tipi no su ocjene za „suparni ka“ mjesta ili lokacije niže Mla i ispitanici vrlo esto imaju negativni stav apriorno prema svemu, i prostoru, i krajobrazu i inicijativi COAST projekta /UNDP-a i sl. U ve ini slu ajeva stariji ispitanici (posebno žene) sve ocjenjuju u superlativu Tipi no ispitanici krajobrazna podru ja koja su visoko vrijedna po svojoj prirodnosti (Gudu a, Morinje) ne doživljava kao nešto vizualno ili op enito krajobrazno vrijedno Tipi no ispitanici imaju polariziran odnos prema zaštiti ili razvoju: ili bi dozvolili svaki razvoj ili nikakav. Koncept održivosti i mjere valjanog korištenja odnosno zaštite je gotovo nepoznat – bilo bi potrebno poraditi na edukaciji lokanog stanovništva

9.2 Anketni upitnik za struku

9.2.1 Upute za popunjavanje anketnog upitnika

Sva polja su obavezna. Svaki korisnik može popuniti jedan lot samo jednom.

Pitanje 1aSlike krajobraznih podru ja ocijenite tako da u svakom redu izaberete broj koji najviše odgovara vašem mišljenju o slici. Pitanje 1b Kakva simboli na zna enja na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, prema vašem mišljenju, imaju prethodno navedena krajobrazna podru ja?

Kriteriji vrednovanja:

Prirodnost – ocjenjuje se o uvanost prirodnih elemenata, tj. koliko se odabrano krajobrazno podru je prostorno percipira kao izvorno prirodno.Prirodnima se tako er mogu ocijeniti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosistemi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji.

143

vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1)

Raznolikost – ocjenjuje se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr. razli itost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode.


Prostorni red – ocjenjuje se visina stupnja prostornog reda, ocjenjuje se prisutnost elemenata prostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. Visoko vrijedni bi bili npr. terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljaju im uzorkom.


Harmoni nost – ozna ava kombinaciju diverziteta i reda, vrednuje se kvaliteta slike krajobraza kao rezultata dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. vrednuje se stupanj prilagodbe postoje im prirodnim uvjetima. Tako er se vrednuje transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti i formalne ili stroge strukture predstavljaju visoku vrijednost, dok se pove avanjem diverziteta i smanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjuju


Simboli no zna enje prirodnih elemenata Na temelju prirodnih krajobraznih obilježja (npr. šumska podru ja, geomorfološki fenomeni, planinska podru ja, oto ni arhipelag) odlu uje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podru jeprepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

nacionalno regionalno lokalno ništa od navedenog

Simboli ko zna enje kulturnih elemenata Na temelju krajobraznih obilježja kulturnih elemenata (npr. terasirana podru ja, solane, podru je s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) odlu uje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podru je prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

nacionalno regionalno lokalno ništa od navedenog

PRIMJER 1.

Pitanje 1b) ZNA AJ

državni regionalni lokalni ništa od navedenog

simboli no zna enje prirodnih elemenata

simboli no zna enje kulturnih elemenata

Pitanje 1a) 5 4 3 2 1

prirodno neprirodno

raznoliko jednoli no

visok stupanj prostornog reda nizak stupanj prostornog reda

harmoni no kaoti no

144

PRIMJER 2.

Pitanje 1b) ZNA AJ




PRIMJER 3.

Pitanje 1b) ZNA AJ




Pitanje 1a) 5 4 3 2 1

prirodno neprirodno



harmoni no kaoti no

Pitanje 1a) 5 4 3 2 1

prirodno neprirodno



harmoni nost kaoti no

145

Slika 126. Pristup web anketi za stru nu javnost preko portala Projekta COAST

9.3 Rezultati vrednovanja

Ocjena

Podru je struke(projektnog

tima)

stru nejavnosti

javnosti(Pitanje 4.)

Kona naocjena

Prvi 3,9375 2,75 4,479166 4Zlarin 3,916667 3,5 4,494736 4-5 Krapanj 5 2 4,53125 4Morinje - kanal 4,5 3,75 4,104166 4Morinje - Donje polje 3,660714 1,5 3,958333 4Brodarica 3,6875 4,25 4,0625 3Zabla e 3,791667 3 4,208333 3Šibenski zaljev 4,25 3,25 4,5 3-4 Kanal sv. Ante 3,75 1,25 4,458333 4-5 Srima - zale e 3,6875 3,25 3,84375 3Kanjon rijeke Krke - Zaton 4,5 2 4,583333 4-5 Zale e Zatona i Rasline 3,625 2,75 3,927083 3-4 Podru je Razor - Zekovac 4,5 3 3,833333 3-4 Bilice - Prokljan - Raslina 3,5 4 4,010416 3-4 Kanjon Gudu e * 2 4,0625 5Kanjon rijeke Krke - Skradin 4,95 2,25 4,677083 5Skradinsko polje 4,4375 3,5 4,072916 4Podru je Lozovac 2,916667 2,75 3,885416 2-3

146

Pitanje 4. Rangirajte navedena karakteristi na krajobrazna podru ja na podru ju estuarija rijeke Krke po vrijednosti od visoko vrijednog krajobraza (5) do najmanje vrijednog (1).

* Zbog nepristupa nosti podru ja ocjena projektnog tima je donesena naknadno

9.4 Modeliranje ranjivosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice

9.4.1 Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza

9.4.1.1 Izgradnja cestovne infrastrukture i brze željeznice

Dijagram modela Dijagram 1. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Izgradnja cestovne infrastrukture i brze željeznice

Udaljenost od: stalni vodotoci

Udaljenost Ocjena ranjivosti

0-150 m 5

150-240 m 4

240-330 m 3

330-450 m 2

450-600 m 1

600+ m 0

Udaljenost od: rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode rijeka


0-60 m 5

60-150 m 4

150-300 m 3

300-450 m 2

450-600 m 1

600+ m 0

Udaljenost od: mo vara


0-60 m 5

60-180 m 4

180-360 m 3

360-540 m 2

540-720 m 1

720+ m 0

147

Udaljenost od: jezero, bara ili lokva


0-90 m 5

90-180 m 4

180-360 m 3

360-600 m 2

600-960 m 1

960+ m 0

Udaljenost od: izvor manje obilnosti izvor ve e obilnosti zdenac, bunar


0-30 m 5

30-90 m 4

90-150 m 3

150-240 m 2

150-300 m 1

300+ m 0

Udaljenost od: morska obala


0-90 m 5

90-210 m 4

210-450 m 3

450-600 m 2

600-900 m 1

900+ m 0

Udaljenost od: Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Nasadi cetinjaca


0-30 m 5

30-150 m 4

150-300 m 3

300-450 m 2

450-600 m 1

600+ m 0

148

Udaljenost od: Trscaci, rogozici, visoki siljevi i visoki sasevi Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna

Kanali


0-30 m 5

30-60 m 4

60-90 m 3

900-120 m 2

120-150 m 1

150+ m 0

Površinski pokrov

Atribut podatka Ocjena ranjivosti

Stalne stajacice 5

Povremene stajacice 5

Povremeni vodotoci 5

Stalni vodotoci 5

Kanali 5

Mozaicne poljoprivredne povrsine 3

Trscaci, rogozici, visoki siljevi i visoki sasevi 5

Neobrasle i slabo obrasle stijene 3

Pozarista 1

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Busici 3

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

4

Busici 4

Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike 5

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike 3

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike 4

Nasadi cetinjaca 3

Muljevita morska obala 5

Pjeskovita morska obala 3

Sljunkovita morska obala 4

Stjenovita morska obala 3

Turisticke plaze 2

Izgradjene i konstruirane obale 1

More 5

Zapustene poljoprivredne povrsine 5

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije 3

Tradicionalni maslinici 3

149

Tradicionalni vinogradi 3

Travnati sportski tereni za igre s loptom 2

Kampovi 1

Aktivna seoska podrucja 1

Urbanizirana seoska podrucja 1

Gradske zidine i ostaci starih utvrda 1

Vojni objekti 3

Turisticki kompleksi 1

Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu 2

Groblja 3

Odlagalista sirovina i medjuproizvoda 1

Povrsinski kopovi 1

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Ostale infrastrukturne povrsine

3

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna 5

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci 3

Nagib


0-2 1

2-5 2

5-12 3

12-20 4

20-32 5

32-55 5

Bonitet tla


P 1

P1 3

P2 2

Ostalo 1

Propusnost tla


DOBRA 5

VRLO SLABA 1

SLABA 2

OSREDNJA 4

NEMA VODONOSNIKA

3

150

Udaljenost od: Izgradjene i konstruirane obale Kampovi

Pojedinacne vikendice Turisticki kompleksi Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu Aktivna seoska podrucja Urbanizirana seoska podrucja Gradske jezgre Gradske stambene povrsine Ostale urbane povrsine Zgrade javne namjene s pripadnim povrsinama Groblja


0-60 m 0

60-150 m 1

150-300 m 2

300-450 m 3

450-600 m 4

600+ m 5

Udaljenost od: Državna cesta Autocesta Željezni ka pruga


0-90 m 0

90-210 m 1

210-360m 2

360-600 m 3

600-900 m 4

900 + m 5

Udaljenost od: Željezni ka pruga


0-90 m 0

90-210 m 1

210-300m 2

300-450 m 3

450-600 m 4

600 + m 5

151

Udaljenost od: Kampovi izgra ene i konstruirane obale Industrijska i obrtnicka podrucja


0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-400 m 3

400-500 m 4

500+ m 5

Udaljenost od: ceste – makadam


0-30 m 0

30-60 m 1

60-90 m 2

90-120 m 3

120-150 m 4

150+ m 5

Udaljenost od: ceste – asfalt


0-60 m 0

60-120 m 1

120-180 m 2

180-240 m 3

240-300 m 4

300+ m 5

9.4.1.2 Širenje turisti kih zona i kampova

Dijagram modela Dijagram 2. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Širenje turisti kih zona i kampova



0-150 m 5

150-240 m 4

240-330 m 3

330-450 m 2

450-600 m 1

600+ m 0

152



0-60 m 5

60-150 m 4

150-300 m 3

300-450 m 2

450-600 m 1

600+ m 0

Udaljenost od: mo vara


0-60 m 5

60-180 m 4

180-360 m 3

360-540 m 2

540-720 m 1

720+ m 0

Udaljenost od: jezero, bara ili lokva


0-90 m 5

90-180 m 4

180-360 m 3

360-600 m 2

600-960 m 1

960+ m 0



0-30 m 5

30-90 m 4

90-150 m 3

150-240 m 2

150-300 m 1

300+ m 0

153



0-90 m 5

90-210 m 4

210-450 m 3

450-600 m 2

600-900 m 1

900+ m 0

Udaljenost od: Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Nasadi cetinjaca


0-30 m 5

30-150 m 4

150-300 m 3

300-450 m 2

450-600 m 1

600+ m 0



0-30 m 5

30-60 m 4

60-90 m 3

900-120 m 2

120-150 m 1

150+ m 0

Udaljenost od: zašti ena podru ja


0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500 m 1

500 + m 0

154

Površinski pokrov


Stalne stajacice 5



Stalni vodotoci 5

Kanali 5




Pozarista 1



4

Busici 4




Nasadi cetinjaca 3





Turisticke plaze 2


More 5






Kampovi 1




Vojni objekti 3



Groblja 3

155


Povrsinski kopovi 1


3



Bonitet tla


P 1

P1 3

P2 2

Ostalo 1

Propusnost tla


DOBRA 5

VRLO SLABA 1

SLABA 2

OSREDNJA 4

NEMA VODONOSNIKA

3




0-60 m 0

60-150 m 1

150-300 m 2

300-450 m 3

450-600 m 4

600+ m 5

156



0-90 m 0

90-210 m 1

210-360m 2

360-600 m 3

600-900 m 4

900 + m 5



0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-400 m 3

400-500 m 4

500+ m 5



0-30 m 0

30-60 m 1

60-90 m 2

90-120 m 3

120-150 m 4

150+ m 5



0-60 m 0

60-120 m 1

120-180 m 2

180-240 m 3

240-300 m 4

300+ m 5

157

9.4.1.3 Izgradnja heliodroma

Dijagram modela Dijagram 3. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Izgradnja heliodroma



0-150 m 5

150-240 m 4

240-330 m 3

330-450 m 2

450-600 m 1

600+ m 0



0-60 m 5

60-120 m 4

120-180 m 3

180-240 m 2

240-300 m 1

300+ m 0

Udaljenost od: mo vara jezero, bara ili lokva


0-90 m 5

60-180 m 4

180-270 m 3

270-360 m 2

360-450 m 1

450+ m 0

158



0-30 m 5

30-90 m 4

90-150 m 3

150-240 m 2

150-300 m 1

300+ m 0



0-150 m 5

150-210 m 4

210-450 m 3

450-600 m 2

600-900 m 1

900+ m 0

Udaljenost od: Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Nasadi cetinjaca Zašti ena podru ja


0-30 m 5

30-150 m 4

150-300 m 3

300-450 m 2

450-600 m 1

600+ m 0


Kanali


0-30 m 5

30-60 m 4

60-90 m 3

900-120 m 2

120-150 m 1

150+ m 0

159

Površinski pokrov


Stalne stajacice 5



Stalni vodotoci 5

Kanali 5




Pozarista 1



4

Busici 4




Nasadi cetinjaca 3





Turisticke plaze 2


More 5






Kampovi 1




Vojni objekti 3



Groblja 3

160


Povrsinski kopovi 1


3



Nagib


0-2 1

2-5 2

5-12 3

12-20 4

20-32 5

32-55 5

Bonitet tla


P 1

P1 3

P2 2

Ostalo 1

Propusnost tla


DOBRA 5

VRLO SLABA 1

SLABA 2

OSREDNJA 4

NEMA VODONOSNIKA

3

161




0-60 m 0

60-150 m 1

150-300 m 2

300-450 m 3

450-600 m 4

600+ m 5



0-90 m 0

90-210 m 1

210-360m 2

360-600 m 3

600-900 m 4

900 + m 5



0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-400 m 3

400-500 m 4

500+ m 5

162



0-30 m 0

30-60 m 1

60-90 m 2

90-120 m 3

120-150 m 4

150+ m 5



0-60 m 0

60-120 m 1

120-180 m 2

180-240 m 3

240-300 m 4

300+ m 5

9.4.2 Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza

Dijagram modela Dijagram 4. Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza Parcelacija i poligonski elementi kulturne baštine


Mocire pravokutne, izduzene parcelacije 5

Mocire asimetricne parcelacije, organskih i po 4

Mocire asimetricne, pravokutne, siroke parcela 4

Mocire poligonalnih oblika 3

Polja asimetricne parcelacije, kvadratnih i pr 4

Mocire pravokutne, izrazito izduzene parcelaci 5

Polja simetricne, izduzene parcelacije 5

Suhozidi poligonalnih oblika 5

Suhozidi asimetricne, pravokutne i izduzene pa 5

Simetricne, izduzene, uske terase 5

Simetricne, izduzene, siroke terase 4

Suhozidi organskog, izrazito izduzenog oblika 4

Mocire simetricne, izduzene parcelacije 4

polja asimetricne, izduzene parcelacije 4

Mocire simtricne, pravokutne, izduzene parcela 5


Gradske jezgre 5

163

Udaljenost od: elementi kulturne baštine arheološka podru ja


0-120 m 5

120-210 m 4

210-270 m 3

270-360 m 2

360-420 m 1

420+ m 0

Udaljenost od: Gradske jezgre Gradske stambene povrsine Gradske zidine i ostaci starih utvrda Groblja


0-120 m 5

120-210 m 4

210-360 m 3

360-560 m 2

560-740 m 1

740+ m 0



0-70 m 5

70-200 m 4

200-500 m 3

500-1000 m 2

1000-1500 m 1

1500+ m 0

Udaljenost od: zašti eni krajolik Mozaicne poljoprivredne povrsine Tradicionalni maslinici Tradicionalni vinogradi


0-240 m 5

240-420 m 4

420-720 m 3

720-990 m 2

990-1200 m 1

1200+ m 0

164

Udaljenost od: Turisticke plaze Izgradjene i konstruirane obale Travnati sportski tereni za igre s loptom Kampovi Gradske stambene povrsine Vojni objekti Industrijska i obrtnicka podrucja Odlagalista sirovina i medjuproizvoda Povrsinski kopovi Povrsine za pruzni promet Turisticki kompleksi


0-240 m 0

240-420 m 1

420-690 m 2

690-1350 m 3

1350-2400 m 4

2400+ m 5



0-60 m 0

60-120 m 1

120-210 m 2

210-390 m 3

390-630 m 4

630+ m 5

9.4.3 Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza

Dijagram modela Dijagram 5. Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza – Vizualni potencijal

165

Površinski pokrov + dinamika reljefa

Atribut podatka Ocjena ranjivosti(RAVAN TEREN)

Ocjena ranjivosti(RAZVEDEN TEREN)

Stalne stajacice 4 3

Povremene stajacice 4 3

Povremeni vodotoci 3 4

Stalni vodotoci 4 4

Kanali 5 5

Mozaicne poljoprivredne povrsine 4 4

Trscaci, rogozici, visoki siljevi i visoki sasevi 3 4

Neobrasle i slabo obrasle stijene 3 3

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Busici 4 3


3 3

Busici 3 2

Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike 4 3

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike 4 4

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike 4 4

Nasadi cetinjaca 3 3

Muljevita morska obala 3 4

Pjeskovita morska obala 5 5

Sljunkovita morska obala 3 4

Stjenovita morska obala 4 3

Turisticke plaze 5 4

Izgradjene i konstruirane obale 4 4

Zapustene poljoprivredne povrsine 3 2

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije 5 4

Tradicionalni maslinici 5 4

Tradicionalni vinogradi 4 5

Travnati sportski tereni za igre s loptom 3 3

Kampovi 1 1

Aktivna seoska podrucja 3 4

Urbanizirana seoska podrucja 3 3

Gradske jezgre 5 5

Gradske stambene povrsine 1 1

Ostale urbane povrsine 2 2

Zgrade javne namjene s pripadnim povrsinama 1 1

Gradske zidine i ostaci starih utvrda 5 5

Turisticki kompleksi 3 3

166

Matrica: Nagib + tipovi obale

Ocjene ranjivosti

Nagib Muljevita morska obala

Pjeskovita morska obala

Sljunkovita morska obala

Stjenovita morska obala

Turisticke plaze,

Izgradjene i konstruirane

obale

0-2 1 4 5 1 2

2-5 1 4 5 1 2

5-12 4 4 4 3 3

12-20 4 4 4 3 4

20-32 5 3 3 4 3

32-55 5 3 3 4 3

Dijagram modela Dijagram 6. Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza – Vidljivost

Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste: Mozai ni reljef Mozaicne poljoprivredne povrsine


0-90 m 5

90-150 m 4

150-300 m 3

300-450 m 2

450-600 m 1

600+ m 0

Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste: Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste:

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike


0-90 m 5

90-150 m 4

150-300 m 3

300-450 m 2

450-600 m 1

600+ m 0

167

Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste: Tradicionalni maslinici

Tradicionalni vinogradi


0-150 m 5

150-300 m 4

300-600 m 3

600-900 m 2

900-1200 m 1

1200+ m 0

Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste: zašti ena podru ja rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode lokva

jezero, bara ili lokva mo vara


0-90 m 5

90-150 m 4

150-300 m 3

300-450 m 2

450-600 m 1

600+ m 0

Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste: sakralna gradevina

memorijalni objekt ruralna cjelina svjetska bastina


0-60 m 5

30-150 m 4

150-300 m 3

300-600 m 2

600-1200 m 1

1200+ m 0



0-90 m 5

90-150 m 4

150-240 m 3

240-450 m 2

450-720 m 1

720+ m 0

168

Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste:

Matrica: P

arcelacija + udaljenost od županijske i državne ceste

Mocire pravokutne, izduzene parcelacije

Mocire asimetricne parcelacije, organskih i poligonalnih oblika

Mocire asimetricne, pravokutne, siroke parcela

Mocire poligonalnih oblika

Mocire pravokutne, izrazito izduzene parcelacije

Simetricne, izduzene, uske terase

Simetricne, izduzene, siroke terase

Mocire simetricne, izduzene parcelacije

Mocire simtricne, pravokutne, izduzene parcela

Polja asimetricne parcelacije, kvadratnih i pravok. oblika

Polja simetricne, izduzene parcelacije

Suhozidi poligonalnih oblika

Suhozidi asimetricne, pravokutne i izduzene p.

Suhozidi organskog, izrazito izduzenog oblika

polja asimetricne, izduzene parcelacije

0-300m

4 3

3 4

5 5

5 5

5 4

5 4

4 4

4

300-600m

5 4

3 2

4 4

4 4

4 3

4 4

4 4

5

600-1200m

5 4

4 3

4 3

3 3

3 2

3 5

5 4

3

1200-2400m

4 4

4 4

3 4

4 2

2 3

4 4

4 5

4

2400+m

3

2 3

2 2

5 5

2 2

4 5

4 4

4 4

Udaljenost od:

Aktivna seoska podrucja

Urbanizirana seoska podrucja

Gradske jezgre

Gradske stam

bene povrsine G

radske zidine i ostaci starih utvrda G

roblja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

0

60-150 m

1

150-240 m

2

240-360 m

3

360-450 m

4

450+ m

5

169

9.5 Modeliranje privla nosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice

Dijagram modela Dijagram 7. Model privla nosti

Površinski pokrov

Atribut podatka Ocjena privla nosti




Pozarista 5



5

Busici 5




Nasadi cetinjaca 2





Turisticke plaze 1







Kampovi 3



Gradske stambene povrsine 2

Ostale urbane povrsine 4

Zgrade javne namjene s pripadnim povrsinama 3


Vojni objekti 4


170

Industrijska i obrtnicka podrucja 2


5




Udaljenost od: Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Udaljenost Ocjena privla nosti

0-10 m 0

10-100 m 5

100-200 m 4

200-400 m 3

300-600 m 2

600-800 1

800+ m 0

Udaljenost od: Turisticke plaze Izgradjene i konstruirane obale


0-600 m 5

600-1200 m 4

1200-1800 m 3

1000-3000 m 2

3000-6000 m 1

6000+ m 0

Udaljenost od: Muljevita morska obala Pjeskovita morska obala Sljunkovita morska obala Stjenovita morska obala


0-600 m 5

600-1500 m 4

1500-2100 m 3

2100-4200 m 2

4200-7200 m 1

7200+ m 0

171

Nagib Udaljenost Ocjena privla nosti 0-2 2 2-5 5 5-12 4 12-20 3 20-32 2 32-55 0

Udaljenost od: vode linijski elementi


0-100 m 5

100-200 m 4

200-400 m 3

400-600 m 2

600-800 m 1

800+ m 0



0-400 m 5

70-800 m 4

200-1500 m 3

400-3000 m 2

600-5000 m 1

5000+ m 0



0-30 m 0

30-150 m 5

150-300 m 4

300-600 m 3

600-1200 m 2

1200+ m 1



0-30 m 0

30-150 m 5

150-300 m 4

300-600 m 3

600-1200 m 2

1200+ m 1

172

10. Prilog II

10.1 Anketni materijal

1. Opis Projekta COAST

2. Anketni upitnik za Lot 3 – estuarij rijeke Krke

3. Fotografije krajobraznih podru ja za Lot 3 – estuarij rijeke Krke

4. Fotografije specifi nih krajobraza za Lot 3 – estuarij rijeke Krke

5. Fotografije s primjerima razvojnih djelatnosti

10.2 Primjer terenskog obrasca

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za

razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske

županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a

provodi se uz �nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).

Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta

smješten je u Splitu.

Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske,

Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unu-

tar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja

zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac,

Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3)

šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj

županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke

aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i

kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje

i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje

održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na

nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana,

prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete

uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11

HR-21000 Split

Tel: +385 21 340480

Fax: +385 21 340484

e-mail: [email protected]

http://www.undp.hr/coast

Documents

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih podrucja Dalmacije - estuarij Krke