INTERVJU: Amina Mahmutović, predsjednica Uprave UniCredit

NASTAVLJAMO ČINITI PRAVU STVAR

USPJEŠAN RAD OSIGURAVATELJABIT ĆE NASTAVLJEN

INTERVJU: Amina Mahmutović, predsjednica Uprave UniCredit Bank d.d. Mostar

INTERVJU: Zlatan Filipović, generalni sekretar Udruženja SorS

BROJ 215 (maj/svibanj 2020.) GODINA XXII SARAJEVO CIJENA 12 KM www.bih.banke-biznis.com

LIČNI UGAO: prof. dr. Izudin Kešetović

LOŠIM RJEŠENJIMA OZAKONISMO PLJAČKU

Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica u FBiH

VLAST SE HVATA ZA SLAMKU, A STRUČNJACI ZA GLAVUKriza i olakšice klijentima pogodit će bankarski sektor

MOŽE LI VIŠE BANAKA UĆI U “CRVENO”?

3

4 RETROVIZORPROSJACI U MERCEDESIMA: BRZO TRAŽE POMOĆ, SPORO PLAĆAJU POREZ

6 Uprkos udarima monetarni sektor pokazao zavidnu elastičnostMONETARNA STABILNOST I KONVERTIBILNA MARKA OSTALI NEUPITNI

12 INTERVJU: Amina Mahmutović, predsjednica Uprave UniCredit Bank d.d. MostarNASTAVLJAMO ČINITI PRAVU STVAR

16 Nakon što je na snagu stupio Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica u FBiHVLAST SE HVATA ZA SLAMKU, A STRUČNJACI ZA GLAVU

24 Kriza i olakšice klijentima pogodit će bankarski sektor MOŽE LI VIŠE BANAKA ZAPLOVITI U “CRVENO”?

28 OTVORENO: Prof.dr. Izudin KešetovićLOŠIM RJEŠENJIMA OZAKONILI SMO PLJAČKU

34 TOKOVI NOVCAOFIS PORED NJIVE

38 INTERVJU: Zlatan Filipović, direktor Bosna Re i generalni sekretar Udruženja SorSUSPJEŠAN RAD OSIGURAVATELJA BIT ĆE NASTAVLJEN

42 AKADEMSKI UGAOPOTENCIJALI PRIMJENE BLOCKCHAIN TEHNOLOGIJE

50 KOMPJUTERSKI CYBER KRIMINAL

52 KORIŠTENJE BENČMARKA U INVESTIRANJU

56 Novosti iz Salona bankarske opremeKORONAVIRUS MIJENJA NAVIKE MANIPULISANJA NOVCEM

58 ISLAMSKO BANKARSTVOMODEL OPADAJUĆE MUŠAREKE I IDŽARE

62 BIZNIS I OKOLIŠOPSTANAK U RAZNOLIKOSTI

Izdavač: Poslovni glasnik d.o.o. SarajevoDirektorica: Sanja Stajić Adresa: Kotromanića 48, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

[email protected]

Registracija preduzeća:Kanton SarajevoOpćinski sud SarajevoBroj: 065-0-Reg-11-002719ID broj: 42011287390009PDV broj: 201287390009

Uređuje: Redakcijski kolegijGlavni urednik: Zlatko Vukmirović

[email protected] www.bih.banke-biznis.com

Rukopisi, fotogra�je, diskete, CD/DVD i USB se ne vraćaju

Magazin izlazi deset puta godišnjeGodišnja pretplata: 120 KMMarketing, prodaja i pretplata:tel.+387 (0)33 710-340, 710-341Uplate vršiti na Poslovni glasnik d.o.o. SarajevoTransakcijski račun kod banke Addiko Bank d.d.3060310000616826Nova banka A.D. Banja Luka555-005-00492226-17Devizni račun (EUR)IBAN BA 39 5550000007914248SWIFT: NOBIBA22

SADRŽAJ

www.bih.banke-biznis.com

m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

PRILOG RISK MANAGEMENT

4 5

R E T R O V I Z O R


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

prošle godine kompanija je imala oko 3.000 uposlenih.

Primjer drugi: Udruženje po-slodavaca FBiH obaviješteno je od određenog broja članica da su im pojedine poslovne banke sa kojima sarađuju najavile povećanje kama-ta u narednom periodu.

„Najava povećanja kamata na postojeće kredite kompanijama je neprihvatljiva i nekorektna. U uslovima kada kompletna svjetska pa tako i bh. privreda trpi stravične posljedice krize izazvane pandemi-jom koronavirusa, pokušaj pojedi-nih banaka da povećanjem kamata sačuvaju ionako visoke bankarske pro�te, u potpunosti zanemaruju-ći interese klijenata, smatramo ne-prihvatljivim“, ističu iz Udruženja poslodavaca FBiH. Iz UPFBiH još jednom naglašavaju da u uvjetima krize svi moraju preuzeti svoj dio tereta kako bi se kriza što bezbolni-je prevazišla, pa tako i banke.

„Od banaka u narednom peri-odu očekujemo da pokažu malo više društvene odgovornosti u smislu očuvanja radnih mjesta i privrednih subjekata koji su nji-hovi najznačajniji klijenti. Tako-đer očekujemo da u prvom planu poslovanja banaka bude opštedruš-tveni interes, a ne briga za vlastiti pro�t“, naglašavaju iz UPFBiH.

Iz UPFBiH će pratiti situaciju sa najavljenim povećanjem kama-ta te ukoliko do toga dođe, bit će zatražena intervencija nadležnih

institucija i o tome će obavijestiti javnost, poručeno je.

KUPUJMO DOMAĆENaravno, u ovoj zemlji ima i

pozitivnih primjera. Jedan od njih je onaj da je Konzum BiH pokre-nuo inicijativu još jače podrške domaćim proizvođačima te stavio na raspolaganje vlastite kanale pro-daje i dodatna mjesta na policama kako bi se umanjio udar na bh. privredu prouzrokovan pandemi-jom koronavirusa, a cilj je prije svega pomoći opstanku domaćih proizvođača i sačuvati postojeća radnih mjesta. Konzum je, pod sloganom „Kupujmo domaće jer domaće se se voli jače“, pokrenuo niz aktivnosti koje će se dugoročno provoditi kako bi se znatno ojačala saradnja sa domaćim proizvođači-ma. Najveći naglasak je stavljen na povećan otkup domaćeg voća i povrća iz svih krajeva BiH te je tako planirano da se otkupi više od 10.000 tona domaćeg voća i povr-ća do kraja godine.

Značajan fokus u prvom valu stavlja se i na saradnju sa domaćim proizvođačima mliječnih proizvo-da koji su na policama Konzuma zastupljeni sa značajanim udjelom od 70%, zatim domaćim uzgaji-vačima pilećeg mesa koji imaju udio čak 88%, te dobavljačima pekarskih proizvoda kojima pripa-da 84% udjela. Prvi koraci su već realizovani tako da kupci značajne

promjene već mogu primijetiti na policama Konzuma.

Društvenu odgovornost je po-kazala i Općina Kalesija, koja će, kao pomoć privredi, umjesto stran-kama 19.000 KM dati zanatlijama. Vijećnici Općinskog vijeća u Kale-siji su rebalansom budžeta ukinuli su �nansiranje političkih stranaka u ovoj općini. Novac su preusmje-rili za pomoć privrednicima, tačni-je zanatlijama koji trpe posljedice zbog epidemije koronavirusa.

Vlasti na državnom nivou, međutim, nisu bile toliko ekspe-ditivne. Tek 5. maja, gotovo dva mjeseca nakon pojave pandemije koronavirusa, Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o uspostav-ljanju Grupe za socioekonomski odgovor na pandemiju koronavi-rusa koja je, kako je obrazloženo, koordinirati aktivnosti svih nivoa vlasti u BiH o pitanjima de�ni-sanja socio-ekonomskih mjera za odgovor na krizu izazvanu pande-mijom. Također će koordinirati aktivnosti svih nivoa vlasti radi obezbjeđenja finansijskih sred-stava za sve nivoe vlasti putem mobilizacije domaćih fondova i strane �nansijske pomoći, uklju-čujući i pomoć Evropske unije. Istovremeno je iz Evropske ko-misije stigla jedna obećavajuća vijest o našoj zemlji. Bosna i Her-cegovina definitivno je skinuta sa evropske liste visokorizičnih zemalja u pogledu pranja novca i �nansiranja terorizma. Evrop-ska komisija objavila je da je 7. maja 2020. uklonila BiH sa liste zajedno sa Etiopijom, Gajanom, Laosom, Šrilankom i Tunisom. Iako je Bosna i Hercegovina u februaru 2018. godine skinuta s crne liste Radne grupe za suzbija-nje pranja novca (FATF), a prije toga od 2015. godine sa sive liste MONEYVAL-a, Evropska unija je sve do sada zadržala BiH na listi visokorizičnih zemalja.

Zbog toga je provođenje �nan-sijskih transakcija bilo otežano, jer su banke koje posluju u Evropskoj uniji bile obavezne provoditi po-sebne procedure kada je u pitanju novac upućen ka BiH, ili iz BiH ka Evropskoj uniji. Trpjele su i izvozne kompanije koje nailazile na teškoće povezane sa naplatom. n

Piše: Ruždija ADŽOVIĆ

Svjetska banka predviđa da će se BiH suočiti sa dubokom rece-

sijom zbog posljedica pandemije virusa COVID -19, uz pad BDP-a veći od tri posto i to pod uslovom da mjere suzbijanja širenja pande-mije koronavirusa budu ukinute do kraja juna. Prema procjenama, očekuje se porast nezaposlenosti, pad potrošnje, produbljenje de-�cita i značajno smanjenje eko-nomskog rasta. Efekti će se, kako se navodi u izvještaju Svjetske banke, osjetiti u gotovo svakom sektoru ekonomije, a naročito u turizmu, nekretninama, transpor-tu, veleprodaji i maloprodaji, dok će poremećaj u lancima opskrbe i manja potražnja od Evropske unije dovesti do pada kako industrijske proizvodnje, tako i izvoza robe i usluga.

Glavni rizik za Zapadni Balkan bila bi dugotrajna pandemija, kao i dublja recesija u Evropskoj uniji, što bi moglo otežati rješavanje na-stale ekonomske krize.

“Brze, smjele i pažljivo osmi-šljene mjere ublažavanja mogu ograničiti socijalni i ekonomski utjecaj ove krize, ali one mora-ju uzeti u obzir uvjete u državi i nesigurnost u vezi s tim koliko će trajati kriza”, navodi se u izvještaju.

Međunarodni monetarni fond (MMF) već naglašava da ćemo imati pad BDP-a od pet posto, a procjena ukupne globalne ekono-mije, svjetske ekonomije je da će taj pad iznositi tri posto.

NESLAVNA CIFRANajveći problem u BiH, u kon-

tekstu globalne ali i domaće recesi-ja, jeste povećan broj nezaposlenih

osoba. To se već dešava: konkretno u Federaciji BiH gdje je bez po-sla već ostalo blizu 30.000 osoba. Ekonomski stručnjak Admir Čava-lić smatra da će se ta neslavna cifra kretati do 100 hiljada nezaposlenih osoba, računajući i one koje će, si-lom prilika, doći iz inostranstva, poput �zičkih radnika, sezonskih radnika u susjednim zemljama, Češkoj, Slovačkoj, Austriji i svim drugim zemljama u koje šaljemo prije svega �zičke radnike. Čavalić naglašava kako to podrazumijeva pad doznaka iz inostranstva, što će trajati par godina, shodno global-noj recesiji.

Posljedice pandemije se već ite-kako osjećaju u BiH. Između osta-log, prihodi od indirektnih poreza u prva četiri mjeseca ove godine iznosili su dvije milijarde i 393 mi-liona KM i manji su za 97 miliona KM ili 3,89 posto u odnosu na isti period lani, potvrđeno je iz Uprave za indirektno oprezivanje (UIO) u BiH.

Zaključno s martom ove godi-ne, prihodi od indirektnih poreza bilježili su rast, ali je zbog smanje-ne ekonomske aktivnosti uzroko-vane virusom korona zabilježen pad prihoda od 23 posto u aprilu 2020. godine, kad je prikupljeno 511 miliona KM indirektnih pore-za, što je za 156 miliona KM manje u odnosu na april prošle godine, precizirali su iz UIO.

Zabrinjavajući su i podaci Pore-zne uprave FBiH. Naime, eviden-tirani promet �skalnih uređaja u aprilu ove godine zabilježio je pad od čak 1,46 milijardi KM.

Kako je pojasnio direktor ove institucije Šerif Isović, fiskalni uređaji u FBiH, njih 83.408, u aprilu ove godine zabilježili su

promet od 2,5 milijardi KM, što je za čak 1,46 milijardi manje od prometa u istom mjesecu prošle godine kada je on iznosio 3,96 milijardi. Ostvareni pad prometa je čak 37 posto, što ilustrira efe-kat potpunog zatvaranja našeg društva i udara na ekonomiju. Osim toga, neto dobit Centralne banke BiH iznosila je 5,9 miliona KM za prvi kvartal 2020. godine. Ovo je smanjenje u odnosu na isti period prošle godine kada je neto dobit bila 12,9 miliona KM, poka-zuje nerevidirani �nansijski izvje-štaj za period koji je završio sa 30. martom 2020. godine.

DRUŠTVENA ODGOVORNOSTU vrijeme pandemije korona-

virusa pažnja je usmjerena prema privrednim subjektima u BiH i njihovo ponašanje je pod lupom javnosti. U proteklom broju na-šeg magazina upozorili smo kako neke od vodećih privatnih �rmi, koje su prijavile dobit od 500 mi-liona, traže da im država pokrije sve troškove, odnosno posljedi-ce pandemije. Mnogi od njih su maksimalno brzi i revnosni kada se trebaju prijaviti za pomoć drža-ve, a veoma spori kada treba pla-titi porez. Njemačka kancelarka Angela Merkel takve je nazvala “prosjacima u mercedesu”.

Kao grom iz vedra neba odje-knula je vijest da je Fis iz Viteza, koji je važio kao društveno odgo-vorna kompanija, od početka krize otpustio veliki broj radnika.

Prema informacijama Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelat-nosti BiH, otkazi su prvo počeli u Livnu, zatim u Bijeljini i Bihaću. Fis Vitez je lani ostvario neto dobit od oko 30 miliona KM, a na kraju

Vijećnici Općinskog vijeća u Kalesiji su rebalansom budžeta ukinuli �nansiranje političkih stranaka u ovoj općini i 19.000 KM preusmjerili za pomoć zanatlijama l Vlasti na državnom nivou, međutim, nemaju slične ideje l Tek 5. maja uspostavljena Grupa za socioekonomski

odgovor na pandemiju koronavirusa

PROSJACI U MERCEDESIMA: BRZO TRAŽE POMOĆ,

SPORO PLAĆAJU POREZ

6 7

K O R O N A S TAT I S T I K A


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

�nansijski potres, što bi tek bila noćna mora za unutrašnje stanje u zemlji.

DEPOZITI U SKROMNOM PADUZapravo je ispravnost mone-

tarnog modela koji ima Bosna i Hercegovina, iako naravno sa do-sta manjkavosti i bez instrumenata intervencije na tržištu kakve imaju druge centralne banke, došla do izražaja u krizi. Ekonomista Ante Domazet je jednom prilikom re-kao da valutni odbor nije najbolje rješenje za zemlje u razvoju poput Bosne i Hercegovine, ali da je to trenutno najbolja opcija. I to se sa ovom krizom potvrđuje.

Za razliku od �nansijske krize 2008. godine kada je na samom početku narod opsjednuo banke i panično povukao oko 800 miliona KM depozita, da bi potom dobrim odgovorom svih važnih činilaca u zemlji bio spriječen „kiparski“ scenarij, kriza koju je izazvao ko-ronavirus prošla je bez stresa. U javnosti ovaj problem jednostavno nije postojao.

Podaci Centralne banke BiH govore da su depoziti stanovništva zabilježili pad u martu za oko 300

miliona KM, što govori da ma-sovnijeg povlačenja sredstava nije bilo. Kada je riječ o ne�nansijskim preduzećima, odliv je bio „simbo-ličnih“ oko 50 miliona KM.

To može govoriti da je povjere-nje u komercijalne banke, povjere-nje u Centralnu banku i domaću valutu toliko ojačalo da u svijesti građana nema bojazni za njihova sredstva, a to što je ipak povučen određen iznos novca treba prije svega posmatrati više kao rezultat nastale potrebe za povećano raspo-laganje gotovinom u situaciji kada je rigidnim restrikcijama kriznih štabova ograničeno kretanje ljudi, kao i strahom od nestašica osnov-nih roba na tržištu, a manje zabri-nutošću građana za sudbinu novca koji drže u bankama.

LIKVIDNOST BANAKA I DALJE VISOKA

I dok je u Evropi, a o čemu je stigla i potvrda od Evropske cen-tralne banke, bilo „uskih grla“ u opskrbi gotovinom, posebno zbog ograničenja kretanja i zatočenja ljudi u transportu, u Bosni i Her-cegovini adekvatno je udovoljeno povećanoj potražnji za gotovim

novcem. Podaci pokazuju da je količina gotovog novca u optica-ju porasla do kraja marta za 488 miliona maraka u odnosu na kraj 2019. – na oko 5,68 milijarde maraka.

Uprkos povlačenju novca, ko-mercijalne banke i dalje su na ra-čunu Centralna banke BiH držale oko 2,5 milijardi KM (na dan 31. mart) novca iznad obavezne re-zerve, što govori da je likvidnost bankarskog sektora i dalje visoka. Tome, nažalost, ide u prilog i či-njenica da kreditni rast još od po-četka godine bilježi usporavanje, a očekivano, najmanji rast zabilježen je u martu.

Ukupni krediti u martu ove godine, prema podacima Cen-tralne banke BiH, iznosili su 20,49 milijardi KM i za 1,4 posto su manji nego u decembru 2019. kada su iznosili 20,77 milijardi KM. U odnosu na mart 2019. go-dine kreditni rast iznosio je svega 3,7 posto.

I u mjesecima koji slijede, imajući u vidu i mjere za ublaža-vanje ekonomskih posljedica, od-nosno uvedene moratorije, treba očekivati sporiji kreditni rast, a

Piše: Borivoje SIMIĆ

Monetarni sektor iskusio je mini-udar na početku pan-

demije korona krize, ali je pra-vovremeno odgovorio na izazove i monetarna stabilnost ostala je neokrznuta. Mada su izbijanjem korona krize dolazili prijedlozi da Centralna banka treba uraditi ovo ili ono (izdavati obveznice, višak iznad pokrića konvertibilne mar-

ke eurom dati za podršku privredi i budžetima, smanjiti stopu oba-vezne rezerve...) zanemarivana je njena primarna uloga – očuvanje monetarne stabilnosti, valutnog odbora i konvertibilne marke kao sidra monternog i ekonomskog si-stema BiH, a što nije bogom dano, nego je nešto o čemu se mora vodi-ti briga i što treba nadzirati.

Za Bosnu i Hercegovinu, u ko-joj se vlasti neobjašnjivo ne mogu

dogovoriti o povlačenju i upotrebi 330 miliona eura brze pomoći Me-đunarodnog monetarnog fonda u trenutku kad je ona toliko potreb-na zemlji, stabilna Centralna ban-ka i domaća valuta neprocjenjiv su temelj da u vrijeme pandemije ko-ronavirusa imamo jedan, i to vrlo bitan, problem manje, odnosno da osim strmoglavljenja realne eko-nomije, ne moramo brinuti da će se eventualno dogoditi i popratni

Uprkos udarima monetarni sektor pokazao zavidnu elastičnost

Pravovremen odgovor na izazove l Potvrđena ispravnost monetarnog modela kakav postoji u BiH l Povjerenje u komercijalne banke, Centralnu banku i domaću valutu toliko ojačalo da

građani ne strahuju za svoja sredstva l U mjesecima koji slijede treba očekivati sporiji kreditni rast l Devizne rezerve se dobro drže, na kraju marta iznosile su 12,46 milijardi KM, što je tek

blago smanjenje u odnosu na oko 12,59 milijardi na kraju prošle godine

MONETARNA STABILNOST I KONVERTIBILNA MARKA

OSTALI SU NEUPITNI

Senad Softić

8 9

K O R O N A S TAT I S T I K A


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

buđenje tek sa periodom oživlja-vanja i oporavka ekonomije, ob-navljanja potražnje i potrošnje na tržištu.

BEZ POTREBE ZA INTERVENCIJE IZ OBAVEZNE REZERVE

No, ono što je trenutno na sce-ni jeste da novca u opticaju ima još uvijek dosta i barem do sada nije bilo potrebe za intervencijom

putem obavezne rezerve, te središ-nja monterna institucija stoga nije ni reagovala. Guverner Centralne banke BiH Senad Softić upozorio je da smanjenje stope obavezne re-zerve ima smisla tek kada se isko-risti višak iznad obavezne rezerve. U protivnom, banke bi samo bile izložene većem trošku naknada koje bi plaćale Centralnoj banci BiH.

- Smanjenje stope naknade na višak iznad obavezne rezerve, odnosno, udaljavanje od refe-rentne stope ECB-a nije opcija, jer bismo time na sebe preuzeli troškove koji su na komercijal-nim bankama. Podsjećam da je bankarski sektor u protekloj go-dini i godinama prije ostvarivao značajne pro�te u svom poslo-vanju. Centralna banka BiH u

kontinuitetu prati sve relevantne trendove u domaćem i međuna-rodnom makroekonomskom okruženju i bankarskom sekto-ru, te na osnovu njih donosi od-luke o eventualnim izmjenama u monetarnoj politici u bilo kom njenom segmentu. To uključuje i odluke o eventualnoj izmjeni visine stope obavezne rezerve, poručio je Softić.

Mjesečni izvještaji o stanju valutnog odbora, koje Centralna banka BiH objavljuje svakog mje-seca, pokazuje da se valutni odbor dobro branio pred pandemijom i da je konvertibilna marka stabil-na. Višak pokrića konvertibilne marke eurom je i dalje na zado-voljavajućem nivou obezbjeđujući neophodni tampon za stabilnost valutnog odbora.

STABILNOST KM I VALUTNOG ODBORA NIJE POLJULJANA - Tokom protekle 22 godine

postojanja Centralne banke BiH, akumuliran je značajan dio dobi-ti iz poslovanja Centralne banke

BiH, a koje služe za osiguranje potpunog pokrića KM u sidrenoj valuti i u uslovima vanredno ve-likih šokova na međunarodnim �nansijskim tržištima. Naša KM je temelj ekonomske sigurnosti, kaže Softić, i dodaje da povjerenje u konvertibilnu marku nikad nije dovedeno u pitanje.

- U CBBiH radimo sve u na-šem mandatu, profesionalno i transparentno, kako bi stabil-nost KM i povjerenje u valutni odbor ostali nepoljuljani.

Monetarna stabilnost osim po-vjerenja u domaću valutu znači stabilne cijene. Iako se dogodio značajan šok na realni sektor, a očekuje nas usporavanje, vjerovat-no, i pad ekonomske aktivnosti, u BiH nije bilo rasta cijena, niti se očekuje u kratkom roku. Pored toga, in�aciju priječi i odluka vla-da da zabrane rast cijena osnovnih životnih namirnica iznad nivoa na početku marta, a koja je još na snazi.

Pozitivina činjenica je da se devizne rezerve još uvijek dobro

drže. Na kraju marta iznosile su 12,46 milijardi KM, što je tek blago smanjenje u odnosu na oko 12,59 milijardi na kraju prošle godine.

Kao rezultat kretanja na glo-balnom tržištu, vrijednost zlata koje je dio rezervi povećana je i na kraju prvog kvartala i iznosila je 267 miliona KM, za razliku od 216 miliona iz istog perioda prošle godine. Ipak, kao rezultat zaustav-ljenog turizma i izostanka stranih gostiju i manje razmjene deviza za konvertibilnu marku, za očekivati je da će devizne rezerve biti pod pritiskom i da će vjerovatno do-živjeti pad.

Ipak, uprkos određenim tur-bulencijama, izazvanim pandije-mijom koronavirusa, monetarni sistem u Bosni i Hercegovini po-kazao je otpornost, dajući građa-nima i privredi pouzdanje, koje imaju kroz monternu stabilnost i povjerenje u konvertibilnu marku, kao čvrstu valutu koja omogućava nesmetano obavljanje svih novča-nih aktivnosti. n

KRATKOROČNI AKCIJA www.asabanka.ba

sa iznosom do 10.000 KM iperiodom otplate do 1 godine

- BESKAMATNI KREDITI

0% nominalna

kamatna stopa

Covid-19 ima i određeni uticaj na poslovanje Centralne banke Bosne i Hercegovine. Neto dobit središnje monetarne institu-cije iznosila je za prvi kvartal 2020. godine 5,9 miliona KM.Ovo je smanjenje u odnosu na isti period prošle godine kada je neto dobit bila 12,9 miliona KM, prema nerevidiranom �-nansijskom izvještaju za period koji je završio sa 30. martom 2020. godine. Značajno odstupanje neto dobiti u odnosu na prošlu godinu je posljedica primjene različitih kalkulacija PD-a (izračun vjerovatnoće neispu-njenja obaveza) u mjerenju očekivanih kreditnih gubitaka. Promjena kalkulacije PD-a je rezultirala

jednokratnim priznavanjem dobitaka po osnovu očekivanih kreditnih gubitaka od 9,8 miliona KM u dobit ili gubitak i smanjenjima rezervacija za oče-kivanje kreditne gubitke za odgovarajuće klase finansijske imovine na dan 1. januar 2019. godine, navodi se u izvještaju.Centralna banka također je bila izložena različitim uslovima i kretnjima tržišnih cijena na dužničke �nansijske instrumente. Širenje globalne pandemije virusa COVID-19 volatilno je dje-lovalo u smjeru pada tržišnih cijena dužničkih instrumenata u posjedu Banke u odnosu na izvještajni period u kojem je došlo do njihovog rasta, dodaje se.

PAD DOBITI

10

B A N K O M AT

CBBiH UNAPRIJEDILA POSTOJEĆE I POKRENULA NOVE KANALE

KOMUNICIRANJAKako bi unaprijedila svoje komuniciranje

prema javnosti, u prethodnom periodu Cen-tralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je intenzivno radila na unapređenju postojećih i dodavanju novih kanala komuniciranja.

Po okončanju ovih aktivnosti, CBBiH, pored od ranije aktivne zvanične web prezentacije CBBiH i Twitter pro�la Banke, od sada je dostupna i na LinkedIn i Facebook platformama. Pored njih, Banka je zvanično aktivirala i svoj YouTube kanal.

Isto tako, radi lakšeg pristupa ciljnim gru-pama i upravljanja sadržajem, pokrenuta je i podstranica posvećena �nansijskoj edukaciji i inkluziji građana Bosne i Hercegovine.

Postojeće i nove zvanične online kana-le komunikacije možete pronaći na sljedećim adresama:

Internet prezentacija: https://www.cbbh.ba; Podsajt posvećen finansijskoj edukaciji:

https://�ned.cbbh.ba/;Facebook stranica: https://www.facebook.

com/CentralnaBankaBiH;Linkedin: https://www.linkedin.com/

company/cbbih; Twitter nalog: https://twitter.com/CBBiH; You Tube kanal: https://www.youtube.com/

channel/UC8iRX4s7gvnKGnN6DCXxu3Q.CBBiH se odlučila na ovaj korak kako bi se

unaprijedila transparentnost institucije, olakšao pristup informacijama o njenim funkcijama i zadacima sa mobilnih platformi, te omogućio još lakši direktan kontakt sa građanima.

AMFI: KLIJENTI MIKROKREDITNIH ORGANIZACIJA U BiH PODNIJELI

10.863 ZAHTJEVA ZA ODGODU PLAĆANJA MIKROKREDITA

Udruženje mikrokreditnih organizacija u Bo-sni i Hercegovini – AMFI kontinuirano prati rad svojih članica i redovno komuniciraju sa re-gulatornim agencijama (Agencija za bankarstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS-a), a trenutno ne raspolažu informacijama o naplati dodatnih kamatnih stopa korisnicima mikrokredita o čemu se govorilo u javnosti posljednjih dana.

- Nakon što su se ove informacije pojavile u javnosti, pokrenuli smo aktivnosti provjere navoda. Naglašavamo da se AMFI protivi bilo kakvom djelovanju mikrokreditnih organiza-cija suprotno odlukama agencija za bankar-stvo FBiH i RS, koje nisu u interesu klijenta i nanose štetu cijelom sektoru. Članice AMFI-ja i AMFI vrlo dobronamjerno prihvaju sve su-gestija i kritike prema kojima ćemo promtno djelovati gdje god se iste činjenično utvrde, kazala je Elma Zukić, predsjednica AMFI.

Iz AMFI, također, upozoravaju da se u po-sljednje vrijeme u javnosti pojavio niz informa-cija u kojima se vrše poređenja između banaka i mikrokreditnih organizacija. Banke i mikro-kreditne organizacije se ne mogu porediti, jer je osnovna misija mikrokreditnih organizacija osigurati pristup �nansijskim sredstvima onim kategorijama koje ne ispunjavaju uvjete za pri-stup tradicionalnim modelima �nansiranja.

Prema njenim riječima, mikrokreditnim orga-nizacijama u BiH, članicama Udruženja mikrokre-ditnih organizacija u BiH – AMFI do 24. aprila/travnja ove godine obratilo se 10.863 klijenta za primjenu nekih od mjera odgode plaćanja mikro-kredita kao mjera podrške za prevazilaženje nega-tivnih efekata pandemije COVID-19. Do sada je odobreno 8.008 zahtjeva klijenata, što predstavlja oko 74 posto svih pristiglih zahtjeva, što se kon-tinuirano i užurbano svakodnevno implementira.

Iz AMFI podsjećaju da u skladu sa odlukama agencija za bankarstvo FBiH i RS, mikrokredit-ne organizacije provode mjere na ublažavanju po-sljedica virusnog oboljenja COVID-19, nastojeći svakom klijentu pristupiti individualno s ciljem iznalaženja optimalnog rješenja u prevazilaženju poteškoća sa otplatom mikrokredita ali i omogući-ti podršku u prevazilaženju problema sa likvidno-šću onih klijenata i djelatnosti koje i u vanrednim oklnostima nastavljaju sa poslovanjem.

Sve mikrokreditne organizacije u BiH su, u skladu sa odlukama agencija za bankarstvo FBiH i RS, svojim klijentima ponudile mogućnost mo-ratorija na otplatu mikrokredita, reprogramira-nje i re�nansiranje uz mogućnost grace perioda i različite modalitete tretiranja kamatnih stopa te perioda produženja otplate.

Iz AMFI podsjećaju da mikrokreditni sektor u najvećoj mjeri podržava i �nansira male poljo-privrednike i poduzetnike koji nemaju pristup bankarskim uslugama te u potpunosti zavise od podrške koju im kontinuirano i kvalitetno pružaju mikrokreditne organizacije skoro 25 godina. Pro-cjena je da oko 70 posto ili oko 150.000 klijenata mikrokreditnih organizacija ima pristup kredit-nim sredstvima isključivo kroz mikro�nansijski sektor tj. oko 600.000 građana BiH se oslanja na podršku mikrokreditng sektora, što direktno što indirektno. Značajno učešće u svim odobrenim mikrokreditima zauzima �nansiranje poljopri-vredne djelatnosti sa udjelom od oko 35 posto.

Iz AMFI poručuju da treba imati na umu da će mikrokreditne organizacije, uz ostale subjekte �nansijskog sektora, biti okosnica i važan alat ekonomskog oporavka nakon pandemije izazva-ne koronavirusom, jednako kao što su to bili i nakon poplava iz 2014. godine kada je mikro-kreditni sektor značajno učestvovao u ekonom-skom oporavku klijenata i zajednica u ugroženim područjima.

11www.bih.banke-biznis.com

m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

UNICREDIT MASTERCARD KARTICE ODOBRAVAJU POPUST OD 15% NA ONLINE KUPOVINE KOD ODABRANIH TRGOVACA

Kupovinom sa Mastercard karticama, iz udobnosti doma putem internet trgovina, kli-jenti UniCredit banke ostvaruju popuste od 15% kod sljedećih trgovaca: Domod, Penny plus shop, Imtec i Orea Bazaar.

Situacija uzrokovana pandemijom koronavi-rusa utjecala je na svakoga od nas pojedinačno, mijenjajući naš svakodnevni život, način rada, kao i međusobne odnose. Uvažavajući potrebe klijenata da osvježe svoje domove u proljetnim mjesecima i potrebu da se smanjeno kreću, UniCredit Bank i Mastercard pružaju moguć-nosti popusta na cijeli asortiman partnerskih trgovaca: Domod i Penny plus.

UniCredit Mastercard kartice dodatno nude povoljniju ponudu originalnih proizvoda sa lokal-nom etiketom putem prve i jedine OREA online platforme za kupoprodaju ručno rađenih pro-izvoda u regiji. Bogatstvo OREA online plat-forme ogleda se u 68 trgovina, sa preko 1.500 unikatnih predmeta.

Kako je rad na daljinu postao dio svakod-nevnice, važno je stvoriti bolje uvjete za rad od kuće kako bi se isti nesmetano i kvalitetno obavljao. Internet trgovina domaće kompani-je Imtec, specijalizirana za IT opremu, nudi puni asortiman personalnih računara, pamet-nih uređaja, potrošnih materijala i tehnoloških dodataka.

Za sve kupovine putem online platformi partnera trgovaca, obezbijeđena je i dostava na kućnu adresu. Izlaske iz kuće trebamo svesti na minimum, ne izlagati se bespotrebnom riziku i iskoristiti posebne pogodnosti sa UniCredit Mastercard karticama u periodu od 21.5. do 21.6.2020. godine, za online kupovinu.

Osim pogodnosti za klijente, važno je ista-ći da UniCredit Bank na ovaj način nastoji unaprijediti zajednicu u kojoj živimo, te osna-žiti lokalnu ekonomiju, pružajući podršku

malim poduzetnicima, domaćim kompanijama i kreativcima.

Više informacija pronađite na web strani-ci UniCredit Bank.

I najvažnije, ostanite u kući, sigurnije je i jeftinije!

RAIFFEISEN BANKA PODRŽALA DOM ZA DJECU BEZ RODITELJSKOG

STARANJA SARAJEVO- Iako je period u kojem se nalazimo zaista

izazovan i pun neizvjesnosti, vrijeme praznika donosi toplinu i obilje lijepih trenutaka. Bez obzira na okolnosti nastojimo dati doprinos zajednici u kojoj poslujemo i podijeliti naš uspjeh s najosjetljivijim segmentima društva. Stoga mi je posebno zadovoljstvo što smo u prilici donirati sredstva Domu za djecu bez roditeljskog staranja iz Sarajeva, te iskreno vjerujem da će na ovaj način radost prazni-ka u ovoj ustanovi biti veća. Drago mi je što možemo pomoći u poboljšanju kvaliteta sva-kodnevnog rada te uslova u kojima djeca bo-rave, izjavio je Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Rai�eisen banke te izrazio zahvalnost klijentima koji prepoznaju i cijene pozitivne as-pekte ovakvih aktivnosti, te ih podržavaju.

Povodom Ramazanskog bajrama Rai�eisen banka je uručila donaciju vrijednosti 3.000 KM Domu za djecu bez roditeljskog staranja iz Sa-rajeva čija se djelatnost odnosi prije svega na

pružanje usluga cjelokupnog zbrinjavanja, od-goja, školovanja, zdravstvene zaštite djece bez roditeljskog staranja i djece čiji je razvoj ometan porodičnim prilikama.

Donacije povodom praznika Banka realizuje u okviru projekta u kojem se sredstva namijenje-na za kupovinu i slanje čestitki usmjeravaju za pomoć udruženjima čije su aktivnosti fokusirane na rad s djecom i osobama s posebnim potreba-ma. Rai�eisen banka, kao dio internacionalne bankarske grupacije, posluje u skladu sa strategi-jom održivosti i kroz niz projekata i aktivnosti je uključena u rješavanje pitanja s kojima se društvo suočava.


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

• Gospođo Mahmutović, nedugo nakon što ste postali predsjednica Uprave UniCredit Bank d.d.Mostar, našu zemlju i svaki njen segment zadesila je bla-go rečeno izazovna situacija iza-zvana pandemijom koronavirusa. Kako se u njoj, po Vašem mišlje-nju, snašao �nansijski sektor?

- Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini je godinama jedan od najuređenijih i najstabilnijih sekto-ra, što je upravo omogućilo da sve banke adekvatno odgovore na ovu izazovnu situaciju uzrokovanu pan-demijom. Moram također istaći da je ova situacija pokazala koliko je značajno Udruženje banaka Bosne i Hercegovine, koje je od samog početka pandemije uspostavilo održavanje redovnih “kriznih” sjed-nica i zasigurno uveliko pomoglo svim bankama. Jako je važno što je udruženje aktivno otvorilo komu-nikaciju sa državom i regulatorom na temu potrebnih mjera. Ovdje prvenstveno mislim na moratorij.

A jedna od prvih stvari koje smo uradili je i sindikacija u do-naciji velikim kliničkim centri-ma u našoj zemlji. Reagovali smo odmah, kako je jedino logično u ovim situacijama.

BRZI I ODLUČNI KORACI• Svakako, neizostavno je

pitanje kako je na situaciju od-govorila Banka na čijem ste čelu?

- Od samog početka, zdravlje i sigurnost naših uposlenika i klije-nata su naši ključni prioriteti. Po-duzeli smo brze, odlučne korake po ovom pitanju, uvodeći sve mjere zaštite, kako u poslovnicama, tako i centralama, uključujući i kontro-lu ulaska u poslovnice. Istovreme-no smo jačali naše kanale za rad na daljinu, iz naših domova, kako bi-smo nastavili nesmetano poslova-nje, a pri tome maksimalno zaštitili svoje uposlenike. Svjesni svoje od-govornosti kao vodeće bankarske institucije u zemlji, pružili smo podršku zajednici kroz više inicija-tiva: pomoći u zaštitnoj opremi za medicinske radnike u kantonalnim bolnicama, već spomenutom nov-čanom pomoći kliničkim centrima kroz Udruženje banaka, donira-njem računara za učenike slabijeg imovinskog stanja kako bi mogli nesmetano pratiti nastavu, dona-cijom UniCredit Fondacije podr-žali rad sedam udruga koje brinu o djeci i omogućuju im sretnije djetinjstvo. Posebno sam ponosna na akciju uposlenika banke “Važ-no nam je činiti dobro”, kojom su kolege svojim ličnim donacijama podržale projekat “Obrok za sve” organizacije Pomozi.ba kupovi-nom 2.000 paketa, i tako pomo-gli da najugroženiji među nama imaju barem jedan obrok dnevno. Trenuno smo u fazi normalizacije poslovanja, a aktivnosti temeljimo isključivo na preporukama lokal-nih vlasti i na podacima sa terena.

• Tokom posljednja dva mjeseca, riječ koja je vjerovatno najviše upotrebljavana uz riječ banke je moratorij. Kako mora-torij provodi i namjerava i dalje provoditi UniCredit Bank?

- Prije svega smo, po odluci re-gulatora, pripremili sveobuhvatni paket mjera podrške građanima i kompanijama, čije je poslovanje pogođeno neposrednim dešavanji-ma. Važno nam je pružiti podršku klijentima tokom ovog razdoblja nestabilnosti i djelovati e�kasno. Stoga smo kreirali posebnu sekciju na web stranici sa svim potrebnim informacijama, te mogućnošću apliciranja putem web-a. Zatim smo oformili zaseban tim za mo-ratorij, kako bi zahtjevi mogli biti obrađeni u najkraćem mogućem roku. Nastojali smo da maksimal-no obezbijedimo mogućnost reali-zacije mjera i bez dolaska u banku. Mjere relaksacije se odobravaju po ubrzanoj proceduri i uz minimal-nu dokumentaciju, kako za �zička tako i za pravna lica. Želim nagla-siti da ćemo nastaviti djelovati na najbolji mogući način u interesu svih uključenih strana, te nastavi-ti podupirati naše klijente tokom ovog neizvjesnog i nestabilnog razdoblja.

• U kolikoj mjeri se vaši klijenti već interesuju za mora-torij i da li im izlazite u susret?

- Odobrili smo moratorij za skoro 2.500 klijenata �zičkih oso-ba, te 250 klijenata pravnih lica u

12

I N T E R V J U

Amina Mahmutović, predsjednica Uprave UniCredit Bank d.d. Mostar

Svjesni svoje odgovornosti kao vodeće bankarske institucije u zemlji, pružili smo podršku zajednici kroz više inicijativa s ciljem boljeg odgovora na negativne efekte pandemije l Zaseban tim za moratorij

obrađuje zahtjeve u najkraćem mogućem roku a mjere relaksacije se odobravaju po ubrzanoj proceduri i uz minimalnu dokumentaciju l Odobrili smo moratorij za skoro 2.500 klijenata �zičkih

osoba, te 250 klijenata pravnih lica u ukupnom iznosu od 483 miliona KM l Pandemija je promijenila i naše poslovne prioritete i de�nitivno potvrdila potrebe naših klijenata za jednostavnim, digitalnim

uslugama koje prate njihove životne navike l Izuzetno je važno u potpunosti implementirati elektronski potpis, što je preduvjet za daljnju realizaciju trendova digitalizacije u Bosni i Hercegovini

NASTAVLJAMO ČINITI PRAVU STVAR

14 15

I N T E R V J U


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

ukupnom iznosu od 483 miliona KM. Sve klijente koji nisu ispu-njavali uvjete za moratorij, indivi-dualno smo pozivali kroz matične poslovnice, kako bismo pronašli najbolje moguće rješenje za njiho-vu situaciju. Ovdje prvenstveno mislim na �zičke osobe.

Što se tiče pravnih lica, pristu-pamo zahtjevima indivudalno, a mjere olakšica odobravamo klijen-tima koji udovoljavaju uvjetima za moratorij: ugrožena im je kreditna sposobnost, izvor otplate kredita i onemogućeno redovno ispunjava-nje obaveza iz poslovanja uslijed negativnog utjecaja pandemije virusnog oboljenja „COVID-19“. Pravna lica su u svakodnevnom kontaktu sa bankarima - voditelji-ma poslovnih odnosa.

ULOGA BANKARSKOG SEKTORA U PROCESU

OPORAVKA JE KRUCIJALNA• Svi se nadamo da rece-

sije ipak neće biti i da slijedi oporavak i ublažavanje nepo-voljnih ekonomskih posljedica

pandemije koji će biti ipak lak-ši nego što predviđaju najcrnje prognoze. Kako u tom procesu vidite ulogu banaka i posebno ulogu UniCredit Bank? Sprema-te li neke posebne pakete usluga kako biste pomogli održivost po-slovanja klijenata?

- Važno je ne gubiti nadu, za-sigurno. No, realno je za očekiva-ti da je kraj krize daleko, a ishod neizvjestan u globalnim razmjeri-ma. Razvoj ekonomske situacije u našoj zemlji će sasvim sigurno biti određen i kretanjima globalne eko-nomije, osim što će biti određen lokalnim speci�čnostima. Opo-ravak i ublažavanje nepovoljnih ekonomskih posljedica pandemi-je će uveliko ovisiti o oporavku ekonomije u zemljama - glavnim izvoznim tržištima za naše privred-nike. Uloga bankarskog sektora je krucijalna u procesu opravka i jako je važno da je bankarski sektor u Bosni i Hercegovini stabilan, i da banke imaju višak likvidnih sred-stava koje sigurno mogu usmjeriti na kvalitetne projekte. Smatram da će biti ključna uloga države u mo-tiviranju i pokretanju ekonomskih aktivnosti.

• Za očekivati je da će pu-nim intenzitetom biti nastavlje-ni veliki infrastukturni projekti društva. Na koji način će u nji-ma svoje mjesto tražiti UniCredit Bank?

- To bi bilo jako dobro. Pokre-tanje infrastrukturnih projekata

jedna je od ključnih pretpostavki za oporavak ekonomije i rast investi-cijske potrošnje. Otvaranje velikih projekata uvijek za posljedicu ima veću mobilizaciju privrede, mul-tiplikativni efekat na ostatak eko-nomije. No, smatram da je možda najvažnije, što bi ovakav razvoj dao ljudima nadu i vjeru u bolje sutra, očuvao bi povjerenje koje je bitno za suzbijanje straha i kod građana i kod kompanija, kako bi se pono-vo pokrenulo poslovanje i nastavila ulaganja. UniCredit Bank će, kao i uvijek do sada, biti spremna da podrži svaki kvalitetan projekat.

• Recite mi, molim Vas, šta su bliži i dalji ciljevi koje će UniCredit Bank nastojati ostvariti u vremenima ispred nas? Da li i koliko na njih utječe iskustvo koje stičemo u danima pandemije?

- Pandemija je utjecala na sva-koga od nas pojedinačno, naš sva-kodnevni život, mijenjajući naš način rada, života i međusobne odnose. Moram reći da je pande-mija promijenila i naše poslovne prioritete. Naprimjer, morali smo pronaći brza rješenja, kako bismo olakšali bankarske usluge našim klijentima iznad 65 godina staro-sti, bez dolaska u poslovnice i bez dodatnih troškova. Pokrenuli smo i kampanju sa našim partnerima/trgovcima kako bi ponudili 15% popusta za on-line plaćanja na-šim klijentima i tako im olakšali svakodnevnicu.

Nama je ovaj period pandemije de�nitivna potvrda potrebe naših klijenata za jednostavnim, digital-nim uslugama koje prate njihove životne navike. Tome u prilog go-vori činjenica da je u posljednja dva mjeseca povećan udio plaćanja putem digitalnih kanala za 32%, primarno naše mobilne aplikacije.

DRŽAVA MORA SNAŽNIJE PODRŽATI DIGITALIZACIJU • Jasno je, dakle, da su no-

vonastale okolnosti širom otvo-rile vrata digitalizaciji u svim pa i bankarskom sektoru. Djeluje kao da je donekle smanjen jaz između prakse u razvijenijim evropskim zemljama i u BiH. Na koji način će taj ubrzani ritam pratiti i stimulirati Banka na či-jem ste čelu?

- Nema sumnje da ćemo mno-go intenzivnije raditi na digitalnoj strategiji, shodno ovome što sam već spomenula. Trenutno smo u završnoj fazi projekta nadogradnje aplikacije mobilnog bankarstva, koja će pružiti dodatno unaprjeđe-nje korisničke usluge i veoma ko-risne pogodnosti za klijente. Iako smo to čuli više puta, moram istaći da je snažnija podrška države od ključne važnosti i prijeko potrebna za intenzivniju digitalnu strategiju po uzoru na druge evropske zemlje. Uvođenjem novih tehnologija i unaprjeđivanjem svojih usluga,

banke proširuju svoju ponudu odgovarajući na potrebe klijenata kao što su i novonastale oklonosti pokazale.

Banke u našoj zemlji nastoje pratiti trendove digitalizacije i mo-dernizacije, određeni propisi nam usporavaju uvođenje inovacija. Građani i preduzeća to traže i ko-riste u velikoj mjeri, iz razloga što je e�kasnije, jeftinije, praktičnije i sigurnije. Dok, istovremeno tržište i klijenti imaju potrebu za ovakvim uslugama, bankarskom sektoru je veliki izazov uskladiti potre-be klijenata i poštovati zakonsku

regulativu. Možemo zaključiti da u ovom dijelu zaostajemo za ra-zvijenim zemljama, te je izuzetno važno u potpunosti implementirati elektronski potpis, kao preduvjet za daljnju realizaciju trendova di-gitalizacije u Bosni i Hercegovini.

Pandemija COVID-19 dodat-no nam je naglasila da moramo uhvatiti korak na putu digitaliza-cije čim prije, za dobrobit svih nas.

• Dijelite li mišljenje da će bankarstvo u budućnosti biti sasvim drugačije i da li i na koji način pripremate vaše radnike za takve izazove?

- Mi, u UniCredit banci, smo sretni da smo dio jedne velike i snažne bankarske grupacije, koja nam prenosi nabolje bankarske prakse i našim klijentima daje prozor u svijet. Stoga, nastavlja-mo razvijati naše servise u skladu sa potrebama klijenata, u korak sa svjetskim trednovima. I želimo biti kreatori boljeg okruženja, uvjeta za poslovanje, a sve s ciljem što e�ka-snijeg obavljanja bankarske uloge u našoj zemlji.

Za kraj, dozvolite mi da još jednom naglasim da sam izuzetno ponosna na profesionalnost u radu svih uposlenika banke. Svaki naš uposlenik ima nezamjenjivu ulo-gu i sva prethodna dešavanja mogu sažeti u jednu rečenicu: Pokazali smo da smo dobro pripremljeni i da smo do sada činili pravu stvar! Tako ćemo i nastaviti. n

16 17

R A Z I L A Ž E N J A


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

doprinosa u skladu sa ovim zako-nom u iznosu 244,85 KM mjeseč-no po svakom zaposlenom, počevši od obračuna i isplate bruto plaće za april 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i ispla-tu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće.

POLOVIČNA RJEŠENJASubvencioniranje doprinosa za

svakog zaposlenog vrši se na način da se za penziono-invalidsko osi-guranje usmjerava 135,70 KM, za zdravstveno osiguranje 97,35 KM i za nezaposlenost 11,80 KM, uko-liko u mjesecu za koji se vrši obra-čun plaće imaju pad ostvarenog prometa 20% i više u odnosu na ostvareni promet u istom mjesecu 2019. godine.

“Ostvareni promet iz ovog člana utvrđuje Federalno mini-starstvo �nansija - Porezna upra-va FBiH na osnovu podataka o evidentiranom prometu putem �skalnih sistema na serveru Po-rezne uprave. S tim u vezi, rok za podnošenje zahtjeva za subvenci-oniranje doprinosa za socijalno osiguranje za april 2020. godine, u skladu s članom 4. ovog zako-na, je produžen do 29.5.2020. godine.

Kako je Zakon stupio na sna-gu 8.5.2020. godine, nemoguće je primijeniti odredbu člana 4. stav (8) Zakona koja propisuje da zahtjevi trebaju biti podne-seni do desetog u tekućem za prethodni mjesec. Stoga je bilo neophodno produžiti rok za dostavljanje zahtjeva za subven-cioniranje doprinosa za plaće isplaćene za april 2020. godine”, kazali su iz Vlade FBiH.

Podsjetimo na još neke od mjera koje tretira ovaj zakon. Pri-je svega, zatezna kamata na javne prihode neće se obračunavati i pla-ćati za dane trajanja stanja nesreće. Ukida se obaveza plaćanja akon-tacije poreza na dobit za poslovne subjekte, koji koriste subvencije iz člana 4. ovog zakona. Ukida se i obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelat-nosti za 2020. godinu koji koriste subvencije iz člana 4. ovog zakona.

Korona-zakonom uspostavlja se i Garancijski fond na osnovu

kojeg će, u ime i za račun Fede-racije garancije izdavati Razvojna banka FBiH.

MJERE GASE VATRU DO NOVIHInicijalna sredstva za osnivanje

Fonda u iznosu do 80.000.000 KM osigurat će se preusmjeravanjem ras-položivih sredstava Vlade Federacije iz komisionih poslova i raspoloži-vih sredstava namjenskih depozita Vlade Federacije koja se vode kod Razvojne banke. Dodatne izvore za povećanje ukupnih sredstava Fonda utvrdit će Vlada Federacije.

Federalni premijer Fadil No-valić izjavio je da je korona-zakon provodiv od četiri do šest mjese-ci, a poslije toga će uslijediti nove mjere koje su znatno strukturira-nije i na kojima se trenutno radi.

- Ovaj zakon će osigurati neki oblik života da bi se dobilo vri-jeme za usvajanje drugih mjera koje će težiti dvije ili tri milijarde KM. Radi se sa Svjetskom ban-kom, MMF-om, EBRD-om i sa svima koji učestvuju u promatra-nju ovog problema. Ovdje se u drugom krugu govori o aktivnim mjerama koje su teške dvije ili tri milijarde. Druge mjere će biti upakovane u paket koji podrazu-mijeva investicije, povećanje po-trošnje, povećanje neke socijalne sigurnosti... Sve je to na stolu. Već se pregovara i imaju neki prvi koncepti. Aktivno se radi na tome već 15 dana i tačno je da iznosi više milijardi KM. Ovo je početni paket. Srbija i Crna Gora nisu počele primjenjivati ništa od toga, kazao je Novalić.

Analitičar Faruk Hadžić sma-tra da je Zakon o ublažavanju

negativnih ekonomskih posljedi-ca izazvanih pandemijom koro-navirusa potpuno zakasnio te su hitno potrebne mjere za podizanje zaposlenosti.

- S obzirom da je proteklo gotovo dva mjeseca od zabrane rada za dio pravnih lica u FBiH, a time zaustavljanja i privredne aktivnosti, otpuštanja velikog broja radnika, što je ugrozilo si-stem naplate poreza i doprinosa, stav progresivnog dijela struke je da je neobjašnjivo da prve hitne, ekonomske mjere pomoći privredi nisu donesene do kraja marta, jer bi do sada one imale efekte. Do-nošenje prvih “hitnih” mjera u maju je potpuno zakašnjelo, onih mjera koje su trebale pomoći da ne dođe do masovnog otpuštanja, ali i da se pomogne radnicima u isplati plata. Ozbiljnost krize na-laže donošenje ozbiljnog zakona, a ne polovičnih rješenja - upozorio je Hadžić.

U ovoj situaciji, dodaje Hadžić, ne može se prihvatiti stav “da je bo-lji bilo kakav zakon nego nikakav”, pogotovo što su struka, poslodavci, mali privrednici, profesori, sindi-kati, pa i mnoge političke stranke, nudili konkretne dorade kako bi ovaj zakon bio bolji.

- Obzirom da su mnoge �r-me otpustile radnike, sada nam trebaju hitne mjere za podizanje zaposlenosti, ali i dodatno spre-čavanje otpuštanja, zaključio je Hodžić.

MINIMALAC OSTAO MINIMALANProfesor Ekonomskog fakulteta

u Sarajevu Anto Domazet vjeruje da korona-zakon ima svojih dobrih

Piše: Ruždija ADŽOVIĆ

Federalni Zakon o ublažava-nju negativnih ekonomskih

posljedica, popularniji u narodu kao korona-zakon, stupio je na snagu 9. maja. Riječ je o zakon-skom rješenju na koje se čekalo 50 dana od proglašenja stanja prirodne nesreće izazvanog pan-demijom koronavirusa, što je do-velo do nesagledivih ekonomskih posljedica.

S jedne strane, Vlada FBiH je ovaj zakon proglasila “spasonosnim” za privredu većeg bh. entiteta, dok su opozicione strane, ali i ekonom-ski analitičari tom zakonskom rješe-nju našli brojne manjkavosti. Tako je u procesu usvajanja ovog zakona opozicija uložila brojne amandma-ne. Međutim, Vlada FBiH nije pri-hvatila nijedan, osim svojih desetak.

I danas mnogi smatraju da je usvojen veoma loš zakon te da neće mnogo pomoći spasu radnih

mjesta i, generalno, privrede. Dru-gi, pak, smatraju da je bolji bilo kakav zakon nego nikakav.

Zakon se sastoji od 16 članova koji bi, prema mišljenju Federal-ne vlade, trebao ublažiti težak udar pandemije u posljedičnom smislu na domaću privredu. Od sredine marta do danas, u Federaciji BiH čak 27.000 ljudi je ostalo bez posla.

Jedan od najznačajnijih dijelova zakona je član 4. koji govori o subven-cijama. Radi se o subvencioniranju

Nakon što je na snagu stupio Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica u FBiH

U procesu usvajanja ovog zakona opozicija uložila brojne amandmane l Vlada FBiH nije prihvatila nijedan, osim svojih desetak l Danas mnogi smatraju da je usvojen veoma loš zakon

te da neće mnogo pomoći spasu radnih mjesta i, generalno, privrede l Drugi, pak, smatraju da je bolji bilo kakav zakon nego nikakav

VLAST SE HVATA ZA SLAMKU, A

STRUČNJACI ZA GLAVU

Faruk Hadžić

18 19



m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

i loših strana, ali da mu nedostaje socijalne senzibilnosti.

- Smatram dobrim pristup Vlade FBiH koji temelji na fi-skalnoj ekspanziji u cilju spre-čavanja daljeg pada tražnje i stvaranja uvjeta da se poveća ponuda i tako ravnoteža agre-gatne tražnje i ponude uspo-stavlja na višem nivou BDP i zaposlenosti. To znači potrebu povećanja javnih prihoda. Kada nemate fiskalni kapacitet (mo-gućnost povećanja poreza) ti se prihodi namiču iz javnog za-duživanja, primarno vanjskog, a manje iz domaćih izvora. To jeste rizično, ali se može ispla-titi, ako se brzo obnovi rast i zaposlenost. Dobar je pristup da se radnici održavaju na po-slu sredstvima poslodavaca i vladinim subvencijama, da se firmama i pojedincima omo-gući reprogramiranje kreditnih obaveza i da se pomjere obaveze za poreze, da se formira stabi-lizacijski fond od 500 miliona KM i garantni fond za državne garancije od 100 miliona KM, kazao je Domazet.

U loše strane Zakona, profe-sor Domazet svrstava kašnjenje sa usvajanjem mjera ublažavanja krize i nedovoljnu pripremljenost podloga za zakon.

- Vlada nije prezentirala nika-kve analize položaja �rmi i obrta, nema vizija niti scenarija razvoja situacije. Nema ni procjene pada zaposlenosti i ekonomije, niti ci-ljeva koji se žele postići vladinim intervencijama. Kad to izostane, onda će se za svaki rezultat reći da je dobar i da je sav silni novac Vlada svrsishodno utrošila. Osim toga, zakon nema potrebnu robu-snost. Dok se u drugim zemljama za intervencije namjenjuje 12-20% BDP, u slučaju FBiH radi se oko 1 milijardi KM ili oko 4,5 posto BDP, naglašava Domazet.

U loše strane mjera Vlade FBiH on svrstava i nedostatak socijalne senzibilnosti, koja je u nepovoljan položaj stavila radništvo u FBiH.

- Socijalno je nepravedno ostaviti minimalnu plaću na 406 KM. Predlagali smo da se podi-gne na 520 KM, koliko je mini-malna plaća u RS. Predlagali smo da im se osigura jednokratna

naknada od 200 KM, zadrža-vanje penzija na dostignutom nivou; neoporezivanje visokih dohodaka iz dividendi, uvođenje poreza na dohodak za isplaćene dividende i dobitke od igara na sreću. Predlagali smo da se smanje cijene struje za vrijeme nesreće, barem za korisnike sa nižim dohotkom. Jer, ako vlada predlaže hitne izmjene Zako-na o radu FBiH, zašto ne bi to isto uradila i sa Zakonom o po-rezu na dohodak u FBiH, kaže Domazet.

Prema njegovim riječima, radi kakvog-takvog vraćanja poljulja-nog povjerenja u vladu i podiza-nja transparentnosti u distribuciji javnih resursa za ublažavanje po-sljedica krize, potrebno je osigurati neposredan parlamentarni nadzor i stalno informiranje javnosti o napreku procesa implementacije usvojenih mjera.

NADOKNADITI ŠTETUU međuvremenu je Porezna

uprava FBiH objavila informaciju o porastu broja zaposlenih. To je dobrodošlo premijeru Novaliću.

- Imamo činjenicu da je u proteklih nekoliko dana ne samo zaustavljen gubitak rad-nih mjesta, već je došlo čak i do porasta. Imali smo 507.607 zaposlenih, a za samo nekoliko dana taj broj je narastao za 130 novih radnih mjesta. Taj porast je minimalan, ali smo, ipak, uspjeli preokrenuti trend. Po-ređenja radi, za samo nekoliko dana na početku aprila bili smo izgubili 10 hiljada radnih mje-sta. Očekujem da u idućem peri-odu taj trend rasta zaposlenosti bude snažniji. Podržavamo više

od 300 hiljada radnika, moti-višemo poslodavce da čuvaju radnike, imamo efikasne mjere, kazao je Novalić.

Dodaje da je Federacija od po-četka pandemije izgubila 5% rad-nih mjesta, ali je sačuvala 95%, što, smatra on, svakako predstavlja ključni podatak.

- Uvjeren smo da u dogled-no vrijeme možemo nadokna-diti svu ekonomsku štetu, pa čak i u konačnici ostvariti rast. Kada uporedite broj izgubljenih radnih mjesta u Federaciji i en-titetu RS, vidjet ćete da je riječ o istoj stopi. Mi imamo duplo više izgubljenih radnih mjesta, ali imamo i duplo više ukupno zaposlenih. Takođe, FBiH je već

usvojila rebalans, antikorona za-kon i evo već imamo i pozitivne trendove. Nadam se da će i RS imati u idućem periodu ponovo rast zaposlenih, poručio je fede-ralni premijer.

Pred zaključenje ovog broja našeg magazina, Vlada Federaci-je BiH je prihvatila informaciju o svojim mjerama u borbi protiv posljedica pandemije. U informa-ciji je navedeno da je FBiH jedina u Evropi koja će programom mjera podrške privredi obuhvatiti skoro dvije trećine ukupno zaposlenih. Prema procjenama, 350.000 zapo-slenih će koristiti subvencije, što je 68 posto ukupnog broja.

“Bez obzira na daleko slože-niji sistem u odnosu na zemlje

regiona, FBiH je prva usvojila Rebalans budžeta, u kojem su ostala nepromijenjena sva dava-nja za socijalne kategorije, sve naknade, kao i penzije. Sprije-čen je nekontrolisani rast cijena u uslovima svjetskog poremećaja tržišta, zamrznute marže i odre-đene maksimalne marže za go-rivo, što je dovelo do značajnog snižavanja cijena goriva.

Kompanije u vlasništvu FBiH su osigurale podršku zdravstve-nom i obrazovnom sistemu, kroz kupovinu opreme, kao i bespla-tan internet kako bi djeca pratila online nastavu”, saopšteno je iz Vlade FBiH.

ŠTA JE SVE U PRVOM PAKETU?

Vlada Federacije BiH je do sada donijela 53 mjere za ublažavanje posljedica epidemije koronavirusa. Jedna od novih donesenih mjera je kontinuirana analiza i izvještavanje Vlade FBiH o makroekonomskim trendovima i uticajima na budžet-ske prihode.

Iz Vlade FBiH navode da je po-trebno u što kraćem roku �nalizi-rati aktivnosti vezane za aktiviranje Garancijskog fonda, kako u dijelu propisanih uslova i načina funkcio-nisanja, tako i ciljnih grupa koje će biti korisnici garancija. Garancijski

Anto Domazet

Fadil Novalić

Jedanaesti Sarajevo Business Forum (SBF), koji je trebao biti održan u aprilu ove godine, pomjeren je za jesen, a organi-zatori su odlučili da u međuvremenu održe online panele koji će okupiti vodeće domaće stručnjake iz raznih oblasti koji će dati smjernice za razvoj domaće privrede u ovim uslovima.Predsjednik Uprave Bosna Bank International (BBI) d.d. Sara-jevo i idejni tvorac i organizator SBF-a Amer Bukvić izjavio je da opredijeljenost razvoju bh. privrede, ekonomije i druš-tva u kriznim vremenima za našu državu žele iskazati kroz realizaciju interaktivnih online sesija na platformi najveće međunarodne investicijske konferencije u regionu – SBF.Koncept je zamišljen tako da se kroz nekoliko tematskih SBF onli-ne sesija organizuje diskusiju sa vodećim ekspertima, tretirajući posebne industrije i njihovu održivost u kriznim vremenima. - Identi�kovali smo tri ključne industrije kojima treba-mo posvetiti pažnju. To su poljoprivreda i proizvodnja hrane, energija i farmaceutika, odnosno proizvodnja

lijekova. Želimo postaviti prava pitanja i pokušati ponu-diti odgovore i rješenja kako da u ovim životno važnim industrijama proizvodimo dovoljno za potrebe stanov-ništva BiH, naveo je Bukvić, te dodao da razmjena ideja i dis-kusija eksperata iz ovih oblasti treba da rezultira dokumentom koji će u formi prijedloga biti dostavljen vlastima u BiH kao smjernice stručnjaka za prevazilaženje ekonomske krize.

Evropska unija prognozira “recesiju historijskih razmjera” zbog uticaja koronavirusa, a koji će, kako se predviđa, stvo-riti ekonomski pad veći od sedam posto. Ovo predviđanje iskazano je u prvoj službenoj prognozi štete koju je nanijela pandemija na ekonomiju bloka.Očekuje se da će se ekonomija u 27-članom bloku ove godine smanjiti za 7,5 posto, prije nego što će porasti za oko 6,0 posto 2021. godine. Grupa 19 zemalja koje koriste euro kao svoju

valutu primjetit će rekordan pad od 7,75 posto ove godine i rast će 6,25 posto u 2021. godini, navela je Evropska komisija u proljetnoj ekonomskoj prognozi.Evropska komisija je 13. februara predvidjela “put stabilnog, umjerenog rasta” za ovu i sljedećih godina, od 1,2 posto. Tada su nesigurnost u vezi s američkom trgovinskom politikom i trgovinskim sporazumom o Brexitu, uz tenzije u Latinskoj Americi i na Bliskom istoku, bile glavne prijetnje.

SBF priprema dokument sa smjernicama za prevazilaženje krize

EU najavila recesiju ‘historijskih razmjera’

20 21



m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

fond se uspostavlja pri Razvojnoj banci FBiH, a osnovni cilj je po-drška održavanju dostignutog ni-voa ekonomskih aktivnosti kroz osiguranje tekuće likvidnosti, obrtnog kapitala i investicija za privredne subjekte.

“Praćenje efekata Zakona o ublažavanju negativnih eko-nomskih posljedica je neop-hodna aktivnosti kako bi na sistematičan način mogli biti praćeni efekti na korisnike sub-vencija. Posebno je neophodno pratiti kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih osoba, kao i osta-le efekte na poslovanje cjeloku-pne ekonomije.

Imajući u vidu globalne tren-dove i aktuelnu situaciju vezanu za pristup kreditnim sredstvima, neophodno je održavati redovne kontakte i nastaviti razgovore s domaćim i međunarodnim kre-ditorima kako bi bio osiguran pristup kreditnim sredstvima u skladu s potrebama, kako privre-de, tako i različitih nivoa vlasti”, navodi se.

Jedna od mjera je i nastavak re-alizacije javnih investicija. Resorna ministarstva, u saradnji s javnim preduzećima i privrednim društvi-ma sa učešćem državnog kapitala

koja provode značajne investicije, trebaju maksimalno ubrzati pro-cese i implementaciju investicij-skih sredstava s ciljem povećanja potrošnje i stimulisanja poslovnog ciklusa.

Sve mjere pomoći privredi, navode iz Vlade FBiH, u najve-ćem mogućem stepenu, potrebno je harmonizirati s nižim nivoima vlasti, radi e�kasnijeg pristupa i osiguranja blagovremene i ciljane podrške privredi. Dodaje se da je, nakon interventnih mjera, koje su obuhvaćene odlukama Vlade i Za-konom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, potreb-no, u što kraćem roku, pripremiti Koncept ekonomskog oporavka, koji će za cilj imati postizanje i održavanje makroekonomske sta-bilnosti, kao i stvaranje preduslova za održiv i ubrzan ekonomski rast.

Federalno ministarstvo �nan-sija zaduženo je da kontinuirano analizira kretanja dostupnih ma-kroekonomskih indikatora, uklju-čujući i prihode od indirektnih i direktnih poreza, a zbog osigurava-nja �nansijske stabilnosti budžet-skih i vanbudžetskih fondova, te o procjenama efekata izvještava Vladu Federacije BiH na mjeseč-nom nivou.

Zadužen je Koordinacioni od-bor za stabilizaciju privrede i po-sljedica pandemije koronavirusa da, u što kraćem roku, okonča sve aktivnosti vezane za uspostavlja-nje Garantnog fonda pri Razvoj-noj banci FBiH, koji za cilj ima obezbjeđivanje tekuće likvidnosti, obrtnog kapitala i investicija za pri-vredne subjekte. Takođe je zadužen da prati i analizira implementaciju Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, s fokusom na kretanja broja zaposlenih i neza-poslenih osoba i o tome mjesečno izvještava Vladu FBiH.

Federalno ministarstvo �nansi-ja je zaduženo da nastavi razgovore s međunarodnim i domaćim kre-ditorima, vezano za potencijal za kreditiranje, kako privrede tako i različitih nivoa vlasti.

Resorna ministarstva dužna su da, u saradnji s javnim preduze-ćima, maksimalno ubrzaju imple-mentaciju investicijskih sredstava s ciljem povećanja potrošnje i sti-mulisanja poslovnog ciklusa. Za-dužen je Koordinacioni odbor za stabilizaciju privrede i posljedica pandemije koronavirusa da prati mjere pomoći privredi na nižim nivoima vlasti, te predlaže Vla-di FBiH harmonizaciju mjera, s

ciljem e�kasnijeg pristupa. Dužan je i da, u što kraćem roku, predloži Koncept ekonomskog oporavka, s ciljem postizanja i održavanja makroekonomske stabilnosti, kao i stvaranja preduslova za održiv i ubrzan ekonomski rast.

PODNOŠENJE PRIJAVAPremijer Federacije BiH ovla-

šten je da informaciju o mjera-ma Vlade FBiH u borbi protiv posljedica pandemije, s pregle-dom dostavljenih informacija o nabavkama po zaključku od

30.4.2020. godine, dostavi Par-lamentu FBiH.

Informacija o mjerama Federal-ne vlade u borbi protiv posljedica pandemije, sa izvještajima federal-nih uprava, federalnih upravnih organizacija, federalnih ministar-stava i drugih federalnih institu-cija o postupcima javnih nabavki provedenim od usvajanja Odluke o proglašenju stanja nesreće uzroko-vane pojavom koronavirusa (CO-VID-19) na području Federacije BiH, bit će objavljena na web stra-nici Vlade FBiH.

Federalna ministrica �nansija Jelka Milićević pozvala je sve pri-vredne subjekte koji ispunjavaju uslove propisane Zakonom o ubla-žavanju negativnih ekonomskih posljedica da zahtjev za subvenci-oniranje doprinosa na minimalnu plaću za april ove godine podnesu Poreznoj upravi Federacije BiH do 29. maja.

- Zakonom je definirano da privredni subjekti podnose za-htjev Poreznoj upravi do 10. u mjesecu za subvencije doprino-sa na plaće za prethodni mjesec. Kako je zakon tek stupio na sna-gu i počeo s primjenom, gospo-darski subjekti nemaju vremena da to učine do 10. maja, Vlada FBiH je produžila rok za podno-šenje tih zahtjeva do 29. maja, pojasnila je ministrica Milićević.

Federalna ministrica ističe kako je ovo prilika da bude iskorišteno pravo ostvareno Zakonom o ubla-žavanju negativnih ekonomskih posljedica, ali napominje da se produžetak roka odnosi samo na podnošenje zahtjeva za subvenci-oniranje minimalnih plaća za april 2020. godine.

Cijela procedura i instrukcija za podnošenje ovih zahtjeva bit će objavljena na internet stranici Porezne uprave FBiH. n

Jelka Milićević

Predsjedavajući Vijeća ministara Zo-ran Tegeltija razgovarao je 7. maja u Sarajevu sa premijerom RS Radova-nom Viškovićem i premijerom FBiH Fadilom Novalićem. Razgovarano je o trenutnoj zdravstveno-epidemi-ološkoj i ekonomskoj situaciji u BiH u kontekstu preduzimanja neophodnih socio-ekonomskih mjera kao odgovo-ra na krizu nastalu usljed pandemije koronavirusa.Na sastanku je usaglašeno nekoliko urgentnih mjera. U kontekstu zajed-ničkog i koordiniranog odgovora na socio-ekonomsku krizu prouzrokovanu virusom korona, učesnici sastanka su se usaglasili da će se u budućem periodu ubrzano raditi na de�nisanju mjera te zajedničkom nastupu prema međuna-rodnim �nansijskim institucijama kako

bi se zajednički obezbijedila povoljna �nansijska sredstva i pokrenuo veliki investicioni ciklus u BiH, te na taj način ojačao.Usvojena je inicijativa premijera FBiH Fadila Novalića koju je nedavno upu-tio Zoranu Tegeltiji za izmjenu Odluke

o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg, kako bi se podsta-kla domaća privreda i osigurala zna-čajna pomoć i spašavanje velikog broja radnih mjesta u novonastaloj situaciji uzrokovanoj povodom širenja korona-virusa COVID-19.

Ko je bio za, a ko protiv

zakonaKorona-zakon je dobio zeleno svjetlo u Domu naroda Parla-menta FBiH te je mogao krenuti u primjenu. Za usvajanje zakona su glasala 32 delegata, protiv je bilo 15 i tri delegata su bila suzdržana. Kada je riječ o strankama, za usva-janje zakona su bili delegati SDA, SBB-a, DF-a, HDZ-a, Goraždanske priče, SBiH te SNSD Srpska lista. Protiv su bili delegati iz Naroda i pravde, SDP-a, Naše stranke, A-SDA, PDA te Damir Marjanović kao samostalni delegat.Ranije je u Zastupničkom domu koro-na-zakon prošao uz minimalan broj potrebnih glasova, a bilo ih je 50.

Usvojena incijativa u korist domaćih �rmi

Doći će vrijeme kada ćete opet na službeni put.Kao i do sada, Sberbank BH će biti uz vas.

22 23

B A N K O M AT


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

SBERBANK NAJINOVATIVNIJA BANKA U SREDNJOJ I ISTOČNOJ EVROPI

Sberbank je drugu godinu zaredom pro-glašena najinovativnijom bankom u Srednjoj i Istočnoj Evropi, prema specijalizovanom časopi-su Global Finance. Sberbank je prepoznata kao najinovativnija banka nakon što je razmotreno 16 visokotehnoloških projekata za građane i kor-porativne klijente koji su implementirani u po-slovnicama banke, a uključuju personalizovano korisničko iskustvo na bankomatima Sberbank zasnovano na umjetnoj inteligenciji (AI), perso-nalizaciju aplikacije Sberbank Online zasnovanu na umjetnoj inteligenciji (AI), online otvaranje računa za preduzetnike, kao i druge inovativne usluge.

I za Sberbank BH protekla godina je obilje-žena inovacijama. Još od januara 2019. godine klijenti mobilnom bankarstvu mogu pristupi-ti putem praktične identi�kacije prepoznavanja lica ili otiskom prsta, čime je Sberbank BH bila prva banka u Bosni i Hercegovini koja koristi Face ID i Finger ID tehnologiju.

Naredna inovativna funkcionalnost odnosi se na platformu koja korisnicima omogućava da na jednostavniji način postanu klijenti Banke, i da sa njom ostanu u dugoročnom kontaktu. Plat-forma je povezana sa službenim Viber kanalom Sberbank BH koja kroz veselu i digitalnu ko-munikaciju klijente poziva na otvaranje tekućeg računa putem sel�e fotogra�je.

I treća, ali ništa manje važna inovacija se odnosi na uvođenje nove generacije bankomata koji nude uslugu beskontaktnog podizanja go-tovine. Sberbank BH je prva na bh. tržištu po-nudila ovu opciju koja nudi dodatnu sigurnost jer ne postoji opasnost da bankomat „proguta karticu“. Ova inovativna usluga, osim klijentima Sberbank BH, dostupna je i klijentima drugih banaka koji posjeduju karticu za beskontaktno plaćanje.

PODRŠKA RAIFFEISEN BANKE UDRUŽENJIMA UKUPNE

VRIJEDNOSTI PREKO 42.000 KM- Zadovoljstvo mi je što smo u prilici

donirati sredstva udruženjima koja inače redovno podržavamo te smo tokom godina saradnje kroz različite projekte razvili istin-ski prijateljski odnos sa ova tri udruženja koja obavljaju izniman i nadasve plemenit posao. Posebno me raduje činjenica da je zbog skoro dvostrukog broja transakcija u 2019. godini iznos za podršku udruženjima u okviru ove aktivnosti značajno veći. Vje-rujem da će donirana sredstva biti od kori-sti udruženjima a naročito imajući u vidu izazove koje je sa sobom donijela pandemija s kojom se svi trenutno suočavamo, izjavio

Sarajevo je porastao za 20,8% u odnosu na mart, što je prije svega pokazatelj svjesnosti i odgovornosti naših klijenata prema aktuel-

noj epidemiološkoj situaciji, istakao je Denis Omeragić, direktor odjela Upravljanja retail proizvodima u Addiko Bank Sarajevo, te istakao da je najveći rast, oko 25% zabilježen u regijama Sarajevo i Tuzla.

- Što se tiče Addiko Bank ad Banja Luka, najveći rast ostvaren je na području regije Ba-nja Luka i on je oko 22%. Ako posmatramo banku u cjelini, zabilježili smo rast aktivnih klijenata Addiko Mobile usluge od 17% u aprilu u odnosu na mart, istakla je Milka Čađo, direktorica odjela Upravljanja retail proizvodima u Addiko Bank Banja Luka.

Aplikacija Addiko Mobile je u potpunosti prilagođena klijentima i omogućava jednostav-no korištenje i pregled proizvoda i usluga Banke koje klijent koristi.

RAČUNI UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE AKTIVNI U BBI BANCI

Klijenti BBI banke, �zičke i pravne osobe, ubuduće sve uplate indirektnih poreza, kao i ostalih prihoda i taksi, namijenjene Upravi za indirektno oporezivanje (UINO) mogu obaviti putem računa UINO u Bosna Bank Internatio-nal d.d. Sarajevo.

je Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke.

Rai�eisen banka od 2017. godine od svake transakcije plaćanja Rai�eisen Mastercard Sho-pping karticom s oznakom MC World izdvaja 0,10 KM u dobrotvorne svrhe. Na ovaj način klijenti svakom transakcijom koju naprave ovom karticom indirektno pomažu rad udruženja Srce

za djecu koja boluju od raka FBiH, Sumero, te SOS Dječija sela BiH. Tokom 2019. godine je po ovom osnovu izdvojeno više od 42.000 KM koje će u jednakom iznosu biti raspoređene i donirane za ova tri udruženja.

Rai�eisen banka na različite načine uspješno sarađuje s tri pomenute organizacije već niz go-dina, a pored �nansijske podrške menadžment i zaposlenici Banke nastoje podržati njihov rad kroz volonterske aktivnosti. Prateći principe svoje strategije održivosti, dugoročno opredje-ljenje Banke je da posluje društveno odgovorno, a volontiranjem zaposlenici nastoje ukazati na pitanja s kojima se društvo suočava.

PORAST BROJ TRANSAKCIJA PUTEM ADDIKO MOBILE

USLUGE ZA OKO 29 POSTORezultati interne analize pokazuju značajan

rast transakcija plaćanja putem Addiko Mobi-le aplikacije. Tokom aprila je taj rast u odnosu na period prije početka krize (februar) iznosio 28,78% kod klijenata Addiko Bank Banja Luka, dok je rast kod klijenata Addiko Bank Sarajevo bio nešto veći i iznosio je 29,67%.

Osim rasta transakcija, zabilježen je i sna-žan rast broja aktivnih klijenata Addiko Mobile usluge.

- Tokom aprila broj aktivnih korisnika Addiko Mobile aplikacije u Addiko Bank

- BBI banka je strateški opredijeljena da kroz sve oblike svog poslovanja pomaže razvoj pri-vrede u BiH. Ovo je još jedan način da klijenti-ma omogućimo brže i lakše poslovanje. Naš cilj je da sve naše proizvode i usluge namijenjene pravnim subjektima približimo našim klijenti-ma, odnosno da ih učinimo što dostupnijim i u potpunosti prilagodimo njihovim potrebama, izjavila je direktorica Sektora za poslovanje s prav-nim osobama BBI banke Edina Hasečić.

Ona je istakla kako pravni subjekti zahtijeva-ju pojedinačni, prilagođen pristup svakome od njih, te da je u cilju ostvarenja kvalitetne i uspješ-ne saradnje neophodan svakodnevni kontakt.

BBI je omogućila obavljanje poslovanja pu-tem savremenih kanala komunikacije i bez po-trebe dolaska u poslovnicu, što je u današnjim okolnostima poslovanja od iznimne važnosti, saopćeno je iz Banke.

- U ovim izazovnim vremenima svim našim

klijentima omogućeno je korištenje privreme-nih moratorija i ostalih posebnih mjera koje su prilagođene otežanim uvjetima poslova-nja. Vjerujemo da ćemo zajedničkim snaga-ma uspjeti prebroditi i ovaj izazov sa kojim se susrećemo, zaključila je Hasečić.

Doći će vrijeme kada ćete opet bezbrižno putovati.Kao i do sada, Sberbank BH će biti uz vas.

24 25

A N A L I Z A


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

za banke uzimao u obzir te stoga nije bezrazložna briga za stabilnost bankarskog sektora u krizi kakva nije viđena od Velike depresije 30-ih godina prošlog vijeka.

Jer, ko će podržavati realni sektor nakon otključavanja eko-nomije, ako i same banke dođu u probleme?

KOJE SU MJERE NAJBOLJEVjerovatno su, imajući to u

vidu, i bankarski regulatori u Bo-sni i Hercegovini bili vrlo oprezni u kreiranju mjera za ublažavanje posljedica pandemije na privredu i stanovništvo ne uvodeći apso-lutni moratorij, kako je to učinila Srbija, nego koristeći selektivan i u pogledu vrste olakšica so�sticiran pristup.

Sasvim sigurno je da će za ocjenu da li su bile bolje srbijan-ske mjere ili one kakve su primi-jenjene u Bosni i Hercegovini (a koje dobrim dijelom korenspodi-raju sa mjerama koje su uvedene u Hrvatskoj) trebati vrijeme. Jer, njihov uticaj će se protegnuti ne samo na tri mjeseca ili po potrebi šest koliko će olakšice trajati nego na duži vremenski period.

Poređenja dva bankarska sekto-ra u dvije zemlje je nezahvalno, ali primjerice, srbijanski ima trenutno manju stopu „loših kredita“ nego bosanskohercegovački, 5 posto u odnosu na 7,7 posto, a što je jedan od pokazatelja koji mu u aktuelnoj situaciji, pa i u smislu apsolutnog moratorija, ide u prilog, te pruža prostor za bolje apsorbovanje bu-dućih gubitaka.

STRAH ZA LIKVIDNOST BANAKA Opredjeljenje za konzervativni

pristup, uprkos tome što su dola-zili glasovi pa i politički pristici sa zahtjevom da se uvede apsolutni moratorij, Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo, obrazložio je činjenicom da bi jedna takva mjera mogla dovesti do krize likvidnosti banaka, a da nema nekog mehanizma s kojim bi se ona mogla riješavati jer kao što je poznato Centralna banka Bosne i Hercegovine ne može štampati novac.

- Odlučili smo se na to na-kon analize strukture likvidnih

sredstava koje banke imaju i, na-ravno, planirajući sljedeći korak da pokušamo sačuvati bankarski sistem koji će biti na raspolaga-nju privredi za budući privredni rast nakon što kriza prođe, ista-kao je Mahmuzić.

Upravo zbog opreznog pristu-pa, opseg privrednih subjekata i mjera koje su uspostavljene od-lukom regulatora, neće zahvatiti veliki dio kredita kako bi to bilo u slučajevima da je uveden opći moratorij.

Nivo kredita obuhvaćenih ovim mjerama u Federacije BiH bio je, prema podacima dostupnim u vrijeme pisanja teksta, 1,4 mlrd KM, mada to nije konačna cifra, a ukupni krediti bankarskog sektora FBiH bili su na kraju 2019. godine 15,2 milijarde KM. Dakle, riječ je o 9,2 posto zahvaćenog uku-pnog kreditnog portfelja. Mjere su odobrene za 26.785 zahtjeva �zičkih lica, a 2.803 pravnih lica. U RS-u je bilo 3.777 zahtjeva u ukupnom iznosu od 519 miliona maraka. Klijenti, �zička lica, upu-tili su 3.182 zahtjeva za privremeni moratorij u ukupnom iznosu od oko 90 miliona maraka, dok su pravna lica dostavila nepunih 600 zahtjeva za obaveze od 430 mili-ona KM.

MOŽE LI REALNI SEKTOR PREMA DOLJE POVUĆI I BANKARE

Moratorij podrazumijeva pri-vremenu obustavu plaćanja oba-veza po osnovu kredita, što znači da će u dijelu likvidnosti banke

u periodu od tri mjeseca, koliko traje moratorij, biti uskraćene za novčane prilive po osnovu otpla-te kredita, odnosno pripadajućeg dijela glavnice. To predstavlja zna-čajan dio godišnjeg priliva banaka po tom osnovu, ali treba imati na umu da banke imaju prihode i po drugim osnovama – po osnovu naknada i provizija, platnih tran-sakcija i drugo.

Takođe, ne treba zaboraviti da banke kao poslovni subjekti nisu isključeni iz cjelokupne situacije koju je uzrokovao koronavirus. Mada ne direktno pogođene kao što su recimo sektori hotelijerstva i ugostiteljstva, one također jako osjećaju posljedice.

Bankarski biznis ovisi od op-ćeg makrokonomskog stanja, a ono se za vrijeme korona krize zbog oštrih restrikcija kriznih štabova uvelike pogoršalo. Po-stoje čak i strahovi da će upada-nje realnog sektora u teškoće, povući i bankarstvo te izazvati novu �nansijsku krizu.

No, i do sada se pokazalo da je prognoziranje kada je u pita-nju uticaj koronavirusne krize nezahvalno, tako da i oni koje su u njih upuštaju iznose po dva ili tri scenarija sa različitim razvojem događaja. Međutim, ono što je iz-vjesno jeste da će prihodi banaka zasigurno trpjeti.

U dijelu osnovnog bankar-skog poslovanja u BiH – kre-ditiranju, došlo je do pada koji se naročito osjetio u martu, ali u manjem obimu usporavanje

Piše Borivoje SIMIĆ

Moratorij na otplatu kredita i smanjenje ukupne eko-

nomske aktivnosti neminovno će negativno utjecati na likvidnost

banaka i skresati njihove neto do-biti, ali, ipak, očekuje se da će ovaj teret banke podnijeti bez teških posljedica.

Banke su ušle u pandemi-ja krizu sa visokim nivoom

kapitalizovanosti, likvidnosti i solventnosti tako da su vrlo dobro pripremljene za stresnu situaci-ju kakva je koronavirusna kriza. Ipak, aktualna kriza mnogo je gora nego što je ijedan stres test

Kriza i olakšice klijentima pogodit će bankarski sektor

Aktuelna kriza mnogo je gora nego što je ijedan stres test za banke uzimao u obzir pa nije bezrazložna briga za stabilnost bankarskog sektora l Da li je oprezniji pristup bio bolji od općeg

moratorija pokazat će vrijeme l Prognoziranje je kada je u pitanju uticaj koronavirus krize nezahvalno, ali je izvjesno da će prihodi banaka zasigurno trpjeti l Treba se nadati se da će NPL

ostati u prihvatljivim granicama

MOŽE LI VIŠE BANAKA ZAPLOVITI

U “CRVENO”?Jasmin Mahmuzić

26 27

A N A L I Z A


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

je pristutno od početka godine. Kao posljedica uticaja pande-mije koronavirusa, u martu je saldo ukupnih kredita narastao tek za nešto više od 50 miliona KM, odnosno za 0,25 u odnosu na februar. Prije toga, u februaru je u odnosu na januar rast bio 110 miliona KM, odnosno 0,54 posto.

PAD PRIHODA OD NAKNADA I PROVIZIJA

Centralna banka u BiH u svom biltenu za prva dva mjeseca ove go-dine navodi da je osim značajnog pada kreditne aktivnosti dodatno povećana razlika između stope kre-ditnog rasta privredi i stanovništvu.

Kao posljedica različite di-namike kreditnog rasta promi-jenjena je struktura kreditnog portfolija. Krediti privredi su u periodu februar/2019- febru-ar/2020. smanjili svoje učešće u ukupnim kreditima za 1,36 procentnih poena, a krediti

stanovništvu se povećali za 0,73 procentnih poena, tako da je njihovo učešće u ukupnim kre-ditima 48,35% na kraju febura-ra 2020. godine, navedeno je u izvještaju.

Treba imati u vidu da je kre-ditni rast, inače, bio umjeren po-sljednjih godina i stoga su banke u najnoviju krizu ušle znatno manje opterećene nego što je to bilo u krizi 2008. budući da su bile dis-ciplinirane u pogledu preuzimanja rizika.

Osim što trpe prihodi banaka po osnovu kamata, banke će se neminovno suočiti i sa padom prihoda od naknada i provizija. Korona kriza dovela je do značaj-nog pada transakcija u platnom prometu pa je tako samo u aprilu 2020. godine broj transakcija u RTGS i žirokliring sistemu sma-njen za -19,2 posto u odnosu na isti period prošle godine, a vri-jednost transakcija opala za čak -28,3 posto.

Zbog svega toga očekivati je da će prihodi banaka otanjiti, a što će se posljedično odraziti i na pro�t koji bi mogao biti manji nego što je to bio. Nije isključeno da će još neka banka uploviti u „crveno“ nakon što je u prvom kvartalu ove godine samo jedna banka od ukupno 23 bila u negativnom te-ritoriju. Ipak, mnoge banke imaju akumulirane dobiti iz ranijeg peri-oda kojima će moći pokriti gubit-ke, ukoliko ih bude.

IPAK, NI NALIK NA 2008. GODINU Banjalučki ekonomista Alek-

sandar Ljuboja je optimističan i smatra da će bankarski sektor, kao i svi ostali, ove godine pretrpjeti određeni, ali ne fatalan pad zbog epidemije virusa korona.

- Neće biti gubitaka ali će prihodi na kraju godine biti manji jer će biti preneseni u 2021. godinu zbog odgađanja po osnovu kamata, poslov-nog prometa i slično. Takođe,

potrošnja će sigurno stati tako da će dobri pomaci koje smo imali lani na kraju decembra prošle godine biti anulirani, rekao je Ljuboja i dodao da se rast bankarskog sektora može očekivati u drugom kvartalu iduće godine.

Kada je riječ o troškovima treba posebno izdvojiti troškove rezervacija za očekivane gubitke, koji su u direktnoj vezi sa kva-litetom aktive. Imajući u vidu smanjenje ekonomske aktivno-sti, porast nezaposlenosti i sma-njenje prosječne zarade koji su za očekivati kao posljedica pande-mije novog virusa korona, u bu-dućem periodu se može očekivati rast nivoa nekvalitetnih kredita, što će za posljedicu imati i veći nivo rezervacija, odnosno nižu neto dobit banaka.

No, posebne mjere koje su uvele banke, a uključuju mora-torij, grejs period i druge olak-šice, imat će ulogu amortizera i, sasvim sigurno, jednim dijelom spriječiti značajniji rast nekvali-tetne imovine koji bi u suprot-nom mogao doći od klijenata koji su zapali u teškoće.

Nadati se da će NPL ostati u prihvatljivim granicama, ali i ako dođe do određenog pove-ćanja smatram da to neće biti u

većem obimu, predviđa ekonomi-sta Ljuboja.

Zahvaljujući konzervativnom regulatornom pristupu i arhi-tekturi regulative tzv. bankarske unije koja je iz Evrope prenesena u domaće zakonodavstvo, bosan-skohercegovački bankarski sektor dočekao je novu krizu uzrokova-nu pandemijom virusa potpuno spreman, znatno spremniji nego što je to bilo u vrijeme krize koja je počela 2008. godine.

TREBAT ĆE I VJETAR U LEĐAOptimizam ulijeva jaka likvid-

na pozicija banaka u pretkriznom periodu, izražena kroz visok nivo likvidne aktive koja bi trebalo da omogući bankama da se na uspje-šan način izbore sa umanjenim prilivima sredstava tokom trajanja posebnih mjera.

Pokazatelji u smislu kapitalnih zahtjeva i likvidnosti bili su prije ulaska u krizu vrlo dobri, čini se nikad bolji. Sve banke su konti-nuirano ispunjavale zadane uslove održavanja pozicije likvidnosti, odnosno održavanja novčanih sredstava iznad propisanog mini-malnog iznosa.

U Federaciji BiH je stopa regulatornog kapitala na dan 31.12.2019. godine iznosila 17,9% i za oko 50 posto veća u

odnosu na zakonom propisani minimum od 12 posto. U Repu-blici Srpskoj bila je 18,3 posto.

Drugi pokazatelj, stopa fi-nansijske poluge, kao odnos osnovnog kapitala i mjere uku-pne izloženosti, takođe je bio je dobar. Stopa �nansijske poluge na nivou bankarskog sektora FBiH na dan 31.12.2019. go-dine iznosila je 10,5% i veća je za 0,4 procentna poena u od-nosu na kraj 2018. godine. Sa 31.12.2019. godine, pet banaka imalo je stopu �nansijske poluge iznad, a deset banaka ispod pro-sjeka bankarskog sektora FBiH. U RS- u stopa �nansijske poluge banaka iznosila je 10,4 posto.

Kad je u pitanju likvid-nost, minimalni koeficijent pokrića likvidnosti (LCR) je sa 31.12.2019. godine LCR na nivou bankarskog sektora FBiH iznosio 286%. Sve banke u bankarskom sektoru FBiH sa stanjem na dan 31.12.2019. go-dine ispunjavale su zahtjeve u pogledu LCR-a, a većina banaka značajno iznad propisanog mi-nimuma. U RS-u su takođe sve banke imale LCR iznad propi-sanog iznosa, a pojedinačno po bankama zbirni LCR izražen u KM kretao se od 112 posto do 902 posto.

Uprkos dobrim performansama sa kojim je ušao u krizu, bankarski sektor, a sa njim i privreda trebat će nužni vjetar u leđa u mjesecima koji dolaze. U tome bi mogla zna-čajno pomoći regulatorna mjera koja su najavili regulatori, a odnosi se na tretman promjene likvidno-snih zahtjeva koji treba da dovedu do toga da će banke, kako je najav-ljeno u Federaciji BiH, imati mo-gućnost da plasiraju više od 2 mlrd KM u dugoročne kredite iz svojih trenutnih kratkoročnih izvora.

Nakon svega rečenog za oče-kivati je da će uprkos teškoćama s kojima se suočava, bankarski sektor, iako sa “tanjim” brojkama nego prošlih godina, uspjeti oču-vati svoju likvidnost i performanse, a time i sposobnost da pomogne privredni oporavak kojemu će podrška banaka sa popuštanjem zdravstvenih mjera biti itekako potrebna. n

Banke u Bosni i Hercegovini su vrlo oprezne u pogledu procje-na uticaja koronavirusa na njihovo poslovanje, ali evidendno očekuju da će njihove performanse biti pogođene, a sa njime i krajnji �nansijski rezultat.Iz NLB Banke d.d. Sarajevu naveli su da bi koronavirus mogao imati negativan utjecaj na kreditni portfelj, kvalitet �nansij-ske imovine, dodatna umanjenja vrijednosti i rezervisanja banke. Novonastale okolnosti mogu postaviti izazove pred poslovanje Banke zbog mjera i politika koje su držav-na tijela već provela, kao i dodatnih mjera i politika koje bi mogla tek da provedu u budućnosti. Takve mjere i politike mogu značajno poremetiti poslovne aktivnosti Banke. Banka procjenjuje da bi koronavirus mogao imati negativan utjecaj na kreditni portfelj, kvalitet �nansijske imovine, dodatna umanjenja vri-jednosti, rezervisanja itd. Opseg utjecaja na �nansij-ske rezultate Banke trenutno nije moguće procijeniti s visokim stepenom sigurnosti, ali rukovodsvo Banke vjeruje da mogući negativni efekti izazvani COVID-19 neće značajno utjecati na njenu likvidnost i kapitalnu adekvatnost, odnosno na kontinuitet poslovanja Ban-ke, navodi se izvještaju banke uz opasku da još uvijek postoji visoki stepen neizvjesnosti koji je vezan za buduće događaje koji će nastati kao posljedica koronavirusa.

Međutim, kako je koronavirus uticao najbolje se vidi po re-zultatima banke-majke NLB grupe, koja je u prvom kvartalu 2020. godine nakon oporezivanja ostvarila dobit od 18,3 miliona eura, što je za 39,6 miliona eura ili 68 posto niže u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.Presudan uticaj na rezultat imala je apidemija COVID-19 zbog koje su u prvom tromjesečju 2020. uspostavljena nova kre-ditna umanjenja i rezerviranja u ukupnom neto iznosu od 24,5 miliona eura.U Addiko banci a.d. Banja Luka takođe kažu da je teško proci-jeniti eventualne efekte olkašica na �nansijsku poziciju banke jer se situacija mijenja iz dana u dan. Dugoročno gledano, posljedice mogu uticati na obim trgovanja, tokove gotovine i pro�tabilnost, navodi se u revizorskom izvještaju banke. U Komercijalnoj banci ad.d. Banja Luka kažu da je veliki izazov predvidjeti pun uticaj i trajanje ekonomskih efekata pende-mije COVID-19. Rukovodstvo banke vjeruje da mogući negativni efekti izazvani virusnom krizom neće uticati značajno na njenu likvidnost i kapitalnu adekvatnost, odnosno na kontinuitet poslovanja banke. S ozbirom na mjere koje je utvrdio regualtor, takođe je teško sa visokim nivoom sigurnosti utvrditi efekte epidemije na �nansijsku poziciju i performanse poslovanja banke.

Negativan uticaj na kreditni portfelj i kvalitet imovine

Aleksandar Ljuboja

28 29

O T V O R E N O


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

Nakon prvog udara izazva-nog pandemijom virusa

COVID-19 čini se da smo ušli u mirniju fazu u kojoj je moguće dati i neke utemeljenije ocjene o dubini poremećaja sa kojim smo se susreli ali i iznijeti očekivanja vezana za izlazak iz ove situacije. Uz molbu da ostavimo po strani zdravstveni i fokusiramo se pri-marno na ekonomski aspekt po-remećaja, razgovaramo sa prof.dr. Izudinom Kešetovićem , priznatim ekspertom u oblasti finansija.

• Gospodine Kešetoviću, veoma su kontradiktorne ocjene o kvalitetu i mogućim dometima takozvanih korona-zakona ili korona-mjera u Bosni i Herce-govini. Kakvo je Vaše mišljenje o njima, koliko su ti propisi dobri i daju li Vam nadu da nas uspješno mogu izvući iz krize?

- Treba dati objektivnu ocjenu. U principu, posegnulo se za mje-rama koje su standardne. Radi se o preraspodjeli sredstava budžeta putem rebalansa. Zatim, stvara se fond novčanih sredstava za sani-ranje gubitka radnih mjesta. I na kraju se pokušava sa garancijskim fondovima obezbijediti kredit-na sredstva banaka privrednom sektoru.

Jednostavno, radi se o „klišeu„ koji je prihvaćen i u čemu nema ni-šta sporno. Suština će se pokazati u izvedbenom obliku, jer svaki oblik preraspodjele nosi i rizike. Prve oblike rizika mogli smo vidjeti u suspenziji redovnih procedura jav-nih nabavki. Rizik gubitka radnih mjesta je prenesen na privatni sek-tor, dok je javna uprava zaštićena stečenim pravom. Penzioneri su kolateralna šteta uništenog penzi-onog fonda. Priča o garancijskim fondovima i razvojnoj banci, na našu nesreću, uvijek je završavala sa velikim kriminalom i prevara-ma. Ostale mjere u formi suspen-zije, odgode ili reprogramiranja bi bile normalne i u najnormalnijim bosanskohercegovačkim prilikama da se ima više sluha za probleme preduzeća i građana.

STVORILI SMO SUROGAT• Da li smo, umjesto izvora

kvalitetnijih rješenja, olako po-segnuli za takozvanim virmani-sanjem javnog novca i propustili neke šanse?

- Princip tzv. virmanisanja je na-stao u budžetskom sistemu između ili u okviru pojedinih budžetskih pozicija. Umjesto principa speci-�kacije pozicija, uveli smo razne oblike koji su kasnije imenovani kao tzv. grantovi, kao specijalni oblici �nansiranja, najčešće kao donacije iz ino-izvora. Mi smo,

kao i sve drugo, to bukvalno shva-tili i pretvorili u formu koja nema veze sa projektnim �nansiranjem i trošenjem javnog novca. Dobili smo jedan surogat. Ustvari, ozako-nili smo pljačku.

Nešto slično nam se desilo i dešava sa blokiranim računima i supstitucijom istih sa tzv. „sindi-kalnim računima“. To pokazuje da su narušeni principi �nansijske i �-skalne politike. Mi smo propustili šansu da razvijamo sistem regulaci-je, nadzora i kontrole. Umjesto da ovaj sistem postane rješenje, isti je postao problem, počev od �nansij-skog sektora do javnog i privatnog sektora privrede. Rezultat toga je da nam je revizija izgubila svaki smisao, dok je upravljanje rizicima izgubilo bilo kakvu potrebu. Po-sljedice su nesagledive. Rezultat je haos koji se manifestuje kroz neli-kvidnost i nesolventnost. Postupci stečaja dolaze suviše kasno kada je sve dovedeno u tešku situaciju. Pri-mjeri su brojni.

• Kako tumačite apsti-nenciju državnih organa Bosne i Hercegovine u traženju rješenja i činjenicu da sve bitne poteze povlače niži nivoi vlasti?

- Pogrešno bi bilo reći da se radi o apstinenciji državnih orga-na. Ovdje se više može reći da se radi o neznanju i nesposobnosti. Primjer nam je bio veoma uspješni ministar Šarović. Prije bi se reklo

Prof. dr. Izudin Kešetović

Rizik gubitka radnih mjesta je prenesen na privatni sektor, dok je javna uprava zaštićena stečenim pravom l Propustili smo šansu da razvijamo sistem regulacije, nadzora i kontrole a rezultat toga je da nam je revizija izgubila svaki smisao, dok je upravljanje rizicima izgubilo bilo kakvu potrebu.

Posljedice su nesagledive l Nama treba državna strategija za različite oblasti i treba nam jaka državna razvojna banka l Prvo što bih predložio je da sav regulacioni mehanizam �nansijskih

institucija sa entiteta pređe na Centralnu banku BiH, a drugo - da se uspostavi sistem �nansijske discipline, što podrazumijeva promjenu i primjenu Zakona o �nansijskom poslovanju i donošenje

novog Zakona o stečajnom postupku

LOŠE KREIRANIM RJEŠENJIMA OZAKONILI

SMO PLJAČKU

30 31

O T V O R E N O


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

o nekompetenciji mnogih koji su na čelu državnih i entitetskih insti-tucija. Spisak takvih bi bio podug. Spisak onih kompetentnih, po mom mišljenju, bio bi skroman. Ovo sa nižim organima se može dvojako shvatiti. Prvo u tome što se prave “dvije države pod istim krovom“ i drugo gdje se lokalne razine vlasti ponašaju kao vlasnici feuda bez poštovanja principa nad-ležnosti i primjene principa lokal-ne uprave i samouprave. Stvoren je jedan nee�kasan sistem koji nema ništa zajedničko sa principima tzv. �skalnog federalizma. Zato se pri-ča o tzv. lažnom unitarizmu, o po-trebi postojanja i uvođenja novih entiteta, ukidanju ili reduciranju nadležnosti kantona i općinama kao mjestima gdje građani uprav-ljaju i samoupravljaju.

BITNO JE ZAUSTAVITI DESTRUKCIJU

• Da li je rješenje stvaranje makroekonomskog okvira na ni-vou Bosne i Hercegovine i, ako je odgovor pozitivan, koji bi bili njegovi osnovni pozitivni efekti?

- Stvaranje makroekonomskog okvira se javlja kao izraz potrebe, a ne nečega što bi bilo nametnuto. Kroz povijest sve je nastajalo kao izraz potrebe. Nadati je se da će tako biti u BiH jer je ovo vrhunac destrukcije države čija je rezultan-ta siromaštvo i iseljenje građanja u uređene države. Pozitivan efekat bi bio ogroman.

Kriza sama po sebi pogađa sve, kako razvijene tako i manje razvijene ekonomije, kako boga-tije tako i siromašnije. Suština je u tome da oni koji su razvijeniji i imaju izgrađene institucije siste-ma lakše saniraju posljedice krize i brže sprovode promjene. Kriza u principu otkriva loše strane javnog i privatnog sektora. Stoga su svi u zabludi ako očekuju da će se pro-mjene desiti „same od sebe“.

• Dijelite li optimizam izvršne vlasti i uvjerenja da u dogledno vrijeme možemo nado-knaditi svu ekonomsku štetu, pa čak u konačnici i ostvariti rast?

- Svakako dijelim optimizam koji je sasvim realan pod uslo-vom da se promjene dogode. Za promjene je potreban ogroman

napor. Taj napor se ogleda u tome da se shvati da su stečene pozicije samo prividne i trenutne. Osnov-no izvorište promjena u Bosni i Hercegovini je u jačanju izvorne demokratije. Korjenite promjene u političkom sistemu su nužnost. U protivnom, država Bosna i Her-cegovina će nastaviti ono što smo imali u prethodne 24 godine koje su obilježile dvije krize u približno istim vremenskim razmacima, od 12 godina. Naredni period od 5 do 7 godina bi trebao biti šansa da se DBP dvostruko poveća, da se dvostruko povećaju plate i penzi-je, da broj zaposlenih naraste istom progresijom i da se izvrši korjenita promjena sistema javnog obrazo-vanja, javnog zdravstva i socijalne politike, bezbjednosno-sigurno-snih struktura, sudstva i tužilaštva.

KAKO IZ ZAČARANOG KRUGA?• Koji biste pravac za

izlazak iz ekonomske krize Vi sugerirali?

- Teško je to sublimirati u jed-nom odgovoru. Ipak, neki potezi se mogu brzo povući:• Povećati kreditnu ekspanziju;• Smanjiti ili svesti na najmanju

mjeru gotovinski platni pro-met uz strogu �skalizaciju (iz-davanje računa u gotovinskom plaćanju);

• Uvođenje instrumenata obe-zbjeđenja plaćanja (avalirana mjenica);

• Sprovođenje sistema poravna-nja dugova u sudskom predste-čajnom postupku, što zahtijeva usvajanje Zakona o stečaju koji je u parlamentarnoj proceduri;

• Efikasnost ubiranja javnih prihoda;

• Fiskalno rasterećenje privrede i stanovništva;

• Finansijska i �skalna disciplina;• Jačanje poreske administracije.

• Interesantno je, gospodi-ne Kešetoviću, da nam je aktu-elna situacija ukazala na značaj agrara. Naglo su se, istini za vo-lju znatno ozbiljnije u Republi-ci Srpskoj nego u ostatku BiH, pojavila sredstva potpore, poti-caji, olakšice za poljoprivredne proizvođače... Očekujete li da bi takvo opredjeljenje moglo opsta-ti i u budućnosti?

- U svakom slučaju je to za pohvaliti. Generalno ne postoji strategija razvoja poljoprivrede i energetike. Priča o“ boljem ili loši-jem“ entitetu je isprazna i suvišna. Nama treba državna strategija za oblast poljoprivrede i energetike. Treba nam jaka državna razvojna banka. Treba nam vlastiti koncept razvoja uvažavajući i interese su-sjednih država i okruženja. Posto-jeći koncept je istrošen i prošao mu je rok trajanja.

EFIKASNO UPTAVLJATI JAVNIM DUGOM

• Mislite li da smo propu-stili šansu da napravimo ozbilj-nije zahvate u poreskom sistemu i javnim �nansijama i koje kora-ke biste predložili?

- Sektor javnih �nansija je naj-ranjiviji. Rekli bismo s pravom „slaba karika sistema“. To bi znači-lo korjenitu reformu javne uprave koja bi se morala prepoloviti (sma-njiti) kroz:• Reduciranje broja zaposlenih; • Ukidanje ili promjenu načina

�nansiranja institucija kao što su: agencije, direkcije, zavodi, službe i slično;

• Promjenu koncepta raspodjele javnih prihoda i drugačije de-�nisanje nadležnosti pojedinih nivoa vlasti;

• Jačanje lokalne uprave i samouprave;

• Veću ulogu civilnog društva.I na kraju, ostaje potreba za e�-

kasnim mehanizmom za upravlja-nje javnim dugom. Ovaj problem javnog duga nije ravnomjerno tre-tiran na nivou entiteta i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine. To se posebno odnosi na visinu unutraš-njeg duga u funkciji održavanja likvidnosti.

Priča o niskom nivou zaduže-nosti bi se morala posmatrati kroz princip „dobrog ili lošeg duga“. Dug u principu nije niti dobar niti loš. Zlatno pravilo duga je da se treba zaduživati samo za ono što donosi efekat i pridonosi e�ka-snosti. Stoga je priča o primarnoj emisiji ili emisiji novca bez pokrića druga strana priče zaduživanja radi tekuće potrošnje. Prioritet moraju biti investicije i razvoj. Fiskalna politika države mora dati odgovor

na pitanje kako alocirati resurse, tj. kako podijeliti javne i privat-ne aktivnosti i kako iskoristiti ne-dovoljno iskorištene resurse onih koji su nezaposleni, nedovoljno zaposleni i pogrešno zaposleni; odnosno kako iskoristiti prirodne potencijale i stvoreno društveno bogatstvo.

Poreski sistem je posebna priča. Svaka od mjera bi trebala dovesti do toga da se obezbijedi pravna sigurnost svih subjekata u sistemu oporezivanja i zamijeni postojeći sistem koji bi se mogao nazvati „poreskom prašumom“. Na taj na-čin bi se pojačala funkcija države u javnom sektoru usluga.

Promjene u sistemu doprinosa se zasnivaju na sljedećem:

- doprinosi za zdravstvo se ukidaju;

- doprinosi za nezaposlene se ukidaju.

Moj prijedlog zasniva se na zbir-noj stopi na neto plate od 36,06%, tj. sa stopom na bruto plate od 23% i zadržavanje doprinosa na dohodak uz povećanje ličnog od-bitka na iznos 70% prosječne plate i uvođenje progresivnih stopa od 10, 15 i 20%. Pošto bi se prešlo na sistem �nansiranja zdravstva iz poreza, to podrazumijeva da zdravstvene usluge bude dostupne svim građanima. Indirektno će se izbjeći praksa prekida tzv. „�ktiv-ne nezaposlenosti” radi ostvariva-nja prava na zdravstvenu zaštitu. Ovakva praksa postoji u mnogim

zemljama. To smo se mogli uvjeri-ti kao nikada sada kada nas je za-hvatila pandemija. Uloga javnog zdravstva kao i javnog obrazovanja mora biti prioritet.

ULOGA BANAKA JE KLJUČNA• Kakva je, po Vama, uloga

poslovnih banaka i da li je ona adekvatna aktuelnom i budućem stanju?

- Po meni, uloga poslovnih banaka je ključna. To podrazu-mijeva mnoge mjere u finan-sijskom sektoru jer postojeći monetarno-bankarski okvir nam ne odgovara.

Objektivno, snaga bankarskog sektora se krije u depozitnoj struk-turi banaka kao posljedica teško stečenog povjerenja naslijeđenog iz propale i teško raspoložive devizne štednje iz prethodnog sistema.

Rješenje se nalazi u monetarnoj teoriji i pitanju kako povećati KP= kreditni potencijal koji je rezultan-ta fondova (kapitala) međubankar-skih kredita, depozitne strukture i obavezne rezerve. Rezultanta ovih procesa se javlja u povećanoj nov-čanoj masi: M1 i M2 kao posljedica kreditne multiplikacije i stvaranja kreditnog novca. Varijable koje se odnose na kapitaliziranost banaka i međubankarske kredite su u ru-kama vlasnika banaka, gdje se u najvećem obimu ili dominantno javljaju strane banke. Depozitna struktura je u najvećem obimu u rukama građana kao štednja ili

novčanih sredstava koja se nalaze na računima preduzeća ili javno-pravnih tijela (države). U ovoj lekciji se kriju veoma praktična rješenja koja bi sistemskim pri-stupom mogla pomoći rješavanju najvećeg problema realnog sektora, stanovništva, privrede i države.

Rezultati ovih procesa su kon-kretno vidljivi i mogu se mjeriti kroz monetarni pregled depozitne strukture i kredita koje objavljuje Centralna banka Bosne i Hercego-vine. Podaci iz 2019. pokazuju da su ukupni depoziti banaka bili 23 milijarde KM, od čega je štednja stanovništva 12,8 milijardi KM. Krediti su oko 20 milijardi KM.

Znači, ima prostora u jačanju depozitne strukture minimalno do nivoa DBP koji iznosi oko 34 mili-jarde KM i kredita za najmanje 10 milijardi KM.

Neiskorišteni resursi �nansij-skog sektora su i:• Industrija osiguranja;• Razvoj tržišta novca;• Razvoj tržišta kapitala;• Formiranje i širenje štednih za-

druga i štedionica.

• Kakvo je Vaše mišljenje o ulozi banaka u aktuelnim po-kušajima sanacije krize izazvane koronaviurusom? Da li im je do-dijeljena prava uloga ili se moglo učiniti drugačije ili više?

- Iskreno govoreći, nadao sam se da će biti više prepoznata ulo-ga banaka u ovakvim uslovima. Banke su u krizi 2008. bile dio „problema“. Sada su, po meni, dio „ rješenja“. Za to postoje objašnjenja.

Jedno leži u, od strane nosioca vlasti, nedovoljnom poznavanju značaja �nansijskog sistema. Ban-ke nisu „krive“ što je bankarski sistem bankocentričan. Krivi su nosioci vlasti i javnih politika koji ne žele ili ne znaju da nađu rje-šenja. Takva situacija je dovela do toga da više nismo �nansijsko trži-šte u nastajanju. Naprotiv, postaje-mo �nansijsko tržište u nestajanju. Razlozi su razni, a jedan od njih je što se nije seriozno pristupilo jačanju regulativnih institucija �-nansijskog sistema i razvoja tržišta novca i kapitala. Najbolje se to vidi kroz promet naših berzi i operacije

32 33

O T V O R E N O


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

koje se izvode na �nansijskom trži-štu. Odsustvo korporativnog siste-ma organizacije privrede nije dalo prostora za razvoj derivata �nansij-skog tržišta, prije svega vlasničkih vrijednosnih papira. To determi-niše način mobilizacije kapitala. Ustvari, realni sektor (domaćin-stva, privreda, javno-pravna tijela) su većinom upućeni na bankarske kredite.

U takvim uslovima sav teret pada na banke od kojih se ponekad traži nemoguća misija. Očekivao sam u uslovima krize da država popravi bilansnu strukturu preu-zimanjem dijela neperformansne (rizične) aktive (pasive) s jedne, i povećanja depozitne strukture (ak-tive) s druge strane kako bi banke oslobodile više kreditnog potenci-jala. Nisam siguran koliki će biti efekti sa garancijskim fondovima jer zaposleni u entitetskim razvoj-nim bankama malo imaju veze sa bankarstvom osim u onim sluča-jevima kada za njih sve poslove obave poslovne banke. Ustvari, en-titetske razvojne banke su upitne iz više razloga. Pravi partner bi bila snažna državna razvojna banka sa snažnim izvorima sredstava. Patu-ljaste entitetske banke su veći teret i prave više štete nego što od njih ima koristi. Stvaraju asimetričnu poslovnu situaciju i ponašaju se kao sredstvo u rukama birokrat-ske vlasti.

Treba podsjetiti da bi trebali iskoristiti prednost što su domaće banke kapitalizirane pretežno od ino banaka. Razlika je u tome što će države gdje su sjedišta „majki banaka“ iste jačati. Mogao bi se iskoristiti obrnuti proces koji se javio 2008. godine. Tada su se „majke banke“ razduživale. Sada bi to mogao biti obrnuti proces da se domaće banke BiH zaduže kod svojih „majki“ i da donesu du-goročni investicioni kapital, toliko potreban privredi.

Mišljenja sam da bi regulativ-ne institucije bankarskog sistema trebale uskladiti svoje odluke sa realnim, pri čemu bi trebalo vodi-ti o sistemskom riziku u bankar-skom sektoru. U neku ruku to je i urađeno, što je dobro. Nije dobro da politički subjekti preko svojih rukovodnih kadrova narušavaju

neovisnost supervizije. To bi bila loša praksa, kao i praksa da se ad-ministrativno reguliraju kamatne stope. Za to postoje drugi meha-nizmi. Oni su u jačanju konkuren-cije izvan bankarskog sektora.

ULAZAK U PRIMARNU EMISIJU JE NEDOSANJANI SAN

• Nedavno ste pokušaj ula-ska u primarnu emisiju nazvali nedosanjanim snom političkih elita. Mislite li da je opasnost prošla?

- Ta priča se ciklično javlja, obično kada nosioci vlasti i jav-nih politika iskoriste sve svoje „mogućnosti“. Na počeku ra-zvoja novčanog sistema postojala je priča o alhemiji proizvodnje i uvoza zlata. Prestankom sistema zlatnog važenja i prelazak na si-stem papirne valute i tzv. fidu-cijarnog novca, javlja se želja za kreiranjem primarnog novca. U našim uslovima je ona posebno interesantna jer budi sjećanja na monetarni sistem koji smo na-slijedili. Isti je bio u haosu prije rata, da bi se u ratu taj monetarni sistem skroz raspao. Poslužio je za neviđenu pljačku i ratnu de-strukciju. Kako smo uspjeli podi-ći povjerenje u bankarski sistem, tako bi trebali graditi monetarni sistem.

Inače, prijedlozi koje čujemo su neutemeljeni i bili bi štetni. Stoga, prvo što bih predložio je da sav regulacioni mehanizam �nan-sijskih institucija sa entiteta pređe na Centralnu banku BiH.

Drugo što bi predložio je da se uspostavi sistem �nansijske disci-pline. To podrazumijeva promjenu i primjenu Zakona o �nansijskom poslovanju i donošenje novog Za-kona o stečajnom postupku.

Ako znamo osnovne postavke monetarnog sistema BiH koji po-čiva na principu da nema moguć-nost kreiranja primarnog novca, onda se instrumentarij monetarne politike reducira. Naime, radi se o potraživanju koje stvara sama centralna banka kreditiranjem države i poslovnih banka. Sistem stvaranja novca se odvija putem multiplikatora i to za primarni novac centralne banke i kredit-ni novac poslovnih banka. Stoga sva priča o deviznim rezervama kao rezervnim valutama za emi-suju KM prestaje. Razlog je jer se ovim mehanizmom čuva kon-vertibilnost KM koja je čvrstvo vezana za euro u zadanom parite-tu. Princip je poznat kao pravilo zlatnog pokrića ili pokrića u kon-vertibilnim rezervnim valutama. Ideje koje se javljaju da se napusti ovaj princip su nerealne imajući na umu karakter bh. ekonomije. Sve što bi moglo biti vezano za samu ideju promjene karaktera primjene instrumenata monetar-ne politike moglo bi se kretati u ravni primjene drugog instrumen-ta koji se rijetko koristi. Radi se o selektivnoj kreditnoj politici koja bi se sprovodila preko centralne, a bila bi zasnovana na mogućno-sti �nansiranja proizvodnje roba i usluga.

Odgovor bi bio u tome da se nađu mehanizmi „poništavanja„ novca na kraju ciklusa reprodukci-je kada se na strani ponude stvaraju robe. Takav mehanizam je koristi-la Narodna banka SFR Jugoslavije kada je �nansirala pojedine sekto-re i grane proizvodnje. Naprimjer, proizvodnju poljoprivrednih proi-zvoda u periodu ciklusa reproduk-cije do jedne godine dana. Praksa se odnosila i na investicije koje su imale brzi rast proizvodnje roba i usluga. U našim uslovima ovaj koncept �nansiranja bi se mogao realizirati pod uslovom postojanja razvojne banke ili specijalizovanih banka za pojedine sektore. Predu-slov tome bi bio u postojanju sek-torskih politika na nivou države. Ujedno to bi bio garant očuvanja monetarne stabilnosti i rasta eko-nomije kao jednog od prioritetnih ciljeva ekonomske politike.

Mogućnosti korištenja oba-vezne rezerve kao instrumenta monetarne politike su ograničene zbog samog karaktera bankarskog sistema. Rezerve likvidnosti koje formiraju banke i obavezne rezer-ve koju banke drže kod Centralne banke Bosne i Hercegovine utiču na likvidnost bankarskog sistema i imaju važnu ulogu po stabilnost

i povjerenje u �nansijski sistem. Centralna banka BiH obaveznu rezervu drži kao mjeru sigurnosti u skladu sa makroekonomskim ciljevima.

• U cijeloj situaciji uzro-kovanoj pandemijom gotovo potpuno ispod radara je ostao sektor osiguranja. Dok u svije-tu strahuju da bi osiguravajuće kuće zbog koronavirusa mogle imati historijske gubitke, u BiH od njih gotovo da nema ni glasa. Šta mislite zbog čega?

- Ja bih pitanje o ulozi osi-guravajućih društava drugačije postavio. Trenutno nezadovolja-vajuće stanje u sektoru osiguranja proističe najvećim dijelom iz lo-šeg rada regulativnih institucija u sprovođenju zakonske regulative. U oblasti osiguranja nije došlo do okrupnjavanja. Stanje u ovom sektoru proizvodi nelojalnu kon-kurenciju, što dovodi do toga da štete nisu adekvatno pokrivene premijom. Upitne su margine solventnosti i sama struktura ulaganja rezervi. U svemu ovo-me se krije jaka finansijska snaga koja bi u sinergetici sa bankama dala veliki doprinos razvoju pri-vrede. Ostaju pitanja u vezi ži-votnih osiguranja. Posebno se to

odnosi na penzione i zdravstve-ne fondove. Snažni osiguravajući fondovi i razni oblici osiguranja i reosiguranja su zaštita od rizika u kriznim situacijama. Na kraju se nadam da će nakon krize doći do izražaja svijest o potrebi osi-guranja. Preduzeća su u obavezi stvaranja rezervnih fondova, ali u principu to tretiraju kao knji-govodstvenu obavezu. Situacije koje smo imali kod poplava kao i sada kod pandemije mogu nam biti opomena šta treba činiti. Ri-zici su imanentni. Oni se samo ispoljavaju kroz razne forme. U principu štete se ne mogu izbje-ći, ali se one mogu umanjiti i mogu se obezbijediti uslovi za brži oporavak. Mišljenja sam da treba podstaći razvoj tzv. banka-osiguranja, odnosno finansijskih institucija koje rade kao veliki tržišni centri i imaju sve od „igle do lokomotive“. To ne znači da nema mjesta malim bankama i malim osiguravajućim društvi-ma. Njihova šansa je u tzv. tr-žišnim nišama. Isto se odnosi na štedionice, štedno-stambene zadruge i druge finansijske in-stitucije. Sve to jača finansijski sektor i jača konkurenciju koja je uvijek poželjna. n

34 35

T O K O V I N O V C A


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

prošlog vijeka. Ukoliko pandemi-ja bude dugo trajala, to će testirati i sposobnost vlada i centralnih ba-naka da koliko-toliko kontrolišu ekonomsku i društvenu krizu. Jer, državne administracije moraju, htjele ili ne, da koriste ovu pan-demiju kako bi preispitale mnoge stvari i izašle s novim vizijama na mnogim poljima. Ona je pot-puno preokrenula svakodnevni život i još će ga mijenjati. Napri-mjer, mnogi radnici i preduzeća biće u prilici da odaberu nasta-vak “daljinskog” rada nakon što se okonča režim �zičke distance. Ako se to dogodi u dovoljno veli-kom obimu, moglo bi rezultirati unutrašnjim migracijama daleko od velikih gradova i smanjenjem putovanja na posao kao i smanje-njem �skalnih izdataka preduze-ća. To bi moglo da trajno utiče na razne poslovne sektore uključuju-ći dominaciju velikih tehnoloških kompanija, pad ugostiteljske in-dustrije i kolaps prodavnica u lo-kalnom vlasništvu.

Baveći se re�eksijama pande-mije, pojedini zapadni stručnjaci ukazuju na to da je pojava virusa COVID-19 dovela do ispoljava-nja brojnih nedostataka u načinu funkcionisanja svjetske ekonomije, a u slučaju Bosne i Hercegovine i u ponašanju i djelovanju države kao rezultat njenog ustavnog (ne)uređenja.

Među negativnim trendovima u svjetskoj ekonomiji je pojava sve većeg broja imigranata koji se vra-ćaju u svoje zemlje ili su spriječeni da odlaze na posao u inostranstvo, što će rezultirati padom doznaka koje će biti poslate a direktno će uticati na smanjenje vitalne po-drške zajednicama u matičnim državama. Bosna i Hercegovina se sa tim padom doznaka ozbilj-no suočila i prije pandemije, što je, kako su i bankari tumačili, re-zultat iseljavanja cijelih porodica u inostranstvo.

POSLA I - KOLAČAPred poslodavcima, ma gdje da

se nalaze, dakle i onim u BiH, stoji ozbiljan zadatak da sa svim radni-cima ubuduće postupe jednako, dostojanstveno i s poštovanjem. Zdravlje, dobrobit i sigurnost svih

zaposlenih jesu i treba da budu prioritet za poslodavce. Preduzeća moraju da primjenjuju inkluzivni pristup, da vode brigu i da po-štuju ljudska prava, da zadovolje osnovne potrebe svih zaposlenih, posebno one koje se odnose na zdravlje, tražeći podršku relevan-tnih poslodavaca, trgovinskih i poslovnih udruženja, za razmjenu informacija, saznanja i preporuče-nih koraka za rješavanje krize pu-tem kooperativnih akcija.

Socijalni i ekonomski poreme-ćaji uzrokovani pandemijskom krizom pružaju i priliku za pre-duzimanje hrabrih akcija. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, konačno je vrijeme da se one krei-raju u Vijeću ministara BiH u vidu nekakvog bosanskohercegovačkog New Deala.

Pandemija koronavirusa poka-zala je od kolike je važnosti vlastita

proizvodnja hrane, koliko je bitna poljoprivreda kao ozbiljan biznis. Aktuelizirano je pitanje opstanka sela, što nas je podsjetilo i na to koliko je hitna potreba da se kreira i provede osmišljena agrarna poli-tika, ali ne kao hobi i dopunsko zanimanje nego kao dio ozbiljnog posla u agrarnoj industriji. Takav dokument mora ponuditi rješenja za razvoj zadrugarstva i udruživa-nje čime će se postići ujednača-vanje razvoja regija unutar BiH, povećati agrarna proizvodnja, za-ustaviti iseljavanje iz sela i stvoriti bolji uslovi za opstanak i ostanak na selu te zaustaviti proces njego-vog nestajanja.

Nema sumnje da će promućur-ni bankari u svemu ovome prepo-znati svoj dio posla i - kolača. Bez njih, ma koliko bila lijepa, u BiH se ne može ispričati niti jedna pri-ča. n

Piše: Hajdar ARIFAGIĆ[email protected]

Tek rijetke banke u svojim mar-ketinškim aktivnostima nešto

češće ističu svoju posvećenost regiji i po tome pomalo odskaču od dru-gih većinom stranih komercijalnih banaka prisutnih u Bosni i Her-cegovini. Rijetki regiju prepozna-ju kao prostor pogodan za širenje kreditnih aktivnosti, razvoj bizni-sa, privlačenje stranih investitora i uspješnu realizaciju brojnih dakle po suštini regionalnih projekata. Pri tom se prevashodno misli na investicije u transportnu infra-strukturu, energetski sektor, turi-zam, poljoprivredu, širenje tržišta radne snage itd.

Osvrnemo li se unazad, zemlje regije iskazale su ohrabrujuću dozu zajedništva i kooperativnosti u borbi protiv pandemije korona-virusa, što bi se u vremenu koje je pred nama moglo iskoristiti za nove iskorake prije svega u jačanju saradnje na prevazilaženju poslje-dica što ih je pandemija ostavila na ekonomije zemalja, a potom i na rješavanje ranije otvorenih spornih pitanja u međusobnim odnosima ovdašnjih država. Tome treba dodati i potrebu zajedničkog djelovanja na izazove migrantske krize (koja ponovo pokazuje znake eskalacije) i konačno potrebu da se pojača angažman u pregovorima za njihovo pristupanje Evropskoj uniji. Vijesti iz Brisela ukazuju na

to da je zahvaljujući pandemiji Unija povećala pozornost na ono što se povodom pandemije ali i mimo nje događa na regiji Balkana kojem je pružila svesrdnu pomoć u borbi protiv virusa COVID-19. Ta pomoć neće izostati ni u vremenu pred nama kada će umjesto viru-sa u fokusu biti ozbiljno oboljela ekonomija. Dio novca za tu borbu već je obezbijeđen.

MIGRACIJE I DOZNAKEProcjene Međunarodnog

monetarnog fonda pokazuju da će kriza izazvana pandemijom COVID-19 izazvati najveći pad privrednih aktivnosti i bruto proizvoda širom svijeta od Veli-ke depresije iz tridesetih godina

OFIS PORED NJIVE

Pandemija koronavirusa pokazala nam je od kolike je važnosti regionalna saradnja l Pokazala nam je i koliko je bitna vlastita proizvodnja hrane i podsjetila na potrebu hitnog kreiranja i

provedbe osmišljene agrarne politika, ali ne kao hobija i dopunskog zanimanja nego kao dio ozbiljnog biznisa u agrarnoj industriji

36

B A N K O M AT

BBI BANKA I GRAD ZENICA OSIGURALI POVOLJNU

FINANSIJSKU LINIJU ZA PRIVREDNE SUBJEKTE IZ ZENICE

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović i član Uprave BBI banke Emir Čehajić potpi-sali su ugovor za formiranje povoljne �nansij-ske linije za privredne subjekte koji posluju na području ovog grada. Riječ je o zajedničkom

projektu kojim je osigurana �nansijska linija u iznosu većem od 15 milona KM. Zahvaljujući subvenciji Grada Zenica, kompanije registrova-ne na području Grada, mala i srednja preduzeća, sredstva iz ove linije mogu realizovati u BBI ban-ci po veoma povoljnoj, subvencioniranoj stopi od 0,45 – 1,45% u zavisnosti od perioda trajanja �nansiranja.

Korisnici sredstava mogu biti obrti, mikro, mala i srednja preduzeća sa sjedištem na po-dručju Grada Zenice. Namjena sredstava je za obrtna sredstva, trajna obrtna sredstva, opremu i investicije.

- Realizacijom ove mjere omogućavamo privrednicima da u BBI banci dobiju �nan-siranja po povoljnim uslovima. Grad Zenica je u potpunosti obezbijedio subvencioniranje pro�tne marže. Riječ je o konkretnoj podrš-ci našim privrednicima. Stoga bih iskoristio priliku da pozovem privrednike da iskoriste ponuđenu pogodnost i prijave se na javni po-ziv za dodjelu �nansijskih sredstava, rekao je Kasumović.

Gradonačelnik Kasumović je naglasio da Grad Zenica poduzima niz mjera za podsticaj privredi, kako bi se povećao broj radnih mjesta i zaustavio odlazak mladih ljudi iz Zenice.

- Ovaj model saradnje BBI banka već pri-mjenjuje i u drugim općinama i kantonima širom države i pokazao se kao veoma uspje-šan. U ovim izazovnim vremenima važno je da poduzetnicima ponudimo olakšice kako

bi nastavili razvijati kapacitete i održali broj zaposlenih. Do sada smo implementirali ili je u toku realizacija više od 30 linija za pri-vredne subjekte. Ugovorom koji smo potpi-sali predviđeno je 15.050.000 KM za male privrednike naročito za razvojne projekte koji mogu donijeti novu vrijednost, izjavio je Čehajić.

Uskoro će u dnevnim novinama biti objav-ljen i javni poziv privrednicima da apliciraju za ova povoljna sredstva.

Maksimalan iznos pojedinačnog �nansiranja je 400.000,00 KM.

Zainteresirani privrednici za sve detaljnije informacije o subvencioniranoj liniji mogu do-biti u �lijali BBI banke u Zenici ili putem mail adrese [email protected]

PROSJEČNA NETO PLAĆA U BiH 950 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH u martu ove godine iznosila je 950 KM i nominalno je niža za 0,1 posto u odnosu na decembar prošle godine, te viša za 4,8 posto u poređenju sa martom lani.

U martu je najniža prosječna neto plaća od 592 KM bila u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, u administra-tivnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima

iznosila je 660 KM, dok je prosječna neto plaća u građevinarstvu iznosila 636 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Najveću zaradu u martu imali su zaposle-ni u finansijskim i djelatnostima osiguranja 1.569 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji prosječna neto plata iznosila je 1.460 KM, a u sektoru informacija i komu-nikacija 1.359 KM.

Prosječna mjesečna bruto plata u BiH za mart ove godine iznosila je 1.466 KM i nominalno je niža za 0,3 posto u odnosu na decembar prošle godine, te viša za pet posto u odnosu na mart lani.


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

PAD PRIHODA OD INDIREKTNIH POREZA

Prihodi od indirektnih poreza u prva četri mjeseca 2020. godine iznosili su 2 milijarde i 393 miliona KM i manji su za 97 miliona KM ili 3,89% u odnosu na isti period 2019. godine kada su iznosili 2 milijarde i 490 mi-liona KM.

Nakon što je UIO u prva četiri mjeseca 2020. godine izvršila povrat PDV-a privrednoj zajednici u BiH u iznosu od 429 miliona KM, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su 1 milijardu i 964 miliona KM i manji su za 55 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Je-dinstvenog računa korisnici dobili u istom periodu 2019. godine.

Prihodi prikupljeni u aprilu 2020. Zaključno sa mjesecom martom 2020. godine

prihodi od indirektnih poreza bilježili su rast, ali zbog smnjene ekonomske aktivnosti uzrokovane virusom COVID 19 zabilježen je pad prihoda od 23 % posto u mjesecu aprilu 2020. godine, kad je prikupljeno 511 miliona KM indirektnih poreza, što je za 156 miliona KM manje u odnosu na april 2019. godine.

Raspodjela prihoda za period januar-april 2020. godine

Za �nansiranje državnih institucija u prva četiri mjeseca 2020. godine raspoređen je iznos od 246 miliona KM. Federaciji BiH ukupno je raspoređe-no 1 milijardu i 88 miliona miliona KM, Repu-blici Srpskoj 556 miliona KM, a Brčko distriktu 59 miliona KM.

U tablici ispod dajemo prikaz ukupno raspore-đenih sredstava entitetima i Distriktu Brčko BiH sa pripadajućim spoljnim dugom za prva četiri mje-seca 2020. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine. Svi iznosi su iskazani u milionima KM.

01.01.-30.04.FBiHDoznačeno Spoljni dug(u mil. KM)

2020 893 1292019 911 142% promjene -1,91 -9,36

01.01.-30.04.RSDoznačeno Spoljni dug(u mil. KM)

2020 443 692019 444 83% promjene -0,24 -17,31

01.01.-30.04.DB BiHDoznačeno Spoljni dug(u mil. KM)

2020 53 42019 55 3% promjene -3,61 8,74

Pored raspoređenih prihoda u tabeli iznad, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 66,1 milion KM, Republika Srpska 43,7 miliona KM i Distrikt Brčko 2,2 milion KM. Razlika predstavlja rezervu na po-sebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.

MEĐUNARODNA AGENCIJA S&P ZADRŽALA KREDITNI REJTING BiH

Međunarodna rejting agencija Standard and Poor’s (S&P) je 30. aprila ove godine objavila vanrednu pro-cjenu kreditnog rejtinga BiH, koju provodi za većinu ze-malja zbog krize izazvane pandemijom virusa Covid-19.

U odnosu na redovnu procjenu sa početka mar-ta, zadržan je rejting “B”, dok su izgledi izmijenjeni sa pozitivnih na stabilne.

Imajući u vidu globalni karakter pandemije, kao i izazove koje predstavlja za zdravstvene, ekonomske i �nansijske sisteme u okruženju i svijetu, zadrža-vanje rejtinga i ovakvi izgledi znače da se očekuje kako će mjere koje se poduzimaju u BiH doprinijeti znatnom ublažavanju negativnih efekata pandemije.

Prema mišljenju analitičara ove agencije, global-na pandemija koju je uzrokovao Covid-19 odrazit će se na ekonomiju BiH, direktno i kroz vanjsko-trgovinske kanale. S&P očekuje da će realni GDP u 2020. godini biti smanjen za pet posto, te da će �skalni i vanjski izgledi BiH također biti pogoršani. Ekonomski oporavak se očekuje u 2021. godini.

Rejting bi u narednih 12 mjeseci mogao biti i povećan, ukoliko ekonomski oporavak bude i snaž-niji, ili brži od očekivanog, i ukoliko se poboljša ozračje u kojem se donose domaće politike.

- Prvenstveno, bilo bi poželjno vidjeti manje kon-frontirajuće politike, i politike bazirane na konsenzu-su, koje su orijentisane ka strukturalnim reformama i snažnijoj podršci ekonomskom rastu, saopćeno je iz Ureda za komunikacije Centralne banke BiH.

38 39

m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

I N T E R V J U

Zlatan Filipović, direktor Bosna Re i generalni sekretar Udruženja SorS

Sve važnije vrste osiguranja su zabilježile rast, a jedina vrsta osiguranja koja je zabilježila pad, a da ima iole značajniji obim premije, je osiguranje kredita, gdje je premija pala sa 2,3 miliona KM na 1,1 milion KM l Prema razgovorima sa pojedinim kolegama u društvima za osiguranje, pad

premije u mjesecu aprilu 2020. godine je bio između 10% i 20%, zavisno od društva

USPJEŠAN RAD OSIGURAVATELJA BIT ĆE NASTAVLJEN

Razgovarao: Ruždija ADŽOVIĆ

Evropska unija prognozirala je “recesiju historijskih razmje-

ra” zbog uticaja pandemije CO-VID-19, koja će, kako se predviđa, stvoriti ekonomski pad veći od se-dam posto. Ovo predviđanje iska-zano je u prvoj službenoj prognozi štete koju je nanijela pandemija na ekonomiju evropskih zemalja.

Teške posljedice, naravno, trpi i naša zemlja, što potvrđuje podatak da je samo u Federaciji BiH zbog posljedica pandemija bez posla ostalo gotovo 30.000 osoba.

• Kako je pandemija virusa COVID-19 utjecala na rad osigu-ravajućih društava i na tržište u Bo-sni i Hercegovini, ali i u okruženju, pitali smo na početku razgovora Zlatana Filipovića, direktora Re-osiguravajućeg društva Bosna Re i generalnog sekretara Udruženja SorS.

- Godina 2019. je, po našoj procjeni, bila dobra godina za osi-guranje u Bosni i Hercegovini te se taj trend nastavio i početkom 2020. godine. Čini nam se da se sredina marta može smatrati tre-nutkom kada su se trendovi počeli mijenjati.

DOBRA VIJEST• Kakvim onda ocjenjuje-

te trenutno stanje na tržištu osi-guranja u Bosni i Hercegovini?

- Suviše je rano reći bilo šta konkretnije u tom pogledu, ali naše procjene su da nijedno druš-tvo za osiguranje u BiH neće ima-ti problema da nastavi s radom, očekujemo da svi budu likvidni i solventni.

Agencija za nadzor FBiH je do-nijela odluku o privremenoj zabra-ni isplate dividendi, što je u skladu

sa preporukom EIOPA (Evropskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno penziono osiguranje - op.a.). No, mislimo da ta mjera ostaje neutralnog efekta, odnosno da su sva društva sposobna nasta-viti poslovanje, neovisno od toga je li dividenda isplaćena ili nije. To je dobra vijest, jer će ova privremena mjera imati svoju zaštitnu svrhu dok je na snazi, a čini nam se da su tržište i društva na njoj dovoljno stabilni da se izbore s poremećajem koji je nastao.

• Šta nam kaže statistika?- Statistika za tržište Federacije

BiH, s obzirom da nam statistika nije dostupna za Republiku Srp-sku, pokazuje rast u prva tri mje-seca 2020. od 4,4% u odnosu na prva tri mjeseca 2019. godine. Od sredine marta, organizacija rada po društvima za osiguranje je bila u skladu s epidemiološkim preporu-kama, kao i preporukama i nared-bama kriznih štabova.

Sve važnije vrste osiguranja su zabilježile rast, a jedina vrsta osiguranja koja je zabilježila pad, a da ima iole značajniji obim premije, je osiguranje kredita, gdje je premija pala sa 2,3 mili-ona KM na 1,1 milion KM. No prema razgovorima sa pojedinim kolegama u društvima za osigura-nje, pad premije u mjesecu aprilu 2020. godine je bio između 10% i 20%, zavisno od društva, te svi sa interesom očekujemo objavlji-vanje podataka za tržište FBiH za april i naravno, maj mjesec. Prema našim saznanjima, neka društva su smanjeni obim posla amortizirala u određenoj mjeri otkazivanjima ugovora o radu na određeno vrijeme. Dok za osi-guranje od autoodgovornosti ne očekujemo dramatične promjene

do kraja godine, kretanje premije za ostale vrste osiguranja koje su dobrovoljne će biti usko vezano sa zaposlenošću u BiH i eventualno smanjenim prihodima i pravnih i �zičkih osoba.

• Imate li podatke za regiju?- Nemamo zvanične podatke,

ali čini nam se da je pad od 10 do 20% u aprilu mjesecu bio prosje-čan pad na većini tržišta regije. To su i informacije koje su nam kole-ge iz pojedinih društava iz regije javili.

SUDSKI PROCESI• Postoje li već konkretniji

pokazatelji o stanju na svjetskom tržištu osiguranja i reosigura-nja nakon pojave pandemije koronavirusa?

- Nije dostupna statistika, na globalnom nivou statistika kasni više od godinu dana.

Međutim,” Lloyd’s” je dao pro-cjenu da će po štetama vezanim uz Covid-19 platiti 3 do 4,3 milijarde USD šteta, a njihova procjena za sektor osiguranja u cijelom svijetu je 107 milijardi USD šteta i 96 mi-lijardi gubitaka po osnovu ulaganja pogođenih Covidom-19.

Prema procjenama kolega iz stranih društava, kao i prema član-cima na internetu, može se reći da je nekakav prosječan pad premije do 20%, a kakvi će biti efekti do kraja godine za sada se može samo nagađati.

Pojedine države su svojim od-lukama stvorile dodatan pritisak na društva za osiguranje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, a, pri-je svega, pojedine države SAD-a. Naime, tamo su neke od saveznih država propisale obavezu osiguranja da plaćaju troškove nastalog pre-kida rada i u slučajevima gdje su


40 41www.bih.banke-biznis.com

m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

zarazne bolesti isključene kao uzrok za nastanak štete. Udruženje dru-štava za osiguranje u Ujedinjenom Kraljevstvu je pokušalo objasniti da je uslovima određeno šta je po-kriveno, navodeći da svakodnevno po osnovu šteta po prekidu poslo-vanja (ali iz drugih uzroka) plaćaju 22 miliona GBP, te da do izbija-nja pandemije nije ni bilo zahtjeva za pokrićem zaraznih bolesti kao uzroka za prekid rada, ali situacija u kojoj se brojni poslovi zatvaraju sigurno nije zahvalna jer javnost to vidi drugačije. Očekuju se dugotraj-ni sudski postupci po tom pitanju.

• Često se mogu čuti kon-statacije da nakon ove pandemije više ništa neće biti isto. Na koji način se takva kosntatacije može vezati za tržište osiguranja i re-osiguranja, odnosno može li se vezati?

- Naše viđenje je da će eventu-alni povratak na “staro” biti moguć samo uz postojanje lijeka ili zašti-te od Covida-19 (vakcine). Brojni poslovi će se ubuduće obavljati od kuće jer će tim pravnim osobama biti jeftinije da ne zakupljuju ili

kupuju poslovni prostor, a turizam i putovanja će se sporo vraćati na brojke koje su imali do početka ove pandemije. To, ujedno, znači znat-no manje premije po osiguranjima vezanim uz turizam, putovanja i prevozna sredstva.

Dovoljno je vidjeti fotogra�-je hiljada prizemljenih aviona, za koje, ustvari, ni nema adekvat-nog prostora na aerodromima ši-rom svijeta. Ujedno, mjere zaštite koje podrazumijevaju i smanjeno korištenje kapaciteta željeznice, aviona i autobusa za prevoz put-nika će dovesti do poskupljenja usluga transporta putnika i na taj način dugotrajno smanjiti broj putovanja.

Osiguranje je doživjelo možda jedan poticaj za veću digitalizaciju svojih usluga, ali negativne poslje-dice će se osjetiti tek kada se vidi kakve su posljedice po zaposlenost širom svijeta.

DIGITALIZACIJA USLUGA• Hoće li novonastale

okolnosti nametnuti razmišlja-nje o nekim novinama u sektoru

osiguranja i reosiguranja?- S jedne strane, neka od

društava za osiguranje, pa čak i u Bosni i Hercegovini, su uvela proizvode koji pokrivaju rizike nastale od Covida-19. S druge, izvršena je daljnja digitalizacija usluga. No, sve te novine, po nama, neće dovesti do povećanja premije, već će biti samo dodat-ne usluge i dadatni proizvodi u uobičajenoj ponudi.

• S obzirom na novona-stale okolnosti uslovljene pan-demijom koronavirusa te na činjenicu da je samo u FBIH, prema zvaničnim podacima bez posla ostalo oko 27.000 osoba, jesu li i osiguravajuća društva, poput banaka, imali specifič-nih zahtjeva svojih klijenata o odlaganju plaćanja pojedinih obaveza?

- Mi nismo čuli za puno ta-kvih slučajeva, ali kako se ipak bavimo reosiguranjem, a ne direktnim osiguranjem, bo-lji odgovor na ovo pitanje će dati naše kolege iz društava za osiguranje.n

I N T E R V J U

31. SorS POMJEREN ZA JESEN• Kada će se održati ovo-godišnji 31. susret osigura-vača i reosiguravača (SorS) i hoće li teme biti prilago-đene novonastalim okol-nosti, odnosno šta je sve planirano?- Ovogodišnji SorS je zbog pan-demije pomjeren na 30. sep-tembar i 1. i 2. oktobar 2020. godine. Naravno, organizator prati dešavanja te će u skladu s njima, kao i mogućnostima dolaska učesnika, reagirati u slučaju potrebe za odgađanjem susreta. Kako je tema susreta vezana uz nove rizike, nove proizvode, kao i štete koje nastaju usljed novih rizika, izbijanje pandemije samo po sebi ulazi u te nove rizike. Dio radova je već bio uveliko u pripremi kada je pandemija izbila, pa ne odustajemo od njih, ali u svakom slučaju će i kroz Zbornik, ali i kroz plenarnu sjednicu biti obuhvaćen i Covid-19 i utjecaj na svijet osiguranja i reosiguranja. Jedna od tema koju planiramo obraditi je i demogra�ja i njen utjecaj na osiguranje. I tu smo pokazali kako je izbor teme sveobuhvatan, jer pandemija ima potencijalni devastirajući utjecaj na demogra�ju.

42 43

A K A D E M S K I U G A O


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

ne postoji centralni server ili bilo šta slično, na šta se korisnici pove-zuju. Svi korisnici su povezani u peer-to-peer mrežu2 i svaki korisnik predstavlja jedno čvorište (node) te mreže“ (Tomović, Arsić, Bodovo, 2019, str. 4-5). Dakle, centralno mjesto zauzima evidencija svih podataka, koji su ikada zapisani u knjigu. Primjera radi, bitcoin mreža tu evidenciju rješava na na-čin da se sve transakcije (podaci) obavljene u određenom periodu sakupljaju u blok, koji se dodaje u lanac blokova. „Rudarenje“, od-nosno posao „rudara“ (tj. članova koji održavaju mrežu) je da sakupe, evidentiraju, dodaju i potvrde po-datke o sakupljenim transakcijama u novi blok, koji se dodaje na kraj lanca blokova (Nuhbegović, 2018, str. 41).

Na ovom mjestu javlja se pita-nje povjerenja i integriteta u mreži,

2 Peer-to-peer (P2P) mreža predstavlja mrežu u kojoj su svi članovi ravnopravni.

što blockchain tehnologija, jednim dijelom, rješava putem konsenzu-snih protokola.

3. MOGUĆNOSTI PRIMJENE BLOCKCHAIN TEHNOLOGIJEDanas kada je evoluirala u

svoju četvrtu fazu/generaciju, blockchain tehnologija počinje s primjenom u djelatnostima u kojima je poželjno posjedovanje jasne, nepromjenljive i pregledne evidencije određenih baza poda-taka u cilju višestruko omoguće-nog pristupa bazi. Primjera radi, kompanija IBM razvila je IBM blockchain baziran na „Hiperled-ger Fabric platform Linux Foun-dation“ i ima kreirane aplikacije za različite djelatnosti, kao što su: bankarstvo, finansijski sek-tor, e-vlada, sektor zdravstva, osiguranja, trgovine, logistike, prehrambena industrija i dr.

(Tomović, Arsić, Bodovo, 2019, str. 5).

3.1. PRIMJENA U POSLOVANJU KOMPANIJA

Treća generacija blockchain tehnologije donijela je mnoštvo mogućih primjena, pored ostalog i u poslovanju. Pri tome, kao naj-značajnije se navode:

• proces glasanja na skup-štini dioničara,

• certi�kacija proizvodnje i distribucije proizvoda,

• razvoj ISO standarda,• ISO certi�kati i dr.Glasanje putem blockchain

tehnologije omogućilo bi ne samo brže i e�kasnije izražavanje sop-stvenog stava za vlasnike dionica, već bi i samoj kompaniji pružilo mogućnost da analizira rezultate i stavove dioničara prema njihovom vlasništvu i karakteristikama − polu, starosnoj dobi, obrazovanju, državi iz koje dolaze itd. (Hadžić, Nedeljković, 2018, str. 156).

Potrošači imaju sve manje po-vjerenja u istinitost certi�kata i informacija istaknutih na etiketa-ma proizvoda, čime veza između proizvođača i potrošača sve više slabi. Kao odgovor na prethodno, blockchain tehnologija omogućila bi transparentnu bazu podataka o svim važnim pojedinostima o proizvodima, od nabavke si-rovine pa do krajnje potrošnje.

Pišu: Dr. sci. Emira KOZAREVIĆ, red. prof. i Muhamed IBRIĆ, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli

UVODPrije desetak godina, pojavom

bitcoina, prvi praktično primjen-ljiv blockchain ušao je suptilno i skoro neprimijetno u naš svijet. Prvobitna ideja kreiranja novca utemeljenog na kriptogra�ji i ra-čunarskim mrežama proistekla je iz težnje za poboljšanjem postoje-ćeg monetarnog sistema ili, pak, njegovom potpunom zamjenom novim tehnologijama. Nije trebalo dugo čekati dugo, otprilike dvije godine, da se na tržištu počnu jav-ljati i druge kriptovalute, opštepri-hvaćenog naziva altcoins.1 Ono što

1 Pod izrazom altcoins podrazumijevaju se sve kriptovalute osim bitcoina, a prema CoinMarketCap-u danas ih ima 5.360 i čine 36,19% učešća u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji tržišta kriptovaluta (https://www.investopedia.com/terms/a/altcoin.asp, https://coinmarketcap.com/, pristupljeno: 18.04.2020.).

im je zajedničko i što je, samim tim i suština, blockchain tehnologije je-ste oslanjanje na tzv. distribuiranu i javnu digitalnu knjigu (ledger).

1. EVOLUCIJSKI PUT BLOCKCHAIN TEHNOLOGIJENakon ekspanzije kriptovaluta,

razdoblja nazvanog blockchain 1.0, objavljivanje bijele knjige Ethereum (ETH) 2014. godine i implemen-tacija Ethereum platforme, tehno-logiju blockchaina prenijeli su u drugu generaciju, blockchain 2.0. Prvobitni koncept je uveliko pro-širen, tako da se pametni ugovori mogu smatrati softverskim progra-mima opšte namjene (Pinna, Ibba, Tonneli, 2016, str. 1), koji se auto-matski izvršavaju kada su ispunjeni postavljeni uslovi.

Danas, blockchain aplikacije iz generacije blockchain 3.0 pronalaze primjenu izvan valuta, �nansija i tržišta, zadirujući tako u područja vlade, biznisa, zdravstva, nauke, pismenosti, kulture, umjetnosti i mnoge druge djelatnosti, čiji je spisak sve duži (Swan, 2015, str. ix). Prethodne tri generacije bile su ključne u povećanju opsega primjene blockchain tehnologija,

ali ključni izazovi poput složeno-sti, troškova, pretjerane potrošnje električne energije i sl., koji su ograničavali široko prihvatanje, počinju se sve više smanjivati poja-vom četvrte generacije blockchaina.

2. TEHNOLOŠKE OSNOVE BLOCKCHAINA

Etimološki posmatrano, izraz blockchain sastavljen je od riječi block (blok) i chain (lanac) i doslov-no predstavlja „lanac blokova“. U suštini, blockchain podrazumijeva način na koji se podaci organizu-ju unutar baze podataka. Primjera radi, u slučaju bitcoina transakcije (podaci) se pakuju u blokove, a blokovi se vezuju u lanac.(slika 1)

„Za vezivanje blokova koristi se kriptogra�ja, preciznije HEŠ (HASH) funkcija, na način da je nemoguće promijeniti sadržaj jed-nog bloka, a da se ne promijeni sadržaj svih blokova koji idu nakon njega. Ovo je izuzetno bitna oso-bina blockchaina, jer obezbjeđuje nepromjenljivost podataka koji su upisani“ (Tomović, Arsić, Bodovo, 2019, str. 4-5).

Blockchain funkcioniše kao de-centralizovani sistem, što znači da

Analogijom Interneta u sferi komunikacije među ljudima, blockchain tehnologija donijela je sa sobom jednako važnu promjenu paradigme prijenosa vrijednosti. Suštinski (i odatle i korijen

riječi), blockhain označava bazu podataka predstavljenu u obliku knjige, gdje su podaci smješteni u „blokove“ („blocks“) i, upotrebom kriptogra�je, međusobno povezani „lancem“ („chain“). Najznačajniji doprinos blockchain tehnologije sastoji se u nemogućnosti izmjene podataka.

Drugim riječima, jednom zapisani podaci nemaju mogućnost izmjene, a eventualne greške prilikom zapisa, u sadržajnom smislu, mogu se „ispraviti“ isključivo ponovnim upisom

u narednom zapisu, pri čemu se prvi zapis „poništava“, a obje transakcije ostaju zapisi u blockchainu. Transparentnost, decentralizovanost, neovisnost i nepromjenljivost karakteristike su blockchain tehnologije i zbog njih područje primjene blockchain tehnologije postaje sve šire, nadilazeći područje valuta, �nansija i tržišta, a zahvatajući i zdravstvo, biznis, politiku, kulturu,

umjetnost, industriju, farmaciju, Internet stvari (Internet of things - IoT) i dr. Trenutna pandemija te širenje straha i panike na �nansijskim tržištima, podsjetila je na poveznicu

blockchaina s turbulentnim tržištem kriptovaluta i tehnologiju dodatno izložila kritici javnosti. Uprkos tome, blockchain tehnologija, sada već u svojoj četvrtoj generaciji, nastavlja ići naprijed, razvijajući se,

kao što je navedeno, dalje od tržišta kriptovaluta, a njeno korištenje sve je jednostavnije.

POTENCIJALI PRIMJENE BLOCKCHAIN TEHNOLOGIJE

Slika 1. Pojednostavljena struktura blockchainaIzvor: Adaptirano prema (https://steemit.com/blockchain/@thesumitbanik/how-does-a-blockchain-work-simply-explained, pristupljeno: 18.04.2020.)

https://www.investopedia.com/terms/a/altcoin.asp

https://coinmarketcap.com/

https://steemit.com/blockchain/@thesumitbanik/how-does-a-blockchain-work-simply-explained

https://steemit.com/blockchain/@thesumitbanik/how-does-a-blockchain-work-simply-explained

44 45



m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

Drugim riječima, potrošači bi mo-gli pratiti proizvode koje kupuju kroz sve faze proizvodnje, a proi-zvođači izgraditi lojalnost, pobliže se povezati sa svojim kupcima i do-biti bolje povratne informacije o svojim proizvodima (Bumblauskas et al., 2020, str. 8). U italijanskoj regiji Puglia, kompanija „Cantina Volpone“ je već integrirala “Wine Blockchain” u svoje proizvodne procese, a vino Bianco Falanghina, predstavlja prvi slučaj vina u histo-riji italijanskog vinarstva o kojem je moguće znati sve.3 Osim toga, identi�kovana je korisna primjena blockchaina prilikom označavanja mesa, jaja, mlijeka ili, pak, nekih drugih poljoprivrednih proizvoda. Tako je platforma „bytable“4 imple-mentirala blockchain tehnologiju u sisteme praćenja hrane, čime po-trošač putem skeniranja koda na proizvodu dolazi do informacija o proizvodu od kupovine do same sirovine. Kako potencijal blockcha-in tehnologije ulazi u sljedeću fazu primjene postaje jasno da bi ovo mogao biti početak revolucionar-nih alata lanaca opskrbe hranom, koji će omogućiti potrošačima da stvarno znaju odakle im hrana

3 https://www.whappy.it/en/agriopendata-blockchain-traceability-food-industry/, pristupljeno: 23.04.2020.4 https://www.bytablefoods.com/traceability-transparency, pristupljeno: 24.04.2020.5 https://www.oxebridge.com/emma/quality-professionals-embrace-blockchain-or-perish/, pristupljeno: 19.04.20206 Sljedivost je sposobnost da se slijedi put određene jedinice/podatka kroz sve faze životnog vijeka (https://hr.glosbe.com/hr/hr/sljedivost, pristuplje-

no: 25.04.2020.).

dolazi (Bumblauskas et al., 2020, str. 9).

Potencijal primjene blockchain tehnologija prepoznat je i kod ra-zvoja ISO standarda. Kao bene�t primjene javlja se maksimizacija globalnog učešća u radu tehnič-kih komiteta, čime bi se prekinuo monopol određenih konsultanata i standardizacijskih tijela. Povratne informacije i zapisi o javnom ko-mentiranju bili bi trajno zabilježe-ni i otvoreni za pregled u bilo koje vrijeme, što bi uveliko promijenilo postojeće probleme mijenjanja i brisanja u tajnosti.5

Pored ISO standarda, temelje-ni na blockchainu ISO certi�ka-ti će biti potpuno transparentni, svima dostupni za pregled i veri-�kaciju. Eliminirat će se moguć-nosti falsi�kovanja podataka, neće se moći prikriti uloga u certi�ka-ciji kompanija čije je poslovanje u suprotnosti sa zakonom ili ima negativan utjecaj na ljude i okoli-nu. Certi�kacijske kuće će izdavati certi�kate samo kompanijama koje ih zaista zaslužuju, jer će evidencija biti trajna i sljediva,6 s mogućno-šću praćenja podataka do izvora (Lemeš, Jašarević, Buzađija, 2019, str. 18).

3.2. Primjena u �nansijama Blockchain tehnologija se poja-

vila kao nužnost u izgradnji digital-nog novca, i to bitcoina kao njene prve verzije. Upravo zbog toga, prevashodno u oblasti �nansija, blockchain se često poistovjećuje s kriptovalutama, iako je njegova primjena daleko šira od kriptova-luta. Kada je u pitanju oblast �-nansija, mogu se navesti sljedeća područja primjene blockchaina: • crowdfunding,• industrija osiguranja,• tržište kapitala,• izvještavanje i dr.

Kao način f inans iranja , crowdfunding je prvenstveno zasnovan na platformama putem Interneta, a koje zauzimaju ulogu posrednika. Postojeća istraživanja na temu crowdfundinga sugerišu da blockchain tehnologija ne eliminiše potrebu za �nansijskim posredni-cima, već prije predstavlja zamje-nu za tradicionalne posrednike (Weiyi, 2018, str. 19).

Osiguranja utemeljena na blockchainu mogla bi posta-ti uobičajena praksa, posebno u kombinaciji s drugim tehnološ-kim inovacijama poput Interneta

stvari.7 Primjera radi, GPS podaci mogu biti korišteni za automat-sko prikupljanje premije putnog osiguranja samo ako je klijent u inostranstvu, premije autoosigu-ranja samo ako je auto u pokretu i sl. (Škunca, 2018, str. 148).

Kao najznačajnija moguć-nost primjene u poslovanju na tržištima kapitala zapažena je u oblasti saldiranja transakcija. Unapređenje i ubrzavanje procesa saldiranja, uz istovremenu sigur-nost koju blockchain tehnologi-ja nudi putem onemogućavanja tzv. dvostruke prodaje, odnosno istovremene prodaje jedne aktive dvojici kupaca ili korištenju istih novčanih sredstava za dvije ku-povine, značajno bi doprinijelo snižavanju troškova i povećanju povjerenja na tržištima kapi-tala. „Za razliku od transakcija na tržištima kapitala, koje se neminovno baziraju na povjere-nju između učesnika, blockchain transakcije ne pretpostavljaju ni-kakvo povjerenje između strana u transakciji, pa čak ni otkrivanje njihovih identiteta. Indirektno snižavanje troškova na tržištima moglo bi biti ostvareno i sniža-vanjem obaveznog kolaterala koji investitori moraju da deponuju

7 Internet stvari (IoT) je mogućnost da mašina plati mašinu u zavisnosti od prethodno de�nisanih uslova (Nuhbegović, 2018, str. 139).

u institucijama koje služe za obezbjeđenje tržišta (najčešće Central Clearing CounterParties, CCP), čime bi veća sredstva bila raspoloživa za trgovanje“ (Had-žić, Nedeljković, 2018, str. 155).

Blockchain tehnologija omogu-ćila bi računovodstveno izvješta-vanje u gotovo realnom vremenu, evidentiranjem i javnim publi-kovanjem svih promjena koje se dešavaju u novčanim i bilansnim tokovima kompanije, čime bi praktično svi podaci o onome šta se danas dešava u kompaniji mo-gli biti dostupni investicionoj jav-nosti, bez mogućnosti naknadne izmjene podataka ili njihove ma-nipulacije, što je, ponovo, poseb-no važno u kontekstu povjerenja na tržištu (Hadžić, Nedeljković, 2018, str. 155-156).

3.3. Primjena u javnom sektoruJavni sektor, uglavnom „zaglav-

ljen“ s tradicionalnim tehnološ-kim metodama, mogao bi postati najznačajnije područje primjene blockchain tehnologije. Kao naj-češća područja primjene u javnom sektoru pominju se:• registar osobnih digitalnih identiteta,• zdravstvo,• zapisi u obrazovanju,

• provjera i otkrivanje ne-poznatih slučajeva infekcije ko-ronavirusom (COVID-19) i sl.

Blockchain tehnologija je uspješno implementirana za us-postavljanje registra digitalnih identiteta pravnih i �zičkih oso-ba te raznih institucija države. „Gemalto“, �rma za softverske apli-kacije koje se odnose na digitalnu sigurnost u saradnji sa softverskom �rmom „R3“ razvila je rješenje di-gitalnog identiteta utemeljenog na blockchain tehnologiji. Rješenje koje se naziva „Trust ID Network“ razvijeno je na platformi „Corda“, distribuiranoj knjizi �rme „R3“. Rješenje omogućava davaocima usluga pojednostavljeno uprav-ljanje identitetom korisnika, a omogućava krajnjim korisnicima potpunu kontrolu nad svojim identitetom i potpunu kontrolu nad ovlaštenjem ko može pristu-piti njihovim ličnim podacima.

Ovo rješenje može pomoći i bankama da pojednostavljeno upravljaju identitetima klijenata i da jednostavnije vrše dubinske analize. Drugi davaoci usluga koji se oslanjaju na provjerene iden-titete klijenata, kao što su javne usluge, usluge mobilnih operatera ili avio prevoznika, također mogu

https://www.whappy.it/en/agriopendata-blockchain-traceability-food-industry/

https://www.bytablefoods.com/traceability-transparency

https://www.oxebridge.com/emma/quality-professionals-embrace-blockchain-or-perish/

https://hr.glosbe.com/hr/hr/sljedivost

46 47



m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

dobiti znatne pogodnosti, koje mogu uključivati i mogućnost di-jeljenja troškova upravljanja digi-talnim identitetom.8

Neke od najvećih prednosti pri-mjene ove tehnologije u zdravstvu su pristup velikom skupu anoni-mnih zdravstvenih podataka, koji bi se mogli koristiti za personalizi-rani razvoj lijekova, racionalizaciju troškova zdravstvene skrbi i zdrav-stvenog osiguranja, kao i pobolj-šanje javnozdravstvenih politika. Povrh toga, „privatne zdravstvene informacije mogu biti u rukama pacijenata, potičući ih tako da kon-trolišu šta institucije primaju i čuva-ju, pod kojim okolnostima i koliko dugo“ (Radanović, Likić, 2019, str. 38). Takav zajednički pristup istim informacijama, omogućio bi i zajedničku educiranu raspravu o najboljim mogućnostima liječenja, temeljenu na istraživanjima, a ne intuiciji. S druge strane, prikuplja-nje zdravstvenih podataka tokom životnog vijeka pacijenta, idealno je za longitudinalne populacijske studije (Linn, Koo, 2018, str. 8).

Primjena blockchain tehnologi-je u obrazovanju sve je značajnija. Blockchain bi se ovdje mogao kori-stiti kao tehnologija za osiguranje certi�kata, veri�kaciju akreditaci-je, praćenje cjeloživotnog učenja, intelektualnog vlasništva, plaćanja školarine, stipendiranje studenata te studensku identi�kaciju digital-nih identiteta. Pozitivan primjer, naravno na globalnom nivou, jeste Massachusetts Institute of Technology (MIT), američka visokoobrazovna institucija koja je u ljeto 2017. go-dine počela pilot program na 111 diplomanata, koji je uključivao izdavanje digitalnih diploma na njihovim pametnim telefonima (osim tradicionalnih potvrda na papiru) koje su diplomanti mogli lako dijeliti s drugima − potenci-jalnim poslodavcima, prijateljima, institucijama i sl. (Radanović, Li-kić, 2019, str. 35).

U svjetlu aktuelne pandemije, istraživanja Torky i Ella (2020) po-kazuju da bi blockchain tehnologi-ja mogla donijeti neprikosnovenu korist u provjeri i otkrivanju

8 https://kriptovalute.ba/novosti/digitalni-identitet-na-blockchainu/, pristupljeno: 19.04.2020.9 https://vijesti.hrt.hr/548980/hrvatska-ce-pristupiti-izjavi-o-suradnji-u-uspostavi-europskog partnerstva-za-blockchain, pristupljeno: 18.04.2020.

nepoznatih slučajeva infekcije koronavirusom (COVID-19). Blockchain bi predstavljao okvir koji se može koristiti kao pomoć vladama i zdravstvenim institu-cijama u otkrivanju nepoznatih slučajeva zaraženih koronaviru-som, kao i automatskoj procjeni i predviđanju rizika zaraze. Pred-loženi okvir se trenutno razvija i provodi, a novi sistem se sastoji od četiri komponente, i to: (a) pod-sistema za provjeru infekcije, (b) blockchain platforme, (c) P2P mo-bilne aplikacije i (d) sistema nad-zora za istraživanje i učinkovitost predloženog okvira.

4. Ko su globalni sudionici blockchain (r)evolucije?

Dugo vremena se smatralo da razvijene zemlje imaju znatnu prednost u istraživanju blockchain tehnologije, prvenstveno zbog svo-je napredne tehnologije i dovoljne potpore za �nansiranje. Međutim, istraživanja Wang, Su i Li (2020) odbacuju takvo razmišljanje i po-kazuju da zemlje u razvoju igraju sve važniju ulogu u blockchain istraživanju, posebno industrijske ekonomije u razvoju.

Postoje dokazi da je Kina nad-mašila neke tradicionalne zemlje s visokim dohotkom i da počinje predvoditi globalno istraživanje o blockchainu. Iz perspektive područ-ja istraživanja, trenutna tehnologija blockchaina uglavnom se koristi u područjima informatike, inženjer-stva i telekomunikacija. Međutim, od 2015. do 2019. godine, blockcha-in istraživanje postepeno je prelazilo iz osnovnog tehnološkog istraživa-nja u primijenjeno istraživanje, a opseg primjene blockchain tehnolo-gije nastavio se širiti. Blockchain ide dublje u područja koja se odnose na životni vijek, kao što su dobrotvorne usluge, medicinska skrb, prijevoz i slična područja. Trenutno u Kini ne postoji monopol u industriji blockchaina, a svaka institucija ima velik prostor za rast i potencijal.

UMJESTO ZAKLJUČKAGlobalna blockchain industrija

još uvijek je u povoju pa brojna tehnološka i pravna pitanja tek

treba prevladati. Tehnološkom napretku trebalo bi prethoditi pro-širenje blockchain usluga na razna industrijska područja, koja zahtije-vaju brzu obradu velikih količina podataka (Lee, 2019, str. 782). Istovremeno, novi tehnološki fe-nomeni utječu na �nansijski si-stem ne samo određene države, već i na globalni sistem �nansija. Kao rezultat toga, mijenjaju se institu-cionalna struktura zakona o jav-nim �nansijama i pravna sredstva reguliranja javnih �nansija (Tsin-deliani, 2019, str. 55). Čini se da je jasno da će blockchain biti jedna od ključnih tehnologija nadolaze-ćeg digitalnog doba jer će pomoći korisnicima da dijele informacije na otvoreniji, ali sigurniji način od onoga koji nudi postojeći Internet (Lee, 2019, str. 782).

„Neke najradikalnije i najkre-ativnije primjene blockchain teh-nologije, poput one povezane s eliminacijom velikog broja posred-nika, zahtijevaju promjenu načina razmišljanja koja nadilazi jednosta-van tehnološki pomak i zahtijeva dugoročne obaveze kako bi bu-duće generacije opremile znanjem i vještinama potrebnim da ostanu relevantni u budućnosti koja će biti automatizovana. Otvoreni um i spremnost na prihvatanje radi-kalnih promjena ključni su za šire razumijevanje tehnologije i njenih potencijala“ (Al-Saqaf, Seidler, 2017, str. 13). Neki će iskoristiti ovu priliku i razviti vlastitu aplika-ciju za rješavanje različitih proble-ma u društvu, drugi će uložiti novac u te ideje ili će jednostavno trgovati usponima i padovima vrijednosti kriptovaluta na tržištu (Vujičić, Ja-godić, Ranđić, 2016, str. 1).

Tako, primjera radi, u Sloveniji je otvoreno 13.000 radnih mjesta zbog direktne i indirektne povezanosti s razvojem blockchain tehnologije i projektima namijenjenim za tu svr-hu.9 Doza ljudskog opreza, vjerovat-no proizašla iz prirode ljudske vrste, usporit će razvoj ove tehnologije, ali zasigurno, kada korist od iste dopre do svakog pojedinca, razmislit će o svojoj averziji, a prihvat tehnologije bit će bliži kao nikad ranije.

Kada je u pitanju primjena blockchain tehnologije u Bosni i Hercegovini, ona se, možemo slobodno reći, nalazi u ranoj fazi razvoja, prevashodno kada je u pitanju trgovanje kriptovalutama, što jamči prva on-line platforma za trgovanje kriptovalutama na-zvana „BCX“ (akronim za „Balkan Crypto Exchange“). Istina, nekoliko kompanija u IT sektoru započelo je sa implementacijom blockchain tehnologije prilikom izrade aplika-cija, ali to je također još uvijek u povoju. Nesporna je činjenica da je upravo klima u kojoj se djelu-je, prevashodno regulatorni okvir, ključni faktor koji limitira primje-nu ove tehnologije. n

----------------------------Reference1. A l -Saqa f , W. , Se id -

ler, N. (2017) Blockchain technology for social impact: opportunities and challenges ahead. Journal of Cyber Policy,

2, pp. 338-354. DOI: 10.1080/ 23738871.2017.1400084

2. Bumblauskasa D., Mann A., Dugan, B., Rittmer, J. (2020) A blockchain use case in food dis-tribution: Do you know where your food has been?. Internati-onal Journal of Information Ma-nagement, 52. DOI: 10.1016/ j.ijinfomgt.2019.09.004

3. Hadžić, M., Nedeljko-vić, N. (2018) Mogućnosti pri-mene blockchain tehnologija na tržištima kapitala. International Scientific Conference on Infor-mation Technology and Data Re-lated Research „Sinteza 2018“, Beograd. DOI: 10.15308/ Sinteza-2018-153-159

4. Lee, J. Y. (2019) A de-centralized token economy: How blockchain and cryptocu-rrency can revolutionize bu-siness. Business Horizons, 62, pp. 773- 784. DOI: 10.1016/j.bushor.2019.08.003

5. Lemeš, S., Jašarević, S., Buzađija, N. (2019) Primjenjivost blockchain tehnologije na sisteme upravljanja kvalitetom. 11. na-učno-stručni skup sa međunarod-nim učešćem ”QUALITY 2019”, Neum, 14-16. juni. Dostupno na: https://www.researchgate.net/pu-blication/ 333264446_Primjenji-vost_blockchain_tehnologije_na_sisteme_upravljanja_kvalitetom

6. Linn, A. L., Koo, B. M. (2018) Blockchain For Health Data and Its Potential Use in He-alth IT and Health Care Related Research. Dostupno na: https://www.healthit.gov/sites/default/files/11-74-ablockchainforhe-althcare.pdf

7. Nuhbegović S. (2018) Virtuelne kriptovalute i blockchain protokol. Sarajevo: Ekonomski fa-kultet Univerziteta u Sarajevu

8. Pinna, A., Ibba, S., Ba-ralla, G., Toneli, R. (2016) A Massive Analysis of Ethereum

https://kriptovalute.ba/novosti/digitalni-identitet-na-blockchainu/

https://vijesti.hrt.hr/548980/hrvatska-ce-pristupiti-izjavi-o-suradnji-u-uspostavi-europskog%20partnerstva-za-blockchain

https://doi.org/10.1016/j.ijinfomgt.2019.09.004

https://doi.org/10.1016/j.ijinfomgt.2019.09.004

https://doiorg.ezproxy2.library.usyd.edu.au/10.1016/j.bushor.2019.08.003

https://doiorg.ezproxy2.library.usyd.edu.au/10.1016/j.bushor.2019.08.003

https://www.researchgate.net/publication/%20333264446_Primjenjivost_blockchain_tehnologije_na_sisteme_upravljanja_kvalitetom




https://www.healthit.gov/sites/default/files/11-74-ablockchainforhealthcare.pdf




48


Smart Contracts. Empirical stu-dy and code metrics, Univerti-sty of Cagliari. DOI: 10.1109/ACCESS.2019.2921936

9. Swan, M. (2015) Blockcha-in: Blue print for new economy. Se-bastopol: O’Reilly Media, Inc.

10. Škunca, F. (2018) Pri-mjena blockchain tehnologije u industriji osiguranja. Zbornik radova s međunarodne znanstve-no- stručne konferencije „Hrvatski dani osiguranja 2018“, str. 142- 154. Dostupno na: https://www.dani-osiguranja.huo.hr/wp-con-tent/uploads/2018/11/Zbornik-2018-WEB.pdf

11. Tomović, N., Arsić, M., Bodovo F. (2019), Blockchain - sa-vremen pristup upravljanja kvalite-tom poslovanja. 21 nacionalni i 7. međunarodni naučni stručni skup, Kopaonik

12. Torky, M., Ella, H. A. (2020) COVID-19 Blockchain Framework: Innovative Approach. E g y p t . D O I : 1 0 . 1 3 1 4 0 /RG.2.2.21696.48640

13. Tsindeliani, I. (2019), Public �nancial law and digital economy. Media, culture and pu-blic relations, 10 (1), pp. 48-56. DOI:10.32914/mcpr.10.1.5

14. Vujičić, D., Jagodić, D., Ranđić, S. (2016) Blockchain technology, bitcoin, and Ethe-reum: A brief overview. 17th International Symposium INFO-TEH-JAHORINA (INFOTEH), Kragujevac. DOI: 10.1109/INFOTEH.2018.8345547

15. Wang, Q. , Su, M. , Li, R. (2020) Is China the world’s blockchain leader? Evi-dence, evolution and outlo-ok of China’s b lockchain

research.Journal of Cleaner Production . DOI:10.1016/j.jclepro.2020.121742

16. Weiyi C. (2018), Disrup-tion of financial intermediation by FinTech: areview on crowdfun-ding and blockchain, Melbourne: Charles Sturt University Melbour-ne Study Group Centre. Dostupno na: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/ac�.12405

17. Ostali Internet izvori:- https://hr.glosbe.com/

hr/hr/sljedivost, pristupljeno: 25.04.2020.

- h t tp s : / /k r ip tova lu t e .ba/novosti/digitalni-identitet-na-blockchainu/,pristupljeno: 19.04.2020.

- h t tp s : / / s t e emi t . com/blockchain/@thesumitbanik/how-does-a-blockchain-work-simply-explained, pristupljeno: 18.04.2020.

- h t t p s : / / v i j e s t i . h r t .hr/548980/hrvatska-ce-pristupiti-izjavi-o-suradnji-u-uspostavi-eu-ropskog partnerstva-za-blockchain , pristupljeno: 18.04.2020.

- https://www.investopedia.com/terms/a/altcoin.asphttps://coinmarketcap.com/, pristupljeno: 18.04.2020.

- https://www.oxebridge.com/emma/quality-professionals-embrace-blockchain-or-perish/, pristupljeno: 19.04.2020.

- https://www.whappy.it/en/agriopendata-blockchain-tra-ceability-food-industry/, pristu-pljeno: 23.04.2020.

Doći će vrijeme kada ćete opet doći u formu.Kao i do sada, Sberbank BH će biti uz vas.

m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

izazovi i praksaPRILOG Br. 13

KOMPJUTERSKI CYBER KRIMINAL

KORIŠTENJE BENČMARKA U INVESTIRANJU

50 51

R I S K M A N A G E M E N T


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

Autor: Ena BEGIĆ

Kompjuterski or i jent isan kriminal (Cyber kriminal)

može biti de�nisan kao oblik kri-minalnog ponašanja koji uklju-čuje kompjutersku tehnologiju i informacione sisteme (računar i mrežu). U segmentu ove vrste pre-vare, računar može biti korišten kao sredstvo za izvršenje krivičnog djela ili krajnji cilj izvršenja, na osnovu kojeg napadač pokušava iznuditi �nansijsku korist.

Cyber kriminal je podcijenjen i u današnjem poslovanju relativno nov pojam. Globalne računarske mreže predstavljaju pogodan teren za širenje su�citiranih, prodornih i tehnički potkovanih pojedinaca kojima je teško ući u trag i suprot-staviti se. Zbog ogromnog broja korisnika, Internet je nesiguran i nudi savršeno skrovište različitim tipovima kriminala.

RAZVOJ CYBER KRIMINALAKrajem sedamdesetih, stvo-

ren je prvi antivirusni program „Reaper“. Nastao je kao poslje-dica prvog kompjuterskog virusa „Creeper“ koji je ciljao telefon-sku kompaniju i omogućavao

besplatne međunarodne pozive. Cyber napadi koji su započeli iz ovog jedinstvenog virusa danas čine ogromnu kolekciju virusa i malwear-a. U historiji su zabilje-ženi mnogi slučajevi koji su pro-mijenili svijet cyber kriminala.

Vilijem Gibson, u naučno fan-tastičnom romanu, 1984. godine uvodi pojam Cyber prostora. Svo-jim romanom najavio je Internet revoluciju i nevjerovatan razvoj tehnologije. Glavni lik romana, povezuje svoju svijest sa softverom u cyber prostoru, pronalazi tajne informacije u obilju podataka za onoga ko može platiti njegove usluge. Već 1988 godine, Robert Tappan Morris lansira jedan od prvih Internet virusa takozvani Morisov crv. Crv nije napisan da bi načinio štetu, već da bi izmjerio veličinu Interneta. Greška koja je nastala u mehanizmu širenja pre-tvorila je crva iz dobroćudnog u zarazni i načinila štetu blizu 10 miliona dolara.

Ključni alat i pokretač cyber kriminala je e-mail pošta. Da-našnji spam je metoda pomoću koje su zarađeni milioni dolara promovisanjem proizvoda putem neželjene e-poruke. Razvoj anti-spam sistema i blacklisti na ser-verima otežava spamerima slanje e-mailova, samim tim potreba za svježim računarima, sa kojih se može isporučivati neželjena pošta, postaje veća. Inspirisani Moriso-vim crvom, spameri su otkrili da bi mogli, u saradnji sa kreatorima

malware-a, putem zaraženih raču-nara, slati neželjenu poštu. Iz ove ideje rodio se poslovni model koji je nastavio slati neželjenu poštu cirkulisanjem oko anti-spam si-stema, sve pod kontrolom jednog pojedinca.

U toku spam/malware re-volucije, inovativni umovi su identifikovali nove kriminalne mogućnosti za internet robo-te. 2000-te godine, otkriveno je da pristup većeg broja računara jednoj web stranici u istom vre-menskom intervalu, učini tu stra-nicu privremeno nedostupnom. Ovaj rani oblik Denial of Service (DoS) korišten je za usmjeravanje pristupa na ciljane web stranice rezultirajući štetama od oko 1,5 milijardi dolara.

Iste godine, otkrivena je mo-gućnost prikupljanja ličnih po-dataka sa zaraženih računara. Stručnjaci su znali kako iznuditi �nansijsku korist od ukradenih informacija, ali nisu imali vješti-ne za pisanje i distribuciju zaraže-nih kodova, što dovodi do razvoja podzemnih tržišta. Na ovom tr-žištu pojedinci koji prikupljaju informacije prodaju svoje usluge onima koji su u stanju da iskoriste ukradene podatke, čime je omo-gućeno da cyber kriminal postane lakši, pro�tabilniji i e�kasniji.

CYBER KRIMINAL DANASRanije su počinioci cyber

kriminala uglavnom bili poje-dinci ili manje grupe. Trenutno

svjedočimo složenoj kriminal-noj mreži koja okuplja ljude iz cijelog svijeta i formira industri-ju zasnovanu na krivičnim dje-lima. Sve je veći broj onih koji rade u vritualnom podzemnom tržištu na proizvodnji usluga i proizvoda koje koriste drugi kriminalci. Cyber kriminal je kroz svoju historiju evaluirao do zlućudnog ransomware-a. Ransomware je naziv za skup malicioznih programa koji ko-risniku onemogućuje korištenje računala.

Najpoznatiji oblik ransomwa-re-a je crypto ransomware. To je digitalni mehanizam koji širi malware na cijelu mašinu i šifru-je sve lične datoteke, a kreiran je za iznudu finansijskih sredstava. Nakon šifrovanja svih ličnih da-toteka, korisnik je prisiljen da

plati otkup, bez garancije da će datoteke zaista biti vraćene. Ran-somware napad se obično mani-festuje putem e-maila koji sadrži prilog u obliku datoteke ili foto-grafije, ali može biti pokrenut na uređaju korisnika prilikom posje-te web stranici koja je inficirana malware-om. Kada je uređaj ko-risnika zaražen, ništa vidljivo se ne dešava i malware radi tiho u pozadini dok se sistem ili meha-nizam za zaključavanje podataka ne aktivira.

Internet nužno ne stvara nove zločine – samo nove mo-gućnosti za provođenje zloči-na. Današnji cyber kriminal je san svakog lijenog prevaranta. Sa jako malo znanja i iskustva mogu izvršiti prevaru i onda jednostavno čekati priliv nov-ca. Kupovinom ransomware

software-a na online podze-mnim tržištima prevaranti lakše nego ikada uništavaju velike or-ganizacije i iznuđuju ogromna finansijska sredstva.

Zaštita ličnih podataka i uka-zivanje na opasnosti današnjeg cyber prostora su osnovica u borbi protiv cyber prevaranata. Globalna mreža je zasnovana na nesigurnim i nezaštićenim pro-tokolima, a razvoj mehanizama za kriminalne radnje je brži od razvoja alata koji se bore protiv istih. Pored održavanja sistem-skih rješenja, alata i antivirusnih programa podizanje svijesti sva-kog pojedinaca ima ulogu pre-ventivnog djelovanja. Prevencija je ključna jer u potrazi za cyber kriminalcima vrijedi jedna tvrd-nja – teško ih je uhvatiti, još teže osuditi. n

Zbog ogromnog broja korisnika, Internet je nesiguran i nudi savršeno skrovište različitim tipovima kriminala l Ključni alat i pokretač cyber kriminala je e-mail pošta l Tokom 2000.

godine, otkrivena je mogućnost prikupljanja ličnih podataka sa zaraženih računara

KOMPJUTERSKI CYBER KRIMINAL

52 53



m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

Koji su vaši ciljevi i tolerancija prema rizi-ku? Investitori bi trebali procijeniti ciljane povrate i toleranciju prema riziku prije nego izaberu indeks. Investitor sa niskom tolerancijom prema riziku će najvjerovatnije odabrati indeks sa kraćom duracijom (trajanjem) ili većim kreditnim kvalitetom. Investi-tor koji želi veći povrat može odabrati indeks koji je historijski imao veće dugoročne povrate, što može pokazati i volatilnost performansi i nositi mogućnost negativnog apsolutnog povrata u kraćim vremenskim razdobljima. Ako je portfolio namijenjen nadokna-đivanju obaveza koje se mijenjaju s kamatnim stopa-ma, najvažnije je prilikom odabira benčmarka u obzir uzeti osjetljivost (ili trajanje) benčmarka, a ne njegov potencijalni povrat.

Koja je vaša potreba za likvidnošću? Investitor koji želi uložiti operativni novac koji se koristi za podmirivanje kratkoročnih obaveza ili treba visoko likvidan portfolio, najvjerojatnije će odabrati indeks s vrlo kratkom duracijom. Ovaj tip investitora će htjeti držati se dalje od riskantnih benčmarka koji sadrže manje likvidne vrijednosne papire i pokazuju veću osjetljivost na kamatne stope. Investitori u gotovinu mogu također odabrati prilagođeni benčmark diza-jniran da odgovara njihovim pro�lima likvidnosti.

Da li planirate investirati u međunarodne vri-jednosne papire? Budući da izloženost stranoj valuti može utjecati na vrijednost i volatilnost portfolija, globalni vrijednosni papiri mogu poslužiti u dvije različite svrhe, ovisno o tome je li izloženost stranoj valuti zaštićena ili nezaštićena.

Globalni investitor koji želi zauzeti poziciju o valuti ulaganjem u strane udjele upotrijebio bi „ne-zaštićeni“ (unhedged) indeks - onaj koji je izložen promjenama vrijednosti valute. Naprimjer, investitor

koji vjeruje da će američki dolar oslabiti može odlučiti uložiti u vrijednosne papire denominirane u drugim valutama jer će povećati vrijednost ako dolar pad-ne. Međutim, investitori koji žele sačuvati kapital ili podmirivati obaveze obično se odlučuju za indekse koji štite valutni rizik i izbjegavaju volatilnost koju ulaganje u valutu može donijeti.

Da li imate obaveze koje su vezane za in�aciju? Rast nivoa in�acije može umanjiti stvarni ili in�acij-ski prilagođeni povrat ulaganja. Investitor koji ulaže u vrijednosne papire sa �ksnim prihodom, a koji ima obaveze povezane sa in�acijom, bi mogao odabrati, naprimjer, Bloomberg Barclays Capital indeks pove-zan sa in�acijom u Europi, sastavljen od obveznica povezanih s in�acijom u eurozoni čija se glavnica i kamate povećavaju s in�acijom. Indeksi koji prate performanse određenih investicija koje mogu imati koristi od in�acije, poput nekretnina i roba, mogu poslužiti kao benčmark za portfolio uložen u ovu imovinu, uključujući Dow Jones US Select Real Esta-te Trust (REIT) i Bloomberg robni indeks.

U koliko različitih tipova vrijednosnih papi-ra želite da vaš portfolio menadžer može ulagati? Benčmark bi trebao „dobro pristajati“ uz portfolio u smislu raspona vrijednosnih papira u koje se može ulagati. Širok investicioni univerzum potencijalno može pomoći u povećanju povrata i smanjenju vo-latilnosti. Ukoliko je benčmark previše „uzak“, me-đutim, može biti teško za portfolio menadžera da doprinese performansama cjelokupnog portfolija kroz aktivni menadžment.

Postoje li standardi benčmarka koje treba uzeti u obzir?

Odabir speci�čnog benčmarka je individualna od-luka, ali postoje minimalni standardi koje bi trebao

Pripremila: mr. Ira HALJEVAC-BANDOVIĆ, viši stručni saradnik za upravljanje �nansijskim rizicima, Centralna banka BiH

ŠTA JE BENČMARK?Benčmark predstavlja standard ili mjeru koja se

koristi za analizu alokacije, rizika i povrata datog portfolija. Postoje mnogi tipovi benčmarka koje in-vestitori mogu koristiti, a u zavisnosti od ulaganja, tolerancije prema riziku i vremenskog horizonta.

Benčmark uključuje portfolio neupravljanih vri-jednosnih papira koji predstavljaju određeni tržišni segment. Institucije upravljaju ovim portfolijima koji su poznati kao indexi, a neke od najčešćih in-stitucija koje su poznate po upravljanju indeksima su Standard & Poor’s (S&P), Russell i MSCI.

U većini slučajeva, investitori odaberu tržišni in-deks, ili kombinaciju indeksa, a koji im služe kao benčmark za portfolio. Indeks prati performanse široke

klase imovine, kao što su sve dionice koje kotiraju na berzi, ili užeg dijela tržišta, kao što su dionice teh-noloških kompanija. Obzirom da se indeksima ne može upravljati, oni prate povrate na bazi kupi-i-drži i nema nikakve trgovine kako bi se izvršila realokacija u vrijednosne papire koji su privlačniji tokom različitih tržišnih ciklusa ili tržišnih događaja. Indeksi predstav-ljaju pasivni pristup investiranju i mogu pružiti dobar benčmark naspram kojeg se mogu mjeriti performanse portfolija kojim se aktivno upravlja. Koristeći indeks, moguće je vidjeti koliko vrijednosti aktivni menadžer dodaje i odakle ili kroz koje investicije ta vrijednost dolazi.

KAKO ODABRATI BENČMARK?Sa velikim brojem benčmarka za odabir, odlučiva-

nje koji indeks ili kombinaciju indeksa koristiti može biti teško. Ovo su neka ključna pitanja na koja treba odgovoriti prije odabira benčmarka.

KORIŠTENJE BENČMARKA U INVESTIRANJU

Savremeni standardi

54 55



m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

optimalno postavljene tamo gdje je najniži rizik i naj-viši mogući povrat. Praćenje benčmarka i matrica rizi-ka također omogućava investitorima da identi�ciraju mogućnosti za promjenu portfolio investicija kako bi se iskoristile prednosti tržišnih prilika.

Općenito, razmatranje različitih benčmarka isto-vremeno sa karakteristikama njihovog rizika može biti jednostavna tehnika za sve tipove investitora. Korište-nje benčmarka može biti veoma korisno u analiziranju trenutnih i potencijalnih investicija. Također može biti učinkovit način da se osigura da je portfolio optimalno diverzi�ciran i usklađen sa ciljevima investitora.

KAKO SE BENČMARK KORISTI ZA PRAĆENJE PERFORMANSI?

Razlika između performansi, ili povrata investi-cije individualnog portfolija i njegovog benčmarka se zove prateća greška (engl. Tracking error). Obično navedena kao procenat standardne devijacije, prateća greška može biti i pozitivna i negativna.

Kada se portfolijom aktivno upravlja, prateća greš-ka može odražavati investicijske odluke donesene od strane aktivnog menadžera u pokušaju da poboljša performanse. Ukoliko je aktivni menadžer uspješan, prateća greška je pozitivna i portfolio nadmašuje benčmark; ukoliko nije, portfolio je ispod očekiva-nog benčmarka.

Investicioni portfolio, bez obzira da li se njim upravlja aktivno ili pasivno, može sadržavati vrijed-nosne papire različite od benčmarka, iz drugih ra-zloga. Naprimjer, benčmark može sadržavati toliko vrijednosnih papira da je nepraktično držati ih sve, ili može sadržavati vrijednosne papire koje je teško kupiti, i tako primorati portfolio menadžera da za-mijeni slične vrijednosne papire. U svakom od ovih slučajeva, može doći do prateće greške.

Prateća greška se također može pojaviti kada se promijene komponente indeksa. Obveznica može biti zamijenjena u indeksu zbog smanjenja kredita ili dionica može biti zami-jenjena sa dionicom brže rastuće tvrtke. Aktivni menadžeri koji repliciraju takve promjene snose troškove trgovanja, dok indeksi ne snose, čime kreiraju prateću grešku.

PROCJENA RIZIKA I POVRATA PORTFOLIJAKako bi se lakše upravljalo rizikom, većina lju-

di investira u diverzi�cirani portfolio koji uključuje brojne klase imovine, uglavnom koristeći vlasničke vrijednosne papire i obveznice. Rizik se najčešće ka-rakterizira korištenjem varijabilnosti i volatilnosti. Veličina promjene u vrijednosti portfolija se mjeri volatilnošću. Varijabilnost, s druge strane, mjeri fre-kvenciju promjene u vrijednosti. Što je veća varija-bilnost, to je veći rizik.

Nekoliko mjera se koristi kako bi se procijenili rizik i povrat portfolija, uključujući sljedeće:

Standardna devijacijaStandardna devijacija je statistička mjera volatil-

nosti koja se dobije izračunavanjem razlike u kretanju cijena ulaganja do srednjeg ili prosječnog prinosa to-kom određenog razdoblja. Što je veća varijansa izme-đu svake cijene investicije i njene srednje vrijednosti; veći je raspon cijena ili standardna devijacija. Drugim riječima, veća standardna devijacija ukazuje na veću volatilnost i veći rizik.

Beta Beta se koristi za mjerenje volatilnosti naspram

benčmarka. Naprimjer, za portfolio čija beta iznosi 1,2 očekuje se da će se pomjeriti za 120% gore ili dole, za svaku promjenu u benčmarku. Portfolio sa manjom betom će imati manje oscilacija od benčmar-ka. Beta se obično izračunava sa S&P 500 kao refe-rentnim benčmarkom.

Sharpe Ratio

Sharpe Ratio je široko korištena mjera povrata prilagođenog riziku. Sharpe ratio je mjera viška povrata portfolija iznad stope bez rizika, a u odno-su na njegovu standardnu devijaciju. Veći sharpe ratio ukazuje na vrhunski povrat prilagođen riziku.

Sharpe ratio za procjenu povrata usklađenog za rizik različitih mogućnosti ulaganja. Izračunava se kako slijedi (slika 1):

Sharpe ratio se intenzivno koristi od strane insti-tucionalnih investitora kako bi ocijenili performanse svojih portfolija.

Nažalost, individualni investitori nisu upozna-ti sa ovim pojmom i stoga su uvjetovani da vrše procjenu performansi portfolija samo na osnovu povrata, umjesto na osnovu povrata i rizika. Kao rezultat toga, stvoren je niz drugih pristupa niže vjernosti koji pomažu kod benčmarka diverzi�ci-ranog portfolija.

Benčmark ima krucijalnu ulogu u investiranju. Često, tržišni indeks, benčmark tipično pruža po-četnu tačku za portfolio menadžere kako bi izgradi-li portfolio i usmjerava kako se treba kontinuirano upravljati portfolijom iz perspektive i rizika i povrata. Također omogućava investitoru da izmjeri relativne performanse svog portfolija.n

zadovoljiti bilo koji benčmark. Kako bi bio e�kasan, svaki benčmark treba zadovoljiti sljedeće kriterije:• Nedvosmislenost i transparentnost - nazivi i

ponderi vrijednosnih papira koji čine benčmark trebaju biti jasno de�nisani,

• Investibilnost – benčmark bi trebao sadržavati vrijednosne papire koje investitor može kupiti na tržištu ili ih lako replicirati,

• Dnevne cijene – povrat benčmarka bi se trebao računati redovno,

• Dostupnost historijskih podataka – dosadašnji povrati benčmarka moraju biti dostupni kako bi se mjerili historijski povrati,

• Nizak preokret - kod vrijednosnih papira indeksa ne smije biti čestih promjena, jer bi moglo biti teško temeljiti alokaciju portfolija na indeksu koji se stalno mijenja,

• Speci�ciran unaprijed - benčmark se treba razviti prije početka evaluacije i

• Objavljene karakteristike rizika - Davatelj benčmarka trebao bi redovno objavljivati detaljne matrice rizika benčmarka kako bi portfolio me-nadžer mogao usporediti aktivno upravljane rizike portfolija i pasivne benčmark rizike.

PORTFOLIO I BENČMARKInvestitori koriste benčmark kao mjerilo za učin-

kovitost portfolija u odnosu na univerzum u koji se investira. Portfolio menadžeri će generalno odabrati benčmark koji je usklađen sa njihovim investicijskim univerzumom. Aktivni menadžeri nastoje nadmašiti benčmark, tj. žele stvoriti povrat koji je iznad povra-ta benčmarka. Važno je, međutim, imati na umu da investitor ne mora investirati u sve vrijednosne papire jednog indeksa, te da bi ulaganje u sve papire dovelo do povezanih naknada koje bi umanjile povrat indeksa.

Investitori također mogu koristiti individualne in-dekse kombinovane sa matricama rizika kako bi ana-lizirali svoj portfolio i odabrali alokaciju portfolija.

Kako bi se utvrdio prigodan benčmark, svi inve-stitori prvo moraju uzeti u obzir svoj rizik.

Rizik je centralna komponenta svih investicionih odluka. Jednostavno koristeći matrice rizika i perfor-mansi indeksa u poređenju sa investicijom, investitor može bolje razumjeti kako da alocira svoju investiciju. Rizik obično varira u zavisnosti od toga da li se investi-ra u vlasničke vrijednosne papire, vrijednosne papire sa �ksnim prihodom ili u štedne investicije. Kao pravilo, većina investitora koji ulažu na duži vremenski horizont su spremni više investirati u investicije sa većim rizikom. Kraće vremensko razdoblje ili veća potreba za likvidno-šću - ili sposobnost pretvaranja u gotovinu - dovest će do ulaganja u investicije sa nižim rizikom, tj. vrijednosne papire sa �ksnim prihodom ili štedne investicije.

Sa ovim alokacijama, kao vodičem, investitori ta-kođer mogu koristiti indekse i matrice rizika kako bi pratili svoj portfolio unutar makro okruženja. Tržišta mogu postepeno prebacivati nivo rizika u zavisnosti od raznih faktora. Ekonomski ciklusi i monetarna politika mogu biti vodeće varijable koje utiču na nivo rizika. Aktivni investitori, koji koriste odgovarajuće tehnike analize benčmarka, često mogu lakše iskoristiti moguć-nosti ulaganja onako kako nastaju. Poređenje perfor-mansi i rizika različitih benčmarka kroz cijeli portfolio ili posebno kroz investicijski fond, također može biti važno za obezbjeđenje optimalnog investiranja.

Benčmark je alat koji se može koristiti na različite načine od strane investitora. Svi upravljački fondovi će imati utvrđen benčmark kako bi se mjerile perfor-manse, odnosno uspješnost portfolija.

Investitori također mogu ići izvan standardne upotrebe benčmarka. Korištenje indeksa za alokaciju investicija u pasivne fondove sa određenim alokacija-ma portfolija može biti jedna od naprednih upotreba benčmarka. Aktivni investitori također mogu izabrati da slijede niz benčmarka u čitavom spektru rizika, analizirajući ove benčmarke zajedno sa karakteristi-kama rizika kako bi osigurali da su njihove investicije

Slika 1.

Partneri projekta:

56 57

P R O M O


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

potrošnog materijala za manipu-lisanje novcem.

SERVISERI SPREMNI ZA INTERVENCIJE

Dodatni benefit za partnere i kupce jeste i vrhunska servisna podrška i adekvatno snabdjeveno skladište rezervnih dijelova, koje kli-jentima garantuje kvalitetnu i brzu uslugu. Sa sjedištem u Sarajevu i poslovnicom u Banjoj Luci, Salon bankarske opreme je spreman u sva-kom trenutku i u najkraćem mogu-ćem vremenu odgovoriti na zahtjeve klijenata širom Bosne i Hercegovine.

U svjetlu aktuelne situacije sa pandemijom COVID-19, koja je, čini se i nadamo se, u fazi posusta-janja, želimo se osvrnuti na pro-blem prenosa navedenog virusa putem novčanica. Naučnici zasad nemaju čvrste dokaze o prenosu koronavirusa putem novca i tvr-de da je mogućnost zaraze putem novčanica relativno mala u odnosu na druge površine, no opreza nikad dosta, zar ne? Koronavirus nas je praktično preko noći naučio no-vim pravilima ponašanja i nesum-njivo će dovesti do novih navika kada je u pitanju korištenje novca.

Naši klijenti, prvenstveno ban-ke, svjesni su toga, a i šira javnost počinje shvatati problem poznat kao „prljav“ novac. Iako je plaćanje karticom ili putem interneta dobra opcija, iz različitih razloga to nije moguće za sve korisnike i mnogi su i dalje u svakodnevnom kontaktu sa gotovinom, naročito u bankama, na pijacama, u malim marketima i slično. Novčanice su, zbog svojih

�zičkih karakteristika i usljed mno-go veće cirkulacije među ljudima, mnogo izloženije različitim bak-terijama i virusima koji se mogu zadržati na njima, a zatim prenijeti na ruke ljudi koji ih koriste i kasnije potencijalno unijeti u organizam.

IZAZOVNA DEZINFEKCIJA GOTOVINE

Dakle, nema sumnje da novac može u nekoj formi biti preno-snik virusa i bakterija, a njegova potpuna dezinfekcija je gotovo nemoguća, jer bi se tretiranjem novčanica različitim hemijskim dezinfekcionim sredstvima riziko-valo njegovo oštećenje, nakon čega više ne bi bio upotrebljiv. Širom svijeta se tako pojavljuju rješenja u vidu dezinfekcije UV zracima, no do njihove masovne primjene će sigurno proći još dosta vremena.

Zbog svega navedenog, u cilju smanjenja zdravstvenog rizika kako naših klijenata, tako i građanstva, stvara se potreba izbjegavanja, kod nas još uvijek široko rasprostranje-nog, ručnog brojanja novca, odno-sno korištenja profesionalnih brojača novčanica i kovanica, od kojih neki čak nude �zičku barijeru između novca i manipulatora. U izuzetno bogatoj ponudi Salona bankarske opreme mogu se naći brojači za sve potrebe i �nansijske mogućnosti ko-načnog kupca, a osim same prodaje, tu je uvijek i opcija najma uređaja po izuzetno povoljnim uslovima.

Centralne banke brojnih zemalja su već odavno prepoznale potrebu i uputile na neophodnost nošenja za-štitnih rukavica i pranja ruku nakon

rukovanja novcem. Speci�čan slučaj nalazimo u Kini, kao mjestu odakle je pandemija i krenula, a to je da je Centralna banka Kine donijela odluku da se korištene novčanice u toj zemlji dezin�kuju UV zracima i visokom temperaturom, a potom povuku iz opticaja do 14 dana. Mje-re Kine podrazumijevaju čak i uni-štavanje pojedinih novčanica.

NOVITETI U SERVISIRANJU UREĐAJA

Strože higijenske mjere primje-njuju i domaće banke, gdje pri-mjećujemo da radnici za šalterom koriste maske i rukavice, a i klijenti prilikom ulaska moraju imati zaštitnu opremu i izvršiti dezinfekciju ruku. Salon bankarske opreme kao druš-tveno odgovorna kompanija također je uvela određene novine prilikom servisiranja uređaja koji se koriste u bankama ili kod privatnih kupaca. Tako je prilikom kako redovnog, tako i interventnog servisa, uvedena stavka dodatnog čišćenja i dezinfek-cije uređaja posebnim sredstvima koja ne oštećuju preciznu mehaniku i osjetljivu elektroniku samih uređaja.

S tim u vezi, moramo naglasi-ti činjenicu da su pojedini klijenti u vlastitoj režiji vršili dezinfekciju uređaja neodgovarajućim sredstvi-ma, što može dovesti ili je dovelo do oštećenja uređaja te time i do nepotrebnih dodatnih troškova. Na-pominjemo da za isto nema potre-be, jer su serviseri Salona bankarske opreme uvijek dostupni za interven-ciju te su klijetnima bili dostupni i obavljali radne zadatke i u punom jeku pandemije, a sve u cilju zaštite zdravlja, koje je u posljednje vrijeme postalo izuzetno važna tema.

Mi, u Salonu bankarske opreme Sarajevo, redovno pratimo kretanja i novosti na svjetskom tržištu �nan-sija i pripadajuće prateće industri-je, kako bismo našim klijentima blagovremeno ponudili adekvatna rješenja, sada sa još većom pažnjom prema zaštiti zdravlja svih onih koji su u doticaju sa novcem. Pritom na-glašavamo i pojačanu aktivnost na društvenim mrežama, koju provo-dimo u cilju što detaljnije edukacije krajnjih korisnika naših uređaja, a sve sa ciljem da opaku pandemiju ostavimo iza sebe. (PR odjel Salona bankarske opreme d.o.o. Sarajevo) n

U izuzetno bogatom prodaj-nom programu, naročito se

ističu uređaji za brojanje i obradu novčanica i kovanica, zatim sred-

stva za siguran transport novca te mnogobrojne opcije za zašti-tu novca u privatnom i javnom sektoru. Pored toga, Salon ban-

karske opreme je prepoznat i kao kvalitetan dobavljač metalnog namještaja, redomata, rješenja za tehničku zaštitu prostora te

Novosti iz Salona bankarske opreme

Salon bankarske opreme Sarajevo proteklih godina na domaćem bh. tržištu etablirao se kao jak i pouzdan partner brojnim �nansijskim institucijama, prvenstveno bankama i mjenjačnicama, ali i

svima onima kojima je potrebna dodatna sigurnost ili pomoć pri manipulisanju novcem

KORONAVIRUS MIJENJA NAVIKE

MANIPULISANJA NOVCEM

58 59

I S L A M S K O B A N K A R S T V O


m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

prilagođeni bankama kao �nansij-skim posrednicima niti njihovim deponentima, te ih one izbjegavaju kako bi zaštitile deponente ali i di-oničare, zaposlenike i sl. Umjesto mušareke koristi se niz drugih ma-nje rizičnih alternativa, uglavnom baziranih na dugu. Deponenti od banaka očekuju sigurnost glavni-ce i unaprijed poznate prinose na svoju ušteđevinu a to nije svojstvo mušareka investiranja.

EQUITY CROWDFUNDINGS druge strane, oblik investi-

ranja koji predstavlja mušareka je na Zapadu veoma dobro razvijen i pojavljuje se u različitim oblicima – najčešće kao private equity i ven-ture capital a u posljednje vrijeme prisutan je i equity crowdfunding. Navedeni oblici �nansiranja su bili od krucijalne važnosti za uspjeh današnjih tehnoloških giganata kao što su Facebook, Microsoft, Google, Amazon, Apple...

Tipične faze u finansiranju startupa na Zapadu prvo podra-zumijevaju početna „seed“ sredstva prikupljena iz različitih formalnih i neformalnih izvora, zatim „anđela investitora“ i akceleratora. Ukoli-ko �rma preživi narednu fazu, tzv. „dolinu smrti“, biće u mogućnosti tražiti sredstva od venture capital

fondova. Podrška koju pružaju venture capital fondovi nije samo �nansijske prirode nego je važna i za imidž �rme i promociju proi-zvoda, ohrabrivanje početnih ku-paca/klijenata, privlačenje novih talenata, edukaciju zaposlenika itd. Tek nakon nekoliko faza �nansi-ranja od strane fondova rizičnog kapitala, dolazi na red �nansiranje bazirano na dugu.

U Bosni i Hercegovini spome-nutih seed investicija, anđela, ak-celeratora i venture capital fondova skoro pa i nema (čast izuzecima u nekim od kategorija). Ipak, nije sve u �nansijama – većina star-tupa ustvari propadne zbog lošeg menadžmenta koji se manifestira na različite načine (neadekvatan proizvod, loš tim, nedostatak po-slovnog modela, loš marketing, ignoriranje potreba kupaca, loš tajming, gubljenje fokusa, neade-kvatna lokacija itd.). Ovo govori da moramo raditi na razvoju me-nadžerskih vještina, promovirati uvođenje poduzetništva u škola-ma itd. Svega navedenog svjesni su venture capital investitori, ali su spremni riskirati, zato se i zovu fondovi rizičnog kapitala.

U našem podneblju, problem je velikim dijelom u nedostatku volje vlasnika malih kompanija

da prihvate suvlasništvo inve-stitora u kapitalu svoje firme. Radije biraju bankovne kredite uz osiguranje vlastitom imovi-nom (koju ne bi trebalo miješati sa osnovanom kompanijom!). S obzirom da većina startupa ban-krotira u roku od tri godine od osnivanja, ljudi tako ostaju ne samo bez firme nego i bez vlastite imovine koju su založili. Islamske finansije imaju rješenje i za ove „naše“ slučajeve, a to je opadaju-ća mušareka kod koje se investi-tor postepeno povlači i prepušta kompaniju osnivaču. Zbog toga je potrebno raditi na promociji izvornih modela investiranja koji podrazumijevaju podjelu rizika i profita. Možemo ih zvati islam-skim ali i ne moramo. n

-------------Admir Mešković završio je ma-

ster studije iz oblasti bankarstva i osiguranja te islamskog bankarstva na Ekonomskom fakultetu Univer-ziteta u Sarajevu. U Bosna Bank International bio je angažovan u odjelima projekt menadžmenta, investicionog bankarstva, kao i u kabinetu predsjednika Uprave BBI banke. Trenutno pohađa MBA na Durham University Business School u Velikoj Britaniji kao Chevening stipendista.

Piše: mr. Admir MEŠKOVIĆ

Islamske banke se razlikuju od konvencionalnih banaka po svom

poslovnom modelu koji podrazu-mijeva trgovinu, iznajmljivanje i partnerstvo, dok konvencionalne banke prihvataju depozite na bazi zajma i odobravaju kredite na bazi zajma, pri čemu zarađuju na razlici između aktivne i pasivne kamate. Modeli finansiranja koje koriste islamske banke u svome poslovanju mogu biti bazirani na kupoprodaji (murabeha, selem i istisna), najmu (idžara), partnerstvu (mušareka i mudareba), zajmu bez kamate (kard hasan) itd. U praksi islamskih ba-naka se u okviru jednog proizvoda

vrlo često nalazi kombinacija više različitih modela �nansiranja. Na primjer, kombinacija opadajuće mušareke i idžare se koristi kod �nansiranja kupovine stanova, se-lem i istisna se skoro uvijek koriste u kombinacijama sa drugim istim takvim ili različitim ugovorima.

U islamskoj jurisprudenciji, mušareka znači „zajedničko predu-zeće formirano za obavljanje nekog posla u kojem svi partneri dijele do-bit u skladu sa dogovorenim omje-rima, gdje se gubitak dijeli u skladu sa udjelima u kapitalu“. Mušareka je idealna alternativa �nansiranju baziranom na kamati, sa dalekosež-nim pozitivnim efektima kako na proizvodnju tako i na distribuciju

bogatstva u ekonomiji. U slučaju mušareka ugovora između banke i klijenta, banka može zahtijevati različite vrste kolaterala kako bi zaštitila kapital koji je investirala. Može se koristiti i takaful (islam-sko osiguranje). Ipak, banka kola-teral može koristiti samo u slučaju da je gubitak u poduhvatu nastao namjernom krivicom klijenta.

VENTURE CAPITAL Iako se u literaturi navodi kao

čisto islamski model bankarstva, u praksi islamskih banaka mušareka je veoma malo zastupljena kada je u pitanju �nansiranje poduzetništva. Razlog je činjenica da rizici koje nosi ovakav model ulaganja nisu

Modeli �nansiranja koje koriste islamske banke u svome poslovanju mogu biti bazirani na kupoprodaji (murabeha, selem i istisna), najmu (idžara), partnerstvu (mušareka i mudareba),

zajmu bez kamate (kard hasan) ... l Oblik investiranja koji predstavlja mušareka je na Zapadu veoma dobro razvijen i pojavljuje se u različitim oblicima – najčešće kao private equity i venture

capital a u posljednje vrijeme prisutan je i equity crowdfunding

MODEL OPADAJUĆE MUŠAREKE I IDŽARE

60 61www.bih.banke-biznis.com

Menadžment i uposlenici Fabrike duhana Sarajevo sve-čano su obilježili 130 godina uspješnog poslovanja. To je bila jedinstvena prilika da se na jednom mjestu okupe rad-nici FDS-a iz cijele BiH kako bi zajedno proslavili ovaj ui-stinu značajan jubilej, te da se nagrade oni koji su u Fabrici zaposleni već više od 20 godina - njih 77.

Radnici FDS-a se ponose važnim činjenicama da su dio vodeće kompanije u duhanskoj industriji na području BiH, dio kompanije koja ima pro-izvode vrhunskog kvaliteta,

dio kompanije koja je progla-šena, i ove godine, jednim od

Najpoželjnijih poslodavaca u BiH.

Izgradnja četiri hidroelektra-ne u blizini Foče - Buk Bijela, Foča, Sutjeska i Paunci, koštaće više od 500 miliona eura, kazala

je direktorica Elektroprivrede RS Branislava Milekić. Ona je na sastanku rukovodstva Elektro-privrede RS sa predstavnicima

opštinske vlasti u Foči istakla da je Elektroprivreda RS ura-dila idejno rješenje za sva četiri projekta.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog os-nova za zaključivanje Sporazuma o kreditu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj - Prvo programsko �nansiranje za razvojne politike javne potrošnje. Predlagatelj, Ministarstvo �nansi-ja i trezora, dostavit će prijedlog osnova Predsjed-ništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika je predložen ministar Dragan Vrankić.

Vrijednost kredita Međunarodne banke za ob-novu i razvoj je 31.300.000 eura, od čega će FBiH biti alocirano 60 posto (18.780.000 eura), a RS 40 posto (12.520.000 eura). Kredit se daje na 25 go-dina, uključujući 10 godina grejs perioda i uz po-voljnu kamatnu stopu. Ciljevi kredita su povećanje socijalne pomoći i smanjenje siromaštva, unapre-đenje strukture i djelotvornosti javne potrošnje, te smanjivanje stopa socijalnih doprinosa na plaće

u privatnom sektoru radi jačanja konkurentnosti privatnog sektora u odnosu na javni sektor.

WB: 111 miliona USD za razvojnu politiku BiH

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke (WB) odobrio je Pro-gram za razvojnu politiku (DPO) za BiH u iznosu od 111 miliona USD. Program je pripremljen na zahtjev vlasti u BiH, s ciljem ublažavanja uticaja ekonomske krize, a osiguraće budžetsku podrš-ku za ubrzanje implementacije prioritetnih reformi javnih rashoda.

Fokus reformi, za koje DPO pruža podršku je poboljšanje širokog spektra programa novčanih naknada porodicama i po-jedincima, s ciljem obezbjedenja odgovarajuće kategorije za naj-ugroženije u BiH.

WB je opredijeljena za nastavak pružanja podrške vlastima u BiH na provedbi ovih reformi. Ovaj DPO prati projekat od 15 miliona USD (Projekt podrške mrežama socijalne sigurnosti i za-pošljavanju) kojeg je u februaru WB odobrila za jačanje instituci-onalnog kapaciteta neophodnog za implementaciju ovih reformi i pružanje usluga zapošljavanja za osobe iz ugroženih grupa koje aktivno traže posao.

Odobreni DPO od 111 miliona USD, odnosno prva faza pro-grama reforme javnih rashoda za koju WB pruža podršku, sastoji se od beskamatnog IDA kredita u iznosu ekvivalentnom 66 miliona USD i IBRD zajma od 45 miliona USD. Vlasti u BiH su odlučile podijeliti sredstva DPO-a između dva entiteta u sljedećem omje-ru: 60 procenata za FBiH i 40 procenata za RS. Portfelj aktivnih projekata WB u BiH sada uključuje 17 projekata, u vrijednosti oko 466,4 miliona USD.

Japanski izvoz porastao

43,5 postoVlada Japana saopćila je

da je u martu zabilježila ve-liki rast izvoza od 43,5 po-sto u odnosu na isti mjesec lani jer je oporavak globalne ekonomije podstakao tražnju japanskih automobila i elek-tričnih uređaja. Prošlomje-sečni porast japanskog izvoza predstavlja četvrto mjesečno povećanje uzastopce, navodi agencija AP.

Izvoz je porastao u sve dijelove svjeta, pri čemu su isporuke u Aziju skočile go-tovo 53 posto. Izvoz u SAD je u martu povećan 30 po-sto, a u Evropsku uniju 27 procenata. Isporuke auto-mobila stranim tržištima su više nego udvostručene, a električnih aparata povećane 43 posto. Japanski uvoz je u martu porastao 20,7 posto, čime je ostvaren trgovinski suficit od 948,9 milijardi jena (10,2 milijarde dolara). Kina je u prošloj �skalnoj godini, okončanoj 31. mar-ta, bila najveći trgovinski partner Japana, dok su na drugom mjestu bile SAD.

Sporazum o osnivanju poslovne unije Energo-invest Group su potpisali direktor Energoinvest Sarajevo Džemail Vlahovljak, zatim direktor Ener-goinvest - Tvornica Dalekovodnih stubova Sara-jevo Sead Kečo, direktor Energoinvest - Sistemi upravljanja energijom Sarajevo Nebojša Marjano-vić i direktor Delinga Tuzla Omer Delalić.

Prema riječima Vlahovljaka, osnivanje ove gru-pe je prvenstveno izraz potrebe za većom konku-rentnošću na tržištu. On je kazao da se buduće članice Energoinvest Group interesno povezuju s namjerom korištenja međusobnih referenci i pred-nosti pjedinih članica radi zajedničkog nastupa na domaćem i inostranim tržištima.

- Osnivanjem Energoinvest Group dobili smo kompanije osposobljene da prate Energoinvest na poslovima u zemlji i inostranstvu, s visokim nivo-om kvalitete - kazao je Vlahovljak i dodao da će u budućnosti pokušati u ovu grupu integrisati većinu sposobnih bh. kompanija.

On je pojasnio da se osnivanje grupe odno-si i na predstojeće investicije u elektroenergetski

sektor u BiH.- Želimo aktivno učestvovati u realizaciji ovih

investicija - kazao je Vlahovljak, i dodao da se i najsloženiji projekti ne mogu realizirati bez sarad-nje sa bh. �rmama.

Vlahovljak je istakao da će sve buduće članice Energoinvest Group imati pravo, pod određenim pravilima, koristiti ime i znak Energoinvesta na svom memorandumu. Istovremeno, Energoinvest će imati pravo da u okviru svoje ponude u ino-stranstvu predstavlja njihove proizvode i usluge kao svoje. Na ovaj način će se pojačati zajednički marketing, te smanjiti pojedinačne troškove za račun zajedničkog predstavljanja.

Zajednički stav potpisnika sporazuma je da Energoinvest može i treba biti pokretač daljeg razvoja elektroenergetske industrije u BiH. Ovo interesno povezivanje u poslovnu uniju, kao neprofitni oblik veze samostalnih pravnih lica koje organiziranjem ne zasnivaju među-sobne kapitalne veze, inicirao je Energoinvest d.d. Sarajevo.

FDS obilježila 130 godina uspješnog rada

Pola milijarde eura za četiri HE kod Foče

Kredit za smanjenje siromaštva

Osnovana Energoinvest Group

VREMEPLOV

m a j /s v i b a n j 2 0 2 0 .

62

B I Z N I S I O K O L I Š

Piše: Hajdar ARIFAGIĆ

Opraštamo se od dramatič-nog proljeća i dočekujemo

neizvjesno ljeto u godini kakvu svijet ne pamti: milioni ljudi oboljeli su od nove bolesti iza-zvane virusom COVID-19, a ne-koliko stotina hiljada je izgubilo bitku za život. Posljedica toga je da su se ljudi povukli u kuće, a ekonomija je u nezaustavljivom sunovratu. Stres se dogodio i u prirodi: krda divljih svinja silaze ovog proljeća u vogošćanska na-selja i prave štetu poljoprivred-nicima, medvjed je zakoračio na ulicu travničke periferije, a ga-vrani i vrane su sve agresivniji u potrazi za hranom.

Ulazimo u mjesec juni nadaju-ći se da će se virus povući a ljud-ski i ekonomski resursi značajnije pokrenuti kako bi se nadoknadilo ono što je izgubljeno u okolno-stima vanredne situacije. Uvaža-vajući sve mjere predostrožnosti, diljem planete 5. juna biće obi-lježen Svjetski dan zaštite životne sredine a, prema odluci Ujedi-njenih naroda, pod sloganom

„Slavimo biodiverzitet“ posvećen je biološkoj raznolikosti. Biološka raznolikost je varijacija zemaljskih kopnenih, slatkovodnih i morskih vrsta, kao i njihovih staništa i od vitalnog je značaja za opstanak cijelog života na zemlji. Ona je i kamen temeljac roba i usluga okoliša koji omogućuju napre-dovanje ljudskih društava: pruža nam hranu, vodu i resurse kao i usluge poput kontrole klime, oprašivanja, ublažavanja poplava i kretanja hranjivih sastojaka. Na bogatstvu prirodnih različitosti ljudski rod je razvio mnoštvo bi-znisa koji su mu omogućili eko-nomski opstanak.

Oslonjeni na prirodu, ljudi se i u ovom času pitaju može li nam ona pomoći da zaustavimo zahuk-talu pandemiju. Teško da može!? Stručnjaci su ustvrdili da će snaga virusa opasti s dolaskom toplijeg ljetnog vremena ali kad su poče-le stizati vijesti o broju oboljelih i umrlih u zemljama u kojima su uobičajene paklene vrućine, naše nade su iščezle.

U svakom slučaju, i iz naše bo-sanskohercegovačke perspektive

treba vjerovati u moć nadolaze-ćeg ljeta. Zdravstveno-epidemio-loška situacija se nekoliko dana prije isteka maja čini povoljnijom i smirujućom, a pokretanje po-slovnih aktivnosti ohrabrujućim, baš kao i činjenica da je zaustav-ljen talas otpuštanja radnika u nemogućnosti njihovog radnog angažmana.

Ako bi se u ovom času tražio savjet šta i kako dalje, trebalo bi poći od novostečenih iskustava. U protekla tri mjeseca pokazalo se da je hrana, njena proizvodnja i distribucija (uz vodu i energiju kojih je bilo dovoljno) bila važan faktor održavanja režima izolacije. Otuda nije slučajno da se nemali broj ljudi koji ima okućnice, vi-kendice... već pri prvom izlasku iz prostora između četiri zida uhva-tio motike i lopate da bi proizveli vlastito povrće i voće za prehranu. Bosna i Hercegovina kao zemlja sa evidentno bogatom biološkom raznolikošću i povoljnom klimom za uzgoj različitih biljnih kultura sada ima dodatni motiv da širi proizvodnju hrane. Velike su mo-gućnosti i za razvoj obrta klasič-nih kuhinja u kojima bi se hrana pripremala, pakovala i plasirala na tržište. Posla bi bilo i za one čiji bi se biznis zasnivao na distribu-ciji te hrane, ali i formiranju niza obrta i usluga za kojima čovjek u nepredviđenim okolnostima ima potrebu. Neki od njih mogli bi da budu: pokretna apoteka (po principu već a�rmisanih pokret-nih biblioteka), šetači kućnih ljubimaca, kućna dostava svega i svačega itd. Uslov za uspjeh je da te usluge ne budu skupe i da je obuhvaćen što veći broj klijenata. Kada se takvog posla prihvate pro-fesionalci, biće to mnogo bolje i e�kasnije od onoga što su u prote-klim sedmicama uradili volonteri bilo kao pojedinci ili timovi.n

Oslonjeni na prirodu, ljudi se i u ovom času pitaju može li nam ona pomoći da zaustavimo zahuktalu pandemiju

OPSTANAK U RAZNOLIKOSTI

Documents

INTERVJU: Amina Mahmutović, predsjednica Uprave UniCredit