n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXV, broj 7 19. veljače 2015. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Tradicijsko prelo u Dušnoku 6. stranica Bal s Gašo-bandom 7. stranica

Foto: Hina 4. – 5. stranica

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pozvala na zajedništvo

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pozvala na zajedništvo

Maškare u HOŠIG-u 10. stranica

n 2 n KOMENTAR – UVODNIK

Glasnikov tjedanŽurimo se i trčimo za onim zašto mislimo kako se može uh-vatiti i zatvoriti u čarobnu ku-tiju ljudske sebičnosti. I ostatizatvoreno u njoj, ne shvaća-jući kako se praši i raspadastari i napušteni pergament.Jer naš svijet beskrajna je «po-ljana» kojom upravljaju vjet -rovi i oluje na koje nismospremni. I kada u svojoj ljud-skoj sebičnosti mislimo kakomožemo kupiti i vrijeme, ononas pretekne i uzalud trčimoza njim. Ovih sam dana u povodujednog od mnogobrojnih svjetskihdana, svjetskog dana bolesnika, pro-čitala kako jedino zdravlja i znanja

nije nikada dosta. S godinama i is -kust vom uvjeravamo se u to. Mili-jarde ljudi našega ranjivog planetapati od mnogobrojnih kroničnih imalignih bolesti. Oni koji su bolesni,usamljeni su, i često i ne znamo kakobismo im prišli i pomogli. Nemoćnismo. Kronične bolesti čine devede-set posto smrtnosti u zemljama Eu-ropske unije, pogađaju najviše pe -desetogodišnjake. Podmukle su isimptomi se javljaju kada su bolestiuznapredovale. Malo je educiranihgrađana koji prepoznaju znakove ti-jela. Teško ih je i znati i prepoznati usvijetu kada nas svakodnevno iz satau sat bombardiraju novim i novim vi-jestima o simptomima, lijekovima...Bolesni su i oni koji trče i oni kojisjede, nema pravila. Ipak naglašavase važnost preventivnosti koja se

ogleda u ranomotkrivanju mogu-ćih bolesti, što je,kažu, tajna uspješ -nog liječenja. Svjetska zdrav-stvena organiza-cija kaže kakonezdrave životnenavike izazivajuepidemiju bolestikoje zajedno činevodeći uzroksmrt nosti u svi-

jetu te su za javno zdravlje znatnoveća prijetnja od bilo koje pošastikoju poznajemo.Od kardiovaskularnih bolesti, dijabe-

tesa i nekih oblikaraka umiru milijuniljudi u svijetu, bezobzira na starosnudob. Kunu se mno -gi kako upravo tebolesti može spri-ječiti zdrava pre-hrana, i namirnicebiljnoga podrijet -la. Nutricionističkeudruge kazuju ka -ko je primjerenoisplanirana ve ge -ta rijanska prehra -na zdrava, nutri tiv -no dostatna.Mnogi mijenjajuupravo svoju pre-

hranu, a sve je više i vegetarijanacaoko nas jer se vjeruje kako je biljnaprehrana zdrava, daje vitalnost, lje-potu, vitku liniju i jamči dugi život. Čitam kako je poznato djelo ColinaCampbella «Kineska studija», jednood najopsežnijih studija ljudske pre-hrane svih vremena, jasno pokazalokako su ljudi koji su jeli najviše hraneživotinjskog podrijetla imali najvišestope raka i kroničnih bolesti te kakoje čak i razmjerno malen unos hraneživotinjskog podrijetla bio povezansa štetnim učincima.I na samome kraju Svjetski dan bo -les nika obilježili smo 11. veljače,kada se u Katoličkoj Crkvi slavi spo-mendan Blažene Djevice MarijeLurdske koju slave u vjeri i nadi zbognjezinih čudesnih ozdravljenja.

Branka Pavić Blažetin

Ovih sam dana u povodu jednog odmnogobrojnih svjetskih dana, svjetskogdana bolesnika, pročitala kako jedinozdravlja i znanja nije nikada dosta.S godinama i iskustvom uvjeravamose u to. Milijarde ljudi našega ranjivogplaneta pati od mnogobrojnih kronič-nih i malignih bolesti. Oni koji su bo-lesni, usamljeni su, i često i ne znamokako bismo im prišli i pomogli.

Komentar

Dan materinskoga jezikaU svijetu je oko sedam tisuća priznatih materinskih je-zika, među njima je i naš hrvatski. Dokument UNESCO-a iz 1970. govori da materinski jezik označuje putljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, činisvojom kulturu skupine kojoj pripada i postavlja teme-lje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti. Materin-ski jezik neodvojiv je od naroda jer se tim pojmomkoristi određeni narod ili skupina govornika. Premaprocjenama, hrvatski jezik po svijetu govori umalo šestmilijuna ljudi, među njima su i naši Hrvati u Mađarskoj,njih 16 053 (podatci popisa pučanstva iz 2011.). Premapodatcima zadnjeg popisa (2011.), u Hrvatskoj živiumalo 4,3 milijuna stanovnika, od kojih 90,42 % čineHrvati (umalo 3,9 mil.), a po svijetu živi oko 3,8 milijunaHrvata. Zbrojimo li, to je 7,7 milijuna, u tom broju smoi mi, Hrvati u Mađarskoj, s brojem od 23 561. Ako uzi-mamo u obzir prethodni dokument prema kojem jematerinski jezik neodvojiv od naroda, onda bi seočekivalo da po svijetu toliko ljudi govori hrvatski jezik,odnosno hrvatski mu je materinski jezik koliko Hrvatai živi. Očekivali bismo da od 3,8 milijuna Hrvata koji živeizvan Hrvatske, svi govore hrvatski jezik, međutimsamo 25 % od njih govori ili razumije hrvatski jezik,dakle otprilike 950 tisuća. Kako je to kod nas međuHrvatima u Mađarskoj? Kod nas 16 053 osobanaznačilo je (popis 2011.) da rabi hrvatski jezik uobitelji, a samo 13 716 smatra svojim materinskimjezikom hrvatski. Čudna je ta razlika, dakle 2337 osobarabi hrvatski jezik u krugu obitelji, ipak ne smatrahrvatski jezik materinskim jezikom. Možda se radi ooso bama koje su nehrvatskog podrijetla i sklapanjembraka postale članovi hrvatske obitelji, dakle njima jehrvatski zapravo strani jezik. To bi bilo vrlo pozitivnastvar i pohvalno, da su se trudili naučiti jezik one zajed-nice u koju su primljeni. Bila bih zadovoljnija akoizmeđu broja Hrvata (23 561) u našoj zemlji i brojkeonih koji hrvatski smatraju svojim materinskim jezikom(13 716) bila samo tolika razlika, naime u ovom slučajurazlika je 9845, dakle 9845 Hrvata ne smatra hrvatskisvojim materinskim jezikom. A što je zapravo značenjematerinskoga jezika: materinski jezik prvi je jezik na -učen u ranome djetinjstvu izvan formalne nastave. Ko-rijeni toga prvog jezika sa svojom strukturom glasovai gramatike tako su duboki da je njegovo govorenje au-tomatizirano. Ako materinski jezik čini svojom kulturuskupine kojoj pripada, onda je jezik izrazito važan u op-stojanju jednog naroda i njegove kulture, jer jezik nijesamo sredstvo saobraćaja (komunikacije), jezik su misli,osjećaji, potrebe, dio osobnosti svakog čovjeka. Jezikje najsigurnije poistovjećivanje jedne nacije iako uodređenju identiteta, u izricanju svoje samobitnostinije odlučujući činitelj, to nam dokazuju i podatci po-pisa pučanstva. Ipak jezikom su ljudi istog naroda po-vezani gdje god bili, jer on daje samosvojnost i činidijelom naroda kojem pripadaju. Zaboraviti materinskijezik, znači izgubiti se i iskorijeniti od svoga naroda,kako je i Petar Preradović napisao: „Bez njega si bezimena, bez djedova, bez unuka. U pošasti sjena puka,u buduće niti sjena!“

Beta

AKTUALNO n 3 n

PEČUH

Sjednica Predsjedništva SHM-aOcjena rada u 2014. godini, planovi i programi

Joso Ostrogonac, predsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj, 6. veljače sazvao jesjednicu Predsjedništva Saveza Hrvata uMađarskoj, na koju je pozvao i članoveNadzornog odbora. Sjednica je održana upečuškome Školskom centru MiroslavaKrleže, a na dnevnom se redu našlo neko-liko važnih pitanja; raščlamba jesenskih iz-bora 2014. godine; izvješće o radu igospodarenju u 2014. godini; plan rada za2015. godinu; personalna pitanja (o čemuse raspravljalo na dijelu sjednice zatvore-noj za javnost) te «razno».

Uz predsjednika Ostrogonca i dopred-sjednika Arnolda Barića, sjednici su seodazvali članovi predsjedništva: iz BaranjeIvan Gugan, iz Podravine (Šomođa) JozoSolga, iz Bačke Angela Šokac Marković, izGradišća Edita Horvat Pauković iz Budim-pešte Eva Išpanović, a zalski član Predsjed-ništva Ladislav Gujaš nije bio nazočan, osvojoj spriječenosti obavijestio je baranj-skoga člana Predsjedništva Ivana Gugana,o čemu je on obavijestio nazočne. Odtroje članova Nadzornog odbora sjednicije nazočio njegov predsjednik Mijo Štan-dovar, dok dvojica, Martin Kubatov i Ro-bert Ronta, nisu bili nazočni. Na dijelusjednice otvorenom za javnost nazočila jei glavna urednica Medijskog centra Croa-tica (Hrvatski glasnik, Radio Croatica)Branka Pavić Blažetin.

Joso Ostrogonac osvrnuo se na povi-jest takozvanog sukoba u udruzi SavezuHrvata u Mađarskoj oko pitanja članstva,što se iskoristilo kao argument pokretanjadruge državne liste koalicije «Hrvati za Hr-vate», u čemu je ne mala odgovornost čla-nova Predsjedništva Saveza, onih koji nisuna pravi način primili Savezove odluke iSavezov statut. Ocijenio je kako je Savezpobrao golem uspjeh na mjesnim i narod-nosnim izborima sa svojim kandidatima ilistama svojih kandidata. Kod sastavljanjalista i redoslijeda imena na njima, bilo jepoteškoća, ali bio je to dio političkeodluke Predsjedništva Saveza Hrvata uMađarskoj. Kampanja je bila čista, ali jeproblem bio kako za kampanju nije dobi-vena nikakva državna potpora, što je go-lemo opterećenje bilo za civilnu udrugu.Našli su se načini i sponzori, ali bilo jeveoma teško. Posebno je zahvalio na ko-rektnosti u praćenju kampanje koja je vid -

ljiva na stranicama Hrvatskoga glasnika teradijskim emisijama internetskog RadijaCroatice dviju medijskih platformi Medij-skog centra Croatica.

Mnogo smo radili na utemeljenju hrvatskih samouprava na mjesnoj, regio-nalnoj i državnoj razini, i ja sam zadovo-ljan reče predsjednik Joso Ostrogonac.Dvadeset tisuća i 444 glasa, od čega 12005 na mjesnoj razini osvojili su kandidatiSaveza Hrvata u Mađarskoj, 3793 glasaosvojile su teritorijalne liste Saveza Hrvatau Mađarskoj, a 4646 glasova osvojila je državna lista Saveza Hrvata u Mađarskoj.Na mjesnoj razini osvojeno je 250 man-data, na teritorijalnoj 28 mandata, a na državnoj razini 15 mandata. S osvojenih15 mandata na državnoj listi Savez Hrvatau Mađarskoj dao je između svojih manda-tara predsjednika HDS-a, zamjenika pred-sjednika i članove HDS-ovih odbora. Velikje to uspjeh, a Savez svoju ulogu kani ja-čati i preko HDS-ova političkog djelovanja(u kojem ima većinu, 15 od 32 zastupnika)i u nastupajućim godinama, i to razvojemHDS-ove institucionalne pozadine.

U tijeku je izradba izvješća o radu i fi-nancijama za 2014. godinu te plan rada iplan proračuna za 2015. godinu, o čemuće biti riječi na sljedećoj sjednici. Savez jepredao natječaj za djelatnost kod Minis -tarstva ljudskih resursa, a razmatraju sejoš neke natječajne mogućnosti kako bi sedobila potpora za ostvarivanje dijela pro-grama. Planiraju se tri središnje državnepriredbe, svečana sjednica prigodom 25.obljetnice utemeljenja Saveza Hrvata uMađarskoj u Sambotelu, Državni danHrva ta u suorganizaciji s HDS-om ove go-dine u Barči, te gastronomsko-kulturnidan u Tukulji. Godišnja skupština članstvaplanira se pred ljeto, najviše je članova Sa-veza Hrvata u Mađarskoj iz Podravine(Šomođ) i Bačke. Čulo se kako onih koji suuplatili članarinu ima 350-ak pojedinačnihčlanova i osam udruga članova.

Među «raznim» spomenulo se i pitanjedviju zaklada, Zaklade Zornica koju je svo-jedobno (1992.) utemeljio Savez Hrvata,te Zaklade Zornica nova, na čiji je osnivač -ki dokument stavio potpis predsjednik Sa-veza Hrvata, a bilo je riječi i o zakladi(fondu) za pomaganje vjerskog života uZali, koju je utemeljio također Savez

Hrvata početkom devedesetih godina(1992.). Trebalo bi napokon raščistiti sta-tus spomenutih zaklada i pitanja koja sejavljaju u svezi s njima, kazano je na pred-sjedništvu Saveza Hrvata u Mađarskoj.

Saznajemo kako je na zatvorenom di-jelu sjednice glede personalnih pitanjapostavljeno pitanje delegiranja člana Sa-veza u Croaticin Nadzorni odbor. Savez uspomenuti Nadzorni odbor može delegi-rati jednoga od njegovih triju članova. Dosada je Savez u Croaticinu Nadzornom od-boru zastupao Ivan Gugana koji je izbo-rom HDS-ova predsjednika došao u sukobinteresa, stoga ne može dalje obavljatizas tupstvo. Čuli smo kako će Predsjed -ništvo odlučiti tko će nadalje zastupatiSavez u Croaticinu Nadzornom odboru.Čuli smo kako treba izabrati i novogačlana Predsjedništva Saveza Hrvata u Ma-đarskoj, na mjesto dosadašnjega predstav -nika Baranje u Savezovu Predsjedništvu,koji je bio u osobi Ivana Gugana.

Branka Pavić Blažetin

KAPOŠVAR – Predsjednik Zemalj -skog društva mađarsko-hrvatskog pri-jateljstva Marko Kovač sazvao jegodišnju skupštinu Društva za 21.veljače 2015., s početkom u 11 sati, sasljedećim dnevnim redom: izvješće oradu i financijsko izvješće o 2014. g.,razmatranje pristiglih molba začlanstvo, biranje novog čelništva, planrada i proračun za 2015. g. Ne bude likvoruma, Društvo će na istomemjestu, u isto vrijeme i s nepromi -jenjenim dnevnim redom u 11.30 satiodržati sjednicu.

LETINJA – Taj grad i međimurski gradPrelog prije nekoliko godina potpisalisu sporazum o međusobnoj suradnji,a ostvarili su i nekoliko zajedničkihprojekata. Kako bi se nastavila surad-nja na polju gospodarstva i turizma,letinjski gradonačelnik Szilárd Farkasprimio je preloškoga gradonačelnikaLjubomira Kolareka na sastanak gdjese raspravljalo o zajedničkom kandidi-ranju projekta u programu „Europa zagrađane”.

n 4 n AKTUALNO

Inauguracija

Predsjednica Grabar-Kitarović u poslanici pozvala na zajedništvo

ZAGREB, 15. veljače 2015. (Hina) – Nova predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je,nakon polaganja predsjedničke prisege, sve građane da se ostave povijesnih ideoloških podjela, po uzoru na po-mirbu pod vodstvom prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, a zahvalila je i svojim prethodnicima Stje-panu Mesiću i Ivi Josipoviću te najavila da će surađivati s njima, na dobrobit države.

«Pozivam sve nas u Hrvatskoj da ostavimopovijesti naše podjele i zablude. Samo za-jedništvom cijeloga naroda možemo iz-graditi bolju Hrvatsku. Natječimo seidejama, rješenjima i inovacijama, a nepovijesnim ulogama naših roditelja ili dje-dova. Ideološkim podjelama nećemoostvariti bolji život, niti ćemo biti boljiljudi. Samo ćemo produbiti stare podjelei stvoriti nove sukobe koji nikada nikomenisu donijeli dobro. Kao što je predsjednikTuđman pomirbom podijeljenoga hrvat-skoga nacionalnog bića stvorio pred -uvjete za uspostavu hrvatske države, takoi mi danas novim hrvatskim zajedništvommoramo otvoriti novu stranicu naše boljebudućnosti. Tražimo bolji život u buduć-nosti, a ne u prošlosti», poručila je pred-sjednica u inauguracijskom govoru.

Zahvalivši dvojici bivših predsjednikana doprinosu u izgradnji hrvatske demok -racije, poručila je kako se neće ustručavatipitati ih za savjet jer, kako kaže, svojim serazličitostima moramo koristiti za dobro-bit države. Predsjednica se prisjetila i svihkoji su dali život za domovinu, a posebnuzahvalnost iskazala je Franji Tuđmanu,predvodniku povijesnog pothvata stvara-nja moderne hrvatske države i njezinuutemeljitelju.

«Izbori su iza nas. Hrvatska se još jed-nom potvrdila kao demokratska i uređenadržava. Sve naše razlike koje su došle doizražaja i tijekom kampanje, već od danasmoramo pretvoriti u našu snagu. Bit ćupredsjednica svih hrvatskih građana, bezobzira na političko opredjeljenje, etničku,vjersku i spolnu orijentaciju i pripadnost.Beskompromisno ću štititi socijalno naj-ugroženije», poručila je Grabar-Kitarović.

Građanima je obećala da će biti njihovglas te da će dati sve od sebe da Hrvatskabude bogata država, iz koje mladi nećeodlaziti, u kojoj će se rađati više ljudi negošto ih umire te u kojoj će «naši ljudi u zlat-noj životnoj dobi uživati plodove svogarada».

«Ako pogriješim, a onaj tko radi, taj igriješi, imat ću snage priznati i ispravitipogrešku. Ipak, svi smo mi samo ljudi. No

odgovorno tvrdim, nikada neću učinitiništa protiv hrvatskih nacionalnih inte-resa», obećala je predsjednica.

Za izlazak iz recesijenužan konsenzus

Podsjetila je da je Hrvatska već šest go-dina u gospodarskoj krizi te ocijenila kakoteški poremećaji traže žurno i usklađenodjelovanje svih sastavnica državne vlasti,kao i sindikata i poslodavaca.

«Nalazimo se u trenutku koji traži ši-roki nacionalni konsenzus oko ključnih pi-tanja. Nema ni prostora ni vremena zapodjele. Snagu za postizanje takve vrstezajedništva već smo pokazali u nekolikobitnih trenutaka tijekom protekla dva de-setljeća. Krajnje je vrijeme da se i u savla-davanju gospodarske krize izdignemoiznad pojedinačnih i stranačkih interesa.Vrijeme je da se okrenemo budućnosti ida provedemo promjene koje je nemo-guće odgađati. Valja nam prestati živjetiod novca posuđenog od budućih genera-cija», naglasila je.

Kao strateški nacionalni interes istak-nula je stvaranje novih radnih mjesta, teporučila kako je u tomu ključna privatnainicijativa. Založila se za nultu stopu tole-

rancije na korupciju i pozdravila sve aktiv-nosti nadležnih ustanova u iskorjenjivanjute pošasti. Upozorila je da se pritom nesmije stvarati protupoduzetnička klima.

Vladu je pozvala da učini sve kako biporeznom politikom motivirala poduzet-ničku klimu i time potaknula snažniju pri-vatnu inicijativu. «Moramo poticatinad metanje poslovnih ideja i graditi pozi-tivno ozračje, koje će rezultirati novim po-slovnim projektima», kazala je pred sjed-nica, a kao poželjnu stratešku orijentacijuistaknula je usmjerenost prema obitelj-skom gospodarstvu, obrtništvu, malom isrednjem poduzetništvu, inovacijama teprimjenama čiste tehnologije. «Postanimonapokon istinski svjesni komparativnihprednosti ove prekrasne zemlje i počnimoih odgovorno, ali i odlučno koristiti», po -zvala je Grabar-Kitarović.

Naglasila je važnost gospodarske di-plomacije u traženju novih tržišta, te po-ručila kako će osobno biti prvi gospo -darski diplomat Hrvatske. «Prije svega,moramo bolje iskoristiti članstvo u Europ-skoj uniji kao i sporazume o slobodnoj tr-govini, kako bismo izvoznicima otvarali inova netradicionalna tržišta», reče pred-sjednica.

Istaknula je važnost doličnog obrazo-

TEMA n 5 n

vanja, razvoja znanosti i istraživačkog radate nužnost definiranja glavnih odrednicarazvoja države. «Moramo napokon defini-rati glavne odrednice svojega razvitka,početi istinski vjerovati u održivi razvoj ibiti svjesni što on uistinu znači – razvojkoji vodi računa o okolišu, ali istodobnoostavlja prostor za napredak i rast. Učimood onih koji su uspješno zaštitili i vlastitiokoliš i vlastitu baštinu, i otvorimo vratarazvoju», poručila je predsjednica te po -zvala na jače napore u privlačenju sred-stava iz fondova EU.

Moderne i dobro opremljene Oružane snage

jamac stabilnostiKao vrhovna zapovjednica Oružanihsnaga Republike Hrvatske, ocijenila jekako članstvo u NATO-u Hrvatskoj jamčisigurnost, ali da su najbolji jamac sigurno-sti moderne i dobro opremljene hrvatskeOružane snage. «Hrvatska je miroljubivazemlja i nikada nikome neće biti prijet-njom, no suvremeni svijet donosi sasvimnove izazove, poglavito rastući međuna-rodni terorizam. Snažne oružane snagejamac su stabilnosti i čuvar demokratskihvrijednosti», ocijenila je Grabar-Kitarovićpozdravljajući hrvatske vojnike i vojniki-nje u mirovnim misijama diljem svijeta,koji su, ističe, ponos Hrvatske.

Poručila je i kako se ne smije podcje-njivati ozbiljnost zabrinjavajućeg razvojadogađaja u međunarodnim odnosima.«Neprestance izbijaju novi ratovi i sukobi.Svjedočimo urušavanju dosadašnjeg po-retka na mnogim stranama svijeta», upo-zorila je predsjednica te poručila kakoHrvatska ima svoj stav, svoju politiku isvoje interese. «Njih ćemo aktivnije zastu-pati. Za njih ćemo se zalagati i boriti nasvim razinama bez zadrške», poručila je.

Nastavak suradnje sa susjedima,

EU-om i NATO-omKad je riječ o vanjskoj politici, najavila jenastavak suradnje sa susjedima i savezni-cima u EU i NATO-u, a kao strateški interesnavela je uključivanje cijeloga prostora ju-goistočne Europe u europske i euroatlant-ske integracije. «Svaka druga opcijaproduljuje neizvjesnost i u konačnicimože voditi obnovi crta podjela i razdva-janja», uvjerena je Grabar-Kitarović.

«Želim da države jugoistočne Europepostanu članice europske obitelji i u tompogledu pružamo ruku suradnje. Očeku-jem da sa susjedima napokon riješimo ot-

vorena pitanja poput graničnih sporova,a u odnosima sa Srbijom posebno mjestoimat će status nestalih u Domovinskomratu, kao i međusobna zaštita prava ma-njina. Nacionalne manjine bogatstvo suHrvatske. Razvijat ću i štititi njihova prava,ali i promicati prava Hrvata u susjednimdržavama», poručila je.

Kao poseban vanjskopolitički cilj na-vela je zaštitu Hrvata u BiH, koju vidi kaodržavu triju jednakopravnih konstitutiv-nih naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata.

Posebno se obratila iseljeništvu. «I viste Hrvatska i nikada neću dopustiti dabilo tko zanemari vašu ulogu i doprinos ustvaranju hrvatske države. Vi ste važna po-veznica Domovine sa svijetom, ali i našabitna sastavnica koja će i dalje pridonositinašem nacionalnom razvitku. Vrata Hrvat-ske širom su vam otvorena. Vaše znanje iiskustvo dragocjeni su Domovini. Nanama u Hrvatskoj obveza je pružiti vamiskrenu i stvarnu priliku za ulaganja, obra-zovanje i povratak», poručila je.

Važnost tradicije, obitelji i vjere

Kao prva hrvatska predsjednica, istak-nula je kako je ponosna što je hrvatskodruštvo napravilo civilizacijski iskorak i zapredsjednicu izabralo ženu te najavila daće pozorno pratiti poštivanje Ustava kojiravnopravnost spolova svrstava u najviševrednote ustavnog poretka.

Najavila je da će u predsjedničkomemandatu posebnu pozornost posvetitimladima, koje vidi kao predvodnike no-

voga hrvatskog zajedništva, a ističe i vri-jednost tradicije.

«U ovom svečanom trenutku želimistaknuti i važnost naše kulture, tradicije,obitelji i vjere. Te sastavnice kroz povijestsu očuvale našu samobitnost», kazala jepredsjednica.

Obećala je kako će se svojim ustavnimovlastima koristit ina dobrobit svih uHrvat skoj te kako će se voditi domoljub-ljem, uključivošću, poštovanjem i zašti-tom nacionalnih interesa.

Ponovila je kako nema razloga daHrvat ska ne bude bogata zemlja. «Mi smopobjednički narod, postojan narod, vrije-dan narod. Nema toga što mi ne možemopostići kad smo jedinstveni. Vjerujem u te,zemljo moja hrvatska», zaključila je svojinauguracijski govor nova predsjednicaRepublike Hrvatske Kolinda Grabar-Kita-rović.

Tekst i foto: HINA

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Mađarske János Áder tijekom bilateralnog sastanka u palači Dverce, nakon inauguracijske ceremonije održane na Trgu sv. Marka u Zagrebu

BUDIMPEŠTA – U organizaciji Zavodaza istraživanje i razvoj prosvjete pri Mi-nistarstvu ljudskih resursa, 17. ožujka u10 sati, u Croaticinim prostorijama bitće Državno natjecanje srednjoškolacaiz hrvatskoga jezika i književnosti.Nakon pismenoga dijela nadmetanja,pravo na sudjelovanje u završnici steklasu četiri gimnazijalca. Njihove će odgo-vore ocijeniti: predsjednica Timea Boc -kovac te članovi Prosudbenog odboraTomislav Krekić i Stipan Karagić. Natje-canje provodi hrvatska referentica Za-voda Magdalena Šibalin Kühn.

n 6 n BAČKA

U suorganizaciji Seoske i mjesnih narod-nosnih samouprava, od 28. siječnja do 7.veljače organizirano je tradicijsko Rackoprelo, koje se od početaka priređuje sglav nim ciljem prikazivanja dušnočkihobičaja, i to sudjelovanjem hrvatskih i ma-đarskih kulturnih udruga, putem starihpredmeta i njihove uporabe, nadalje sadr-žajnih zimskih večeri za mještane i njihovegoste. Programi su održavani svake večeriu mjesnom domu kulture. Prelo je 28. ve-

ljače otvorio dogradonačelnik JánosBerta, a osim hrvatskih i mađarskih pje-sama i plesova kazivanjem stihova Svi naprelo uljepšala ga Ema Bakula, učenica 5.razreda. Tijekom večeri članovi Pjeva-čkoga zbora „Pravi biser” i Izvornoga pje-vačkog zbora okupljene su gostilipokladnim fancima. Sutradan je priređenanarodnosna večer hrvatske, njemačke iromske zajednice na kojoj su uz domaćeizvođače nastupile i gostujuće skupine,među njima kalački Ženski pjevački zbor„Ružice” i baćinski HKUD „Vodenica”. Predpočetak programa svečano su proglašenirezultati III. dušnočke rakijade.

Trećega dana, 31. siječnja, priređeno je

već uobičajeno Rackoprelo koje je uljepšanostihovima Glas harmo-nike što ih je kazivaoPetar Jakšo, nastupomplesne skupine „Duše-nici“ i zabavnim natje-canjem u krunjenjukukuruza. Za dobro ra-spoloženje pobrinuo

se domaći orkestar „Zabavnaindustrija“, pa je zabava splesovima u kolu potrajalado zore. Prve večeri u veljači,u mjesnome Zavičajnommuzeju priređena je večerpriče, uz kazivanje proze.

Već po običaju, ove go-dine, 6. veljače, priređen je iHrvatski dan čiji je pokrovi-telj bio seoski načelnik PetarPalotai.

Kako nam uz os talo rečepredsjednica Hrvatskesamouprave MatijaMandić Goher, ujednovoditeljica Izvornepjevačke skupine, tomsu prigodom dušnočkiHrvati svojevrsnim pu-tovanjem kroz vrijemeprikazali doselidbu,povijest, kulturu isvoje starodrevne obi-čaje. Večer uz projek-ciju fotografija prek-rasnih krajolika od Hrvatske, Dalmacije,preko Bos ne i Herce-

govine, Slavonije, Bačke do Mađarske, Ka-lače, Dušnoka i okolnih naselja, te bogatkulturni program, od dalmatinskih do bu-njevačkih, rackih i šokačkih pjesama i ple-sova, osmislili su voditelj dušnočkekablovske televizije László Szőgyi i učite-ljica hrvatskoga jezika Silvija Varga. KUD«Dušenici VIR» izveo je dalmatinske, Iz-vorni pjevački zbor slavonske i mađarskepjesme, Pjevački zbor «Biser» splet slavon-

skih plesova, KUD«Dušenici MALIŠANI»slavonske i bunjevač -ke koreografije, a duš -nočka dječja i omla - dinska plesna skupina«Hétszínvirág”, kojadje luje u sklopu ka -lačke Osnov ne um-jetničke škole FerencaLiszta, satmarske ma-đarske plesove. Pje -vački zbor «Pravibi ser» izveo je do-maće hrvatske pjes -me, KUD „Dušenici

VIR“ bunjevačke plesove i moderne hrvat-ske pjesme. Na kraju programa sudioni-cima i okupljenima zahvalio je načelnikPetar Palotai, a sudionici su na pozornicizajedno otpjevali domaću pjesmu Na Ha-tiću zeleni se... Nakon programa goste jezabavljao domaći orkestar «Zabavna in-dustrija». Okupljeni su pogošćeni sarmomi domaćim kolačima KUD-a „Dušenici“.

Dvotjedno tradicijsko prelo završenoje 7. veljače lovačkim balom.

S. B.Foto: snassz-kopri ( dusnok.hu)

Tradicijsko prelo u Dušnoku

Hrvatski dan – putovanje kroz vrijeme od stare do nove postojbine

BARANJA n 7 n

Bal je ovo ne tako duge tradicije, ali je uzneke poteškoće održavan već nekolikogodina, lani je izostao, ali smo sada skupilizajedničke snage i nastavljamo započetutradiciju Pečuškog ogranka Matice hrvat-ske, u suradnji s Hrvatskom samoupravomgrada Pečuha i Kulturno-prosvjetnimcent rom i odmaralištem Hrvata u Mađar-skoj. Premda nas je vrijeme „prevarilo”,okupilo nas se dosta i orke-star je izvrstan te nas očekujetek zabava za koju smo samiodgovorni, a snijega ima do-voljno, pa ako želimo, poslijeponoći možemo praviti isnješka, kazao je Stjepan Bla-žetin, predsjednik Pečuškogog ranka Matice hrvatske.Goste bala pozdravili su i ge-neralna konzulica Vesna Ha-luga, Fideszov parlamentarnizastupnik Péter Csizi i HDS-ov predsjednik koji je i pred-sjednik pe čuške Hrvatskesamouprave Ivan Gugan.

Za bogatu tombolu ibesp rijekoran scenarij bio je

zadužen Jozo Hari, zastupnik pečuškeHrvat ske samouprave, Fideszov zastupniku pečuš koj gradskoj Skupštini, predsjed-nik Narodnosnog odbora grada Pečuha,voditelj Kulturno-prosvjetnog centra i od-marališta Hrvata u Mađarskoj. Svakogagosta dočekao je i odveo do stola i poželiomu dobru zabavu. Vrijeme nas je pomalosmelo, ali od očekivanih gotovo su sviunatoč nevremenu došli. Planiramo i na-dalje akcije radi okupljanja Hrvata kojivole koncerte, balove i neobvezatna dru-ženja, nova priredba nas očekuje 24. trav -nja u pečuškoj Športskoj dvorani DezsőaLaubera. Bit će to prva Kobasicijada, uzpromidžbu i kušanje „hrvatskih kobasica”iz svih hrvatskih krajeva u Mađarskoj, uzizvrsnu glazbu i zabavu, u čemu će nampomoći Slavonia-band i vjerojatno i Gašo-band. Mislim kako smo i danas napravilidobar posao iznad naših očekivanja, a ras -položenje je, kao što vidite, izvrsno, rečeJozo Hari.

Imamo li dobre programe, možemopok renuti ljude jer oni vole pjesmu ples ipo dobru hranu, pokazuju to i priredbekoje smo napravili u 2014. godini. Spome-nimo samo glazbeno-scenski spektakl Li-jepom našom, potom Thompsonov kon -

cert i ovogodišnji Božićni koncert u kon-certnoj dvorani uz Gorana Karana.

Među gostima bala bili su i hrvatskiparlamentarni glasnogovornik Mišo Hepp,

vidjeli smo i predsjednika Rusinske držav -ne samouprave, pečuškog dogradonačel-nika, znatan broj HDS-ovih zastupnika ivanjskih članova, jednako kao i Odbora te

voditelja tvrtka i ustanovaHrvat ske državne samoup rave,voditelja Ureda HDS-a, djelat-nike Ureda HDS-a, predsjednikaSaveza Hrvata u Mađarskoj imnoge druge...

Gašo-band bio je, kao i uvi-jek, izvrstan, oni koji su kupilitombolu i bili sretne ruke, imalisu i za ponijeti kući, a glavnunag radu bala, četverodnevnipolupansion u vlašićkom „Zavi-čaju”, sretnoj dobitnici GabikiKovač uručio je uime darovate-lja Hrvatske držav ne samoup -rave HDS-ov predsjednik IvanGugan.

Branka Pavić Blažetin

Kako bi se sve odvijalo u redu, ponajviše sebrinuo zastupnik pečuške Hrvatskesamouprave, voditelj KPC Hrvata uMađarskoj Jozo Hari (na slici u društvusvoga prijatelja).

Gašo-band

Bal je uime organizatora otvorio StjepanBlažetin, a goste je pozdravio i predsjednikpečuške Hrvatske samouprave Ivan Gugan.

PEČUH

Bal s Gašo-bandomU Pečuhu je održan i drugi ovogodišnji Hrvatski bal. Nakon njega, u organizaciji Roditeljske zajednicehrvatskoga vrtića, osnovne škole, gimnazije i učeničkog doma Miroslava Krleže, 6. veljače održan jeHrvatski bal u organizaciji Pečuškog ogranka Matice hrvatske, Hrvatske samouprave grada Pečuhai Kulturno-prosvjetnog centra i odmarališta Hrvata u Mađarskoj. Prvi put se u svojoj povijesti Hrvatskasamouprava grada Pečuha našla u ulozi organizatora Hrvatskoga bala, kojoj se pridružila i ustanovaHrvatske državne samouprave Kulturno-prosvjetni centar i odmaralište Hrvata u Mađarskoj,nastavljajući se na organizaciju pečuških hrvatskih balova koje je prije nekoliko godina započeoPečuški ogranak Matice hrvatske. I tako se skupio trojac koji je stao iza organizacije Hrvatskog balaodržanog u Hotelu Laterum, te okupio 170-ak gostiju.

n 8 n KULTURA

Jubilarni Hrvatski bal KemljancevHrvatski bal u Kemlji sam po sebi je atrakcija u ovom naselju jer je jedini bal u mesopustu. Ovoljetna zabava jebila 7. februara, u subotu, u Kulturnom domu jubilarna, pokidob su mjesni Hrvati i njevi gosti skupadošli po 35.fešti uz hrvatsku mužiku i tradiciju.

– Najveće nam je veselje danas da su nanaš bal konačno došli u velikom broju imladi ljudi – je istaknula prilikom sveča-noga govora Marija Nović-Štipković, pred-sjednica Hrvatske samouprave u Kemlji,ka je i glavna organizatorica ove fešte sasvojimi zastupniki i zastupnicami. Med čas -nimi gosti su bili nova načelnica KemljeGizella Eller, a i brojni zastupniki mjesneSamouprave, ter na čelu Joška Tolnaija,predsjednika Hrvatske samouprave u Sta-rom Gradu, i Hrvati su došli i iz bližnjegavaroša, kot i Bizonjci. Kako se je negdadavno svenek organizirao maskenbal uovom naselju, člani i članice jačkarnogazbora Mali Dunaj, vjerni toj tradiciji, obliklisu se u razne maškare i tako su razveselili

sa svojim jačkarnimprogramom sve na -zočne. U drugom jač -karnom bloku pak jepubliku zabavljalajedna mlada pjevačicaiz Slovačke. Ljetos folk -loraši «Konoplja» nisunastupali u balu, takomirno moremo reći daje zaistinu falila njevaprodukcija iz prog ra -ma. Petroviski sviračJanoš Timar je jur laniangažiran za kemljan-ski Hrvatski bal, a iovput nije razočaraosvoje gostodavateljeter je skoro prez pa -uzov zabavljao svu noć cinjenu publiku.Pred polnoći su iz jedne druge priredbe

dospili i Starogradski tamburaši ki su svo-jim dvojezičnim repertoarom još jednočzakurili svim plesačem. Ovput je tolikobilo vridnih tombolov da su jedva zašli nakraj pukanju, a glavna nagrada je bila te-levizor ter bicikljin. Već od dvisto ljudi jebezbrižno mulatovalo te kemljanske noći,a bili su neki mladi toliko aktivni da su juri za dojduće ljeto konkretno rezerviralistol za vlašće prijateljsko društvo.

Tiho

Trenutak za pjesmu

ako se već moraako se već mora

angažman se tražiangažman se tražii ruka u zrakui ruka u zrakuparola i usklikparola i usklik

na svakom korakuna svakom koraku

angažirat ću seangažirat ću seako se već moraako se već moraza larpurlatizamza larpurlatizams kopna i moras kopna i mora

čitat ću vam pjesmečitat ću vam pjesmei suhe i vlažnei suhe i vlažne

pa nek netko kažepa nek netko kažeda su mu nevažneda su mu nevažne

Krešimir Bagić

Marija Nović-Štipković, predsjednica kemljanske Hrvatske samouprave

Starogradski tamburaši

I najmladja generacija posjetila je bal

Jačkarni zbor „Mali Dunaj"

KULTURA n 9 n

Dok sviraju keresturski tamburaši i pra-timo ručice mladih koji sviraju sa svojimnastavnicima, nekako osjećamo sklad kojibismo voljeli osjećati u svakoj školskojustanovi između nastavnika i djece, jer utome sastavu svi su članovi ravnopravni,svatko podjednako pridonosi uspjehu. Utamburaškom sastavu najvjerniji su sviračidr. Erika Rac, nastavnica hrvatskoga jezikai tjelesnog odgoja, i ravnateljica AnicaKovač, koje su uzele truda da u svojim zre-lijim godinama započnu učiti tamburicu.Malo su za to „krivi” i drugi, reče ravnate-ljica:

– Jednom su kod nas bili nastupatimali tamburaši iz Koljnofa, dvadeseterodjece je sviralo na pozornici, i to je bilonešto prekrasno. Tada sam odlučila da ćui ja sve učiniti za to da i u našoj školi imatoliko tamburaša. Blizu smo cilju jer tre -nut no u Tamburaškom sastavu ima ihosamnaestero, do kraja školske godine bitće nas dvadesetero, jer u pripravnoj sku-pini ima vrlo nadarene djece. – s radošćureče gđa Kovač.

Naravno, nije to nastalo preko noći,nego ima već i osam godina kada je keres -

turska škola sudjelovala u jednom europ-skom Phare/CBC projektu zajedno s prija-teljskom ustanovom iz Hrvatske, iz Ko to-ribe. Tada je u okviru projekta kup ljenonekoliko glazbala i započeto učenje tam-

burice skupa s kotoripskim partnerima,organizirane su zajedničke probe. Po-moću sredstava sljedećeg europskog pro-jekta IPA za prekograničnu suradnju 2008.g. broj glazbala je povećan, danas njihovavrijednost dosegne više milijuna forinti,tako se proširio i broj svirača. Za umjetnič -ko vođenje prihvatio se Žolt Trojko, nas -tavnik glazbene kulture, a sredstva zapodučavanje godinama je izdvajala mjes -na Hrvatska samouprava. Danas se tam-burica podučava u okviru kružoka, amaterijalna sredstva za to osigurava kaniš -ki Obrazov ni okrug. Tjedno jedanput seodržavaju probe, dva sata vježbaju, alikada je nastup, onda nastavnice još po -seb no vježbaju nakon nastavnih sati, go-tovo svaki dan. Najomiljenije su pjesmehrvatskih zabavnih sastava, ali najviše sesviraju pučke pjesme svih hrvatskih regijau Mađarskoj, na taj način članovi se upo -znaju i s glazbenom kulturom Hrvata.Kako nam reče ravnateljica keresturskeškole, biti tamburaš u Keresturu, danas jeveć prestiž, roditelji prilikom upisa u školuinteresiraju se na koji način mogu i nji-hova djeca učiti tamburicu, i to je vrlovelik uspjeh.

beta

„Kitica” sve ljepše sviraRiječ „kitica” na kajkavskom narječju znači buket cvijeća, no u Keresturu ta riječ znači i „buket” tamburaša, naimekeresturski tamburaški sastav koji okuplja svirače od male djece do odraslih, djevojčice i dječake, upravo je kaojedan šareni buket s manjim i većim, crvenim, bijelim i plavim cvjetovima. Zasada osamnaest „cvjetova” krasi tajbuket, tj. Tamburaški sastav „Kiticu”, ali uskoro će ih biti više, obećala je ravnateljica keresturske Osnovne škole„Nikola Zrinski” Anica Kovač, koja vodi tamburaše, a umjetnički im je voditelj Žolt Trojko, nastavnik glazbene kul-ture.

Na tamburaškoj probi

„Kitičini” tamburaši još 2011. godine

Bogatstvo...

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

U predvorju budimpeštanske Hrvatske škole 12. veljače priređenje tradicionalni školski maskenbal. Na priredbi su sudjelovali po-laznici od 1. do 8. razreda osnovne škole. Koliko se brzo mijenjasvijet oko nas, ogleda se i na takvim manifestacijama. Dok se ne-kada „samo“ mimohodilo u maskama, danas već se izvode zadiv-ljujuće plesne koreografije. Ozračje u školskoj auli toga se dananadmetalo s onim u Rio de Janeiru ili Riječkim karnevalom. Oda-birom glazbe i izvedbom plesne koreografije proputovali smocijeli svijet od Zagreba do New Yorka. O temi da i ne govorimo,retro 80-ih, crtani film „Madagascar“, marionetske figurice ili krvoločni vampiri.

Program su otvorili prvaši s mambo plesom, koji je uvježbalaodgajateljica Anita Ritgasser. Crtani film „Madagascar“ nikoganije ostavio ravnodušnim, pogotovo pjesma„I like to move it“, na koju su se s veseljem gi-bali polaznici drugoga razreda pod vod-stvom žirafe ili odgajateljice KristineKirhoffer. Pjesmu „Boogie Shoes!“ i retro stilodabrali su razrednica Monika Režek i trećirazred. Učiteljica Snježana Baltin i četvrti raz-red poveli su nas u brazilsku noć, plesali suna Severininu uspješnicu „Noći u Brazilu“. Petije razred s nastavnicom Dorom Grišnik sasta-vio koreografiju na veliki hit Michaela Ja-cksona „Thriller“. Začetnik rapa MC Hammeri pjesma „U Can’t Touch This“ našli su se naprogramu šestoga razreda i nastavnice Ma-

rijane Jakošević. Pjesma Katy Perry „Firework“ susrela se s mario-netskim figurama sedmoga razreda. Ples je s učenicima uvjež-

bala razrednica Žuža Molnar. Osmaši srazrednicom Ritom Grbavac virtualno sudoveli u aulu Justina Biebera te zaplesalina „That Power“. Bilo je lijepo vidjeti kakosu zajedno s učenicima plesale KristinaKirhoffer, Dora Grišnik, Marijana Jakoševići Rita Grbavac, razrednice koje rado sudje-luju i na nadmetanju HOŠIG traži zvijezdu.

Ocjenjivački sud, prvi tajnik Hrvat-skoga veleposlanstva u Budimpešti Be -rislav Živković, maturantice Ana Gal iKlaudia Deli te studentica, bivša polaznicaškole Dorotea Perak, odista nisu imali lakzadatak. „Imali smo jako težak zadatak. To

vidim iz godine u godinu da su skupine sve pripremljenije, sve boljei sve uvježbanije. Zadali su si snažne plesne točke, svaka scenografijaimala je snažan ritam i uistinu nam je bilo teško izabrati one koji sunajbolji“ – reče nam g. Živković. U kategoriji 1. – 4. razred pob-jedničku su kore ografiju otplesali prvaši, potom je slijedio drugi,četvrti i treći razred. U kategoriji 5. – 8. razred palmu su ponijeliosmaši, zatim su šesti, sedmi i peti razred. Sve su skupine dobilespomenicu i pojedinačno čokolade. Nagrade je osigurala Hrvat-ska samouprava VII. okruga, na čelu s predsjednicom KaticomBenčik i roditelj Neli Szabó. No veselici još nije kraj jer su u Đač -kome domu pod vodstvom Jelice Kőrösi i kuhara Zorana Krekićaučenici pripremali ukusne krafne.

I ovom su prigodom zajednički disale plesne družine, nastav -nici i, ne u posljednjem redu, mnogobrojna publika. Čestitkasvima za nezaboravno veselje! Budimpeštanski je HOŠIG i togadana dokazao kako ima spretne i darovite učenike, te skladannastavnički kolektiv. Kristina Goher

Maskenbal u HOŠIG-u

Svjetsko putovanje

Maškare u budimpeštanskomeHrvatskom vrtiću

Pokladna zabava nije zaobišla ni budimpeštanski Hrvatskivrtić, pa su 13. veljače u predvorju vrtića priređene maškarei otvoreni dan. Roditelji i djelatnice pripremile su kolače, sen-dviče i sokove, a djecu i njihove roditelje zabavljao je školskisastav. Pjesmom i plesom proslavile su se poklade.

Kristina GoherFoto: HOŠIG

Prvašići u iščekivanju rezultata

Osmašima je pobjedu donijela koreografija na pjesmu „That Power“.

Krafne po domaćem receptu

GRADIŠĆE n 11 n

Leaderov-projekt «Prava kopča» se je lani u jesen odvijao uKoljnofu i Šopronu, pri kom je glavni organizator dr. Franjo Pajrić,predsjednik Društva Hrvati i predsjednik Hrvatske samoupraveŠoprona, pozvao k seriji predavanj, a s druge strane iz tih izvorovfinancira i osposobljavanje i renoviranje Etnomemorijalnoga i in-formacijskoga centra Gradišćanskih Hrvatov u Koljnofu. Pri za-vršnoj priredbi «Prave kopče» na trodnevnom medjunarodnomtreningu su se našli od 21. do 23. januara, u dotičnom naseljutakozvane Lokalne akcijske grupe (LAG) kot aktivne ćelije unu -tar Leaderove mriže. Ovput oko 40 sudionikov iz Hrvatske,Slovenije i Ugarske, u zastupničtvu već od deset Lokalnih akcij -skih grup u predstavničtvu milijun i dvisto tisuća ljudi, je slušalopredavanje, diskutiralo o mogući zajednički projekti i aktivnompovezivanju, pod geslom «Jantarska cesta – Europska vertikala– ono što nas povezuje». Csilla Keller-Páli, voditeljica LAG-a «Al-pokalja – Fertőtáj», ka je sa svojom kolegicom Juditom Kasper-Hutvágner, djelatnom organizatorkom kod LAG-a «Bakony», nijesamo održala predavanja i predstavila LAG-ove uspjehe u vlašćojkrajini, nego je pohvalila zamisao ka je zavladala unutar «Pravekopče» da je tribi obnoviti stare trgo vačke tradicije na liniji neg -

dašnje Jantarske ceste, od Sankt Peterburga prik Zagreba do Jad -ranskoga mor ja. Na predavanji je bilo riči o zaštitni znaki različitihproduktov ter kvalitetnom ruralnom žitku polag Europske verti-kale. – Cilj ovoga sastanka u Koljnofu je da skupa pogledamo,razgovaramo i čujemo za to, kakove zajedničke programe mo-remo ostvariti i da u bliskoj budućnosti uspijemo izgraditi me-djusobnu usku i plodnu suradnju. Svi su složni u tom da ovesuradnje imaju racionalne osnove i zbog toga smo i predstavilinekoliko projektov, koji su izazvali veći interes med sudioniki –je rekla Csilla Keller-Páli, jedna od glavnih predavačic dotičnogaskupa. U najvećem broju su bili prisutni Hrvati u zastupničtvurazličitih pokrajin i mjest, a za mišljenje smo pitali Antonia Dat-kovića, višega stručnoga suradnika za EU integracije pri Grad-skom uredu Novalje i LAG-a otoka Paga. – Prvenstveno smo došliučiti od kolege, jer naša LAG grupa je jako mlada, funkcionirapola ljeta, ali smo jako motivirani i voljni da se uključimo u pro-jekte koji potiču razvoj zajednice. Nadamo se da ćemo uspjetiosmisliti i provesti neke projekte, uspostaviti kontakte, izmijenitiiskustva. Prvi put sam u Mađarskoj, jako sam sretan, i nisam ra-čunao na to da bude sve išlo na hrvatskom jeziku, nego na eng -leskom. Kad je ispalo da je hrvatski jezik zajednička komponentašto nas povezuje na ovom skupu, bio sam jako oduševljen – smočuli od gosta iz naše matične zemlje. Uz prezentaciju u posebnidjelaonica se je raspravljalo o razvojni strategija, a i o predlogi zadaljnju suradnju, a svi sudioniki su imali mogućnosti upoznati ci-jelu pokrajinu, a i djelatnosti ter svakidašnji život GradišćanskihHrva tov. Tiho

Završna priredba «Prave kopče»

Medjunarodni trening Leaderovih grup u Koljnofu„Jantarska cesta

nikada ne prestaje očaravati prolaznika, kad god se u godini nalazi u našem zapadnopanonskom kraju. Uvijekje lijepa. Pitoma, gostoljubiva i otvorena prema svakom koji je dobronamjeran i želi se povezati s ovom

cestom. Ona jednostavno vuče. Ova crta, koja na najkraćem putu povezuje Europu u vertikalnom potezuspajajući Baltik s Jadranom, ,funkcionira već tisućljeća povezujući ljude, vjerovanja, kulture, narode, na kojoj

se prevozila roba, ljudi, ideje, novac, dragocjenosti. Ta čar nije prestala i mi s našim slikama na ruti naše bližeokolice ove poznate sjeverno-južne komunikacije Europe htjeli smo vam je, dragi prolazniče, pokazati.”

(Franjo Pajrić)

SAMBOTEL – Gimnazija sv. Norberta PremonstratenskogaVas srdačno poziva na Hrvatski narodnosni dan 4. marcijuša,u srijedu dopodne, prilikom 20. obljetnice ponovnoga pok-retanja nastave med školskimi zidinami. U programu od10.30 čekaju goste, a u 10.45 uri svečanim govorom nazočnepozdravlja prior Zoltán Márton Fazekas. Od 10.50 uri dr. Gor-dan Grlić Radman, veleposlanik Republike Hrvatske u Bu-dimpešti, će uputiti svečane riči, a od 10.10 uri slijedi „Uvid ukulturnu baštinu Gradišćanskih Hrvatov”.

n 12 n n 12 n PODRAVINA

Tako je bilo i ove godine 7. veljače. Za organizaciju brinula se ta-mošnja Hrvatska samouprava, na čelu s predsjednikom Rober-tom Rontom te zastupnicima Šandorom Matoricem, HennomGažić i Biserkom Pavleković Bozó. Ove je godine prvi put bal odr-žan u blagovaonici gradske osnovne škole, a okupilo se 170-akgostiju. Pozdravljajući goste, Robert Ronta posebno je pozdraviošeljinskoga gradonačelnika Attilu Nagya sa suprugom, predsjed-nika HDS-a Ivana Gugana te prijatelje iz zbratimljenog naseljaGrubišnog Polja, te Ivu Eškinju sa suprugom, turističkog djelat-nika iz grada Biograda na Moru, koji je već nekoliko godina gostšeljinskog bala i osvjedočeni prijatelj šeljinskih Hrvata. Ni ovoga

puta gospodin Eškinjanije došao praznik ruku,donio je čak dva četve-rodnevna aranžmana zaljetovanje u Biogradu,koja su pripala sretni-cima ovogodišnje pre-bogate tombole. Uzaspomenuto, tombolu jebogatio i HDS-ov dar:četverodnevni polupan-sion u vlašićkom Zavi-čaju. U svečanom prog -ramu otvaranja bala su-djelovali su učenici še-ljinske škole. Mladi sutamburaši pokazali svo -je izvrsno znanje. Oniodnedavno vježbajusva ke subote pod rukomZoltána Vizvárija, a uz

njih predstavila su se i djeca šeljinskog vrtića koji pohađaju odgojna hrvatskom jeziku, sa svojim odgajateljicama, a predstavio se izbor što ga čine sadašnje i bivše učenice šeljinske osnovne školete prošlogodišnja pobjednica Trećega županijskog natjecanja„NAD-POP 2014“ upriličenog u Šeljinu, Šeljinčanka Fani Santo.

Za dobro raspoloženje gostiju do ranih jutarnjih sati brinuose Orkestar Podravka, a za dobru hranu školska kuhinja i njezini

djelatnici. Oduševila su nas djeca šeljinskoga dječjeg vrtića, obu-čeni u prekrasnu narodnu nošnju podravskih Hrvata. U šeljin-skom vrti ću Tücsök/Cvrčak trenutno ima 150-ak djece od kojihnjih 70-ak sudjeluje odgoju na hrvatskom jeziku, o čemu skrbetri narodnosne hrvatske odgajateljice. Odgoj se odvija u tri hrvat -ske odgojne skupine, a odgajateljice su Henna Gažić, Ildiko Ma-tantić i Ildiko Kovač.

Djeca su veoma vješta, što su pokazala i svojim nastupom.Svaki tjedan vježbaju i narodni ples, kada se okupljaju djeca izsve tri hrvatske odgojne skupine. Nastupaju redovito s progra-mom na hrvatskom jeziku i na priredbama u vrtiću i na gradskim

priredbama te po potrebi na priredbama u organizaciji mjesneHrvatske samouprave. Pripremaju programe na hrvatskom jezikuza sve važnije blagdane i datume kroz godinu koji su u kalendaruaktivnosti šeljinskog vrtića. Napomenimo kako vrtić pohađaju idjeca iz Starina jer ondje nema vrtića. Oduševili su nas i mladitamburaši, jednako kao i zbor mladih Šeljinčanaka. Uza šalu i ples,dobro društvo, bogatu tombolu odvijao se i ovogodišnji šeljinskiHrvatski bal. Organizatori su mogli biti zadovoljni odazivom i ulo-ženim trudom jer su i bal iskoristili kao dokaz aktivnosti i opstoj-nosti Hrvata u Šeljinu.

Branka Pavić Blažetin

Pjevački zbor učenica šeljinske škole

Robert Ronta, predsjednik šeljinske Hrvatske samouprave, s Tiborom Radićem i Ivanom Guganom

Djeca šeljinskog vrtića „Cvrčak"

Šeljinski balJedan od najveselijih hrvatskih balova jest šeljinski. Kada je devedesetih godina utemeljena tamošnja Hrvatskasamouprava, njen dugogodišnji predsjednik Đuso Dudaš i tadašnje zastupničko tijelo, u kojem je bio i danas jezastupnik i ugostitelj Šandor Matoric, počela je s organiziranjem Hrvatskoga bala, koji iz godine u godinuokup lja brojne Šeljinčane i njihove prijatelje.

MALA STRANICA n 13 n

21. veljače – Međunarodni

dan materinskoga jezika

Materinski jezik pojam je kojim označavamo prvi

jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Znanje

materinskoga jezika vrlo je važno pri oblikovanju miš -

ljenja. Dan materinskoga jezika utemeljila je Organi-

zacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri

Ujedinjenim narodima (UNESCO) 1999. g. Cilj obi-

lježavanja ovog dana jest promicanje jezične i kultu-

ralne raznolikosti te učenje i razvoj materinskoga

jezika. Istraživanja pokazuju da polovini od šest tisuća

jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja jer

polovinu svih jezika govori samo oko deset tisuća ili

još manje govornika.

Znate li

Otkuda nam dolaze krafne i kako su uopće nastale?

Postoji jedna stara priča koju mi je baka ispripovijedala davno dok

smo jednom prilikom pravile kolače za Božić. Priča se odvija u Belgiji,

u nekoj staroj kući gdje žive dvije sestre blizanke s ocem i majkom.

Otac im je bio pekar, a majka domaćica. Jednog popodneva otac je

zamolio kćeri da mu pomognu ispeći kolač za mamin rođendan. One,

iako su bile sestre, vrlo su nesložne, pa se nikako nisu mogle dogo-

voriti koja će obavljati posao. U jednom trenutku počele su se svađati

toliko glasno da ih je cijelo susjedstvo moglo itekakodobro čuti.

I tako, nakon dugeprepirke, počele suraditi smjesu zakolač. Ne zna setočno koji kolač, ali toi onako nije bitno, umeđuvremenu sestresu se ponovno posva-đale i jedna drugu po-čele gurkati. Do njih segrijalo ulje od sunco-kreta, koje je bilo pot -rebno za sasvim neštodrugo, ali u tom tre -nutku jedna od sestaratoliko se naljutila nadrugu da joj je uzela ci-jelu smjesu za kolač i ulilau vrelo ulje. Nakon neko-liko minuta shvatile su dase nešto ispeklo. Kada suto izvadile, prvo nisu znale

što je to, ali su pretpostavile da bimoglo biti ukusno, pa su odlučile to ikušati. Ispečenu smjesu posule su še-ćerom i kada su okusile, shvatile su daje to zapravo jako fino. Nakon nekolikosati ispekle su još pune košare tih ču-dotvornih okruglica i posipale ih šeće-rom i krenule dijeliti po susjedstvu. Svisu bili oduševljeni, ali nikada nisumogli naći naziv za to.Poslije se recept zapisao i naraštajimaprenosio iako se recept mijenjao s ko-ljena na koljeno, zapravo je uvijek isti. I to je ono što mi danas zovemo krafna.

Mia Barbiručenica 10. razreda

U kolibici, u kući od zlata,Svuda je meni glas tvoj žuborio.

Htio sam biti glazbalo na komeZvuče ko žice, mirišu ko cvijećeRojevi riječi u govoru tvome.

Pa, uzdignut nad zipkom i nadgrobom,Da u tebi dišem i da živim stobom,I onda kad me više biti neće.

Vladimir Nazor

HRVATSKI JEZIKU tebi sam vijek svoj proživio,Drevni i lijepi jeziče Hrvata;Rođen na morskom pragu tvojihvrata,

Polako sam te, uz trud, osvojio.

Povede ti me i gdje nisambio.Na vrhu gore i na krajugata,

n 14 n POMURJE

Na molbu predsjednice letinjske hrvatske samouprave MarijeĐuric, prva sjednica Hrvatske samouprave Zalske županije u2015. g. bila je u Letinji u uredu Gradske samouprave. Marija Var-gović, predsjednica HSZŽ, na početku sjednice pozdravila je na-zočne, među njima i Szilárda Farkasa, letinjskoga gradonačelnika,i podbilježnika Zsuzsannu Gal. Zahvalila je domaćinima na usluzi,a zatim se sjednica odvijala prema zakazanome dnevnom redu.Predsjednica je izvijestila članove o proračunu ustanove za 2015.g. te o planu rada i programu za tekuću godinu. Zasada županij-ska organizacija može računati tek na državnu potporu za djelo-vanje, naime još nema informacija o dobivanju potpore pozadatku. Samouprava će nadalje nastojati da se dobije lektor na-stavnik za hrvatski jezik u pomurskim osnovnim školama, orga-nizirat će hrvatske mise na području, hodočašća, sakupljanjehrvatske duhovne ostavštine, a trenutno najvećom zadaćomsmatra da pripremi nacrt utemeljenja hrvatske ustanove u regiji.Upravo je pitanje utemeljenja hrvatske ustanove bila jedna odglavnih tema sjednice. Pošto je u Serdahelu upriličen okrugli stol,gdje su bili i predsjednik HDS-a Ivan Gugan i glasnogovornikHrva ta u Mađarskoj Mišo Hepp, HDS je ponudio, ako ima pot -rebe, osnovao bi u regiji hrvatsku ustanovu. Ciljevi su krovne or-ganizacije da ima svoju ustanovu u svakoj regiji, a za ostvarenjetoga sada su prilike povoljne.

Kakva da bude ta ustanova, na koji bi način trebala djelovati,gdje bi bilo njezino sjedište, to treba osmisliti regija, a zatim sveto uskladiti s HDS-om. Na županijskoj sjednici iznesen je nacrtosnivačkog dokumenta ustanove, o čemu će trebati nadalje raspravljati. Bilo je predloženo da to bude Hrvatski institut zapros vjetu sa širokom paletom mogućnosti djelovanja na poljuprosvjete, obrazovanja, kulture. Uz nacrt su predložena još nekapolja djelatnosti, a razvila se rasprava i o određivanju sjedišta.Predloženo je da se pošalje pismo samoupravama hrvatskih na-

selja, te da se zapita koja bi samouprava mogla ponuditi prosto-rije, i prihvatiti troškove djelovanja u prvoj godini. Nakon pristig -lih ponuda bit će predloženo sjedište ustanove. Odlučeno je dase pošalje pismo Hrvatskoj državnoj samoupravi u kojem se potvrđuje želja za utemeljenjem ustanove i moli se pomoć uostvarenju toga.

Predsjednica je izvijestila o prijavljenim natječajima kod Mi-nistarstva ljudskih resursa za Festival „najdeklica i najdečec”, teza organiziranje tabora s tematikom narodopisa i vjerskog života,spomenula je i to da će nadalje pratiti natječaje i kod Državnogureda za Hrvate izvan Hrvatske, a i natječaje Europske unije,naime uskoro se očekuju prekogranični programi.

Katarina Koncer, voditeljica županijskog ureda Instituta na-cionalne kulture, ujedno i zastupnica Županijske samouprave,predočila je mogućnost utemeljenja zbirki mjesnih vrijednosti,naime, kako reče, na zapadnom dijelu Mađarske još ih je malo, anijedna samouprava hrvatskih pomurskih naselja još do sada nijeosnovala takav odbor. Program je jedan od načina da se arhivi-raju vrijednosti tog područja, pa tako npr. i hrvatske kulture. Gđa Koncer nudila je svim zainteresiranima pomoć u tome pro-gramu.

Nakon rasprave o dnevnim točkama županijske sjednice, sli-jedila je rasprava u svezi s Udruženjem hrvatskih samouprava.Dr. Jože Takač, predsjednik Udruženja, izvijestio je o postignu-ćima narodnosnih izbora i zamolio predstavnike samouprave,ako žele obnoviti svoje članstvo u Udruženju, treba preinačitisporazum zbog promjena osoba predsjednika. Izvijestio je na-zočne i o proračunu za 2015. g., prema kojem Udruženje u teku-ćoj godini zasada može računati s milijun i 693 tisuće forinta (950tisuća članarina i 742 tisuća ostatak od lani). Od raspoloživih sred-stava 150 tisuća forinta izglasovano je za organiziranje Pred -smotre Međimurske popevke i sto tisuća forinta za Pomurskifašnik.

beta

Sudionici sjednice

Marija Vargović, predsjednica Hrvatske samouprave, izvješćuje članove o predanim natječajima.

Mogućnost utemeljenja ustanoveŽupanijska samouprava Zalske županije zajedno s Udruženjem hrvatskih mjesnih samo -uprava Zalske županije 5. veljače održala je sjednicu u uredu letinjske Gradske samouprave.Na sjednici je prihvaćen proračun i plan rada za 2015. g. za obje organizacije, čuo se prikazo utemeljenju zbirki mjesnih vrijednosti, a glavna je tema bila rasprava o mogućnostimautemeljenja ustanove Hrvatske državne samouprave u Zalskoj županiji.

MOZAIK n 15 n

Dombovar i Narodnosni danNarodnosne samouprave grada Dombovara sredinom prosinca 2014., peti put su zajedno održali svoj tradicionalnigala program pod nazivom Narodnosni dan. Ove je godine domaćin priredbe bila Njemačka narodnosna samouprava.Dvorana Srednje strukovne škole „Apáczai Csere János” i ovom je prilikom bila puna gostiju i zainteresiranih osoba.Na priredbi su bili Gabor Győrvári, član Hrvatske državne samouprave, ravnatelj pečuške Hrvatske škole MiroslavaKrleže i savjetnik Vijeća za odgoj i obrazovanje, dr. Jenő Kaltenbach, bivši predsjednik Njemačke državne samou-prave i bivši povjerenik prava Nacionalnih manjina, Loránd Szabó, dombovarski gradonačelnik, zastupnici samou-prava te voditelji i ravnatelji gradskih ustanova i poduzeća.

Nazočne je pozdravio predsjednik Njemačkesamouprave Robert Glaub, a izaslanstvu izVira (Hrvatska) pozdrave je uputio i na hrvat -skom jeziku. Nakon predsjednika riječ jepreuzeo dr. Jenő Kaltenbach i rekao da serado odazvao ovom pozivu jer se i na prijaš -njim susretima dobro osjećao, vrlo mu sedopao izvrstan program i suradnja samo -uprava.

Govorio je o sadašnjosti narodnosti u Ma-đarskoj, o nastalome stanju poslije izbora i obudućim planovima. Reče da nije posve za-dovoljan jer prilikom proljetnih izbora, na-rodnosti nisu uspjele dobiti svoje parla -mentarne zas tupnike, ali smatra da je imeno-vanje parlamentarnoga narodnos nog glas -nogovornika veliki napredak koji za na rod- nosnu politiku otvara nove mogućnosti.Uime HDS-a goste je pozdravio i gospodinGyőrvári. S priznanjem je govorio o djelat-nome radu dombovarske Hrvatske samo -uprave koji je upoznao i pomno pratio uproteklom ciklusu te je istaknuo njezinuvažnu ulogu u nastanku i razvijanju prijatelj-skog odnosa između Vira i Dombovara. Hrvatska zajednica gradauzorno čuva svoje korijene i njeguje povijesne spomenike, jednakokao i uspomenu na bana Franju Vlašića. Lani u proljeće na proslaviobljetnice utemeljenja grada položili su vijenac kod spomen-pločeFranji Vlašiću i otkrili banu spomenik unutar spomen-dvorišta i trgakoji nosi i njegovo ime.

Uime virskog izaslanstva okupljene je pozdravio Miro Glavan.Reče kako prigodom svojih boravaka u gradu uvijek uživaju ugod -no gostoprimstvo svojih mađarskih prijatelja. Prijateljska veza iz-

među gradova počela je prije 6 – 7 godina, a od tada njihovi su sus -reti postali češći, a suradnja jača zahvaljujući i mjesnoj Hrvatskojsamoupravi – reče Glavan.

Nakon svih pozdravnih govora počeo je gala program. Doma-ćica je bila Izabella Börcsök koja je program najavila na hrvatskomi mađarskom jeziku. Na ovoj bogatoj i sadržajnoj večeri nastupilasu djeca njemačke skupine vrtića Gyermekvilág s njemačkim na-rodnim plesovima, njemačka plesna skupina Osnovne škole Jó -zsefa Attile te njemački puhački orkestar „Alte Herren”. Nakon njih

živahno je zaplesala mjesna romska plesnaskupina. Nastupio je još i sastav „Trio Nan -dino” iz prijateljskoga Vira, koji je svojim dal-matinskim napjevima dočarao ugođaj Jad -rana. Gala program završen je nastupomtamburaša i pjevačkoga zbora Hrvat ske školeMiroslava Krleže. Za ovu prigodu pripremilisu slavonske i božićne pjesme, pa se takouskoro stvorio blagdanski ugođaj, što su gle-datelji cijenili i nagradili burnim pljeskom.

Program ovoga susreta za pozvane gostezavršen je izvrsnom večerom u restoranuCamping, gdje je uzvanike pozdravio i gra-donačelnik Loránd Szabó. Zatim su zasviralimjesni „Treff Duo” i virski „Trio Nandino”, pa jetako veselo raspoloženje doseglo vrhu nac uplesačnici.

- mcc -

Tamburaški orkestar Hrvatske škole Miroslava Krleže

Pjevački zbor Hrvatske škole Miroslava Krleže

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

31. SMOTRA HRVATSKE PU31. SMOTRA HRVATSKE PU ČKE POPIJEVKE ČKE POPIJEVKE IZ MEĐIMURJA – NEDELIŠĆE 2015.IZ MEĐIMURJA – NEDELIŠĆE 2015.

PREDSMOTRA PREDSMOTRA „MEĐIMURSKE POPEVKE”„MEĐIMURSKE POPEVKE”

SUMARTON 21. VELJAČE 2015.SUMARTON 21. VELJAČE 2015.

P O Z I V N I C AP O Z I V N I C ANAJSRDAČNIJE VAS POZIVAMO NANAJSRDAČNIJE VAS POZIVAMO NA

5. PREDSMOTRU MEĐIMURSKE 5. PREDSMOTRU MEĐIMURSKE POPEVKE KOJA ĆE SE ODRŽATI 21. 02. 2015. POPEVKE KOJA ĆE SE ODRŽATI 21. 02. 2015.

U SUMARTONU (TÓTSZENTMÁRTON) U SUMARTONU (TÓTSZENTMÁRTON) U DOMU KULTURE S POČETKOM U 16 satiU DOMU KULTURE S POČETKOM U 16 sati

PEČUH – KUD «Tanac» počeo je s nizom održavanja plesač-nica u pros toru pečuške Gimnazije «Lajos Nagy». Ulaz je zasve zainteresirane besplatan. Nakon prvih dviju uspješnihplesačnica, treća će biti 25. veljače od 18.30 do 20 sati. Ple-sove podučava «Tanacov» umjetnički voditelj József Szávai,a za glazbu se brinu brojni svirci, članovi orkestara Baranja,Krleža i Vizin. Sljedeća plesačnica bit će u znaku hrvatskihplesova iz Baranje i Bačke.

POZIVNICA

pozivaju vas na predavanje pod naslovom

u Salanti i Nijemetu.

Sudjeluju:

ravnatelj Zavoda

znanstveni suradnik

Mjesto priredbe: Dom kulture u Salanti (SzIKSzT), Hunyadi J. u. 23.

Datum

BIKIĆ – Pošto na posljednjim izborima nije utemeljena Hrvat skasamouprava, a da se najvažnija godišnja priredba bunjevačkih Hr-vata ne bi prekinula, Seoska samouprava preuzela je organiziranjetradicionalnoga Bunjevačkog prela koje će se ove godine prirediti21. veljače u mjesnom domu kulture, s početkom u 19 sati. Gosteće zabavljati garski orkestar «Bačka», a ulaznice se mogu kupiti pocijeni od tisuću forinta.

ČAKOVEC – Kaniški Tamburaški sastav 15. veljače gostovao je natradicionalnoj priredbi Međimurskog fašnika, gdje je izveo polusatniglazbeni blok hrvatskih i mađarskih pučkih pjesama te zabavneglazbe. Gostovanje tamburaša ostvareno je u okviru europskog pro-jekta «4 tornja», što ga provode četiri grada: Kapošvar, Kaniža,Čakovec i Koprivnica.

DODILJENJE KULTURNE NAGRADEGRADIŠĆANSKIH HRVATOV 2014.

Koordinacijski odbor hrvatskihdruštav i organizacijov u Gradišću,u zastup ničtvu Društva Gradiš -ćanskih Hrvatov u Ugarskoj, Društ -va gradišćan skohrvat ske mladine uUgarskoj, Društva za obrazovanjeGradišćanskih Hrvatov, Hrvat skogaakademskoga kluba, Hrvat skogacentra Beča, Hrvat skoga kultur -noga saveza u Slovač koj, Hrvat -skoga kulturnoga doku men tar -noga cent ra, Hrvat sko-gradišćan -sko kultur noga društ va u Beču,Hrvatskoga kulturnoga društva uGradišću, Hrvatskoga štampar -skoga društ va, Kulturne zadrugeKUGA, Narod ne visoke škole Gra -diš ćanskih Hrvatov, Udruženjahrvatske ma njine u Češkoj Repub-liki, Znan stvenoga instituta Gradiš -ćanskih Hrvatov Vas srdačno po -ziva 28. februara, u su botu, u 16 uriu klimpušku crikvu na svetu mašu i dodi ljenje Kulturne nag -rade Gradišćanskih Hrvatov, prof. dr. Štefanu Ge ošiću,rodom iz Petrovoga Sela, za njegovo ži votno djelovanje istvaranje kao neumorni motor i pokreta na kulturnom, na -rodnom i duhovnom području. Nag radu prvi put dostaneGradišćanski Hrvat, rodom iz Ugar ske. Laudaciju će održatidr. Andraš Handler, predsjednik Društva Gra dišćanskih Hrva-tov u Ugarskoj, mu zički okvir svetačnosti daju crikveni zborKlimpuh, crikveni zbor Trajštof i Tamburaški sastav Koprive izPetrovoga Sela. Po svetačnom aktu prijem je u KrčmiGregorić.