n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXV, broj 2 15. siječnja 2015. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Skupština HDS-a 4. – 5. stranica Nakovićevo naticanje 11. stranica U Erčinu 15. stranica

Foto: HINA 3. stranica

Izabrana predsjednica RepublikeHrvatske Kolinda Grabar-KitarovićIzabrana predsjednica RepublikeHrvatske Kolinda Grabar-Kitarović

n 2 n KOMENTAR – UVODNIK

Glasnikov tjedanHrvatska ima predsjed-nicu u osobi Kolinde Gra-bar-Kitarović, kandidat -kinje HDZ-a i koalicijskihpartnera. U svojoj pred-sjedničkoj kampanji kazi-vala je kako je hrvatskastvarnost duboka gospo-darska i socijalna kriza, spreko 300 tisuća neza -pos lenih, svaka je drugamlada osoba nezapos le -na, obrazovani mladi ljuditraže posao u drugim europskim zem-ljama. Na rubu siromaštva u Hrvat skojživi 1,6 milijuna ljudi, a u skrajnjoj bi-

jedi petnaestak posto stanovništva.Hrvatskom danas vladaju potištenosti malodušje, guši se svaki konstruk-tivni poticaj. A Hrvatska ima golemepotencijale, sve pretpostavke za rast irazvoj. Kroz program «Za bolju Hrvat-sku», želi gospodarski rast i razvoj,pok retanje malog i srednjeg poduzet-ništva, stvaranja novih vrijednosti, ot-varanje novih radnih mjesta, pravnu izakonodavnu stabilnost, integracijuznanosti i gospodarstva, jasnu, prave-dnu i poticajnu poreznu politiku, po-rast ulaganja u znanost, zaš titu oko -liša, održivi razvoj, odgovorno pona-šanje državnih ustanova i energetskuneovisnost. Sustav socijalne stabilnos -ti i sigurnosti građanima mora osigu-rati temeljna soci jal na prava. Uređenu,modernu drža vu ne čine samo dobri

zakoni. Vladavina pravaovisi o široj pravnoj kul-turi, odnosno o dosljed-nom poštivanju zakona,ali i o politič koj kulturi,pravnoj sigurnosti, pro -fesional noj državnoj ijavnoj službi, te urav -noteže nosti i nepristra-nosti pri upotrebi inst -rumenata pravne drža -ve. Zalaže se za apsolut -no nultu sto pu tole -

rancije prema korupciji te za snažnone zloporabi službenog položaja i kli-jentelizmu. Naglasila je kako Hrvatska

nema prepoznat ljivu vanj-sku politiku. Prioriteti vanj-ske politike moraju bitizaštita hrvatskih nacional -nih interesa, sigurnost,blagostanje i zaštita pravasvih hrvatskih građana idržavljana u zemlji i ino-zemstvu pre ko zaštite in-teresa hrvat sko ga narodau susjednim državama, na -pose u BiH.Kolinda Grabar-Kitarović

premoćno je pobijedila u drugomekrugu predsjedničkih izbora u ino-zemstvu, gdje je os vojila 91,11 postoglasova, dok je Ivo Josipović (SDP)osvojio 8,89 posto. Na glasovanje u 50država u inozemstvu na ukupno 92 bi-račka mjesta izaš lo je 37 028 birača, odkojih je 33 737 glasalo za HDZ-ovukandidatkinju, a 3291 za Josipovića.Grabar-Kitarović pobijedila je u 28drža va, a najveći broj glasova dobila jei u susjednima: Sloveniji, Crnoj Gori,Italiji i Mađarskoj. Kada je u pitanjuMađarska, 27 glasača glasovalo je zaGrabar-Kitarović, a 21 glasač za Ivu Jo-sipovića. Glasovalo se na dva biračkamjesta, u Budimpešti i Pečuhu, a valja-nih glasova bilo je 48, 12 u Pečuhu i 36u Budimpešti.

Branka Pavić Blažetin

Kada je u pitanju Mađarska, 27 gla-sača glasovalo je za Grabar-Kitaro-vić, a 21 glasač za Ivu Josipovića.Glasovalo se na dva biračka mjesta,u Budimpešti i Pečuhu, a valjanihglasova bilo je 48, 12 u Pečuhu i 36u Budimpešti.

Komentar

Treći pokušaj, treća sreća?Na temelju podataka popisa pučanstva može se zak -ljučiti da je nakon proteklih desetljeća i u proteklomdesetogodišnjem razdoblju dalje rasla školo vanosti stručna obrazovanost mađarskog pučanstva,među njima i ovdašnjih Hrvata. S jedne strane sma-njen je broj onih s nezavršenom osnovnom školom,a porastao broj stručno obrazovanih, s maturom idiplomom. Prema broju izjašnjenih (24 576), višeod 19 posto ima diplomu, a više od 27 posto ma-turu, uz to još umalo 21 posto ima srednjoškolskustručnu spremu. Nije teško zaključiti da Hrvati uMađarskoj imaju popriličan intelektualni potencijal.Pitanje je samo na koliko su uključeni, i jesu li uopćeuključeni u krvotok života hrvatske zajednice. Po -znajući naše društvene prilike, možemo slobodnoreći – gotovo nikako, ili barem vrlo slabo na spome-nute pokazatelje. Imamo istaknute pojedince napolju narodnosnog života, ali nemamo primjereneradionice gdje bi se koristili tim potencijalima. Spo-menuo bih samo jedan primjer. Činjenica je da jebilo više pokušaja, najmanje dva i uspješna, ali i toda je sve to bilo samo privremeno, tako da danas,nažalost, mi, Hrva ti u Mađarskoj, u posljednja dva ipol deset ljeća nemamo nijedno periodično izdanje,časopis za kulturu, jezik, znanost, etnografiju ili dru-štvena pitanja. Podsjetimo kako je na poticaj hrvat-skih intelektualaca 1996. pokrenuta «Riječ»,Časopis za književnost i kulturu Hrvata u Mađarskoj,koja je izlazila do kraja 90-ih godina. Nakon njezinaugas nuća 2002. pokrenuti su «Pogledi», Časopis zakulturu i društvena pitanja, čiji su pokretači bili ne-koliko pečuških intelektualaca, a suosnivači Hrvat-ska državna samouprava, Hrvatska samoupravaglavnoga grada i Savez Hrvata u Mađarskoj. Nijeupitno da je nakon ugaslih «Pogleda» ostala praz-nina na tom polju, koju bi valjalo popuniti. Ne go-voreći o tome da je međuvremeno čak i deset -ljećima najuspješnije i najpopularnije etnografskoizdanje (Etnografija Hrvata u Mađarskoj) prestalo sizlaženjem, pitanje je samo da li privremeno ili du-goročno. Vjerujem da su ljudi od znanosti i pera po-kušali uraditi sve što je moguće, ali jednako tako ida vjerojatno nisu naišli na željeni odaziv. Ne sum-njam da su svojedobno naši intelektualci učinili sve,ali je potrebna i skrb šire zajednice kako bi takavprojekt mogao ne samo zaživjeti nego i održati sedugoročno. Novi pokušaj mogao bi biti i naša trećasreća. Vrijedi pokušati, možda je uistinu sazrelo vri-jeme, možda su konačno Hrvati u Mađarskoj doraslii tome izazovu. Za to su potrebni, naravno, autorikoji će pisati tekstove, ali jednako tako i čitatelji kojiće prigrliti, zajedno razmišljati, raspravljati o aktual-nim društvenim, kulturnim, znanstvenim, medij-skim i umjetničkim pitanjima. Da se okupi jednaintelektualna radionica koja bi uz postojeće usta-novno zaleđe mogla postaviti pitanja, ali i ponuditisvoja razmišljanja, prijedloge za njihovo rješavanje.Mogla bi potaknuti Hrvate u Mađarskoj na promiš -ljanje njihova položaja i probleme koji se moraju isami baviti suvremenim tokovima društvenog ži-vota, ponajviše pitanjem očuvanja materinske ri-ječi, kulture, tradicija, kulturne autonomije, konač -no i razvoja zajednice prema suvremenim izazo-vima.

S. B.

Poštovani čitatelju!

U ovome broju Hrvatskoga glasnika (godina XXV, broj 2, 15. siječnja 2015.) nalazi sepoštanska uplatnica kojom možeš obnoviti svoju godišnju pretplatu na Hrvatski glas-nik. Godišnja pretplata iznosi 7500 forinti. Radi daljnjih informacija nazovite +36 1 269 1974 ili nam se obratite putem e-maila: roatica@croatica.hu.

Glavna urednica Medijskog centra Croatica BrankaPavić Blažetin

AKTUALNO n 3 n

ZAGREB, 12. siječnja 2015. (Hina) –Pobjednica hrvatskih predsjedničkih iz-bora Kolinda Grabar-Kitarović osvojila je50,74 posto glasova, a predsjednik u od -las ku Ivo Josipović 49,26 posto glasovahrvatskih birača.

Prema najnovijim, privremenim ne-službenim podatcima Državnog izbornogpovjerenstva (DIP), koji se temelje na99,98 posto biračkih mjesta, razlika je 1,48posto glasova. Kolinda Grabar-Kitarovićdobila je 1.114.865, a Ivo Josipović1.082.430 glasova, što je razlika od 32.435glasova.

Na izbore je izašlo 59,06 posto birača,a nevaljanih listića bilo je 2,69 posto.

Prva hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kandidatkinjaHDZ-a, poručila je u nedjelju nakon proglašenja prvih nepotpunih re-zultata predsjedničkih izbora, kako nema mjesta trijumfalizmu, a gla-sače svog protukandidata Ive Josipovića pozvala je na zajedništvo uizgradnji bolje Hrvatske.

„Ovo je veličanstvena noć, ali nema mjesta trijumfalizmu, nego ra-dosti, jer posao nas čeka već večeras. Idemo raditi za boljitak dragehrvat ske domovine", pozvala je Grabar-Kitarović. Pozvavši birače kojisu glas dali Ivi Josipoviću, Kolinda Grabar-Kitarović poručila je kako jebilo dosta podjela, "vaših i naših".

Predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović čestitao je na pobjedinovoizabranoj predsjednici Republike, te zahvalio na potpori obitelji,biračima i svima koji su podržavali njegov rad kao predsjednika državei kandidaturu za još jedan mandat.

„Imali smo napornu kampanju, sučeljavanja, međusobno oponi-ranje, ali demokracija je pobijedila. Gospođa Grabar-Kitarović je pobi-jedila u demokratskoj utakmici i zato još jednom čestitam", rekao jeJosipović.

Grabar-Kitarović: Nema mjesta trijumfalizmu

Novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kita-rović poručila je u nedjelju, nakon proglašenja prvih nepotpunih re-zultata predsjedničkih izbora, kako nema mjesta trijumfalizmu, aglasače svog protukandidata Ive Josipovića pozvala je na zajedništvou izgradnji bolje Hrvatske. Pozvavši birače koji su glas dali Ivi Josipo-viću, poručila je kako je bilo dosta podjela, 'vaših i naših'. „Svi ste vimoji, dragi moji hrvatski građani, idemo zajedno jer velik nas posaočeka. Hajdemo Hrvatsku izvesti iz krize i dovršiti put koj smo počelipod prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom", rekla je Gra-bar-Kitarović što je dočekano euforičnim skandiranjem nazočnih u pre-punoj dvorani Hypo centra „Pobjeda! Hrvatska!", a nazočni su zapjevali„Oj, hrvatska mati".

Ne dopušta, reče, da bilo tko kaže kako Hrvatska neće biti prospe-ritetna i bogata. „Bit će među najprosperitetnijim zemljama EU – tovam obećajem". Borit će se, obećala je, za hrvatske nacionalne interesejer ovo je, ističe, Hrvatska, a ne regija. Počet će, kazala je, raditi od prvesekunde svog mandata.

„Jamčim da se neću odmaknuti od vas, od naroda. Bit ću međuvama i slušat ću vas. Idemo se ujediniti zajedno za bolji život u Hrvat-skoj", pozvala je Kolinda Grabar-Kitarović. Kazala je i da će se u potpu-nosti zalagati za vladavinu prava i nultu stopu tolerancije protiv

korupcije te rješavanja pitanjasa susjedima. „Borit ću se zaprava manjina u Hrvatskoj, aliništa manje neću tražiti ni zaHrvate u susjednim zem-ljama", poručila je nova pred-sjednica.

Predsjednik HDZ-a Tomi-slav Karamar ko čes titao je Ko-lindi Grabar-Kitarović na iz -bornoj pobjedi uskliknuvši„Imamo predsjednicu!".

„Najveća hrvatska stranka,koja je pod vodstvom FranjeTuđmana, najvećeg Hrvata 20.stoljeća, stvorila hrvatsku dr-

žavu, iznjed rila je najboljeg kandidata i danas imamo predsjednicu Re-publike", rekao je Karamarko na pozornici nakoju je došao zajedno snovom hrvatskom predsjednicom Kolindom Grbar-Kitarović i njezinimsup rugom Jakovom.

Zahvalio je svim građanima koji su glasovali za predsjedničku kan-didatkinju HDZ-a, svim koalicijskim partnerima koji su pomogli u pob-jedi, te Kolindi Grabar-Kitarović i, posebno, njezinu suprugu JakovuKitaroviću „koji je to trebao trpjeti". „Hrvatski narod uvijek kad je pot -rebno i kad osjeti da treba, donese prave odluke, i večeras je donioprave odluke", rekao je. Karamarko je poručio da će Grabar-KIta rovićbiti predsjednica svih Hrvata i hrvatskih građana, a ne samo eksponentHDZ-a na Pantovčaku. „Ona je predsjednica svih Hrvata i svih građanai radit će za njihovu dobrobit.

Zajedno s budućom hrvatskom vladom na kraju godine radit ćena kvaliteti života u Hrvatskoj", kazao je. Karamarko je posebno poz-d ravio branitelje koji prosvjeduju u Savskoj ulici u Zagrebu i Hrvate uBiH i dijaspori kojima je, ustvr dio je, onemogućeno da iskoriste svojegrađansko pravo da glasuju.

Kolinda Grabar-Kitarović napredsjedničku dužnost stupa 19. veljače

Novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kita-rović na novu dužnost po zakonu stupa posljednjega dana mandatapredsjednika u odlasku Ive Josipovića, koji je petogodišnji predsjed-nički mandat preuzeo 19. veljače 2010.

Nova predsjednica prije preuzimanja dužnosti pred predsjednikomUstavnog suda položit će svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjer-nost Ustavu, a tekst prisege glasi: „Prisežem svojom čašću da ću duž-nost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno,na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatskidržavni poglavar, držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanjeustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pra-vednim djelovanjem svih tijela držav ne vlasti, čuvati nezavisnost, op-stojnost i jedinstvenost države Hrvatske. Tako mi Bog pomogao".

Tradicionalno, svečanost inauguracije predsjednika Republike odr-žava se na Trgu svetog Marka u Zagrebu. Do danas je održano pet tak -vih ceremonija. Predsjednička dužnost nespojiva je s bilo kojomjavnom ili profesionalnom dužnošću, a predsjednica ne smije biti ničlanom političke stranke, što znači da će Grabar-Kitarović morati pod-nijeti ostavku na dužnosti u HDZ-u i o tomu obavijestiti Hrvatski sabor.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović predsjednica Republike Hrvatske

n 4 n TEMA

Prihvaćen plan rada za 2015., modificiran proračunHDS-a, ureda i ustanova za 2014. godinu

Prva redovita skupština Hrvatske državne samouprave u novomsazivu održana je 20. prosinca u Uredu Hrvatske državne samo -uprave u Budimpešti. Neposredno prije skupštine (istoga dana)zasjedali su i svi odbori Skupštine: Odbor za financije, Odbor zapravna pitanja, Odbor za odgoj i obrazovanje, Odbor za kulturui vjerska pitanja i Odbor za mladež i šport, te prihvatili Plan radaza 2015. godinu.

Pozivu se od ukupno 22 (umjesto 23, jer se međudobnojedan član odrekao mandata) odazvalo 16 vijećnika, uz 4 oprav-dano (Rajmund Filipović, Franjo Pajrić, Geza Völgyi i Joža Đuric)i 2 neopravdano odsutna, koji se nisu javili (Vince Hergović i Šan-dor Petković). Kako je Skupštinu izvijestila predsjednica Odboraza financije, koji je ujedno nadležan i za nadzor imovinskih kar-tica, trojica zastupnika nisu predali imovinske kartice, stoga ne-mogu uživati zastupnička prava.

Jednoglasno je prihvaćen pismeno predloženi dnevni red. Zazapisničara je predložena Klaudija Völgyi, a za njegova ovjerova-telja Arnold Barić. Na početku sjednice, u okviru prvoga dnev -noga reda, svečano je prisegnula Erika Rac kao vanjska članicaOdbora za odgoj i obrazovanje, koja nije nazočila osnivačkojsjednici.

Predsjednik Ivan Gugan pozdravio je glasnogovornika Hrvatau Mađarskom parlamentu Mišu Heppa, koji s pravom vijećanjamože nazočiti sjednicama, te prokuratora tvrtke Zavičaj d. o. o.Ivicu Kovačića.

Skupština je započela izvješćem predsjednika o radu izmeđudviju sjednica Skupštine, o izvršenju odluka kojima je rok istekao,te o odlukama za koje je bio ovlašten predsjednik, odnosno iz-vješćem zamjenice predsjednika Angele Šokac Marković. Pred-sjednik Ivan Gugan kratko je i usmeno dopunio svoje pismenoizvješće. Tom je prigodom zahvalio organizatorima Državnogdana Hrvata održanog u Budimpešti. Zahvalio je i organizato-rima i sudionicima Izlaganja projektnih tema koje je u okviruCroatiade održano u Santovu. Osvrnuo se na razgovore vođeneu Serdahelu gdje je bilo riječi o ostvarivanju HDS-ovih nastojanjada u svim hrvatskim regijama ima svoju ustanovu. Dodao je kakoje izaslanstvo HDS-a bilo u Zagrebu u svezi s KPCO u Vlašićimaodnosno tvrtkom Zavičaj d. o. o. Upoznao je nazočne kako je iz-

gradnja wellness-centra završena, čeka seuporabna dozvola. Dugo se čekalo na doz-volu za gradnju, zbog objektivnih razloga ibirokracije. Sredinom studenoga potpisanisu dokumenti u Državnom uredu za ne-kretnine Repub like Hrvatske vlasnika ob-jekta kako bi grad nja mogla započeti. HDSje bio prisiljen potpisati ugovor po kojemse za sada odriče wellness-centra. Gugan jekazao kako HDS zgradu u Vlašićima traži utrajno vlasništvo. Uz to dodao je da spome-nuti ugovor nije potpisan, ne bismo dobilidozvolu za gradnju, a time bi bila izgub-ljena sredstva koja su dobivena iz europ-skih fondova za wellness-centar (50 %ukupnih troškova).

Izvijestio je kako je dosadašnji član Od-bora za financiranje udruga pri minis -tartsvu ljudskih resursa bio Mišo Hepp, a

članica istoga pododbora Angela Šokac Marković. Zamjenicapredsjednika HDS-a Angela Šokac Marković istaknula je uspješ-nost stručnog usavršavanja hrvatskih odgojiteljica na Visokojškoli u Baji. Zaključila je kako je potrebno pos vetiti više pozor-nosti hrvatskim odgojiteljicama i vrtićima, uz provedbu anketaporadi dobivanja stvarne slike postojećeg stanja. Ivan Gugan jedodao kako su na Božićnom koncertu u Pečuhu bili gosti izUreda za Hrvate izvan Republike Hrvatske s kojima je upriličen irazgovor te naglasio kako vjeruje da je razgovor bio plodonosan,te da su gosti dobili bolji uvid u rad hrvatske zajednice. Dodaoje kako zastupnici mogu Ivicu Kovačića priupitati u svezi s well-ness-centrom i njegovim financiranjem. Kovačić reče da je do -grad nja završena, stajala je više nego što se planiralo. Dodao jekako je zadužio ravnatelja da prikupi sve račune, poradi prip remetroškovnika. Knjigovodstveno, ova dugoročna ulaganja će se ot-pisati za 10 – 15 godina. Ulaganje je koštalo oko 700 tisuća kuna,a obavljena je i legalizacija trećeg kata, što je stalo još 300 tisućakuna. To su ulaganja i ne terete troškove, kazao je Kovačić.

S navedenim usmenim dopunama Skupština je jednoglasnoprihvatila izvješće predsjednika i zamjenice predsjednika.

Nakon toga raspravljalo se na temu Izmjene i dopune Prora-čuna HDS-a, ureda i ustanova za 2014. godinu, koja je na prijed -log Odbora za financije i uz usmenu dopunu na skupštinijednoglasno prihvaćena. Veća je stavka, od Vladina ureda dobi-venih “nenadano” deset milijuna forinta za obnovu i izolacijustare zgrade santovačke hrvatske škole. Slijedi obnova starezgrade santovačke škole. Kako reče voditelj Ureda Jozo Solga,prije dva dana su morali predati ministarstvu molbu, tražili suveć i tri ponude, trebaju nadzornika koji će to nadzirati, što značida će sam projekt stajati više od deset milijuna, a radovi bi počelinakon potpisivanja ugovora, ako dopusti vrijeme, i ako prihvatiSkupština, a do ožujka bi trebali biti završeni.

Najopširnija bila je rasprava na temu Plana rada HDS-a za2015. godinu. U pismenom nacrtu između ostalog je istaknutokako će HDS i dalje raditi na izgradnji kulturne autonomije i sta-biliziranju uvjeta rada i djelovanja temeljnih hrvatskih ustanova,na mogućnostima ostvarivanja hrvatskoga srednjoškolskogobrazovanja u zapadnoj Mađarskoj, na razvijanju suradnje s do-

maćim i matičnim uredima i ustanovama, sudjelovati u raduHrvat sko-mađarskoga međuvladinog mješovitog odbora, sura-đivati s Katoličkom Crkvom, te izraditi Plan djelovanja Skupštineza petogodišnji mandat... Predsjednik Ivan Gugan naglasio je daje nacrt Plana rada sastavljen na temelju najuspješnijih tradicio-nalnih sadržaja koji su opravdali svoje postojanje, a uz to u kon-zultaciji s pojedinim odborima, a dodani su i neki novi. Plan radase tijekom godine može dopunjavati, ako to financije budu do-puštale. Zamolio je predsjednike odbora da i usmeno dopunePlan rada. Predsjednik Odbora za odgoj i obrazovanje Joso Ostro-gonac dodao je kako su se u Odboru zauzeli da se nastave većuspješne tradicionalne priredbe, te pokrenu i nove. Pozvao je naprijavu na likovni natječaj za djecu, do 23. siječnja. Natjecanje ukazivanju stihova priredit će se u budimpeštanskom HOŠIG-u, aIzlaganje projektnih tema i nadalje u Santovu. Godine 2015. želepokrenuti Smotru dječjih dramskih, lutkarskih i literarnih kru-žoka, skupina što je nekada održavano. Održat će se i Desetamala ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture za oba tipa škola,kao i Metodička konferencija za hrvatske odgojiteljice, te usavr-šavanje za hrvatske pedagoge u predmetnoj nastavi hrvatskogajezika. Ovisno o natječaju, i sljedeće godine objavit će Zidni ka-lendar s dječjim radovima. Predsjednik Odbora za kulturu i vjer-ska pitanja Stipan Balatinac istaknuo je kako će nastojati očuvatidosadašnje uspješne programe, kao što je Državno hodočašće,Državni dan Hrvata i kulturne turneje, a uz to planiraju i nove ovi-sno o financijskim mogućnostima. Planira se i Državna smotra-folklora koja bi okupila društva iz svih regija. Da bismo dobili boljiuvid u stvarno stanje, planira se popis društava, orkestara, pje-vačkih zborova, s osnovnim dostupnostima i djelatnosti, kako bise to moglo staviti i na službene internetske stranice. Kazao jekako bi bilo dobro svaku godinu posvetiti nekoj istaknutoj osobiili događaju vezanim za Hrvate u Mađarskoj. S obzirom da 2015.godine slavimo 200. obljetnicu rođenja biskupa Ivana Antuno-vića, preporoditelja podunavskih Hrvata, pa i šire, ona bi semogla obilježiti u suradnji s hrvatskim ustanovama, Medisjkimcentrom Croatica, Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj, iobrazovnim ustanovama. Spomenuti popis proširili bi i na vjerskiživot. Osobno misli kako je otužno stanje bogoslužja na hrvat-skom jeziku, treba pokušati usustaviti bogoslužja. S tim u vezi sokružnicom potražiti nadležne biskupije, nadbiskupije. Predsjed-nik Ivan Gugan dodao je na temelju nedavno doživljenog iskust -va kako bismo trebali više pozornosti posvetiti prijedlozima zaodličja, jer imamo mnogo zaslužnih osoba i društava. PredsjednikOdbora za mladež i šport Arnold Barić, osim već tradicionalnihaktivnosti, istaknuo je organiziranje susreta za mladež koja je većzavršila svoje školovanje. Odbor smatra važnim, u suradnji sa ško-lama, susret srednjoškolaca, i popis poradi boljeg povezivanja.Glede športa, osmi put će se organizirati Malonogometni državniturnir. Davna je zamisao koju žele ostvariti, biciklijada, obilazakhrvatskih naselja u Mađarskoj u pet etapa, od Gradišća do Bačkei Budimpešte. Kao treće i najveće, spomenuo je i organiziranjeEuropskoga nogometnog prvenstva samorodnih hrvatskih ma-njinskih zajednica. Rad Odbora za pravna pitanja, prema riječimapredsjednice Mire Grišnik, najviše se veže za aktualna pitanja,koja se ne mogu planirati, a one stalne teme su proračun, prijed -lozi za HDS-ovo odličje, i potpore civilnim udrugama. SavjetnikSkupštine za strateška pitanja Stjepan Blažetin izrazio je mišljenjekako bi u malu ljetnu školu hrvatskoga jezika i kulture u Vlašićimabilo dobro uključiti gimnazijalce i studente. Gabor Győrvári smat -ra da se primjerice srednjoškolci mogu uključiti kao pomoćniciu radu s djecom, na taj način može im se opravdati određeni brojsati rada od opće koristi, što je uvjet za stjecanje mature. Glav na

i odgovorna urednica MCC-a Branka Pavić Blažetin predložila jeda se u okviru usavršavanja za pedagoge u matičnoj zemljiuključe i novinari, a da u kampovima novinari MCC-a vode novi-narske radionice. Dugogodišnji član Skupštine HDS-a ĐusoDudaš, koji se još prije četiri mandata zauzeo za izradbu Hrvat-sko-mađarskog i Mađarsko-hrvatskog rječnika, nezadovoljan jes distribucijom rječnika, te je upitao kada se očekuje izdavanjeHrvatsko-mađarskog rječnika. U svom odgovoru voditelj UredaHDS-a Jozo Solga reče da je u tijeku, rad je pri kraju, nadamo seda će biti tiskan (tri su primjerka već prethodno tiskana) iduće,2015. godine. U dogovoru s Croaticom organizirat će se razdioba,distribucija. Zamolio je još za malo strpljenja, ali najvažnije je dase rječnik završi i predstavi 2015. godine. Stjepan Blažetin rečekako je sastavljanje rječnika vrlo mukotrpan i zahtjevan posao.

Osim navedenoga, Skupština je jednoglasno i bez raspraveprihvatila Plan unutarnjeg nadzora za 2015. godinu, izmjene idopunu Osnivačkog dokumenta Ureda HDS-a, kako bi se uskla-dio s odredbama Pravilnika o organizaciji i radu prihvaćenog naosnivačkoj sjednici.

U raspravu o mogućnostima preuzimanja Hrvatskog vrtića,osnovne škole, gimnazije i učeničkog doma u Budimpešti u nad -ležnost HDS-a, nazočne je uveo predsjednik Ivan Gugan. Kako jeuz ostalo naglasio, zadaća je novog saziva da o tome raspravlja,ništa se nije promijenilo, nastavnički zbor i dalje smatra da bi bilodobro da HDS preuzme ovu ustanovu. Odbor za odgoj i obrazo-vanje već se i prije bavio tim pitanjem. Sažimajući iskustva ste-čena od uvođenja novoga školskog sustava, zastupnica AnaGojtan je zaključila da novi sustav ne uzima u obzir osobite po-trebe, posebnosti narodnosnih škola, kako je navela u dopisu, odadministrativnih poteškoća, ukinuća gospodarske i financijskesamostalnosti do svakodnevnih problema u svezi s donošenjemodluka koje kasne, te se ni kratkoročno ne može planirati. Dakle,temeljni je problem što se ne mogu planirati ni oni programi kojisu važni za osnovni rad. Skupština je povjerila nadležne odboreda započnu razgovore te sastave prijedlog o mogućnostima iuvjetima preuzimanja budimpeštanske škole. Nema mnogo vre-mena jer u slučaju odluke o preuzimanju ugovor se mora potpi-sati do 31. svibnja. Nadalje bilo je riječi i o zamolbi u svezi spetrovoselskom osnovnom školom, koja nije stavljena na dnevnired jer je dopis stigao prekasno. Ravnateljica osnovne škole EditaHorvat-Pauković (ujedno i zastupnica HDS-a) pojasnila je da jedopis iz tehničkih razloga poslan kasno, o radu KLIKK-a kratko jeistaknula kako narodnosne škole u tome sustavu umiru, nemajubudućnost. Sve to ne ovisi o broju učenika, nego se jednostavnone priznaje narodnosni pedagoški program. Moglo bi se navestiniz primjera za to. Pomoć je ponudio i hrvatski glasnogovornikHepp, koji je zamolio ravnateljicu da svoj dopis o tome pošaljeparlamentarnom Odboru za narodnosti u Mađarskoj.

U okviru posljednje točke dnevnoga reda bez rasprave, jed-noglasno je odlučeno raspisivanje natječaja za popunu radnogamjesta voditelja Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe u Pečuhu.

Među raznim pitanjima, između ostalog, nekoliko članovaSkupštine, Gabor Győrvári, kojem se priključio Stjepan Blažetin,iznijeli su primjedbe i razmišljanja na intervju Miše Heppa koji jeu prosincu 2014. objavljen u hrvatskom tjedniku Globus, te o nje-govoj štetnosti glede interesa Hrvata u Mađarskoj.

Kako saznajemo, na zatvorenoj sjednici Skupština je primilana znanje da se Jozo Solga (voditelj Ureda HDS-a) zbog sukobainteresa odrekao svog mandata. Pošto Državno izborno povje-renstvo donese odluku, Savez Hrvata u Mađarskoj na njegovomjesto imenovat će novog zastupnika iz iste regije (Šomođa).

Branka Pavić Blažetin

TEMA n 5 n

n 6 n BAČKA

Hrvatska večer u KečkemetuPo ustaljenom običaju, Hrvatska samouprava grada Kečke-meta pri kraju godine organizira Hrvatsku večer gdje okupljapripadnike hrvatske narodnosti i ljubitelje naše kulture ugradu i okolnim naseljima. Ove se godine to održalo 6. pro-sinca 2014. na Svetog Nikolu u dvorani reformatskog kon-vikta, a gosti priredbe bile su kulturne družine iz bačvanskognaselja Gare.

Program je otvorio Stipan Šibalin, predsjednik HMS-a. Međuuzvanicima priredbu su posjetili Vesna Haluga, generalnakonzulica Republike Hrvatske u Pečuhu, i tajnik za narodnostimjesne Gradske samouprave.U jednosatnome folklornom programu sudjelovala su dvakulturna društva iz Gare i orkestar Bačka, koji su oduševili gle-dateljstvo. Garska Omladinska plesna skupina predstavila jesvitu bunjevačkih i šokačkih plesova te slavonsku koreogra-

fiju Valpovo. Bunjevačka izvorna folklorna grupa nastupila jesa svitom bunjevačkih plesova i bunjevačkim svatovcem izGare. Koreografije je sastavila Mirjana Murinji, uvježbali suvoditelji plesnih skupina, Anita i Zsolt Antal, te Tímea i AttilaLévai. Na kraju programa obje su kulturne skupine skupa za-plesale veliko bunjevačko kolo u koje su uključili i publiku.Nakon programa slijedila je večera i bal koji je prošao u do-brom raspoloženju sudionika, o čemu se pobrinuo garski or-kestar Bačka.

Martin Kubatov

Narodnosni dan u Baćinu

Lutkarska predstava i plesačnica

Dana 17. prosinca u baćinskom vrtiću priređen je Narodnosni dan kojije održan u prijepodnevnim satima u sportskoj dvorani vrtića. Kakonam ukratko napisa odgojiteljica i učiteljica hrvatskoga jezika, dan jeotvoren lutkarskom predstavom, a uslijedila je plesačnica s braćomBarić, Zoranom i Dejanom. „Lutkarsku su predstavu gledali i učenicinižih razreda, a plesačnici su se pridružili i učenici viših razreda, kojiuče u predmetnoj nastavi hrvat skoga jezika. Djeca su se jako dobroosjećala od malih do velikih... Zajedno su plesali naše plesove: Ej, gorilampa, Farbačica, Sirotica, Kukunješće, Sitna bola, Kolo, Vesela je Šo-kadija, Rokoko, Keleruj... u pratnji braće Barić”, reče nam uz ostalo Ma-rija Prodan. Priredbu je podupirala i plesna skupina „Vodenica”.

Prela i balovi u Bačkoj 2015. godineSIJEČANJ

17. siječnjaČAVOLJ – TS „Bačka” iz Gare24. siječnjaBAJA, VELIKO PRELO – Orkestar „Čabar” iz Baje, TS „Hajo” i Zvonko Bogdan iz Subotice31. siječnjaGARA – TS „Bačka” iz GareKALAČA, LAKOMAC – TS «Orašje» iz Mohača/VršendeDUŠNOK: TS «Zabavna industrija» iz Dušnoka

KAĆMAR, TAVANKUT – Na poziv HKUD-a «Matija Gubec» nedavnosu članovi kaćmarske Hrvatske samouprave boravili u vojvođan-skome bunjevačkohrvatskom naselju gdje su sudjelovali na prigod-nom koncertu. U okviru postojećeg ugovora o suradnji prijateljskihnaselja Tavankuta i Kaćmara, konkretiziranog i potpisivanjem ugo-vora o suradnji tavankutskog društva i kaćmarske Hrvatske samou-prave koji, kako nam uz ostalo reče predsjednica samouprave TezaVujkov Balažić, uključuje uzajamne susrete i posjete većim kulturnimpriredbama dviju zajednica, uzajamno podupiranje, osobito u nas -tojanjima oko očuvanja materinskog jezika, te na polju turizma.

ČAVOLJ – Hrvatska samouprava 17. siječnja priređuje jubilarnupoklad nu zabavu povodom 85. obljetnice čavoljskoga Bunjevačkogprela koje će se održati u domu kulture, s početkom u 20 sati. U pro-gramu nastupa odrasla i dječja folklorna skupina Čavoljskoga bunje -vač kog kulturnog kruga. Nakon programa slijedi bal s garskimorkest rom „Bačka”. Ulaznice: tisuću forinta. Rezervacija stolova: natelefonu 70/ 335-8138 (Zita Ostrogonac Kiss), 30/ 530-7507 (CsalaJózsefné) i 30/576-8492 (Stipan Mandić).

BARANJA n 7 n

U nizu godišnjih običaja Hrvatska samo -uprava sela Kozara, već četvrti put, 21.prosinca 2014. priredila je božićni prog -ram za mještane.

Na toj su priredbi nastupila i djeca, po-laznici mjesnoga dječjeg vrtića, koji suuljepšali božićnu svečanost prikazom bet-lehema. Nekoliko njih, obučeni u narodnunošnju (pod vodstvom odgojiteljiceTünde Andrić Jekl) recitirali su, plesali ipjevali i na hrvatskom jeziku:

Blistaj, blistaj, zvijezdo mala,kako sijaš rad’ bih znala...Blista soba, blista slama,blista bor i blista mama,blista tata, djed i baka,blista vatra iz badnjaka.Zablistalo djeci lice,zapjevale božićnice.

Nakon toga zastupnici Hrvatske samou-prave i članovi Pjevačkoga zbora „Biser”prikazali su mjesne običaje od došašća doNove godine.

Pripreme za blagdan u selu otpočelesu već prije Božića gdje je svatko imaosvoj zadatak: muškarci su nahranili životi-nje, nasjekli drva, unijeli slamu i sijeno ukuću, a žene su tkale za svakoga člana obi-telji pokoji dio odjeće, prale, kuhale i peklekolače. Badnje večeri pripremili su bogatstol. Najprije su slamu stavili pod stol na

spomen Isusova rođe-nja u štalici. Djeca su sepo toj slami igrala i va-ljala, a kadšto i zaspala.Zatim su sipali žito,ječam, kukuruz na stolgovoreći: „Da nam Bogblagoslovi sve naše plo-dove!”

Sve se to pokrilo s trilijepa stolnjaka. Na tosu stavili najprije badnjaču – okrugli kruhšto su kitili od tjestenine napravljenim kri-žem, voćem, pilićima, suncem i zvijez-dama. Na kruh su stavili i krunicu, pasvijeću i jabuku, u koju su zaboli novaca,da ih Bog umnoži. Na stol je stavljeno joši vino i rakija.

Stiglo je vrijeme večere kada su svinajprije molili. Večera je počela rezanjemjabuke, i to na toliko strana koliko ih je bilooko stola. Jeli su i bijeli luk i pili rakiju, dabudu zdravi. Potom su pjevali prekrasnebožićne pjesme.

Odjednom došli su muški članoviKUD-a Tanac čestitati Božić. Ove godinemeđu njima bila su i dva dječaka (Embe-rović, Popović) koji su recitirali:

Faljen Isus! Čestit vam bio Badnjak,Adam i Eva!

Mlogo godina živili u zdravlju, miru i du-šnom spasenja!

Malo radili, mlogo imali, bolje Boga falilinego dosad!

Slanina vam bila ko vrata, kobasica kogreda, divojkine sise ko koršovi, imali pilićako mravi! Živili!

Na kraju programa sve okupljene po-gostili smo kolačem, pogačama, vinom irakijom, a djeca su dobila čokolade i na -ranče.

Toga popodneva u domu kulture oku-pilo se mnoštvo kozarskih Hrvata, a pri-redba je imala velik uspjeh.

Značenje Božića je zapravo u tome dacijela obitelj zajedno doživi i proslavi ne-koliko mirnih i produhovljenih sati, prisjetise toga što Isus, vjera znači za njih. Jerjedno je sigurno: u svijetu gdje se iz danau dan gube i poništavaju vrijednosti u ko-jima smo do jučer tražili čvrsta uporišta,potreban nam je mir.

Ana Andres i Tünde Andrić Jekl

Običaji kozarskih šokačkih Hrvata

Zastupnici Hrvatske samouprave i nekoliko mjesnih Hrvata 10.prosinca 2014. posjetili su polaznike dječjeg vrtića, i zajedno sodgajateljicama oživili nekadašnje stare lucindanske običaje.

„Lucijino ime znači svjetlo. Njezin blagdan po julijanskom ka-lendaru povezuje se s najkraćim danom u godini. Prema narod-noj izreci smatra se: svakog dana za pijetlov korak dan poraste.

Za taj se dan veže više vjerovanja, npr. sijanje pšenice, da se saznakakav će biti urod sljedeće godine.

Oni malo praznovjerniji, koji su izrađivali Lucijin stolac, i zavr-šili ga na Badnjak, te ga odnijeli na ponoćku i sjeli na nj, za vri-jeme podizanja sakramenta stali na taj stolac, vidjet će tko suvještice. Ovo vjerovanje ostalo je sigurno samo u pričama jerteško je vjerovati da je to itko pokušao učiniti.

Takve i slične običaje ispripovijedala je djeci Jelena JakobovićHorvat (teta Jelica), bivša odgajateljica.

Strina Marica Katić pripovijedala je djeci kako su nekada dje-čaci išli rano ujutro u svaku kuću i batinicom čeprkali u žari i čes-titali domaćinima: Koliko žari, toliko jaji,

koliko iskrica, toliko pilića,koliko pepela, toliko sjemena.

Te stihove i vrtićari su dobro naučili i zapamtili. S njima za-jedno napravili smo ukrase za božićni bor od kukuruzovine, nap-ravili la nac od kokica i, naravno, sijali smo pšenicu.

Striko Marko Katić stigao je s velikom košarom punom kuku-ruza, što su djeca s radošću krunila i od toga gradili kućicu za pra-sice, i igrala se sjemenkama, kao u davna vremena, kada nije bilotoliko igračaka kao danas. Tako smo taj iznimni dan ugodno pro-veli uz glazbu i ples „Ej, gori lampa...”

Ana Andres

U kozarskome narodnosnom vrtiću

n 8 n KULTURA

Prvi nastup prisičkoga dičjega zboraIako su svetki za nami, s nostalgijom se vraćamo još u misli na predbožićnu dob. Ovput peljamo vas malo najzad u vri-menu, i to na Prisiku. Mjesni jačkarni zbor Zviranjak pozvao je i lani stanovničtvo ovoga gradišćanskoga naselja naadventski koncert, a zbog česa je bilo još atraktivnije to spravišće od prethodnih, tvrdimo, da je tomu uzrok domaći dičjizbor, koji je na trećoj adventskoj nedilji imao svoj prvi nastup u crikvi. Na ov zadatak dicu je pripravila trojka MarijankaMeršić, Margita Kelemen i Balaž Orban ki su člani jačkarnoga zbora „Zviranjak”.

Srcu je bilo milo gledati i poslušati, kakosu pred oltarom po ugarski i hrvatski podvi-dvi jačke izvela dica različite starosti.Njeva predstava i zbog toga je bila zvana-redno važna, jer se organizatori ufaju daće im na ov način veću volju načinjati kučnji hrvatskoga jezika. Polag toga pak nesmimo zabiti da je rič o takovom selu,kade se hrvatski jezik s preljutimi korakizgublja. Margita Kelemen, jedna od glav -nih organizatorov koncerta, jur dvoja-troja ljeta je čuvala u svojoj glavi ideju zazborno skupaspravljanje dice, ali predtom realizacijom pravoda se je pojavila idvojba. Pri prethodni razgovori sa stari-s tarji se je potvrdilo, sjajnu ideju je tribidopeljati do stvarnosti. Zato su poslanepozivnice školskoj dici, a veliko presene-ćenje je bilo kad su na prvu probu došli imališani iz čuvarnice. – Mi smo tako raču-nali da će je biti maksimalno deset, a kadsu dica došla na prvu probu, bilo ih je dva-deset i pet. Još smo se i splašili, ča ćemo,kako ćemo, pak smo rekli, bude kakobude – povida nam o početku ovoga po -hvalnoga pothvata moja sugovornica.Tako doznajemo da na vježbanje, od ok-tobra svaki tajedan, svaki petak, svi najav-ljeniki su svenek došli i svi su rado jačili. –Nigdar neću zabiti, kako je k meni došaodičak ki se po ugarski pomina i pitao, začsi nećemo hrvatske jač ke učiti, a kad smodvi hrvatske naučile, onda nas je ispitko-vao, zač nećemo sve četire jačiti po hrvat-sku?! Rekli smo im, mi je nećemo veljek vadiboku vodu hititi, tako smo se pripravilis dvimi ugarskimi i dvimi hrvatskimi jač -kami – je nam povidala o svoji doživljaji

peljačica zbora. Hrvatsku jačku «OkoloBetlehema» je još pokojni farnik ImreSzabó naučio na Prisiki, pred tridesetimiljeti, sad su to ponovo najprzeli i naučiliter odjačili četire kitice od devet. Druga iz-vedena jačka je iz Koljnofa, kad su bili pri-sički jačkari tamo, jako im se je vidila iprosili su ju, a malim jačkarom i jačkari-cam posebno se je dopadala. – Ja mislimda nam se je dobro ugodao koncert, dicasu se jako trsila i ufajmose da će im ostati namisli, kako je lipo idobro bilo – naglasila jejoš Margita Kelemen, kabi i kljetu rado vidila dase i mladina jači priadventskom koncertu.Suze su sjajile u očima istarojmajki Agici Nickl,kojoj su još i tri nukićisudjelovali u ovom jač -karnom projektu. – Srić -na sam da im je uspjeloovako čuda dice skupapobrati, jako su je liponaučili i ja si željim dabude i kljetu ovoga ve-

selja. Jako čuda gostov je bilo na kon-certu, morebit već nego lanika. Zato i lipozahvaljujemo Margiti, Balažu i Marijankida su našu dicu ovako lipo naučili, mo-remo vam reći da smo mi svi jako srićnizbog toga – nije mogla tajiti svoje odušev-ljenje staramajka, a sudeći po burnomaplauzu pub like, svi nazočni su mislili isto,kot i teta Agica.

Tiho

Dio veselih jačkarov

Margita Kelemen, inicijatorka utemeljenja zbora

Trenutak za pjesmuVjekoslav Blažetin

Kako si mi, stari iliti Hogy vagy, öregemgdje si ti kojeg informiraju na priredbamagdje si ti koji znaš što je plesačnicagdje si ti koji znaš što je tjelesničarstvogdje si ti koji ideš na konzultaciju a ne na konzultacijekoji misliš da odsjek ima stranicu a ne stranicegdje smo mi?gdje si ti koji imaš fakultaciju a ne dopunsku nastavugdje si ti koji se igraš djecama a ne djecomgdje si ti kome su govorili misli se a ne razmišljajgdje si ti koji si u crkvi slušao da ćeš stići u paradajz a ne u raj(čicu)koji učiteljice u osnovnoj školi oslovljavaš imperativom glagola učitigdje smo mi?

pitam za tebe a ni sam ne znam gdje samzašto očekujem od tebe da znaškad u krčmi kad se vidimo osmijehom te pitam:„Hogy vagy, öregem? Beverünk egy sört?"

KULTURA n 9 n

Prigodom Dana narodnosti 18. prosinca2014., u Peštanskome Vígadóu svečano suuručena „Narodnosna odličja“, nagradekoje se dodjeljuju kao priznanje osobama,udrugama i manjinskim samoupravamaza uzornu djelatnost na polju narodnos -noga društvenog života, obrazovanja, kul-ture, vjerskog života, znanosti, javnogapriopćavanja i gospodarskog samoorga-niziranja. Odličja, na prijedlog premijeraViktora Orbána, uručili su ministar ljudskihresursa Zoltán Balog i državni tajnik zavjerske, narodnosne, civilne i društveneodnose Miklós Soltész.

Ministar je naglasio kako u našoj do-movini ima takvih ljudi i skupina koji noseu sebi dvojni identitet te su podjednakoponosni što su Mađari i pripadnici nekenarodnosti. „U dvojnom identitetu jest tje-lesna i društvena pričuva, koja je potrebnaMađarskoj i mađarskoj kulturi” te je dodaokako se najveće bogatstvo Mađarske krijeu ljudskome potencijalu, što uprizoruju iodlikovani. „Možemo biti ponosni što u Ma-đarskoj s jednakim pravima živi 13 narod-nosti koje svojim osobitostima, običajima ikulturnim blagom bogate mađarsku i svjet-sku kulturu.” Miklós Soltész naglasio jekako su odlikovani veleposlanici pojedi-nih narodnosti te i nadalje treba jačati tuulogu i zadaću za koju su se zalagali pro-teklih vremena, desetljeća. Neka svojomkulturom, jezikom i vjerom budu poslanicimira u Mađarskoj i u Karpatskome ba-zenu.

„Narodnosno odličje” dodijeljeno jeovim osobama, društvima, udrugama:Ágnes Huszti Nagy za očuvanje i njegova-nje satmarske njemačke zajednice; MónikiLakatos, pjevačici skupine Romengo, zadjelatnost na polju očuvanja, njegovanjai predaje izvornih romskih pjesama iglazbe; Tóth Tiborné za priznanje vjerou-čiteljskog i socijalnog rada te odgoj mla-dih za probitak tužerskih Cigana, i zavolontersku djelatnost; prof. dr. Gerhard-Dieteru Seewanu za jačanje njemačke sa-mobitnosti i za objektivno povijesnoistraživanje multietničkoga suživota; JanuŠutinskom, pedagogu glazbe, dirigentu,skladatelju, za očuvanje i njegovanje slo-vačke narodne pjesme i glazbene kulture;Stanisławu Wojciechu Brośu, za svestranudjelatnost za poljsku zajednicu; Kulturnodruštvo armenskih korijena u Erdelju, zaočuvanje samobitnosti domaćih i preko-graničnih mađarskih Armena; kulturnomdruštvu mađarskih i grčkih žena „Karia-tide” za njegovanje i upoznavanje kultureGrka u Mađarskoj; Izvornom srpskom kul-turnom društvu „Opan ke” za 30-godišnjenjegovanje i očuvanje tradicija srpskoganarodnog plesa na visokoj razini; UdruziPromanes za integraciju Roma pomoćuRomske zavičajne kuće, za očuvanje rom-ske narodne kulture i folklora.

-Hg-

Uručena „Narodnosna odličja“– ovoga puta bez odlikovanoga Hrvata

Božićni stol u Kozaru

Bogatstvo...

KOLJNOF – Kako nas je obavistio pred-sjednik Društva Hrvati i predsjednikHrvatske samouprave u Šopronu, dr.Franjo Pajrić, drugi tajedan dotičnogradišćansko selo opet će biti sjedišćevažnoga medjunarodnoga dogodjaja.Predstavniki Lokalnih akcijskih grupov(LAG) i Leaderovih grup iz Hrvatske,Slovenije, Ugarske, Austrije, Slovačke iČeške tri dane će ovde imati djelatni sas-tanak pod geslom «Jantarska cesta – Eu-ropska vertikala – ono što nas povezuje».Po Pajrićevi riči, cilj ove trodnevne dje-laonice u Koljnofu će biti uspostavljanjemriže na/polag vertikale, osmišljavanjenjeve funkcije i uloge, izgradnja suradnjes Hrvati, ki bi mogli poslužiti kot amal-gam u cijeloj povidajki. Spravišćepočinje 21. januara, u srijedu, s upozna-vanjem, djelaonicom i druženjem. Učetvrtak, 22. januara, od 9 uri je pred-stavljanje projektov s izlaganji, prezen-tira se i bašćina Gradišćanskih Hrvatov, acjelodnevni program zatvara okruglistol. Potom sudioniki idu na skupno raz-gledavanje Šoprona. Treći dan boravkaje predloženo za diskutiranje o Interreg-projektu ter za potpisivanje dokumentao nakani svestrane suradnje s budućimipartneri.

UNDA – Undansko hrvatsko društvo Vassrdačno poziva na Hrvatski bal 24. ja -nuara, u subotu, u gostionu Koli. U 19uri je otvaranje bala, potom večera, a u22 uri je pukanje tombolov. Cijeli večerće goste zabavljati Tamburaški sastavKristali iz Županje.

GORNJI ČETAR – Hrvatska manjin-ska samouprava Gornjega Četara, spomoću četarske mladine je laniovjekovječila u obliku DVD-a poznatiseoski običaj Branje rozmarina. Usubotu, 17. januara, u 16 uri, u mjes-nom Domu kulture se predstavljadotični film, čemu organizatorisvakoga srdačno pozivaju. Branjerozmarina ima veliku tradiciju uGornjem Četaru, jedan je od najsta -rijih i najatraktivnijih hrvatskih obi -čajev i danas ima važnu ulogu u žitkuovoga južnogradišćanskoga naselja.Tamošnja mladina svako ljeto s vese -ljem oživi ovu staru navadu prvi danu četarskoj Gorici, a drugi dan usamom selu.

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Budimpeštansko Sveučilište Loránda Eöt-vösa i konzorcijski partner Katoličko sveu-čilište Pétera Pázmánya te Zavod zaistraživanje i razvoj prosvjete zajednički supokrenuli projekt TAMOP 4.1.2.B.2-13/1-2013-0007 naslova „Državnom koordina-cijom za inovaciju pedagoške izobrazbe“.Početna je konferencija bila pri kraju mje-seca svibnja ove godine, u sklopu koje supredstavljeni planirani razvojni smjerovite pokrenute stručne radio-nice. Cilj je projekta usklađiva-nje pedagoške izobrazbe spromjenama izobrazbe nastav -nika i inovativnim sadržajimaopćeg obrazovanja. Vrijeme jeprojekta od svibnja 2014. dolipnja 2015. godine.

U sklopu toga projekta Ka-tedra za slavensku filologiju,Katedra za poljsku filologiju iKatedra za ukrajinsku filolo-giju, u knjižnici Instituta za sla-vensku i baltičku filologijuFilozofskog fakulteta ELTE-a 4.prosinca 2014. godine prire-dile su stručnu radionicu pe-dagoga slavenskih jezika,naslova „Predavanje slavenskihjezika, književnosti i kulture –analiza stanja, zadaće i moguć-nosti“. U nazočnosti profesorai studenata narečenih katedara, te nastav -nika slavenskih jezika i književnosti odr-žana su izlaganja uza stručno vodstvo dr.Marije Bajzek Lukač. Prof. dr. Janus Bańcze-rowski izlagao je na temu „Lingvističkeosnove jezične didaktike“, prof. dr. StjepanLukač: „Alternative nastave narodnosneknjiževnosti iz hrvatskoga gledišta“, dr.Mladen Pavličić:„Iskustva u nastavi sloven-skog kao stranoga jezika“, dr. Viktoria Le-bovič: „Položaj i zadaća izobrazbe ukra -

nistike danas u Mađarskoj“ i dr. MarijaKanižai: „Izobrazba, metodika i iskustvau nastavi hrvatskoga jezika“. Iz svih izla-ganja dalo se iščitati kako je izobrazba inastava spomenutih jezika, kao i jezicisami, u posebnome su položaju i gledeučila i pomagala, i glede broja pripad-nika, pa tako i financijskih sredstava.Pos toje li odgovarajući udžbenici, rječ-nici, ili digitalna pomagala? I moglo bise nastaviti niz pitanja, na koji se tražioodgovor. Rješenje je dalo svoje obrise uokvirima rasprava, nakon čega je zaklju-čak kako je odista trenutak za proširiva-

nje tema i broja sudionika, zajedničkogadijaloga svih aktera u pitanju nastave i izo-brazbe narodnosnih odgojitelja i nastav -nika. Od navedenih izlaganja sažela bihpredavanje prof. dr. Stjepana Lukača i dr.Marije Kanižai.

Prof. Lukač govorio je o mjestu ma-njinske književnosti u udžbenicima hrvat-ske, slovačke i srpske zajednice. Primje -rice, u budimpeštanskoj Hrvatskoj školi se

rabe udžbenici zahrvatsku književ-nost iz Hrvatske.Riječ je o vrlo dob -rim izdanjima, me-đutim književnostHrvata u Mađar-skoj ni u jednomenije zas tupljena,pa tako je i nadaljeodgovornost nas -tavnika uvrstava-nje tih autora usveopću hrvatskuknjiževnost. U udž -benicima za slo -vačku i srpskuma njinu narodnos -na je književnost

prisutna kao doda-tak udžbeniku za 12.razred. U izdanjimapovijesti hrvatskeknjiževnosti u matič-noj nam domovininema nijednogpredstavnika hrvat-ske književ nosti uMađarskoj. No uspo-ređujući ka ko ma-

đarska povijest književnosti razmišlja oprekograničnim mađarskim autorima, do-bivamo posve drugačiju sliku. Dio službe-noga mađarskoga književnog kanonajesu autori predstavnici koji žive primje-rice u Vojvodini, Transilvaniji ili u Slovač -koj. Prema tomu budući udžbenik zahrvatsku književnost trebao bi ugraditikao sastavnu cjelinu sveopće hrvatskeknjiževnosti i književnost Hrvata u Mađar-skoj.

Kako pripremiti odgojiteljice, nastav -nike na novonastale društvene i obrazov -ne situacije? Među inima na ovo se pitanjetražilo odgovor u izlaganju dr. Marije Ka-nižai. Kako opada natalitet narodnosti,tako se sužava i krug onih koji se školujuna visokim učilištima, a nasljeđivanje ma-terinskoga jezika također. Uloga prosvjeteiz godine u godinu sve više raste, no upit -no je koliko se usporedno razvijala meto-dika nastave. S razvojem tehnike, lakšim ibržim pristupom informacija mijenjaju sei djeca. U današnjici odgojitelj ili nastavniktreba biti poput polihistora ili „svezna-dara“, kako bi dao odgovore na dječja pi-tanja. I odista treba biti dobrim meto -dičarem da se u svim tim društvenim zbi-vanjima pridobije, potakne dijete za uče-nje narodnosnog jezika, te posebnost je utome nizu i rad s darovitim učenicima.

U okvirima toga projekta profesori istudenti poslijediplomskih studija tih ka-tedara pripremaju digitalne nastavne pro-grame (nastava i nastavni plan), izrađujuteme izobrazbe mentora i stručne litera-ture.

Na teret iznosa toga dijela projekta –umalo 2,5 milijuna forinti – katedre su ku-pile i stručna izdanja na narodnosnim je-zicima. Po planu, na proljeće 2015. godineostvarit će se još jedna stručna radionica.

k. g.

Stručna radionica pedagoga slavenskih jezika

Stjepan Lukač i Janus Bańczerowski

Marija Kanižai

Dio sudionika

GRADIŠĆE n 11 n

U srijedu, 3. decembra, koljnofsku školskuaulu su napunila još jednoč gradišćanskadica ka su pozdravljena s hrvatskim pro-gramom u riči i na tambura. Kemljanskiučeniki su se ovput priključili domaćim iz-vodjačem i prikazali još uvijek živi kem-ljanski običaj pohod Barbare. Zatim sunaticatelji po staroj koreografiji podiljeniu četiri kategorija, od 1. do 4. razreda re-citirali su pjesme pred žirijem, u sastavuEržike Pajrić, umirovljene koljnofske peda-goginje, Jutke Handler, negdašnje petro-viske školske direktorice, i Marije Fü -löp-Huljev, ravnateljice undanske škole upenziji. Kako je rekla Marija Fülöp Huljev,predsjednica žirija, u prvoj bilo je 15, a udrugoj kategoriji 14 dice. Svi naticatelji suredom pohvale vridnijer su jako marljivi bili,kot i njevi pedagogi.– Meni je najveći do-življaj dana da samšperala od dice njevdijalekat, tako petro-viski, kemljanski, un-danski kot i židanski,a ovo naticanje i imata cilj da prezentiranaše jezično bogat-stvo. Ljetos je 25. ljetoda mi u naši gradiš-ćanski škola službenomoremo podučavatigradišćanskohrvatskijezik, to je ono ča mo-ramo i nadalje gajiti idalje nositi u našiškola. To smatram inajvećim zadatkomnaših pedagogov –komentirala je odu-ševljeno rezultate na-ticanja spomenuta Undanka. Od 5. do 8.razreda u dvi kategorija je ocijenila pro-dukcije tročlani žiri s bivšimi hrvatskimipedagoginjami: Eržikom Pormüller i Juli-jom Rongić ke su negda podučavale uKemlji, a Tereza Kolonović je umirovljenaškolnikovica iz koljnofske škole. Dokle suse dica naticala, njevi sprohadjači su slu-šali stručna predavanja u drugoj prostoriji.Čaba Horvath, direktor Izdavačke kuće

predstavio je interaktivna sredstva i po-magala za podučavanje hrvatskoga jezika,a savjetnica za hrvatski jezik Edita Horvat-Pauković, glavna organizatorica i Nakovi-ćevoga naticanja, održala je predavanje stemom Savjetničtvo i nadzorničtvo u kva-lificiranju pedagogov. I ovom prilikom sunajčekaniji trenutki došli s proglašenjemrezultatov, koji su slijedeći.

I. kategorija (1. – 2. razred)1. Zorka Bauer, Koljnof i Krištof Haniš,

Unda – Horpač2. Dominik Grubić, Koljnof i Mirko Tem-

mel, Petrovo Selo3. Karolin Radić, Bizonja i Biborka Pati,

Hrvatski Židan

II. kategorija (3.– 4. razred)1. Kata Kumanović, Hrvatski Židan2. Luca Barilović, Petrovo Selo3. Ana Lengyel, Kemlja i Martin Gombaš,

Petrovo Selo

III. kategorija (5. – 6. razred)1. Karmela Pajrić, Koljnof2. Krištof Habetler, Hrvatske Šice – Gornji

Četar i Estera Grundtner, Kemlja3. Danica Handler, Petrovo Selo

IV. kategorija (7. – 8. razred)1. Dora Kolnhofer Narda – Gornji Četar i

Adel Čizmazia, Hrvatski Židan2. Laura Timar, Petrovo Selo i Kata Horvat,

Koljnof3. Balint Šimon, Hrvatske Šice – Gornji

Četar i Karina Lendvai Unda – Horpač.

Svim diozimateljem je pri završetku pri-redbe sam Mikula dodilio dare, a pineznosu podupirali naticanje Savez Hrvata uMađarskoj, Izdavačka kuća Croatica, Hrvat -ska samouprava Koljnofa i Dvojezič naškola „Mihovil Naković” u Koljnofu. Kako jerekla domaća školska ravnateljica, kljetu,kad ovo naticanje stupi u okrugli, dvade-seti jubilej, u cjelini bi namjeravali prikzeti

organizaciju, zaku se je skrbilo napočet ku DruštvoG r a d i š ć a n s k i hHrvatov u Ugar-skoj, potom Pe-dagoški institut uSambotelu sa sav- jetnicom EditomHor vat-Pauko -vić. Pokidob do -tični institut jurne postoji, vrimeje da i ova samo-stalna priredbadojde u svoje kolj -nofsko gnjazdo,kade će biti sveinformacije u jed-noj ruki. Ne smi -mo pri tom zabitida Mihovil Nako-vić je već od 25ljet jako uspješnodje lovao u Kolj-

nofu, pišući udžbenike, molitvenike, jač -karne knjige za kantorske posle. – Mi smogizdavi na ovoga koljnofskoga velikana kipočiva u našem cimitoru i mi smospremni da njegovu bogatu ostavšćinudalje čuvamo. Tako je naša obaveza da iovo naticanje koje nosi njegovo ime, ucjelini i konačno domom donesemo – naglasila je Agica Sárközi.

Tiho

Nakovićevo naticanje u lipom govoru

Znova skupaspravni gradišćanski školari u KoljnofuZadnji misec prošloga ljeta je po devetnaesti put pozvao na Nakovićevo naticanje u lipom govorugradišćanskohrvatske školare, od Petrovoga Sela do Bizonje. U povijesti ovoga regionalnoga škol-skoga sastanka, ovput je bio odaziv najjači, jer se je najveć naticateljev (70) našlo i predstavilo svojeznanje u koljnofskoj Dvojezičnoj školi „Mihovil Naković”.

Najbolji školari Gradišća u recitaciji i lipom govorenju

n 12 n n 12 n PODRAVINA

Dana 11. studenoga 1852. godine na blag-dan biskupa svetoga Martina, kanonik pe-čuške katedrale Pál Gottliebovich po -svetio je martinačku crkvu. Nakon turskogosvajanja 1727. godine prvu crkvu seladao je sagraditi vesprimski biskup, kraljevkancelar i vaškasentmartonski opat ÁdámAcsády. O ovoj crkvi jedva znamo nešto.Zadnji je spomen o njoj zapisnik iz 1846.godine koji se danas čuva u župnomestanu i sadrži popis unutrašnje opreme.Tada je već crkva bila u jako lošem stanju,uništila su je stalna prokišnjavanja. Umje-sto tornja imala je drveni zvonik. Neizdr-živo stanje trajalo je do 1847. godine kadaje poslijepodne 3. srpnja naselje (tada seslužbeno zvalo Drávaszentmárton) osob -no posjetio ostrogonski nadbiskup, pe -čuš ki biskup te kardinal János Szcitovszkyiz Nagykéra, kako bi odredio mjesto novecrkve. Po natpastirovoj naredbi radovi supočeli 15. srpnja 1847. godine. Brod starecrkve posvema su srušili, a hram su sazi-dali kako bi mogli na starome glavnom ol-taru održati svete mise dok traje gradnja.Nove temelje počeli su kopati 2. kolovoza.U izdansku vodu izbilu u temelju, postavilisu hrastove grede, na njih su poprijekostavili debele hrastove daske, zatim na tosu podigli temelj zida od kamena i cigle.Nedaleko od sjeveroistočnog ugla crkve

(sada je tamo kolni ulaz župnog ureda) uznaku svoje ljubavi prema crkvi, Martin-čani su posadili lipu na mjesto krsnogazdenca stare crkve. Ispod praga glavnogulaza, usred zida u boci pune lanenog uljasmjestili su spomen-spis o izgradnji crkve.Poslije, 1852. godine, kada se završavagradnja, također su na dno limenoga križatornja stavili spomen-spis te križ smjestiliu zid glavnog oltara, ispod gornjih redovacigala. Župniku Farkasu Tomposu mo-žemo zahvaliti bilješke o samoj gradnjicrkve i da se gradnja crkve ostvarila. Žup-nik je radio u selu tek godinu dana, a ipakje pokazao veliku skrb prema radovimaoko crkve. On je bio taj duhovni pastir kojije upravljao i nadzirao radove pet godinate je u teškim situacijama iz svojeg pri-hoda izdvojio za gradnju, a takvih situacijabilo je podosta. Naselja je tada imalo 1007stanovnika, od njih 119 djece školskedobi, 13 vojnika, 12 kmetova s pola sesije(zemljišta), četiri kmeta s četvrtinom se-sije, a ostali su bili beskućni želiri i nadni-čari.

Gradnju crkve otežavalo je i ratno sta-nje koje je nastalo nakon Madžarske revo-lucije 1848. – 1849. godine, te financijskanesigurnost vezana uz to. Unatoč svemu,od 2. kolovoza do 4. listopada 1847., odproljeća 1848. do kraja studenoga, jeseni

1850., u ožujku 1851. i 1852.od korizme do 4. rujna marti-nački puk, žene i muškarci,mladi i stari sami su gradilicrkvu do završetka gradnje.

Nadalje 15. veljače i 8. kolovoza 1852. go-dine vjernici su sami odlučili kako će orga-nizirati prikupljanje određeno ujednakom omjeru koje se odnosi na sva-koga. To prikupljanje bilo je potrebno jerzbog teških političkih i gospodarskihokolnosti presahnule su vanjske pomoći,ali zato velikodušnost vanjskih pomagačanije manjkalo. Kanonik Pál Gottliebovichdao je najveći prilog pomoću čega je kre-nula gradnja, a on je, prije 160 godina, po-svetio i crkvu. Posveta crkve odvijala sevrlo svečano s pomoću drugih svećenika.Osim kanonika Gottliebovicha i župnikaTomposa nazočni su bili ovi župnici: siget-ski Ignác Hölbling, bogdašinski Mihály Ha-lász, vajslovski Ignác Csaplár, valpovačkiJosip Štefanović, iz csökölyski András Gru-ber, gradinski Josip Kovačević, lukoviškiIvan Štrba, prijašnji župnik Drávaszent-mártona Pál Lichtenstein i kapelan AntunMiškatović iz Sopja. Tadašnji je župnik za-pisao i to tko su svi nakon svete mise za-jedno slavili i sjedili kod svečanoga stola:35 uglednika i 30 njih iz puka. Moglibismo nabrojiti mnogo podataka i doga-đanja jer je župnik Farkas Tompos na 178stranica pet godina pisao povijest gradnjecrkve. Ali danas uzmimo u obzir najvećumilost koja je dana sve manjem broju za-jednica: mi, zahvalni potomci martinačkihgraditelja crkve, s vjerom i radošću mo-žemo se moliti u pradavnoj crkvi nasvome materinskom jeziku.

Augustin Darnai (prevela: Jadranka Gergić)

Povijest izgradnje martinačke crkve

DARANJ – Tradicionalno daranjsko kolinje, petu godinu zaredom priređujese 12. veljače u organizaciji Seoske i Hrvatske samouprave te brojnih da-ranjskih civilnih udruga. Zadnjih godina preraslo je ono u priredbu kojaokuplja mnoštvo zainteresiranih iz južnoga Zadunavlja. Njegova je zna-čajka i veći broj hrvatskih družina iz Podravine koje se ističu i svojim umi-jećem oko kolinjskih radnja i ozračjem u svojim šatorima.

BARČA – Predsjednik Višenamjenske udruge barčanske male regije TamásReisz, načelnik sela Potonje, kaže kako je cilj male regije u nastupajućemunijskom ciklusu jačanje politike zapošljavanja i razvoj gospodarstva. Proš -lo je vrijeme gradnje dječjih igrališta, i organiziranja tek dana sela, dolazivrijeme jačanja gospodarstva. U udrugu male regije vraća se i grad Barčasredinom ove godine, koji je istupio iz udruge prije dvije godine. Gledeproračuna Reisz veli kako je udruga održavatelj dviju velikih ustanova: Drá-vamenti Óvodák (Podravski vrtići) i Drávamenti Alapszolgáltatási Központ(Podravsko središte temeljnih usluga). Trenutno imaju dva veća natječajakoja su u tijeku, od kojih jedan završava ovih dana, a tiče se razvoja u Cso-konyavisonti, Daranju, Išvandinu i Lukovišću, a drugi razvoj vrtića provodise u Išvandinu. Radi se o natječajima vrijednih 600 milijuna forinti, čiji sezavršetak očekuje u proljeće 2015. godine.

MALA STRANICA n 13 n

Film o ljubavnim zgo-dama Kušanova junakaNakon filmova Koko i duhovi i Zagonetnidječak o dječaku detektivu Koku, film„Ljubav ili smrt“ zabilježio je rekordnugledanost u Hrvatskoj. Sva tri filma oKoku nastala su prema predlošku omilje-nih romana za djecu i mladež IvanaKušana. Najnoviji film u nizu uvodi temuprvih ljubavi u Kokove detektivske i no-gometne pustolovine.

Režiju i scenarij potpisuje Daniel Kušan,a većina glumacapoznata je iz pri -jašnjih filmova –Antonio Parač po-novno je u uloziKoka, a Kristian Bo -načić glumi nje-gova najboljegpri jatelja Zlatka.

15. siječnja – Danmeđunarodnog priznanja

Republike HrvatskeHrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno prizna-tom zemljom. Prvi ju je priznao Island, članica NATO-saveza,19. prosinca 1991., zatim Vatikan 13. siječnja 1992., San Ma-rino 14. siječnja, a 15. siječnja uslijedilo je međunarodno pri -znanje tadašnjih 12 članica Europske zajednice predvođenihNjemačkom. Istog i sljedećih dana Hrvatsku su priznavaledrža ve sa svih kontinenata. Hrvatska je primljena u Ujedinjenenarode 22. svibnja 1992., a do 31. prosinca 1995. Hrvatskusu priznale 124 države. Priznanje je Hrvatska dočekala u vri-jeme Domovinskog rata, a na svoje je međunarodno priznategranice izašla tek šest godina kasnije, nakon oslobodilačkihakcija Hrvatske vojske Bljeska i Oluje te mirne reintegracijeistočne Slavonije i Podunavlja.

Razglednica iz Hrvatske

Krasno

Na sjevernoj strani Velebita smjestilo se najveće planin-

sko naselje u Hrvatskoj, Krasno. Od Senja s morske

strane udaljeno je tridesetak, a od Otočca s kopnene

strane dvadesetak kilometara. U Krasnom se nalaze

prek rasne male skijaške staze, duge 1,6 km. Osim skija-

nja uživati se može u sanjkanju i planinarenju. Skijašima,

a i onima koji vole snježnu prirodu vrlo pogodno mjesto,

naime samo nekoliko kilometara je udaljen Nacionalni

park Sjeverni Velebit.

A mali ftiček sedi, sedi sami ne zna kami ne zna kam,je l’ sim il tamje l’ sim il tam,al zna da nekam štel bi otud dalko:da ne bu samdi ne bu samda ne bu sam.

Književni kutak

Nikola PavićFTIČEK

Na vehi sedi ftiček jeden sam i ne zna kam

je l’ sim il tam.

Kre njeg je zima selai megla mokra, belase v život mu zaplela,pak išče njegvo srcekaj drobno je kak cvetje

i čaka protuletje.

„Veseli zbor” dobitnik priznanja Koncem prošle godine u Zalskoj županiji priređen je Na-rodnosni dan. Odbor za narodnosti Skupštine Zalske žu-panije još 2002. godine potaknuo je da se u županijiorganizira Narodnosni dan radi okupljanja hrvatske,njemačke i romske narodnosti koje su i utemeljile svojenarodnosne samouprave u županiji. Narodnosni dan,već trinaesti, održan je 20. prosinca u Kaniži, na kojemse iz godine u godinu dodjeljuju i priznanja osobama,odnos no narodnosnim društvima za doprinos u uzdiza-nju narodnosti u županiji. Na prijedlog Hrvatske samo -uprave Zalske županije, od strane hrvatske zajednicepriznanje je uručeno sepetničkome Pjevačkom zboru„Veseli zbor“.

Narečeni Zbor utemeljen je prije osam godina na poticaj ta-mošnje Hrvatske samouprave, okuplja dvanaest članica odosnovnoškolaca do umirovljenika, umjetnička voditeljica muje Laura Tancos, nastavnica glazbene umjetnosti, a organi-zacijske poslove vodi Rozalija Kuzma Grabant. Članice Zboradjelatne su pri organiziranju hrvatskih priredaba u Sepet-niku, a sudionici su mnogih priredaba u regiji. Postavili su nascenu i razne šaljive igrokaze na kajkavskome narječju. Priz-nanje za uspješan rad na narodnosnom polju uručio je Lás-zló Vajda, predsjednik Odbora za narodnosti SkupštineZalske županije. „Veseli zbor“ i na Danu narodnosti, otpje-vavši nekoliko hrvatskih pučkih popijevaka, dokazao je svojuodliku.

beta

n 14 n POMURJE

„Veseli zbor“

Šaljivi igrokaz u izvedbi „Veseloga zbora“

Hrvatska samouprava Zalske županije

Nakon osnivačke sjednice članovi Hrvatske samouprave Zalske žu-panije krajem studenoga 2014. zasjedali su u svome sjedištu u Ka-niži (Rozgonyijeva ul.) te održali javnu tribinu. Osim jednogzastupnika, koji je opravdano bio nenazočan, nazočili su svi čla-novi Samouprave. Sjednica se odvijala prema zakazanome dnev-nom redu: preinačen je proračun za 2014. g., prihvaćen je spo -razum o suradnji sa Skupštinom Zalske županije, Pravilnik o radui djelovanju, plan rada za 2015. godinu, te u dnevnoj točki ostalihpitanja razgovaralo se o daljnjim zadatcima.

Marija Vargović, predsjednica Hrvatske samouprave Zalske žu-panije, nakon pozdravnih riječi ustanovila je kvorum te u okviruzatvorene sjednice izvijestila o predaji imovinskih kartica. Ka-tarina Koncer, članica Financijskog odbora, izvijestila je članoveo financijskome stanju, na računu je nešto više od 640 tisuća fo-rinta. Nakon pregleda financijskoga stanja donesena je odlukao honorarima. Na prijedlog djelatnika županijskog ureda, dokraja 2014. godine ostaje po dosadašnjoj praksi, honorar zapredsjednicu samouprave mjesečno je bruto 20 tisuća forinta,a zastupnicima godišnje bruto 40 tisuća forinta. U 2015. godiniponovno će se raspravljati o honoraru. Zastupnici su prihvatiliizmijenjeni Pravilnik o djelovanju i radu, usklađeni s novim za-konskim propisima te sporazum o suradnji sa Skupštinom Zal-ske županije. Predsjednica i dopredsjednica izvijestile suzastupnike o zadnjoj sjednici Mješovitog odbora Međimurskežupanije s pomurskim Hrvatima na kojoj je zatražena pomoćglede nastavnice hrvatskoga jezika u pomurskim školama, od-nosno voditelja tamburaša. Županijska je samouprava odlučila:ako Međimurska županija osigura nastavnika, ona će snosititroš kove putovanja. Među ostalom razgovaralo se i o tome daće Županijska narodnosna samouprava predložiti da u Koncep-ciju razvoja područja županije umetnu i sadržaje vezane za na-rodnosti koje žive u županiji.

beta

LETINJA – Na starome graničnom prijelazu Letinja – Goričan31. prosinca 2014. letinjski gradonačelnik Kristijan Farkaš i pred-stavnici zbratimljenoga grada Preloga, odnosno Goričana, tepolicija tradicionalno su nazdravili šampanjcem u znakuodličnih prekograničnih veza. Gosp. Farkaš istaknuo je da je starimost na graničnom prijelazu oduvijek značio vezu između na -roda s obje strane granice i nada se da će se te veze dalje razvi-jati na kulturnom, gospodarskom i drugom polju. Predstavnicipolicija s obje strane suglasili su se u tome da je odlična surad-nja između mađarskih i hrvatskih kolega koji nakon ulaskaHrvatske u Europsku uniju rade na zajedničkome graničnomprijelazu u Goričanu, osim toga su i u obrani od poplava vrlodobro surađivali.

KERESTUR – Osnovna škola «Nikola Zrinski» i Društvo Zrinskihkadeta, po ustaljenom običaju, 17. siječnja organiziraju utrku utrčanju, s početkom u 10 sati. Prijavljeni mogu se natjecati naviše udaljenosti: u polumaratonu, u četvrtmaratonu, u osmini(5,275 km) i šesnaestini maratona (2,6375 km). Rezultati utrkenagradit će se u raznim kategorijama, posebno žene i muškarci.Prijaviti se može i na licu mjesta između 9 i 9.40 sati kod startaili prethodno na obrascu koji mogu naći na školskoj web-stranici. Pristojba za odrasle je tisuću forinti. Proglašenje rezul-tata utrke predviđa se u 12.30 sati.

MOZAIK n 15 n

Članovi salantske Hrvatske samouprave u predblagdansko vri-jeme, u došašću, bili su na izletu u glavnome gradu Hrvatske.Troš kove izleta dobili smo na javnom natječaju za prijavu pro-grama i projekata udruga i ustanova hrvatske nacionalne ma-njine za 2014. godinu od Državnog ureda za Hrvate izvanRepublike Hrvatske. Cilj nam je bio sakupiti mlade i ljude mlađegnaraštaja iz sela i provesti jedan lijep i zajednički dan u Zagrebu.Očekujemo od toga dana da još bolje zbliži i aktivizira naše Sa-lanćane.

U Zagreb smo, nas pedesetero, krenuli u ranim satima. Ondjenas, prema dogovoru, dočekao student Filozofskog FakultetaVjekoslav Blažetin, kome zahvaljujemo na pomoći. On nas jevodio i usput pokazao neke znamenitosti grada. Nakon zajednič -koga slikanja i posjeta Katedrali svatko je imao slobodno vrijeme.Tada su neki pribivali na misi ili prošetali sajmom, koji je doslovnona svakom koraku na mnogim trgovima i ulicama, kupovali neštoza domaće ili popili šalicu kave u nekom kafiću. U predvečernjimsatima smo umorni i s lijepim uspomenama krenuli kući.

Brigita Sandor Štivić

Salanćani u Zagrebu

SALANTA – Kulturno-umjetničko društvo Marica organiziraII. salantsko kolinje, 17. siječnja 2015. godine, u salantskomdomu kulture. Bal do jutarnjih sati, svira Podravka.

MOHAČ – Redovite probe KUD-a Zora počele su 5. siječnja.Tjedni ras pored: ponedjeljak za djecu (vrtićare) od 16.30, započetnike utorkom od 17.30, za napredne od 19.00, četvrt-kom plesačnica od 17.30, petkom za djecu (školarce) od17.00, za početnike od 18.00, za nap redne od 19.30. KUDZora na svoje probe srdačno očekuje sve zainteresirane. Oba-vijest na telefonu 30/333-0075 kod voditelja Stipana Da rašca.

BUDIMPEŠTA – Na poziv novoizabranog načelnika XV.okruga Lászlóa Hajdúa (do 2010. godine bio na toj dužnosti)u srijedu, 21. siječnja 2015., u posjet narečenom okrugudolazi izaslanstvo Donjega Kraljevca, na čelu s načelnikomMiljenkom Horvatom. Na sastanku, u prostorijama Samo -uprave, nazočit će predstavnici kulturnog i športskog životatoga okruga i Donjega Kraljevca, te ne u posljednjem reduStjepan Kuzma, predsjednik Hrvatske samouprave XV. ok -ruga.

ERČIN – Božić kod erčinskih Hrvata okupio je ovu malu za-jednicu. Župnik Péter Kallós posvetio je blagdanski božićnistol na kojem su bili jabuka, češnjak, Lucino svjetlo (pšenica).Svečani program priredili su Zbor Jorgovan i Plesna skupinaZorica. Mjesna Hrvatska samouprava skupljala je milodare zaobjavu slike Isus na maslinovu brdu, koju je 1950. godine na-slikala erčinska umjetnica Ana Bošnjak.

Anita Golić Marčinko

Premda se zamisao susreta začela već lani, ostvarenje je uslijedilotek ove godine, druge nedjelje došašća. U prostorijama Hrvatskeškole Miroslava Krleže okupilo se desetero Santovaca koji već višegodina žive ovdje u Pečuhu. Iako se još očekivalo nekoliko njih, kojizbog spriječenosti nisu mogli doći, susret je protekao u veselom,opuštenom ozračju, uz razne šaljive dogodovštine, priče iz Santova.Uz kolače i piće vrijeme je brzo proteklo, te je svatko s osmijehom nalicu otišao svojoj kući, u nadi da ćemo se dogodine opet vidjeti,možda u većem broju.

(Vesna Velin)

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: santovo@net.hr ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.:1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplatena žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

Iz života harkanjskih HrvataJavna tribina

Hrvatska samouprava grada Harkanja 11. prosinca održala jegodišnju javnu tribinu. Nazočne, koji su se okupili u lijepomebroju, u restoranu „Lídia”, u vlasništvu jednoga od harkanjskihHrvata, pozdravila je predsjednica Samouprave Žuža Gregeš.Izvijestila je nazočne o cjelogodišnjem radu, troškovima pot-porama i natječajima. Samouprava je oduvijek smatrala svojomzadaćom očuvanje hrvatskog jezika, kulture i običaja te održa-vanje misnih slavlja na hrvatskom jeziku. Zastupnici jednim odglavnim zadataka Samouprave smatraju pridobiti sve oneHrvate koji su se na popisu pučanstva izjasnili pripadnikomhrvatske zajednice, pridobiti ih za sudjelovanje na priredbamai na druženjima. Potom je dopredsjednica Samouprave ÐurđaGeošić Radošnai zahvalila na višegodišnjem radu bivšem zas-tupniku Imri Hidegu i svim Hrvatima koji su preko cijele godinepomagali rad Samouprave.

Živi betlehem U organizaciji Hrvatske samouprave, 23. prosinca u crkvenomparku od 14 sati priređen je tradicionalni Živi betlehem. Djecasu s oduševljenjem gledala životinje u štalici. S početkom u17.30 počeo je doček Božića kod jaslica. U programu je sud-jelovao Mješoviti pjevački zbor, pjevački zbor Njemačkesamouprave te mađarski zbor Harka. Došao je lijep broj gle-datelja, što je dokaz kako vrijedi organizirati takve priredbe.Nakon nastupa druženje se nastavilo u domu kulture.

Božićna misa i krštenje vinaU subotu, 27. prosinca, u 17 sati u mjesnoj rimokatoličkoj crkviodržana je hrvatska božićna sveta misa i krštenje vina. Misu jepredvodio dekan Ladislav Ronta, a pjevao je mjesni Mješovitipjevački zbor. Zahvaljujemo svim vjernicima koji su s nama za-jedno slavili Božić!

Ðurđa Geošić Radošnai

ŠELJIN – Tamošnja Hrvatska samouprava organizira tradi-cionalni Hrvat ski bal, na koji svakoga srdačno poziva. Bal ćese prirediti 7. veljače 2015. godine u školskoj blagovaonici, spočetkom u 18 sati. Program: u 19 sati: kulturni program, u20 sati: večera. Bal do zore. Svira sastav «Podravka». Ulaznica:4000 Ft po osobi. Mogu se naručiti i kupiti kod: RobertaRonte, Đurđe Pavleković Bozo, Henriete Ga žić ili Šandora Ma-torica.

Sveta misa na hrvatskom jeziku u harkanjskoj rimokatoličkojcrkvi

U organizaciji Roditeljske zajednice Hrvatskog vrtića, osnovne škole, gimnazije i učeničkog doma Miroslava Krleže 24. siječnja, s početkom u 19 sati priređuje se

HRVATSKI BALSvira ORKESTAR JUICE

Ulaznice po cijeni od 1500 forinti mogu se kupiti u Hrvatskom vrtiću, osnovnoj školi, gimnaziji i učeničkom

domu Miroslava Krleže (Ulica Szigeti 97).Čeka Vas bogata tombola i bife u školskom restoranu.