Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
DUNJA POLJAK
INFORMACIJSKI SUSTAVI NA PRIMJERU GIMNAZIJE
BERNARDINA FRANKOPANA OGULIN
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, lipanj 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
INFORMACIJSKI SUSTAVI NA PRIMJERU GIMNAZIJE
BERNARDINA FRANKOPANA OGULIN
DIPLOMSKI RAD
Predmet: MENADŽMENT INFORMACIJSKI SUSTAV Mentor: Marina Čičin Šain Student: Dunja Poljak
Studijski smjer: Informatičko poslovanje JMBAG: 0081134291
Rijeka, lipanj 2015.
SADRŽAJ:
1. UVOD ................................................................................................................................ 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ........................................................................ 1
1.2. Radna hipoteza ............................................................................................................ 1
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................... 2
1.4. Znanstvene metode ...................................................................................................... 2
1.5. Struktura rada .............................................................................................................. 3
2. INFORMACIJSKI SUSTAVI ......................................................................................... 4
2.1. Informacija i podatak ................................................................................................... 4
2.2. Definicija i ciljevi informacijskog sustava .................................................................. 4
2.3. Podjela poslovnog sustava ........................................................................................... 6
2.4. Izgradnja informacijskog sustava ................................................................................ 6
2.5. Funkcije informacijskog sustava ................................................................................. 7
2.6. Struktura informacijskog sustava ................................................................................ 8
2.7. Dijelovi informacijskih sustava ................................................................................... 9
2.7.1. Sustav za obradu transakcija................................................................................. 9
2.7.2. Sustav za potporu odlučivanju ............................................................................ 10
2.7.3. Sustav za komunikaciju, suradnju i individualni rad .......................................... 12
2.8. Upravljanje informacijskim sustavom ....................................................................... 13
3. OPĆENITI PODATCI O GIMNAZIJI BERNARDINA FRANKOPANA OGULIN
.............................................................................................................................................. 15
4. INFORMACIJSKI SUSTAVI GIMNAZIJE BERNARDINA FRANKOPANA ..... 15
4.1. Strojna i programska oprema ..................................................................................... 15
4.2. ASC raspored ............................................................................................................. 17
4.3. Računovodstveni program ......................................................................................... 19
4.3.1. Prelazak na COP (Centralni obračun plaća) ....................................................... 20
4.4. Netver ........................................................................................................................ 22
4.5. CARNet ..................................................................................................................... 22
4.5.1. CARNetova infrastruktura .................................................................................. 23
4.5.2. HUSO ................................................................................................................. 24
4.5.3. e-Dnevnik ........................................................................................................... 37
4.5.4. E-upisi ................................................................................................................. 41
4.5. 5. Pilot-projekt e-Škole .......................................................................................... 41
4.5.6. Anketno istraživanje zainteresiranosti profesora za pilot-projekt „e-Škole“ ..... 42
5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 51
POPIS LITERATURE ....................................................................................................... 52
POPIS ILUSTRACIJA ...................................................................................................... 56
1
1. UVOD
Uvod uključuje: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2) radnu hipotezu, 3) svrhu i
ciljeve istraživanja, 4) znanstvene metode.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja je spoznati važnost informacijskih sustava u školstvu. Razvoj
informatizacije uvelike doprinosi razvoju cjelokupnog društva pa tako i razvoju školstva.
Informatizacija olakšava nastavne procese, tj. procese poučavanja.
Predmet istraživanja je istraživanjem utvrditi dosadašnju primjenu informacijskih sustava
u Gimnaziji Bernardina Frankopana te mogućnost daljnjeg razvoja informacijskih sustava.
Objekt istraživanja je Gimnazija Bernardina Frankopana i primjena informacijskih sustava
u njoj.
1.2. Radna hipoteza
S obzirom na problem, predmet i objekt istraživanja postavljamo hipotezu: utjecaj
informacijskih sustava na Gimnaziju Bernardina Frankopana.
2
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja je utvrditi i ukazati na važnost primjene informacijskih sustava u
Gimnaziji Bernardina Frankopana. Cilj istraživanja je analizirati važnost informacijskih
sustava u Gimnaziji Bernardina Frankopana.
Kako bi se riješio problem istraživanja, ostvarili predmet i objekt istraživanja kako bi se
dokazala radna hipoteza te postigli svrha i cilj istraživanja, ovaj će rad odgovoriti na
sljedeća pitanja:
1. Što su informacijski sustavi?
2. Koji su općeniti podatci o Gimnaziji Bernardina Frankopana?
3. Kako izgledaju informacijski sustavi u Gimnaziji Bernardina Frankopana?
4. Hoće li se u skoroj budućnosti u Gimnaziji Bernardina Frankopana raditi na razvoju
informacijskih sustava?
5. Je li nastavno osoblje spremno za sudjelovanje u daljnjem razvoju informacijskih
sustava?
1.4. Znanstvene metode
Za iskazanu problematiku u radu korištene su sljedeće znanstvene metode: dedukcije,
indukcije, anketnog istraživanja i statističke metode.
3
1.5. Struktura rada
U uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja, hipoteza, svrha i cilj
istraživanja te znanstvene metode korištene u radu.
Naslov drugog dijela rada je Informacijski sustav. U drugom dijelu rada analizirani su
informacijski sustavi i sve što čini informacijske sustave.
Naslov trećeg dijela rada je Općeniti podatci o Gimnaziji Bernardina Frankopana u
kojem se ukratko piše o objektu ovoga rada.
Naslov četvrtog dijela rada je Informacijski sustavi Gimnazije Bernardina Frankopana
u kojem se analiziraju informacijski sustavi.
U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je
dokazivana postavljena hipoteza.
4
2. INFORMACIJSKI SUSTAVI
2.1. Informacija i podatak
Podatak označava skup određenih znakova koji su zapisani na mediju. (Varga i Čurko,
2007) Podatak može biti alfanumerički (slovo, broj), grafički (slika, nacrt), zvuk (ljudski i
životinjski glas, buka, šum), film (slike i zvukovi koji su percipirani kao odvijanje
događaja). (Mile Pavlić, 2011) Informacija je podatak s određenim značenjem. Kvalitetna
informacija je točna, potpuna, značajna i pravovremena.
Točnost informacije je njeno konkretno opisivanje stvarnog stanja stvari.
Potpunost informacije je potpunost i objektivnost pri opisivanju stanja stvari. Odgovaranje
stvarnom problemu odlučivanja i osobi koja donosi odluke naziva se relevantnost
informacije.
Važan dio informacije je dobivanje informacije u vremenu kada je potrebna što se naziva
pravovremenost informacije. (Varga i Čurko, 2007)
Informacije koje su točne, potpune, značajna i pravovremene preuzima informacijski sustav
koji ih potom obrađuje i prezentira poslovnom sustavu i okolini. (Čerić i Varga, 2004)
2.2. Definicija i ciljevi informacijskog sustava
Informacijski sustav sastoji se od pojmova „informacija“ i „sustav“. Sustav se može
definirati kao skup elemenata, veza između elemenata te obilježja elemenata svrsishodno
organiziranih za neki proces. (Pavlić, 2011)
5
„Informacijski sustav se definira kao sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i
isporučuje informacije važne za organizaciju, tako da budu dostupne i upotrebljive
svakome kome su potrebne. Informacijski se sustav može i ne mora, koristiti
informacijskom tehnologijom.“ (Varga i Čurko, 2007; 117)
Pošto je informacijski sustav podsustav poslovnog sustava, ciljevi informacijskog sustava
su zapravo ciljevi poslovnog sustava. Ciljevi poslovnog sustava su: profitabilnost, udio na
tržištu, očuvanje i razvijanje financijskih resursa, proizvodnost, razvoj ljudskih resursa,
inovacija, kvalitativno povezivanje s okruženjem.
Profitabilnost kao cilj označava rast prihoda i smanjivanje troškova. Kako bi se ostvarila
profitabilnost vrlo je važno ostvariti i što veći udio na tržištu.
Informacijski sustav zadaću ima realizaciju proizvodnje.
Cilj informacijskog sustava je razvoj i osposobljavanje djelatnika u korištenju svih oblika
informacijskih tehnologija, a na taj način raste i želja djelatnika za što veći vlastiti doprinos
k ostvarivanju zajedničkih ciljeva, tj. dobrog poslovnog rezultata.
Informacijski sustav sukladno okruženju i tržišnoj situaciji stalno mora tragati za novim
inovacijama u proizvodima i uslugama, ali isto tako i novim inovacijama u strategiji
marketinga.
Nove komunikacijske tehnologije omogućuju povezivanje sa ostalim sudionicima kako u
poslovnom sustavu tako i u njegovoj okolini. (Vukmirović i Čapko, 2009)
Može se zaključiti da je cilj informacijskog sustava „opskrbiti poslovni sustav
informacijama potrebnim izvršnom podsustavu za izvođenje poslovnog procesa,
6
upravljačkom podsustavu za upravljanje poslovnim sustavom, te pri suradnji i komunikaciji
unutar poslovnog sustava i prema okolini“. (Čerić i Varga, 2004)
2.3. Podjela poslovnog sustava
Poslovni sustav može biti poduzeće ili ustanova. Poslovni sustav dijeli se na tri podsustava:
izvršni podsustav, upravljački podsustav i informacijski podsustav.
U izvršnom se podsustavu izvršavaju poslovni procesi. Upravljački podsustav služi za
upravljanje poslovnim sustavom. Informacijski podsustav je sustav koji za zadaću ima
prikupljanje te obradu prikupljenih informacija. (Čerić i Varga, 2004)
Može se zaključiti da je informacijski sustav podsustav poslovnog sustava i kao takav čini
cjelinu u funkcioniranju poslovnog sustava.
2.4. Izgradnja informacijskog sustava
Izgradnja informacijskog sustava ne nastaje preko noći, nego prolazi kroz faze. Faze
izgradnje informacijskog sustava su: planiranje informacijskog sustava, analiza poslovnog
sustava, oblikovanje informacijskog sustava, izrada informacijskog sustava, uvođenje
novog sustava u rad i održavanje informacijskog sustava. (Čerić i Varga, 2004)
Kod planiranja informacijskog sustava definirat će se koliki će biti opseg izgradnje
informacijskog sustava, definirat će se korisnici informacijskog sustava te definirati koji su
postojeći nedostatci sustava i, u konačnici, definirati ciljeve novog sustava koji se želi
izgraditi. (Čerić i Varga, 2004)
Kada se definirao opseg izgradnje informacijskog sustava, korisnici informacijskog
sustava, postojeći nedostatci i cilj novog sustava, počinje se s analizom poslovnog sustava.
7
Zadatak je analize poslovnog sustava detaljno utvrditi korisničke zahtjeve ili informacijske
zahtjeve, tj. ono što informacijski sustav treba raditi da bi ispunio očekivanja korisnika.
(Čerić i Varga, 2004; 47) Kako bi se analizirao poslovni sustav informatičari analitičari
koriste brojene tehnike od intervjuiranja do tzv., oluje mozgova. (Čerić i Varga, 2004.)
2.5. Funkcije informacijskog sustava
Funkcije informacijskog sustava su prikupljanje i upis podataka u bazu podataka, obrada
podataka, prikaz i ispostavljanje podataka iz baze podataka, čuvanje podataka.
Prikupljanje i upis podataka u bazu podataka
Podatci se prilikom ulaznih i izlaznih dokumenata upisuju u bazu podataka i na taj se način
ostvaruje funkcija prikupljanja i upisa podataka u bazu podataka kroz programe za prihvat
podataka.
Obrada podataka
Obrada podataka ostvaruje se uzimanjem podataka iz baze podataka i novih podataka iz
sustava kojima se generiraju podatci za bazu i sam sustav kroz programe za automatizaciju
procesa sustava.
Prikaz i ispostavljanje podataka iz baze podataka
Programima za izradu izvješća ostvaruje se funkcija prikaza i ispostavljanja podataka iz
baze podataka.
8
Čuvanje podataka
Putem digitalne ili papirnate dokumentacije funkcija čuvanja podataka omogućava da
povijesni podatci koji će biti potrebni za buduće potrebe informacijskog sustava, budu
dostupni i sigurni.
Funkcija poslovne organizacije
Funkcija poslovne organizacije ubraja planiranje, marketing, komercijalnu funkciju,
proizvodnju, tehničku kontrolu, financije, računovodstvo, kadrove, analize, upravljačke
funkcije, pomoćne funkcije (sigurnost). (Pavlić, 2011)
2.6. Struktura informacijskog sustava
Strukturu u užem obliku čine hardver (sklopovska oprema), softver (programska oprema) i
lajfver (ljudski potencijali). Prema proširenoj strukturi, strukturu informacijskog sustava
čine hardver, softver, lajfer, orgver (organizacijski postupci), netver (komunikacijski
postupci), dataver (podatkovni resursi). (Vukmirović i Čapko, 2009)
Hardver (engl. hardware) u prijevodu znači željezarija. Hardver mnogi autori nazivaju
sklopovlje, strojna oprema „i označava zbirno ime za sve uređaje neophodne za rad
kompjutora i veza“. (Čičin-Šain, 2008)
Softver (engl. software) je „dio računalnog sustava koji nema fizikalnih dimenzija“ (Kiš,
2002; 847) i zbirno je „ime za programe koji omogućavaju rad kompjutora.“ (Čičin-Šain,
2008; 22)
9
Lajfver (engl. lifeware) je „ljudska komponenta koju čine kadrovi, odnosno ekipe
stručnjaka, analitičara ili programera te svi ljudi koji u bilo kojoj funkciji i s bilo kakvom
namjerom sudjeluju u radu sustava i koriste rezultate obrade podataka, odnosno
informacija.” (Lifeware, 2014)
Orgver (engl. orgware) „su organizacijski postupci, metode i načini povezivanja i
usklađivanja prethodnih komponenti u cjelinu.” (Orgware, 2014)
Netver (engl. netware) obuhvaća mrežne komponente, tj. opremu za prijenos podataka.
(Pavlić, 2011). On „predstavlja mješovitu materijalno-tehničku (hardware) i nematerijalnu
komponentu (software), koja omogućuje komuniciranje unutar mreže. Označava
komunikacijsko povezivanje elemenata i dijelova sustava u cjelinu.” (Netware, 2014)
Dataver je dio informacijskog sustava koji je nositelj podataka te je zadužen za realizaciju
baze podataka. (Pavlić, 2008)
2.7. Dijelovi informacijskih sustava
Kako bi se opskrbili informacijama izvršni, upravljački i informacijski podsustav, možemo
podijeliti informacijske sustave s obzirom na izvršenje ciljeva na: sustav za obradu
transakcija, sustav za potporu odlučivanju i sustav za komunikaciju, suradnju i individualni
rad. (Čerić i Mladen Varga, 2004)
2.7.1. Sustav za obradu transakcija
Sustav za obradu transakcija za zadaću ima izvođenje poslovnog procesa. Njegov glavni
zadatak je izvještavanje srednjeg poslovodstva te se naziva upravljačkim izvještajnim
sustavom. Naziva se transakcijski sustav jer obrađuje transakcije
10
u smislu primanja narudžbe, ispostavljanje narudžbe, izdavanje računa i ostale poslove.
Automatizacija poslova kao što su ovi, uvelike je doprinijela bržem poslovanju te s manje
napora jer su se ručnim radom ovakvi poslovi odvijali puno sporije i napornije. (Čerić i
Varga, 2004)
Sustav za obradu transakcija pripada operativnoj razini u poslovanju te služi za vođenje
svakodnevnih i rutinskih poslovnih transakcija. Može se zaključiti da su glavne zadaće
sustava za obradu transakcija prikupljanje podataka, manipulacija podatcima, čuvanje
podataka i izvještavanje o stanju poslovnog procesa. Pod prikupljanje podataka obuhvaća
se prikupljanje svih podataka i transakcija. Manipulacija podatcima je uređenje podataka,
njihovo ispravljanje, klasifikacija podataka, sortiranje podataka i ostale radnje s podatcima.
Nakon prikupljanja i manipulacije podatcima, podatci se čuvaju te se izvještava srednje
poslovodstvo o stanju poslovnog procesa. (Vukmirović i Čapko, 2009)
2.7.2. Sustav za potporu odlučivanju
Zadatak sustava za potporu odlučivanju je opskrbiti informacijama sve koji donose odluke
kao što su menadžeri i stručnjaci. Naziva se još i informativni sustav koji obrađuje
informacije iz raznih izvora kako bi mogao stvoriti informacije koje su potrebne
menadžerima ili stručnjacima za odlučivanje. (Čerić i Varga, 2004)
Sustav za potporu odlučivanju ima sljedeće podsustave: podsustav upravljanja podatcima,
podsustav upravljanja modelima, podsustav upravljanja znanjem i korisničko sučelje.
Podsustav upravljanja podatcima sadrži podatke o problemu o kojem se vrši odlučivanje.
Sami podatci nalaze se iz baza podataka informacijskog sustava, ali i iz drugih izvora koji
su važni za istraživanje područja za koje se donosi odluka.
11
Različiti programi za matematičke, statističke i simulacijske metode dio su podsustava
upravljanja modelima.
Podsustav upravljanja znanjem upravlja bazom podataka i bazom modela i stvara sustav u
funkcionalnu sredinu. Osim što stvara funkcionalnu sredinu, podsustav upravljanja znanjem
interpretira zahtjeve korisnika te provodi statističke i matematičke analize, analize
osjetljivosti i ostale ekonomske analize.
Korisničko sučelje omogućava komunikaciju s korisnicima putem grafičkog sučelja te
prikazuje rezultate i daje mogućnost daljnje manipulacije s rezultatima.
(Vukmirović i Čapko, 2009)
12
2.7.3. Sustav za komunikaciju, suradnju i individualni rad
Sustav za komunikaciju, suradnju i individualni rad je usmjeren za obavljanje različitih
administrativnih poslova putem raznih informacijskih tehnologija koje to olakšavaju. Razni
administrativni poslovi su komunikacija, potpora suradnji u skupini, potpora individualnom
radu, upravljanje sadržajem, pretraživanje dokumenata.
Komunikacija se može odvijati putem elektroničke pošte, telefoniranjem, glasovnom
poštom. Kada se radi o komunikaciji s više osoba, može se komunicirati putem
videokonferencije koja omogućava da se razgovor vrši sa slikom i s tonom. Na taj način je
u današnje vrijeme moguće održavati virtualne sastanke koji rješavaju problem teritorijalne
razdvojenosti partnera. Kako bi se unaprijedio rad u skupini, postoje tehnologije koje
pomažu rad u skupini. Individualni rad je potpomognut raznim programima koji olakšavaju
posao pripreme, prikupljanja, raspoređivanja i arhiviranja. Upravljanje sadržajem je baza
dokumenata u koju se spremaju razni podatci (tekstualni dokumenti, zvučni zapisi i slično).
Pretraživanje dokumenata nikad nije bilo lakše, može se pretraživati na specijaliziranim
bazama podataka putem interneta.
(Čerić i Varga, 2004)
13
2.8. Upravljanje informacijskim sustavom
„Upravljanje informacijskim sustavom je skup tehnika i načina kojima najviši menadžment
ovladava primjenom informatike u poslovanju, ulaganjima u informatiku, uspješnosti i
rizicima njezina korištenja, ali i preuzima, odnosno dodjeljuje odgovornost za kontrolu
provedbe informatičkih procesa i svih aktivnosti.“ (Varga, Čurko, 2007; 163)
Informacijska tehnologija razvija se vrlo brzo te je važno da se može učinkovito upravljati
informacijskim sustavom poduzeća. Kako bi se moglo upravljati informacijskim sustavom,
poduzeća najčešće organiziraju posebne odjele koji su zaduženi za upravljanje
informacijskim sustavom. Takvi odjeli nazivaju se odjeli za informacijski sustav.
Odjeli za informacijski sustav zaduženi su za planiranje, izgradnju, održavanje i rad
informacijskog sustava. Osoba koje je odgovorna za sve informacijske aktivnosti, tj. za rad
informacijskog sustava, naziva se glavni informacijski menadžer. Glavni informacijski
menadžer ima za zadaću izraditi strategiju informacijskog sustava. Strategija
informacijskog sustava izgrađuje se pomoću strategijskog plana poduzeća, utvrđivanjem
uloge informacijskog sustava u poduzeću, analizom kritičnih čimbenika u poduzeću.
(Čerić i Varga, 2004.)
Rezultat strategije informacijskog sustava je izgradnja i stalno poboljšavanje informacijskih
sustava. „Strateško planiranje informacijskog sustava je multidisciplinaran skup aktivnosti
kojima se usklađuju ciljevi poslovnog sustava i informacijskog sustava, kao njegova
podsustava, te planira informacijska infrastruktura poslovanja koja omogućuje ostvarivanje
ciljeva poslovanja.“ (Varga i Čurko, 2007; 164) Temeljem plana poduzeća utvrđuje se na
koji način je moguće učinkovitije, uporabom informacijskih sustava, ostvariti plan
poduzeća.
14
Utvrđivanje uloge informacijskog sustava važno je utoliko što uloga može biti različita.
Uloga informacijskog sustava može biti samo podupiruća, ali isto tako strategijski plan
poduzeća može biti takav da je informacijski sustav najvažniji čimbenik u ostvarenju plana.
Analizom kritičkih čimbenika, prilikom utvrđivanja aktivnosti koje su kritične za
ostvarivanje plana poduzeća, „određuju se ciljevi informacijskog sustava koji svojim
funkcijama trebaju poduprijeti te aktivnosti“. (Čerić i Varga, 2004; 35)
15
3. OPĆENITI PODATCI O GIMNAZIJI BERNARDINA FRANKOPANA OGULIN
Gimnazija Bernardina Frankopana osnovana je 13. listopada 1919. godine. U trenutku
nastajanja postojala je velika potreba za otvaranjem škole jer se ogulinski kraj postepeno
razvijao te je postao gospodarski i administrativni centar. U sklopu Gimnazije postoje još i
strukovne škole: trgovačka, ekonomska i ugostiteljska. (Povijest Gimnazije Bernardina
Frankopana, 2015.) Trenutno Gimnazija Bernardina Frankopana ima 45 nastavnika te 408
učenika.
4. INFORMACIJSKI SUSTAVI GIMNAZIJE BERNARDINA
FRANKOPANA
Informatizacija Gimnazije Bernardina Frankopana počela je 2006. godine, a sam napredak
u informatizaciji škole tekao je gotovo istim tempom kojim se informatizacija širila i u
svijetu.
4.1. Strojna i programska oprema
Gimnazija ima 71 računalo, jedan mrežni printer i tri poslužitelja (engl. server). “Poslužitelj
je namjensko računalo koje prima i šalje podatke od mnogostrukih klijenata.” (Poslužitelj,
2014)
Prvi poslužitelj je Windows server 2003. Microsoft server je jedno od najraširenijih
grafičkih korisničkih sučelja. To je sustav koji sve programske pakete prikazuje u sličnom
obliku te skraćuje vrijeme privikavanja na novom programu. (Kiš, 2002) Drugi poslužitelj
je domenski Windows 2012- R2, DNS poslužitelj. Domenski poslužitelj (engl. Domain
Server) je „računalo poslužitelj na Internetu koji usklađuje IP (engl. Internet Protocol) ili
međumrežni protokol („skup pravila za usmjeravanje i razmjenu podataka između različitih
16
mreža u modelu međupovezivanja otvorenih sustava“ (Kiš, 2002; 514)), tj. njegovu adresu
s imenom domene i obratno; mrežni sustav i računalo s programskom opremom koji imena
glavnih računala prevodi u IP adrese.“ (Kiš, 2002; 318.) IP adresa je službena oznaka
računala koje je spojeno na internet mrežu. (Kiš, 2002.) Treći poslužitelj je sigurnosni
poslužitelj (Back up Server). Glavna zadaća sigurnosnog poslužitelja je osiguranje
podataka u slučaju gubitka podataka iz bilo kojeg razloga..
Računala su raspoređena po učionicama, ali isto tako škola ima dvije računalne učionice
koje su opremljene za slušanje informatičkih predmeta i predmeta koji isto tako trebaju
računala za izvođenje nastave, poput predmeta daktilografije. Svaka učionica ima projektor
kako bi se nastavnicima omogućilo što kvalitetnije izvođenje nastave. Škola ima također i
mrežni pisač (engl. Network printer),a to je „pisač koji može koristiti više korisnika
mreže“. (Kiš, 2002; 654) Vrsta pisača nije važna, no samo je važno da je instaliran na
računalu i povezan putem kabela za pisač. (Zajedničko korištenje pisača, 2015.)
Operacijski sustav koji koristi Gimnazija Bernardina Frankopana je „Windows 7“.
“Operacijski sustav također je program, ali na hijerarhijskoj ljestvici nalazi se iznad
aplikacijskih programa, a njegova zadaća je, pojednostavljeno rečeno, objediniti računalne
komponente (sav hardver) i stvoriti uvjete u kojima će se izvoditi aplikacijski programi.”
(Milijaš i Perši, 2010; 12) Inačica je Professional. Windows Professional je inačica koja
dolazi do izražaja u poslovnom svijetu jer nudi mogućnosti kao što su pridruživanje u
domenu, sigurnosno kopiranje Windows 7 ima dopadljivo korisničko sučelje. Korisničko
sučelje olakšava rad na računalu. Najzamjetnija razlika od prijašnjih inačica je novo
sučelje. Neke od vidljivih promjena su, na primjer, šira programska traka te mogućnost
promjene redoslijeda gumbova. Ako pokazivačem prijeđemo preko gumba, može se vidjeti
manji prozorčić koji olakšava prelazak iz jednog gumba u manji.
(Milijaš, 2010)
Gimnazija Bernardina Frankopana koristi GPO (engl. Group policy object) infrastrukturu
koja omogućuje provedbu specifičnih konfiguracija za korisnike i računala. (Group Policy,
17
2015.) GPO je operacijski sustav koji kontrolira radno okruženje računala te računalnih
računa, kontrolira što korisnici mogu raditi u računalnom sustavu, ograničava pristup
određenim mapama osim toga pruža centralizirano upravljanje i konfiguraciju operativnih
sustava, aplikacija te postavki korisnika u Active Directory okruženju. Active Directory
autentificira i autorizira sve korisnike u domeni mreže. Kada se korisnik prijavljuje u
domenu mreže, Active Directory provjerava je li prijavljeni korisnik administrator ili samo
korisnik. (Active Directory, 2015.)
Postoji mnogo inačica Microsoft Office-a, a Gimnazija Bernardina Frankopana koristi
Microsoft Office 2010. Microsoft Office (Microsoftov ured) je programski paket koji
omogućava automatizaciju uredskog poslovanja. Microsoft Office proizvela je tvrtka
Microsoft Corporation početkom 20-ih godina dvadesetog stoljeća.
4.2. ASC raspored
Kao pomoć u radu satničara, Gimnazija Bernardina Frankopana koristi program ASC
raspored (eng. ASC time table). Na internetskim stranicama postoji probna verzija koja
omogućava potencijalnom korisniku da se upozna s radom samog programa. Nakon što se
korisnik odluči za ASC raspored, te on zadovoljava njihovim zahtjevima, može se
kontaktirati VugerGRAD koji kasnije nudi cjelovitu verziju ASC rasporeda. Također,
“ASC” raspored osim što nudi besplatno preuzimanje s internetskih stranica, svojim
korisnicima pruža i online upute koje vode svakog korisnika da može preuzeti program.
Datoteka koja je dostupna na internetu opisuje detaljno cjelokupnu instalaciju. Nakon što se
preuzme ASC raspored, odabire se jezik kojim se želi služiti korisnik, tj. preuzimatelj
programa. Čim se pokrenuo program, započinje se s registracijom. Raspored se može
napraviti kroz dva načina: pomoć čarobnjaka, te samostalnim kreiranjem. U ASC raspored
se unose osnovni podatci o školi, o školskoj godini za koju se radi raspored, o broju
predmeta, te predsatima. Nakon što se upišu osobni podaci, program omogućava upis
predmeta, razreda, odjeljenja, učionica, učitelja i lekcija. Prema službenim internetskim
18
stranicama “ASC” raspored je pogodan za korisnika u toliko što sam određuje optimalan
plan rasporeda i na taj način olakšava složeni postupak izrađivanja rasporeda. Raspored je
brz i jednostavan za korištenje, raspored nudi i mogućnost ispisa kako bi svaki razred ili
svaka učionica imali uvid u svoj raspored.
19
Na slici se može vidjeti raspored sati za Gimnaziju Bernardina Frankopana.
Ekran 1: Raspored sati u Gimnaziji Bernardina Frankopana Ogulin
Izvor: interni dokumenti Gimnazije Bernardina Frankopana u Ogulinu
Raspored sati jednostavnim pregledom pokazuje koji nastavnik, koji dan i koji sat predaje u
kojem razredu, odjeljenju i kojoj učionici.
4.3. Računovodstveni program
Gimnazija Bernardina Frankopana za obavljanje računovodstvenih poslova koristi program
tvrtke VugerGRAD. Tvrtka VugerGRAD d.o.o. osnovana je 1992. godine te se predstavlja
kao društvo za informatički i organizacijski inženjering i konzalting. Njihova poslovna
djelatnost je razvijanje poslovnih aplikacija koje će biti namijenjene korisnicima.
20
Poslovne aplikacije su informatička rješenja koja će njihovo poslovanje učiniti bržim, a
omogućavaju brže rješavanje poslovnih događaja. Kao što poslovne aplikacije daju brže
rješavanje poslovnih događaja, isto tako one štede i novac svojim korisnicima. (Vugergrad,
2015)
Gimnazija Bernardina Frankopana koristi računovodstveni program MIPSED 7. MIPSED 7
u paketu nudi sljedeće module: glavnu knjigu, obračun dohotka, učeničko fakturiranje,
obračun honorara, osnovna sredstva, materijalno poslovanje, sitni inventar. Glavna knjiga
omogućava vođenje poslovnih događaja jer nudi kontirane temeljnice kako bi se mogle
unositi poslovne promjene.
4.3.1. Prelazak na COP (Centralni obračun plaća)
Jedna od reformskih i drugih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2015. je COP.
COP ili “Centralni obračun plaća” je informacijski sustav osnovan s ciljem da se vrši
obračun plaća za institucije koje pripadaju javnom sektoru. (Centralni obračun plaća, 2015.)
Vlada Republike Hrvatske ovom je odlukom o pokretanju Centralnog obračuna plaće
donosi razinu kvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima. Na taj način se postiže
kvalitetno upravljanje proračunskim sredstvima. Neke od prednosti korištenja Centralnog
obračuna plaće su uvid u isplate plaće, pregled isplaćenih plaća. Osim nadzora nad
upravljanjem proračunskim sredstvima plaća zaposlenih u javnom sektoru, Centralni
obračun plaće izvješćuje o svim isplaćenim plaćama na razini institucije. (Centralni
obračun plaća, 2015.) Tvrtka AP-Split d.o.o. čija je registrirana djelatnost računalno
programiranje, na svojim internetskim stranicama piše o promjenama koje donosi Centralni
obračun plaća. Kao promjene, koje su u ovom slučaju prednosti navodi sljedeće: veliki se
dio postojećih promjena ne mora ažurirati, nego o tome brine FINA (Financijska agencija),
ali isto tako i podatci nisu na računalu Gimnazije (u ovom slučaju) nego o njima brine i
čuva ih FINA. Pristup programu također nije vezan za računalo nego za pristupnu lozinku i
čitač kartice. Nedostatci starih programa, tj. ručni unosi svih promjena, ažuriranja
21
promjena, čuvanje podataka više nisu briga računovodstvenika škole, već sve te podatke
čuva i ažurira FINA. Sve su to bili nedostatci iz razloga što su odnosili puno vremena.
Zamisao Centralnog obračuna plaće je da se program nalazi na računalu Financijske
agencije na poslužitelju. (Prijelaz na COP, 2015.)
“Programom gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske od 19. travnja 2010.
godine i Planom provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka Vlade
Republike Hrvatske od 6. svibnja 2010. godine, utvrđena je obveza izrade Registra
zaposlenih u javnom sektoru do 31. ožujka 2011. godine.” (Registar zaposlenih u javnom
sektoru, 2015.)
Kao što vidimo, da bi se uspostavio prelazak na Centralni obračun plaća, Gimnazija
Bernardina Frankopana najprije je morala unijeti svoje zaposlenike u Registar zaposlenih.
Prema Narodnim novinama 83/2010. godine, tj. odlukom Vlade Republike Hrvatske od 10.
lipnja spomenute godine vođenje Registra zaposlenih provodi FINA. Uspostava Registra
zaposlenih, tj. osoba koje su zaposlene u državnim i javnim službama, važna je utoliko što
su uspostavljeni preduvjeti kako bi se moglo ostvariti gore spomenuto kvalitetno
upravljanje ljudskim potencijalima u javnim i državnim službama, ali isto tako i kvalitetno
upravljanje državnim proračunom. Nakon što su zaposlenici uneseni u Registar zaposlenih,
potrebno je osigurati infrastrukturu, tj. računalo i internet vezu. Nakon toga se ispunjava
pristupnica, nakon koje se dobiva pristup Centralnom obračunu plaće pomoću tzv.
digitalnog certifikata. Na samu pristupnicu unose se podaci o instituciji, nakon toga podaci
o osobi ovlaštenoj za uporabu servisa.
Nakon što se obave svi postupci ulaska u Centralni obračun plaća, u program se počinju
unositi elementi o ostvarenoj plaći pojedinog zaposlenika.
22
4.4. Netver
Škola koristi LAN (Local Area Network) mrežu, tj. lokalnu mrežu. LAN je „računalna
oprema povezana u mrežu na nekom manjem području“ (npr. u zgradi). Može prenositi ne
samo podatke nego i govorne signale i video signale. (Kiš, 2002; 570)
Tako i Gimnazija Bernardina Frankopana koristi LAN mrežu, kojom su računala smještena
na maloj udaljenosti, tj. u okviru škole.
Škola je na internet povezana CARNetovom optičkom infrastrukturom 50 Mgbit/s
(megabita u sekundi).
4.5. CARNet
Croatian Academic and Research Network, ili skraćeno CARNet, je Hrvatska akademska i
istraživačka mreža. Sjedište CARNeta je Josipa Marohnića 5, Zagreb. Hrvatsku akademsku
zajednicu osnovala je Vlada Republike Hrvatske u sklopu projekta Ministarstva znanosti i
tehnologije Republike Hrvatske. (Opći podaci, 2014.) Nastala je 1991. kao projekt, a dan
osnutka 1. ožujka 1995. godine s ciljem “pospješivanja napretka, kako pojedinca tako i
društva u cjelini pomoću novih informacijskih tehnologija”. (O nama, 2014.)
CARNet svoju viziju označava kao želju za digitalnim razvojem društva. Vizija CARNet-a
skraćeno glasi “cjelovita informatizacija obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj”.
(Misija i vizija, 2014.) CARNet osnovan radi napretka informacijskih tehnologija u
cjelokupnom društvu nudi razne usluge, isto tako jedna od glavnih djelatnosti je “razvoj,
izgradnja i održavanje mreže.” (Carnet infrastruktura, 2014.)
23
4.5.1. CARNetova infrastruktura
Mrežna infrastruktura CARNeta je unajmljena od raznih davatelja telekomunikacijskih
kapaciteta. CARNet mreža je primjer WAN mreže (engl. Wide Area Network - mreža
rasprostranjena na veća geografska područja). (Kunštek, 2012.) CARNET za prijenos
podataka koristi TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet) u prijevodu „upravljački
mrežni protokol/internet protokol“. (Kiš, 2002, 923) TCP/IP protokol je dogovoreni
standardni protokol za računalnu mrežu današnjice – Internet.
“Ključna karakteristika svake privatne mreže jest njezin spoj prema globalnoj mreži -
Internetu. CARNet mreža je tu vezu ostvarila kroz pan-europsku istraživačku mrežu Multi-
Gigabit European Academic Network (kr. GEANT), trenutačnom brzinom veze od 20
Gbit/s (giga bita u sekundi).“ Mreža GEANT je „europska multi-gigabitna akademska
računalna mreža” (Geant, 2013.) te je najnaprednija računalna mreža koja povezuje sve
europske akademske i istraživačke nacionalne mreže. (Carnet infrastruktura, 2014.)
24
Na slici se može vidjeti infrastruktura CARNeta po gradovima.
Ekran 2: Infrastruktura CARNeta u Hrvatskoj
Izvor:(http://www.carnet.hr/upload/javniweb/images/static3/88878/Image/CARNet_Mrezn
a_Infrastruktura_20141208-1.png, 29.5.2015.)
Slika pokazuje kako je rasprostranjena CARNet mreža po Hrvatskoj.
4.5.2. HUSO
HUSO je hosting usluga za srednje i osnovne škole kojoj je zadatak otvaranje elektroničkog
identiteta i elektroničkih adresa. Usluga je besplatna za sve, a identitet se otvara i
25
učenicima, i profesorima, i nastavnicima, i svakom zaposleniku u školi. (Huso, 2014.)
HUSO sustav je sastavni dio AAI@EduHr sustava.
“AAI@EduHr je autentifikacijska i autorizacijska infrastruktura sustava znanosti i visokog
obrazovanja u Republici Hrvatskoj.” (AAI, 2006.) Realizacija AAI@EduHR sustava je
tehnički realizirana pomoću Lightweight Directory Access Protocol (skraćeno LDAP
imenika). LDAP je “i ime je za aplikacijski protokol za čitanje i pisanje imenika preko
interneta” (LDAP, 2013.)
Da bi se uopće moglo pristupati barem jednoj usluzi CARNeta, mora se imati elektronički
identitet. Za izradu, tj. kreiranje elektroničkih identiteta, odgovoran je administrator
imenika. (Pristup hosting usluzi, 2014.)
Administrator imenika je osoba koja je djelatnik škole, u ovom slučaju djelatnik srednje
škole kojeg je imenovao ravnatelj. Njegova glavna zadaća je držati imenik ažurnim. Kao
dio te zadaće administrator imenika svake godine treba ažurirati nove učenike i brisati
učenike koji više nisu učenici škole jer su završili školovanje ili ažurirati eventualne
promjene u osoblju. (Administratori škola, 2014.)
Elektronička pošta
Da bi pojedinačni korisnici pristupili svojoj usluzi elektroničke pošte kao članovi CARNeta
posjetit će internet sučelje na adresi: https://webmail.skole.hr/login.php. Nakon što otvore
navedenu stranicu za pristup elektroničkoj pošti morat će se najprije prijaviti pomoću
dobivenog elektroničkog identiteta i lozinke.
26
Može se vidjeti prikaz internetskog sučelja koji nam prikazuje kako izgleda ulazak u
elektroničku poštu putem prijavljivanja sa elektroničkim identitetom.
Ekran 3: Izgled sučelja koji omogućava ulazak u elektroničku poštu
Izvor: preuzeto na: https://webmail.skole.hr/login.php, 30. 4.2015.
Slika pokazuje način ulaska u elektroničku poštu. A elektronička pošta kao usluga
omogućava korisnicima “komunicirati putem elektroničke pošte, kreirati adresar,
unositi obveze i važne događaje u kalendar, postaviti dokumente na poslužitelj i kreirati
direktori.” (Huso, 2014.)
Pomoću elektroničkog identiteta učenici mogu pristupiti i brojnim drugim uslugama, kao
što su: CARNetova virtualna učionica, e-knjižnica, Portal za škole, Computer Emergency
Response Team (skraćeno CERT) u prijevodu je tim koji „savjetuje i pomaže pri
razrješavanju ugroženosti sigurnosnih sustava na Internetu (Kiš, 2002, 220), ABUSE služba
ili služba zloupotreba, kršenje sklopljenog dogovora, CARNetov helpdesk (pomoć).
27
CARNetova virtualna učionica
CARNetova virtualna učionica učenicima nudi uslugu u kojoj jednim klikom učenici
dolaze do sadržaja iz matematike, kemije, fizike i biologije. Sadržaji su prezentirani
učenicima na vrlo jednostavan način. Virtualna učionica nudi i sadržaj za pripremu
računalnih diploma, zvanih ECDL (European Computer Driving Licence) u prijevodu
Europska vozačka dozvola za kompjutere.
Na slici se može vidjeti sadržaj koji virtualna učionica nudi svojim korisnicima
Ekran 4: Prikaz virtualne učionice “Nikola Tesla”
Izvor: preuzeto sa: https://tesla.carnet.hr/course/index.php?categoryid=1, 13.5.2015.
28
Slika prikazuje dostupni digitalni sadržaj Virtualne učionice. Kao što se može vidjeti
virtualnu učionicu mogu koristiti i nastavnici koji se pomoću nje mogu pripremiti za
nastavu.
E-knjižnica
E-knjižnica je usluga koja omogućava korisnicima koji imaju elektronički identitet
besplatno članstvo u virtualnoj knjižnici. Knjižnica nudi mnoštvo sadržaja iz matematike i
informatike.
Na slici mogu se vidjeti neke od knjiga koje su dostupne online korisnicima CARNet
usluga.
Ekran 5: Prikaz internetske stranice “e-knjižnica”
Izvor: preuzeto sa: https://e-knjiznica.carnet.hr/e-knjige, 15.5.2015.
Može se vidjeti kako e-knjižnica na jednostavan način omogućava u bilo koje vrijeme
pristup knjigama. Omogućava učenicima da razne knjige mogu virtualno pročitati i da
postanu neovisni o radu knjižnice.
29
Portal za škole
Portal za škole je portal koji obuhvaća sve usluge koje CARNet nudi. Portal ima bezbroj
sadržaja koji mogu olakšati učenje i pisanje seminarskih zadataka učenicima. Na portalu se
također mogu pronaći svi podatci o državnoj maturi, kako se najbolje pripremiti, gdje
provjeriti znanje, ali isto tako informacije vezane za daljnje školovanje.
Na slici se može vidjeti Portal za škole koji pokazuje raskoš materijala koji su dostupni
korisnicima CARNetovih usluga
Ekran 6: Prikaz internetske stranice “Portal za škole”
Izvor: preuzeto sa: http://www.skole.hr/nastavni-materijali, pogledano 15.5.2015.
Ako se na portal prijavi s korisničkim imenom i lozinkom bit će omogućen pristup brojnim
sadržajima nastavnih materijala, kako za nastavnike tako i za učenike. Kao što se može
30
vidjeti ova stranica također ima i brojne sadržaje i informacije namijenjene roditeljima
učenika.
Ekran 7: Prikaz internetske stranice “Portal za škole” – roditelji
Izvor: preuzeto sa: http://www.skole.hr/roditelji , pogledano: 15.5.2015.
U kutku za roditelje mogu se birati tri kategorije: riječ stručnjaka, odgoj i zanimljivosti. U
kutku za roditelje svaki roditelj može naći vrlo korisne savjete o načinu odgoja djece, te
informacije o raznim predavanjima na kojima mogu prisustvovati sami roditelji kako bi
stekli razne sposobnosti i svojoj djeci pružili što kvalitetniji odgoj.
31
Kutak “školske novine” je kutak gdje Portal za škole objedinjuje školske novine pojedinih
osnovnih i srednjih škola u raznim izdanjima, koje su dostupne na internetu.
Ekran 8: Prikaz internetske stranice “Portal za škole” – školske novine
Izvor: preuzeto sa:http://www.skole.hr/skole/skolske_novine , pogledano: 15.5.2015.
Može se vidjeti da je korisnicima Portala za škole jednostavnim klikom miša na pojedini
časopis omogućeno pristupiti istom časopisu i na taj način pratiti razne škole u njihovim
aktivnostima.
32
Dakle, Portal za škole nudi razne druge brojne sadržaje od foruma na kojima se može voditi
različite teme i na taj način poticati učenike na interakciju s učenicima ostalih škola,
materijala za nastavnike, učenike, kutka za roditelje, razne informacije o različitim
natječajima, te školskih novina.
CERT služba
CERT služba donosi brojne informacije na koji se način korisnici mogu zaštiti od mogućih
virusa na internetu.
ABUSE služba
ABUSE služba je internet stranica na koju korisnici, tj. učenici mogu prijaviti incidente.
CARNetov helpdesk
CARNet nudi korisnicima i tzv. CARNetov helpdesk koji svojim korisnicima odgovara na
brojna pitanja. (Carnetove usluge za učenike, 2008)
Za nastavno osoblje CARNet nudi sljedeće usluge: Nacionalni portal za udaljeno učenje
“Nikola Tesla”, CARNetovi tečajevi, e-knjižnica, Portal za škole, udomljavanje školskih
web stranica-CMS, filtriranje sadržaja, CERT služba, Abuse služba, CARNetov helpdeks.
Na portalu “Nikola Tesla” nalazi se mnoštvo sadržaja iz matematike, kemije, biologije,
fizike i drugih predmeta. Nastavno osoblje se pomoću tih sadržaja može pripremiti za
održavanje nastave, te su idealan sadržaj za rješavanje domaće zadaće. (Carnetove usluge
za nastavno osoblje, 2008.)
33
Filtriranje sadržaja
Filtriranje sadržaja omogućava nadzor nad sigurnošću rada mreže, a isto tako pomoću
filtriranja se onemogućuje pregled neželjenih stranica.
CMS
Content Management System (kr. CMS) je sustav za upravljanje sadržajem internet
stranica škola. te za jednostavno kreiranje i održavanje internetskih stranica. (CMS za
škole, 2015.)
CMS omogućen je korisnicima Hosting usluge za srednje i osnovne škole od 1.3.2007.
CMS je osmišljen kao sustav koji omogućuje na jednostavan način srednjim i osnovnim
školama postavljanje te samo ažuriranje internetskih stranica. Škole koje odabiru CMS
uslugu dobivaju internetski prostor, te gotove predloške i dizajne kako bi na što
jednostavniji način izradili internet stranicu. CARNet svojim korisnicima usluge CMS daje
detaljna objašnjenja kreiranja stranica. Sva objašnjenja dostupna su na CARNetovim
stranicama. Također CARNet nudi i online tečajeve korisnicima, sve za što kvalitetniju
obuku administratora stranica, kako bi internet stranice bile na korist školi, učenicima, te
cjelokupnom društvu.
34
Stranica Gimnazije Bernardina Frankopana donosi brojne informacije o školi, djelatnicima,
fotogaleriju, razne dokumente.
Ekran 9: Prikaz internetske stranice Gimnazije Bernardina Frankopana Ogulin
Izvor: preuzeto sa: http://www.gimnazija-bfrankopana-ogulin.skole.hr/skola, 15.5.2015.
Na internet stranici u desnom kutku može se vidjeti poveznice: e-Dnevnik (za nastavnike),
e-Dnevnik (za učenike), Raspored sati, gbf spremište i Office 365.
CMS sustav omogućuje da putem tzv. “gbf spremišta” svaki nastavnik, pomoću svojeg
imena i jedinstvene lozinke može ući u sigurnosni poslužitelj čiji poslužitelj ima Gimnazija
Bernardina Frankopana. U desnom kutku Ekrana 11 može se vidjeti mjesto u koje
35
nastavnici mogu upisati korisničko ime i lozinku i na taj način pristupiti svojim sadržajima.
To omogućava da nastavnici od svoje kuće ili bilo kojeg drugog mjesta mogu pristupiti
materijalima koji su im potrebni za pripremu nastave ili sličnih obveza.
Također, može se vidjeti poveznicu “Raspored sati”. Kada otvorimo poveznicu može se
vidjeti stranicu programa “ASC” rasporeda (gore) po kojem satničar uređuje raspored. Taj
program omogućava objavljivanje rasporeda na internetske stranice te se na taj način se
vrlo lako mogu pratiti raspored sati i razne zamjene. Nakon prijave putem CARNetovog
korisničkog imena i lozinke može se vidjeti rasporede, a zamjene nastavnika su vidljive
svima.
36
Stranica nudi u kategoriji zamjene dva izbornika: informacije za učenike i informacije za
učitelje.
Ekran 10: Prikaz stranice “Rasporedi” – informacija za učenike Gimnazije Bernardina Frankopana
Izvor: preuzeto sa: http://gbf.edupage.org/substitution/, pogledano: 18.5.2015.
Stranica olakšava u potpunosti prijenos informacija između nastavnika i učenika, te između
samog satničara i učenika i nastavnika. Prijenos informacija na ovakav način efikasan je i
znatno štedi vrijeme.
37
MSDC
Gimnazija Bernardina Frankopana kao korisnik CARNEtovih usluga ima pravo i na pristup
MSDC. MSDC ili Centar za preuzimanje Microsoft softvera za škole u Republici
Hrvatskoj. Na toj stranici administrator škole može preuzeti sve paketa koje oni nude.
Administrator ulazi na stranicu pomoću svojeg elektroničkog identiteta i pripadajuće
lozinke. Može se preuzeti Microsoft Office paketi od XP-a, pa sve do Windows 8. Također,
sve se to može preuzeti ili u 32 ili 64 bitnoj verziji, ovisi o tome koja verzija odgovara.
4.5.3. e-Dnevnik
Gimnazija Bernardina Frankopana je školske godine 2012./2013. godine počela s
korištenjem aplikacije e-Dnevnik koja u potpunosti zamjenjuje klasični dnevnik, tj.
razrednu knjigu, ali sada u elektroničkom obliku. “Uz postojeće funkcionalnosti koje sada
ima razredna knjiga u papirnatom obliku, aplikacija ima i dodanu vrijednost kroz sustav
izvještaja koji omogućavaju analize pri pedagoškom praćenju i izradi izvještaja koji se
pripremaju za sjednice nastavničkog vijeća.” (e-Dnevnik, 2014.) Ova internet aplikacija
omogućuje i sustav obavješćivanja roditelja o izostancima. Kada učenik izostane s nastave,
roditelji dobiju elektroničku poštu o izostanku njegovog djeteta s određenog sata te se na taj
način pozivaju da dođu opravdati dijete s nastave.
E-dnevnik za roditelje i učenike
Razvila se aplikacija “e-Dnevnik za učenike i roditelje” ona učenicima omogućava da prate
ocjene koje su im upisali nastavnici. Na taj način mogu uvijek imati uvid u svoje ocjene, ali
isto tako i razne bilješke nastavnika te moguće izostanke koje su učenici imali. Učenici
pristupaju e-Dnevniku preko svojeg AAI identiteta.
38
E-Dnevnik za roditelje je aplikacija namijenjena roditeljima kako bi mogli imati uvid u
ocjene, izostanke, planirane rasporede pisanih zadaća i ostale informacije. Na taj način e-
Dnevnik olakšava roditeljima da prate djecu i njihove uspjehe i dodatno ih motiviraju.
Način pristupa roditeljima na e-Dnevnik za roditelje odvija se putem sustava e-građanin.
E-Građanin
Svaki građanin stariji od 15 godina ima elektroničku vjerodajnicu s Liste prihvaćenih
vjerodajnica. (E-Građanin, 2015.) U listu prihvaćenih vjerodajnica spadaju: FINA (e-
Građani ePass), CARNet (mToken za e-Građane), Srce – Sveučilišni računski centar
(korisničko ime i lozinka – AAI@EDU), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
(pametna kartica s certifikatom), Hrvatska poštanska banka d.d. (HPB token/mToken),
Hrvatska pošta (e-pošta). “Vjerodajnice predstavljaju sredstva za elektroničku identifikaciju
i autentifikaciju korisnika koja se koriste prilikom prijave na elektroničke usluge unutar
sustava e-građanin.” (Lista prihvaćenih vjerodajnica, 2015.)
Na slici se može vidjeti kako, pristupivši e-Dnevniku, učenici mogu vidjeti ocjene iz
pojedinih predmeta (u ovom slučaju iz hrvatskog jezika) i to za točno određeno područje
ispitivanja.
39
Ekran 11: Pregled ocjena putem e-Dnevnika za učenike
Izvor: preuzeto sa: Upute za korištenje, pogledano: 21.5.2015., online: www.carnet.hr/e-
dnevnik?only_mod_instance=241_92073_0&mfs_dwn=1583)
Učenik na ovaj način u bilo koje doba dana može pratiti svoje ocjene, kako bi mogao na što
kvalitetniji način voditi računa o svojim predmetima, te ih položiti na najbolji mogući
način.
E-dnevnik omogućava pregled stanja izostanaka, kako bi učenik mogao voditi računa i o
izostancima. Učenik može na kartici odabrati kategoriju “svi izostanci” ili može odabrati
izostanke za određeni mjesec.
Može se vidjeti kako učenici imaju uvid u informaciju jesu li izostanci opravdani,
neopravdani ili možda čekaju odluku razrednika (o opravdanosti ili neopravdanosti).
Također, vidljivo je i točno s kojeg sata je učenik izostao te razlog izostanka.
40
Ekran 12: Pregled izostanaka putem e-Dnevnika za učenike
Izvor: preuzeto sa: Upute za korištenje, pogledano: 21.5.2015., online: www.carnet.hr/e-
dnevnik?only_mod_instance=241_92073_0&mfs_dwn=1583)
Kategorija izostanci uvelike olakšava praćenje učenika u izostancima.
Također se na Ekranu 14 može vidjeti kako učenici mogu pogledati i osobne podatke koje
je o njima unio razrednik kao i razne bilješke razrednika.
E-Dnevnik za roditelje, kao i e-Dnevnik za učenike, daje mogućnost uvida u ocjene,
izostanke, osobne podatke, te bilješke razrednika. Roditelji mogu u pregledu izostanaka
odabrati način na koji žele biti obavješteni o izostancima, kako bi imali uvid u izostanke te
ih opravdali. Na taj način smanjuje se mogućnost razne zlouporabe lažnih ispričnica.
Učenici Gimnazije Bernardina Frankopana, kao korisnici CARNetove usluge HUSO, mogu
pristupiti svim ovim brojnim nastavnim sadržajima te na taj način širiti svoje znanje,
odnose s nastavnicima, odnose s ostalim učenicima brojnih drugih srednjih škola u
Republici Hrvatskoj. Također, nastavnici imaju mogućnost pristupiti raznim materijalima
kako bi si olakšali pripremu nastave, ali ju i usavršili.
41
4.5.4. E-upisi
Gimnazija Bernardina Frankopana je upise u školsku godinu 2013./2014. prvi puta vršila
elektroničkim putem. Učenici se prijavljuju u srednju školu putem Nacionalnog
informacijskog sustava za Internetsku prijavu, na stranici www.upisi.hr. Klasični upisi
iziskivali su puno vremena, papirologije, te puno osoblja za odrađivanje upisa. Elektronički
upisi sve to zamjenjuju, te nude da se na jednostavan i brz način odrade upisi i tako se
olakšava upis i školama, ali isto tako i učenicima. Prednost elektroničkih upisa, također je i
to što Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sada ima transparentnu brojku upisanih
učenika. (Upisi, 2014,) Postupak je jednostavan, nastavnici u osnovnim školama vode
razrednu knjigu pomoću internet aplikacije e-Dnevnik te po završetku godine podatke o
uspjehu učenika unose u e-maticu koja izdaje svjedodžbu i nakon toga slijede e-upisi.
E-matica
E-Matica je digitalna baza podataka školstva u Republici Hrvatskoj. Ona je digitalni oblik
Matične knjige koja se unosi ručnim upisom. Podatci koji se unose u e-maticu automatski
se sinkroniziraju sa servisom Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje
škole, a ti podaci koji se unose u digitalnu bazu podataka školstva u Republici Hrvatskoj
omogućuju na kraju školske godine i ispis svjedodžbe. Ovaj način vođenja Matične knjige
znatno smanjuje administrativne troškove i vrijeme. (E-matica, 2014.)
4.5. 5. Pilot-projekt e-Škole
„E-Škole su digitalno zrele škole, spojene na ultra-brzi Internet, visoko opremljene
informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (IKT), s informatiziranim procesima
poslovanja te učenja i poučavanja. U e-Školi digitalno kompetentni nastavnici i učenici u
svom svakodnevnom radu koriste računalnu i mobilnu opremu, te obrazovne aplikacije i
digitalne nastavne materijale.” (E-škole, 2014.) Zemlje Europske unije kroz programe već
42
više od deset godina ulažu sredstva u razvoj digitalno obrazovnih sadržaja. (Saznajte više,
2014.) Javnim pozivom za iskaz interesa za sudjelovanje u pilot projektu “e-Škole:
Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola”. Pilot projekt će trajati od 2015. godine
do 2017. godine.
Pilot-projekt bit će financiran iz strukturiranih fondova Europske unije. Vrijednost ove
investicije je 300 milijuna kuna. Na ovaj način će se pripremiti za veliki nacionalni projekt
informatizacije svih hrvatskih škola koji je planiran 2019. godine i trajat će četiri godine.
(Javnim pozivom započeo je proces informatizacije hrvatskog školstva, 2014.)
Na natječaj se prijavilo 705 škola, a odabrano je 150 škola koje počinju s pilot projektom.
Prvih 20 odabranih škola započinju s projektom u rujnu 2015. godine, dok ostalih 130 škola
započinje početkom 2016. godine. (Rezultati, 2015.)
Gimnazija Bernardina Frankopana je na natječaju među prvih 20 škola i kao takva počinje s
pilot-projektom u rujnu ove godine.
4.5.6. Anketno istraživanje zainteresiranosti profesora za pilot-projekt „e-
Škole“
Anketno istraživanje provedeno je putem internet (online) ankete. Anketni ispitanici su bili
nastavnici u Gimnaziji Bernardina Frankopana te je anketni uzorak iznosio 45. Anketni
upitnik je imao 9 pitanja. Cilj anketnog istraživanja bio je istražiti zadovoljstvo korisnika s
trenutnim stanjem informatičke opremljenosti te istražuje interes nastavnika za pilot-projekt
„e-Škole“ Na internet anketu odgovorilo je 17 nastavnici.
Rezultati anketnog istraživanja
Prvo pitanje je glasilo „Odaberite spol“ te je četrnaest (82,35%) ispitanika se izjasnilo kao
osobe ženskog spola, dok su se tri (17,65%) ispitanika izjasnila kao osobe muškog spola.
43
Analizom drugog pitanja „Odaberite starosnu dob“ vidljivo je da je osam (47,06%)
ispitanika starosne dobi od 25 do 35 godina i, tri (17,65%) ispitanika su starosne dobi od 36
do 45 ispitanika, dva (11,76%) ispitanika su starosne dobi od 46 do 55 godina, a od 56 do
65 godina su četiri (23,53%) ispitanika.
U trećem pitanju htjelo se ispitati zadovoljstvo nastavnika trenutnim stanjem informatičke
opreme učionica.
Grafikon 1: Kako ste zadovoljni s trenutnim stanjem informatičke opremljenosi učionica u Vašoj školi?
3. Kako ste zadovoljni s trenutnim stanjem informatičke opremljenosti učionica u Vašoj školi? (Ocijenite od 1 do 5)
12%
35%
53%
1
2
3
4
5
Izvor: anketirala i obradila autorica
Nastavnici su trenutno stanje ocijenili sa 4,41. Može se zaključiti da su zadovoljni
trenutnim stanjem informatičke opremljenosti.
44
Četvrto pitanje ispituje mišljenje nastavnika o potrebi cjelovite informatizacije nastavnog i
poslovnog procesa.
Grafikon 2: Upoznati ste sa informacijom da od rujna 2015. godine u Vašoj školi počinje pilot-projekt „e-Škole, smatrate li da je potrebna cjelovita informatizacija nastavnog i poslovnog procesa, što je i svrha pilot projekta “e-Škole?
Izvor: anketirala i obradila autorica
U starosnoj dobi od 56-65 godina svi nastavnici (njih četiri) misle da je u potpunosti
potrebna cjelovita informatizacija te da će pilot-projekt e-Škole olakšati nastavne procese u
školi, dok jedna nastavnica u starosnoj dobi od 56-65 misli da je potrebna djelomična
informatizacija te stariji način rada smatra jednostavnijim, a s informatičkom opremom
efikasniji.
U najmlađoj starosnoj skupini od 25-35, tj. sedam ispitanika, od njih sedam, šest njih
smatra da će pilot-projekt e-Škole u potpunosti olakšati nastavne procese dok jedan
ispitanik smatra da je informatizacija nastavnog i poslovnog procesa djelomično potrebna.
U starosnoj skupini od 36-45 od tri ispitanika, dva misle da je informatizacija u potpunosti
potrebna, dok jedan ispitanik misli da je djelomično potrebna.
4. Upoznati ste sa informacijom da od rujna 2015. godine u Vašoj školi počinje pilot-projekt "e-Škole", smatrate li da je potrebna cjelovita informatizacija nastavnog i poslovnog procesa, što je i svrha pilot-
projekta "e-Škole"?
71%
29%
0% U potpunosti, olakšat će nastavne procese u školi
Djelomično, stari način rada bez informatičke opremljenosti bio je jednostavniji, a s informatičkom opremom efikasniji Ne slažem se, mislim da ne pomaže u obrazovanju i tradicionalni način smatram efikasnijim
45
U starosnoj skupini od 46-55 od dva ispitanika, jedan misli da je cjelovita informatizacija
potrebna, dok jedan misli da je djelomično potrebna.
Analiziranje anketnog pitanja prema spolu pokazuje da od dva ispitanika muškog spola oba
misle da je cjelovita informatizacija nastavnog i poslovnog procesa potrebna, dok od
četrnaest nastavnica njih devet misli da je cjelovita informatizacija u potpunosti potrebna,
dok njih pet misli da je cjelovita informatizacija djelomično potrebna.
Korelacija
Korelacija je veza međusobne zavisnosti koja ne mora biti uzročno-posljedična. Ovim
pitanjem želi se utvrditi postoji li korelacija između starosne dobi i mišljenja o potrebi
cjelovite informatizacije školstva.
Postavlja se hipoteza: Starosna dob nastavnika ovisi o njihovom stavu o potrebi cjelovite
informatizacije školstva.
Statistička obrada koja daje odgovor na odbacivanje ili potvrđivanje ove hipoteze naziva se
koeficijent korelacije. Karl Pearson je razradio ovaj matematički postupak, a njegova
formula se koristi u Excelu kako bi olakšala izračunavanje koeficijenta.
Funkcijom Pearson u Excelu dobio se koeficijent korelacije r od -0,04318.
Funkcijom u Excelu TINV (1%, 15%) dobivamo 2,946713.
Kako je 2,946713>-0,04318 u ovom slučaju znači da se hipoteza može potvrditi/opovrgnuti na razini značajnosti od 1%.
„Koeficijent linearne korelacije kreće se u intervalu od -1 do +1. Ako je njegova vrijednost
bliska 1, govori se o pozitivnoj korelaciji a ako je vrijednost koeficijenta korelacije bliska
vrijednosti 0, govori se o nepovezanosti varijabli.“ (Radni materijali, M. Čičin-Šain)
46
Možemo zaključiti da nema ovisnosti između starosne dobi i njihovog mišljenja o potrebi
cjelovite informatizacije školstva te hipoteza nije potvrđena na razini značajnosti od 1%.
Peto pitanje ispituje stav nastavnika o tome gdje misle da će informatizacija najviše biti od
koristi.
Grafikon 3: Što mislite gdje će informatizacija nastavnog i poslovnog procesa biti najviše od pomoći?
Izvor: anketirala i obradila autorica
Tri ispitanika su izjasnila da će im novi alati pomoći da lakše i brže pripreme nastavni
sadržaj, dok se četrnaest ispitanika izjasnilo s mišljenjem da će cjelokupna informatizacija
školstva omogućiti svim nastavnicima kvalitetniji rad i učenicima bolje obrazovanje.
Ispitanici koji su se izjasnili da će im novi alati pomoći da lakše i brže pripreme nastavni
sadržaj su ženskog spola, dvije nastavnice su starosne dobi od 25 do 35 godina, dok je
jedna nastavnica starosne dobi od 56-65 godina.
Nastavnici koji su se izjasnili da će cjelokupna informatizacija školstva omogućiti svim
nastavnicima kvalitetniji rad i učenicima bolje obrazovanje, troje su starosne dobi od 36-45,
5. Što mislite gdje će informatizacija nastavnog i poslovnog procesa biti najviše od pomoći?
0% 18%
82%
Brži Internet bit će najviše od koristi
Novi alati će mi pomoći da lakše i brže pripremam nastavni sadrža
Cjelokupna informatizacija školstva omogućit će svim nastavnicima kvalitetniji rad i učenicima bolje obrazovanje
47
sedam ih je starosne dobi od 25-35, dvoje ih je starosne dobi od 46-55, dok ih je dvoje
starosne dobi od 56-65. Troje ispitanika je muškog spola, dok je ostalih 11 preostalih
ženskog spola.
Šesto pitanje ispituje mišljenje nastavnika o novim alatima koje će dobiti na korištenje.
Grafikon 4: smatrate li da će Vam novi alati, koje ćete kao nastavnici dobiti na korištenje početkom nove školske godine, pomoći u održavanju nastave?
Izvor: anketirala i obradila autorica
Na to pitanje trinaest ispitanika odgovorilo je da se u potpunosti slaže s tim, dok se
djelomično složilo su se četiri ispitanika djelomično složila s tim. Od četiri nastavnika koji
su se izjasnili da se djelomično slažu s tim, jedan je muškog spola, dok su tri ženskog spola.
Različite su starosne dobi.
U potpunosti se slažu s tim da će im novi alati biti od pomoći, sedam ispitanika i to starosne
dobi od 25-35 godina, troje ispitanika starosne dobi od 56-65 godina, jedan ispitanik je
6. Smatrate li da će Vam novi alati, koje ćete kao nastaavnici dobiti na korištenje početkom nove školske godine, pomoći u
održavanju nastave?
76%
24%
0%
Da, u potpunosti se slažem Djelomično se slažem
Ne, mislim da nisu korisni
48
starosne dobi od 46-55 godina i dva ispitanika su starosne dobi od 36-45 godina. Jedanaest
ispitanika je ženskog spola, dok su dva ispitanika muškog spola.
Sedmo pitanje ispituje jesu li nastavnici upoznati da je za njih predviđena edukacija i
podrška.
Grafikon 5: Je li Vam poznato da je u okviru pilot-projekta “e-Škole” predviđena edukacija i podrška nastavnicima budući da ste Vi nastavnici glavni nositelji tog projekta?
Izvor: anketirala i obradila autorica
Šesnaest ispitanika odgovorilo je da je upoznato s time, dok je jedan ispitanik odgovorio da
je djelomično upoznat s time. Ispitanik koji je odgovorio da je djelomično upoznat s time je
ženskog spola, te je starosne dobi od 25-35 godina.
7. Je li Vam poznato da je u okviru pilot-projekta "e-Škole" predviđena edukacija i podrška nastavnicima budući da ste
Vi nastavnici glavni nositelji tog projekta?
94%
6%
Upoznat sam s time
Djelomično sam upoznat s time
49
Osmo pitanje ispituje nastavnike da li imaju potrebe za edukacijom.
Grafikon 6: Smatrate li da bi Vam ta edukacija bila potrebna?
Izvor: anketirala i obradila autorica
Svi su se nastavnici izjasnili da im je potrebna edukacija kako bi postali glavni nosioci
projekta.
8. Smatrate li da bi Vam ta edukacija bila potrebna?
100%
0%
Da Ne
50
Deveto pitanje istražuje u kojem bi obliku nastavnici voljeli imati edukaciju kako bi postali
obučeni nosioci projekta.
Grafikon 7: Ako ste na prethodno pitanje odgovorili sa „da“, u kojem bi Vam obliku najviše odgovarala edukacija?
Grafikon 8: anketni grafikon
Izvor: anketirala i obradila autorica
Devet ispitanika odgovorilo je da bi voljeli imati edukaciju u obliku priručnika i
edukacijom kroz predavanja, četiri ispitanika bi željeli internet (online) tečajeve, a četiri
ispitanika odgovorili su da bi im odgovarala osoba koja je u školi prisutna (kroz predavanja
i kroz pomoć).
9. Ako ste na prethodno pitanje odgovorili sa "da", u kojem bi Vam obliku najviše odgovarala edukacija?
52%
0%
24%
24%
0%
U obliku priručnika i edukacijom kroz predavanja Samo u obliku priručnika
Internet (online) tečajevima u obliku videa
Osoba koja je u školi prisutna (kroz predavanja i kroz pomoć) Pozivni centra (Call-centar) kojeg ću moći kontaktirati kod svake nejasnoće
51
5. ZAKLJUČAK
Nakon provedenog istraživanja, koristeći brojne metode, dolazi se do zaključka da
Gimnazija Bernardina Frankopana ima razvijen informacijski sustav. Njen informacijski
sustav stoji na dobrim temeljima strojne i programske opreme i, kao takav, daje mogućnost
neprestanog širenja. Gimnazija pridodaje veliku važnost informacijskim sustavima i shvaća
informatizaciju važnim čimbenikom razvoja školstva. Ne zastaje pred izazovom velikih
početnih promjena te vremena koje je potrebno da bi se iz tradicionalnog načina rada
započeo rad pomognut informacijskim tehnologijama, nego ima veliku želju i ulaže trud u
svaki novi izazov koji se nađe pred njom. Također, ona ne samo da ne zastaje pred
izazovom nego ga traži, što daje u prilog da je bila jedna od prvih škola u Republici
Hrvatskoj koja je započela koristiti e-Dnevnik, a sada je među prvih 20 škola u kojoj
počinje pilot-projekt e-Škole. Učinci koji se dobivaju informatizacijom kao što je prostorna
neovisnost, vremenska neovisnost, veća interakcija u cjelokupnom društvu, daju poticaj
Gimnaziji da i dalje širi svoju informatizaciju. Nastavnici Gimnazije Bernardina
Frankopana su zadovoljni trenutnim stanjem informacijskih sustava, ali isto tako smatraju
da bi daljnja informatizacija školstva bila od velike pomoći kako za učenike tako i za njih.
Slažu se sa tim da je tradicionalni način rada bio jednostavniji, ali to ih ne zaustavlja jer
znaju da je rad pomognut informatizacijom efikasniji. Znaju da su glavni nositelji
informatizacije i kao takvi neprestano uče i spremni su na daljnje učenje kako bi mogli,
osposobljeni, držati korak s informatizacijom jer znaju kolika je važnost informatizacije za
cjelokupne nastavne procese. Gimnazija Bernardina Frankopana otvorena je neprestanom
širenju informatizacije zahvaljujući nastavničkom osoblju koji shvaća važnost
informatizacije i kao takva neprestano informatizacijski jača i otvorena je svakom novom
koraku k potpunoj informatizaciji.
52
POPIS LITERATURE
· Vukmirović, S. i Čapko, Z 2009, Informacijski sustavi u menadžerskom
odlučivanju, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Rijeka
· Varga, M i Čurko, K 2007, Informatika u poslovanju, Element, Zagreb
· Pavlić, M, 2011 Informacijski sustavi, Školska knjiga, Zagreb
· Čerić, V, i Varga, M 2004, Informacijska tehnologija u poslovanju, Element,
Zagreb
· Čičin-Šain, M, Vukmirović, S i Čapko, Z 2008, Informatika za informatičko
poslovanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Rijeka
· Kiš, M 2002, Informatički rječnik, Ljevak, Zagreb
· Milijaš, Lj, Perši, R, 2007, Windows 7, PRO-MIL, Varaždin
· Relacija; radni materijali, M. Čičin-Šain
· Lifeware,2014, pogledano: 11.6.2015., dostupno na:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijski_sustavi#4._Lifeware
· Orgware, 2014, pogledano: 11.6.2015., dostupno na:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijski_sustavi#4._Orgware
· Netware, 2014, pogledano: 11.6.2015., dostupno na:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijski_sustavi#4._Netware
· Povijest Gimnazije Bernardina Frankopana, 2015, pogledano: 8.4.2015., dostupno
na:
http://www.gimnazija-bfrankopana-ogulin.skole.hr/skola/povijest
· Poslužitelj, 2014, pogledano: 26.4.2015., dostupno na:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Poslu%C5%BEitelj
· Zajedničko korištenje pisača, 2015, pogledano: 4.6.2015., dostupno na:
http://windows.microsoft.com/hr-hr/windows/share-printer#1TC=windows-7
· Group Policy, 2015, pogledano: 1.6.2015., dostupno na:
https://technet.microsoft.com/en-us/windowsserver/bb310732.aspx
53
· Active Directory, 2015, pogledano: 1.6.2015., dostupno na:
http://en.wikipedia.org/wiki/Active_Directory
· ASC time tables, 2015, pogledano: 26.4.2015., dostupno na:
http://www.asctimetables.com/timetables_hr.html
· Vugergrad, 2015, pogledano: 26.4.2015., dostupno na:
http://vugergrad.hr/index.php?id=20
· Prijelaz na COP, 2015, pogledano: 26.4.2015., dostpuno na:
http://www.apsplit.hr/1_Home/10/101_COP/COP.html
· Centralni obračun plaće, 2015, pogledano: 26.4.2015., dostupno na:
http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=1566
· Centralni obračun plaće, 2015, pogledano: 26.4.2015., dostupno na:
https://uprava.gov.hr/centralni-obracun-placa/12961
· Registar zaposlenih u javnom sektoru, 2015, pogledano: 26.4.2015, dostupno na:
http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=1479
· Centralni obračun plaća, 2015, pogledano: 27.4.2015., dostupno na:
www.fina.hr/lgs.axd?t=16&id=14314
· Opći podaci, 2014, pogledano: 27.4.2015.., dostupno na:
http://www.carnet.hr/o_carnetu/o_nama/opci_podaci
· O nama, 2014, pogledano: 29.4.2015. dostupno na:
http://www.carnet.hr/o_carnetu/o_nama
· Misija i vizija, 2014, pogledano: 29.4.2015., dostupno na:
http://www.carnet.hr/o_carnetu/o_nama/misija_vizija
· Carnet infrastruktura, 2014, pogledano: 29.4.2015., dostupno na:
http://www.carnet.hr/o_carnetu/carnet_infrastruktura
· Geant, 2013, pogledano: 10.6.2015., dostupno na:
http://hr.wikipedia.org/wiki/G%C3%89ANT
· Carnet mrežna infrastruktura, 2014, pogledano: 29.5.2015., dostupno na:
http://www.carnet.hr/upload/javniweb/images/static3/88878/Image/CARNet_Mrezna_I
nfrastruktura_20141208-1.png
54
· Huso, 2014, pogledano: 30.4.2015., dostupno na:
http://www.skole.hr/huso
· AAI, 2006, pogledano: 03.5.2015., dostupno na:
http://www.aaiedu.hr/stanje.html
· LDAP, 2013, pogledano: 3.5.2015., dostupno na:
http://hr.wikipedia.org/wiki/LDAP
· Pristup hosting usluzi, 2014., pogledano 30.4.2015., dostupno na:
http://www.skole.hr/huso#pristup
· Administratori škola, 2014., pogledano 30.4.2015., dostupno na:
http://www.carnet.hr/ustanove_clanice/administratori_skola
· Carnet webmail, 2014, pogledano: 30.4.2015., dostupno na:
https://webmail.skole.hr/login.php
· Huso, 2014, pogledano: 30.4.2015, dostupno na:
http://www.skole.hr/huso#cms
· Tesla, 2015, pogledano: 13.5.2015., dostupno na:
https://tesla.carnet.hr/course/index.php?categoryid=1ž
· E-knjige, 2015, pogledano: 15.5.2015., dostupno na:
https://e-knjiznica.carnet.hr/e-knjige
· Nastavni materijali, 2015, pogledano: 15.5.2015., dostupno na:
http://www.skole.hr/nastavni-materijali
· Roditelji, 2015, pogledano: 15.5.2015., dostupno na:
http://www.skole.hr/roditelji
· Školske novine, 2015, pogledano 15.5.2015., dostupno na:
http://www.skole.hr/skole/skolske_novine
· Carnetove usluge za nastavno osoblje, 2008, pogledano: 3.5.2015., dostupno na:
www.skole.hr/dokumenti?dm_document_id=331&dm_dnl=1
· Carnetove usluge za učenike, 2008, pogledano: 2.5.2015., dostupno na;
www.skole.hr/dokumenti?dm_document_id=332&dm_dnl=1
· CMS za škole, 2015., pogledano: 15.5.2015., dostupno na:
55
http://www.carnet.hr/cms_za_skole
· Škola, 2015, pogledano: 15.5.2015., dostupno na:
http://www.gimnazija-bfrankopana-ogulin.skole.hr/skola
· Zamjene, 2015., pogledano: 18.5.2015., dostupno na:
http://gbf.edupage.org/substitution/
· E-Dnevnik, 2014, pogledano 19.5.2015., dostupno na:
http://www.carnet.hr/e-dnevnik
· E-Građanin, 2015,pogledano 21.5.2015., dostupno na:
https://www.gov.hr/e-gradjani/kako-postati-e-gradjanin/1553
· Lista prihvaćenih vjerodostojnica, 2015, pogledano: 21.5.2015., dostupno na:
https://www.gov.hr/e-gradjani/lista-prihvacenih-vjerodajnica/1667
· Upute za korištenje, 2014, pogledano: 21.5.2015., dostupno na:
www.carnet.hr/e-dnevnik?only_mod_instance=241_92073_0&mfs_dwn=1583
· Upisi, 2014, pogledano: 22.5.2015., dostupno na:
http://www.carnet.hr/o_carnetu/carnetovi_projekti/upisi.hr
· E-Matica, 2014, pogledano: 22.5.2015., dostupno na:
http://www.skole.hr/skole/eMatica
· E-Škole, 2014, pogledano: 28.5.2015., dostupno na:
http://www.carnet.hr/e-skole
· Saznajte više, 2014, pogledano: 28.5.2015., dostupno na:
http://www.carnet.hr/e-skole/saznajte_vise
· Javnim pozivom započeo je proces informatizacije hrvatskog školstva, 2014,
pogledano: 28.5.2015, dostupno na:
http://www.carnet.hr/e-
skole/novosti?news_hk=58408&news_id=3394&mshow=92434#mod_news
· Rezultati, 2015, pogledano 28.5.2015., dostupno na:
http://www.skole.hr/e-skole/rezultati
56
POPIS ILUSTRACIJA
Ekran 1: Raspored sati u Gimnaziji Bernardina Frankopana Ogulin ................................... 19
Ekran 2: Infrastruktura CARNeta u Hrvatskoj ..................................................................... 24
Ekran 3: Izgled sučelja koji omogućava ulazak u elektroničku poštu .................................. 26
Ekran 4: Prikaz virtualne učionice “Nikola Tesla” .............................................................. 27
Ekran 5: Prikaz internetske stranice “e-knjižnica” ............................................................... 28
Ekran 6: Prikaz internetske stranice “Portal za škole” ......................................................... 29
Ekran 7: Prikaz internetske stranice “Portal za škole” – roditelji ......................................... 30
Ekran 8: Prikaz internetske stranice “Portal za škole” – školske novine ............................. 31
Ekran 9: Prikaz internetske stranice Gimnazije Bernardina Frankopana Ogulin ................. 34
Ekran 10: Prikaz stranice “Rasporedi” – informacija za učenike Gimnazije Bernardina
Frankopana ........................................................................................................................... 36
Ekran 11: Pregled ocjena putem e-Dnevnika za učenike ..................................................... 39
Ekran 12: Pregled izostanaka putem e-Dnevnika za učenike ............................................... 40
Grafikon 1: Kako ste zadovoljni s trenutnim stanjem informatičke opremljenosi učionica u
Vašoj školi? .......................................................................................................................... 43
Grafikon 2: Upoznati ste sa informacijom da od rujna 2015. godine u Vašoj školi počinje
pilot-projekt „e-Škole, smatrate li da je potrebna cjelovita informatizacija nastavnog i
poslovnog procesa, što je i svrha pilot projekta “e-Škole? ................................................... 44
Grafikon 3: Što mislite gdje će informatizacija nastavnog i poslovnog procesa biti najviše
od pomoći? ........................................................................................................................... 46
Grafikon 4: Smatrate li da će Vam novi alati, koje ćete kao nastavnici dobiti na korištenje
početkom nove školske godine, pomoći u održavanju nastave? .......................................... 47
Grafikon 5: Je li Vam poznato da je u okviru pilot-projekta “e-Škole” predviđena edukacija
i podrška nastavnicima budući da ste Vi nastavnici glavni nositelji tog projekta? .............. 48
Grafikon 6: Smatrate li da bi Vam ta edukacija bila potrebna?............................................ 49
57
Grafikon 7: Ako ste na prethodno pitanje odgovorili sa „da“, u kojem bi Vam obliku
najviše odgovarala edukacija? .............................................................................................. 50
