Infokom - Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska …komorabih.ba/wp-content/uploads/2013/06/Infokom_56__juni_13.pdf · Tek kada su zahtjevi proizvođača podneseni na na-čin i pod

INFOKOM – broj 56 – juni/lipanj 2013. 1

InfokomInfokom

ISSN 1840-3417

2 INFOKOM – broj 56 – juni/lipanj 2013. INFOKOM – broj 56 – juni/lipanj 2013. 3

INFOKOMBroj 56juni/lipanj 2013.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:doc. dr. Velibor Peulić, predsjednikAida AlićEnes AliškovićIgor Gavranprof. dr. Duljko HasićZdravko MarinkovićBoris MarkovićEngin Mešanović

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 566-272Fax: +387 33 214-292E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

Uvodnik4 INTERVJU:

Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonom-skih odnosa BiH

7 Slobodna trgovina Bosne i Hercegovine i država EFTA-e

8 EFEKTI ULASKA HRVATSKE U EU NA BOSNU I HERCEGOVINU

12 Ključni argumenti za nepri-hvaćanje zahtjeva EK

14 BH PRIVREDA Aktivnost građevinarstva Bosne i Hercegovine

17 Nova uredba EU o uvjetima za plasman građevinskih proizvoda na tržište EU

18 ANALIZA Željeznički operateri u BiH pred novim izazovima - svi-jet se mijenja

20 TRANSPORT Aktuelna kretanja u me-đunarodnom cestovnom prijevozu

22 Suvremeni logistički servisi nosioci logističkih usluga u Bosni i Hercegovini

26 BH PRIVREDA Bosna i Hercegovina treba da gradi imidž poželjne destinacije

28 Pozitivne promjene u na-mjenskoj industriji BiH

29 Da li se gasi proizvodnja i prerada duvana u BiH?

30 Trendovi u vanjskotrgo-vinskoj razmjeni poljo-privredno-prehrambenih proizvoda

31 Jačanje ekonomske sarad-nje između BiH i Mađarske

32 TRŽIŠTA Posjeta bh. privrednika Austriji

33 Unapređenje saradnje BiH i Indije

34 Ruska Federacija

39 REGULATIVA Registracija u EU EORI sistem

40 EU FONDOVI Novi instrument pretpristu-pne pomoći - IPA II

42 EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA Pronalazak poslovnih par-tnera za bh. firme

44 Projekat NET - Dvije godine uspješne saradnje

45 CONNECTO 2013 - Gospodarska suradnja s dijasporom

46 Dogovorene isporuke bh. namještaja milionske vrijednosti

49 SAJMOVI 80. međunarodni sajam po-ljoprivrede u Novom Sadu

50 Priština 2013

51 Kompanije iz BiH posjetile specijalizirane sajmove u Istanbulu

52 Uspješan nastup bh. kom-panija na sajmu u Hanoveru

54 INFORMACIONE TEHNOLOGIJE ITIL - Unapređenje poslovanja

57 USLUGE VTK BIH

Sadržaj

U drugom kvartalu 2013. godine nastavljen je pozitivan vanjsko-trgovinski trend, posebno u energetskom sektoru. Iako je najveći dio ostvarenog povećanja izvoza rezultat povoljnije hidrološke situacije a ne suštinskih poboljšanja, ipak je to najsvjetlija strana bosanskohercegovačke ekonomske stvarnosti, u kojoj uzlazne trendove, uglavnom, bilježe samo inflacija i nezaposlenost.

Centralni događaj ove godine nedvojbeno je pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj uniji i implikacije na Bosnu i Hercegovinu. Vanjskotrgovinska komora BiH se u prethodnom periodu posvetila pripremi svojih članica za promjene koje slijede, poticanju nadležnih državnih institucija da nadoknade višegodiš-nje zaostajanje u ispunjavanju uvjeta za izvoz proizvoda animal-nog i biljnog porijekla na tržište EU te potpori državnom pregova-račkom timu u obrani interesa domaće privrede. Više informacija o ovoj temi sadržano je u tekstovima naših autora, kao i intervjuu s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na stranicama koje slijede.

Intenzivne promotivne aktivnosti i sajamski nastupi na atraktivnim tržištima širom svijeta također daju rezultate, o čemu govore tekstovi o izvoznoj ekspanziji industrije namještaja, oporavku namjen-ske industrije i nagovještajima osvajanja novih, do sada neopravdano zanemarenih tržišta. Ovakvih uspješnih priča bit će i mnogo više, jer kvalitetni bosanskohercegovački proizvodi nigdje ne mogu proći nezapaženo, a uskoro će im se širom otvoriti i tržište Evropske asocijacije slobodne trgovine (EFTA).

Ljetni mjeseci koji slijede prilika su za zasluženi odmor, ali nikako i pretjerano opuštanje. Još je mnogo potrebno učiniti da u drugoj polovini godine ne izgubimo ostvareno u prvoj, a posebno da negativne aspekte novih okolnosti u susjedstvu umanjimo i pozitivne uvećamo. Koliko se u tome uspjelo i šta se promijenilo u vanjskoj trgovini i cjelokupnom privrednom životu Bosne i Hercegovine u prvim mjese-cima „na granici Evropske unije“, saznat ćete u narednom broj Infokoma.

U ime Uređivačkog kolegija, želim Vam ugodno čitanje i nastavak uspješne suradnje.

Igor Gavran, dipl. oec.


Kako iz ugla Ministarstva spolj-ne trgovine i ekonomskih od-nosa Bosne i Hercegovine ci-

jenite početak 2013. godine (prvih pet mjeseci)?

‘’Ministarstvo je učinilo ključne ko-rake u nekoliko sektora ostvarujući svoj program rada za 2013. godinu, koji je vrlo ambiciozan. U ovoj, na neki na-čin trci s vremenom, nadoknađujemo evidentni zaostatak na putu EU inte-gracija, posebno kada je u pitanju stva-ranje uslova za izvoz naših proizvoda u Evropsku uniju. Početkom godine rezultati spoljnotrgovinske razmjene BiH, koje Ministarstvo redovno prati, ukazuju na ohrabrujuće signale, poseb-no kada je izvoz u pitanju, gdje imamo povećanje od nekih 10% u odnosu na isti period prošle godine.’’

Možete li napraviti kratak rezime onoga što je Ministarstvo uradilo u cilju poboljšanja uslova poslova-nja i ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini (izmjene zakona o ak-cizama BiH u vezi sa pivom, izmjene

zakona u vezi sa plavim dizelom, pot-pisivanje Protokola o međusobnom priznavanju i prihvatanju dokaza o is-punjenosti propisanih uslova o hrani i hrani za životinje biljnog i mješovitog porijekla i Protokola o saradnji u obla-sti zaštite zdravlja bilja sa Srbijom i mogućnosti njegovog proširenja i dr.)?

‘’U cilju stvaranja povoljnijih uslova za domaću pivarsku industriju bili smo uporni u inicijativi za izmjenu i dopunu Zakona o akcizama. Nešto slično forsi-rali smo i kad je u pitanju tzv. plavi dizel gdje smo imali snažnu podršku komor-skog sistema. Naša poruka je da samo domaće kompanije otvaraju nova radna mjesta; samo domaće kompanije, a ne brendovi iz okruženja su društveno i socijalno odgovorni. Plavi dizel treba da bude sistemsko rješenje dostupno svim poljoprivrednicima pod jednakim uslo-vima, a ne ad hoc mjera za koju ne zna-te hoće li je biti iduće godine. Protokoli koje spominjete dio su naše široke i uspješne akcije za uklanjanje necarin-skih barijera. Primjena dva protokola sa Srbijom dala je odlične rezultate. Nema

dodatnih troškova, zadržavanja, maltre-tiranja na granici. U planu za ovu godi-nu su slični dogovori sa ostalim zemlja-ma u okruženju.’’

U kolikoj mjeri će BiH, prema Vašem mišljenju, uspjeti da do ulaska Hrvatske u Evropsku uniju done-se neophodne propise koji će našim kompanijama omogućiti nesmetan izvoz te do kada bi se taj proces mogao dovršiti?

‘’Hrvatska je prema statističkim po-dacima o spoljnotrgovinskoj razmjeni, pored Srbije, najznačajniji spoljnotrgo-vinski partner BiH te će ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, s obzirom da će doći do promjene uvozne politike prema BiH i režima trgovine između dviju zemalja, dovesti do određenih problema. Kada je u pitanju izvoz industrijskih tehnič-kih proizvoda, on će nastaviti da se od-vija kao i do sada. Osim toga, ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju očekuje se i smanjenje troškova izdavanja certifikata o usklađenosti industrijske robe sa stan-dardima EU u skladu sa direktivama

tzv. starog i novog pristupa. S obzirom da bh. izvoznici za izvoz u Hrvatsku nisu mogli koristiti certifikat o usklađe-nosti koji je izdalo ispitno tijelo u EU, već samo ono u Hrvatskoj, članstvom Hrvatske u EU neće biti potrebna do-datna certifikacija.

Takođe, proizvodi biljnog porijekla će se nesmetano izvoziti u Hrvatsku i nakon 1. jula 2013. godine, uz uslov da se poštuju pravila označavanja i zado-voljavaju standardi kvaliteta i zrelosti. Izuzetak predstavlja izvoz krompira koji se ne može izvoziti u Evropsku uniju zbog neispunjenja zahtjeva vezanih za zdravstvenu ispravnost i praćenje štet-nih organizama na krompiru, ali smo na dobrom putu da se u 2014. godini nađe-mo na listi zemalja izvoznika u EU.

Najveći problemi postoje kada je u pitanju izvoz roba životinjskog pori-jekla. U ovom trenutku BiH ispunjava uslove jedino za izvoz ribe, sirove kože i meda. Svakako da se nastavljaju inten-zivne aktivnosti vezane za ispunjavanje uslova za izvoz ostalih roba životinjskog porijekla u Evropsku uniju. Ukoliko se otklone određene tehničke prepreke, proizvođači će moći izvoziti UHT mlije-ko i sir sa zrenjem preko 60 dana o čemu će proizvođači i javnost biti obaviješteni. Do tada, naporima MSTEO-a, omogu-ćili smo da se ovi, ali i drugi proizvodi, nesmetano mogu naći u hrvatskim tr-govinama i narednu godinu dana.’’

Koje mjere Ministarstvo preduzima u cilju zaštite domaćeg tržišta od preko-mjernog uvoza i nelojalne konkuren-cije (damping i dr.)?

‘’Zakonom o spoljnotrgovinskoj po-litici BiH je predviđeno uvođenje zaštit-nih mjera kako bi se zaštitila domaća proizvodnja od prekomjernog uvoza određene robe na domaće tržište te za-štita domaćeg tržišta od međunarod-ne nelojalne konkurencije, kao što su damping i subvencija. Navedene mjere se mogu primjenjivati pod uslovima i na način propisan ovim Zakonom. Prilikom primjene ovih mjera u potpu-nosti se moraju poštovati odredbe me-đunarodnih trgovinskih sporazuma.

Odlukom o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza i Odlukom o postupku i načinu utvrđi-vanja antidampinške i kompenzatorne dažbine su precizirani kriteriji, uslovi, način i postupak koji treba da sprovo-de Ministarstvo spoljne trgovine i eko-nomskih odnosa BiH, ali i proizvođači kao podnosioci zahtjeva. Tek kada su

zahtjevi proizvođača podneseni na na-čin i pod uslovima propisanim u ovim pravnim aktima, Ministarstvo može preduzimati mjere iz svoje nadležno-sti. Polazeći od činjenice da je domaće tržište u okviru Sporazuma CEFTA potpuno liberalizovano te da se zaštita domaće proizvodnje ne može usko po-smatrati kroz dvije ograničavajuće od-luke Savjeta ministara o prekomjernom uvozu i antidampingu, Ministarstvo je nedavno u proceduru uputilo Plan za-štite domaće proizvodnje koji u sebi sadrži preko trideset mjera čiji je cilj da na sveobuhvatan način, kroz izmjenu zakonodavstva, uvođenje administra-tivnih i drugih mjera, smanjenjem troš-kova i povećanjem podrške i podsticaja, pomogne domaćoj proizvodnji. Naša su očekivanja da će se ovaj Plan naći pred poslanicima u Parlamentarnoj skupštini BiH.’’

Kakve rezultate očekujete od pregovo-ra sa EU u vezi povećanja ili potpunog ukidanja kvota za izvoz vina, ribe i še-ćera iz BiH u EU, odnosno neopravda-nih zahtjeva EU za zadržavanje i pro-širenje povlastica iz CEFTA 2006 koje sada važe za Hrvatsku na zemlje EU?

Pregovori o Protokolu uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pi-tanjima između Evropske unije, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, a da bi se uzelo u obzir pristupa-nje Republike Hrvatske Evropskoj uniji su započeli, i potrebno je izvršiti tehnič-ku adaptaciju teksta Privremenog spo-razuma (u okviru Dodatnog protokola) kako bi isti mogao biti primjenjivan na novu članicu od 1.7.2013. godine.

Bosna i Hercegovine je izrazila svoju spremnost da u najkraćem mogućem roku pristupi i okonča proces tehničke adaptacije teksta Privremenog sporazu-ma u svim segmentima potrebnim za njegovu nesmetanu primjenu nakon 1. jula 2013. godine.

Odmah na početku razgovora, Delegacija za pregovore Evropske ko-misije je postavila izuzetno visoke, ali i nerealne zahtjeve da se ukupna količina trgovine poljoprivrednim proizvodima koja je Republika Hrvatska izvozila u Bosnu i Hercegovinu u statusu člani-ce CEFTA-e zadrži, i to na način da se pod istim uslovima, dakle bez carine, kao ustupak „tradicionalne trgovine“, dodijeli Evropskoj komisiji sa vreme-nom ulaska Hrvatske u zajednicu 1. jula 2013. U osnovi, Delegacija Evropske ko-misije dodatne ustupke (koncesije) od

strane Bosne i Hercegovine radi ulaska Hrvatske u Evropsku uniju smatra „teh-ničkim prilagođavanjem“ Sporazuma radi „očuvanja tradicionalne trgovine“.

Delegacija Bosne i Hercegovine se sa ovakvim pristupom nije složila jer se potreba „očuvanja tradicionalne trgovi-ne“ nigdje ne spominje u Privremenom sporazumu (SSP), pa time takva vr-sta obaveze za BiH stranu i ne postoji. Delegacija Bosne i Hercegovine insistira na činjenici da su Privremeni sporazum i CEFTA dva potpuno samostalna me-đunarodna akta i da činjenica da člani-ca jednog napušta isti radi priključenja drugom, sa aspekta Bosne i Hercegovine, ne predstavlja pravnu obavezu.

Ako bi i prihvatili da postoji takva osnova u formi prezentovanoj od strane Evropske unije, onda bi to podrazumije-valo očuvanje tradicionalne trgovine u oba smjera i odnosilo bi se i za robe po-rijeklom iz Bosne i Hercegovine na tr-žištu Hrvatske/EU na isti način kako se to traži od BiH. U skladu sa pregovarač-kom pozicijom, usvojenom na Savjetu ministara BiH u decembru prošle go-dine, Delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine je na 1. krugu pregovora održanim u Briselu, 13.12.2012. godi-ne, istakla zahtjev Bosne i Hercegovine za povećanje izvoznih kvota, i to: ribe u količini 5.000 tona za pastrmku, 1.000 tona za šarana, 3.000 tona za konzervi-sane srdele i 2.000 tona za konzervisane inćune, te šećer za 50.000 tona i vina na 43.000 hl.

Delegacija Bosne i Hercegovine će u okviru postavljenog mandata i prego-varačke pozicije, a u skladu sa članom 22.3 Privremenog sporazuma, radi uvažavanja obostranih interesa Bosne i Hercegovine i Evropske unije navede-nih u Sporazumu i dalje zastupati ovu dogovorenu poziciju. Ukoliko Evropska komisija prihvati ovakav zahtjev Bosne i Hercegovine za povećanje postojećih godišnjih carinskih kvota za proizvode iz Bosne i Hercegovine (riba, vino i še-ćer) u već traženim količinama, u pro-cesu tehničke adaptacije Sporazuma, Delegacija BiH može povećati carinske kvote za iste proizvode porijeklom iz Evropske unije u količinama registro-vanog prosječnog uvoza iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu u pret-hodnom periodu.’’

Kojim tempom napreduje usklađiva-nje sa regulativom EU u ostalim obla-stima iz nadležnosti Ministarstva na čijem ste čelu?

INTERVJU >>> Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Iz ulaska Hrvatske u EU treba da crpimo najbolje, da u tome vidimo šanse, a ne da prebrojavamo štete

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović u razgovoru za “Infokom“ ukazao je na efekte ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju na Bosnu i Hercegovinu te najavio predstojeće aktivnosti Ministarstva u cilju stvaranja povoljnijih uslova za poslovanje bh. privrednika.


Poznato je da ste imenovani za prizna-nje “Najbolji ministar u Savjetu mini-stara BiH 2013.” od strane Komisije za dodjelu priznanja Evropskog po-kreta u BiH. U Odluci o imenovanju navedeno je da se svojim radom i ak-tivnostima kao ministar dali i veliki doprinos u pomirenju naroda, vraća-nju povjerenja i izgradnji partnerske saradnje, ubrzanju procesa evropskih integracija i evropeizaciji društva u BiH. Pored toga magazin Slobodna Bosna i predstavnici sedme sile su vas izglasali za najboljeg ministra. Koji su Vaši budući ciljevi u radu? Na šta ćete se Vi i Ministarstvo koje vodite fokusirati?

‘’Ova godina je u znaku ulaska na-šeg susjeda Hrvatske u Evropsku uniju. Taj događaj ostaviće snažne posljedice i na Bosnu i Hercegovinu. Iz ovog isto-rijskog događaja mi treba da crpimo najbolje, da u tome vidimo šanse, a ne da prebrojavamo štete. U tom smislu i Ministarstvo na čijem sam čelu naredne mjesece iskoristiće za daljnja prilagođa-vanja i napredak zemlje ka evropskim integracijama. U našem fokusu, pored aktivnosti o kojima smo govorili, biće i pronalaženje rješenja za uspostavu IPARD strukture u zemlji, koja bi se implementirala u periodu 2014-2020 godine. Važan prioritet je i usklađiva-nje Zakona o veterinarstvu, Zakona o

poljoprivredi i Zakona o bezbjednosti hrane, rad na preuzimanju i implemen-taciji brojnih međunarodnih konvenci-ja, kao što je CITES i druge, regionalna trgovinska saradnja kroz CEFTU, otva-ranje novih tržišta. Uvjeren sam da će rezultati na ovim projektima, kao i na brojnim drugim koje nisam pomenuo, biti bolji od onih u prethodnoj godini, što nam je prevashodni cilj. Očekujem da će nam Spoljnotrgovinska komora BiH biti pouzdan partner u ostvarivanju ovih zadataka.’’

Razgovarala: Aida Alić

‘’U ovom trenutku svoju pažnju usmjerili smo na stvaranje uslova za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU i usvajanje veoma zahtjevnih evrop-skih standarda u ovoj oblasti. Mlijeko je proizvod za koji u evropskom zako-nodavstvu postoje najstrožiji kriteriji. Veoma blizu smo ovog visokog i naj-zahtjevnijeg cilja. Kancelarija za veteri-narstvo BiH je po ovom pitanju veoma angažovana. Uspostava jasnog koman-dnog lanca odgovornosti u proizvodnji i trgovini mlijekom, odnosno definisanje jedne institucije u zemlji koja će biti ga-rant za kvalitet ovog proizvoda je jedna od posljednjih prepreka za koju se na-dam da ćemo je savladati.’’

Da li i u kojoj mjeri će bilateralni spo-razum sa Evropskom akreditacijom od strane Instituta za akreditiranje BiH olakšati našim kompanijama izvoz u EU?

‘’Ovaj sporazum je važan korak za priznavanje dokumenata o ocjenjiva-nju usklađenosti izdatih od strane na-ših tijela za plasman bh. proizvoda na evropsko tržište. Potpuni efekti će biti postignuti nakon potpisivanja ACAA sporazuma (Sporazum o međusobnom priznavanja dokumenata o ocjenjiva-nju usklađenosti) sa EU za određene proizvode. BiH još nije odredila gru-pe proizvoda od strateškog značaja za plasman u EU, što je prva aktivnost na putu potpisivanja ACAA sporazuma. Ministarstvo spoljne trgovine i eko-nomskih odnosa BiH je obavilo više razgovora sa Spoljnotrgovinskom ko-morom BiH na ovu temu, s obzirom da je Komora predstavnik izvozno orijenti-sane privrede i od nje se očekuje inicija-tiva za određivanje grupe proizvoda koji će biti predmet pregovora sa EU.’’

Da li će Ministarstvo nastojati da za aktivnosti promocije izvoza, kao što su međunarodni sajmovi, osigura po-trebna budžetska sredstva?

‘’Ove godine Ministarstvo i Spoljnotrgovinska komora BiH učinili su zajedničke korake, sa prilično skro-mnim sredstvima. Pravilna implemen-tacija ove godine, u što ne sumnjam, daće nam za pravo da iduću godinu pla-niramo ambicioznije. Tražiću više sred-stava za promociju izvoza, ali trebamo praviti i dobre procjene na koja tržišta da se orijentišemo.’’

Kako ocjenjujete rezultate pregovora o zaključenju Sporazuma o slobodnoj

trgovini sa zemljama EFTA-e, koji se potpisuje 24.6.2013. godine, i kakve prednosti on donosi BiH?

‘’Sporazum o slobodnoj trgovi-ni sa zemljama EFTA-e (Norveška, Švajcarska, Island i Lithenštajn) je na-kon dvije godine teških pregovora pa-rafiran i, kao što ste rekli, uskoro slijedi njegovo potpisivanje. Od zemalja regi-ona Bosna i Hercegovina je posljednja zemlja koja zaključuje ovaj Sporazum sa EFTA-om. Naša zemlja je u prego-vorima sa EFTA-om obezbijedila asi-metriju u liberalizaciji tržišta robom, što podrazumijeva da EFTA strana danom stupanja na snagu Sporazuma ukine sve carinske dadžbine na uvoz industrijskih, kao i prerađenih poljo-privrednih proizvoda i ribe porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a da Bosna i Hercegovina u određenom prelaznom periodu izvrši snižavanje svoji carin-skih dadžbina. U oblasti baznih po-ljoprivrednih proizvoda dogovorena je vrlo ograničena liberalizacija. Bosna i Hercegovina je u ovoj oblasti dogo-vorila primjenu posebnih bilateralnih mjera zaštite od prekomjernog uvoza te uspjela isključiti primjenu izvoznih cjenovnih kompenzacionih dadžbina od strane EFTA zemalja u oblasti pre-rađenih poljoprivrednih proizvoda, što u sporazumima EFTA-e sa drugim ze-mljama nije ugrađeno u sporazum.

Uzimajući u obzir da je uvoz iz ze-malja EFTA-e gotovo zanemariv u uku-pnom uvozu, zaključivanje Sporazuma neće značajnije uticati na tržište u BiH. S druge strane, očekujemo da će otvara-nje tržišta zemalja EFTA-e i dogovorena asimetrija u liberalizaciji dati značajan podsticaj bh. privredi za povećanje izvo-za, naročito ako imamo u vidu da se radi o tržištu od oko 13 miliona stanovnika sa vrlo izraženom platežnom sposob-nošću. Od četiri zemlje EFTA-e Bosna i Hercegovina najveći obim robne raz-mjene ostvaruje sa Švajcarskom, koja gotovo 40% potreba stanovništva za prehrambenim proizvodima podmiru-je iz uvoza, što pruža potencijalnu mo-gućnost za plasman bh. poljoprivrednih proizvoda na ovo tržište. S obzirom da se radi o vrlo zahtjevnom tržištu u po-gledu traženih karakteristika proizvo-da neophodno je intenzivirati aktiv-nosti na harmonizaciji propisa sa EU. Naime, zemlje EFTA-e imaju Sporazum o Evropskom ekonomskom prostoru (EEA) sa EU koji predviđa uključivanje zakonodavstva EU. Švajcarska formalno nije dio EEA Sporazuma, ali ima bila-

teralni sporazum sa EU koji u suštini takođe podrazumijeva harmonizaciju zakonodavstva.

Imajući u vidu da su EFTA zemlje, kao naprimjer Lihtenštajn i Švajcarska, međunarodno poznati finansijski cen-tri i sjedišta multinacionalnih kompa-nija, odnosno Norveška čija preduzeća su poznata po značajnim investicijama širom svijeta, jedna od potencijalnih prednosti ovog Sporazuma je i u pri-vlačenju kapitala ovih zemalja u Bosnu i Hercegovinu uz korištenje svih mo-gućnosti koje pruža dijagonalna ku-mulacija porijekla roba. Kada BiH pristupi Regionalnoj konvenciji o Pan-evropsko-mediteranskim prefe-rencijalnim pravilima o porijeklu, biće omogućena dijagonalna kumulacija sa EFTA zemljama, zemljama članicama EU, zemljama CEFTA Sporazuma, te ze-mljama ili teritorijama koje su uključe-ne u Euro-mediteransko partnerstvo na osnovu Barselonske deklaracije.’’

Ministarstvo usko sarađuje sa Spoljnotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine po pitanjima od važno-sti za unapređenje poslovnog okruže-nja. Kako ocjenjujete našu dosadašnju saradnju i da li imate sugestije za una-pređenje iste?

‘’Saradnja je vrlo dobra, otvorena i kontinuirana. Naravno, naš cilj treba da bude još tješnja saradnja posebno na konkretnim projektima, otvaranju novih tržišta, zajedničkim nastupima, promociji izvoza, uklanjanju prepreka u poslovanju i investicijama.’’

Iako je liberalizacija trgovine s drža-vama Evropske unije, CEFTA 2006 i Turskom imala i negativnih po-sljedica na domaću privredu, ipak je slobodan pristup ovim tržištima doprinio kontinuiranom i značajnom povećanju izvoza i smanjenju vanj-skotrgovinskog deficita u mnogim sektorima. Ovi pozitivni efekti bili su i osnovna motivacija za daljnje širenje zone slobodne trgovine za privre-du Bosne i Hercegovine na države izvan ovih područja, među kojima posebno mjesto pripada državama Evropske asocijacije slobodne trgovi-ne – EFTA (Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn). Pregovori o zaključenju Sporazuma o slobodnoj trgovini, koje su prethodnih godina vodili prego-varački timovi Bosne i Hercegovine i država EFTA-e, nedavno su uspješno okončani, a potpisivanje Sporazuma zakazano je za 24. juni 2013. godine.Nakon brojnih propusta i nepovoljnih rješenja u nekim ranijim pregovorima o slobodnoj trgovini kada je prioritet bio brzina njihovog okončanja, u ovim pregovorima temeljni cilj i prioritet bio je ostvarenje interesa privrede Bosne i Hercegovine, što je napornim radom i istrajnošću konač-no i postignuto. P r e g o v a r a č k i tim Bosne i H e r c e g o v i n e , p r e d v o đ e n M i d h a t o m

Salićem, pomoćnikom ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u čijem sastavu je bio i Igor Gavran, predstavnik Vanjskotrgovinske komore BiH, izborio se za najpovoljniji tekst Sporazuma u odnosu na sve ostale države regije. Liberalizacija trgovine odvijat će se asimetrično, u korist Bosne i Hercegovine, a značajan broj strateških primarnih poljoprivrednih proizvoda je i trajno zaštićen. Pored samog Sporazuma i perspekti-va koje povlašten pristup tržištu EFTA otvara privredi Bosne i Hercegovine, suštinska i trajna vrijednost ovih pre-govora je preokret u međunarodnom nastupu Bosne i Hercegovine, koja je konačno nastupila kao ozbiljna država koja zna šta hoće i kako da svoje legitimne interese argumentira i njihovo ostvarenje izbori za pre-govaračkim stolom, ne popuštajući bilo kakvim pritiscima mnogo jačih ekonomija. Ovi su pregovori

bili jasan putokaz za sve koji su usli-jedili i tek će uslijediti, a posebno najaktuelnije – o dodatnom proto-kolu povodom pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji, gdje je još važnije ni po koju cijenu ne odstupiti ni od jednog strateškog ekonomskog interesa.Dosadašnja vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine s područjem EFTA-e najvećim dije-lom se odnosila na Švicarsku, uz relativno povoljan omjer u trgovini proizvodima porijeklom iz dviju država, u mnogo manjoj mjeri trgo-valo se s Norveškom, a simbolična razmjena ostvarena je sa Islandom i Lihtenštajnom. U sličnom je omjeru realno očekivati i daljnji razvoj među-sobne trgovine, ali ubuduće u mno-go povoljnijim uvjetima. Konačno ispunjavanje uvjeta Evropske unije za izvoz proizvoda animalnog i biljnog porijekla koji se trenutno ne mogu izvoziti, koje se očekuje u periodu do početka primjene Sporazuma, otvorit će dodatne perspektive i omogu-

ćiti kompanijama iz Bosne i Hercegovine jedinstven i

slobodan pristup cijelom Evropskom ekonom-

skom prostoru (EEA), koji obuhvata tržišta EU i EFTA-e.

Igor Gavran, član p r e g o v a r a č k o g tima

Slobodna trgovina Bosne i Hercegovine i država EFTA-e


Efekti ulaska Hrvatske u EU na Bosnu i Hercegovinu

Iako je ostao još nepun mjesec do hrvatskog članstva u EU, Bosna i Hercegovina još uvijek nije spremna

za dolazak Unije na njene granice, i to u više segmenata: zakonodavstvo, akredi-tacijska tijela, certificiranje, osposoblje-nih laboratorija za pregled robe biljnog i životinjskog porijekla te objekata koji služe za proizvodnju, jer nisu na nivou standarda koje propisuje EU. Da para-doks bude veći, Evropska unija je u svr-hu temeljite pripreme BiH tokom deset posljednjih godina osigurala tehničku pomoć, investicije, podršku i savjete u vrijednosti od 19 miliona eura. Upravo zato što BiH nije poduzela potrebne mjere da uspostavi lanac sigurnosti hra-ne prema evropskim standardima, došla je u situaciju da njen izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla bude doveden u pitanje nakon što Hrvatska postane članica EU.

To nije jedina oblast u kojoj će doći do promjena. Značajne posljedice pri-stupanja Hrvatske EU očekuju se u oblastima imovinsko-pravnih odnosa, implementaciji Aneksa G Sporazuma o sukcesiji, pograničnim pitanjima koja se, između ostalog, tiču i graničnih in-spekcijskih službi, trgovine industrij-skim i poljoprivrednim proizvodima, zatim državljanstva i putnih isprava, rada, zapošljavanja, socijalne zaštite i penzija, saobraćaja te elektroenergetike. Imovinsko-pravni odnosi su oblast u kojoj se godinama već vode pregovori između BiH i Hrvatske, prvenstveno o

zaključenju Ugovora o uređenju me-đusobnih imovinsko-pravnih odnosa, bez velikih šansi da on bude postignut. Međutim, najviše se strahuje od poslje-dica za bh. proizvođače (posebno ma-nja porodična gazdinstva, mljekare itd., smještene blizu granice koja potpuno zavise o hrvatskom tržištu) kada je u pi-tanju izvoz proizvoda biljnog i životinj-skog porijekla. Treba imati na umu da blizu 15% ukupnog bh. izvoza odlazi u Hrvatsku, od čega 13% otpada na poljo-privredne proizvode.

Implikacije

Najvažnije implikacije sve ovo će imati na trgovinu, prije svega poljoprivrednih roba, a posebno proizvoda životinjskog porijekla: mliječni proizvodi, jaja, meso, meso peradi. Ti proizvodi za sada nisu u skladu sa evropskim standardima kako bi bili kvalificirani za izvoz na tradicio-nalno hrvatsko tržište. Trenutno samo imamo zeleno svjetlo za izvoz meda, ribe i ribljih proizvoda. Sve ostalo je na čekanju... Biljne proizvode, prije svega krompir, bh. privrednici neće moći izvo-ziti jer Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH nije pravovremeno pokrenula oba-vezni proces trogodišnjeg monitoringa.

Za izvoz u Hrvatsku, nakon njenog ulaska u Evropsku uniju 1. jula, moraju se ispuniti uvjeti izvoza proizvoda ani-malnog porijekla iz BiH u EU. Između ostalog, mora se izmijeniti, odnosno, re-vidirati Zakon o veterinarstvu, Zakon o

poljoprivredi, te Zakon o hrani.Ulaskom RH u EU režim trgovanja

industrijskim proizvodima koji čine više od 60% hrvatskog izvoza u BiH se ne mijenja. Do promjena će doći u sektoru poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, i to na način da se za dio ovog sektora povećaju carine pri izvozu pojedinih prehrambenih proizvoda u BiH. Promjene u visini carinske zaštite sigurno će imati uticaj na obim trgova-nja između dviju zemalja.

Ulaskom u EU, Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u cen-tralnoj Evropi (CEFTA). Naime, zemlje CEFTA-e trebale bi uvesti nove ili po-visiti postojeće carine na robe uvezene iz Hrvatske zbog čega su neke hrvatske firme najavile preseljenje proizvodnje u BiH. Međutim, u ovom trenutku bu-dućnost ekonomskih odnosa ipak je teško predvidjeti, s obzirom da se još pouzdano ne zna pod kojim će uvjetima Hrvatska trgovati sa sadašnjim člani-cama CEFTA-e. Hrvatska i BiH ne pri-mjenjuju carine prilikom razmjene po-ljoprivredno-prehrambenih proizvoda, no uskoro će se situacija promijeniti. Na ulasku u BiH će se tako cariniti hrvat-skih proizvoda u vrijednosti 200 milio-na KM,posebno mesni, mliječni i kon-ditorski proizvodi te cigarete. Međutim, prema najavama iz Brisela od Bosne i Hercegovine se bezuvjetno traži da pri-hvati liberalizaciju i za ovu grupu proi-zvoda. Hrvatska polazi od pretpostavke da ima pravo da se Sporazum EU i BiH

izmijeni na način da se na njega ugrade koncesije koje je dosada imala te da se takav postupak primjeni na preostale članice CEFTA-a te da je međunarodna trgovinska politika takva da se nikada ne ide unatrag u pogledu liberalizacije. Hrvatska, dakako, nema pravo sama vo-diti takve pregovore, već za nju to obav-lja Evropska komisija.

Ukoliko se ovo desi onda nema potre-be preseljenja proizvodnje iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Na području zemalja CEFTA Sporazuma Hrvatska već ima oko 600 preduzeća, u obliku vlasništva ili predstavništva. Od toga je oko 300 preduzeća već sada u BiH. Neki od poznatih hrvatskih brendova su već preselili dio proizvodnje ili proširili pro-izvodnju u BiH. S druge strane, vjeruje-mo da bi preduzeća iz BiH htjela imati i lakši pristup na evropsko tržište. U tom slučaju bi ona mogle preseliti svoju pro-izvodnju u Hrvatsku.

Legislativa

Bosna i Hercegovina nije poduzela sve potrebne mjere kako bi ublažila nega-tivne posljedice koje će uslijediti ula-skom Hrvatske u EU: nije usaglasila svoje sisteme zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti namirnica s pravilima EU, tako da je dovela u pitanje

izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla iz BiH nakon ulaska Hrvatske u Uniju. Potezi koje su poduzeti od stra-ne vlasti, posebno Vijeća ministara BiH u proteklom periodu, ne mogu biti do-voljni da se nadoknadi izgubljeno vrije-me, ostvare sve norme, usvoji potrebna regulativa i ispune svi uvjeti sa stanovi-šta sigurnosnih standarda.

Politika sigurnosti zdravlja ljudi, životinja i bilja je jedna od temeljnih politika EU, a obimna regulativa je pri-premljena i usvojena u konceptu sigur-nosti hrane na kojoj se insistira u pot-punosti i ne ostavlja nimalo prostora za bilo kakve izmjene. Kako su pravila u oblasti proizvoda animalnog porijekla strožija, Republika Hrvatska je već od januara 2013. godine započela sa pri-mjenom EU regulative i na teritoriju te zemlje se može uvoziti ili prevoziti roba animalnog porijekla koja ispunjava EU kriterije.

Agencija za sigurnost hrane i Ured za veterinarstvo BiH su jako kasnili u pro-cesu izrade zvaničnog sistema kontrole hrane u skladu sa pravilima EU, čime je doveden u pitanje izvoz roba živo-tinjskog porijekla (između ostalog, to obuhvata perad i jaja, mliječne proizvo-de, proizvode od mesa itd.) u Hrvatsku koja je itekako važno tržište za BiH. Zapravo, tek se posljednjih pola godine

počelo ozbiljnije pristupati ovom poslu. Između ostalog, tzv. higijenski paket je svakako trebalo biti jedna od prvih ura-đenih stvari.

Upravo primjer kako su se vlasti odnosile prema tzv. higijenskom pake-tu jasno ilustrira postojanje konfuzije i nejasnoća u lancu koordinacije u oblasti službenih kontrola proizvoda biljnog i životinjskog porijekla te pitanja ko je za šta zadužen i nedovoljne koordinacije i saradnje između državnih i entitetskih institucija. BiH je izgubila dvije godine samo na pripremi usvajanja tzv. higi-jenskog paketa zbog sukoba institucija i agencija o pitanjima nadležnosti.

Ured za veterinarstvo BiH je kra-jem 2011. godine podnio FVO-u (Ured Evropske komisije za kontrolu hrane i zdravlja životinja) zahtjev za dolazak njihovih inspektora za kvalitet mesa peradi i konzumnih jaja. Nalazi inspek-tora FVO-a nakon što su vršili kontrole u BiH pokazali su da nemamo sistem kontrole hrane i hrane za životinje na nivou EU.

Kako bi se stvari promijenile u pre-hrambenom i veterinarskom sektoru moraju biti revidirani zakoni (zakon o hrani i veterinarstvu). Onda slijedi pro-vođenje na entitetskim nivoima (uskla-đivanje entitetske legislative sa zako-nima BiH) te higijenskim paketom, sa čijim se usvajanjem također bespotreb-no dugo odugovlačilo.

Bilo je najava da u martu ove godine dolazi FVO inspekcija Evropske komi-sije iz Dablina koja će pregledati da li je BiH proizvodnju određenih prehram-benih proizvoda poput mlijeka i mliječ-nih proizvoda prilagodila standardima EU (nezvanično, potvrda o njihovom dolasku u skorijem periodu nema). Procedure su takve da bi se rezultati po-sjete znali tek za otprilike četiri mjeseca.

Već duže vrijeme je jasno da će Bosna i Hercegovina prekoračiti rok od 1. jula. Stoga, cilj bosanskohercegovačke strane u ovom procesu bi trebao biti da se maksimalno skrati razdoblje zabrane izvoza proizvoda životinjskog porijekla u EU kako bi se izbjegle štetne posljedi-ce po trgovinu i povlačenje bh. proizvo-da iz hrvatskih prodavnica.

Eksperti Direktorata za zdravlje i za-štitu potrošača iz Brisela prihvatili su prijedlog ponuđenog rješenja Ureda za veterinarstvo BiH za izvoz pasterizova-nog mlijeka i sira sa zrenjem preko 60 dana iz BiH u EU dok ne bude usvojen potreban set zakona, pod uvjetom da se otklone još neke tehničke prepreke.

Potpuna neizvjesnost i nakon 1. jula Hrvatska 1. jula 2013. postaje punopravna članica Evropske unije. Od 1. jula 2013. godine ta zemlja primjenjivat će EU zakonodavstvo na svojoj teritoriji. S druge strane, Bosna i Hercegovina sa neizvjesnošću čeka taj datum. U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini opravdano raste strah od smanjenja izvoza poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku, a i mnogi domaći izvoznici hrane još uvijek nisu spremni za propise Unije.

VTK BiH u funkciji privrede BiH Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je aktivno učestvovala u pri-premi privrednih subjekata, posebno u implementaciji zakonodavne regula-tive i ispunjenju uvjeta koje zahtijevaju standardi EU nakon 1. jula 2013. go-dine. Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je, u saradnji sa USAID-Sida FARMA projektom, Uredom za veterinarstvo Bosne i Hercegovine i Agencijom za sigurnost hrane, organizirao seminar na temu “Izvoz proizvoda animalnog porijekla iz Bosne i Hercegovine – nadležnosti i zakonske obaveze relevantnih institucija i privrednih subjekata”. Seminari su održani u Banjoj Luci i Sarajevu. Cilj ovih seminara je dodatno informiranje bosanskohercegovačkih proizvođača i prerađivača proizvoda animalnog po-rijekla o obavezama koje proističu iz seta pravilnika, tzv. higijenskog paketa, a s ciljem ispunjavanja preduvjeta za izvoz proizvoda na tržište Evropske unije.

Također, ECOS-Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH je organi-zirao niz radionica za privrednike iz drvne i metaloprerađivačke industrije na temu CE označavanje i standard FSC CoC. Radionice su održane u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Vitezu i Olovu, a organizirane su s ciljem edukacije privrednika o implementaciji EU standarda, posebno standarda FSC CoC i CE znaka.

Time je Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine zaokružio aktivnosti vezane za informiranje i pripremu bosanskohercego-vačkih privrednih subjekata o pravilima i propisima tzv. higijenskog paketa, imajući u vidu i seminar koji je održan u februaru 2013. godine na temu „Mikrobiologija hrane u svjetlu novog propisa“, kao i ostale info dane koje je Institut realizirao u 2012/2013. godini. Sve prezentacije i materijale sa održa-nih seminara možete pronaći na web stranici www.komorabih.ba.


Predloženo je da Ured za veterinar-stvo BiH, putem protokola, omogući entitetskim ministarstvima poljopri-vrede da mogu angažovati veterinarske inspektore u izvoznim objektima, koji bi u ime Ureda pregledavali pošiljke i izdavali dokumente za izvoz u EU.

U vezi s poljoprivrednim proizvo-dima životinjskog porijekla ključno je pojednostavljenje i pojašnjenje lanca kontrole i upravljanja. Trebaju biti ri-ješena neka preklapanja i nejasnoće u tom lancu. Neophodno je ostvariti brz napredak. BiH treba nastaviti izgradnju kapaciteta veterinarskih laboratorija za analizu rezidua radeći na akreditaciji traženih metoda. Poseban problem u BiH predstavlja veliki broj laboratorija neosposobljenih za ispitivanje hrane.

Međutim, i kad se laboratorije akre-dituju, one moraju koristiti specifič-ne metode za analize (,,EU referentne metode”), za šta treba dodatna obuka, a to je i jedna od preporuka FVO-a. Inspekcije su obuhvatne i vrlo zahtjev-ne, spomenimo nekoliko detalja: zdrav-stveno stanje životinja u BiH mora biti jednako dobro kao u EU, provjerava se kako se registruju poljoprivredna gaz-dinstva, identifikuju životinje, rad la-boratorija, kako se prikupljaju uzorci i prati kvalitet sirovog mlijeka i higijena u mljekarskim objektima. Ukoliko FVO utvrdi da zdravstvena kontrola životinja nije na nivou EU, onda se dopušta samo tehnički obrađeno mlijeko i proizvodi. Evropska komisija procjenjuje prihvat-ljiv nivo tehničke obrade.

Kada BiH i dobije dozvolu za izvoz proizvoda životinjskog porijekla u EU, onda se proizvodi kontrolišu na pri-jelazima s inspekcijskim službama, tzv. BIP-ovima, na kojima veterinari utvrđuju da li je sve urađeno u skladu sa standardima EU. Što se tiče biljnih proizvoda, potrebno je zadovoljiti dvi-je kategorije standarda: poljoprivred-no-tržišni standardi provjeravaju se na određenim graničnim prijelazima (riječ je o fitosanitarnim inspekcijama koje je

Hrvatska uvela ranije), ali potrebno je dobiti odgovarajući fitosanitarni certi-fikat za određene biljne vrste kojim se potvrđuje da je proizvod ispravan, bez štetnih organizama i u skladu sa propi-sima za zdravlje bilja. Zvanično je dogo-vorena uspostava dva granična prijelaza sa svim inspekcijskim službama (BIP-ovima), i to na lokacijama GP Gradiška i GP Bijača, a nedavno je najavljeno da postoji saglasnost i za uspostavu trećeg BIP-a (Izačić).

Evropska komisija je, međutim, po-kazala spremnost da podrži sve gra-nične prijelaze za prijevoz robe, ali punktovi granične inspekcije mogu da ispune svrhu samo kad i ako je izvoz proizvoda u EU dozvoljen. Planiranje punktova granične inspekcije i njihovog broja uvjetovano je uvođenjem stan-darda iz oblasti ispravnosti namirnica, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti. Preporuka Evropske komisije je da BiH u kratkoročnom periodu usmjeri svoje aktivnosti na najvažnije proizvode, tj. proizvode s najvećim obimom trgovin-ske razmjene ili trgovinskim potencija-lom sa Hrvatskom. To su mlijeko, mli-ječni proizvodi, meso peradi, konzumna jaja i med.

Već je spomenuto da je ulaskom Hrvatske u EU predviđeno da na dva granična prijelaza bude dozvoljen izvoz roba koje zahtijevaju poseban inspek-cijski nadzor (veterinarsko uvjerenje i fitosanitarno uvjerenje – robe biljnog i životinjskog porijekla). Na sjeveru BiH će to biti granični prijelaz Gradiška, a na jugu granični prijelaz Bijača. Spomenuti granični prijelazi su trebali funkcionira-ti već od početka 2013. godine u punom kapacitetu kako bi od 1.7.2013. godine kada Hrvatska postane i zvanično čla-nica EU uvoz roba tekao bez problema.

S obzirom da se već od početka 2013. godine očekivalo značajno opterećenje spomenuta dva granična prijelaza, BiH je tražila od Hrvatske i Evropske unije da se osigura još jedan tzv. BIP i da to bude granični prijelaz Izačić, jer zado-

voljava sve evropske standarde. Pored toga, BiH zahtjeva da se na još tri gra-nična prijelaza, a to su Gorica, Ivanjica i Orašje, osigura mogućnost uvoza u EU roba biljnog porijekla za koje je po-trebno fitosanitarno uvjerenje. Također, Bosna i Hercegovina traži istovjetan pristup i tretman za provoz roba, kako od strane hrvatskih građana i firmi kroz Neum tako i za bh. građane i firme pre-ko Luke Ploče.

U traženju načina da se pronađe “op-cija” za prolazak bh. robe kroz Neum u problem pristupa Luci Ploče (iako je BiH još nepripremljena za preuzimanje standarda EU u oblasti kontrole kva-litete) uključila se u međuvremenu i Evropska unija. Vijeće ministara zadu-žilo je nadležna državna tijela da napra-ve popis roba koje će se moći prevoziti kroz Luku Ploče, a Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine je pokrenuo pita-nje tranzita roba životinjskog porijekla.

Evropska komisija se obavezala da će vrlo skoro pokrenuti postupak za donošenje odluke kojom će biti omo-gućen tranzit mnogih poljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla izme-đu Metkovića i Luke Ploče. Dok se za prolaz građana gotovo ništa neće mije-njati, privrednici će se morati priviknuti na procedure. Najvjerovatnije, kamioni će se pečatiti u Metkoviću i tako imati skraćenu proceduru, a isti će se kriterij primjenjivati za prolaz robe kroz neum-ski koridor.

Obzirom da nakon ulaska Hrvatske u EU njene granice s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postaju vanjske gra-nice EU i za njih vrijede nova pravila, Hrvatska ovo pitanje treba što hitnije riješiti. Potrebno nam je mnogo više od tri BIP-a.

Trgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Hrvatske

Bosna i Hercegovina konstantno bilježi deficit robne razmjene sa Hrvatskom a najveće učešće u deficitu BiH je na

poljoprivrednim proizvodima. U 2012. godini deset grupa poljoprivrednih pro-izvoda po glavama CT 1-24 učestvovala su sa 70,65% u ukupnom deficitu po-ljoprivrednih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom u bh. razmjeni poljo-privrednih proizvoda sa Hrvatskom za 2012. godinu je iznosila svega 31,13%, a ukupna pokrivenost uvoza izvozom tek je 2012. godine prešla 50%.

Analizom podataka o vanjskotrgo-vinskoj razmjeni BiH i Hrvatske ostva-renoj u 2012. uočljivo je dominantno učešće relativno malog broja proizvoda i u izvozu i u uvozu. Tako je vrijednost izvoza vodećih 20 izvoznih proizvoda u ovom periodu činila 68,66 posto vri-jednosti ukupnog izvoza, a vrijednost vodećih 50 uvoznih proizvoda činila je 67,21 posto vrijednosti ukupnog uvoza.

Posmatrajući detaljnije te vodeće proizvode i njihov pojedinačni tretman u CEFTA-i i SSP-u, jasno je kako se pro-mjena vanjskotrgovinskog režima od-nosi na svega nekoliko njih, s učešćem oko 6,6 posto u ukupnoj vrijednosti uvoza.

Najveći finansijski efekt svakako će imati primjena maksimalnog carinskog opterećenja od 15 posto za sve duhan-ske prerađevine koje su na trećem mje-stu po vrijednosti uvoza, a potom pro-mjene u tretmanu mlijeka i mliječnih proizvoda te pojedinih konditorskih i mesnih proizvoda.

Važno je naglasiti kako je ukupno uvozno opterećenje proizvoda za koje će carinska stopa biti povećana više od same stope, jer povećava i osnovicu za obračun PDV-a, te je konačna ulazna cijena još viša. Stvarno povećanje će iznositi od 11,7 do 98,69 posto, zavisno od proizvoda. Prosječno povećanje ca-rinskog i poreskog opterećenja na pro-izvode o kojima je riječ iznosit će oko 51,26 posto.

S obzirom na to da se ukupno ca-rinsko opterećenje pojedinih proizvo-da povećava za nekoliko desetina pro-cenata, izvjestan je potpuni prestanak njihovog uvoza ili barem drastično smanjenje. Time će se otvoriti realna perspektiva supstitucije uvoza, odnosno povećanja učešća domaćih konkurent-

skih proizvoda i izravno potaći proizvo-đači iz Hrvatske na ulaganje u pokreta-nje proizvodnje u BiH.

Ukoliko ovu priliku optimalno isko-ristimo, moguće je i povećanje izvoza na ostala tržišta CEFTA-e, slično pozi-tivnim iskustvima nakon pristupanja Slovenije EU i proizvodno orijentiranih ulaganja iz ove države.

Dakle, promjena vanjskotrgovinskog režima sa Hrvatskom za većinu proi-zvoda neće donijeti uočljive promjene, ali u onim oblastima gdje su razlike veće sasvim sigurno će doprinijeti smanje-nju uvoza, a najvjerovatnije i povećanju proizvodnje, izvoza i tržišnog učešća domaćih proizvođača. Očekivano je i povećanje budžetskih prihoda, kao i vrijednosti direktnih stranih ulaganja i zaposlenosti, ovisno o obimu iskori-štenosti ukazanih prilika. Sve ovo pod pretpostavkom da Evropska komisija ne insistira na potpunoj liberalizaciji trgovine između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Prof. dr. Duljko Hasić n

Ukupna robna razmjena sa Republikom Hrvatskom (u mil. KM)

Period IZVOZ UVOZ Pokrivenost-Hrvatska (%)Ukupan

bh. izvozIzvoz u

Hrvatsku% izvoza u Hrvatsku

Ukupan bh. uvoz

Uvoz iz Hrvatske

% uvoza iz Hrvatske

2010. 7.293,81 1.092,31 14,98% 13.329,45 2.834,10 21,26% 38,54

2011. 8.430,40 1.240,36 14,71% 15.125,99 2.721,80 17,99% 45,57

2012. 8.184,49 1.260,10 15,40% 14.938,37 2.507,82 16,79% 50,25

Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH

Prvih 10 proizvoda u izvozu

Tarifa Naziv proizvoda Količina (kg) Iznos (KM)

2716 Električna energija 20 85.274.081

7601 Aluminij u sirovim oblicima 18.685.881 61.755.614

2710 Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala 17.612.313 26.699.905

2713 Naftni koks, naftni bitumen i drugi ostaci od nafte 12.931.454 10.750.588

7314 Tkanine 8.381.751 9.470.456

4407 Drvo 19.160.451 8.616.172

9401 Sjedala 2.351.330 8.384.885

1512 Ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka 3.321.221 8.348.791

7604 Šipke i profili od aluminija 1.050.345 8.164.164

0401 Mlijeko i pavlaka 8.163.695 8.090.022

Prvih 10 proizvoda u uvozu

Tarifa Naziv proizvoda Količina (kg) Iznos (KM)

2710 Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala 128.806.270 190.812.537

1701 Šećer od šećerne trske ili šećerne repe 52.453.732 40.000.423

2716 Električna energija 1 31.348.098

7208 Toplo valjani plosnati proizvodi od željeza 14.203.455 14.630.101

2203 Pivo dobijeno od slada 11.627.628 13.152.625

1806 Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi 1.575.485 13.095.180

2711 Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljenvodonici 9.204.592 12.762.286

2402 Cigare, cigarilosi i cigarete od duhana 491.926 11.021.526

2106 Prehrambeni proizvodi 1.152.389 10.962.408

2202 Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode 10.782.096 10.454.916

13

Hrvatsku unutar CEFTA 2006 i puna carina za EU unutar SSP‐a) govori o po-trebi uvažavanja ove specifične situacije.

Stepen, obim i vrijednost učešća uvo-za iz Hrvatske proizvoda za koje Bosna i Hercegovina u SSP‐u nije ugovorila carinske koncesije, neusporedivi su s drugim krugovima proširenja gdje: 1) nije postojao ovaj stepen liberalizacije i 2) nije postojao ovakav stepen učešća na tržištu kakvo je bosanskohercegovačko.

• Ekonomska situacija Bosne i Hercegovine

Ekonomska situacija je iznimno ne-povoljna, a kratkoročna i srednjoročna predviđanja ne ukazuju na bitnija po-boljšanja bez provođenja suštinskih re-formi te osiguranja kapitala (domaćeg ili stranog) za pokretanje investicionog ciklusa. Situacija u sektoru poljoprivre-de je dodatno usložnjena, njegov polo-žaj ima i dodatnu važnost neovisnu o mogućnosti ostvarenja konkurentnosti bosanskohercegovačke poljoprivredne proizvodnje. Tu je, prije svega, strateška potreba države da osigura minimalnu samodovoljnost u hrani te upošljavanje (odnosno osiguranje egzistencije) veli-kom broju stanovništva koje iz različitih razloga nije moguće uposliti u drugim sektorima.

Imajući navedeno u vidu, dodatna liberalizacija bi sigurno pogoršala situ-aciju i dovela u pitanje opstanak poje-dinih poljoprivrednih proizvodnji, oču-vanje životnog standarda i egzistencije.

• Neusklađenost podataka o vanj-skotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom

U pripremi za pregovore, Bosna i Hercegovina i Evropska komisija su pripremile i razmijenile statističke po-datke o količinama i vrijednosti trgovi-ne Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom za one proizvode za koje po Privremenom sporazumu nije ugovo-rena liberalizacija. Podaci su se odno-sili na trogodišnji period 2009.‐2011. Poređenjem dva seta podataka utvrđena su određena odstupanja, među kojima i neka toliko velika da je to zahtijevalo dodatnu provjeru i utvrđivanje razloga za nastanak razlika.

• (Ne)mogućnost suspenzije Privremenog sporazuma u slučaju izostanka dogovora

Predstavnici Evropske komisije (čla-novi tima za pregovore) su u nekoliko navrata upozorili delegaciju Bosne i

Hercegovine da je u slučaju izostan-ka dogovora (odnosno definiranja Dodatnog protokola na vrijeme) mogu-ća suspenzija Privremenog sporazuma. U vezi sa ovakvim nastupom, Bosna i Hercegovina treba imati slijedeće na umu:

– Delegacija Bosne i Hercegovine nikada nije dovodila u pitanje po-trebu niti svoju spremnost za tehničku adaptaciju teksta Privremenog sporazuma u svim aspektima koji su po-trebni da bi isti bio primje-njiv i na novu članicu bez problema;

– Privremeni spora-zum ne sadrži odredbe po kojima bi ga bilo moguće suspendirati radi različitog tumačenja procesa „adap-tacije“. Jedina takva odred-ba se odnosi na ljudska prava;

– Gotovo je sigurno da tim Evropske komisije nema mandat da ovakvu vrstu „upozorenja“ te da se radi o samostalnim istupi-ma pojedinaca;

– Ukoliko bi, hipotetski, i došlo do suspenzije prefe-rencijalnog režima, pravo je pitanje koja od dvije strane bi trpjela veće štete?!

ZAKLJUČAKImajući sve navedeno u vidu,

moguća su samo slijedeća rješenja sa aspekta Bosne i Hercegovine:

• Izvršiti sve potrebne tehnič-ke adaptacije teksta Privremenog sporazuma (u okviru Dodatnog protokola) kako bi mogao biti pri-mjenjivan na novu članicu od 1. jula 2013. godine ili

• U proces tehničke adaptaci-je uključiti i određene koncesije u obliku carinskih kvota (za neke, manje osjetljive, proizvode), na principu obostranog interesa (kako je i propisano članom 22. stav 3. Privremenog sporazuma, odnosno članom 37. stav 3. SSP‐a), pod uvje-tom da Evropska komisija osigura povećanje carinskih kvota za proi-zvode iz BiH (ribu, šećer i vino).

Igor Gavran, dipl. oec. n

Proces pregovora o zaključe-nju Dodatnog protokola na Privremeni sporazum o trgovi-

ni i trgovinskim pitanjima, odnosno Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, a povodom pristu-panja Republike Hrvatske Evropskoj uniji, pretvorio se u „odbranu“ Bosne i Hercegovine od nerealnih, neopravda-nih i izrazito štetnih zahtjeva Evropske komisije čije bi prihvaćanje značilo svo-jevrsno „ekonomsko samoubistvo“ i di-rektnu „izdaju“ interesa njene privrede.

Pregovarački tim Bosne i Hercegovine nije odstupao s pozicije zaštite eko-nomskih interesa Bosne i Hercegovine utvrđenih pregovaračkom platformom, koja sadrži i stavove Vanjskotrgovinske komore BiH, koja kontinuirano podrža-va ove aktivnosti. Zbog jačine pritisaka i važnosti pozitivnog ishoda pregovora, korisno je ukazati na neke od ključnih argumenata Bosne i Hercegovine za ne-prihvaćanje zahtjeva Evropske komisije u ovom slučaju:

• Izraz „tradicionalna trgovina“ ne

postoji u Privremenom sporazumu o trgovini i trgovinskim pitanjima (u daljnjem tekstu: Privremeni spora-zum), odnosno SSP-u, između Bosne i Hercegovine i Evropske unije

Izraz „tradicionalna trgovina“ ili „tradicionalni trgovinski tokovi“ se vrlo često spominju u nastupu delegacije Evropske komisije kako u samom pro-cesu pregovora tako i drugim poprat-nim ili vezanim aktivnostima. Evropska komisija dodatne ustupke (koncesije) od strane Bosne i Hercegovine radi pri-stupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji smatra „tehničkim prilagođava-njem“ Sporazuma radi „očuvanja tradi-cionalne trgovine“.

Ovakav pristup apsolutno je neute-meljen iz najmanje dva razloga: 1) po-

treba „očuvanja tradicionalne trgovine“ se nigdje ne spominje u Privremenom sporazumu pa time takva vrsta obaveze de iure ne postoji i 2) ukoliko bi takva obaveza u formi prezentiranoj od stra-ne Evropske unije i postojala, onda bi to podrazumijevalo očuvanje tradici-onalne trgovine u oba smjera (za robe porijeklom iz Bosne i Hercegovine na tržištu Hrvatske/EU na isti način kako se to traži od BiH), što Evropska komi-sija (do sada) odbija.

• De facto i de iure nije moguće odr-žati status quo, iako Evropska komi-sija uporno tvrdi da je njezin zahtjev upravo na to usmjeren

Pored promjena carinskog tretmana određenih proizvoda, ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju mijenjaju se mnoge druge okolnosti, što opet ukazuje na nemogućnost održavanja statusa quo. Npr., Hrvatska će kao članica imati pri-stup fondovima za podršku u poljopri-vredi (koje prije toga nije imala) čime će konkurentnost njihove proizvodnje biti daleko veća od postojeće, a neuspo-redivo veća od konkurentnosti bh. pro-izvodnje. Dodatno, određene povlastice koje bosanskohercegovački proizvodi mogu koristiti na tržištu Evropske unije proizilaze iz režima Autonomnih trgo-vinskih mjera, koje Unija unilateralno i periodično obnavlja, te bi održavanje postojećeg stanja zahtijevalo „fiksira-nje“ više elemenata trgovine a ne samo tradicionalnih količina.

• Proces pregovora se ne može sma-trati „tehničkim prilagođavanjem“

U prilog ovakvom stavu idu najma-nje dvije činjenice: 1) korekcije tehnič-kog karaktera ne zahtijevaju pregova-račke timove sa odobrenim mandatima, a u ovom slučaju i Bosna i Hercegovina i Evropska komisija imaju i jedno i dru-go i 2) promjena stanja unutar među-

narodnog ugovora na način promjene ugovorenih carinskih povlastica je sve osim tehničkog prilagođavanja.

• Privremeni sporazum (SSP) i CEFTA 2006 su dva potpuno odvojena međunarodna akta sa aspekta Bosne i Hercegovine

Činjenica da članica jednog napu-šta isti radi priključenja drugom ne predstavlja pravnu obavezu za Bosnu i Hercegovinu. U članu 51. stav 2. CEFTA 2006 je ugovoreno: „Strane su saglasne da će se, u slučaju da bilo koja Strana kandidat postane članicom Evropske uni-je, ta Strana povući iz ovog Sporazuma. Povlačenje će se desiti najkasnije dan prije nego što članstvo postane efektivno i bez bilo kakvih kompenzacija drugim Stranama zbog promijenjenih uvjeta trgovine.“

Dakle, ulaskom neke članice CEFTA 2006 u EU može doći do promjene uvje-ta trgovine ali se one koje ostaju odriču prava na kompenzaciju. S druge strane, one koje ostaju u Sporazumu također nemaju obavezu kompenzacije članice koja dobrovoljno i samostalno napušta Sporazum. Tim više je neutemeljeno insistiranje Evropske komisije na „oču-vanju tradicionalne trgovine“ koja je za-pravo i nastala zahvaljujući odredbama sporazuma koji Hrvatska dobrovoljno napušta!

• Nije moguće niti realno praviti paralelu sa prethodnim krugovima proširenja

Ovo je prvi krug proširenja Evropske unije od kada postoji CEFTA 2006 i sa ovakvim stepenom međusobne libe-ralizacije trgovine u poljoprivrednim proizvodima. U tom smislu nije moguće povlačiti paralele sa prethodnim proši-renjima. Dodatno, razlika ugovorenih režima Bosne i Hercegovine za trgovinu poljoprivrednim proizvodima (0% za

Ključni argumenti za neprihvaćanje zahtjeva Evropske komisije za zadržavanje i širenje povlastica iz CEFTA 2006 za proizvode iz Republike Hrvatske i cijele Evropske unije

ANALIZA

12 INFOKOM – broj 56 – juni/lipanj 2013. INFOKOM – broj 56 – juni/lipanj 2013.


Od ukupne vrijednosti izvrše-nih radova u prvom kvartalu 2013. godine 22,7 miliona KM

ili 81,01% se odnosi na objekte nisko-gradnje a 5,3 miliona KM ili 18,99% na objekte visokogradnje. Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u inostran-stvu u prvom kvartalu 2013. godine 60,7% je ostvareno u zemljama Afrike, 38,3% u zemljama Evrope i 1,0% u ze-mljama Azije. Najveća vrijednost izvrše-nih radova ostvarena je u Etiopiji - 5,67, zatim Keniji - 5,03 te Slovačkoj - 2,8 mi-liona KM.

U četvrtom kvartalu 2012. godine na radovima u inostranstvu bilo je an-gažovano ukupno 889 radnika, od čega 45 rukovodioca i administrativnog oso-blja i 406 radnika iz naše zemlje. Za ovaj angažman radnika utrošeno je 112.253 sata rada ili 30,9% manje nego u prvom kvartalu 2012. godine.

Dakle, u prvom kvartalu 2013. godi-ne kod vrijednost novih narudžbi zabi-lježen je pad od 3,8% a kod vrijednosti izvršenih radova preduzeća iz BiH u inostranstvu zabilježen je blag rast od 1,4 %. Zabilježen je i pad broja zapo-slenih i pad izvršenih efektivnih sati rada. Rast vrijednosti izvršenih radova zabilježen je u oblasti niskogradnje, dok

visokogradnja bilježi pad vrijednosti iz-vršenih radova.

Prema podacima Zavoda za statisti-ku FBiH, u građevinarstvu FBiH vri-jednosti izvršenih građevinskih radova u martu 2013. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine veća je za 21,3 %, dok je u odnosu na prosjek prethod-ne godine manja za 21,7 %. U periodu januar – mart 2013. godine vrijednost ukupno izvršenih građevinskih radova iznosila je 140.029.000 KM, što je za 21,3% više u odnosu na isti period 2012. godine. To je 51,1% vrijednosti uku-pno ugovorenih radova za realizaciju u 2013. godini. Od te vrijednosti izvrše-nih radova 38,7% se odnosi na objek-te visokogradnje, a 61,3% na objekte niskogradnje.

Na realizaciji ovih poslova na gradi-lištima je u martu 2013. godine bilo an-gažovano 8.150 radnika, od čega 42,6% na objektima visokogradnje a 57,4% na objektima niskogradnje. U strukturi odrađenih sati rada na gradilištima u martu 2013. godine 51,1% odnosi se na sate rada na novoizgrađenim objektima, a 48,9% na sate rada na rekonstruk-cijama. Kod novoizgrađenih objekata 29,5% se odnosi na sate rada u visoko-gradnji, a 21,6% u niskogradnji. Dakle,

na području Federacije BiH je u prva tri mjeseca 2013. godine zabilježen porast aktivnosti građevinarstva u odnosu na isti period prethodne godine od 10,1 %.

Prema podacima Republičkog zavo-da za statistiku RS-a, iz saopštenja broj 112/13 od 7.5.2013. godine vrijednosti izvršenih građevinskih radova na po-dručju RS-a u martu 2013. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine manja je za 28,6 %, u odnosu na prosjek prethodne godine manja je za 48,8 %, dok je za prva tri mjeseca 2013. godine u odnosu na isti period 2012. godine vri-jednost ukupno izvršenih građevinskih radova bila manja za 15,8 %.

Broj radnika angažovanih na gradili-štima u martu 2013. godine u odnosu na februar veći je za 11,3 %, u odnosu na mart 2012. godine manji je za 9,6 %, a za prva tri mjeseca 2013. godine u odnosu na prva tri mjeseca prethodne godine veći je za 1,2 %.

Izvršeni efektivni satovi rada u martu 2013. godine u odnosu na prosjek pret-hodne godine bili su manji za 14,1 %, u odnosu na prethodni mjesec veći su za 21,8 %, u odnosu na mart prethodne go-dine manji za 19,2 %, dok su za prva tri mjeseca 2013. godine u odnosu na isti period prethodne godine veći za 0,4 %.

Dakle, iz iznesenih podataka eviden-tno je da je u prva tri mjeseca tekuće godine došlo do porasta građevinske aktivnosti na području Federacije BiH i nastavka pada građevinske aktivno-sti na području RS-a. Rast građevinske aktivnosti na području Federacije BiH dolazi kao rezultat veće aktivnosti gra-đevinarstva FBiH na izgradnji Koridora Vc i povećanim rekonstrukcijama putne infrastrukture na području Federacije BiH.

Stambena izgradnja u BiH u prva tri mjeseca 2013. godine

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2012. godini u BiH je završeno 2.976 stanova i u odnosu na 2011. godi-nu kada je završeno 2.755 stanova, što je 8,0% više izgrađenih stanova. Kada je u pitanju površina tih stanova, ona u 2012. godini iznosi 150.219 m² ili 1,3 % više u odnosu na isti period 2011. godine. Dakle, u 2012. godini broj završenih sta-nova je veći 8,0 %, s tim da je površina završenih stanova 1,3% veća u odnosu na prosjek prethodne godine.

Istovremeno, u 2012. godini u BiH je ostalo nezavršeno 3.279 stana ili 7,3% manje nego u istom periodu prethodne godine.

Dakle, evidentno je da je u BiH u 2012. godini u odnosu na isti period 2011. godine završeno 2.976 stanova, što je 8,0% više stanova, čija je ukupna po-vršina 150.219 m2, što je 1,3% viša po-

vršina, a da je ostalo nezavršeno 3.279 stanova ili da je ostalo 7,3% manje neza-vršenih stanova.

Treba napomenuti da je u periodu ja-nuar – mart 2013. godine, od ukupnog broja završenih stanova, njihove povr-šine i broja nezavršenih stanova u BiH, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u Federaciji BiH završeno 168 stanova, ukupne površine 9.715 m2, a da je ostalo nezavršeno 1.564 stana. Prema tim podacima, u Federaciji BiH broj za-vršenih stanova u prva tri mjeseca 2013. godine je u porastu za 86,6 %, dok je ukupna površina tih stanova porasla za 96,0 %. Istovremeno, broj nezavršenih stanova u prva tri mjeseca 2013. godine smanjen je za 31,0 %.

Na osnovu indeksa broja izgrađenih stanova i površine izgrađenih stanova, kao i prosječne površine izgrađenih sta-nova, može se zaključiti da je u 2012. go-dini u BiH prisutan rast i broja i ukupne površine novoizgrađenih stanova, ali da je prisutno smanjenje broja nezavršenih stanova u odnosu na isti period pret-hodne godine. Ostaje da se vidi da li će rast broja završenih stanova završenih stanova, pozitivno ili negativno uticati na prodaju stanova na tržištu BiH. Jer u posljednje vrijeme potražnja za stano-vima bilježi negativan trend i daleko je veća potražnja za manjim, nego za sta-novima veće površine.

Posmatrano u cjelini, građevinarstvo i u BiH i u oba entiteta je u 2012. go-dine ostvarilo pad vrijednosti izvršenih

radova. Značajan rast je zabilježen u oblasti izgradnje objekata niskogradnje, prvenstveno zahvaljujući povećanom obimu radova na održavanju postojeće putne infrastrukture i novoj izgradnji na Koridoru Vc kroz Federaciju BiH i izgradnji autoputa na dijelu Doboj - Prnjavor, dok izgradnja objekata viso-kogradnje bilježi značajan pad, posebno u izgradnji poslovnih objekata i održa-vanju zgrada, ali i rast broja završenih a pad broja nezavršenih stanova.

Građevinski radovi u inostranstvu u prva tri mjeseca 2013. godine

Prema podacima Agencije za statisti-ku BiH, vrijednost novih narudžbi u inostranstvu u III kvartalu 2012. godi-ne preduzeća iz BiH iznosila je 13,58 miliona KM ili 74,8% manje nego u trećem kvartalu prethodne godine. Istovremeno, vrijednost izvršenih ra-dova u trećem kvartalu iznosila je 32,22 miliona KM ili 15,1% više u odnosu na treći kvartal prethodne godine.

Prema podacima iz istog izvora, vri-jednost novih narudžbi preduzeća iz BiH u inostranstvu za prvih devet mje-seci 2012. godine iznosila je 84,46 mili-ona KM ili 18,6% više nego u istom pe-riodu prethodne godine. Istovremeno, vrijednost izvršenih radova iznosila je 94,75 miliona KM ili 31,6% više nego u istom periodu prethodne godine. Od ukupne vrijednosti izvršenih radova za

Aktivnost građevinarstva Bosne i HercegovinePrema podacima Agencije za statistiku BiH, vrijednost novih narudžbi preduzeća iz Bosne i Hercegovine u inostranstvu u prvom kvartalu 2013. godine iznosila je 51,8 miliona KM ili 3,8% manje nego u prvom kvartalu prethodne godine. Istovremeno, vrijednost izvršenih radova u prvom kvartalu iznosila je 28,04 miliona KM ili 1,4% više u odnosu na prvi kvartal prethodne godine.

BH PRIVREDA


Direktive Novog pristupa propi-suju esencijalne zahtjeve koji moraju zadovoljiti određene

grupe industrijskih proizvoda kako bi se mogli plasirati na tržište Evropske unije. Većina ovih direktiva zahtijeva postav-ljanje CE znaka na proizvode. CE znak je «pasoš» za proizvod koji se želi pla-sirati na tržište Evropske unije. On nije znak kvaliteta već garancija da je proi-zvod siguran po ljude i okolinu ukoliko se koristi na za to propisani način.

Jedna od direktiva koja zahtijeva postavljanje CE znaka na proizvode je Direktiva o građevinskim proizvodima 89/106/EEC koja se odnosi na širok spektar građevinskih proizvoda poput vrata, prozora, podnih obloga, cementa, gipsa, crijepa, cigle, toplotne izolacije i sl.

Uredba (EU) 305/2011 Evropskog parlamenta i Vijeća od 9. marta 2011. godine uspostavlja harmonizirane uv-jete za plasman građevinskih proizvo-da i poništava Direktivu 89/106/EEC o građevinskim proizvodima. Prijelazni period od 2 godine ističe 1. jula 2013. godine i predmetna Uredba počinje da se primjenjuje od ovog datuma.

Ova Uredba kao ključni koncept ima tzv. Deklaraciju o radnim karakteristi-kama („Declaration of Performance“- DoP) i omogućava „ravnomjernu“ pri-mjenu u Evropskoj uniji te predstavlja u cijelosti obavezujući zakonski akt s obzirom da je u pitanju uredba, a ne direktiva.

DoP je obavezan za sve građevinske proizvode koji su pokriveni harmonizi-ranim standardima (hEN) ili su u skla-du sa Evropskim tehničkim ocjenjiva-njem (European Technical Assessment - ETA).

Ovaj dokument sadrži: – Informaciju o načinu korištenja

proizvoda koji je propisao proizvođač i – Listu esencijalnih karakteristika

koje se odnose na deklariranu upotrebu proizvoda u relevantnoj harmoniziranoj tehničkoj specifikaciji

CE označavanje je obavezno kada je DoP sačinjen i predstavlja jedino ozna-čavanje koje se tiče esencijalnih karak-teristika proizvoda. Niti jedno drugo označavanje se ne može odnositi na esencijalne karakteristike proizvoda.

Evropsko tehničko ocjenjivanje (European Technical Assessment - ETA) promovira koncept ocjenjivanja umjesto odobravanja i definira principe kada se ova vrsta ocjenjivanja provodi sa namjerom da se dobije Dokument o tehničkom ocjenjivanju (Technical Assessment Document) koji je neopho-dan da se sačini spomenuta Deklaracija o radnim karakteristikama i postavi CE znak na proizvod/e. Ovaj način postav-ljanja CE znaka je moguć i dobrovoljan za proizvode koji nisu pokriveni harmo-niziranim standardima. Uredba pojed-nostavljuje procedure kako bi se izbje-gla suvišna ispitivanja odnosno koristile pojednostavljene procedure za mikro preduzeća i poje-dinačno proizve-dene proizvode.

Postavljanjem CE znaka na proi-zvode proizvođači potvrđuju da oni preuzimaju odgo-vornost za uskla-đenost proizvoda sa deklariranim radnim karakteri-stikama, kao i sa

svim primjenjivim zahtjevima navede-nim u Uredbi 305/2011.

Različiti načini do EU tržištaUlazak Hrvatske u Evropsku uni-

ju 1.7.2013. godine će imati utjecaj na proizvođače građevinskih proizvoda iz Bosne i Hercegovine koji su izvozili proizvode u države regiona, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru i nisu morali postav-ljati CE znak na proizvode. Od datuma ulaska Hrvatske u EU, za sve građe-vinske proizvode iz područja primjene ove Uredbe bit će obavezno da ima-ju postavljen CE znak ukoliko se žele plasirati na tržište Hrvatske, odnosno Evropske unije.

Proizvođači građevinskih proizvo-da koji su izvozili u EU u skladu sa Direktivom o građevinskim proizvo-dima, koja prestaje da važi, morat će od 1.7.2013. godine izvoziti proizvode sa CE oznakom u skladu sa Uredbom 305/2011.

Tekst EU Uredbe 305/2011 o uvjeti-ma za plasman građevinskih proizvoda na tržište Evropske unije možete prona-ći na www.komorabih.ba.

mr. Senad Hromić n

prvih devet mjeseci tekuće godine 73,94 miliona KM ili 78% se odnosi na objek-te niskogradnje a ostalih 22% se odnosi na objekte visokogradnje.

Od ukupne vrijednosti izvršenih ra-dova u inostranstvu za prvih devet mje-seci 2012. godine 50,8% je ostvareno u zemljama Evrope, 43,3% u zemljama Afrike i 5,9% u zemljama Azije. Najveća vrijednost izvršenih radova ostvarena je u Etiopiji - 18,8, zatim Crnoj Gori - 17,0 te Keniji - 13,5 miliona KM.

U trećem kvartalu 2012. godine na radovima u inostranstvu bilo je anga-žovano 1.043 radnika, od čega 46 ru-kovodioca i administrativnog osoblja i 511 radnika iz naše zemlje. Za ovaj angažman radnika utrošeno je 171.180 sati ili 42,9% manje nego u prvih devet mjeseci prethodne godine.

Dakle, u prvih devet mjeseci 2012. godine, vrijednost izvršenih radova

preduzeća iz BiH bilježi značajan rast, posebno u oblasti niskogradnje, dok vi-sokogradnje bilježi značajan pad vrijed-nosti izvršenih radova.

Prema podacima Federalnog zavo-da za statistiku, vrijednost ugovorenih radova preduzeća iz Federacije BiH na građevinskim objektima u inostranstvu u prva tri mjeseca 2013. godine zabilje-žen je pad vrijednosti ugovorenih rado-va i rast vrijednosti izvršenih radova. Pad vrijednosti izvršenih radova u ino-stranstvu bilježi oblast visokogradnje, dok niskogradnja bilježi rast vrijednosti izvršenih radova.

Vrijednost ugovorenih radova gra-đevinskih u inostranstvu u prva tri mjeseca 2013. godine firmi sa područ-ja Federacije BiH manja je za 7,2 %.

Istovremeno, vrijednost izvršenih ra-dova građevinskih firmi sa područja Federacije BiH u inostranstvu u prva tri mjeseca 2013. godine u odnosu na isti period prethodne godine veća je za 13,9 %, a to predstavlja 9,2% realizacije vri-jednost ugovorenih radova za prva tri mjeseca 2013. godine.

Od ukupne vrijednosti izvršenih ra-dova u prva tri mjeseca 2013. godine 18,5 % ili 16,7% manje u odnosu na isti period prethodne godine se odnosi na objekte visokogradnje, a 81,5 % ili 4,8% više u odnosu na isti period prethod-ne godine se odnosi na objekte nisko-gradnje. Posmatrano po kontinentima, 69,0% izvršenih radova preduzeća iz Federacije BiH u inostranstvu je realizo-vano u zemljama Afrike, 29,1% zemlja-ma Evrope i 1,9% u zemljama Azije. Po zemljama, najveća vrijednost izvršenih radova realizovana je u Libiji (4,76 mi-

liona US$), Etiopiji (3,82 miliona US$), Keniji (3,39 miliona US$) i Slovačkoj (1,89 miliona US$).

Na realizaciji građevinskih poslova u inostranstvu u prva tri mjeseca 2013. godine firmi iz Federacije BiH bilo je angažovano prosječno ukupno 798 rad-nika, od čega su 369 radnici na gradi-lištu, na čiji je rad utrošeno 66.819 sati rada.

Prema podacima Republičkog za-voda za statistiku RS-a, indeks vrijed-nost izvršenih građevinskih radova u inostranstvu preduzeća iz RS-a u prva tri mjeseca 2013. godine u odnosu na prethodno tromjesečje manja je za 85,4 %, u prva tri mjeseca 2013. godine u od-nosu na prosječnu vrijednost izvršenih radova u 2012. godini manja je za 89,5

%, a u prvom tromjesečju 2013. godine u odnosu isti period prethodne godine manja za 80,3 %. Pri tom, drastičan pad je zabilježen u oblasti niskogradnje, dok je u oblasti visokogradnje zabilježen da-leko niži pad.

Prosječan broj radnika na gradilišti-ma na ovim poslovima u inostranstvu u prvom tromjesečju 2013. godine u odnosu na isti period prethodne godi-ne bio je manji za 46,8 %, u odnosu na četvrto tromjesečje prethodne godine manji za 41,1 %, dok je u odnosu na prosječan broj radnika u 2012. godini manji za 43,3 %.

Ukupno izvršeni efektivni sati rada radnika iz RS-a na ovim poslovima u prvom tromjesečju 2013. godine u od-nosu na isti period prethodne godine manji su za 43,6 %, u odnosu na četvrto tromjesečje prethodne godine manji su za 53,1 %, dok su u prvom tromjeseč-ju 2013. godine u odnosu na prosječno izvršene sate rada u 2012. godini manji za 50,2 %.

Dakle, kod vrijednost izvršenih gra-đevinskih radova u inostranstvu pre-duzeća iz RS-a u prvom tromjesečju 2013. godine zabilježen je drastičan pad, posebno u oblasti niskogradnje. Istovremeno, zabilježen je značajan pad broja angažovanih radnika i izvršeni efektivni sati rada radnika na gradilišti-ma preduzeća iz RS-a u inostranstvu.

Prema podacima Agencije za statisti-ku BiH, u prvih devet mjeseci 2012. go-dine vrijednost novih narudžbi predu-zeća iz BiH u inostranstvu bilježi rast od 18,6 %, dok vrijednost izvršenih radova bilježi rast od 31,6 %. Posmatrano po entitetima, kod Federacije BiH vrijed-nost novih narudžbi manja je za 14,5% a vrijednost realizacije veća za 35,2 %, dok je u RS-u vrijednost realizacije u inostranstvu veća je za 89,5 %. Najveći procenat realizacije od poslova u ino-stranstvu odnosi se na oblast niskograd-nje, a manji dio na oblast visokogradnje.

Za sada nema informacija preduzeća iz BiH o novim ugovaranjima ili pouz-danim izgledima za dobivanje novih poslova u inostranstvu. Obzirom na sta-tističke pokazatelje i ubrzanu realizaciju ranije ugovorenih poslova, u narednoj godini mogao bi se očekivati blag pad aktivnosti preduzeća iz BiH na izvođe-nju građevinskih radova u inostranstvu.

Džemal Kalajdžisalihović n

Nova uredba EU o uvjetima za plasman građevinskih proizvoda na tržište EU

CE znak je «pasoš» za proizvod koji se želi plasirati na tržište Evropske unije. On nije znak kvaliteta već garancija da je proizvod siguran po ljude i okolinu ukoliko se koristi na za to propisani način.


Velika recesija i surovo tržište samo su dio izazova koji stoje pred ovom industrijom. Mnogo

veći izazov predstavlja stasavanje novog profila transportnih kompanija sa sa-vremenim pristupom menadžmenta i primjenom novih tehnologija i vještina menadžera-logističara, suočenih sa izu-zetno zahtjevnim i sve složenijim krite-rijumima i standardima globalno-lokal-nog transportnog tržišta, te prelazak sa klasičnog načina razmišljanja i prolazak kroz neophodne reforme i promjene pristupa menadžmenta željezničkih bh. kompanija.Stoga je zadatak koji se postavlja pred menadžere, arhitekte transporta i logističare kontinuirano praćenje savremenih tokova, usvajanje i primjena novih vještina kao preduslov za opstanak na zahtjevnom i iz dana u dan sve zahtjevnijem transportnom tržištu.

Proces koji uveliko traje proteklih 15 godina je za svaku pohvalu i pokazuje potpunu koordinaciju koju su resorna ministarstva saobraćaja i veza učinila u saradnji sa regulatorom. Jednom riječ-ju, sve preuzete obaveze su u završnoj fazi ili su regulisane potrebnim aktima. Dakle, odgovor na gorenavedeno pita-nje je jednostavan - nema prepreka da se drugi željeznički operateri pojave i na bh. tržištu. Danas, njihovo prisu-stvo je posredstvom logističkih provaj-dera realno i svakodnevno će biti sve izraženije. Evropska revitalizacija že-ljeznica podrazumijeva uvođenje kon-kurencije između samih željezničkih kompanija. Dolazak novih željezničkih preduzeća bi mogao da pomogne da se osnaži konkurencija u ovom sektoru, što treba da prate mjere za podsticanje

restrukturiranja kompanija, uzimajući u obzir socijalne aspekte i uslove rada. Restrukturiranje željezničkih operatera u BiH je neminovnost.

Svjedoci smo svakodnevnih promje-na u preraspodjeli kvaliteta i kvantite-ta transportnih usluga i samog tržišta. Promjene zahtijevaju svestraniji pristup kako pojedinca tako i cjelokupnog tima željezničkih kompanija u BiH radi osva-janja ili gubitka, odnosno opstanka u raspodjeli tržišta usluga. Evropska unija posredstvom svojih mehanizama, direk-tiva, preporuka i mišljenja zaokružuje proces regulativa koje ograničavaju ili umanjuju mogućnost improvizacije na transportnom tržištu. U našem objek-tivu često na pogrešan način tumači-mo pojedina poglavlja i odredbe me-đunarodnih preporuka. Naprosto, one su plod kompromisa, nauke, interesa i težnje ka uređenju tržišta. Vječita dile-ma i otpor se javlja na relaciji “moram’’

i ‘’trebam”. Ako je lakše za shvatiti, “pra-vila igre” se moraju poštovati. Nažalost, nemamo čarobni štapić, ali zato imamo namjeru da zajednički kreiramo ambi-jent poslovanja. Nismo u mogućnosti potvrditi da li imamo promjenu na po-lju novih oblika strateškog povezivanja, stvaranja novih usluga u okviru želje-zničkih operatera u BiH. Trenutno sta-nje zahtjeva trajnu promjenu filozofije poslovanja bh. željezničkih operatera. To podrazumijeva kvalitetu rada i eli-minaciju starih navika koje su zalutale na tržište usluga. Nije realno očekivati da će „neko“ i „nekim čudom“ pomagati operatere, a najmanje da će „neko“ ima-ginaran realno sagledati stanje i ići u su-sret promjenama, jer opasnost „slijepog kolosijeka“ je prisutna. Zato je obaveza menadžmenta da prati nove promjene, dešavanja, predviđa, procjenjuje i na kraju odlučuje.

Pojava novih prevoznika izazov je za

Željeznički operateri u BiH pred novim izazovima –

svijet se mijenja!Da bismo odgovorili na pitanje da li je moguće da na bh. željezničkom tržištu posluju privatni željeznički operateri moramo razmisliti o bh. željezničkim operaterima i uopšteno o bh. transportnoj industriji danas.

mnogo veće operatere. Što prije shvati-mo sljedeće primjere, biće lakše krenuti ka restrukturiranju operatera i samog željezničkog sistema. Tako danas BASF, njemački hemijski gigant, postaje prvi veliki prevoznik tereta željeznicom i pridružuje se tradicionalnim kompani-jama preko `Rail4Chem`, zajedničkog preduzeća koje je pokrenuo zajedno sa Bertschi AG, Hoyer GmbH i VTG-Lehnkering AG. Švedska grupa IKEA je nedavno osnovala posebnu kompa-niju za prevoz sopstvenih proizvoda. U ovom trenutku ona prevozi 18% svoje robe željeznicom. Rukovodstvo IKEA-e želi da podigne ovaj procenat na 40% do 2016. (što iznosi oko 500 vozova nedjelj-no). U tom kontekstu, IKEA planira da objavi poziv željezničkim kompanijama da ponude prevoz robe između njenih pogona – po najnižoj cijeni i uz najbolje garancije. Na dugi rok, IKEA bi iskori-stila priliku koja joj se nudi ovim otva-ranjem evropskog tržišta da postane ve-lika željeznička kompanija.

Teško se suočiti sa sopstvenim činje-nicama ali neophodno želimo li opsta-nak i razvoj.

Vozovi ne trče kako treba

Potrebno je trideset do četrdeset minuta da se zamjeni lokomotiva na teretnom vozu i da se provjeri ispravnost voza (zamjena lokomotive, popunjavanje li-stića o sastavu voza, provjera kočnica, promjena mašinovođe i posade, pregled voza, provjera kada su u pitanju opasne materije, provjera dokumenata, sastav-ljanje voza, olistavanje vagona, odjav-nica, provjera zadnjih svjetala). Sav taj posao je očigledno uzalud ako lokomo-tiva i posada nisu spremni na vrijeme.

Nedostatak informacija i loša razmjena informacija samo su neke o primjera nefunkcionisanja sistema, stvaranja do-datnih troškova.

U stručnim i polustručnim diskusi-jama govori se o budućnosti entitetskih željezničkih operatera. Da li je njihova budućnost teretni ili putnički saobraćaj? Da li bi državne, odnosno entitetske, vla-sti trebale razmotriti opciju da entitetski željeznički operateri budu privatizovani te da li da postoje strane kompanije koje su zainteresovane za kupovinu domaćih željezničkih operatera? Dileme su izra-žene i prisutne ukoliko nemamo stra-teške odgovore, sistemski pristup i jasne ciljeve. Uloga, značaj i razvoj logističkih sistema države, kao i strateško uprav-ljanje logistikom su dokazani elementi iole “ozbiljnih’’ privrednih-logističkih sistema zemalja okruženja, a posebno EU. Dok EU razmatra analize, postavlja ciljeve i razmješta resurse kako bi zado-voljila i ispunila očekivanja smanjenja logističkih troškova tržišta EU, naši se napori ogledaju u predstavljanju filozo-fije ”kod nas je nekad…”, “mi smo neka-da…”. Jednom riječju, ustaljeno oprav-danje i jadikovanje “nekad bilo…”.

Malo podsjećanja radi lakše kompa-racije, do 1990. godine ŽTP Sarajevo, kao članica ZJŽ, zajednica konfederal-nih željezničkih operatera SFRJ, godiš-nje je prevozila 25-30 miliona tona robe i 20 miliona putnika. Danas su želje-znički operateri u Bosni i Hercegovini dostigli oko 35% kapaciteta iz 1990. go-dine, pri čemu oko 5% već prevoze po-sredno inostrani operateri putem svojih provajdera u Bosni i Hercegovini.

Bitno je ne zaboraviti da je još 1970. godine oformljen OOUR Kontejneri Sarajevo te da smo „bili“ lideri u pro-

micanju ideje Integralnog transporta i razvoju kombinovanog transporta že-ljeznica-drum + KLAUS od vrata do vrata. Takođe, vrijedna pomena je i era u oblasti IT u BiH i dan ulaska BiH na evropsko i svjetsko transportno trži-šte, pri čemu je RIV SRBiH usvojilo i strateška dokumenta koja se vezuju za IT. Ali od istorije se ne živi i nemamo beneficije od ovog pristupa. Zato prvi cilj treba biti povratak na kapacitete iz devedesetih.

Na bazi analiza, promatranja, istraži-vanja i strateškog opredjeljenja u ovom dijelu Evrope, vrijeme je da podvučemo crtu i krenemo naprijed te definišemo problem rascjepkanosti logističkih i ne-povezanih sistema sa povećanjem logi-stičkih troškova kao realnog parametra privređivanja u Bosni i Hercegovini. Dokazano je da planski razvoj i uprav-ljanje logističkim sistemima utiču na rast, razvoj, zaposlenost i jačanje kon-kurentne pozicije privrede. U uslovima globalizacije, brzog rasta međunarodne trgovine, kao i uslovima dinamičkih pro-cesa pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, pojavljuju se nove potrebe za unapređenjem i razvojem društveno-ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine u svrhu njegovog prila-gođavanja i uključivanja u tokove me-đunarodnih standarda. Za ostvarivanje ovih potreba utvrđuju se ciljevi i zada-ci koji se, između ostalog, odnose i na restrukturiranje logističkih sistema u Bosni i Hercegovini, u skladu sa prin-cipima poslovne logistike koja u savre-menim okvirima omogućava da opti-mizira strukturu privrednih-logističkih sistema. Od ukupnih 802 km Koridora Vc, na Bosnu i Hercegovinu otpada 403 km, što pred nas postavlja opravda-nost opstanka i razvoja bh. željezničkih operatera.

U tom pogledu, u cilju jačanja uku-pnog privrednog ambijenta te efek-tivnosti privrednog sistema Bosne i Hercegovine, neophodno je harmo-nizovati i unaprijediti postojeće logi-stičke sisteme, uz primjenu savremnog koncepta poslovne logistike kao jednog od najvažnijih segmenata državnog pri-vrednog sistema.

Uporedni pokazatelji opredjelju-ju klijenta za određeni vid usluge i iz-bor vida transporta. Sve dok su cijena, usluga, vrijeme putovanja, troškovi, do-stupnost i drugi ograničavajući faktori opterećenje bh. željezničkih operatara, klijenti će birati drugi vid transporta. Sve dok je disperzija usluga na strani

ANALIZA


važnih pitanja za ovu oblast privrede. Skupština Udruženja, razmatrajući ak-tuelno stanje i problematiku u djelatno-sti međunarodnog i međuentitetskog cestovnog prijevoza putnika, uvažava-jući trenutno teško ekonomsko stanje i potrebu za poboljšanjem uvjeta rada preduzeća koja se bave međunarodnim i međuentitetskim cestovnim prijevozom putnika, utvrdila je određene aktivnosti i mjere koje je potrebno poduzeti, a koje se ogledaju u sljedećem:

– pokrenuti aktivnosti na smanjenju akciza i cestarina na pogonsko gorivo za prijevoznike koji se bave cestovnim prije-

vozom putnika, a koje se plaćaju u skladu sa Zakonom o akcizama,

– pokrenuti proceduru za donošenje novog zakona o međunarodnom i me-đuentitetskom cestovnom prijevozu koji treba da uvažava potrebe domaćih prije-voznika i bude usaglašen sa EU direkti-vama iz oblasti cestovnog prijevoza,

– pokrenuti proceduru za izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima i postup-ku izdavanja licenci i kvalifikacijskih kartica vozača za obavljanje međuna-rodnog cestovnog prijevoza kojim će se jasno definirati uvjeti i postupak licen-ciranja prijevoznika, a izdavanje licenci

za vozila i kvalifikacijskih kartica vozača usaglasiti sa pozitivnim zakonskim pro-pisima koji se primjenjuju u državama okruženja i Evropskoj zajednici,

– pokrenuti proceduru izmjena Pravilnika o načinu i postupku uskla-đivanja i registracije redova vožnje me-đunarodnog linijskog prijevoza putnika na način da se stav (3) člana 16. ovog Pravilnika briše,

– pokrenuti proceduru za prijenos javnih ovlaštenja usaglašavanja i registra-cije redova vožnje međunarodnih i me-đuentitetskih linija i izdavanja knjiga put-nih listova za međunarodni vanlinijski cestovni prijevoz putnika sa Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine na Vanjskotrgovinsku ko-moru Bosne i Hercegovine,

– pokrenuti procedure na izmjenama i dopunama zakona o cestama (putevi-ma) na način da se prijevoznicima koji se bave međunarodnim cestovnim prijevo-zom omogući povrat cestarine proporci-onalno prijeđenom putu u inostranstvu,

– onemogućiti uvođenje dodatnih posebnih poreza (akciza) na pogonsko gorivo kojima bi se finansirali drugi vi-dovi prijevoza (npr. željeznice u Bosni i Hercegovini),

– pojačati nadzor i kontrolu zakoni-tosti rada u cestovnom prijevozu u cilju suzbijanja ilegalnog prijevoza i nelegalne konkurencije te okončati postupke na ka-žnjavanju prekršilaca.

Ovi, kao i čitav niz ostalih zaključaka i inicijativa, upućeni su nadležnim dr-žavnim i entitetskim organima u formi prijedloga na koje se očekuju, makar, odgovori.

Zijad Sinanović n

drugih pružalaca usluga, klijenti će uslugu koristiti od njih. Ključno pitanje je prilagodljivost menadžmenta novim izazovima, stvaranje novih logističkih porvajde-ra, strateško povezivanje unutar i na ino tržištu. U ovim činjenicama leže odgovori na pitanje izbora. Ne manje važna odlika savremenih kretanja je intermodalnost koja je od suštinske važnosti za razvoj alternativa koje će moći da konkurišu drumskom saobraćaju. Prema tome, treba preduzeti akciju da se osigura potpunija in-tegracija onih vidova saobraćaja koji potencijalno nude velike prevozne kapacitete da budu karike u efikasno vođenom transportnom lancu koji će povezati poje-dinačne transportne usluge. Prioriteti moraju biti teh-nička usklađenost i interoperativnost sistema, naročito kontejnerskog. Za sad nemamo kontejnerski terminal, nemamo čak ni Zakon o intermodalnom transportu, a na anketna pitanja postavljena operaterima o pitanjima usluga i angažmana dobili smo negativne ocjene i sta-vove. Stoga je očigledno da je ovo pitanje nezaobilazno.

Nema potrebe da strani operateri kupuju naše želje-zničke kompanije dok se ne uradi restrukturiranje istih. Potrebno je učiniti iskorake u pravcu jačanja konku-rentnosti naših operatera. Jednostavno, konkurencija regulisana propisima u željezničkom prevozu – koja će početi kada međunarodni teretni vozovi počnu da saobraćaju na 50 000 km dugoj transevropskoj mre-ži pruga za teretni saobraćaj - je centralni preduslov za revitalizaciju željeznice, čiji dio mreže je i Bosna i Hercegovina. Primjere koje neće ponoviti je ulazak u Rumuniju. Nije bilo slavno. Zato će u BiH čekati po-godan momenat za strateško partnerstvo ili preuzi-manje tržišta uz minimalno ulaganje. Opravdan je zahtjev i potreban nam je odgovor o strategiji razvoja i osavremenjavanja željezničkih operatera u BiH, jer ukoliko ne učinimo pripreme, mogući scenarij je isku-stvo Slovenije, a ono nije optimistično za zaposlene u željeznicama. Infrastruktura će biti dostupna, ali nekim drugim operaterima.

Iluzorno je očekivati da ministarstva trebaju pre-uzeti rad željezničkih operatera. Cijenim da ljudi koji trenutno upravljaju korporacijom i operaterima imaju namjeru krenuti u revitalizaciju i kvalitetnije promjene u organizaciji kompanija, no vidjećemo. Problem je u suočavanju sa realnim problemima i odgovorima izme-đu „trebamo“, „moramo“ ili „hoćemo“!? Standard uslu-ga koje željeznice mogu da pruže privredi BiH mora se podići. Partnerstvo sa špediterima danas je u najvećem broju slučajeva znatno ispod onoga što industrija traži kada je riječ o tačnosti, pouzdanosti i brzini. Sa našom revitalizacijom, rekonstrukcijom ili blago rečeno refor-mom u željezničkom transportnom sistemu, organi-zacionim promjenama možemo očekivati opstanak i povratak na kolosijek iz 1990. godine željezničkih ope-ratera. Rješenje je jednostavno, ali nažalost i kompliko-vano, jer svijet se mijenja, a mi ipak u to ne vjerujemo. Vrijeme za početak je jučer, jer očigledno kasnimo sa restrukturiranjem bh. operatera.

SVIJET SE MIJENJA!

doc. dr Velibor Peulić, dipl.inž.sb n

Tradicionalni susreti međunarodnih prijevoznika u Bosni i Hercegovini predstavljaju događaj koji omo-gućava kako informiranje i demokratsku raspravu o

svim aktuelnim pitanjima u oblasti međunarodnog i me-đuentitetskog cestovnog prijevoza i modalitetima njegovog reguliranja na nivou Bosne i Hercegovine tako i direktno informiranje o najnovijim odlukama u međunarodnim okvirima koje imaju ogroman utjecaj na poslovanje među-narodnih prijevoznika.

U oblasti međunarodnog cestovnog prijevoza tereta najvažnije pitanje je, svakako, pitanje izmjene koeficijena-ta multilateralne kvote CEMT, o čemu se u svim država-ma članicama CEMT-a sa nestrpljenjem iščekivala odluka Radne grupe Međunarodnog transportnog foruma sa sje-dištem u Parizu (ITF).

Značaj ove odluke leži u činjenici da postojeći koefi-cijenti, obzirom na stanje voznog parka kako u Bosni i Hercegovini tako i u mnogim drugim državama, ne bi mo-gli osigurati čak ni identičan broj CEMT dozvola koliko su prijevoznici imali na raspolaganju u tekućoj godini. Prema ovoj odluci, u 2014. i 2015. godini za EURO 5 iznosit će umjesto 8 zapravo 10, zbog čega se broj CEMT dozvola, u odnosu na ovu godinu, u narednoj raspodjeli može poveća-ti za oko 250 dozvola. Istovremeno, prijevoznici ne moraju panično investirati u nabavku EURO 6 vozila, već takvoj aktivnosti mogu pristupiti planski. Istini za volju, niti pret-hodna niti nova odluka ne daje nikakvu šansu za osiguranje CEMT dozvola za vozila standardom manjim od EURO 5.

Tokom susreta prijevoznika u Banji Vrućici održa-na je i 7. skupština Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine na kojoj su doneseni zaključci o nekoliko

TRANSPORT

Aktuelna kretanja u međunarodnom cestovnom

prijevozuVanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom ko-munikacija i prometa Bosne i Hercegovine, organizirala je tradicionalne proljetne susre-te bh. međunarodnih cestovnih prijevoznika na temu „Aktuelna kretanja u međunarod-nom cestovnom prijevozu“. Susretima, koji su održani 20. i 21. aprila 2013. godine u ho-telu „Kardial“ Banja Vručica u Tesliću, prisu-stvovalo je oko 180 učesnika.

Novi multiplikatori bazne kvote CEMT

Multiplikatori CEMT kvote (april 2013.)

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

EURO 3 6 5 4 2 1

EURO 4 8 8 8 6 6

EURO 5 10 10 10 10 10

EURO 6 - - - 12 12


Da bi se logistička usluga mogla kvantifikovati na cjelokupnom logističkom lancu neophod-

no je izvršiti razgraničenje i razlaganje usluge na komponente i atribute koji se mogu što preciznije opisati i ocijeniti. Logistička usluga isporuke proizvoda u logističkom lancu najčešće je definisana atributima: vrijeme isporuke proizvo-da, spremnost za isporuku, pouzdanost isporuke, tačnost isporuke, učestalost isporuke, modaliteti porudžbine, mo-daliteti isporuke, fleksibilnost isporuke, informisanost, korektnost isporuke, rok upotrebe i dr.Ocjena kvaliteta logističke usluge od strane korisnika često je po-vezana sa nizom neizvjesnih, neodređe-nih, nejasnih i nerazgovjetnih veličina koje je numerički vrlo teško iskazati. Subjektivne ocjene pojedinih parame-tara logističke usluge razlikuju se od korisnika do korisnika. Tako, naprimjer, za jednog korisnika vrijeme isporuke proizvoda je “kratko”, dok je za drugog neprihvatljivo “dugačko”. Modeliranje kompleksnih procesa kao što su isporu-ka i plasman proizvoda nije moguće bez

primjene neke od tehnika i metoda koje uspješno opisuju neizvjesnost, neodre-đenost i nepreciznost.

Pri teorijskom i praktičnom rješa-vanju ove klase problema najčešće se koristi neka od heurističkih procedura, kao što su: tehnika simulacije, metode aproksimativnog rezonovanja itd. Da bi problem mogao da se riješi analitičko-simulacionom tehnikom neophodno je uvesti određene pretpostavke o raspo-djelama slučajnih veličina, gdje kom-binacija različitih neizvjesnosti koje se javljaju često dovodi do složenih raspo-djela vjerovatnoća. Simulaciona tehnika se vrlo uspješno koristi tamo gdje ima dovoljno podataka za statističku anali-zu i gdje se uslovi stalno ne mijenjaju pa ih je moguće stohastički opisati. Razvoj teorije fazi skupova i metoda aprok-simativnog rezonovanja omogućio je da se neizvjesni i neprecizni podaci mogu vrlo uspješno lingvistički iskazati. Imajući sve ovo u vidu, izabrana je teh-nika aproksimativnog rezonovanja kao pogodna za ocjenu kvaliteta logističke usluge.

Budući da logistika obuhvata sve ak-tivnosti preko kojih se odvija prostorna i vremenska transformacija robe, njene količine i strukture koje čine logističku determinantu cjelokupnog protoka robe koji je planiran, upravljan, realizovan i kontrolisan, sve aktivnosti treba me-đusobno uskladiti da bi se obezbjedio efikasan protok robe od mjesta otpreme do mjesta prijema. Isto tako, logistika čini sistem aktivnosti koje omogućavaju oblikovanje, projektovanje, usmjerava-nje, vođenje i regulisanje protoka robe (materijala i proizvoda), energije i in-formacija unutar i između sistema. Sa aspekta kretanja robe, logistika se može definisati kao skup svih djelatnosti kroz koje se u određenom sistemu vrši obli-kovanje, projektovanje, upravljanje i kontrola postupka na području mani-pulisanja, skladištenja i transporta robe.

Iako BiH prema ekonomskim rezul-tatima ne pripada globalnim akterima, zemlja se ne može izolovati od general-nih trendova kada je u pitanju intermo-dalnost, a koji vladaju na transportnom tržištu. Stoga će imati koristi od porasta kontejnerizacije i intermodalnosti u re-giji. Međunarodni kontejnerski saobra-ćaj spada u najdinamičnije ekonomske sektore tokom zadnjih godina. Između 1990. i 2006. godine trgovina kontejne-rizovanom robom u svijetu je porasla za oko 11% godišnje. To pokazuje veći porast nego u slučaju prevoza tereta i putnika avionom.

Cilj logističkog udruživanja je stva-ranje osnove za jedinstveno opsluživa-nje urbane sredine bazirano na koordi-

niranom radu i jedinstvenim propisima. Koncept podrazumijeva udruživanje gradskih službi koje pružaju usluge snabdijevanja, transporta i odvoženja (npr. dostavne službe, snabdijevanje vo-dom, odvoz otpada itd.) u jedan ili više saveza koji obavljaju niz funkcija neop-hodnih za nesmetano odvijanje života u gradu. Logističke platforme u obliku saveza učesnika i svih zainteresovanih za urbani teretni transport imaju zna-čajnu ulogu u koordinaciji i kooperaciji javnog i privatnog sektora.

Špedicije – savremeni logistički provajderi u Bosni i Hercegovini – mit ili stvarnost

Špediter postaje logističar onog momenta kada prihvata principe i ponaša se u duhu definicije da je logistika proces koji teži obezbjediti rukovodstvo i koordinaciju svih aktivnosti unutar snabdjevač-kog lanca od izvora do cilja; od proizvodnje, kroz distribu-cijske kanale do potrošača. Cilj logistike je stvaranje takmičarske prednosti kroz usporedno postiza-nje visokih stepena potro-šačkih usluga, optimalnih ulaganja i vrijednosti za novac.

Trenutno logistički si-stem – špedicija u Bosni i Hercegovini raspolaže sa 296 pravna subjekta koja su ispuni-la sve potrebne i dovoljne uslove za obavljanje poslova iz domena špedicija. Sistem pokazuje loše strane postojećeg sistema. Naime, 75% špedi-terskih kompanija rade sa minimalnim aktivnostima jedne špedicije. Carinska politika, a posebno nepisana praksa, predvodi politiku da su špedicije, u stvari, nosioci obaveza i garancija prema UINO-u, a to znači da se veći dio rada i angažmana menadžmenta špedicije tro-ši na pregovaranje i obezbjeđenje (ne)potrebnih carinskih garancija. Brzina i efikasnost carinskog sistema u procje-ni rizika i kontrole je svakako fenomen koji se vezuje za ovaj prostor, vjerovat-no od prvih poimanja ove djelatnosti. Špedicije nemaju razrađenu berzu tere-ta i transporta. Uglavnom, u 80% sluča-jeva poslovi špedicija se mogu opisati u jednosmjernom angažmanu obradom dokumenata, eventualno savjetničkom funkcijom. Tačno, činjenica je da ima-mo jedinstvene zakonske okvire ali ih sa

različitim „dioptrijama čitamo“, a i pri-mjenjujemo još uvijek deset različitih procedura na pet regionalnih punktova. Kapacitet špedicija nije dovoljno iskori-šten zbog nepostojanja trenda razmjene podataka, nedovoljne implementacije i rada kontrolnih organa, posebno iz se-gmenta uzorkovanja i kontrola. S tim u vezi, vjerovatno smo nepresušan izvor i poligon za istraživanje pojedinih tema, poput „Uticaj kontrolnih – inspek-torskih organa u funkciji usporavanja bh. izvoza“ ili „Otklanjanje izvoznih barijera na putu od proizvodnje do prve susjedne zemlje“. Osim toga, tu je i izuzetno nizak stepen angažmana drugih oblika saradnje, kooperacije te nepostojanje mape „hotela za palete“ i s k l a d i š n i h kapaciteta.

Svega 10% š p e d i c i j a raspolaže sa transportnim kapacitetima za mikro i makrodistribuciju te linij-skog zbirnog transporta tereta.

Loš kvalitet i produktivnost u špedi-terskom logističkome procesu u direk-tnoj su vezi sa:

– neodgovarajućim sistemom in-formacija - Analiza ukazuje na izuzet-no nizak stepen razvijenosti informa-cionog sistema u BiH. Pristupanje ICT UINO-u je misaona imenica, a revolu-cija koju očekuju u domenu logistike je pristup sistemu IT UINO.

– funkcionalnim ili organizacijskim ograničenjima u preduzeću - 64% špe-dicija je ostalo u organizacionoj formi preduzeća iz vremena osnovnog carin-skog posredovanja lanca JCI-UINO.

– nerazumijevanjem onoga što su kupci zaista željeli ili očekivali – Razumijevanje je karakteristika na koju klijent mora računati. Ponuda špedicija je u granicama minimuma osnovnih zadataka špedicije.

– malom ili nikakvom kontrolom aktivnosti izvan preduzeća - Procjena tržišta, prednosti i opasnosti, predviđa-nje promjena (EU je na granicama od 1.7.2013) te predviđanje novih zahtjeva su ispod očekivanja.

Preduzeća koja su uspjela u svojim nastojanjima za kvalitetom donijela su viziju i politiku kvaliteta, osposobila one koji su uključeni u proces, utvrdila ciljeve i donijela planove kako bi ostva-rila te ciljeve, profitabilnost i opstanak. Ove špedicije su spremne za realno vri-jeme za strateška partnerstva i veći udio u profitu logističkih lanaca. U Bosni i

Hercegovini nema dovoljno stručnja-ka novog profila logistikepa je za

pohvalu uvođenje smjera „teh-ničar logistike i špedicije“ u

srednjoškolsko obrazovanje. To je dobar znak da se nešto ipak mijenja u pozitivnom smjeru.

Logistički sistem drumskih transportnih operatera u Bosni i

HercegoviniDa bismo realizovali postav-

ljeni zahtjev i u cijelosti ostva-rili klijentovu potražnju, zaštitili

njegov i naš interes, potrebno je da ovladamo problemom. Kroz metodo-

logiju univerzalnih pitanja koju smo posredstvom ankete sproveli na terenu ispitali smo put ka spoznaji zahtjeva, razumijevanje tražnje, ocjene izvodlji-vosti i mišljenja optimizacije alternativ-nih rješenja . Odnosno, ispitali smo 100 transportnih kompanija koje predstav-ljaju kostur u međunarodnom drum-skom transportu.

Analiza sistema i sprovedena anketa donosi nam sljedeće zaključke:

– Drumski transportni operateri ispunjavaju 87% svih zahtjeva koji se propisuju EU direktivama o opremlje-nosti, kompetencijama i osposobljeno-sti. Vozni park u 88% zadovoljava sve EURO norme, što svrstava logistički si-stem u konkurentniji nivo transportnih operatera EU.

– Izuzetno visoke kamate i troškovi obrade zahtjeva za podršku kupovine

Suvremeni logistički servisi nosioci logističkih

usluga u Bosni i HercegoviniBosna i Hercegovina je složen logistički sistem prožet nizom prepreka, ograničenja i neprincipijelnih modela savremenog poslovanja. Izazov i pristup savremenog menadžmenta je da kroz primjenu savremenih principa logistike upravlja složenim logističkim sistemom u funkciji smanjenja logističkih troškova, a samim tim jačanja logističkih sistema u Bosni i Hercegovini.

ANALIZA


novih transportnih sredstva; nejasna politika naspram bankarskog sektora; velike dadžbine pri registraciji osnovnih sredstava.

– Dugotrajna zadržavanja unutar Bosne i Hercegovine.

– Nepovoljna poreska politika na-spram logističkog sistema; nepostojanje servisa na nacionalnom nivou berza tereta i transporta; nepostojanje orga-nizacije i jedinstvenog djelovanja asoci-jacije prevoznika u cilju zaštite interesa; politika viznih „olakšica“ onemogućava potpuno iskorišćenje kapaciteta; nepo-voljna odredba CEMT pravila o kori-šćenju dozvola i obaveze povratka u BiH nakon 3 vožnje; nedostatak bilateralnih dozvola i dozvola za treće zemlje; hete-rogenost voznog parka; neorganizovana servisna služba; veliki troškovi održava-nja; nepostojanje zaštitnih mjera sa as-pekta plaćanja prevoza…

– Transportna industrija nema sta-tus „izvozne grane“ iako učestvuje u 6,5% GDP-a. Neophodno je usvojiti strategiju podsticanja transporta kroz „umanjenje nameta“- cijene goriva, troškova registracija, ukidanja ekološ-kih taksi iako imamo savremeni euro vozni park.

– Inovativni i hrabri preduzetnici u Bosni i Hercegovini su stvorili snažnu transportnu industriju sopstvenim ula-ganjem i investicijama koje se vidljive u modernim voznim parkovima i prepo-znatljivi na EU transportnom tržištu.

– Vrijeme kada je za radno mjesto vozača motornog vozila bilo dovoljno da imate želju da budete vozač, savla-date osnovna pravila saobraćaja i vješti-nu upravljanja u optimalnim uslovima je daleka prošlost. Vozač u 21. vijeku je pilot drumskog transportnog sredstva, s tom razlikom što misiju uglavnom obavlja i realizuje sam. Jedina prednost koju naše transportne kompanije mogu

ponuditi na transportnom tržištu je kompetentan i nadasve vrhunski profe-sionalac vozač- pilot.

– Interes kompanije je da vozilo može da povjeri isključivo profesional-cu, lojalnom uposleniku, poznavaocu vještine i ekonomike vožnje, a ne ne-ukom i nestručnom licu. Transportne kompanije moraju mijenjati stav pre-ma ugovorenim obavezama. Moraju da se pomire sa činjenicom da biti samo jedna karika u logističkom lancu nije dovoljno za prosperitet i razvoj logisti-ke. Zato je potrebno raditi na jačanju sopstvenih kapaciteta, ljudskih resursa i intelektualnog kapitala.

– Prelazak sa klasičnog načina raz-mišljanja kod većine bh. prevoznika je u odmakloj fazi. Praćenje savremenih to-kova su neophodne smjernice za opsta-nak na zahtjevnom i iz dana u dan sve zahtjevnijem transportnom tržištu. Mi nemamo alternativu jer smo vezani za logistički sistem Evrope i učestvujemo u karikama logističkih lanaca. Za sad smo samo jedna od njih, ali želja nam je da ovladamo sa više karika lanca. U po-sljednje vrijeme filozofija „od vrata do vrata“ zamjenjuje se modelom ‹›od lo-gističkog centra do logističkog centra››.

– Koristeći se jednostavnim rječni-kom, Evropa je istakla da je krajnje vri-jeme da se urede pristupi transportnom tržištu te da zemlje koje se približavaju Uniji moraju to ispuniti. Ovo je bila glavna vodilja kreatora. Posmatrali su tri glavna uslova kroz dobru reputaci-ju, finansijsku i tehničku opremljenost, a profesionalne kompetencije su bile nezaobilazne. Profesionalne kompeten-cije, vodeći se tržišnim nadmetanjima, definisane su kroz prizmu oblasti koje osoba zadužena za vođenje transportne kompanije mora imati kao minimum znanja. Naravno, to je sublimat razli-čitih disciplina i osnovnih informacija

iz različitih modula poslovanja jednog predzuzeća. Otpor u zemljama realso-cijalističkog sistema je iskazan kroz nespremnost pojedinaca eksperata da se podvrgnu tržišnom poslovanju. Nije podobnost jedini preduslov za uspješno vođenje transportne kompanije nego, prije svega, kompetentnost. Zbog ovih predrasuda još uvijek je termin „pri-vatni prevoznik” u mislima kreatora transportne politike i pojedinih kon-trolnih organa nešto strano, nešto što je protiv „socijalističkog samoupravljanja”. Ovakav pristup je zabluda!

* * *Bosna i Hercegovina nije strateški

pozicionirana zemlja na nekom ne-premostivom i nezaobilaznom mjestu novog poretka u logistici. Istina je, ta-kođer, da nismo najmoćnija, kao što ni-smo ni najbrojnija asocijacija u evrop-skom, a još manje svjetskom aršinu. Svjetska tržišna utakmica nema mjesta za sentimentalnu raspravu, vodeći si pri tome ko su nam manji a ko veći prijate-lji. Naprosto, istina je niko za nama neće plakati ako nas ne bude na evropskom transportnom tržištu. Vjerujte da u ra-spravama nismo dobili nikakve naznake da se prijateljski i bratski treba pomoći bh. špediterima ili prevoznicima. Znači, red je da istini pogledamo u oči i u op-štoj ocjeni objektivno predstavimo kre-tanja na tržištu.

Prednost ulaska Hrvatske u EU: Hrvatska je dio EU. Ulaskom Hrvatske u EU sudbina hrvatskih špediretskih kompanija postaće vrlo neizvjesna. Pristupanje znači i ulazak u jedinstve-no područje šengenske zone pa postoji strah da će brojne špediterske kompani-je postati suvišne. Bez posla, procjenjuje se, moglo bi da ostane blizu tri hiljade ljudi. Naravno, za očekivati je da će se hrvatski špediteri okrenuti prema no-vom tržištu i promjeni vrsta usluge.

Gospodo, svijet se mijenja. Uspješan menadžer logističke kompanije se rodi, unapređuje svoje vještine i vrline, poštu-je pravila igre i donosi profit kompani-ji. Ne mogu svi biti uspješni menadžeri u logistici, kao što ni uspješan student nije garancija da će uspješno stvarati profit i donositi dobit svojoj kompaniji. Da, kompanijom može upravljati samo poduzetan i kompetentan menadžer. Uspjeh koji postiže predstavlja njegov domet, a zadovoljstvo klijenata je njego-va ocjena stručne osposobljenosti i rada.

doc. dr Velibor Peulić n

Osnovna djelatnost HOLDINA-e je trgovina naftom i naftnim prerađevina-ma. Tvrtka je registrirana i za trgovinu u najširem smislu pa je na svakoj od četrdesetak benzinskih stanica raspore-đenih u svim dijelovima Federacije BiH moguće dobiti proizvode široke potroš-nje gotovo svih bosanskohercegovačkih proizvođača.

HOLDINA trenutno zapošljava više od 450 djelatnika. Lidersku poziciju u trgovini naftnim derivatima dodatno je učvrstila početkom 2008. godine kada joj je pripojena InterINA d.o.o. Sarajevo, čime je povećan broj benzinskih stani-ca. Osim ovog, na rekonstruiranom i značajno proširenom skladištu INA-e u Podlugovima u blizini Sarajeva radi če-trdesetak zaposlenika, a njihov zadatak je omogućiti dobru opskrbu bh. tržišta naftom i naftnim prerađevinama putem veleprodaje. Kapacitet ovog trenutno najmodernijeg skladišta u jugoistočnoj Europi, koje se prostire na 83.000 m2 je 18 milijuna litara naftnih derivata, što u ovom trenutku u potpunosti omoguća-va urednu opskrbu vlastite maloprodaje i svih zainteresiranih kupaca u velepro-daji. Skladište je, naravno, u potpunosti informatizirano i to uvelike olakšava i pojednostavljuje proceduru preuzi-manja roba od strane kupaca. Izravna povezanost sa željeznicom omogućava

brži i sigurniji transport roba od rafi-nerija do spremnika koji se nalaze u okviru skladišta. Značajno je istaknuti da se u radu ovoga skladišta poštuju svi standardi sigurnosti i zaštite okoline. Želju da se što je moguće više približe potrebama kupaca i budu im na usluzi u HOLDINA-i iskazuju i na taj način što su organizirali kućnu dostavu ulja za lo-ženje na udaljenost od stotinu kilome-tara od skladišta Podlugovi.

Sa 45 benzinskih stanica na terito-riju Federacije BiH postignuta je dosta dobra pokrivenost svih većih grado-

va i prometnica prodajnim objektima. Ipak, u tijesnoj suradnji s MOL grupom HOLDINA istražuje tržište i planira proširiti svoju maloprodajnu mrežu.

Zahvaljujući izuzetnom zalaganju zaposlenih da, prije svega, nabave kva-litetnu robu, osiguraju širok asortiman proizvoda te da na prodajnim mjesti-ma stvore ozračje ugodno za kupca, HOLDINA s pravom može tvrditi da dostojno čuva i njeguje već odavno po dobru poznati INA-in brend.

HOLDINA d.o.o.INA je kroz različite oblike djelovanja na bh. tržištu prisutna već više od četrdeset godina. Pod imenom HOLDINA d.o.o. Sarajevo djeluje od 2000. godine. Od 2007. godine HOLDINA je članica MOL grupe, jednog od najrespektabilnijih naftnih konzorcija središnje i jugoistočne Europe.

PREDSTAVLJAMO


Poznati svjetski magazin National Geographic svrstao je prošle go-dine našu zemlju u vrh najboljih

avanturističkih destinacija, posebno preporučivši brdski biciklizam. Sarajevo Olympic Bike Park, kao novi turistički proizvod, zasigurno će oživjeti olim-pijske planine tokom ljetnih mjeseci. Mišljenje mnogih turista koji su posje-tili BiH je da su zadivljeni onim što su imali priliku vidjeti, ali isto tako i da na ino tržištu ima malo informacija o bh. turizmu i njegovoj ponudi. Odnosno, potrebno je poboljšati promidžbu turi-stičkih potencijala u BiH, imati dobro isplaniranu, isfinansiranu i provedenu promotivnu i marketinšku kampanju na ino tržištima.

Udruženje za turizam i ugostitelj-stvo Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je u tom smislu na zadnjoj Skupštini Udruženja, održanoj 23. maja 2013. godine, razmatralo aktuelnu pro-

blematiku u turističkoj privredi Bosne i Hercegovine. Na Skupštini je zaključeno da je potrebna izrada turističke karte i kalendara sajmova, pokretanje procedu-re za skraćivanja roka za dobijanje viza za ulazak u BiH i uvođenje općinskih tu-rističkih zajednica zbog nefunkcional-nosti kantonalnih i entitetskih turistič-kih organizacija. Također, neophodan je zajednički nastup turističke privrede BiH na stranim tržištima te smanjenje kamatnih stopa za različite tipove kre-dita komercijalnih banaka radi ulaganja i obnavljanja turističkih objekata. Osim toga, potrebno je i pokrenuti proceduru za usklađivanja bh. zakona sa pravilima EU, tj. tretiranje turizama kao izvoza.

Trenutno stanje u bh. turizmu

Član Skupštine Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Vanjskotrgovinske komo-re BiH dipl. oec. Luka Prkačin, direktor

hotela Sunce iz Neuma, s kojim smo razgovarali o aktuelnoj problematici u turizmu BiH i općini Neum povodom ulaska susjedne nam države Hrvatske u Evropsku uniju, mišljenja je da se nedo-voljno pažnje poklanja gospodarstvu, a naročito turizmu.

‘’Prema podacima Svjetskog eko-nomskog foruma, Bosna i Hercegovina u turizmu zauzima 90. mjesto u kon-kurenciji 140 zemalja cijelog svijeta, a u Europi je BiH na samom začelju liste. Od 42 države manje je konkurentan je-dino turizam Moldavije. Naša zemlja po pitanju turističke ponude značajno zao-staje za onim što nudi naše okruženje. Proračunska izdvajanja za turizam u BiH u postotcima su među najnižima u svijetu. A kako to nije prioritet u razvoj-noj strategiji BiH, onda se ne mogu oče-kivati ni posebni rezultati u ovoj gospo-darskoj grani BiH’’, kazao je Prkačin i dodao da je nesporno da turizam može

Bosna i Hercegovina treba da gradi imidž poželjne destinacije

Uzimajući u obzir ekonomska kretanja u zapadnoevropskim i zemljama regiona u 2012. godini, analize su pokazale da turisti zamjenjuju skupa putovanja i turističke destinacije sa onim pristupačnijim i bližim. Bosni i Hercegovini, u tom kontekstu, pruža se prilika da iskoristi svoju turističku ponudu u kojoj po vrlo prihvatljivim cijenama nudi: kulturno-historijski turizam, gradski turizam (city break), seoski turizam, turizam na otvorenom, zimske sportove i planinski turizam te banjski i wellness (zdravstveni) turizam, kao i poslovni/ konferencijski turizam.

zauzeti značajnije učešće u ukupnom BDP-u zemlje i time brže i efektivnije djelovati na ublažavanju krize u BiH.

‘’Da bi se postigli bolji rezultati u tu-rizmu kao gospodarskoj grani potrebno je da Vlada postane svjesna značaja koji turizam može imati na druge gospo-darske grane te uloži dodatni napor u izdvajanju sredstava za infrastrukturna ulaganja u cestovne, željezničke i avio-komunikacije. Hoteli na moru i plani-nama su uglavnom napravljeni davnih 80-ih godina. Mnogi su devastirani, nije ulagano u njihovu obnovu i ne nude ono što današnji gost traži. U mnogim hotelima još nije riješena vlasnička struktura i to je veliki problem za nji-hovo funkcioniranje. Stoga je potrebno što prije izvršiti privatizaciju’’, mišljenja je Prkačin.

Luka Prkačin

Šta vlasti trebaju uraditi Govoreći o aktuelnim problemima i onome što je potrebno učiniti da bi se isti riješili, Prkačin je kazao da danas u BiH nema skoro nijedna respektabilna turistička agencija koja se bavi dovo-đenjem stranih gostiju u BiH te da je svima prioritet da našim građanima po-nude neku od destinacija u inozemstvu.

‘’Da bi se turizmu dao veći značaj, koji mu i pripada, potrebno je formi-rati zasebno ministarstvo turizma na nivou države. Potrebno je izvršiti izmje-ne u Zakon o turističkim zajednicama, tj. vratiti turističke zajednice gradova, staviti ih na razinu općina te im ostavi-ti značajan dio prihoda koji se ubire od boravišne pristojbe. Plaćanje pristojbi bi se zasigurno povećalo, a to bi omo-gućilo unapređenje sustava turizma u mjestu gdje je turistički promet i ostva-ren. Stopa PDV-a za turizam u odnosu na opću stopu PDV-a u svim zemlja-ma našeg okruženja (Hrvatska, Italija, Španjolska, Francuska, Malta, Portugal) je niža i iznosi od 5% do 10%, pa bi i u tom smislu trebalo doći do novih rje-šenja na razini države u korist turizma. Vijeće ministara bi također trebalo pri-hvatiti inicijativu za priznavanje pru-žanja turističkih usluga strancima kao izvoz, što uistinu i jest, te bi nam omo-gućilo veću konkurentnost u odnosu na okruženje. Prihodi države se ne bi sma-njili jer bi došlo do smanjenja sive eko-nomije i kroz različite vidove potrošnje povećali bi se prihodi od neizravnih poreza. BiH ima pretjerano birokratizi-

rani sustav u odnosu na izravna strana ulaganja koji se očituje u nepregledno-sti zakona, propisa i nadležnosti te su potrebne radikalne promjene’’, kazao je Prkačin.

Bh. more - Neum

Da bi Neum kao grad na Jadranu postao poželjna turistička destinacija za gra-đane BiH i šire potrebno je, prije svega, kako je kazao Prkačin, konačno početi i završiti magistralni put od Neuma pre-ma unutrašnjosti BiH, jer problem dola-ska u Neum postat će još veći ulaskom Hrvatske u EU i nemogućnošću prela-ska granice bez putovnice.

‘’Mi u Neumu trebamo popraviti fi-zički izgled samog grada. Potrebno je riješiti vlasničku strukturu i obnovu mnogih prijeratnih odmarališta koji su sada u ruševnom stanju čime se stječe loša slika grada. Svi neumski hoteli koji sada rade također zahtijevaju značajnija ulaganja u obnovu, proširenje kapacite-ta i ponude. Pored masovnog turizma, koji je kod nas dominantan, trebamo praviti lagani zaokret i prema alternativ-nim oblicima turizma koji su usmjereni na ljude i njihovo okruženje.

Skoro 100% turističkog prometa u Neumu ostvari se u ljetnim mjesecima, tako da je ukupna iskoristivost turistič-kih kapaciteta dosta niska. Nadam se da će se iznaći mogućnosti da nam se po-mogne u rješavanju naših problema i da ćemo dobiti odgovarajuću financijsku potporu na nivou države te tako udru-

ženim snagama i ino-vativnim djelovanjem riješiti problem sezo-nalnosti turizma, tj. da tijekom cijele godine hoteli budu popunjeni te da turistima prema godišnjem dobu nu-dimo sadržaje koje će zadovoljiti njihove za-htjeve. Mišljenja sam da turizmu, koji bi mo-gao biti u budućnosti respektabilna gospo-darska grana u Bosni i Hercegovini, treba obratiti više pozornosti u budućnosti’’, kazao je Prkačin.

Hilva Pezo n

BH PRIVREDA


U Vanjskotrgovinskoj komo-ri Bosne i Hercegovine je 4.6.2013. godine održana kon-

stituirajuća sjednica Odbora Grupacije namjenske industrije, imenovanog na redovnoj Skupštini Grupacije namjen-ske industrije Vanjskotrgovinske komo-re BiH održanoj 28.5.2013. godine. Na sjednici su razmatrani strateški pravci djelovanja Grupacije i definirana kon-kretna zaduženja za naredni period.

Konstatirano je da je zahvaljujući po-dršci vlasti, pogotovo Vlade Federacije BiH, namjenska industrija BiH ušla u značajnu fazu oporavka te da se aktiv-nosti Odbora u smislu saradnje sa dr-žavnim i entitetskim organima moraju nastaviti i intenzivirati i u narednom periodu. Konstatirano je da značajno povećanje izvoza u proteklom periodu ne smije zaustaviti nastojanja ka pobolj-šanju plasmana i proširenju asortimana roba i usluga na već postojećim tržišti-ma, ali i pronalasku novih tržišta.

Poboljšanje stanja u namjenskoj industriji u 2012. godini posebno se odnosi na proizvodnju municije i ek-splozivnih sredstava, dok su u obla-sti proizvodnje naoružanja i remonta vojnih sredstava kapaciteti minimalno iskorišteni. Proizvodi iz namjenske in-dustrije Bosne i Hercegovine plasiraju

se u 30 država u svijetu, a najzastupljeni-ji proizvodi su pješadijska i artiljerijska municija. Također, pozitivan korak je i povratak na tržišta gdje je BiH izvozila u prijeratnom vremenu.

Iako je ostvaren pozitivan rezultat u odnosu na prethodne godine, to je još uvijek nedovoljno s obzirom na to da je namjenska industrija u prošlosti bilježi-la mnogo značajnije izvozne i poslovne rezultate i pri tome su kompanije zapo-šljavale mnogo više radnika nego sada.

Brojni su problemi koji opterećuju ovu privrednu granu i mogu se sagle-dati kroz prizmu globalne ekonom-ske krize ali, isto tako, i kroz reflek-siju ukupnog ekonomsko-političkog ambijenta u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi, Grupacija namjenske industri-je Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine analizirala je stanje i pred-ložila niz mjera za prevazilaženje tre-nutne situacije.

Posebna inicijativa je pokrenu-ta ka Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine s ciljem ohrabrivanja Ministarstva da domaćoj industriji učini dostupnim planove za nabavku i remont naoružanja i vojne opreme za potrebe Oružanih snaga BiH, provede zakonom propisane procedure te da vrši redovno ugovaranja.

Aktivnostima sa Ministarstvom si-gurnosti Bosne i Hercegovine uočeno je da prema važećim zakonskim propi-sima („Sigurnosna politika BiH“) rok za izdavanje saglasnosti neophodnih za pribavljanje dozvola za izvoz-uvoz nao-ružanja, vojne opreme i sirovina za pro-izvodnju je 60 + 30 dana, ali i da se na-vedeni rok vrlo rijetko koristi (iznimno u slučajevima koji zahtijevaju „dodatne“ provjere). Također, postoji razumijeva-nje i dobra volja da se postupak što više ubrza, ali budući da u postupku izdava-nja dozvola učestvuje i saglasnosti izdaje više ministarstava i agencija, neophod-no je sve učesnike u postupku upoznati sa aktuelnim problemima. U tom smislu je predviđeno organiziranje okruglog stola pod nazivom „Aktuelni trenutak u namjenskoj industriji“ na kojem bi se okupili svi učesnici u postupku izdava-nja dozvola, firme iz namjenske indu-strije i predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH i na kojem bi se moglo naći zadovoljavajuće rješenje.

Posebne aktivnosti vođene su na promociji namjenske industrije Bosne i Hercegovine kojoj je neophodan jači državni marketing koji bi omogućio brži i jači oporavak ove važne i izuzetno perspektivne industrijske grane. Jačom podrškom državnih organa značajnije bi se poboljšao nastup i poslovanje na-ših kompanija u državama koje su ranije bili njihovi partneri.

Marin Čaušević n

Pozitivne promjene u namjenskoj industriji BiHNamjenska industrija Bosne i Hercegovine bilježi pozitivan trend i u prva četiri mjeseca ove godine. Tako je ostvaren izvoz u vrijednosti 17.113.880 KM, što je bolji rezultat nego u istom periodu 2012. godine kada je izvoz iznosio 13.696.240 KM. Istovremeno, uvoz je iznosio 1.479.489 KM, u odnosu na 1.328.044 KM u istom periodu prošle godine. Bosna i Hercegovina je oblast

proizvodnje, organizacije proizvodnje otkupa, obrade,

prerade i prometa sirovog duvana u listu, te proizvodnje i prometa duvan-skih proizvoda uredila Zakonom o du-vanu BiH iz 2010. godine. U zavisnosti od načina sušenja, Zakon poznaje tri tipa duvana: Virdžinija – duvan koji se suši u specijalnim sušarama sa kontro-lisanom atmosferom, Berlej – duvan sušen ambijentalnim zrakom u hladu i Hercegovački ravnjak - duvan sušen am-bijentalnim zrakom na suncu.

Kao kultivisana biljna vrsta iz roda nicotiana tabacum, duvan ima dugo-godišnju tradiciju uzgoja u Bosni i Hercegovini, posebno u područjima Hercegovine, Posavine i Semberije. Nažalost, kao i ukupna primarna po-ljoprivredna proizvodnja, i proizvodnja duvana opterećena je brojnim proble-mima tako da se iz godine u godinu bi-lježe negativni bilansi.

Zasijane površine se konstantno smanjuju, sa 2.313 ha u 2007. godini na 1.545 ha u 2012. godini, što za posljedi-cu ima i pad ukupne proizvodnje duva-na: sa 3.269 tona u 2007. godini na 1.494 tone u 2012. godini.

Nedovoljna akumulativnost proi-zvodnje u direktnoj je vezi i sa prino-som koji, što zbog klimatskih uslova, što zbog nemogućnosti primjene savreme-nih agrotehničkih mjera, takođe bilježi pad. Od 2007. godine prinos je prosječ-no iznosio 1-1,5 tona duvana po hekta-ru. Podsjetimo da je prosjek Evropske unije 2,05 tona duvana po hektaru zasi-jane površine.

Sav repromaterijal za proizvodnju se uvozi, svi drugi inputi su skupi, a pod-sticaja kao mjera nadležnih državnih organa ili uopšte nema ili su minimalni. Jedini input koji nažalost nije visok, ali i

on kao takav ne može da nađe svoje mje-sto i veću zaposlenost jeste radna snaga.

Zbog svega navedenog, primarna proizvodnja na tržište stavlja skup pro-izvod koji cjenovno nije interesantan prerađivačkoj industriji. To je osnovni razlog što je „pukla veza“ na relaciji pri-marna proizvodnja – prerađivačka in-dustrija u BiH. Fabrika duvana Sarajevo, trenutno jedini prerađivački kapacitet sa značajnijom proizvodnjom, bez obzi-ra na visoku cijenu u dosadašnjem pe-riodu vršila je otkup i stvorila značajne sopstvene zalihe sirovine, što više nije u mogućnosti.

Proizvodnja cigareta takođe bilježi negativan trend. Ona je 2005. godine činila 2,7% ukupne industrijske proi-zvodnje, dok je u 2010. godini iznosila samo 1,3 %.

Sveukupne negativnosti, kako u pri-marnoj proizvodnji tako i u prerađivač-koj industriji, odrazile su se negativno i na zaposlenost u duvanskoj industriji. Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku u periodu od 2006. do 2010. udio zaposlenosti u duvanskoj indu-striji pao je sa 0,25% na 0,12% ukupne zaposlenosti Federacije BiH, dok je u Republici Srpskoj ovaj udio pao na 0,08% ukupne zaposlenosti.

Bosna i Hercegovina ima u funkciji dva prerađivačka kapaciteta: Fabriku duvana Sarajevo i Fabriku duvana Banja Luka, čiji se udio na domaćem tržištu iz godine u godinu smanjuje.

Prema podacima Agencije za statisti-ku BiH u 2012. uvoz cigara, cigarilosa i cigareta od duvana ili zamjene duvana iznosio je 97.360.292,87 KM, od čega je uvoz iz zemalja CEFTE 68.620.427,47 KM, a preostali dio je uglavnom iz Evropske unije. Istovremeno, izvoz je zabilježen u ukupnom iznosu od 8.846.721,38 KM, od čega je u zemlje

CEFTE izvezeno 7.122.122,38 KM, a ostatak na treća tržišta.

Ovakav uvozno-izvozni debalans i nepovoljan položaj prerađivačke in-dustrije, prije svega na tržištu Bosne i Hercegovine, značajno je produkovan liberalizacijom tržišta, čemu je doprini-jelo i domaće zakonodavstvo koje nije bilo u funkciji zaštite domaće industrije. Carinska stopa kojom se „štiti“ doma-ća proizvodnja iznosi svega 15%, dok je ona u zemljama okruženja značajno veća: u Hrvatskoj 38%, u Srbiji 57,6%, a u Makedoniji čak 60%. Takođe, Zakon o akcizama u BiH dodatno je negativno uticao na položaj prerađivačke industri-je. Naime, za razliku od, npr., Hrvatske, ovim Zakonom su sve cigarete i proi-zvodi od duvana stavljene u istu ravan, bez obzira na kvalitet i oporezovane istim iznosom akcize. Ovakvo zakonsko rješenje vodi ka postepenom smanjiva-nju razlika u maloprodajnim cijenama između kvalitetnijih i manje kvalitetnih brendova. U takvim okolnostima konzu-menti za približno isti novac biraju kva-litetnije cigarete, odnosno brendove koji-ma domaća industrija ne može parirati.

Ulazak Republike Hrvatske u Evropsku uniju sam po sebi bi mo-gao makar djelimično popraviti sta-nje u ukupnoj grani. Uvoz cigareta iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu sa sa-dašnjih 0% poskupiće za iznos carine od 15%, što će napraviti izvjestan prostor za povećanje tržišnog udjela prerađivačke industrije na domaćem tržištu. Na ova-kav način, a uz mjere u primarnoj po-ljoprivrednoj proizvodnji koje nadležni organi trebaju hitno preduzeti, stvoriće se i uslovi za plasman primarnih proi-zvoda domaćim prerađivačima, čime će se sačuvati ukupna grana od daljnje erozije i gašenja.

Zdravko Marinković n

Da li se gasi proizvodnja i prerada duvana u BiH?Duvan i proizvodi od duvana, kao veoma osjetljiv proizvod sa aspekta uticaja na zdravlje čovjeka, ali istovremeno i kao visokoakumulativan proizvod u smislu obezbjeđenja javnih prihoda, oduvijek je bio pod posebnom društvenom lupom.

Kretanje vanjskotrgovinske razmjene od 2010. do 2012. godine

2010. 2011. 2012. 2011/2010. 2012/2011.

Izvoz 29.491.578 44.483.949 79.029.303 1,51 1,78

Uvoz 6.159.458 3.555.068 4.463.639 0,58 1,26

Uvoz/izvoz 0,21 0,08 0,06

30 INFOKOM – broj 56 – juni/lipanj 2013. 31

U 2012. godini najviše je izveze-no šećera, i to 110.586.031,59 kg ili 114.938.583,15 KM, što

predstavlja neznatan pad izvoza od 3% u odnosu na 2011. godinu. Žitarice su se najviše uvozile iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, dok se šećer najviše izvozio u Makedoniju, Italiju, Albaniju i Kosovo.

Izvoz mesa u 2012. godini iznosio je 5.486.290,71 kg ili 18.690.135,14 KM, što je u odnosu na 2011. godinu 8% više, dok je uvoz smanjen za 4% i iznosio je 33.905.215,32 kg ili 131.061.907,79 KM. Najviše se izvozilo u Srbiju i Hrvatsku, a uvozilo iz Nizozemske, Njemačke, Austrije, Hrvatske i Turske. Izvoz mesnih prerađevina nije se mi-jenjao i iznosio je 7.725.855,92 kg ili 45.137.977,60 KM, kao ni uvoz gdje je uvezeno 19.370.021,63 kg u vrijednosti od 120.275.325,72 KM. Mesne prera-đevine najviše su se izvozile na Kosovo, Srbiju i Hrvatsku, dok se najviše uvozilo iz Hrvatske, Srbije i Makedonije.

Izvezeno je 2.873.830,07 kg ribe u vrijednosti od 16.739.159,50 KM, što u 2012. godini predstavlja pad od 16% u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz ostao gotovo nepromijenjen i izno-sio je 6.288.271,42 kg ili 24.087.611,20 KM. Riba se najviše izvozila u Srbiju i Hrvatsku, dok se najviše uvozila iz Hrvatske i Španije.

Izvoz mlijeka iznosio je 75.762.152 kg u vrijednosti od 84.354.876 KM i porastao je za 14% u odnosu na 2011. godinu, dok je uvoz ostao gotovo nepro-mijenjen i iznosio je 72.728.817 kg u vri-jednosti od 164.409.167 KM. Međutim, ovdje treba naglasiti da je količinski izvoz mlijeka za 4% veći u odnosu na količinski uvoz mlijeka u 2012. godini, dok je vrijednost izvezenog mlijeka za 49% manja nego vrijednost uvezenog mlijeka u 2012. godini, što proizlazi iz toga da većinu izvoza čini nekoncen-trirano mlijeko i vrhnje, dok pri uvozu pored navedenog imamo i veće količine

mliječnih prerađevina, kao što su kise-lo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i ostalo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje te maslac i sirevi koji su u izvo-zu gotovo neznatni. Mlijeko i mliječne prerađevine najviše se izvozilo u Srbiju, Hrvatsku i Makedoniju, dok se najviše uvozilo iz Hrvatske, Mađarske, Srbije i Njemačke.

U 2012. godini med je izvezen u količini od 686,22 kg i vrijednosti od 16.579,52 KM, dok je uvoz izno-sio 271.020,77 kg ili 2.279.453,82 KM. Izvozilo se u Ujedinjene Arapske Emirate, a uvozilo iz Hrvatske i Srbije.

Povrća se izvezlo 13.258.078,64 kg u vrijednosti od 25.518.167,62 KM, što predstavlja smanjenje od 28%. Uvoz je ostao nepromijenjen te je povrća, kori-jenja i gomolja uvezeno 69.926.678,15 kg u vrijednosti od 59.695.865,72 KM. Najviše se izvozio krompir, bijeli i crveni kupus i slatke paprike, a uvozio krompir, paradajz, slatke paprike i luk. Vodeće zemlje u koje se izvozilo su Hrvatska, Crna Gora i Slovenija, a one iz kojih se uvozilo Srbija, Turska, Nizozemska, Hrvatska i Makedonija.

Izvoz voća pao je za 31%, dok je uvoz neznatno povećan za 2%. Voća je ukupno izvezeno 20.462.738,66 kg ili 38.416.682,08 KM, a uvezeno 138.345.851,72 kg u vrijednosti od 113.002.533,73 KM. Izvozilo se najviše u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, Švedsku i Rusku Federaciju, a uvozilo iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Makedonije i Grčke.

Ukupan izvoz kafe smanjio se za 19% i iznosio je 764.088,00 kg čija je vrijed-nost bila 6.089.648,00 KM. Uvoz se nije značajnije mijenjao i imao je vrijednosti od 21.824.644,00 kg ili 109.730.704,00

BH PRIVREDA

Trendovi u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

Trend deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH nastavio se i u 2012. godini. Od svih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2012. godini najveći je bio uvoz žitarica, koji je iznosio 495.871.515,30 kg ili točnije 238.062.788,05 KM, ali ipak u odnosu na 2011. godinu smanjen je za 7%.

KM. Najviše se uvezlo sirove kafe, a izvezlo pržene kafe, što je kao i proš-lih godina pozitivan pokazatelj pre-rade kafe u BiH. Kafa se izvozila naj-više u SAD, Sloveniju i Njemačku, a uvozila najviše iz Slovenije, Hrvatske, Austrije i Italije.

Izvoz i uvoz bezalkoholnih pića i vode u 2012. godini nije se značaj-no mijenjao u odnosu na prethod-nu godinu. Ukupan izvoz iznosio je 48.887.795,00 kg ili 23.779.948,00 KM. Na prvom mjestu u strukturi izvoza nalazi se voda uključujući mi-neralnu i gaziranu vodu sa dodatkom šećera čiji je izvoz bio 32.347.884,00 kg u vrijednosti od 19.646.730,00 KM, potom slijedi voda uključujući mineralnu vodu bez dodatka šećera, te na kraju voćni sokovi. Što se tiče uvoza, struktura je jednaka. Na pr-vom mjestu po količini uvoza je ta-kođer voda uključujući mineralnu i gaziranu vodu sa dodatkom šećera čiji je uvoz bio 107.091.564,00 kg u vrijednosti od 106.819.458,00 KM. Potom slijede voda uključujući mine-ralnu vodu bez dodatka šećera, te na kraju voćni sokovi. Ukupan uvoz bio je 154.577.888,70 kg u vrijednosti od 135.363.291,33 KM. Vodeće zemlje gdje su se izvozila bezalkoholna pića i vode su Hrvatska, Srbija i Kosovo, a vodeće zemlje uvoza su Hrvatska, Srbija i Slovenija.

Izvoz piva smanjio se za 23% i iznosio je 5.498.011,98 kg ili 3.457.012,84 KM. Najviše je izvezeno piva u bocama. Pivo u bocama bilo je najzastupljenije i u uvozu. Sveukupan uvoz piva nije se promijenio u od-nosu na 2011. godinu i iznosio je 137.610.503,54 kg ili 137.730.832,46 KM. Pivo se najviše izvozilo u Hrvatsku i Srbiju, a uvozilo iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Duhana je u 2012. godini izveze-no 2.630.145,38 kg u vrijednosti od 18.984.020,45 KM, što je povećanje za 17%. Uvezeno je 7.407.676,81 kg ili 117.486.640,53 KM, što predstav-lja pad uvoza od 27%. Duhan se naj-više izvozio u Njemačku, Crnu Goru i Hrvatsku, dok su zemlje iz kojih se duhan najviše uvozio bile Hrvatska i Makedonija.

*Vrijednosti koje su prikazane u po-stotcima odnose se na povećanje ili sma-njenje uvoza/izvoza u količini određenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Sergej Papoči n

Na Trećoj sjednici Zajedničke komisije za ekonomsku saradnju između Bosne i Hercegovine i Republike Mađarske, ustanovljenoj u skladu sa članom 4. Sporazuma o ekonomskoj saradnji između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Mađarske potpisanom 22. novembra 2006. godine, potpisan je Protokol. Protokol su potpisali zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ermina Salkičević-Dizdarević i državni sekretar za vanjske poslove i ekonomske odnose Mađarske Peter Szijjarto.

Potpisani Protokol, koji je dokument o unapređenju ekonomskih odnosa BiH i Mađarske, sadrži četiri tačke koje tretiraju, između ostalog, i oblasti industrije, energetike, turizma, očuvanja okoliša i tretmana voda te ruralnog razvoja.

Poseban dio dokumenta je posvećen međukomorskoj saradnji i zajedničkim naporima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Privredne komore Republike Mađarske ka intenziviranju poslovnih veza između BiH i Mađarske. U tom svjetlu, Zajednička komisija je dala punu podršku organizaciji poslov-nih susreta za MSP u jesen 2013. godine na čijim marginama bi se trebao ob-noviti Sporazum o saradnji Vanjskotrgovinske komore BiH i Privredne komore Mađarske.

Mađarska strana je istakla aktivno učešće Vanjskotrgovinske komore BiH na Ekonomskom forumu komora CEI-a (Central European Initiative) i njenoj ulozi u jačanju poslovne dimenzije CEI-a i regionalne ekonomske saradnje zemalja CEI-a. Najavljena je posjeta ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Mađarske Sarajevu početkom jula ove godine, kada će se potpisati sporazum o saradnji iz te oblasti.

Mađarska strana je obećala nastavak i intenziviranje onih projekata koji su u toku (infrastrukturni projekti, obnova Muzičke akademije u Sarajevu, toplana u Bosanskoj Krupi). Pokazan je i interes mađarskih privrednih subjekata za učešće u izgradnji i obnovi prometnih veza Budimpešte i Sarajeva (koridor Vc, željeznič-ki i zračni promet), a mađarski MOL planira nove investicije u Bosni i Hercegovini.

Na sjednici Zajedničke komisije za ekonomsku saradnju između Bosne i Hercegovine i Republike Mađarske potpisan je i Memorandum o razumijevanju između Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) i Agencije za una-pređenje investicija i trgovine Republike Mađarske (HITA).

Amir Hujić n

Jačanje ekonomske saradnje između BiH i Mađarske

MEĐUNARODNA SARADNJA

INFOKOM – broj 56 – juni/lipanj 2013.


Posjeta je organizirana u okvi-ru zvanične posjete zamjenika predsjedavajućeg Vijeća mini-

stara i ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dr. Zlatka Lagumdžije Republici Indiji u periodu od 24. do 27. marta 2013. godine.

Privrednu delegaciju Bosne i Hercegovine, pored predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH, činili su predstavnici bh. kompanija Umel- Dalekovodmontaža d.o.o. Tuzla, Famos a.d. Istočno Sarajevo i Elcom d.o.o. Tuzla.

Cilj posjete Republici Indiji je bio predstavljanje potencijala Bosne i Hercegovine i učešće na Poslovnom fo-rumu privrednika dviju zemalja te potpi-sivanje Memoranduma o razumijevanju između Vanjskotrgovinske komore BiH i Konfederacije industrije Indije.

Prvog dana boravka u Republici Indiji privredna delegacija BiH, zajed-no sa predstavnicima VTK BIH i pred-sjedavajućim Vijeća ministara i mini-strom vanjskih poslova BiH dr. Zlatkom Lagumdžijom, posjetila je Amity univer-

zitet u Nju Delhiju. Predstavnici Amity univerziteta izrazili su želju za sarad-njom sa Univerzitetom u BiH i ponudili niz programa koji se mogu realizirati sa Univerzitetom u BiH posredstvom VTK BiH.

Na Poslovnom forumu, koji je odr-žan drugi dan posjete, a čiji je domaćin bila Konfederacija industrije Indije (CII), privrednicima dviju zemalja obratili su se g. Deep Kapura, predsjednik CII regi-onalnog komiteta za Centralnu Evropu i predsjednik i upravni direktor Hi-tech grupe, dr. Zlatko Lagumdžija, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i mi-nistar vanjskih poslova BiH i ambasador BiH u Indiji Senad Avdić.

Nakon obraćanja zvaničnika upriličeno je svečano potpisivanje Memoranduma o razumijevanju iz-među Konfederacije industrije Indije i Vanjskotrgovinske komore.

U nastavku Foruma predstavljen je promotivni video: „Enjoy Life of Bosnia and Herzegovina“ nakon čega je uprili-čena prezentacija mogućnosti ulaganja i

ekonomske saradnje između BiH i Indije.Nakon plenarnog dijela Foruma upri-

ličeni su poslovni susreti privrednika iz Bosne i Hercegovine sa indijskim pri-vrednicima iz 58 kompanija.

Posjeta državno-privredne delegaci-je Bosne i Hercegovine Republici Indiji ocjenjena je vrlo uspješnom jer su stvore-ni uvjeti za unapređenje poslovne sarad-nje dviju zemalja.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH i IndijeU 2012. godini vrijednost izvoza BiH u Indiju je iznosila 8.669.062,47 eura, a vrijednost uvoza iz Indije 7.228.595,37 eura.U izvozu Bosne i Hercegovine u Indiju najviše su zastupljeni: koks i polukoks od kamenog uglja, mrkog uglja ili tre-seta, kraft-papir i karton nepremazani u rolama ili listovima, karbonati i perok-sikarbonati, mašine za štampanje koje štampanje vrše pomoću ploča, valjaka i drugih štamparskih formi, pleteni i heklani materijali, dijelovi namijenje-ni isključivo ili uglavnom za motore, aluminijske strukture, knjigovezačke mašine i uređaji uključujući i mašine za šivanje knjiga, dijelovi i pribor, mašine za automatsku obradu podataka i nji-hove jedinice.

Posmatrajući uvoz iz Indije u našu zemlju evidentno je da se najviše uvozi: pamučna pređa (osim konca za šivanje), zračne i vakumske pumpe, zračni ili plinski kompresori i ventila-tori, obrađeni kamen za spomenike ili građevine (osim škriljca), vatrostalni keramički proizvodi, traktori, sagovi i ostali tekstilni podni pokrivači dovršeni ili nedovršeni, bakreni pribor za cijevi, feromangam, posteljno stono, toaletno i kuhinjsko rublje, polimeri etilena u primarnim oblicima. Iz svega navedenog evidentno je da je potrebno uložiti dodatne napore na povezivanju firmi dviju zemalja i upo-znavanju sa mogućnostima saradnje. Dvije poslovne zajednice imaju malo informacija jedna o drugoj i slabo se poznaju. Unatoč tome, mogućnosti koje nudi Indija u oblasti metalne indu-strije i namjenske industrije su značajne za bh. privredu.

Vjerujemo da će posjeta privrednika i razgovori sa indijskim partnerima doprinijeti tome da pokazatelji o vanj-skotrgovinskoj razmjeni u budućem periodu budu na višoj razini. Također je neophodno da Bosna i Hercegovina potpiše i druge neop-hodne sporazume sa Indijom kako bi se uspostavio institucionalni okvir za bolju saradnju, prije svega Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Unapređenje saradnje BiH i IndijeVanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, organizirala je poslovnu posjetu privrednika naše zemlje Republici Indiji.

Poslovni forum sastojao se iz dva dijela: plenarne sesije i bilateral-nih susreta privrednika, a održan

je u Privrednoj komori Austrije. Forumu je prisustvovalo 40 preduzeća iz BiH i preko 120 preduzeća iz Austrije. U okvi-ru plenarnog dijela Foruma učesnicima su se obratili dr. Christoph Leitl, pred-sjednik Privredne komore Austrije, Nj.E. dr. Tanja Milašinović-Martinović, amba-sadorica Bosne i Hercegovine u Austriji, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, te Borko Đurić, predsjednik Upravnog odbora Spoljnotrgovinske komore BiH i predsjednik Privredne komore Republike Srpske, i Jago Lasić, predsjed-nik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine.

Nakon uvodnih obraćanja upriliče-ne su prezentacije o mogućnosti una-pređenja ekonomske saradnje Bosne i Hercegovine i Republike Austrije (Enes Ališković, direktor Agencije za promo-ciju izvoza Spoljnotrgovinske komore BiH), pravnim aspektima obavljanja poslovne djelatnosti, osnivanju predu-

zeća u BiH (Nadžida Salihović-Wahlen, partner u advokatskoj kancelariji CMS Raich Rohrwig Hainz u Sarajevu) te o iskustvima prilikom investiranja u BiH (Danilo Fras, Energy Eastern Europe Hydro Power GmbH, Judenburg).

Bosna i Hercegovina je tradicionalno povezana sa austrijskim tržištem, pogo-tovo imajući u vidu činjenicu da veliki broj građana BiH živi i radi u Austriji. Takođe, Austrija predstavlja jednog od najznačajnijih ulagača u Bosnu i Hercegovinu. Evidentno je da postoji veliki interes za privrednu saradnju BiH i Austrije. U tom smislu, potrebno je još više ojačati direktne kontakte preduze-ća iz BiH i zainteresovanih austrijskih preduzeća.

U obraćanjima je istaknuto da je Austrija jedan od najvažnijih ulagača u BiH te da postoji oko 400 austrijskih firmi ili 200 filijala austrijskih predu-zeća koja rade na tržištu BiH. Bosna i Hercegovina je, prema austrijskim pokazateljima, atraktivna destinacija za investicije preduzeća iz Austrije, o čemu govori stalno širenje i rast ulaga-

nja posljednjih godina. Austrija u BiH, uglavnom, ulaže u bankarski sektor. U BiH trenutno djeluju četiri austrijske banke. Svojim značajnim prisustvom u području bankarstva u BiH Austrija pokazuje zainteresovanost za učešće u procesu ekonomske tranzicije u našoj zemlji.

Austrijski investitori su zainteresova-ni za ulaganja u oblast građevinarstva, izgradnju saobraćajne infrastrukture i elektroenergetski sektor. Nisu dovoljno iskorištene mogućnosti zajedničkih ula-ganja u proizvodni sektor, poljoprivre-du, sektor hrane i pića, kao ni u razvi-janje banjskog, sportsko-rekreativnog i svih drugih vidova turizma te istra-živanja i korištenja prirodnih resursa. Istovremeno, Austrija je za BiH važan trgovinski partner i jedna od rijetkih zemalja sa kojom ostvaruje trgovinski suficit ili ima barem uravnoteženu tr-govinsku razmjenu. Austrija je za BiH na petom mjestu kao izvozni trgovinski partner i na osmom mjestu kao uvozni trgovinski partner.

Bosna i Hercegovina s Republikom Austrijom ima potpisan Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazum o promociji i uzajamnoj za-štiti ulaganja te Sporazum o socijalnom osiguranju. U predstojećem periodu po-trebno je sagledati koji su još sporazumi potrebni između dviju zemalja kako bi se ekonomska saradnja unaprijedila, pa ih pripremiti i predložiti Vladi Austrije i Vijeću ministara BiH. Po završetku plenarnog dijela Foruma upriličeni su poslovni susreti privrednika Bosne i Hercegovine i Austrije koji su od strane učesnika ocijenjeni kao vrlo uspješni.

Ognjenka Lalović n

Posjeta bh. privrednika Austriji U okviru zvanične posjete predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojše Radmanovića Republici Austriji, Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa entitetskim komorama, je 18. aprila organizovala Poslovni forum Republika Austrija - Bosna i Hercegovina.

TRŽIŠTA

Sastanak predstavnika VTK BiH i FICCI-aPredstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH imali su sastanak sa predstavnicima Federacije komora Indije (FICCI) g. Rihitom Sharomom, direktorom FICCI regionalnog komiteta za Evropu i Tursku, te Gauravom Vatsom, zamjenikom direktora. Sa Federacijom komora Indije Vanjskotrgovinska komora BiH je 27.8.2003. godine potpisala Sporazum o osnivanju zajedničkog poslovnog vijeća. Na sastanku je g. Rohit Sharma kratkom prezentaci-jom predstavio rad FICCI-a.


Očekuje se da Rusija do 2015. godine postane jedno od top pet tržišta po veli-čini trgovinskih lanaca za snabdijevanje. Sektori u kojima se bilježi nedovoljno domaće snabdijevanje proizvođača su: meso, pekarski proizvodi, slastičarski proizvodi, juice i mliječni proizvodi.

Zbog nedostatka domaće ponu-de, Rusija je najveći uvoznik mesa. Godišnje ova zemlja uvozi preko dva miliona tona govedine, svinjetine, meso peradi i janjetine.

Zbog sve veće urbanizacije, građani Rusije mijenjaju svoje životne navike te je samim time povećana i potražnja za konzerviranom i smrznutom hranom. Takođe, slijedeći svjetski trend zdrave prehrane, bilježi se sve veća potražnja i konzumacija jogurta, muslija i druge al-ternative nižeg nivoa masti.

Rusko tržište konzumira velike koli-čine svježeg voća i povrća te je u peri-odu između maja i oktobra tržište pre-plavljeno svježim voćem i povrćem, što ima veliki uticaj na cijene s obzirom da vlada velika konkurencija. Rusija se na-lazi na prvom mjestu u svijetu po uvozu svježeg jabučastog voća i u ukupnom svjetskom uvozu učestvuje sa 10,2%.

Na tržištu konditorskih proizvo-da konkurencija je velika. Na prostoru Rusije se nalaze multinacionalne kom-panije, kao što su Nestle, Kraft, Chipita (7 days). Jedna od šansi za plasman proizvoda jeste plasman napolitanki. Ukupan uvoz konditorskih proizvoda

Sertifikacija po sistemu “GOST R” Utvrđivanje usklađenosti robe na teritoriji Ruske Federacije uređeno je Zakonom o tehničkoj regulativi, usvojenim u decembru 2002. godi-ne, a izmjenama u Zakonu, koje su usvojene 2009. godine, obuhvaćeni su sljedeći tehnički propisi: “O soko-vima proizvedenim od voća i povr-ća”, “O ulju i mastima“ i “O mlijeku i mliječnim proizvodima“. U zavisno-sti od vrste robe postoji obavezna i dobrovoljna sertifikacija po siste-mu GOST R. Takođe, od učestalosti i obima izvoza, firma izvoznik može da sprovede sertifikaciju za jednu isporuku ili za serijsku proizvodnju. Kompletan tekst navedenih tehnič-kih propisa na ruskom jeziku može-te pronaći na http://www.gost.ru/wps/portal/pages/techreg

Pregled procedura i dokumenata za trgovinu preko granice Ruske Federacije

Indikator Ruska Federacija

Istočna Evropa & Centralna Azija

prosjek

OECD visoki prihod prosjek

Dokumenti za izvoz (broj) 8 7 4 Vrijeme za izvoz (dani) 21 26 10 Troškovi izvoza (US$ po kontejneru) –brodski prevoz

2,820 2,134 1,028

Dokumenti za uvoz (broj) 11 8 5 Vrijeme za uvoz (dani) 36 29 10 Troškovi uvoza (US$ po kontejneru)

2,920 2,349 1,080

Procedure za izvoz Vrijeme (dani) Troškovi (US$) Priprema dokumenata 10 125 Carinjenje i tehnička kontrola 3 860 Rukovanje robom u lukama i na terminalima

3 450

Transport u zemlji 5 1,385 Ukupno 21 2,820

Procedure za uvoz Vrijeme (dani) Troškovi (US$) Priprema dokumenata 25 225 Carinjenje i tehnička kontrola 4 860 Rukovanje robom u lukama i na terminalima

2 450

Transport u zemlji 5 1,385 Ukupno 36 2,920

Dokumenti za izvoz

� Narudžba o prihvatanju (priemo-sdatochnii order) � Brodski tovarni list-otpremnica � Komercijalna faktura � Pošiljka/ CMR (tovaro-transportnaya nakladnaya) � Carinska izvozna deklaracija � Izvozna narudžbenica (eksportnoe poruchenie) � Lista pakiranja � Kupoprodajni ugovor � Dokumenti za uvoz � Narudžba o prihvatanju (priemo-sdatochnii order) � Brodski tovarni list-otpremnica � Sertifikat o usaglašenosti (sertifikat sootvetstviya) � Komercijalna faktura � Pošiljka (tovaro-transportnaya nakladnaya) � Carinska uvozna deklaracija � Dokument kojim se potvrđuje plaćanje relevantnih carinskih naknada

(platejka) � Dokumenti o uskladištenju (dokument ucheta skalda) � Pismo banke (izveshenie/dokument banka) � Lista pakovanja � Kupoprodajni ugovor

Nakon raspada SSSR-a Rusija je proživjela značajne promje-ne i preobražaj od globalno

izolovane, centralističke ekonomije do tržišno orijentisane, globalno integrisa-ne ekonomije. Primjenom ekonomskih reformi u 90-im godinama većina in-dustrije je privatizovana, uz izuzetke u sektorima energetike i namjenske indu-strije. Tokom 2008. i 2009. godine ruska

ekonomija je bila jedna od ekonomija koja je najviše osjetila udarac ekonom-ske krize uslijed pada cijena nafte i stra-nih kredita na koje su se ruske banke i kompanije oslanjale.

Ekonomija je doživjela najveći pad sredinom 2009. godine, ali je u trećem kvartalu te iste godine počela da bilježi rast. Rusija je 2011. godine postala vode-ći svjetski proizvođač nafte prestigavši

Saudijsku Arabiju. Ova zemlja je drugi na svijetu proizvođač gasa te posjeduje najveće rezerve gasa u svijetu. Takođe, posjeduje druge na svijetu rezerve uglja i osme na svijetu rezerve sirove nafte.

Porast cijene nafte uzrokovao je rast ruske ekonomije u 2011. i 2012. go-dini što je pomoglo Rusiji da smanji budžetski deficit. Rusija je rekordno smanjila stopu nezaposlenosti te stopu inflacije. 2012. godine Rusija je pristu-pila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) čime su umanjene trgovinske barijere i otvorena tržišta za plasiranje ruske robe.

Takođe, Rusija je top izvoznik me-tala kao što je čelik i primarni alumi-nij. Ovisnost Rusije o izvozu roba čini je ranjivom uslijed promjena globalnih cijena. Od 2007. godine Vlada je zapo-čela ambiciozan program s ciljem sma-njivanja te ovisnosti i izgradnje sektora visoke tehnologije ali, do sada, nisu zabilježeni neki veći rezultati. U isto vrijeme, Rusija je nastojala da zacemen-tira ekonomske odnose sa zemljama bivšeg SSSR-a putem Carinske unije sa Bjelorusijom i Kazahstanom.

Rusija se u prošlosti suočavala sa teš-koćama prilikom privlačenja kapitala, što je za rezultat imalo kreiranje zvanič-nog programa za unapređenje međuna-rodnog rangiranja u pogledu klime za investiranje.

Rusija najveći uvoznik mesa Rusija trenutno uvozi oko 40 posto uku-pne konzumacije hrane. Skoro polovina količine mesa i mliječnih proizvoda se uvozi. Bilježi se sve veće povećanje obi-ma konzumacije mesa, riba i povrća.

Osnovni pokazatelji

GDP (paritet kupovne moći): $2,509 triliona (2012. procjena.)GDP - realna stopa rasta: 3,6% (2012. procjena.)GDP - per capita (PPP): $17,700 (2012. procjena.)Radna snaga: 75,24 miliona (2012. procjena.)Stopa nezaposlenosti: 6,2% (2012. procjena.)Populacija ispod linije siromaštva : 13,1% (2010.)Investicije (bruto fiksno): 23,2% od GDP (2012. procjena.)Budžet: prihodi: $413 milijardi - rashodi: $414 milijardi (2012. procjena.)Budžetski suficit (+) ili deficit (-): -0,1% od GDP (2012. procjena.)Javni dug: 11% od GDP (2012. procjena.)Stopa inflacije: 5,3% (2012. procjena.)Poljoprivreda-proizvodi: žito, šećerna repa, sjeme suncokreta, povrće, voće, govedina, mlijeko.Stopa rasta industrijske proizvodnje: 4,7% (2011. procjena.)Izvoz: $542,5 milijardi (2012. procjena.)Izvozne robe: petroleum i proizvodi od, prirodni gas, metal, drvo i proizvodi od drveta, hemikalije i namjenska industrija i ostali.Izvozni partneri: Nizozemska 12,2%, Kina 6,4%, Italija 5,6%, Njemačka 4.,%, Poljska 4,2% (2011.).Uvoz: $358,1 milijardi (2012. procjena.)Uvozne robe: mašine, vozila, farmaceutski proizvodi, plastični poluzavršeni metalni proizvodi, meso, voće i orašasti plodovi, optički i medicinski instru-menti, željezo, čelik.Uvoz-partneri: Kina 15,5%, Njemačka 10%, Ukrajina 6,6%, Italija 4,3% (2011.)Ino rezerve i rezerve zlata: $561,1 milijardi (31. decembar 2012. procjena.)Vanjski dug: $455,2 milijardi (31. decembar 2012. procjena.)Kursna lista: Ruska rublja (RUB) - US dolar -

Ruska Federacija

U FOKUSU

Svjetska banka je projektovala da će Rusija u 2013. godini zabilježiti rast od 3,6. procenata. Na projektovanje su uticale činjenice kao što su slaba žetva i oslabljeno globalno okruženje. Kratkoročno posmatrano, kruto tržište rada, slaba prošlogodišnja žetva te povećanja administrativnih cijena imaće uticaja na rast cijena u Rusiji.


Evidentno je da je od 2010. godine značajno povećan uvoz iz Ruske Federacije, što možemo pripi-

sati otpočinjanju rada Rafinerije Brod, dok izvoz BiH konstantno tokom ovog posmatranog perioda bilježi blagi rast. Ako izuzmemo stavku mineralnih gori-va iz pregleda uvoza, BiH najviše uvozi mašine, aparate i mehaničke uređaje, kao i metale i njihove proizvode.

Bosna i Hercegovina u Rusku Federaciju najviše ostvaruje izvoz far-

maceutskih proizvoda, kože, krzna, tekstila, agroindustrijskih proizvoda te mašina, aparata i uređaja.

Iz navedenih podataka jasno je da se Bosna i Hercegovina i ne može „podi-čiti” dobrom ekonomskom saradnjom sa Ruskom Federacijom, pogotovo ima-jući u vidu činjenicu da su pojedine bh. kompanije nekada bilo značajno prisut-ne na tržištu Rusije, naročito u oblasti građevinarstva i inžinjeringa.

Međutim, uslijed promjena u zadnjih

15-20 godina, te promjene strukture tr-žišta današnja ekonomska saradnja nije uporediva sa nekadašnjom. Bh. građe-vinske i inžinjering firme danas svoju šansu mogu tražiti prvenstveno u obli-ku pružanja građevinskih usluga, mada je veliko opterećenje za bh. privredu nedostatak kompletnog pravnog okvi-ra između dviju zemalja koji bi olakšao njihovo poslovanje.

Iako je svima poznata činjenica da je značajan broj bh. radnika angažovan na poslovima pripreme i izgradnje obje-kata za Olimpijadu u Sočiju, treba se uzeti u obzir i činjenica da se angažman bh. radnika u kompanijama u Ruskoj Federaciji ne evidentira.

U pogledu vođenja zvanične statisti-ke Bosni i Hercegovini takođe ne ide u prilog ni činjenica da dosta bh. predu-zeća ostvaruju izvoz u Rusiju ali preko Srbije (koja sa Rusijom ima potpisan Ugovor o slobodnoj trgovini), te se ta-kvo plasiranje bh. proizvoda nigdje zva-nično ne vodi kao izvoz BiH nego izvoz Srbije.

Nadležne institucije u BiH nisu reali-zovale potpisivanje sljedećih sporazuma sa Vladom Ruske Federacije: Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazum o promociji i zaštiti ulaganja. Značajan problem predstavlja i pitanje klirinškog duga.

Kada govorimo o unapređenju eko-nomske saradnje između dviju zemalja postoji prostor za unapređenje iste u sljedećim sektorima: energetika; gra-đevinarstvo; metal, prehrana i farma-cija, mada ne treba zaboraviti i pitanje konkurentnosti bh. proizvođača i njiho-vih proizvodnih kapaciteta te troškova transporta.

Uzimajući u obzir sve preporuke i činjenice navedene u ovoj informaciji, kao zaključak se nameće neophodnost uređivanja pravnog okvira u sferi eko-nomske saradnje između BiH i Ruske Federacije te strateško planiranje na-stupa bh. privrede na tržištu Ruske Federacije, u šta treba da se intenzivno uključe sve relevantne institucije i orga-nizacije u Bosni i Hercegovini.

Spoljnotrgovinska razmjena (u eurima)

Godina Uvoz Izvoz Pokrivenost I/U

Obim

2008. 106.245.634,36 8. 068. 743,44 7,59 % 114. 314.377,802009. 74.988.939,74 13.126.570,51 17,50 % 88. 115.510,252010. 80. 184. 578,69 19. 498. 549,44 24,32 % 99. 683.128,132011. 122.012.066,69 27.232.513,58 22,32 % 149.244.580,272012. 128.268.704,12 28.654.259,89 22,34 % 156.922.964,01Ukupno 511.699.923,62 96.580.636,88 18,87% 608. 280.560,50

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena po sektorima 2012. god. (u eurima)

Uvoz iz Rusije

Izvoz iz Rusije

porast u % 2012/2011

uvoz izvozAgroindustrijski sektor 150.416 1.425.177 40,79 -45,28Mineralna goriva (ugalj, koks, plin, nafta) i el. energija

118.243.382 130.242 4,47 0,00

Hem. farm. proiz., đubriva, plastika, kaučuk, guma. 3.156.344

24.321.681 189,07 11,80

Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi 127.846 151.673 -16,41 0,00Koža, krzno, tekstil i proizvodi 65.011 1.089.489 74,25 99,00Drvo, papir i namještaj 201.893 389.226 661,26 90,27Rude, metali i proizvodi 1.434.482 28.973 19,83 -10,43Mašine, aparati, meh. uređaji, kotlovi, vozila, oružje 4.883.911 1.117.798 -21,26 -42,99Ostali razni proizvodi 5.419 - -46,01 0,00UKUPNO 128.268.704 28.654.260 5,13 5,22

*Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH obuhvataju izvoz i uvoz roba prema ICD i UCD po carinskim procedurama.

Spoljnotrgovinska razmjena BiH i Ruske Federacije

Obim spoljnotrgovinske razmjene između BiH i Ruske Federacije se iz godine u godinu povećava ali zbog daleko većeg uvoza nego izvoza Bosne i Hercegovine naša zemlja bilježi slabu pokrivenost.

na bazi šećera (bombone, žvakaće gume i bijela čokolada) stavlja Rusiju na de-vetu poziciju u svijetu sa učešćem od 2,21%. Rusija je i veliki uvoznik keksa, vafla i biskvita.

Interesantno je napomenuti da su neki mliječni proizvodi u Rusiji jeftiniji nego na našem tržištu, kao što su dugo-trajna mlijeka, pavlaka, voćni jogurti, kefir. Što se tiče tvrdih i polutvrdih sire-va konkurencija je veoma velika i cijene su dosta slične našim. Međutim, cijena transporta bi dosta povećala cijenu sire-va u Rusiji. Rusija zauzima osmo mjesto po uvozu ovih proizvoda u svijetu sa ukupnim učešćem od 4,04%.

Rusija spada u prvih deset svjetskih uvoznika mineralne vode i voćnih soko-va, a četvrto je evropsko tržište vina. U periodu od 2003. do 2008. godine tržište je zabilježilo porast od 32% po obimu te porast od 104% po vrijednosti. Na osnovu analiza Euromonitora, za period 2008.-2013. predviđa se rast od još 35%. Zbog visokih poreza i marži, uvozna vina su dosta skuplja od domaćih vina. Prvih deset ruskih vinarskih kompani-ja kontrolišu 25% obima tržišta. Rusija najviše uvozi vina iz sljedećih zemalja: Bugarska, Italija, Francuska, Španija, Njemačka i Čile. Stolno vino predstav-lja najveći pod sektor sa cca 52% obima tržišta. I dalje je popularno pjenušavo vino, ali većinom domaćeg porijekla. Takođe, treba imati u vidu da je rusko tržište prezahtjevno za kapacitete do-maćih proizvođača te bh. proizvođači nisu u mogućnosti da budu „prvi do-bavljač“. Naša je šansa u dopunjavanju ruskih polica proizvodima kako bismo kvalitetom postali prepoznatljivi na tom tržištu. To se može postići kontinuite-tom u snabdijevanju i dobro organizo-vanoj logistici.

Obaveze i tarife

Primjenjuje se nekoliko taksi na uvoz, a uvozne dažbine generalno se kreću iz-među 5 i 30 posto, u zavisnosti od proi-zvoda. Takođe, primjenjuje se i PDV na uvoz. PDV je u prosjeku 18 posto, ali neke vrste hrane, zdravstvenih i dječijih proizvoda imaju nižu stopu PDV-a od 10%. Više informacija o carinama mo-žete naći na: www.customs.ru

Industrijski standardi

Kako bi se izvršio uvoz hrane u Rusiju potrebno je imati Sertifikat ili Deklaraciju o usklađenosti. Trend je da

deklaracije zamjenjuju sertifikate, ali je proces dobijanja isti za oba dokumenta. Deklaracije ili sertifikati se odobravaju nakon inspekcije uzoraka i dokumen-tacije. Više informacija o dobijanju de-klaracije možete naći na: www.gost.sgs.com

Takođe u zavisnosti od porijekla pro-izvoda, potrebno je obezbijediti i dodat-ne dozvole. Npr: Animalno porijeklo: neophodna je uvozna (veterinarska) dozvola.

Biljno porijeklo: Ukoliko je proizvod klasifikovan da nosi visoki fitosanitar-ni rizik, neophodna je uvozna karantin dozvola. Navedene dozvole izdaje Ruska federalna služba za veterinarstvo i fito-sanitarnu kontrolu (VPSS). Više infor-macija možete naći na: www.fsvps.ru

Uslovi za natpise/etikete za proizvo-de propisani su Federalnim zakonom i nacionalnim državnim standardima (GOSTs). Uopšteno, na etiketama pro-izvoda zahtijeva se da moraju stajati slijedeće stavke, i to prevedene na ruski jezik:

– Naziv proizvoda, vrsta, razred i kategorija (šta god da je primjenjivo)

– Naziv, zemlja, adresa proizvođača, pakera, izvoznika i uvoznika

– Neto težina, kvantitet ili obim – Datum proizvodnje, uslovi skladi-

štenja, datum roka trajanja ili rok traja-nja proizvoda na policama

– Identifikacija regulatornih ili tehničkih dokumenata te pečat o usklađenosti

– Bilo kakve biotehnološke komponente

Više informacija na: www.gost.ru.

Ognjenka Lalović n

Aktivnosti STK BiH na unapređenju saradnje BiH i RusijeSpoljnotrgovinska komora BiH je tokom ove godine planirala više ak-tivnosti na polju jačeg povezivanja bosanskohercegovačkih i ruskih kompanija s ciljem intenziviranja međusobne ekonomske saradnje. Prvi korak u realizaciji aktivnosti bila je organizacija konferenci-je “Bosna i Hercegovina i Ruska Federacija – mogućnosti unapre-đenja ekonomske saradnje” koja je održana 25. aprila 2013. godine u prostorijama Komore. Konferencija je organizovana s ciljem boljeg upoznavanja bh. kompanija sa tržištem Ruske Federacije te sa mogućnostima uspostavljanja bo-lje poslovne saradnje. Nakon kon-ferencije, Komora je u saradnji sa Ministarstvom inostranih poslova Bosne i Hercegovine, USAID-Sida FIRMA projektom i entitetskim komorama, a u okviru zvanične posjete ministra inostranih poslova BiH dr. Zlatka Lagumdžije Ruskoj Federaciji, organizovala odlazak pri-vrednika iz naše zemlje na Poslovni forum Ruska Federacija – Bosna i Hercegovina. U okviru Foruma, koji je održan 30. maja 2013. godine u Privrednoj i industrijskoj komori Ruske Federacije u Moskvi, uprili-čeni su poslovni susreti na kojim su učestvovali predstavnici 25 bh. kompanija i preko 80 preduzeća iz Ruske Federacije.


EORI broj nije potreban za obav-ljanje carinskih postupaka ili ca-rinski odobrenih postupanja ili

upotrebe u BiH nego samo u zemljama članicama EU.

EORI broj (engl. Economic Operators Registration and Identification number) je jedinstveni broj koji privrednim su-bjektima i drugim licima u EU dodjelju-je carinska služba ili drugo nadležno ti-jelo ili tijela država članica EU. Privredni subjekt je lice koje u okviru svog poslo-vanja obavlja djelatnosti obuhvaćene carinskim propisima. Kao takvo lice može se smatrati fizičko lice, pravno lice i udruženje lica koje nema status prav-nog lica, ali mu je prema važećim propi-sima priznata sposobnost preduzimanja određenih pravnih radnji.

EORI broj koristi se za identifikaciju privrednih subjekata i drugih lica u nji-hovim odnosima s carinskim službama država članica EU. U slučaju potrebe, EORI broj se koristi u svakoj komuni-kaciji privrednih subjekata i drugih lica s carinskom službom država članica EU. EORI broj se, također, koristi za razmje-nu informacija između carinskih službi država članica EU te između carinske službe i drugih državnih, odnosno jav-nopravnih tijela. Privredni subjekti i druga lica mogu imati samo jedan EORI broj.

Važno je ukazati da se EORI broj ko-risti i za privredne subjekte koji nemaju svoje sjedište u EU i nastupaju naspram carinskih organa EU. Osnovni zahtjev za izdavanje EORI broja proizlazi iz či-njenice da li je neki privredni subjekt direktno aktivno uključen u carinske procedure ili carinsko odobreno postu-panje ili upotrebu u zemlji članici EU.

Situacije u kojima bi privredni su-

bjekti koji nemaju poslovni nastan na carinskom području EU morali imati odgovarajući EORI broj, da bi mogli učestvovati u carinskim postupcima u EU, su sljedeće:

a) u EU podnose skraćenu deklaraci-ju (npr. za privremeni smještaj) ili carin-sku deklaraciju koja nije:

- usmena carinska deklaracija ili de-klaracija za poštanske pošiljke koje po pravilima EU ne treba prijavljivati ca-rini ili

- carinska deklaracija za postupak privremenog uvoza

- ili ATA karnetb) u EU podnose izlaznu ili ulaznu

sigurnosnu skraćenu deklaracijuc) upravljaju skladištem za privreme-

ni smještaj po pravilima EUd) podnose zahtjev za odobrenjem za

pojednostavljenje kod dokazivanja EU statusa robe ili za pojednostavljenja u provoznom postupku

e) podnose zahtjev za izdavanje po-tvrde o ovlaštenom privrednom subjek-tu – odnosno AEO

U praksi, privredni subjekti iz BiH u EU ne podnose carinske deklaraci-je nego to podnose uvoznici iz EU ili izvoznici iz EU ili njihovi ovlašteni za-stupnici koji već imaju EORI broj jer im je sjedište u EU. Najčešće situacije u kojima bi privredni subjekt iz BiH bio direktno aktivno uključen u carinske postupke ili carinsko odobreno postu-panje ili upotrebu bi bile početak pro-voznog postupka na osnovu karneta TIR ili podnošenje ulaznih ili izlaznih sigurnosnih skraćenih deklaracija. Ali je i u posljednjem slučaju uobičajena praksa da ulazne ili izlazne sigurnosne skraćene deklaracije podnose zastupnici (špediteri) koji imaju sjedište u EU i koji

već imaju EORI broj.U vezi navedenog, svaki privredni

subjekt iz BiH koji posluje sa EU bi mo-rao najprije provjeriti da li uopće ima mogućnost da je direktno uključen u carinske procedure u EU, jer su takve situacije veoma ograničene.

Ako postoji potreba za dobijanjem EORI broja, postupak registracije u zemljama članicama je sasvim razli-čit, a informacije o tome su uobičajeno objavljene na web stranicama carinskih uprava zemalja članica EU.

Zbog lakšeg razumijevanja, do-stavljamo vam link na web stranicu Carinske uprave Republike Hrvatske i na web stranicu Carinske uprave Republike Slovenije, gdje možete naći sve informacije o postupku registracije za EORI broj:

Republika Hrvatska:http://www.carina.hr/e_carina/

EORI.aspxRepublika Slovenija: http://www.carina.gov.si/si/podje-

tja/sistem_registracije_in_identifikaci-je_gospodarskih_subjektov_eori/

Dakle, svaki privredni subjekt može imati samo jedan EORI broj i mora po-stupak registracije obaviti prije nego što počne sa aktivnostima u kojima bi mu EORI broj u EU bio potreban.

Dokumenti koje obično treba pod-nijeti za potrebe registracije su: popu-njen i potpisan zahtjev (na jeziku države članice u kojoj se podnosi zahtjev ili na engleskom jeziku) te original ili ovjere-na kopija isprave o registraciji subjekta izdate od nadležnog organa zemlje u kojoj je odnosni subjekt registrovan (po potrebi prevedena na jezik države člani-ce ili na engleski jezik).

Registracija u EU EORI sistemObzirom da se sve više privrednih subjekata interesira o upotrebi EORI broja koji se koristi u carinskim postupcima, carinskim odobrenim postupanjima i upotrebi i drugim radnjama naspram carinskim organima zemalja članica Evropske unije, u ovom broju “Infokoma“ prenosimo obavijest i detaljno obrazloženje u vezi EORI broja Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

UniCredit Bank d.d. trenutno posluje kroz mrežu od 86 po-slovnica koja pokriva čitavu

teritoriju Bosne i Hercegovine, što pro-izvode i usluge Banke čini dostupnim svakom klijentu, u svim većim gradovi-ma i mjestima.

Lider na tržištuUniCredit Bank je banka lider u Bosni i Hercegovini u poređenju sa svim dru-gim grupacijama i bankama u krediti-ma, aktivi, kapitalu i depozitima, te je na tržištu kontinuirano najuspješnija bankarska institucija prema dobiti prije i poslije oporezivanja.

Svoj poslovni uspjeh temelji na kon-tinuiranom podizanju kvalitete usluga i kreiranju proizvoda prema potrebama financijskog tržišta, pri čemu u središte svog poslovanja uvijek stavlja klijenta. Uz uslužni model rada, kojim je osigu-ran segmentni pristup svakom klijentu i jednostavnost i efikasnost u pružanju usluga, UniCredit Bank uživa reputa-ciju stabilnog i pouzdanog partnera na tržištu Bosne i Hercegovine. Pripadnost Grupi UniCredit dodatno doprinosi snazi i stabilnosti Banke.

Maloprodaja UniCredit Bank je vodeća banka u ma-loprodaji koja nudi široku paletu vr-hunskih proizvoda i usluga klijentima osobnog, obiteljskog i poduzetničkog bankarstva te upravlja prodajnom mre-žom i direktnim kanalima distribucije. Zauzima prvu poziciju na tržištu za de-pozite, kartično i elektroničko poslova-nje. S ukupno 246 bankomata, UniCredit Bank ima najrasprostranjeniju mrežu bankomata u Bosni i Hercegovini, koji klijentima pružaju mogućnost 24-sat-nog, brzog i jednostavnog pristupa svo-jim računima.

Korporativno i investicijsko bankarstvoKroz aktivnosti korporativnog i inve-sticijskog bankarstva UniCredit Bank sudjeluje kao partner u poslovnim tran-sakcijama države i poduzeća u svim industrijskim granama gospodarstva, omogućavajući razinu usluge u skladu s poslovnim očekivanjima i potrebama klijenata, uz jedinstven pristup na trži-štu Bosne i Hercegovine. Putem svojih poslovnih centara Banka teritorijalno pokriva cijelu Bosnu i Hercegovinu i vodi svakodnevan poslovni odnos s preko 800 klijenata velikih poduzeća i 2.800 klijenata srednjih poduzeća. Za međunarodne kompanije UniCredit Bank nudi integriranu uslugu kroz pri-stup na 22 tržišta Europe, standardizi-rane procese i proizvode prilagođene njihovim potrebama. Zalaganja u obla-sti globalnog transakcijskog bankarstva koje uključuje usluge transakcijskog poslovanja, korespondentnog bankar-stva, financiranja trgovine, strukturnog finansiranja izvoza te poslova skrbništva i depozitara, nisu ostala neprimijećena, pa je Banka u 2012. godini dobila na-

gradu financijskog časopisa Euromoney za najbolju banku za financiranje tr-govine i najbolju banku za transakcij-sko poslovanje u Bosni i Hercegovini. UniCredit Bank svojim korporativnim klijentima nudi opće kreditne proizvo-de, kao i programe kreditiranja u surad-nji sa financijskim institucijama i ino bankama te kreditno garantnim fondo-vima, a klijentima su također dostupne i usluge leasinga.

Uz usluge trgovanja/prodaje riznič-nih proizvoda UniCredit Bank čiji je cilj zaštita od deviznog i kamatnog ri-zika, klijenti ne moraju brinuti o tur-bulentnim kretanjima na tržištu novca i mogu se posvetiti svom “core busine-ssu”, a Banci prepustiti rizike promje-na cijena na međunarodnim tržištima. Kroz usluge financiranja i savjetovanja UniCredit Bank pravnim osobama pri-bližava složene usluge iz područja inve-sticijskog bankarstva.

Društvena odgovornostUniCredit Bank je u sklopu svog druš-tveno odgovornog djelovanja izuzetno posvećena razvoju društvene zajednice i podizanju kvalitete življenja svakog stanovnika Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, posebnu pozornost posveću-je očuvanju životne sredine zbog čega je pokrenula niz aktivnosti posvećenih ekološki osviještenom djelovanju u lo-kalnoj zajednici.

UniCredit Bank d.d. je registrirana poslovna banka sa sjedištem u Bosni i Hercegovini koja pruža cjelokupnu paletu bankovnih usluga koje uključuju poslovanje s pravnim osobama, stanovništvom i financijskim institucijama, poslovanje s inozemstvom te usluge investicijskog bankarstva.

PREDSTAVLJAMO


snice bit će polazište za određivanje sek-torskih/političkih područja intervencije. Finansijska pomoć će se, dakle,’’krojiti” prema individualnoj pristupnoj agendi svake zemlje, orijentirajući se pri tome na njene stvarne potrebe, ali i njene ap-sorpcijske sposobnosti.

– Finansijska pomoć će biti dos-tupna u svim područjima politika (ne-kadašnjim IPA komponentama) bez obzira na to da li zemlja ima status kan-didata ili potencijalnog kandidata.

– Veća fleksibilnost kod alociranja, programiranja i implementacije pomo-ći, što znači da će u ovisnosti od napret-ka u ostvarivanju pretpristupnih ciljeva biti moguća realokacija sredstava sa jednog na drugo područje politike kao i iz jedne godine na drugu, odnosno iz jednog programa na drugi, ali također i između zemalja korisnica u zavisnosti od ostvarenog napretka i rezultata.

– Pojednostavljeno programiranje i implementacija, uključujući uvođenje višegodišnjeg programiranja.

– Uvođenje sektorskog pristupa. Sektorski pristup podrazumijeva pre-uzimanje odgovornosti države članice u pogledu koherentne implementacije mjera javne politike i efikasnu alokaciju budžetskih sredstava i sredstava dona-tora za harmonizirano ostvarivanje ra-zvojnih i integracijskih ciljeva u datom sektoru. Jedna od bitnih pretpostavki za sektorski pristup je postojanje sektor-skih politika i strategija.

– Pojednostavljeno višegodišnje strateško planiranje kroz uvođenje dva nivoa strateškog planiranja - jedan za-jednički za sve zemlje korisnice, a drugi pojedinačni za svaku zemlju korisnicu. Strateški dokumenti pokrivaju čitav pe-riod pomoći uz mogućnost revizije na srednjoročnoj osnovi.

U novom prijedlogu za IPA II poseb-no je naglašeno da će se napredak u po-stizanju pojedinih ciljeva procjenjivati kroz indikatore te će se u ovisnosti od ostvarenog napretka vršiti realokaci-ja finansijske podrške između progra-ma kao i između zemalja korisnica. To konkretno znači da ukoliko određena zemlja ne postigne unaprijed definira-ne indikatore napretka iz pretpristupne agende, vrlo je moguće da će sredstva inicijalno alocirana za tu državu biti dijelom dodijeljena drugoj državi koja je ostvarila napredak iz pretpristupne agende.

EVROPSKA POVELJA O MALIM PREDUZEĆIMA

EUROPEAN CHARTER FOR SMALL ENTERPRISES EUROPEAN COMMUNITY-SME/

CHARTE EUROPÉENNE DES PETITES ENTERPRISES DE LA COMMUAUTÉ EUROPÉENNE-PME

Evropska povelja o malim preduzećima je dokument koji je usvojilo Evropsko vijeće na samitu u Santa Maria de Feira 2000. godine. Povelja poziva države članice i Evropsku komisiju da preduzmu akcije s ciljem da-vanja podrške malim i srednjim preduzećima u sljedećim oblastima: obra-zovanje i obuka, pokretanje posla, zakonodavni okvir, dostupnost vještina, bežični pristup, porezi, tehnološki kapaciteti, „e-posao“ modeli i vrhunska podrška malim preduzećima, jaka i efikasna predstavništva interesa malih preduzetnika na nivou Evropske unije i država članica. Povelja odražava privrženost Evropske unije malom i srednjem preduzetništvu kao najvaž-nijem izvoru novih radnih mjesta, inovativnosti, ekonomskoj dinamici i socijalnoj uključenosti. Bosna i Hercegovina je kao i ostale zemlje zapad-nog Balkana pristupila Evropskoj povelji o malim preduzećima tokom Samita u Solunu 2003. godine.

EVROPSKA POLITIČKA SARADNJA

EUROPEAN POLITICAL COOPERATION-EPC/ COOPÉRATION POLITIQUE EUROPÉENNE-CPE

Evropska politička saradnja je sistem saradnje i usaglašavanja država čla-nica Evropske unije u oblasti vanjske politike. Uvedena je 1970. godine na osnovu tzv. Davignon-izvještaja, koji je predviđao uspostavljanje sa-radnje između šest država članica tadašnje Evropske ekonomske zajednice (Belgija, Francuska, Holandija, Italija, Luksemburg i Njemačka) u oblasti vanjske politike te preporučio da države članice treba da govore „jednim glasom“ na međunarodnom nivou. Evropska politička saradnja institu-cionalizirana je Jedinstvenim evropskim aktom (1986/1987). Ona se za-snivala na principu međudržavne saradnje i bila je striktno odvojena od zajedničkih politika Zajednice. Podrazumijevala je razmjenu informacija i usaglašavanje jedinstvene pozicije, a kao model odlučivanja primjenjivana je jednoglasnost. Države članice bile su obavezne da uzimaju u obzir i stav Evropskog parlamenta. Cilj evropske političke saradnje bio je da nepre-kidnom međudržavnom koordinacijom države članice nastupaju jedin-stveno i u zajedničkom interesu na vanjskopolitičkom planu. Ugovorom o Evropskoj uniji (1992/1993) evropska politička saradnja prerasla je u zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

POJMOVNIK EVROPSKIH INTEGRACIJA

Novi instrument IPA II se us-postavlja kroz osnivački za-konodavni akt EU, a u ovom

slučaju to je Uredba o uspostavi IPA II. U ovom trenutku na raspolaganju je pri-jedlog Uredbe Evropskog parlamenta i Vijeća o instrumentu za pretpristupnu pomoć (IPA II), kojom se propisuju ciljevi i osnovna načela za planiranje i implementaciju novog pretpristupnog instrumenta pomoći u periodu 2014-2020. Usvajanje Uredbe o uspostavi IPA II očekuje se sredinom ove godine. Također je u toku i priprema provedbe-ne regulative za IPA II, a njena finali-zacija se očekuje u drugoj polovini ove godine.

Putem novog instrumenta IPA II, Evropska unija je izrazila spremnost da nastavi pomagati zemljama uključe-nim u proces pridruživanja da provedu neophodne institucionalne reforme i postignu socio-ekonomski razvoj ne-ophodan za pridruživanje i članstvo u EU. U okviru sadašnjeg instrumen-ta pretpristupne pomoći IPA, koji se odnosi na aktuelni budžetski period Evropske unije (2007-2013), Bosna i Hercegovina, kao zemlja potencijalni kandidat za članstvo u EU, koristi sred-stva u okviru prve dvije IPA komponen-te: Komponenta I (Podrška u tranziciji i izgradnji institucija) i Komponenta 2 (Prekogranična saradnja), a ukupno alocirana sredstva za BiH u ovom pe-riodu su iznosila oko 660 miliona eura.

Ostale tri komponente instrumenta IPA su bile dostupne isključivo zemljama sa kandidatskim statusom i izgrađenim sistemom za decentralizovano upravlja-nje pomoći (DIS).

Novi model pretpristupne pomoći EU za period od 2014. do 2020.

Opći cilj instrumenta IPA II jeste po-moć državama korisnicama u proved-bi potrebnih reformi za približavanje i u konačnici za članstvo u EU. Posebni ciljevi su formulirani u skladu sa Kopenhagenskim kriterijima i zasnivaju se na potrebama svake zemlje korisni-ce prema njenoj individualnoj agendi pristupanja.

Prijedlogom nove Uredbe o usposta-vi instrumenta IPA II ukida se podjela na prijašnjih pet komponenti, a uvo-de se područja politika u okviru kojih će se provoditi različite intervencije. Finansijska pomoć će biti dostupna u svim područjima politika, bez obzira na to da li zemlja ima status kandidata ili potencijalnog kandidata.

Područja politika prema novoj Uredbi podijeljena su na sljedeći način:

a) proces tranzicije prema članstvu i izgradnja kapaciteta (prijašnja IPA Komponenta I - Pomoć u tranziciji i iz-gradnji institucija);

b) regionalni razvoj (prijašnja IPA Komponenta III - Regionalni razvoj);

c) zapošljavanje, socijalne politi-ke i razvoj ljudskih resursa (prijašnja IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih kapaciteta);

d) poljoprivreda i ruralni ra-zvoj (prijašnja IPA Komponenta V - Poljoprivredni i ruralni razvoj);

e) regionalna i teritorijalna sarad-nja (prijašnja IPA Komponenta II - Prekogranična saradnja).

U novom prijedlogu za IPA II poseb-no je naglašeno da će se napredak u po-stizanju pojedinih ciljeva procjenjivati kroz indikatore i, u ovisnosti od ostva-renog napretka, vršit će se realokacija finansijske podrške između programa kao i između zemalja korisnica.

Imajući u vidu iskustvo iz aktuel-nog pretpristupnog instrumenta, novi koncept IPA-e je dizajniran kako bi se omogućilo:

– Povećanje utjecaja finansijske i tehničke pomoći na dostizanje reform-skih ciljeva u okviru pretpristpunih obaveza i ugovora, intenzivnijim po-vezivanjem pretpristupne pomoći, kao važne komponente procesa proširenja s ostalim unutarnjim politikama EU. Poseban naglasak je na EU Strategiji 2020 za održiv i uključiv razvoj, što, iz-među ostalog, podrazumijeva pitanja u vezi klimatskih promjena i obnovljivih izvora energije.

– Različit i zaseban pristup potreba-ma svake od zemalja uvažavajući njene specifičnosti. Potrebe svake zemlje kori-

Novi instrument pretpristupne pomoći - IPA IIU kontekstu pripreme novog sedmogodišnjeg budžeta Evropske unije za period od 2014. do 2020., a u okviru instrumenta vanjske pomoći (Poglavlje 4 – „Global Europe“), Evropska komisija planira određene korekcije sadašnjeg instrumenta pretpristupne pomoći IPA, odnosno novi instrument pretpristupne pomoći IPA II za period od 2014. do 2020.

EU FONDOVI


EICC BiH PS 1 – maj 2013. Poljsko trgovinsko preduzeće traži dobavljače (proizvođače i distributere) alata, zatvarača i drugog metalnog pribora. Kompanija ima 20 godina iskustva na tržištu, sopstvenu prodajnu mrežu i internet prodaju proizvoda.

EICC BiH PS 2 – maj 2013. Turska kompanija sa sjedištem u Antaliji specijalizirana za veleprodaju napitaka nudi/traži posredničke usluge.

EICC BiH PS 3 – maj 2013. Kompanija iz Poljske specijalizirana za uvoz i izvoz robe, uglavnom hrane, povrća i voća nudi posredničke usluge i prijevoz/logističku saradnju.

EICC BiH PS 4 – maj 2013. Francuska kompanija specijalizirana za preprodaju dimenzionalne mjerne opreme nudi posredničke usluge proizvođačima koji traže francuske distributere u centralnom, zapadnom, sjeverozapadnom i jugozapadnom dijelu Francuske.

EICC BiH PS 5 – maj 2013. Britanska kompanija pruža usluge agenta i predstavnika i specijalizirana je za poslove iz oblasti industrije energetike, maloprodaje i veleprodaje, stručne službe, transporta i logistike te proizvodnje i izgradnje. Firma nudi usluge trgovinskog posrednika za evropske kompanije.

EICC BiH PS 6 – maj 2013. Kompanija iz Srbije specijalizirana za veleprodaju opreme za motorna vozila i industrijske masti,zainteresirana je za posredničke usluge (traži/nudi), zajedničko ulaganje i franšizing. Firma ima veliko iskustvo u veleprodaji i distribuciji dijelova i opreme za motorna vozila sa ruskog tržišta, kao i dugo iskustvo u uvozu i distribuciji industrijskih maziva.

EICC BiH PS 7 – maj 2013. Britanska firma nudi pomoć stranim firmama pri ulasku na tržište Velike Britanije. Kompanija organizira pretrage potencijalnih poslovnih partnera u Velikoj Britaniji i organizira uvoz i izvoz tehnologije i drugih različitih potrošačkih proizvoda. Na zahtjev klijenata, kompanija registrira kompanije u Velikoj Britaniji i pruža svoje računovodstvene usluge.

EICC BiH PS 8 – maj 2013. Poljska vodeća uvozna/izvozna kompanija specijalizirana za konzervirano voće i povrće traži distributera za svoje proizvode, a također je zainteresirana za distribuciju proizvoda partnera.

EICC BiH PS 9 – maj 2013. Hrvatska firma specijalizirana za proizvodnju voća, povrća, pečurki i ukrasnog bilja traži franšiznog partnera, traži/nudi zajedničko ulaganje i nudi podugovaračke aktivnosti.

EICC BiH PS 10 – maj 2013. Ruska kompanija specijalizirana za snabdijevanje hemijskim proizvodima traži distributera i nudi distributerske usluge stranim proizvođačima. Kompanija, također, nudi svoje logističke usluge i razmatra mogućnosti za zajedničko ulaganje. Može da pomogne stranim kompanijama pri ulasku na iransko tržište.

Poslovna saradnja

www.een.ba

je samo pitanje vremena kada će se sklo-piti povoljni uvjeti na obje strane.

U pregovorima za poslovnu sarad-nju je i bh. firma koja se bavi nadzo-rom, kontrolom i izvođenjem radova na energetskim projektima. Firma je putem mreže uspostavila kontakt sa turskom kompanijom i dogovoren je sastanak na Međunarodnom sajmuEenergetike u Tuzli. Ova firma je uspostavila kontakt i sa jednom izraelskom firmom te je ana-liza ponude u toku.

Nažalost, EICC BiH ne raspolaže podacima o kojem broju ostvarenih rezultata poslovne saradnje se tačno radi jer preduzeća i nakon molbe za dostavom povratnih informacija nisu u obavezi da odgovore na naš zahtjev.

Ipak, raduje nas činjenica da su pred-stavnici preduzeća koja su ostvarila saradnju, ali i onih koja dosada to nisu uspjela, naveli da podržavaju naše ak-tivnosti, da su zahvalni na dosadašnjoj saradnji i da će nastaviti tražiti partne-re za poslovnu saradnju putem Euro Infogkorespondentnog centra VTK BiH.

Bilo da želite stupiti u kontakt s pre-duzećima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da objavimo ponudu-vVašeg preduzeća u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate pu-tem e-maila na adrese: [email protected] i [email protected].

Ukoliko odlučite da se ponuda Vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem navedenih e-mail adresa, ponu-du Vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN koja se dalje objavljuje u poslovnim ma-gazinima ili na web stranicama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera.

Zainteresovana preduzeća se putem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način Vas direktno povezujemo s po-slovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

U nastavku Vam predstavljamo nove poslovne ponude.

Pripremile: Jadranka Stany i Stanislava Sorajić

Putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost da vam pro-

nađemo odgovarajućeg poslovnog par-tnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info korespondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža bro-ji preko 600 organizacija u 50 zemalja, među kojima su sve zemlje Evropske unije.

Do sada je u bazu poslovne sarad-nje EEN uneseno na desetine profila bh. preduzeća. Rezultat toga je da je u 2012. godini odgovoreno na preko 142 zahtjeva bh. preduzeća za pronalaskom poslovnog partnera u EU i 82 zahtjeva za podacima bh. preduzeća od strane preduzeća iz EU. Nakon ankete o rezul-tatima poslovne saradnje u 2012. godi-ni sprovedene među bh. kompanijama

dobijeni su veoma pozitivni i ohrabru-jući rezultati. Bh. kompanije ostvarile su saradnju sa inostranim preduzećima, a neke su već sklopile poslovne ugovore.

Jedna od takvih kompanija je Tvornica alata Goražde d.d. čija je osnovna djelatnost proizvodnja i pro-met mašina, alata i galvanska zaštita. Kompanija je uspostavila saradnju s hr-vatskom firmom Tradeing ltd. pri čemu je ostvaren izvoz proizvoda ove bh. firme na hrvatsko tržište. Predstavnici firme TAG Goražde su zahvalili na pru-ženim uslugama, kao i pravovremeno-muinformiranju pri svakom upitu.

Druga uspješna priča koju izdvajamo vezana je za preduzeće Fars-Inox d.o.o. koje se bavi proizvodnjom sanitarnih armatura, a koje je uspostavilo saradnju sa slovenskom firmom Fimago d.o.o. i uskoro planira plasman svojih proizvo-da na EU tržište.

Obaviješteni smo od strane komuni-kacijske agencije iz Bosne i Hercegovine da je uspostavljen kontakt sa firmom iz Irske te da postoji par prijedloga koji se trenutno razmatraju s ciljem uspostave buduće saradnje.

Također,i informirani smo od stra-ne proizvođača organske hrane da je posredstvom usluga Evropske predu-zetničke mreže ostvarena saradnja s njemačkom firmom, ali su, nažalost, kapaciteti ove domaće firme bili nedo-voljni da bi se započelo s planiranim izvoznim aktivnostima.

Od strane predstavnika firme koja se bavi proizvodnjom igračaka obaviješte-ni smo da nije uspostavljena saradnja, ali da rezultat nipošto nije negativan, jer je i sama činjenica da je kontakt us-postavljen podatak koji ide u prilog us-postavljanju saradnje, kao prvog koraka koji uvijek otvori neku mogućnost i da

EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA

Pronalazak poslovnih partnera za bh. firme

Euro info korespondentni centar BiH uspješno nastavlja sa aktivnostima pronalaska inostranih poslovnih partnera za domaće firme.


– olakšavanje strateškog razmišljanja i TAKTIX”.

Projektom su realizovane i dvije stu-dijske posjete partner komori VOKA u decembru 2012. i januaru 2013. godine. Prva posjeta je organizovana za članove stručnog tima koji su sačinjavali pred-stavnici rukovodstava partner komora iz BiH. Cilj ove posjete bio je da se uče-snici upoznaju sa načinom organizova-nja i funkcionisanja komore u EU na strateškom nivou, odnosno upravljač-kom – na koji način se organizuju ko-more, kako se finansiraju i sl. Druga po-sjeta je organizovana za članove tima za realizaciju projekta koji su se upoznali sa svakodnevnim procedurama i radom zaposlenih u komori VOKA na opera-tivnom nivou. Diskutovalo se o metodi rada sa klijentima, uslugama i servisima koje komora pruža i sl.

Sve ove aktivnosti realizovane pro-jektom bile su redovno promovisane kako u pisanim tako i u elektronskim medijima. U svrhu praćenja realizacije uspostavljena je projektna web stranica, odštampana su dva flajera, kao i drugi promotivni materijali. Rezultati projekta su predstavljeni u brošuri “Dvije godine uspješne saradnje”. Organizovano je više konferencija za medije u Banjoj Luci, Bijeljini, Zenici, Sarajevu i Mostaru, a sam projekat su partneri predstav-ljali i na sajmovima u BiH (EKOBIH, GRAMES, ZEPS i dr.), kao i u inostran-stvu (Turska, Belgija, Srbija).

Dalibor Drljača n

Nosilac projekta Područna privredna komora Banja LukaProjekat NET je započeo realiza-ciju 1. juna 2011. godine. Nosilac projekta je Područna privredna komora Banja Luka, a realizuje ga u saradnji sa Privrednom komo-rom Flandrije VOKA i partnerskim komorama, Privrednom komorom Republike Srpske, Privrednom ko-morom Federacije BiH, Područnom privrednom komorom Bijeljina i Privrednom komorom Zeničko-dobojskog kantona. Dvogodišnji projekat finansiran je sredstvima Evropske unije.

CONNECTO 2013 - Gospodarska suradnja s dijasporom

Dijaspora Bosne i Hercegovine čini nešto više od trećine ukupnog broja stanovnika u Bosni i Hercegovini. Procjenjuje se da dijaspora broji oko 1 400 000 osoba, od kojih je veliki broj visokoobrazovanih – u SAD-u oko 19% prema podatcima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Prema podatcima Međunarodne organizaci-je za migracije, dijaspora

u BiH godišnje pošalje oko 2 mi-lijarde američkih dolara putem bankovnih računa. Međutim, velik je iznos novca koji stigne nefor-malnim putem u BiH. Procjene su da se dodatne 2 milijarde američ-kih dolara pošalju u BiH.

Iz ovih podataka je vidljivo da imamo dijasporu koja je voljna uložiti u razvoj Bosne i Hercegovine, ali je potrebno tražiti nove načine suradnje, a ne dona-cije. Potrebno je pružiti priliku za otvaranje novih tržišta, povećanje postojećih proizvodnih kapaciteta, a kroz to i otvaranje novih radnih mjesta te svih poprat-nih usluga. Citirat ću riječi kineskog filozofa Lao Tsea koje se mogu primijeniti na suradnju s dijasporom, a koje glase „Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život“. Jednak princip možemo primijeniti s dijasporom, ako nastave slati novac preživjet ćemo dan, međutim ako zajedničkim poslovnim interesima otvorimo nova radna mje-sta i nova tržišta, otvorit ćemo sebi vrata gospodarskog razvoja i perspektivne budućnosti.

Radi otvaranja novih poslovnih mogućnosti i potencijalnih novih poslova i radnih mjesta u INTERA Tehnološkom Parku smo se odlučili na organiziranje projekta CONNECTO koji će okupiti poslovnu dijasporu i poduzetnike regije s ciljem razmjene informacija o mogućnostima jednih i drugih te iznalaženjem načina potencijalne suradnje. Dakle, težimo stvaranju obostrane koristi - i di-jaspore i regije.

Projekt će trajati godinu dana, a počinje organiziranjem konferencije 26.7.2013. u konferencijskoj dvorani INTERA Tehnološkog Parka u Mostaru, gdje će biti na-pravljen inicijalni kontakt između poduzetnika dijaspore i regije. Plan je okupiti što veći broj poduzetnika iz dijaspore i regije radi postizanja boljih rezultata. Na konferenciji će biti predstavljeni potencijali poduzetnika dijaspore, poduzetnika regije, te investicijska ponuda regije. Važnost projekta je prepoznao i predsjeda-vajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine gospodin Vjekoslav Bevanda, koji je dao pokroviteljstvo projektu.

U mjesecima nakon završetka jednodnevne konferencije bit će organizirani tematski okrugli stolovi. Cilj tematskih okruglih stolova je rješavanje aktualne poslovne problematike i raznih pitanja u čije ćemo rješavanje uključiti kompe-tentne osobe iz dijaspore.

Cilj projekta jest stvaranje novih poslovnih partnerstava i ostvarivanje poslov-ne suradnje bilo na razini ulaganja, pomoći pri izvozu ili transferu znanja. Jedino na ovakav način možemo osigurati samoodrživost bh. gospodarstva, jer u suprot-nom sva ubrizgavanja novca dijaspore u sustav su vještačko preživljavanje.

Povodom završetka projekta “NET - networking, educating, teaching the Chamber-network in BiH’’,

u Banjoj Luci je krajem aprila održana završna konferencija s ciljem predstav-ljanja rezultata postignutih tokom dvije godine realizacije.

Ovim projektom je ojačana mreža privrednih komora u BiH, intenzivi-ran dijalog između privrednih komora i zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima u BiH te pojačano aktivno uče-šće poslovne zajednice u ovom procesu, povećan kvalitet usluga i započet proces prilagođavanja privrednih komora u BiH evropskim standardima.

Prvi zadatak u projektu je bio da se napravi reprezentativna analiza aktiv-nih komora u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi, projektni tim je obavio intervjue sa većinom aktivnih komora u BiH i prikupio relevantne podatke o stanju i aktivnostima komora u BiH kao što su: ljudski resursi, materijalni resursi, sa-radnja sa okruženjem i sl. Razgovarano je i o problemima i preprekama za po-slovanje komora, kao i o preporuka-ma za njihovo prevazilaženje. Rezultat ove aktivnosti je objavljivanje brošure “Privredne komore u BiH” u kojoj su sumirani rezultati ove aktivnosti i pred-stavljene aktivne komore u BiH.

Usporedo s ovom aktivnosti, struč-ni tim je organizovao osam okruglih stolova na različite teme od interesa za komore. Teme okruglih stolova su bile: “Privreda, komora, uprava – unapre-đenje komunikacije”, “Konkurentnost u BiH”, “Uloga medija u promociji pri-vrede”, “Uticaj pridruživanja Hrvatske EU na BiH privredu”, “Mogućnosti unapređenje promocije investicionih potencijala BiH”, “Ekonomska diplo-matija – lobiranje prema EU i šire”, “Zastupanje interesa privrede - faktor za uspješno kreiranje javnih politika”

i “Institucionalna podrška domaćoj proizvodnji”.

Svrha ovih okruglih stolova bila je da se unaprijedi dijalog privrednih komora sa institucijama javne uprave na svim nivoima vlasti, privredom, ali i ostalim institucijama sa kojima komore sarađu-ju, kao što su stručne organizacije, medi-ji, obrazovne institucije i dr. Kao rezultat toga, projektni tim je uputio više od 10 inicijativa prema nadležnim institucija-ma i organima koje su relativno dobro prihvaćene. Ovim je projekat značajno uticao na poboljšanje komunikacije sa tim institucijama, ali i podizanje važno-sti komora u procesu donošenja važnih odluka.

Da bi se poslovanje komora unapri-jedilo, potrebno je konstantno usvajati nova znanja i vještine od strane osoblja zaposlenog u komorama. Projektom je organizovano ukupno 7 interaktivnih radionica: “Prezentacijske i pregova-račke vještine” u Banjoj Luci, “Rad sa medijima i vještina javnog nastupa” u Trebinju, “Motivacija i upravljanje so-bom” u Brčkom, “Motivacija i upravlja-

nje sobom” u Sarajevu, “Sposobnost kon-saltinga i odnosi s klijentima” u Bijeljini, “Vještine lobiranja i razvoj marketinških vještina” u Zenici i “Razumijevanje ePo-slovanja i uloga komora u procesu har-monizacije sa EU” na Vlašiću. Radionice su vodili eminentni stručnjaci iz nave-denih oblasti iz Srbije, Hrvatske i BiH. Učesnici su ocijenili svaki seminar po kvaliteti predavača, kvaliteti radionice i očekivanja, kao i sveukupne organizaci-je radionice.

Nakon analize radionica, projektni tim je odlučio dodatno organizovati tri radionice na temu “Sposobnosti konsal-tinga i odnosi s klijentima”. Utvrđeno je da je ova radionica bila najuspješnija, ali i najpotrebnija s aspekta svakodnevnih aktivnosti komora i zaposlenih u ko-morama. Ove tri radionice su organi-zovane tokom aprila u Zenici, Sarajevu i Banjoj Luci, čime je projektom realizo-vano ukupno 10 radionica. Pored ovih, na početnom i na završnom sastan-ku projekta, kolege iz partner komore VOKA su organizovali radionice na temu “Efektivnog umrežavanja” i “GPS

Projekat NET - Dvije godine uspješne saradnjeTokom protekle dvije godine realizacije projekta, zaposleni u privrednim komorama u Bosni i Hercegovini ojačali su mrežu komora, intenzivirali dijalog sa predstavnicima vlasti i doprinijeli povećanju kvaliteta usluga koje komore pružaju.

PODRUČNA PRIVREDNA KOMORA BANJA LUKA

46 INFOKOM – broj 56 – juni/lipanj 2013. INFOKOM – broj 56 – juni/lipanj 2013.

ma, dok je u drugom redu bio dizajn pojedinih proizvoda koji smo tako-đer u velikoj mjeri prilagodili zahtje-vima tržišta’’, pojasnio je Ćemalović.

Nakon što su svi proizvođači za-vršili eksponate i izložili ih u izložbe-no-prodajnom salonu u Muelheimu, javio se veliki interes trgovaca.

‘’Ostvareni su mnogobrojni kon-takti i do sada su ugovoreni poslo-vi u vrijednosti od oko 10 miliona eura’’, kazao je Ćemalović i dodao da je Bosna i Hercegovina samo po svo-jim resursima drveta idealan partner evropskog tržišta na polju namješta-ja od masiva, stolica, stolova, kao i korpusnog namještaja.

‘’Naravno, ne treba zaboraviti da evropsko tržište zahtjeva veoma vi-soke kvalitetne norme i tačnost is-poruka, što iziskuje da proizvođači moraju mnogo raditi kako na pita-nju tehnološko-tehničke organizaci-je proizvodnje tako i menadžmenta.’’

Na kraju razgovora za Infokom, Ismar Ćemalović je kazao da je fir-ma Nea Trade veoma zainteresovana i spremna za saradnju i sa ostalim proizvođačima iz BiH pod uslovom da oni svojim kvalitetom, tehnološ-kim mogućnostima i cjenovnom po-litikom, tj. jasnom opredijeljenošću za rad na evropskom tržištu mogu konkurirati na ovom tržištu.

‘’U svemu tome firma Nea Trade može dati jasne smjernice kako mo-žemo zajednički nastupiti na tržištu. U okviru ovog projekta započeta je i maloprodajna internet prodaja pu-tem starnice www.form4home.de koja će kao platforma na najmoder-nijem sistemu MAGENTO poslužiti i za uspostavljanje veleprodajne, tj. B2B stranice za NEA FURNITURE.

Očekuje se da će izložbeno-pro-dajni salon u Njemačkoj, kao i prate-će promotivne aktivnosti predviđe-ne projektom, doprinijeti daljnjem uspjehu u smislu značajnog pove-ćanja izvoza namještaja iz BiH u Njemačku.

Lejla Međedović i Aida Alić

U salonu, koji je svečano otvoren 10. maja 2013. godine, izlo-žen je namještaj bh. kompa-

nija: Standard - Prnjavor, ScontoProm - Prijedor, Rattan Sedia - Brčko, Arting Gradnja - Lukavac, FIS Ambyenta - Vitez, Izazov - Kalesija, Economic - Vitez, Nova Di Vrbas - Banja Luka i Nova Forma - Šamac, FOD d.o.o. – Šekovići i WOOD TEAM - Ilijaš.

Navedenim firmama uskoro će se pridružiti još neki proizvođači namje-štaja iz BiH, a suradnja je otvorena i drugim proizvođačima koji su u stanju da zadovolje visoke standarde kvaliteta i dizajna na tom zahtjevnom tržištu.

Otvaranje izložbeno-prodajnog salo-na za namještaj iz Bosne i Hercegovine dio je projekta podrške bh. proizvodnim i izvoznim preduzećima iz sektora na-mještaja u našoj zemlji za 2013. godi-nu koji skupa realiziraju USAID-Sida FIRMA projekat i Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.

Otvaranju salona prethodilo je osni-vanje proizvodno-prodajne agencije za tržište Njemačke čiju je ulogu preuzela postojeća firma Nea Trade GmbH iz Njemačke, dugogodišnja agentura za prodaju namještaja na ovom tržištu sa razvijenom mrežom kontakata sa ključ-nim kupcima i iskustvom u prodaji na-mještaja iz Bosne i Hercegovine, koja će zastupati bh. firme izlagače u novootvo-renom salonu.

‘’Firma Nea Trade osnovana je 2001. godine i od tada se isključivo bavi agent-skim posredništvom u prodaji namje-štaja sa područja nekadašnje SFRJ, sa te-žištem na Bosnu i Hercegovinu, u zemlje EU, a najviše na područje Njemačke, Austrije, zemlje Beneluksa i Švicarske. Do sada su napravljeni značajni kon-takti i obavljeni poslovi sa mnogim bh.

preduzećima, kao i mnogim njemačkim i evropskim uvoznicima namještaja. U svojoj osnovi naše agentsko djelovanje proteže se od velikih trgovačkih kuća, tj. uvoznika preko industrije namješta-ja pa sve do specijalizovanih kuća, kao i djelom do lanaca maloprodaje. Također, važan segment našeg djelovanja usmje-ren je ka specijalizovanim e-shopovima te firmama za prodaju ugostiteljskog

namještaja i uređenja objekata’’, kazao je za Infokom Ismar Ćemalović iz firme Nea Trade GmbH.

Govoreći o aktivnostima koje su prethodile otvaranju salona, Ćemalović je kazao da je velika pažnja posvećena odabiru eksponata.

‘’Prvo smo radili odabir eksponata prema tehnološkoj opremljenosti i si-

rovinskoj bazi, vodeći računa o moguć-nostima pojedinih proizvođača. Odabir se vršio u saradnji sa proizvođačima, u skladu s njihovim opredjeljenjima i veli-čini. Trudili smo se da odaberemo opti-malne eksponate i tehnički i tehnološki ih prilagodimo kako proizvodnji tako i zahtjevima tržišta. Ovo smo radili u cilju prikazivanja tehnološko-tehničkih mogućnosti proizvođača na eksponati-

IZLOŽBENO-PRODAJNI SALON NAMJEŠTAJA IZ BIH U NJEMAČKOJ

Dogovorene isporuke bh. namještaja milionske vrijednosti

Prilika za sve namještajce iz BiH‘’Otvaranje izložbeno-prodajnog salona u Njemačkoj je izvanredna ideja koju podržava USAID-Sida FIRMA projekat i Vanjskotrgovinska komora BiH. Na ovaj način bosanskohercegovački izvoznici namještaja imaju mogućnost da se približe njemačkom tržištu, osjete ga iznutra i u konekciji sa istim prilagode svoju ponudu. Za očekivati je da se uz nesebično vođenje ovog projekta desi rast izvoza te da ovo tržište bude pristupačno većem broju proizvođača koji će se ovdje uvezivati i jačati. Ne želimo da ovo bude mjesto konkurencije jed-nih drugima, iznevjerena nada i promašaj’’, mišljenja je Marijan Mišić, direktor firme izlagača Nova Forma iz Šamca.

Jedanaest proizvođača namještaja iz Bosne i Hercegovine izložilo je svoj namještaj u izložbeno-prodajnom salonu u Muelheimu kod Kelna (Njemačka), stalnom izložbenom prostoru bh. firmi koji mogu posjetiti njemački kupci.

47


Njemačka je, bar kada je u pitanju na-mještaj, vodeće izvozno tržište Bosne i Hercegovine. Vrijednost ukupnog izvo-za bh. namještaja i dijelova u Njemačku u 2012. godini iznosio je 59,9 miliona eura, odnosno 34,5% ukupnog izvoza namještaja iz BiH u svijet. Ukupan izvoz namještaja i dijelova iz BiH u Njemačku u 2012. godini je za 20,3% viši nego izvoz 2011. godine.

Ukupan izvoz namještaja i dijelova iz BiH u Njemačku u 2012. godini je za 20,3% viši nego izvoz 2011. godine, a u odnosu na 2010. godinu (period prije prvog zajedničkog nastupa BiH na saj-mu IMM 2011 u Kelnu) vidi se da izvoz namještaja iz BiH u Njemačku ubrza-va svoj rast. Pri tome izvoz namještaja i dijelova od drveta pokazuje sve veći rast (u periodu od 2011. do 2010. rast je 17,3%, a u periodu od 2012. do 2011. rast je čak 20,3%), dok izvoz namještaja i dijelova od metala i dr., bez obzira na smanjenje rasta u 2012/2011. u odnosu na 2011/2010, ipak bilježi visok rast od 19,2%.

Porast izvoza u Njemačku u periodu od 2012. do 2011. uočljiv je u gotovo svim kategorijama namještaja i njego-vih dijelova: najveći je porast izvoza dr-venog namještaja za spavaće sobe (čak

128%), tapaciranih sjedala sa metalnim okvirima (61%), dijelova za namještaj od drveta (60%), sjedala s drvenim okvirima (7%), ostalog drvenog namje-štaja (6%), drvenog namještaja za trpe-zarije i dnevne sobe (5%) itd.

Struktura izvoza bh. namještaja u Njemačku pokazuje visoku zastuplje-

nost finalnih proizvoda, što je prava rijetkost u strukturi razmjene Bosne i Hercegovine sa inozemstvom, gleda-no općenito ili detaljnije po sektorima, a pozitivan rast izvoza istih dobar je signal da treba nastaviti podršku sek-toru namještaja pri izvozu na tržišta Njemačke i EU.

Na zajedničkom štandu komor-skog sistema, PKRS, STK BiH i Privredne komore Brčko dis-

trikta, od 60 metara kvadratnih, uzorci-ma se predstavilo 15 kompanija iz BiH, dok je veliki broj predstavljen putem kataloga.

S obzirom da Novosadski sajam ove godine obilježava 90 godina postoja-nja, veče prije svečanog otvaranja saj-ma održana je svečana Akademija koju je otvorio predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, a na kojoj su učestvovali pred-stavnici društvenog i političkog života iz regiona, diplomatskog kora i kompanija iz oblasti agrobiznisa, kao i predstavnici privrede BiH.

U okviru sajma, između ostalog, odr-žani su međunarodni poslovni susreti na kojima su učestvovali i privrednici iz BiH, a koje je organizovao Novosadski sajam, u saradnji sa Privrednom komo-rom Vojvodine i Evropskom mrežom preduzetništva u Srbiji – Privrednom ko-morom Srbije i Univerzitetom u Novom Sadu. Prije bilateralnih susreta održan je plenarni dio na temu „Međunarodni projekti za konkurentnost“.

U Privrednoj komori Vojvodine održan je i sastanak Radne grupe za poljoprivredu Foruma potpisnica CEFTA 2006 na kojem su učestvovali predstavnici Spoljnotrgovinske komo-

re BiH, Privredne komore Republike Srpske, Hrvatske gospodarske komore, Privredne komore Srbije i predstavnici BJR Makedonije.

Na sastanku Radne grupe govorilo se, između ostalog, o robnoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proi-zvoda, potpisivanju bilateralnih i mul-

tilateralnih sporazuma o međusobnom priznavanju sertifikata, kao i o očekiva-nim promjenama u regionalnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima po ula-sku Hrvatske u EU.

Predstavnici domaćih kompanija imali su niz pojedinačnih sastanaka sa potencijalnim partnerima iz zemalja re-giona, EU i svijeta, a među brojnim po-sjetiocima štanda bili su i predstavnici sajma stočarstva iz Francuske, sa kojima su razmatrane mogućnosti organizova-ne posjete farmera iz BiH ovom sajmu, te predstavnici švajcarske kompanije SKB koja nudi projekat proizvodnje električne energije korišćenjem metana iz deponija smeća.

Prema dostupnim informacijama i mišljenju posjetilaca štanda BiH, proi-zvodi iz BiH su ocijenjeni kao izuzetno kvalitetni i cjenovno konkurentni, što potvrđuju i brojna priznanja.

Međunarodni poljoprivredni sa-jam u Novom Sadu je najveći agrobi-znis događaj u Srbiji i regionu i jedan je od pet vodećih sajmova u Evropi i 10 u svijetu, prema podacima Eichberg Ag Trade Show Report iz 2010. godine. Ovogodišnji sajam okupio je više od 1.500 izlagača iz više od 50 zemalja svi-jeta, a zemlja partner bila je Hrvatska.

Vladimir Blagojević n

Nagrađen kvalitet proizvoda iz BiHPrivredna komora Republike Srpske (PKRS), u saradnji sa Spoljnotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine (STK BiH), organiziovala je nastup privrednika iz Bosne i Hercegovine na 80. međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, koji je održan od 18. do 24. maja 2013. godine.

Nagrade domaćim proizvođačimaKvalitet proizvoda domaćih pri-vrednih društava i ove godine po-tvrdila su brojna priznanja koja su osvojili. Veliki šampionski pehar za vrhunski kvalitet i širok asortiman voćnih rakija dobilo je privredno društvo BMB Delta d.o.o. iz Gradiše, a pehar Novosadskog sajma za kva-litet biocidnih preparata za suzbija-nje štetočina osvojila je Eko zaštita d.o.o. iz Bijeljine.Za visok kvalitet jestivog rafinisanog ulja suncokreta i za stalnost uče-stvovanja na ocjenjivanju privredno društvo Bimal d.d. iz Brčkog dobilo je srebrni pehar Novosadskog saj-ma, dok je pehar za visok kvalitet proizvoda pripao bijeljinskom pri-vrednom društvo BIOMIKS d.o.o. Fabrika stočne hrane.

80. MEĐUNARODNI SAJAM POLJOPRIVREDE U NOVOM SADU

Izvoz namještaja i njegovih dijelova iz BiH u Njemačku u periodu od 2010. do 2012. (u eurima)

Izvoz namještaja iz BiH u Njemačku

2010. 2011.porast

2011/10.2012.

porast 2012/2011.

Namještaj i dijelovi od drveta 41.747.915 48.964.191 17,3% 58.910.620 20,3%Namještaj i dijelovi od metala i ostalih materijala 651.599 859.234 31,9% 1.024.212 19,2%Ukupno namještaj i dijelovi 42.399.514 49.823.425 17,5% 59.934.832 20,3%

Izvoz namještaja iz BiH u Njemačku

Njemačka - drugi svjetski uvoznik namještaja

Njemačka je ključni igrač u sektoru namještaja na svjetskom nivou. U 2011. godini Njemačka je bila četvrta svjetska sila u proizvodnji i druga u izvozu namještaja. Njemačka je snažno orijentirana i ka uvozu, tako da 50% vlastitih potreba za namještajem nadomješta uvozom.

Izvoz bh. namještaja i dijelova u 2012.

RangDestinacija izvoza za namještaj i dijelove namještaja iz BiH

Vrijednost izvoza (EUR)

Udio u uku-pnom izvozu namještaja iz

BiH (%)1 Njemačka 59.932.838 34,52 Hrvatska 25.064.713 14,43 Nizozemska 14.197.179 8,24 Francuska 9.501.723 5,55 Italija 8.841.949 5,16 Srbija 8.122.308 4,77 Austrija 7.900.610 4,68 SAD 5.734.895 3,39 Slovenija 5.687.952 3,3

10 Švicarska 3.843.763 2,2TOP 10 148.827.930 85,8Ostale zemlje 24.700.522 14,2UKUPNO IZVOZ NAMJEŠTAJA 173.528.452 100,0


Nastavljajući već dugogodišnju uspješnu poslovnu saradnju sa jednim od najvećih orga-

nizatora sajmova u Turskoj – TUYAP FAIRS iz Istanbula te sa njihovim ovlaštenim predstavništvom za regi-ju Balkana kompanijom ADONIS iz Makedonije, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je u periodu od 29. do 31. maja 2013. godine organizirala posjetu trima specijaliziranim sajmovi-ma iz oblasti tekstilne industrije i ma-šina za ovu industriju koji su održani u Istanbulu.

U navedenom periodu, 15 pred-stavnika iz osam domaćih kompanija, u pratnji sekretara Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće VTK BiH, posje-tili su 30. međunarodni sajam ITM - TEXPO EUROASIA 2013 - najveći sajam u ovom dijelu svijeta za tekstil, tkanine, prediva, doradu, pletenje ča-rapa, kemikalije, mašine u tekstilnoj industriji i prateću industriju, 10. me-đunarodni sajam prediva - ISTANBUL YARN FAIR 2013, kao i 5. međunarodni sajam tehničkog i netkanog materijala HIGHTEX 2013.

Ove godine na izložbenom prostoru od 90.000 m², u 12 velikih i modernih

sajamskih dvorana, predstavile su se 1.223 kompanije iz 37 zemalja svijeta i sa svih kontinenata. Sajam je, prema informacijama koje su organizatori u razgovorima iznijeli, posjetilo preko 45.000 poslovnih posjetilaca uz prosječ-nu dnevnu cijenu ulaznice od 10 eura. Obzirom da se radi o čisto poslovnim sajmovima (B2B), posjetioci su samo online prijavom mogli doći do ulaznice, tako da je zaista bilo lijepo vidjeti da se na svakom štandu vode poslovni razgo-vori, posjećuju stari poslovni partneri, ali i sklapaju nova poznanstva i ugova-raju novi poslovi.

Iz BiH sajam su posjetili predstav-nici kompanija Ključ Šik (Sarajevo), Ključ Šik – maloprodaja (Sarajevo), Domaća radinost „Priluk“ (Živinice), Udruženje modnih dizajnera i kostimo-grafa „Modiko“ (Sarajevo), Neno d.o.o. (Teslić), Fates AD(Sokolac), Udruženje za kulturu, umjetnost i dizajn „Agda Stab“ (Sarajevo) te načelnik i šef sektora privrede općine Bosanski Petrovac koji su bili u potrazi za potencijalnim inve-stitorima za ponovno pokretanje fabri-ke za proizvodnju veša koja je nekada bila vrlo poznata u ovoj općini.

Tokom trodnevne posjete ovim saj-

movima, predstavnici iz BiH su mogli da vide veliki broj najmodernijih ma-šina i sistema za proizvodnju i preradu tekstila, hemikalije i sisteme za dozi-ranje i bojenje prediva te širok spektar najrazličitijih prediva i tkanja, stručnih publikacija ali i brojne druge eksponate ove i pratećih industrija.

Nakon posjete sajmovima predstav-nici bh. delegacije su izrazili jedinstven stav da je posjeta u potpunosti opravdala očekivanja. Stoga će Vanjskotrgovinska komora BiH i dalje nastojati da po što povoljnijim uvjetima omogući pred-stavnicima domaćih firmi posjetu speci-jaliziranim poslovnim sajmovima kako bi predstavili svoje poslovne mogućno-sti, proizvode i usluge, ali isto tako kako bi se zadržali stari i pokušali dobiti novi poslovni partneri.

U prva četiri mjeseca 2013. godine, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, čla-nice Asocijacije proizvođača, prerađiva-ča i prometnika tekstila, odjeće, kože i obuće Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine ostvarile su izvoz u izno-su od 354.240.098,00 KM. U istom peri-odu uvoz je iznosio 444.852.252,00 KM.

Ako se pogledaju pokazatelji za isti period 2012. godine, vidi se da je izvoz bio 317.166.541,00 KM, a uvoz u visini od 424.751.520,00 KM unutar sveuku-pnog uvoznog obima vanjskotrgovinske razmjene BiH, koji je u ovom periodu iznosio 4.582.305.003,00 KM.

Među prvih top 10 najznačajni-jih izvoznih grupa proizvoda u BiH na izvoz „sjedala za vozila“ otpada 138.916,09 KM, što ovu granu svrstava na drugu poziciju u ukupnoj izvoznoj vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine za navedeni period (ispred električne energije) sa procentualnim učešćem u vrijednosti od 6,97%, dok su se proizvođači i prerađivači obuće sa vanjskim đonovima od gume i plastič-nih masa svrstali na četvrtu poziciju sa učešćem u vrijednosti od 3,74%.

Muris Pozderac n

Kompanije iz BiH posjetile specijalizirane sajmove u IstanbuluPredstavnici bh. delegacije obavili su više desetina posjeta i dogovarali se o konkretnoj saradnji sa kompanijama izlagačima, kako sa domaćim iz Turske tako i iz drugih zemalja svijeta.

Na ovogodišnjem sajmu svo-je proizvode predstavile su kompanije Promo d.o.o. Donji

Vakuf, JAMI d.o.o. Sarajevo, Neimax d.o.o Visoko, AB Neretva d.o.o. Mostar i Mekom d.o.o. Visoko. Osim izlagača, sajam su posjetili predstavnici bh. kom-panija Weltplast d.o.o. Posušje, TEM Mandeks d.o.o. Široki Brijeg i Bimal d.d. Brčko.

Na ovoj sajamskoj manifestaciji, koja je najveći privredni događaj na Kosovu i održava se na 4.000 m2 zatvorenog izložbenog prostora, učestvovalo je oko 120 izlagača, od čega 35% stranih i 65% proizvođača sa Kosova.

Pored Bosne i Hercegovine, na saj-mu su se predstavila preduzeća iz Albanije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Grčke, Italije, Austrije, Njemačke i drugih zemalja.

Sajam je otvorila Mimoza Kusari-Lila, ministrica trgovine i industrije Kosova i zajedno sa ostalim članovima delegacije Kosova posjetila štand bh. kompanija te razgovarala sa predstav-nicima naših preduzeća. Štand bh. kom-panija posjetio je i Besim Beqaj, mini-star ekonomije Kosova.

Tokom trajanja sajma vladao je veliki interes kosovskih privrednika za bosan-

skohercegovačke kompanije i njihove proizvode. Iskazana je potražnja za pro-izvodima metalske, elektro, prehram-bene, drvne, duhanske, farmaceutske i drugih industrija.

Kompanije iz Bosne i Hercegovine koje su bile prisutne u Prištini upriličile su i razgovore sa poslovnim ljudima sa Kosova. Može se reći da su razgovori bili vrlo uspješni jer su neke bh. kompanije dogovorile probne isporuke, od kojih je nekima od njih ovo bilo prvo pojavljiva-nje na tržištu Kosova.

Tokom razgovora predstavnika ko-mora ocjenjeno je da bosanskoher-cegovački proizvođači imaju veliku mogućnost plasmana svojih proizvoda u ovoj zemlji obzirom da Kosovo još uvijek nema razvijene velike proizvod-ne kapacitete. U razgovoru sa Safetom Gergelyu, predsjednikom Privredne ko-more Kosova, i njegovim saradnicima rečeno je da BiH ima veliku šansu da njene kompanije učestvuju i u razvoju i izgradnji Kosova.

Istaknuto je da obim robne razmjene nije na zadovoljavajućem nivou i pred-loženo da se traže viši oblici saradnje, prije svega u oblasti zajedničkih ulaga-nja, kooperacije i nastupa na trećim tr-žištima. Također, istaknuto je da veliki

problem saradnji privrede BiH i Kosova predstavljaju vize za poslovne ljude Kosova koji za dolazak u BiH trebaju garantno pismo i odlazak u ambasadu BiH u Skoplje po vizu. S tim u vezi, re-čeno je da su opravdani zahtjevi kom-panija za uvođenje bezviznog režima za građane Kosova te da iste treba prosli-jediti nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini.

Tom prilikom je istaknuto da bi nad-ležni u rješavanju ovog problema trebali imati u vidu sve pogodnosti ovog trži-šta, prije svega njegovu blizinu, veliku potražnju za svim vrstama roba i kon-kurentu cijenu naših roba na tržištu Kosova, ali i uspostavljene veze i član-stvo u CEFTA-i.

Rješavanjem ovog i drugih pitanja na državnom nivou kompanijama iz Bosne i Hercegovine bi bilo omogućeno veće prisustvo na tržištu Kosova, kao i učešće na tenderima i drugim projektima.

Šemsa Alimanović n

Nastupom BiH na sajmu „Priština 2013”

Dogovorene isporuke na tržište Kosova

Shodno iskazanom interesu bosanskohercegovačkih poduzeća za saradnju sa Kosovom, Privredna komora Federacije BiH, u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, i ove je godine organizirala zajednički nastup bosanskohercegovačkih kompanija na međunarodnom sajmu „Priština 2013“, koji je održan od 8. do 11. maja 2013. godine u Prištini.

BiH ostvaruje suficit u razmjeni s KosovomU strukturi roba koje se izvoze iz BiH na Kosovo nalaze se lijekovi, željezne šipke, čelik, naftni derivati, građa, prehrambeni proizvodi, namještaj, toalet papir, mesni proizvodi, ciga-rete i dr. S druge strane, s Kosova se u BiH najviše uvozi koža, šećer, proizvodi od gume, slad, mineralne vode, zavarene cijevi i dr.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BIH


Predstavnici kompanija iz BiH su na najvećem međunarodnom sajmu industrijskih tehnologija u svijetu Hannover Messe (Njemačka) obavili više od 200 poslovnih razgovora i primili narudžbe vrijedne nekoliko miliona eura.

KimTec d.o.o. vodeća je IT kompanija na tržištu Bosne i Hercegovine koja ima struč-

no i obrazovano osoblje te djelotvornu i funkcionalnu distribuciju. Proteklih godina, zahvaljujući jasnoj viziji i do-bro definiranim ciljevima, a uz pažljivo planiranje i ispitivanje tržišta, KimTec je uspio u svojoj misiji – pružio je mak-simalnu podršku partnerima optimizi-rajući procedure u kanalu distribucije, pomogao im je da smanje troškove ope-racija kroz novi poslovni model, a sve to s ciljem zadržavanja konkurente pred-nosti na tržištu; KimTec je uspio biti pa-metna logistika svojih partnera!

Firma je osnovana 1999. god., a nje-na osnovna djelatnost je distribucija kompjuterskog hardvera, softvera i po-trošačke elektronike. Organizacijska struktura firme KimTec d.o.o. vrlo je jednostavna pa samim tim omoguća-va brzo donošenje odluka i efikasne operacije. Podijeljena je na dva vodeća sektora: informacijske tehnologije (IT) i potrošačku elektroniku (CE). Svaka od ovih divizija ima svoju prodajnu, nabav-nu i servisnu strukturu koje djeluju kao

kompanija u kompaniji, a sve to da bi zadržali puni fokus i resurse na svakoj od strana.

Kao vodeći distributer IT proizvoda i potrošačke elektronike KimTec d.o.o. nudi više od 3.500 artikala i više od 50 svjetski poznatih robnih marki. Pored toga, održava iznimno dobre odnose sa svim svojim principalima i konstantno širi i jača tu saradnju povećavajući pri-hode i pristup. Menadžment kompanije blisko sarađuje sa svim nivoima u or-ganizacijskoj strukturi i principalskim uredima da bi se u potpunosti izbjegli potencijalni sukobi interesa do kojih bi moglo doći u širokoj mreži principala i partnera. Pored toga, specijalizirani prodajni i nabavni timovi osiguravaju jednaku kvalitetu ponude proizvoda principala. KimTec d.o.o. također odr-žava certificiranu in-house tehničku podršku i postrojenja za popravku te nadgleda mrežu od više od 40 certifici-ranih servisnih partnera.

Ova kompanija razvila je specijalizi-ran poslovni model primjenjujući Fast Moving Consumer Goods principe na tradicionalnu veleprodajnu distribuci-

ju IT i CE proizvoda. Ovakav pristup pospješuje tehnološki ciklus i vrijeme nadogradnje za IT i CE proizvode što je tipično za modernu tehnologiju. Ovaj model posebno je primjenjiv u digital-noj eri i stvara konkurentnu prednost za sve učesnike u distributivnom ka-nalu. Cilj ovakvog modela je smanje-nje vremenskog perioda nabavke robe i cjelokupnih troškova procesa. Ovo se postiže poboljšanom komunikacijom između naših partnera i principala s kojima komuniciramo kroz nekoliko različitih medija, uključujući telefonsku i terensku prodaju, web shop, sedmične kataloge, specijalne ponude i sl. Web shop nudi partnerima uvid u stanje za-liha i dopušta im da naruče robu 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici.

Posebna pažnja i resursi ulažu se da bi se pojačale dvije važne crte bazirane na znanju o distribuciji – edukacija i consulting. Cijelim tim putem, od inve-stiranja u edukaciju uposlenika do inve-sticija u infrastrukturu, kompanija ide ka cilju postizanja besprijekornog nivoa poslovanja bez premca. Najveća vrijed-nost ove kompanije su zapravo njeni

ljudi i zato se kontinuirano ulaže u njihovu edukaciju i razvoj. Devet osnovnih vrijednosti koje KimTec promovira - poštovanje, odgovornost, proaktiv-nost, uslužnost partneri-ma, razvoj timskog rada, inovacija, edukacija, pozi-tivna radna sredina i obi-lje u različitosti - pokazali su proteklih godina da je KimTec d.o.o. najpoželj-niji poslodavac u Bosni i Hercegovini (portal Posao.ba).

KimTec d.o.o. je distributer hardvera, softvera i potrošačke elektronike s većinskim udjelom na tržištu u BiH. Dio je M San Grupacije i stalno investira u svoju organizacijsku i fizičku infrastrukturu kako bi omogućio planirani razvoj.

PREDSTAVLJAMO

Hannover Messe je tokom više od 60 godina izrastao u vo-deći sajam industrijskih teh-

nologija i materijala, a nastup na istom je imperativ za sve koji žele predstaviti nova tehnološka rješenja, materijale ili proizvode, ali i one koji tragaju za kvali-tetnim kontaktima i partnerima.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Švicarskim programom za promoci-ju uvoza u EU (SIPPO) i USAID-Sida FIRMA projektom, organizirala je, po peti put, zajednički nastup osam kom-panija iz Bosne i Hercegovine na ovom najvećem međunarodnom sajmu in-dustrijskih tehnologija u svijetu, odr-žanom od 8. do 12. aprila 2013. godine pod motom “Pametna efikasnost”.

Na ovogodišnjem sajmu su pri-vrednici iz BiH prvi put izlagali svoje proizvode u Hali 13 namijenjenoj za elektro–energetski sektor. Tu su se pred-stavile kompanije TT Kabel d.o.o. Široki Brijeg, Miviko d.o.o. Posušje i Kaldera company d.o.o. Laktaši, dok su kompa-nije Inox Ajanović d.o.o. Tešanj, Pobjeda Tešanj, TTO Sarajevo, Femetall d.o.o.

Zenica i Saraj-komerc d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje izlagale u Hali 4 - Industrial Supply.

Nadmašena očekivanja

Iako je od održavanja sajma prošlo re-lativno kratko vrijeme, nastupom na Hannover Messu, kako organizacijom tako i ostvarenim rezultatima, zadovolj-ni su u firmi Miviko d.o.o. Posušje.

‘’Organizacija našeg nastupa logi-stički je izvedena na visokoj razini, za što zasluge pripadaju organizatorima VTK-u BiH, USAID-Sida FIRMA pro-jektu i SIPPO-u, kao glavnom pokro-vitelju. Servis i potpora tima bili su besprijekorni, čime nam je omogućena puna posvećenost našim poslovnim su-sretima. Primarni cilj kod sudjelovanja na sajmu u Hannoveru, predstavljanje naše tvrtke i naših proizvoda njemač-koj poslovnoj javnosti, ostvaren je u potpunosti. Naravno, dobra priprema i mailinzi ciljanim partnerima pospješili su kvalitetu ostvarenih kontakata, pri-premljenih i spontanih, i nadmašili su naša očekivanja’’, kazao je Goran Bralić,

direktor firme Miviko d.o.o. i dodao da se očekuje povećanje prihoda od oko 10 posto.

‘’Petnaestak ozbiljnih poslovnih susreta sa potencijalom razvoja budu-će suradnje, prema našim očekivanji-ma, rezultirat će ostvarenjem poslov-ne suradnje sa minimalno 3 tvrtke iz Njemačke. Konkretnih narudžbi tije-kom sajma nije bilo, niti su bile očeki-vane, ali je pripremljen teren za pove-ćanje prihoda tvrtke za otprilike 10%, što očekujemo u drugom dijelu 2013. Zadovoljstvo nastupom na sajmu u Hannoveru motiviralo nas je da u 2014. godini nastupimo izdvojeno, zajedno sa tvrtkom TT Kabeli d.o.o., kako bismo se još bolje predstavili ciljanoj publici, pri čemu se nadamo potpori ovogodišnjih organizatora i pokrovitelja’’, kazao je Bralić.

Nastupom na sajmu zadovoljni su i u firmi Inox Ajanović d.o.o.

‘’Sajam je bio uspješan. Posjetilo nas je oko 47 firmi iz branše koji su i naši po-tencijali kupci. To su firme iz Njemačke, Holandije, Austrije, Švicarske, Slovenije, Norveške… Odmah nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu počeli su dolaziti upiti od strane navedenih firmi’’, kazla je Selma Galijašević, predstavnica Inox Ajanović d.o.o.

Na Hannover Messe 2013 predstav-ljeno je niz tehnologija i rješenja za po-jednostavljenje procesa proizvodnje i smanjenje troškova. Glavni događaj je bio “Metropolitan Solutions” na kojem su prezentirane “inovacije za gradske infrastrukture”, dok su ostali programi bili posvećeni efikasnosti u industrij-skim procesima, s naglaskom na lagane konstrukcije.

Aida Alić n

Uspješan nastup bh. kompanija na sajmu u Hanoveru


cepta strukture životnog ciklusa servisa (Slika: Životni ciklus servisa).

– 2009. godine je OGC (The Office of Government Commerce) oficijelno objavio da se ITIL v2 povlači.

IT Service Management (ITSM) bavi se isporučivanjem i podržavanjem IT servisa koji odgovaraju biznis zahtje-vima neke organizacije. ITIL osigurava razumljiv, konzistentan i koherentan skup najboljih praksi za IT servis me-nadžment procese, promovirajući kva-litetan prilaz za postizanje biznis efi-kasnosti i efektivnosti pri korištenju informacionih sistema. ITIL servis me-nadžment procesi su namijenjeni za im-plementaciju da podrže ali ne i diktiraju biznis procese organizacije. IT servis provideri (davaoci usluga) će težiti da

poboljšaju kvalitet servisa, ali u isto vri-jeme će pokušavati i da smanje troškove ili bar da ih održe na određenom nivou.

Pet publikacija pokrivaju svaku fazu životnog ciklusa servisa, počevši od po-četne definicije i analize biznis zahtjeva unutar Service Strategy i Service Design, kroz migraciju u stvarno okruženje u Service Transition, pa stvarne operaci-je i poboljšanja u Service Operation i Continual Service Improvement (CSI).

Kako smo već rekli, ITIL se koristi u organizacijama širom svijeta za uspo-stavljanje i poboljšavanje sposobnosti

servis menadžmenta. ISO/IEC 20000 osigurava formalni i univerzalni stan-dard za organizacije koje zahtijevaju pregledavanje sposobnosti servis me-nadžmenta i njihovo certificiranje.

Dok je ISO/IEC 20000 standard za ostvarivanje i održavanje, ITIL pred-stavlja tijelo znanja korisno za ostvari-vanje standarda.

ITIL se sastoji od sljedećih komponenata:

– ITIL Core (jezgro) – Smjernice najboljih praksi koje su primjenljive na sve tipove organizacija koje osiguravaju biznis servise.

– ITIL Complementary Guidance (komplementarne smjernice) – Komplementarni skup publikacija sa uputama posebno za industrijske sek-tore, organizacijske tipove, operativne

modele i tehnološke arhitekture. Svaka od ovih pet publikacija obu-

hvata upute koji su neophodne za inte-grisani skup koje zahtijevaju specifika-cije standarda ISO/IEC 20000:

– Service Strategy (Strategija servisa) – Service Design (Dizajn servisa) – Service Transition (Transformacija

servisa) – Service Operation (Izvršavanje

servisa) – Continual Service Improvement

(Kontinuirano poboljšavanje servisa)Svaka publikacija povezuje osobine

koje imaju direktni uticaj na perfor-manse servis providera (davaoca uslu-ga). Struktura jezgra je data u obliku životnog ciklusa, koji se ponavlja i koji je multidimenzionalan. Osigurava da su organizacije postavljene sa snažnim sposobnostima u jednom od područja da bi bile u mogućnosti da uče i tako poboljšavaju druga područja.

ITIL jezgro bi trebalo da osigura strukturu i stabilnost servis menad-žmenta pomoću dugotrajnih princi-pa, metoda i alata. Ovo služi da bi se osigurala ulaganja i da se obezbjede potrebne osnove za mjerenja, učenja i poboljšavanja.

Upute/upravljanja unutar ITIL-a se mogu prihvatiti u različitim biznis okruženjima i organizacijskim strategi-jama. ITIL Complementary Guidance

osigurava fleksibil-nost potrebnu za im-plementaciju jezgra u datom biznis kon-tekstu, kao što se, npr. automobilske gume biraju prema tipu automobila, njegovoj svrsi i stanju puteva.

Zašto ITIL?!

ITIL nudi jednostav-nost, pravilnu defi-niciju i dokumen-tovanje kataloga IT servisa koje Vaš tim nudi, ali i strukturi-rano uvođenje niza procesa za menad-žment tih servisa. ITIL metod preporu-čuje te procese, odre-đene softverske alate i tehnike za efikasniju podršku servisa. Sve to dolazi u vidu pre-poruka, a ne nared-

bodavno i jednostrano. ITIL predstavlja novi pristup kon-

tinuiranom poboljšanju. Dio ITIL-a je stalno poboljšavanje svakog ITIL proce-sa i komunikacije između njih. To stalno poboljšavanje ima za svoj cilj pružiti efi-kasnije i isplativije IT usluge te ih bolje prilagoditi trenutnim i budućim potre-bama poslovanja.

Boris Marković n

Slika: ITSM procesi kroz životni ciklus

ITIL osigurava proces za upravljanje IT-om, obuhvaća servise i fokusira se na kontinualna mjerenja i poboljšavanja kvaliteta dostavljanja IT servisa, sa per-spektive kako same organizacije tako i klijenata.

Šta je ITIL?ITIL je najšire prihvaćen pristup uprav-ljanja IT uslugama na svijetu. Sastoji se iz čitavog seta koncepata i postupa-ka za upravljanje IT infrastrukturom, razvojem i operacijama. Daje detaljan opis velikog broja veoma značajnih IT

postupaka (praksi) sa sveobuhvatnim procedurama i zadacima koji mogu biti prilagođeni svakoj IT organizaciji.

Kao odgovor na jačanje nezavisnosti IT-a, CCTA agencija (Central Computer and Telecommunications Agency) pri vladi Velike Britanije, u toku 1980-ih razvila je skup prijedloga tj. preporuka. ITIL je nastao kao kolekcija knjiga od-nosno publikacija; svaka od publikacija pokriva specifičnu praksu unutar IT Service Managementa.

Nakon objave ITIL v1 1989. godine broj publikacija je jako brzo rastao te dostigao broj preko 30 svezaka. U cilju postizanja veće dostupnosti ITIL-a, u toku 2000. i 2001. godine, došlo je do integrisanja publikacija u 8 logičkih “skupova” koje su grupisane pomoću smjernica procesa koje bi odgovarale različitim aspektima IT menadžmen-ta, aplikacija i servisa. Glavni fokus je označen kao skup menadžment ser-visa “Service Management” (Service Support – podrška servisa i Service Delivery – isporuka servisa).

– Od 1996. godine ITIL se razvija po principu kolektivne inteligencije, razmijene podataka u industriji i per-fektne moderacije nekoliko svjetskih stručnjaka koji na kraju napišu zvanič-ni materijal.

– U aprilu 2001. godine CCTA se integrisala u OGC, kancelariju UK Ministarstva finansija.

– U toku 2006. objavljena je ITIL v2. – U maju 2007. godine objavljena je

ITIL v3 (poznata i pod nazivom osvje-ženi projekat ITIL-a) koja sadrži 26 procesa i funkcija, grupisanih u samo 5 publikacija, uređenih u obliku kon-

Dobra strana ITIL-aUnaprjeđenjem IT procesa, svaka kompanija uz implementaciju ITIL-a može postići velike uštede i poboljšanja te:

� unaprjeđivati upotrebu svojih resursa � povećati konkurentnost na tržištu � smanjivati potrebu za naknadnim korekcijama � eliminirati suvišan rad � unaprjeđivati stepen realizacije projekata kao i potrebno vrijeme � unaprjeđivati dostupnost, pouzdanost i sigurnost IT usluga ključnih za

zadatak � opravdavati trošak kvalitetne usluge � pružati usluge koje ispunjavaju zahtjeve poslovanja, kupca i korisnika � integrirati ključne procese � dokumentirati i dodjeljivati uloge i odgovornosti u pružanju usluga � učiti iz prijašnjih iskustava � pružati nepobitne pokazatelje poslovnog učinka � stvarati okvir i podlogu za certifikaciju ISO/IEC 20000 standarda

Pored gore navedenog prepoznat ćete da će razvijanje ITIL-a pomoći Vašoj kompaniji i u sljedećim stavkama:

� ITIL donosi sa sobom standardizirani rječnik, ono što je nedostajalo u sa-dašnjem IT svijetu;

� da se unaprijedi upravljanje finansijama IT-a te bolje usklade usluge IT-a sa potrebama cjelokupne kompanije;

� da se poboljšaju odnosi između IT-a i kompanije kojoj se pružaju usluge; � da se poboljša iskorištavanje IT infrastrukture; � da se poboljša iskorištavanje IT djelatnika; � da se poveća ugled IT-a unutar kompanije koju poslužuje; � da se zadrže djelatnici i njihovo zadovoljstvo na poslu; � da se poveća zadovoljstvo kupaca i � da se poboljša sveukupna poslovna slika Vaše kompanije.

INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

ITIL - Unapređenje poslovanjaModerni IT Service Management se bazira na najboljim praksama dokumentiranim u Information Technology Infrastructure Library (ITIL) knjigama. ITIL je rezultat projekta dokumentiranja najboljih praksi pri definisanju procesa za upravljanje servisima IT-a kao poslovnim uslugama.


Kraš se od davne 1911. godine, kada je otvorena njegova preteča, tvornica čokolada Union, do danas razvio u naj-većeg proizvođača konditorskih proi-zvoda u jugoistočnoj Europi. Od 1992. posluje kao dioničko društvo u preteži-tom vlasništvu radnika kao malih dio-ničara. Cjelokupni uspjeh tvrtke počiva na dobroj poslovnoj strategiji koja kom-binira razvoj jakih brandova s kontinu-iranim ulaganjem u kvalitetu proizvod-nje i praćenje gospodarskih trendova.

Bajadera, Kiki, Bronhi, Domaćica i Životinjsko carstvo Kraševi su brandovi koji su obilježili čitave generacije, osi-guravši si tako vjernost potrošača svih uzrasta. Na prekomorskim tržištima danas su najpoznatiji Kraševi brandovi

Napolitanke, Griotte i Dorina čokolade. Pored matične proizvodnje (čokola-

de, keksa i bombona) smještene na loka-ciji Maksimir u Zagrebu, Kraš je vlasnik još dviju tvornica keksa, i to Karoline iz Osijeka i Mire iz Prijedora, ujedno naj-većeg proizvođača keksa i vafla u Bosni i Hercegovini. Kraš je izvozno orijentira-na kompanija i u ovom trenutku nešto manje od polovine ukupne proizvodnje izvozi na tržišta regije, zapadne Europe i prekomorja. Na tržištu Saudijske Arabije Kraš je dugogodišnji lider u kategoriji Napolitanki, gdje je samo tijekom prote-kle godine plasirano više od 3.000 tona ovog proizvoda. Tržišta jugoistočne Europe Kraševa su domicilna tržišta na kojima posluje putem vlastitih podruž-

nica osnovanih u Sloveniji, Srbiji, BiH, Makedoniji, Češkoj i Slovačkoj. Kraševa poslovna strategija usmjerena je ka izjednačavanju domaće prodaje i izvoza.

Svoj liderski položaj Kraš je izgradio zahvaljujući kontinuiranoj usmjerenosti na proizvodnju visokokvalitetnih i nje-govanje originalnih proizvoda. Kraševi brandovi ne drže samo vodeću pozici-ju u svojim proizvodnim kategorijama nego se nalaze među najjačim markama u kategoriji robe široke potrošnje.

Šireći ideju marketinške komuni-kacije, a u skladu s načelima održivog razvoja koja su integrirana u strateško poslovanje Kraša, realiziran je projekt Ekoparka Krašograd. Načinom uređenja parka i njegovim sadržajima podržani su glavni Kraševi brandovi, a cjelokupni park svojevrsni je hommage jednom od najprepoznatljivijih Kraševih proizvoda - Životinjskom carstvu. Želja Kraša bila je da svojim potrošačima još jednom ponudi originalni i inovativni koncept, u ovom slučaju realiziran kroz priču o životu u skladu s prirodom i održivim razvojem. U konačnici, ovim je Kraš postao i dio ukupnog mozaika kojima se Hrvatska svijetu predstavlja kao ze-mlja raznovrsnih prirodnih resursa i bogatstava.

Kraševi poslovni planovi usmjereni su ka daljnjem jačanju konkurentnosti na domaćem i inozemnim tržištima kao i jačanju svih poslovnih aktivnosti veza-nih uz postizanje što većeg zadovoljstva Kraševih kupaca i potrošača.

Kraš - priča o tradiciji i kvalitetiTradicija proizvodnje dulja od jednog stoljeća čini Kraš jednom od najdugovječnijih tvrtki u regiji. Ime Kraš postalo je prepoznatljivo po nizu kvalitetnih brandova, ali i po uspješnoj suradnji s poslovnim partnerima, dobavljačima, distributerima kao i po dobroj suradnji sa zajednicom u kojoj posluje.

PREDSTAVLJAMO


Specijalizirali smo se u projekti-ranju aluminijskih sustava i dalj-njoj preradi aluminija. Imajući

u vidu dinamično i zahtjevno tržište, koje se konstantno mijenja, odgovorili smo suvremenim opremanjem po-strojenja za ekstrudiranje aluminija, elektrostatsko plastificiranje i anodno eloksiranje, kao i strojevima za obra-du aluminijskih profila. Aluminij se kao materijal naširoko koristi u po-dručju arhitekture, automobilskoj i željezničkoj industriji, kao i u drugim sektorima.

Proizvode koje nudimo tržištu su razne vrste aluminijskih konstrukci-ja koje se koriste u građevinarstvu i industriji. Svoj razvoj temeljimo na stvaranju vlastitog stručnog tima koji prati svjetske trendove u projektiranju i nudi kompletne serije za proizvodnju aluminijskih sustava. Proizvodni asor-timan je vrlo raznolik i naši su alumi-nijski sistemi ugrađeni u zgradama svih veličina. Fealove “high-tech“ fasa-de, dio su arhitekture mnogih istaknu-tih objekata diljem svijeta.

Aluminijski sustavi svojim dizaj-

nom mogu biti prilagođeni specifič-nim potrebama klijenata u arhitektu-ri i industriji od ideje do finalizacije proizvoda.

U cijelom proizvodnom lancu kori-stimo modernu tehnologiju i sredstva zaštite, a stalna kontrola prema zahtje-vima norme ISO 14001:2004 jamac je naše brige za okoliš. Posjedujemo cer-tifikat ISO 3834 i 15085-2 koji nam omogućava izvođenje zahtjevnijih zavarenih aluminijskih konstrukcija. Vršimo ispitivanje kvalitete gotovih Fealovih sustava u za to opremlje-nim i ovlaštenim laboratorijima: IGH-Zagreb, IFT-Rosenheim i GBD Bregenz.

Feal Grupa trenutačno posjeduje poslovnice u BiH: Široki Brijeg (sje-dište Uprave, slike ispod), Fe-Al d.o.o. Mostar, Feal Sarajevo, Feal Banja Luka; Hrvatskoj: Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, te Trogir i Zadar (gdje su skla-dišta keramike); Srbiji: Feal Beograd; Crnoj Gori: Feal Podgorica; Austriji: Feal Austria GmbH u Wolfurtu; Njemačkoj: Feal Deutschland u Otisheimu

Feal d.o.o.Poduzeće Feal d.o.o. iz Širokog Brijega prisutno je na tržištu više od 35 godina te ima dugu tradiciju u preradi aluminija.

FEALOVA VIZIJA:Zadržati vodeću poziciju u široj regiji u proizvodnji građevinskih profila, širiti se na EU tržište u segmentu industrijskih profila i povećati obim proizvodnje.

FEALOVA MISIJA:Konstantno pratiti svjetske trendove moderne tehnologije i neprekidno ulagati u najnoviju tehnologiju, konti-nuirano obučavati stručne kadrove te uspostavitieuropske standarde proi-zvodnje i poslovanja.Osnovni slogan pod kojim poslujemo je:

«KVALITETA NA PRVOM MJESTU»Vaš Feal

PREDSTAVLJAMO

Feal d.o.o. Široki Brijeg Adresa: Trnska cesta 146,88220 Široki Brijeg, BiHTel: +387/39 704 269; 702 700Fax: +387/39 704 358Web page: www.feal.baE-mail: [email protected]

60 INFOKOM – broj 56 – juni/lipanj 2013.

Documents

Infokom - Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska …komorabih.ba/wp-content/uploads/2013/06/Infokom_56__juni_13.pdf · Tek kada su zahtjevi proizvođača podneseni na na-čin i pod