1353_14. Vanjskotrgovinska Razmjena Hrvatskoga Gospodarstva

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA HRVATSKOGA

GOSPODARSTVA

SADRŽAJ:

• obilježja ekonomskih odnosa s inozemstvom u uvjetima globalizacije

• utjecaj regionalnih gospodarskih asocijacija na hrvatsku vanjsku razmjenu

• obilježja hrvatskih gospodarskih odnosa s inozemstvom

• tendencije u kretanju izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj

• deficit platne bilance i inozemno zaduživanje

•inozemni dug Hrvatske prema domaćim sektorima

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

3

OBILJEŽJA EKONOMSKIH ODNOSA S INOZEMSTVOM U UVJETIMA

GLOBALIZACIJE

• globalizacija svjetske ekonomije donosi nezapamćen polet svjetskoj ekonomiji;

• udio svjetskog izvoza u svjetskom BDP-u stalno se povećava;

•u drugoj polovici 20. stoljeća brže se razvijaju one zemlje koje su imale IZVOZNO PROPULZIVNI RAST;

• ipak, IZVOZNI PESIMIZAM još uvijek je prisutan u nekim zemljama koje ne žele izložiti svoja poduzeća inozemnoj konkurenciji ili izgubiti monopol koji su imala na domaćem tržištu.


4

karakteristike svjetske i hrvatske ekonomske politike

razdobljekarakteristike dinamičnih

gospodarstavakarakteristike hrvatske gospodarske politike

1913.-1948.uvozno supstitutivne

industrije, povećanje carina, protekcionizam

uvozno supstitutivne industrije

1948.-1980.izvozno propulzivne

djelatnostiplanska ekonomija, bez

tržišta

1980.-1989.liberalizam, smanjenje

carina

postupno otvaranje domaćeg tržišta uz

povremeni protekcionizam

1990.-1997.liberalizam, smanjenje

carinaliberalizam, smanjenje

carina


5

• Koristi vanjsko-trgovinske razmjene:

1. bolje zadovoljavanje potrošača i gospodarstva

2. bolje korištenje raspoloživih resursa

3. veća zaposlenost proizvodnih kapaciteta

4. povećanje konkurentnih sposobnosti na međunarodnom tržištu

5. povećanje BDP-a

6. uravnoteženje platne bilance

7. mogućnost bržeg i svestranijeg cjelokupnog gosp. razvoja


6

Intervencionističke mjere

• Treba razlikovati dva pojma:

1. protekcionizam država ograđuje proizvođače od konkurenata - obrana

2. intervencionizam obrana + podupiranje domaćih proizvođača


7

• Obujam vanjsko-trgovinske razmjena ovisi o:

1. razini gospodarskog razvoja

2. prirodnim bogatstvima

3. mjerama ekonomske politike usmjerene na vanjsko-trgovinsku razmjenu

4. veličini unutrašnjeg tržišta


8

• Kako se mjeri stupanj uključenosti u međunarodnu razmjenu?

• Apsolutna vrijednost uvoza i izvoza• Udio izvoza i uvoza u BDP-u• Vrijednost uvoza i izvoza per capita• Vrijednost izvoza zemlje/vrijednost svjetskog

izvoza ; brojnost stanovništva zemlje/brojnost svjetskog stanovništva


9

UTJECAJ REGIONALNIH GOSPODARSKIH ASOCIJACIJA NA HRVATSKU VANJSKU

RAZMJENU

• zbog veličine nacionalnog tržišta Hrvatska je upućena na otvorenost prema svjetskom tržištu

• Zollverein, carinska unija-poznata od prije više od 100 g.

• moderan pristup regionalnim interakcijama započinje nakon II. svjetskog rata

5 STUPNJEVA EKONOMSKE INTEGRACIJE:

1. Područje slobodne trgovine (Free Trade Area); EFTA

2. Carinska unija

3. Zajedničko tržište (Common Market)

4. Ekonomska unija; Europska unija

5. Potpuna ekonomska integracija


10

NAJVAŽNIJE INTEGRACIJE U SVIJETU (1985. I 2000.)

INTEGRACIJE1985. 1999. 2000

EZ-12 SAD EU-15 NAFTA EU-15 NAFTA

stanovništvo (milijuna) 338,3 238,5 375,3 409,5 378,5 407,2

BDP (mlrd USD), cijene 1990.

5309,5 4793,2 7932 10355 6841,7 8891,4

BDP/stanov. USD 15693,7 20098,1 21140 25287 18075 21836

Uvoz (% BDP-a), tekuće c. 24,2 7,4 25,6 13,8 .. ..

Izvoz (% BDP-a), tekuće c.

24,7 10,4 26,2 10,4 .. ..


11

• Apsolutna vrijednost uvoza i izvoza

- Bilanca tekućih transakcija:

a) trgovinska bilancab) bilanca uslugac) bilanca transfernih plaćanja

- Bilanca kapitalnih transakcija:

a) direktne investicijeb) portfolio investicijec) bankovni krediti i posudbed) nebankovni krediti i posudbee) državni krediti i posudbe


12

OBILJEŽJA HRVATSKIH GOSPODARSKIH ODNOSA S INOZEMSTVOM

BILANCA TEKUĆIH TRANSAKCIJA

a) TRGOVINSKA BILANCA

• Hrvatske se razmjerno brzo transformira u otvorenu ekonomiju, koja napušta negdašnji autarhični tip razvoja

• domaće industrije sada su i na domaćem tržištu pod pritiskom inozemne konkurencije


13

OTVORENOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA (1990.-2000.)


14

VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA RH (1991.-2001.)


15

• od 1989. godine robna razmjena Hrvatske bilježi kontinuirani deficit

• nakon 1994. godine bilježimo kontinuirano povećanje deficita roba i usluga u tekućoj platnoj bilanci; u 1997. godini on prelazi 3 milijarde USA dolara

• porast deficita na stavci “proizvodi za široku potrošnju”

Neadekvatna struktura proizvodnog potencijala Hrvatske


16

• Dužnička kriza Jugoslavije 80.-ih g.i ratno razaranje u Hrvatskoj 90.-ih g.

• Raspadom Jugoslavije i ratom u Hrvatskoj izgubljena su najznačajnija tržišta i razoreni reprodukcijski lanci i cjeline

• Skromne stope rasta BDP-a u uvjetima visokog rasta domaće potrošnje

• nakon 3. kvartala 1994. godine IZVOZ bilježi sporu, ali konstantnu tendenciju pada

RAZLOG TOME JE:


17

• U ranijoj fazi nismo uspjeli ući u zone slobodne trgovine i na taj način proširiti veličinu slobodnog pristupačnog tržišta

• Nedovoljna (još uvijek) koordinacija diplomatskih i gospodarskih aktivnosti na promoviranju hrvatskog gospodarstva u inozemstvu

• Nepoticajna makroekonomija, a osobito tečajna politika


18

• Investicijske aktivnosti zadržale su se na nezadovoljavajuće niskoj razini zbog:

a) Nesređenog financijskog, pravosudnog i administrativnog sustava

b) Problema u privatizacijic) Visokih troškova rada u odnosu na druga

gospodarstva (precjenjena je valuta)

• Nedovoljno brzo razvijanje institucionalne potpore izvozu (HABOR)

• Nepostojanje izvozne orjentiranosti kao društvenog opredeljenja koje nema alternative u gospodarskoj politici


19

ROBNA RAZMJENA RH S INOZEMSTVOM, u mil. USD


20

-1.000

-500

0

500

1.000

1.500

2.0001

/98

.

7/9

8.

1/9

9.

7/9

9.

1/0

0.

7/0

0.

1/0

1.

7/0

1.

1/0

2.

7/0

2.

1/0

3.

7/0

3.

1/0

4.

7/0

4.

1/0

5.

7/0

5.

1/0

6.

7/0

6.

1/0

7.

mil.

US

D

Izvoz fob

Uvoz cif

Saldo

Robna razmjena

Desezonirani podaci izraženi su po stalnom tečaju iz 2002.


21

71,8%

21,7%

25,1%

5,0%

3,1%

73,2%

Uvoz

Izvoz

Ostale valute

USD

EUR

ožujak 2006. - veljača 2007.ožujak 2006. - veljača 2007.

Valutna struktura robnog izvoza i uvoza


22

Pokrivenost uvoza izvozom

Godina %

1990. 78,8

1991. 89,2

1992. 102

1993. 83

1994. 80,8

1995. 61,3

1996. 57,7

1997. 46,2

1998. 54,2

1999. 53,8

2000. 55,7

2001. 51,6

2002. 44,9

2005. 47,3


23

NAJZNAČAJNIJI IZVOZNI PROIZVODI U ROBNOJ RAZMJENI HRVATSKE SA SVIJETOM

2006. godina

RangNaziv USD

Udjel u 2005.

1. Mineralna goriva, mineralna ulja 1.568.236.268 15,1

2. Brodovi, brodice 1.186.669.107 11,4

3. Električni strojevi, oprema, dijelovi 906.003.204 8,7

4. Strojevi, aparati, dijelovi 751.726.385 7,2

5. Drvo i proizvodi od drva 417.510.101 4,0

6. Plastične mase i proizvodi 381.833.662 3,7

7.Pokućstvo, nosači madraca, svjetiljke

340.898.520 3,3

8. Proizvodi od željeza i čelika 310.706.413 3,0

9. Aluminij i proizvodi od aluminija 291.972.580 2,8

10. Odjeća i pribor, pleteni, kačkani 289.999.828 2,8

UKUPNO PRIKAZAN IZVOZ 6.445.556.068 62,0

UKUPAN IZVOZ10.376.348.213

100,0


24

NAJZNAČAJNIJI UVOZNI PROIZVODI U ROBNOJ RAZMJENI HRVATSKE SA

SVIJETOM2006. godina

RangNaziv USD

Udjel u 2005.

1. Mineralna goriva, mineralna ulja 3.405.544.514 15,8

2. Strojevi, aparati, dijelovi 2.535.490.424 11,8

3. Vozila (osim tračničkih), dijelovi 2,040.358.820 9,5

4. Električni strojevi, oprema, dijelovi 1.767.733.640 8,2

5. Plastične mase i njihovi proizvodi 811.274.829 3,8

6. Željezo i čelik 798.606.839 3,7

7. Proizvodi od željeza i čelika 709.761.221 3,3

8. Brodovi, brodice 579.641.846 2,7

9. Farmaceutski proizvodi 571.024.636 2,7

10.Pokućstvo, nosači madraca, svjetiljke

503.145.801 2,3

UKUPNO PRIKAZAN UVOZ 13.722.585.570 63,9

UKUPAN UVOZ21.488.347.273

100,0


25

NAJZNAČAJNIJI PARTNERI RH U IZVOZU (privremeni podaci):2006. godina

RangZemlja

Izvoz u 000 USD

IndexUdjel u 2006.

1 Italija 2.396.814 128,9 23,1

2Bosna i Hercegovina

1.309.967 104,3 12,6

3 Njemačka 1.076.204 115,0 10,4

4 Slovenija 850.681 119,5 8,2

5 Austrija 626.929 99,8 6,0

siječanj- ožujak 2007. godine

RangZemlja

Izvoz u 000 USD

IndexUdjel u 1.-3. 2007.

1 Italija 582.038 97,7 22,1

2 Bosna i Hercegovina

333.374 146,0 12,7

3 Njemačka 290.857 108,7 11,1

4 Slovenija 227.702 124,4 8,7

5 Austrija 175.805 118,3 6,7

Izvor: Državni zavod za statistkuObrada: HGK - Sektor za međunarodne odnose


26

NAJZNAČAJNIJI PARTNERI RH U UVOZU (privremeni podaci):2006. godina

RangZemlja Uvoz u 000 USD Index Udjel u 2006.

1 Italija 3.599.120 121,2 16,7

2 Njemačka 3.126.187 113,6 14,5

3 Rusija 2.162.000 127,3 10,1

4 Slovenija 1.350.589 107,4 6,3

5 Austrija 1.167.695 109,4 5,4

siječanj- ožujak 2007. godine

RangZemlja

Uvoz u 000 USD

Index Udjel u 1.-3. 2007.

1 Italija 942.219 125,5 16,9

2 Njemačka 806.865 123,2 14,4

3 Rusija 589.333 89,3 10,6

4 Slovenija 337.797 114,9 6,0

5 Kina 336.892 140,8 6,0

Izvor: Državni zavod za statistikuObrada: HGK - Sektor za međunarodne odnose


27

1. MOŽE LI SE DEVALVACIJOM SMANJITI TRGOVINSKI DEFICIT U SUSTAVU FLUKTUIRAJUĆIH TEČAJEVA?

- deprecijacija valute ne može sama po sebi smanjiti trgovinski deficit

- Potrebno je vrijeme kako bi promjena tečaja utjecala na trgovinu

NOMINALNI EFEKTIVNI TEČAJ (kn/euro)


28

SALDO TEKUĆE BILANCE PLAĆANJA RH


29

10,3

8,0 7,6

4,25,8

2,3

8,3

2,5

15,8

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

Češka

Mad

žars

ka

Po

ljska

Slo

vačka

Slo

ven

ija

Bu

gars

ka

Ru

mu

njs

ka

Tu

rska

Hrv

ats

ka

u %

BD

P-a

Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka

Deficit tekućeg računa, 2006.


30

STRUKTURA FINANCIRANJA DEFICITA TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE


31

b) USLUGE U PLATNOJ BILANCI

• od sredine 1970-ih (od kada se vodi platna bilanca u Hrvatskoj) usluge su bile visoko aktivna stavka

• u prvih devet mjeseci u 2001. godini prihodi na stavci usluga uspjeli su pokriti 85% robnog deficita

• za Hrvatsku je posebno značajna stavka turizam; povećanje prihoda od turizma djelovat će na stabilnost kune

• prihodi od transporta imaju tendenciju pada od 1995. godine zbog smanjenja hrvatske flote i pada cijena vozarina

• kretanje prihoda i rashoda od prometnih usluga upućuju na nužnost:

1. privlačenja tranzitnog tereta u hrvatske luke

2. preusmjeravanja željezničkog prometa preko Hrvatske prema Turskoj i Grčkoj


32

c) DOHODAK I TEKUĆI TRANSFERI U PLATNOJ BILANCI

DOHODAK I TEKUĆI TRANSFERI (U MIL. USD)

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001./1-93. Dohodak saldo -120 -165 -29 -70 -22 -164 -350 -380 -478

3.1. Naknade zaposlenima 17 35 39 39 56 70 60 70 90prihodi 17 35 39 47 70 81 75 82 99rashodi 0 0 0 -8 -15 -11 -15 -13 -9

3.2. Dohodak od izravnih ulaganja -0,3 -12 -0,8 -10 -52 -101 -70 -141 -330prihodi 0,4 13 7 18 17 5 4 7 15rashodi -0,1 -1 ,6,2 -8 -69 -106 -74 -148 -345

3.3. Dohodak od portfolio ulaganja 0 -0,1 -0,1 -2 -92 -103 -129 -179 -212prihodi 0 0,1 0,2 0 3 0,2 0,1 0 0rashodi 0 0 -0,3 -2 -94 -103 -129 -180 -212

3.4. Dohodak od ostalih ulaganja -137 -212 -68 -117 -66 -31 -211 -130 -26,4prihodi 111 101 173 205 274 308 173 244 213rashodi -247 -313 -241 -322 -208 -339 -384 -374 -239

4. Tekući transferi 329 523 800 1022 869 706 633 883 7154.1. Država 244 208 280 154 33 -9 -130 22 50

prihodi 250 235 309 193 56 78 76 118 92rashodi -6 -27 -29 -39 -23 -87 -206 -96 -42

4.2. Ostali sektori 177 288 520 868 836 715 763 862 665prihodi 350 404 660 980 908 841 891 983 765rashodi -173 -116 -140 -112 -72 -126 -129 -121 -100

Ukupno (3+4) 209 358 771 953 847 542 283 503 237

DOHODAK I TEKUĆI TRANSFERI (U MIL. USD)


33

Međunarodna konkurentnost hrvatskog gospodarstva prikazana je:

1. Stopa rasta izvoza tranzicijskih zemalja u razdoblju 1992./1998.g

Estonija 38%

Litva 27%

Slovačka 14%

Letonija 13%

Mađarska 13%

Češka 12%

Poljska 12%

Rumunjska 11%

Rusija 10%

Slovenija 5%

Bugarska 1%

Hrvatska -0,2%


34

2. Saldo platne bilance 1992./1998.

Rusija 12%

Bugarska -0,9%

Slovenija -4,2%

Slovačka -6,4%

Mađarska -8,6%

Češka -10,2%

Litva -14,5%

Rumunjska -14,7%

Estonija -17,4%

Letonija -18,3%

Poljska -19,2%

Hrvatska -21,3%


35

• kapitalnim, odnosno financijskim transakcijama u suštini svaka zemlja bilancira saldo tekuće platne bilance; kompenzacijske transakcije

• održavanje deficita tekuće platne bilance znači da se zemlje sve više zadužuje u inozemstvu

• Hrvatska bilježi suficit na kapitalnom računu, što znači da je neto primatelj fondova koji mogu nastati ili od transfera vlade ili prodajom nefinancijskog kapitala

BILANCA KAPITALNIH TRANSAKCIJA


36

• povećala su s izravna strana ulaganja u Hrvatsku, ali rastu i ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo kako bi sebi osigurale tržište

• najviše se povećavaju “ostala ulaganja”: kod nas se pretežno odnose na kredite koje strani financijeri daju bankama ili poduzećima ili ih preuzima država kao dugoročne razvojne kredite

• devizne pričuve formiraju se u proporciji s vlastitim izvozom roba; minimalno je potrebno imati deviznih rezervi u visini tromjesečne vrijednosti uvoza roba

FINANCIJSKE TRANSAKCIJE HRVATSKE (1993.-2000.), U mil. USD, tekući tečaj


37

TENDENCIJE U KRETANJU IZRAVNIH STRANIH ULAGANJA U HRVATSKOJ OD 1993. DO 2000.

GODINE

• U odnosu na druge tranzicijske zemlje, Hrvatska ima nepovoljniju situacija u pogledu izravnih stranih ulaganja (FDI) do 1995. godine i to zbog rata i neizvjesnosti oko ulaganja

• Najviši je neto pritok FDI zabilježen u 1999. godini zbog prodaje dijela hrvatskog telekoma

• Razlozi usporavanja pritoka FDI:

1. Smanjenje interesa stranih ulagača za Hrvatsku

2. Teškoće pri prodaju nekih objekata strancima

3. Recesija na početku 21. stoljeća


38

• inozemni je kapital ulazio u kapitalno-intenzivne djelatnosti, pri čemu se, u pravilu, brzo oslobađao viška zaposlenih

• izravna inozemna ulaganja ulazila su samo u one industrijske grane ili djelatnosti koje su osiguravale dobit i/ili tržište i lokacijske prednosti

• manji dio ulaganja bio je u funkciji povećanja izvoza

PRITOK IZRAVNIH INOZEMNIH ULAGANJA U HRVATSKU I ULAGANJA U INOZEMSTVO (000 USD)

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.1993.-2000

FDI- priljev u HR

120,3 117,4 120,8 512 542,2 1008,5 1624,9 1105,5 5151

FDI- priljev u inozem.

-18,5 -6,8 -5,6 -55 -185,9 -97,5 -34,7 -28,7 432,7

saldo 101,8 110,6 115,2 457 356,3 911 1590,2 1076,8 4718,9


39

990

1.421

2.838

1.785

1.197

1.503

101 95 84

394477

843

1.3691.139

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

mil. E

UR

Inozemna izravna ulaganja

HrvatskaHrvatska


40

8.837,2

426,6 531,3

5.215,0

1.424,9

6.566,0

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

Češka Slovenija Slovačka Madžarska Hrvatska Poljska

mil. E

UR

Inozemna izravna ulaganja

Zemlje usporedivih značajki, 2005.

Zemlje usporedivih značajki, 2005.


41

1.280 1.4161.766

2.133 2.303 2.368 2.533

4.004

4.823 4.842

919

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000R

um

un

jsk

a

La

tvij

a

Bu

ga

rsk

a

Po

ljs

ka

Lit

va

Slo

va

čk

a

Slo

ve

nij

a

Hrv

ats

ka

Ma

dža

rsk

a

Es

ton

ija

Če

šk

a

EU

R

Inozemna izravna ulaganja po stanovniku u odabranim tranzicijskim

zemljama, 1993.–2005.


42

-2.000

-1.000

0

1.000

2.000

3.000

4.000

19

93

.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

mil.

US

D

Međunarodne fin. institucije

Ostale zemlje u razvoju

Europske zemlje u razvojuOstale razvijene zemlje

EU članice od 2004.

EU-15

Inozemna izravna ulaganja u RH


43

EU-1580,9%

Europske zemlje u razvoju

0,6%


1,7%

EU članice od 2004.11,2%

Ostale razvijene

zemlje5,5%


1,9%Europske zemlje u razvoju

0,7%

EU članice od 2004.2,6%

EU-1594,5%

1993 - 2006 (14.237,5 million EUR)1993 - 2006 (14.237,5 million EUR)


2006. (2.837,5 mil. EUR)2006. (2.837,5 mil. EUR)


44

Pošta i telekomunikacije

13,5%

Proizvodnja koksa, naftnih

derivata i nuklearnog goriva

4,7%

Trgovina na veliko i posredovanje u

trgovini 4,1%

Vađenje nafte i zemnoga plina;

uslužne djelatnosti 4,0%

Trgovina na malo; popravak

predmeta za kućanstvo 3,5%

Hoteli i restorani 2,8%

Ostalo 13,7%

Proizvodnja kemikalija i kemijskih

proizvoda 14,9%

Financijsko posredovanje,

osim osiguravajućih i

mirovinskih fondova 31,1%

Proizvodnja ostalih

nemetalnih mineralnih

proizvoda 4,0%

Proizvodnja hrane i pića 3,6%

1993. - 2006. (11.521,7 mil. EUR)1993. - 2006. (11.521,7 mil. EUR)



45

5,84,7

-7,0-4,8

-12,3

-6,8 -7,0

-2,4-3,7

-8,6

-6,0-4,9

-6,3-7,6

0,6

4,46,8

5,73,5

4,6

8,3

1,1

0,82,5

2,7

7,3

5,74,9

-15

-10

-5

0

5

10

19

93

.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

u %

BD

P-a

Tekući račun FDI

Ostvarenje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku i salda na tekućem računu platne bilance u 2003. godini isključuju transfer Plive.

Saldo tekućeg računa i FDI u Hrvatsku


46

DEFICIT PLATNE BILANCE I INOZEMNO ZADUŽIVANJE

• u 1995. godini u Hrvatskoj nastupa iznimno visok deficit u iznosu od 1,7 milijardi US$, koji je kulminirao u 1997. u iznosu od 2,3 milijardi US$

• danas, kada se kapital relativno slobodno kreće preko granica, zemlje mogu imati deficit u tekućoj platnoj bilanci, a da se to bitnije ne odrazi na njenu međunarodnu ekonomsku poziciju

• koliko dugo deficit može egzistirati ovisi o tome kako su inozemna sredstva bila iskorištena

• u Hrvatskoj bi trebalo stimulirati direktne plasmane stranog kapitala

• veliki javni infrastrukturni zahvati biti će vjerojatno u budućnosti jedina područja na koja bi trebalo usmjeriti “državne zajmove”


47

INOZEMNI DUG HRVATSKE PREMA DOMAĆIM SEKTORIMA

• INOZEMNI DUG Hrvatske se u promatranih 6 godina više nego udvostručio

• ukupni dug Hrvatske u 2000. godini iznosi 57,7% BDP-a

•Jedan dio inozemnih kredita uložen u infrastrukturne objekte tek indirektno donosi devizni priljev

• kod direktnih stranih investicija, opažamo da su neki strani investitori investirali u proizvodnju roba koje služe isključivo domaćem hrvatskom

tržištu

INOZEMNI DUG HRVATSKE, 1996.-2001. (KRAJEM GODINE, U MILIJUNIMA USD)

sektori 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001./12

IZRAVNA ULAGANJA 0 0 477 540 1115 1080

DRŽAVA 2397 2906 3395 3973 4795 4944

SREDIŠNJA BANKA 208 232 234 197 159 122

BANKE 1252 2216 2265 1954 1597 1821

OSTALA ULAGANJA 1450 2098 3215 3208 3336 3082

UKUPNO 5307 7452 9586 9872 11002 11049


48

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

12

/94

.

12

/95

.

12

/96

.

12

/97

.

12

/98

.

12

/99

.

12

/00

.

12

/01

.

12

/02

.

12

/03

.

12

/04

.

12

/05

.

12

/06

.

u %

BD

P-a

DržavaHrvatska narodna bankaBankeOstali sektoriIzravna ulaganja

Inozemni dug RH prema sektoru dužnika


49

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

%

Inozemni dug / BDPOtplaćeni inozemni dug / Izvoz roba i uslugaInozemni dug / Izvoz roba i usluga

Pokazatelji inozemne zaduženosti


50

131,2

169,8 171,1

123,1116,2

65,0

115,6121,4

52,1

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

Češ

ka

Mad

žars

ka

Pol

jska

Slo

vačk

a

Slo

veni

ja

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka

Turs

ka

Hrv

atsk

a%

42,349,6

84,878,480,3

55,647,0

94,1

39,1

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Češ

ka

Mad

žars

ka

Pol

jska

Slo

vačk

a

Slo

veni

ja

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka

Turs

ka

Hrv

atsk

a

%

Inozemni dug/Izvoz roba i uslugaInozemni dug/Izvoz roba i usluga Inozemni dug/BDPInozemni dug/BDP

Pokazatelji inozemne zaduženosti po zemljama, 2006.

Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka.

Documents

1353_14. Vanjskotrgovinska Razmjena Hrvatskoga Gospodarstva