27872 12. Vanjskotrgovinska Razmjena

8/12/2019 27872 12. Vanjskotrgovinska Razmjena

1/45

20.5.2014.

1

an s o r ov ns aan s o r ov ns a

razmjenarazmjena

SadrajSadraj

1. Obiljeja ekonomskih odnosa s inozemstvom u uvjetima globalizacije

2. Utjecaj regionalnih gospodarskih asocijacija na hrvatsku vanjskurazmjenu

3. Bilanca plaanja

4. Obiljeja hrvatskih gospodarskih odnosa s inozemstvom

1. Bilanca tekuih plaanja u RH

2. Bilanca kapitalnih transakcija u RH

. Direktne strane investici e FDI u RH

6. Deficit platne bilance i inozemno zaduivanje

20.5.2014


2/45

20.5.2014.

2

1. Obiljeja ekonomskih odnosa s inozemstvom1. Obiljeja ekonomskih odnosa s inozemstvom

u uvjetima globalizacijeu uvjetima globalizacije

Globalizacija svjetske ekonomije donosi nezapameni polet usvjetskoj ekonomiji i vanjskoj trgovini.

o sv ets og zvoza u sv ets om -u sta no se pove ava

U korijenu je globalne podjele golema nejednakost uinovacijama i irenju tehnologije.

U drugoj polovici 20. stoljea bre se razvijaju one zemljekoje su imale IZVOZNO PROPULZIVNI RASTIZVOZNO PROPULZIVNI RAST..

I ak, IZVOZNI PESIMIZAMIZVOZNI PESIMIZAM o uvi ek e risutan u

nekim zemljama koje ne ele izloiti svoja poduzeainozemnoj konkurenciji ili izgubiti monopol kojeg su imalena domaem tritu.

20.5.2014

Tablica 1. Karakteristike svjetske i hrvatske ekonomske politike

Razdobljekarakteristike dinaminihkarakteristike dinaminih

gospodarstavagospodarstavakarakteristike hrvatskekarakteristike hrvatske

gospodarske politikegospodarske politike

1913.-1948.

uvozno supstitutivne industrije,

poveanje carina,protekcionizam

uvozno supstitutivne industrije

1948.-1980. izvozno propulzivne djelatnosti planska ekonomija, bez trita

20.5.2014

1980.-1989. liberalizam, smanjenje carinapos upno o varan e oma eg

trita uz povremeniprotekcionizam

1990.-1997. liberalizam, smanjenje carina liberalizam, smanjenje carina


3/45

20.5.2014.

3

2. Utjecaj regionalnih gospodarskih asocijacija2. Utjecaj regionalnih gospodarskih asocijacija

na hrvatsku vanjsku razmjenuna hrvatsku vanjsku razmjenu

Zbog veliine nacionalnog trita Hrvatska je upuena naotvorenost prema svjetskom tritu.

cjelinu nije nova.

Zollverein carinska unija - poznata u Europi od prije oko 190 g.

Moderan pristup regionalnim integracijama zapoinje nakonII. svjetskog rata.

Uvjerenje da e se stvaranjem proirenog trita ubrzati gospodarski rast,

bre poveati ivotna razina stanovnitva i smanjiti velike regionalnerazlike u ivotnom standardu, a istodobno poboljati status Europe usvjetskim politikim i ekonomskim poslovima te lake pronai rjeenjamnogobrojnim socijalnim i politikim problemima koji su bili prisutni unekim od tih ekonomija.

20.5.2014

Ballassa razmatrao 5 STUPNJEVA EKONOMSKEINTEGRACIJE:

Podruje slobodne trgovine (Free Trade Area); EFTA

Carinska unija

Zajedniko trite (Common Market)

Ekonomska unija; Europska unija

Potpuna ekonomska integracija

NAFTA SAD, Kanada, Meksiko

ASEAN Jugoistona Azija

ECOWAS Ekonomska zajednica Afrikih drava

20.5.2014


4/45

20.5.2014.

4

NAJVANIJE INTEGRACIJE U SVIJETU (1985. i 2000.)

INTEGRACIJE1985. 1999. 2000

EZ-12 SAD EU-1 NAFTA EU-1 NAFTA

stanovnitvo (milijuna) 338,3 238,5 375,3 409,5 378,5 407,2

BDP (mlrd USD), cijene1990.

5309,5 4793,2 7932 10355 6841,7 8891,4

BDP/stanov. USD 15693,7 20098,1 21140 25287 18075 21836

20.5.2014

Uvoz (% BDP-a), tekue c. 24,2 7,4 25,6 13,8 .. ..Izvoz (% BDP-a), tekue c. 24,7 10,4 26,2 10,4 .. ..

Do 1990-ih hrvatsko gospodarstvo - plansko i uvoznosupstitutivno nekonkurentno.

U posljednje vrijeme postignut je napredak s ubrzanjemtransformacije RH otvaranjem prema globalnim tritima,lanstvom u WTO-u i CEFTA-i te predpristupnimpregovorima o pri ru ivanju EU.

2000. godine RH postaje lanica WTO-a. Transparentan VT-sustav, liberalizacija trita i neometan ulaz

konkurenciji.

U postupku prijema RH se morala ukljuiti u proces uklanjanjaprepreka trgovini.

Neposredan rezultat pristupanja Hrvatske WTO-u je prilagodbacarinske zatite na onu razinu koja danas postoji u novimlanicama EU.

20.5.2014


5/45

20.5.2014.

5

Smanjenje carinske zatite poveava konkurenciju nadomaem tritu.

Istovremeno pojeftinjuju uvozne sirovine i

repromaterijali.

Dolazi i do liberalizacije i sektora usluga.

Zaotravanje konkurencije na tritu roba i usluga

trebalo bi u konanici dovesti do pada ope razine

domaih cijena i poveanja ponude, od ega bi

najvee koristi trebali imati potroai.

Liberalizacija e na dui rok dovesti do porasta u

nacionalnoj potronji.

20.5.2014

3. Bilanca plaanja3. Bilanca plaanja

Bilanca plaanja je agregirani popis vrijednosti svihBilanca plaanja je agregirani popis vrijednosti svihtransakci a rezidenata neke zeml e s inozemstvom utransakci a rezidenata neke zeml e s inozemstvom utijeku jedne godine.tijeku jedne godine.

Bilanca plaanja sastoji se od dva rauna, dvije bilance:Bilanca plaanja sastoji se od dva rauna, dvije bilance:

Bilance tekuih plaanja

20.5.2014


6/45

20.5.2014.

6

I. Bilanca tekuih transakcija:

a) Trgovinska bilanca - Izvoz i uvoz roba.

b) Bilanca usluga - Usluge prijevoza, putovanja turizma i.

c) Bilanca transfernih plaanja

- raun dohotka -Naknade zaposlenima, dohoci od izravnihulaganja, portfeljnih ulaganja, ostalih ulaganja.

- tekui transferi -Dva sektora - drava i stanovnitvo:porezi i troarine, mirovine i novane pomoi i darovi;

sektor drave obuhvaa i podatke o meudravnoj suradnji,a ostali sektori sadre i podatke o radnikim doznakama.

20.5.2014

II. Bilanca kapitalnih transakcija:

II.a. Kapitalne transakcije

a) Direktne investicije (izravna ulaganja) - Izravna vlasnika ulaganja suulaganja kojima strani vlasnik stjee najmanje 10% udjela u temeljnomkapitalu trgovakog drutva bez obzira na to je li rijeo ulaganjurez enta u nozemstvo nerez enta u rvats e rez ente.

b) Portfolio investicije - Sva ulaganja u kratkorone i dugorone dunikevrijednosne papire koja se ne mogu klasificirati u izravna ulaganja.

c) Financijski derivatid) Ostala ulaganja - Bankovni krediti i posudbe, nebankovni krediti i

posudbe, dravni krediti i posudbe.

. . e unaro ne pr uve - u u u ona po ra van a rva s enarodne banke od inozemstva koja se mogu koristiti za premoivanjeneusklaenosti meunarodnih plaanja. Meunarodne priuve sastojese od posebnih prava vuenja, priuvne pozicije u MMF-u, zlata, stranevalute i depozita kod stranih banaka te obveznica i zadunica.

20.5.2014


7/45

20.5.2014.

7

4.4. Obiljeja hrvatskih gospodarskih odnosa sObiljeja hrvatskih gospodarskih odnosa sinozemstvominozemstvom

. . anca e u p a an a u

4.2. Bilanca kapitalnih transakcija u RH

20.5.2014

20.5.2014


8/45

20.5.2014.

8

Odraz globalne gospodarske krize svakako je

kontrakcija meunarodnih tokova roba, usluga ikapitala.

4.1. Bilanca tekuih plaanja

U ekonomijama s ustrajnim visokim deficitima na

tekuim raunima platne bilance, kriza se

manifestirala njihovim znaajnim smanjenjem ili akpretvaranjem u suficite (Estonija, Maarska, Latvija,Litva).

S druge strane, u malobrojnim razvijenim

gospodarstvima, neto izvoznicama (poput Njemake iliAustrije), smanjenje inozemne potranje je rezultiralo

kontrakcijom suficita.

20.5.2014

20.5.2014


9/45

20.5.2014.

9

Hrvatska svakako pripada prvoj grupi zemalja: posljednjih

petnaest godina ostvaruje deficit u meunarodnoj razmjeni (suficitje zadnji put ostvaren 1994. godine).

Odraz je to nepovoljne osnove gospodarskog rasta (nepovoljan

razvoj odnosa robnog izvoza i uvoza te ogranienog rasta deviznog

zaduenjima.

Krizna 2009. godina je, dakle, statistiki popravila sliku u smislu

redukcije deficita.

Naime, kontrakcija meunarodne razmjene roba, usluga i

kapitala, kao odraz smanjene gospodarske aktivnosti u zemlji i

, .

deficita tekueg rauna platne bilance (-46%) do vrijednosti od

2,4 milijarde eura (najnia nominalna vrijednost od 2004.

godine) te je njegova razina smanjena s 9,2% na 5,2% BDP-a.

20.5.2014

20.5.2014


10/45

20.5.2014.

10

Osnovna poluga smanjenja deficita tekueg rauna bio je

otar pad robnog uvoza zasnovan dijelom na znaajnompadu cijena sirovina na svjetskom tritu (primarno sirovenafte), dijelom na reduciranoj investicijskoj i osobnojpotronji.

Tako je ukupna vrijednost uvezene robe pala za 26,8%,odnosno za 5,5 milijardi eura, to se nije dogodilo posljednjihdeset godina.

Istodobno je smanjen i robni izvoz, no u manjoj mjeriza 21% odnosno za 2 1 mili ardu eura to e rezultiralo

znaajnom redukcijom robnog deficita

(-31,5%).

20.5.2014

20.5.2014


11/45

20.5.2014.

11

DEFICIT TEKUEG RAUNA I NEZAPOSLENOST

Da li je racionalno objanjenje da deficit tekueg raunapoveava nezaposlenosti, pa ga stoga treba eliminirati?

,strane razmjene.

Raste vrijednost domae valute.

Dolazi do smanjivanja izvoza.

POSLOVI SU SAUVANI U NEKIM INDUSTRIJAMA, ALI SUNEKI I IZGUBLJENI ZBOG SMANJIVANJA IZVOZA IPORASTA UVOZA.

Ne moe se nai nikakva sustavna veza izmeusuficita trgovinske bilance i ekonomskog rasta!

20.5.2014

20.5.2014


12/45

20.5.2014.

12

4.1.1. Trgovinska bilanca (bilanca roba)4.1.1. Trgovinska bilanca (bilanca roba)

Najvaniji segment bilance tekuih transakcija.

Od 1989. godine robna razmjenarobna razmjena Hrvatske biljeikontinuirani deficit.

Nakon 1994. godine biljeimo kontinuirano poveanjedeficita roba i usluga u tekuoj platnoj bilanci; u 1997.godini on prelazi 3 milijarde USD.

Porast deficita na stavci proizvodi za irokuproizvodi za irokupotronju.potronju.

.

Nakon 3. kvartala 1994.3. kvartala 1994. godine IZVOZ biljei sporu, alisporu, alikonstantnu tendenciju pada.konstantnu tendenciju pada.

20.5.2014

Podaci pokazuju da RH izvozi sve vie svog BDP-a (1990. i1991. izvozila se 1/7 BDP-a, u 2000. godini 1/4, u 2004.godini taj je udio pao na 23%, u 2007. taj je udio iznosio24,1% BDP-a da bi u 2009. taj je udio pao na 16,5%).

Navedeno je jo vie izraeno kod uvoza, jer je uvoz inio 1/5BDP-a 1990 i 1991. godine, u 2000. godini taj je udio 41,4%,u 2004. godini udio je porastao na 48%, u 2007. na 50,4%BDP-a, a u 2009. je pao na 33,5%.

Takvo stanje ukazuje na stalno prisutan deficittrgovinske bilance - smanjen u 2009. godini.

20.5.2014


13/45

20.5.2014.

13

Smanjenje opsega vanjskotrgovinske robne razmjene

Hrvatske koincidira s eskalacijom svjetske financijske iekonomske krize krajem 2008. godine.

U 2009. godini situacija se na meunarodnom trituzaotrava u smislu snanog pada potranje za robama ius ugama pa je o ujam svjets e trgovine smanjen za 10,7%.

I u Hrvatskoj je kontrakcija vanjskotrgovinske robnerazmjene u 2009. godini izraenija te su kretanja nalokalnom tritu konvergentna onima na globalnoj razini.

No, time je situacija u tom segmentu hrvatskog gospodarstva.

desetak godina koliko god to apsurdno zvualo, prvenstvenozato to je zaustavljen kontinuirani rast robnog deficita.

20.5.2014

20.5.2014


14/45

20.5.2014.

14

20.5.2014

Odnosno, razdoblje 2000.-2008. godine karakteriziradvostruko bri rast uvoza od izvoza (uvoz je povean 84,8milijardi kuna, a izvoz istodobno 32,4 milijarde kuna takoda je deficit povean za visokih 52,4 milijardi kuna).

To dakle znai, da je kontinuirano bila prisutna znatnasupstitucija domae proizvodnje inozemnom pa u

tom kontekstu ne iznenauje nastavak procesadeindustrijalizacije koji traje vevie desetljea, kao i sve

manja koliina i vrsta roba za izvoz.

20.5.2014


15/45

20.5.2014.

15

Najvei doprinos rastu vrijednosti robnog izvoza upromatranom razdoblju dolazi od brodogradnje iizvoza strojeva i ureaja kod kojih je izvoz povean zaoko etiri milijarde kuna, izvoza naftnih derivata kojije povean za gotovo tri milijarde kuna, izvoza hrane ipia te izvoza elektrinih strojeva i aparata.

Jedina djelatnost kod koje je zabiljeen znaajan pad

vrijednosti izvoza u tih osam godina bila je

roizvodn a od ee.

20.5.2014

Robna razmjena RH

20.5.2014


16/45

20.5.2014.

16

20.5.2014

20.5.2014


17/45

20.5.2014.

17

Snaan rast vrijednosti uvoza je istodobno bio posljedica visoke

javne potronje, ukljuujui velike infrastrukturne investicije,izrazitog rasta osobne potronje te u manjoj mjeri rastaproizvodnje namijenjene izvozu roba i usluga.

Pritom se rast javne i osobne potronje uglavnom temeljio naza u van u na nozemnom oma em tr tu.

Iz strukture BDP-a vidi se da je osobna potronja u 2008. godinibila 44% vea nego 2000. godine, dravna potronja 11%, brutoinvesticije u fiksni kapital (privatne i javne) 114%, izvoz roba iusluga 52%.

Uz takav rast dolo je do poveanja pokrivenosti ukupne

us l u gam a sa 31, 2% u 2000. godini na 33,5% u 2008.godini.

Takva kretanja potvruju injenicu da snaan rast ukupnepotranje nije bio iskoriten za poveanje domae proizvodnje!

20.5.2014

20.5.2014


18/45


19/45

20.5.2014.

19

Promatrano po zemljama najvei je pad izvoza u 2009.godini zabiljeen prema Bosni i Hercegovini u koju se izvozicijeli niz proizvoda, ali je priblino 30% izvoza u 2008. godiniinio izvoz naftnih derivata.

Pored BiH, najvie je smanjen izvoz u Italiju,Njemaku i Sloveniju.

20.5.2014

20.5.2014


20/45

20.5.2014.

20

Valutna struktura robnog izvoza i uvoza

(studeni 2009. - lis topad 2010.)

20.5.2014

20.5.2014

Razinaiz izvoza i uvoza, koje su bitne komponente BDP-a, bile su mnogo nepovoljnije

u odnosu na prosjek lanica Europske unije, a posebno na razvijena gospodarstva.

Izvoz je u proteklom razdoblju bio na niskoj razini, a uvoz na umjereno visokoj to je

rezultiralo visokim udjelom defi cita (oko 24%) u BDP-u (vei udio meu lanicama EU

imala je 2008. godine samo Bugarska i Cipar).


21/45


22/45

20.5.2014.

22

Dakle mogli bismo zakljuiti da su trendovi kretanja

vanjskotrgovinske robne razmjene u 2009. godini bilikonvergentni kretanjima na meunarodnom tritu.

Ostvareni izvoz i uvoz pa onda i deficit robne razmjene odrazsu prvenstveno nepovoljnih tendencija kretanja agregatnepotranje, ali i stanja hrvatskog gospodarstva. Posebicerealnog sektora koji nije u posljednjem desetljeurestrukturiran te razina njegove konkurentnosti i efikasnostiostaje niskom.

Zbo takvo stan a hrvatsko e os odarstvo okazalo visoku

osjetljivost na poremeene globalne tokove te niskusposobnost prilagodbe novonastaloj situaciji!

20.5.2014

4.1.2. Bilanca usluga4.1.2. Bilanca usluga

Od sredine 1970-ih (od kada se vodi platna bilanca uHrvatskoj) usluge su bile visoko aktivna stavka.visoko aktivna stavka.

Za Hrvatsku e osebno znaa na stavka turizamznaa na stavka turizampoveanje prihoda od turizma djelovat e na stabilnost kune.

Prihodi od transporta imaju tendenciju smanjenjaPrihodi od transporta imaju tendenciju smanjenja

od 1995. godineod 1995. godine zbog smanjenja hrvatske flote i padacijena vozarina.

Kretanje prihoda i rashoda od prometnih uslugaupuuju na nunost:

1. Privlaenja tranzitnog tereta u hrvatske luke, te obnovu trgovake flote.

2. Preusmjeravanja eljeznikog prometa prema Turskoj i Grkoj sa trasepreko Maarske i Srbije preko Hrvatske.

20.5.2014


23/45

20.5.2014.

23

Osim na statistiki pozitivno smanjenje deficita robne razmjene, iroka

ekonomska kriza je utjecala i na smanjenje suficita u razmjeniusluga (iako ipak znatno blae nego kod roba!) koja je kljuna zauravnoteenje tekueg rauna.

Pritom rimarnu ulo u ima turizam (ko i ostvaru e oko trietvrtine ukupnih prihoda od svih usluga) na osnovi kojeg je ostvarenneto prihod u iznosu od 5,6 milijardi eura (milijardu kuna manje negoprethodne godine), najnii unatrag etiri godine. Treba naglasiti kako jeposljednji put meugodinji pad neto prihoda od turizma zabiljeenprije deset godina u vrijeme Kosovske krize.

Neto prihodi od usluga prijevoza (koje su daleko manje znaajne u

kontekstu tekueg rauna) su u relativnim odnosima jo znaajnijepodbacili, smanjivi se za 50%, dok je deficit koji se ostvaruje na temeljurazmjene ostalih usluga (arhitektonske, konzultantske,

graevinske...)ostao bez veih promjena (smanjenje od 3,2%).

20.5.2014

20.5.2014


24/45

20.5.2014.

24

Jedini podraun tekueg rauna platne bilance na

kojem je zabiljeena pojava rasta jest uvijek deficitaranpodraun dohotka.

Deficit na ovom podraunu je povean za 5,9%.

Na vie e tome ridonio ad rihoda od tzv. ostalihulaganja (-67,8%), to je posljedica pada prihoda

sredinje banke od ulaganja meunarodnih priuva te

kamatnih prihoda poslovnih banaka na osnovi

ulaganja inozemne aktive.

20.5.2014

20.5.2014


25/45

20.5.2014.

25

4.2. Bilanca kapitalnih transakcija4.2. Bilanca kapitalnih transakcija

Kapitalnim, odnosno financijskim transakcijama u sutinisvaka zemljabilancira saldo tekue platne bilance;

.

Odravanje deficita tekue platne bilance znai da se zemljasve vie zaduuje u inozemstvu.

Hrvatska biljei suficit na kapitalnom raunu, toznai da je neto primatelj fondova koji mogu nastati

kapitala (patenti, licence).

20.5.2014

20.5.2014


26/45

20.5.2014.

26

20.5.2014

20.5.2014


27/45

20.5.2014.

27

20.5.2014

20.5.2014


28/45

20.5.2014.

28

Za financiranje reduciranog deficita je najznaajniji dio

sredstava pritekao na osnovi tzv. ostalih ulaganja, neto 2,7milijardi eura. Ovdje se radi uglavnom o inozemnomzaduenju ostalih sektora te povlaenju sredstava izinozemstva.

Dio sre stava, no znatno ni e vrije nosti, rea izirano jeputem izravnih ulaganja, ukupno (neto) 963,2 milijuna eura(70,1% manje nego prethodne godine te najmanje od 2004.godine) te

Reaktivacijom zaduivanja drave na inozemnom trituputem emisije dunikih vrijednosnih papira (rekordan iznos

em s a o 1,00 m ar eura . Treba naglasiti da prethodne etiri godine portfeljna ulaganja nisu

koritena za financiranje deficita tekueg rauna platne bilance ukontekstu politike refinanciranja drave na domaem tritu kapitalaradi ublaavanja rasta inozemnog duga.

20.5.2014

20.5.2014


29/45

20.5.2014.

29

20.5.2014

5. Direktne strane investicije (FDI) u RH5. Direktne strane investicije (FDI) u RH

Globalna financijska kriza je bitno utjecala na tijekovekretanja kapitala te su i inozemna izravna ulaganja znaajnosmanjena tijekom 2009. godine, posebice u manje razvijenezemlje srednje i jugoistone Europe (40%).

Takoje primjerice u osam zemalja (Hrvatsku, Bugarsku,eku, Maarsku, Poljsku,Rumunjsku, Rusiju i Sloveniju)

uloeno 50,7 milijardi eura to je preko 43% manje u odnosuna 2008. godinu.

U tom kontekstu e i u Hrvatsko dolo do znatnousporavanja inozemnih ulaganja (n a go d i n jo jr a z i n i 55, 3%) t e j e u 2009. godini ostvareno samo 1,9milijardi eura inozemnih izravnih ulaganja ime jezaustavljen relativno dinamian etverogodinji trend rasta.

20.5.2014


30/45

20.5.2014.

30

20.5.2014

Promijenjene su i tendencije u pogledu izravnih ulaganja iz Hrvatske uinozemstvo, pa je nakon rekordne 2008. godine u 2009. godini neto uloeno912 milijuna eura to je 5,5% manje nego u 2008. godini.

Inozemna izravna ulaganja u RH

20.5.2014


31/45


32/45


33/45

20.5.2014.

33

Struktura inozemna izravna ulaganja u RH

20.5.2014

U 2009. godini oko 90% odnosno (1,7 milijardi eura) odukupnih sredstava uloenoje u tri uslune djelatnosti i to u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini (39,1%),

financijsko posredovanje, osim osiguravajue i mirovinske,

ostale poslovne djelatnosti (15,9%).

U ostale djelatnosti ulaganja su pojedinano iznosila manjeod 7,0%.

Istodobno je najvie sredstava povueno iz djelatnosti pota itelekomunikacija (gotovo 200 milijuna eura) i iz

proizvodnje hrane i pia (oko 179 milijuna eura).

20.5.2014


34/45

20.5.2014.

34

Struktura inozemna izravna ulaganja u RH

20.5.2014

U odnosu na druge tranzicijske zemlje, Hrvatska imanepovoljniju situacija u pogledu izravnih stranih ulaganja(FDI) do 1995. godine i to zbog rata i neizvjesnosti okou agan a.

Najviije neto pritok FDI-a 1990.-tih zabiljeen u 1999.

godini zbog prodaje dijela Hrvatskog telekoma.

Razlozi usporavanja pritoka FDI: Smanjenje interesa stranih ulagaa za Hrvatsku.

Tekoe pri prodaji nekih objekata strancima.

Recesija.

20.5.2014


35/45


36/45

20.5.2014.

36

20.5.2014

Ostaje meutim injenica da, unatopovoljnim kretanjima u pogleduinozemnih ulaganja, hrvatsko gospodarstvo nije, barem ne u proizvodnomdijelu, povealo razinu konkurentnosti na meunarodnom tritu, a

ni zaposlenost nije temeljem toga znatno poveana. Naime, kod tihulaganja, izostalo je uglavnom, ulaganje u proizvodni segment hrvatskoggospodarstva.

Iz Hrvatske je od 1993 do 2009. godine ukupnoinvestirano u inozemstvo 4,0 milijarde eura od ega je samo uposljednje dvije godine plasirano oko 1,9 milijardi eura.Najvei dio sredstava plasiran je u Nizozemsku (47,7%), a po

djelatnostima u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini (39,7%).

Izravna ulaganja iz Republike Hrvatske u inozemstvo iznosila su u2009. godini 912 milijuna eura to je za 5,5% manje u odnosu na

prethodnu godinu.Najvei dio sredstava plasiran je u Nizozemsku (62,4%), a zatim u

Siriju (31,0%).

Na prvom mjestu po visini ulaganja je trgovina na veliko iposredovanje u trgovini s udjelom od 71,6% te proizvodnja koksa,naftnih derivata i nuklearnog goriva sa 33,6%.

Hrvatska je istodobno povukla sredstva iz djelatnosti proizvodnjekemikalija i kemijskih proizvoda i to oko 116 milijuna eura (12,7%).

20.5.2014


37/45

20.5.2014.

37

6.6. Deficit platne bilance i inozemno zaduivanjeDeficit platne bilance i inozemno zaduivanje

Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond (MMF) uvelisu poetkom 2004. godine novi standard izvjeivanja oinozemnoj zaduenosti pojedinih zemalja kako bi seos gura a me unaro na uspore vost po ata a o nozemnomdugu.

Novi standard zasniva se na naelubruto inozemnogduga.

nozemn ug prema ru o na e u es s an e e ui bezuvjetnih obveza koje zahtijevaju plaanjeglavnice i/ili kamata koje dunik rezident dugujenerezidentu u odreenom trenutku.

20.5.2014

Model razvoja temeljen na rastu potronje i uvoza uzzanemarivanje proizvodnje i izvoza postupno je deformiraogospodarsku strukturu umanjujui njenu konkurentnost iizvoznu orijentiranost.

Posljedica toga je kontinuirani dvostruki deficit(tekueg rauna platne bilance i prorauna) koji se mogao

pokrivati samo inozemnim zaduivanjem.

Sve vea razlika izmeu potronje i proizvodnje

rasta udjela bruto inozemnog duga u BDP-u koji jepovean sa 17,4% u 1995. g. preko 53% u 2000. g. na98,2% u 2009. godini.

20.5.2014


38/45

20.5.2014.

38

Mijenjali samo glavni nositelji rasta inozemnog duga (u

poetku drava, nakon toga banke, sada ostali domaisektori, odnosno poduzea), dok se u stvarne uzroke takvihkretanja nije zadiralo.

Uslijed financijske krize glavni problem postajenemogunost novog zaduivanja i refinanciranjaobveza na meunarodnom financijskom tritu - biosnano izraen u posljednjem kvartalu 2008. g. i prvomkvartalu 2009. godine.

U takvim okolnostima u rvom lanu vie ni e bilo itan e

kako ograniiti rast inozemnog zaduivanja u 2009. godini,nego pitanje dostupnosti i troka inozemnihsredstava.

20.5.2014

20.5.2014

Na kraju 2009. godine je bruto inozemni dug Hrvatske iznosio 44,6 milijardieura to je 4,3 milijarde eura ili 10,6% vie nego na kraju 2008. godine. Timeje udio bruto inozemnog duga u BDP-u u 2009. godini narastao na 98,2% toje 13,1 postotni bod vie nego krajem 2008. godine.


39/45

20.5.2014.

39

20.5.2014

Kretanje i struktura bruto inozemni dug RH

(bez krunih ulaganja)

20.5.2014

Prirast bruto inozemnog duga je u 2009. godini (bez krunih izravnihulaganja) iznosio 3,6 milijardi eura to je znaajno usporavanje u odnosu naprethodnu godinu kada je dug povean za 5,9 milijardi eura.


40/45

20.5.2014.

40

20.5.2014

S pojavom krize usporavanje inozemnog zaduivanja bilo je prisutno kodsvih sektora, osim drave, a najizraenije je bilo kod ostalih domaih sektoragdje je zabiljeen 3,6 milijardi eura manji prirast inozemnog duga negoprethodne godine. Drava je u 2009. g., pod pritiskom rasta proraunskog deficita, povealasvoj inozemni dug za milijardu eura.

Inozemni dug RH prema sektoru kreditora

20.5.2014


41/45

20.5.2014.

41

Projekcija otplate glavnica i kamata

20.5.2014

Od oujka 2005. godine do svibnja 2009. godinebruto inozemnidug drave kontinuirano se smanjivao na meugodinjojrazini to je rezultiralo njegovim smanjenjem sa est milijardieura na 3,6 milijardi eura u navedenom razdoblju.

uac a se prom en a u rugo po ov n 2009. go nekada je zbog potrebe financiranja rastueg proraunskog deficitadrava iskoristila otvaranje mogunosti financiranja na

inozemnom tritu izdavanjem dvije emisije obveznica.

Izdavanjem euroobveznice s dospijeem 2015. godine u iznosu od 750milijuna eura uz kamatu od 6,5% krajem svibnja te 1,5 milijardi USDna 10 godina uz kamatu od 6,75% krajem listopada drava seponovno nakon 2004. godine pojavila na meunarodnom

financijskom tritu.

20.5.2014


42/45

20.5.2014.

42

Bruto inozemni dug banaka biljeio je visoke stope

rasta od 2001. do poetka 2007. godine, nakon ega(od travnja 2007. g. do listopada 2008. godine) slijedinjegov kontinuirani meugodinji pad, kao posljedica

djelovanja mjera monetarne politike.

Meutim, pojavom i jaanjem globalne krize kao ispoznajom da su inozemne banke vlasnice hrvatskih banakazahvaene financijskom krizom, dolo je u listopadu 2008. g.do povlaenja dijela depozita stanovnitva iz domaih banakato je kompenzirano kratkoronim zaduivanjemdomaih banaka kod inozemnih banaka majki.

Financijski potencijal kreiran tim zaduivanjem na krajuzavrio na raunu drave i najveih domaih tvrtki.

20.5.2014

Ograniavanjem rasta inozemnog duga banaka ubrzao serast duga ostalih domaih sektora koji su se u takvimokolnostima orijentirali na direktno zaduivanje uinozemstvu.

No, djelovanjem gospodarske krizu u nas, ali i u svijetu,smanjuje se dostupnost inozemnog zaduivanja, raste

njegova cijena, a zbog smanjene gospodarske aktivnostismanjuje se i potreba za novim zaduivanjem tako da

je meugodinjim rast inozemnog duga ostalihdomaih sektora ostu no sman ivan s 2 8% usijenju na 6% u prosincu 2009. godine s tendencijomdaljnjeg usporavanja.

20.5.2014


43/45


44/45


45/45

20.5.2014.

Pokazatelji inozemne zaduenosti po zemljama, 2009.

20.5.2014

Nastavak rasta inozemnog duga i probijanje psiholokegranice od 100% BDP-a svakako e imati svoje implikacije nakretanje kreditnog rejtinga zemlje, a time i na cijenuzaduivanja.

Stoga e ekonomska politika morati stvoriti uvjete koji eosigurati r i gospo ars i rast o rasta inozemnogzaduivanja uz viu stopu rasta od visine kamatne stope.

Naime, kod izjednaene visine inozemnog duga i vrijednostiBDP-a zemlja ulazi u putanju dunikog ropstva ukolikone uspije osigurati vii gospodarski rast od visine kamatnogtroka.

Ili, drugim rijeima, dolazi u situaciju kada cjelokupnanovostvorena vrijednost odlazi na plaanje kamata, to znaida nema razvoja zemlje.

20.5.2014

Documents

27872 12. Vanjskotrgovinska Razmjena