Tanja Stevanoviå - Vanjskotrgovinska politika BiH

7/31/2019 Tanja Stevanoviå - Vanjskotrgovinska politika BiH

http://slidepdf.com/reader/full/tanja-stevanovia-vanjskotrgovinska-politika-bih 1/78

OTVORENI UNIVERZITET APEIRON U TRAVNIKU

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

TRAVNIK

TANJA STEVANOVIĆ

VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA

BOSNE I HERCEGOVINE

DIPLOMSKI RAD

TRAVNIK, 2011.



OTVORENI UNIVERZITET APEIRON U TRAVNIKU

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

TRAVNIK

VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKABOSNE I HERCEGOVINE

DIPLOMSKI RAD

Mentor: prof.dr. Kadrija Hodţić

Student: Tanja Stevanović

Broj indeksa: 0100-09/VPM

Smjer: Poduzetniĉki menadţment

Travnik, februar 2011.



SADRŽAJ

1. UVOD ………………………………………….…………….....…... 1

1.1. METODE ISTRAŢIVANJA.......................................................................... 2

1.2. KOMPOZICIJA RADA................................................................................. 3

2. MEĐUNARODNA RAZMJENA......................................................3

3. VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA............................................8

4. MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE, KOJE UTIĈU NAKREIRANJE VANJSKOTRGOVINSKE POLITIKE ................15

4.1. ULOGA I EVOLUCIJA MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA.15

4.2. OSNIVANJE I ULOGA SVJETSKE BANKE..............................................15

4.3. GATT..............................................................................................................16

4.4. SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA (WTO)...............................16

5. VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA BIH.................................18

5.1. MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSABOSNE I HERCEGOVINE........................................................................... 21

5.1.1. SEKTOR ZA VANJSKOTRGOVINSKU POLITIKU I STRANA

ULAGANJA.........................................................................................22

5.1.2. SEKTOR ZA MEĐUNARODNE TRGOVINSKE ODNOSE.............27

5.1.3. SEKTOR ZA CARINSKU POLITIKU I TARIFE...............................31

5.1.4. SEKTOR ZA EKONOMSKI RAZVOJ I PODUZETNIŠTVO...........32

5.1.5. SEKTOR POLJOPRIVREDE, PREHRANE, ŠUMARSTVA IRURALNOG RAZVOJA.....................................................................32

5.2. SPORAZUMI BIH SA MEĐUNARODNIM INSTITUCIJAMA.................34

5.2.1. SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŢIVANJU......................34

5.2.2. BOSNA I HERCEGOVINA I WTO ....................................................35

5.2.3. CEFTA 2006 ........................................................................................37



6. ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE BOSNE I

HERCEGOVINE ZA 2009. GODINU............................................40

6.1. UKUPNA ROBNA RAZMJENA BIH ZA 2009. GODINU.........................42

6.1.1. STRUKTURA ROBNE RAZMJENE PO ZEMLJAMA......................44

6.1.2.STRUKTURA TRGOVINSKOG DEFICITA PO ROBAMA .............45

6.2. STRUKTURA ROBNE RAZMJENE PO REGIONIMA..............................45

6.2.1. ROBNA RAZMJENA SA ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE ...........47

6.2.2. ROBNA RAZMJENA SA POTPISNICAMA CEFTA .......................48

7. VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH..................................508. IZVOZNO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE..........................51

9. DIREKTNA STRANA ULAGANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

.............................................................................................................53

10. PREGLED STANJA NA OSNOVU INTERVJU SA

MINISTROM VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH

ODNOSA BIH - 28.06.2010............................................................56

11. INSTRUMENTI VANJSKOTRGOVINSKE POLITIKE..........60

12. POLJOPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINA KAO

ELEMENT VANJSKO TRGOVINSKE POLITIKE.................65

12.1.ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKE POLJOPRIVREDNE

RAZMJENE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2009. GODINU ...............67

12.2. STRUKTURA BiH ROBNE RAZMJENE POLJOPRIVREDNIM

PROIZVODIMA........................................................................................69

13. ZAKLJUĈAK ..................................................................................72

LITERATURA................................................................................74



1

1. UVOD

MeĊunarodna ekonomija ĉini mreţu trgovinskih i finansijskih veza izmeĊu zemalja.

Kada meĊunarodni ekonomski sistem funkcioniše bez prepreka, on doprinosi brzom

ekonomskom rastu, a k ada se trgovinski sistem suoĉava s preprekama, to osjećaju proizvodnja i dohoci širom svijeta. Zato je uticaj trgovinske politike kao i

meĊunarodnih finansija na domaće makroekonomske ciljeve veoma vaţan.

Pozicioniranje na svjetskom trţištu i ukljuĉivanje u meĊunarodne tokove roba,

usluga i kapitala preduslovi su za ekonomski rast i razvoj svake zemlje. U uslovima

rastuće globalizacije svjetske ekonomije svaka zemlja nastoji iskoristiti svoje

komparativne i konkurentske prednosti, kako bi osigurala dugoroĉno povećanje

ţivotnog standarda stanovništva.

Sve su zemlje više ili manje meĊusobno povezane putem vanjske trgovine izvozeći

i uvozeći svoja dobra i usluge. Razlika izmeĊu izvoza i uvoza naziva se neto

izvozom. Neto izvoz je pozitivan ako je izvoz veći od uvoza. U protivnom sluĉaju

neto izvoz je negativan. Svaka drţava nastoji postići i odrţati vanjskotrgovinsku

ravnoteţu vanjskotrgovinskom politikom koja se sastoji od carina i kvota te uticajem

na izvoz ili uvoz.

U naĉelu postoje dvije krajnosti u voĊenju vanjskotrgovinske politike. Jedna

predstavlja vrlo krut pristup kroz takozvani monopol spoljne trgovine i druga se

svodi na liberalan pristup voĊenju vanjskotrgovinske politike zemlje. U praksi,

nijedan ni drugi pristup nisu poţeljni, pošto mogu izazvati neţeljene posledice. Zato

je izvjestan stepen liberalizacije spoljne trgovine uz doziranu kontrolu vlade najĉešće

prisutan u savremenim uslovima odvijanja trţišnih privreda.

U savremenim okvirima vanjskotrgovinska politika nije samo predmet nacionalnihinstitucija već u njenom formulisanju mogu uĉestvovati i meĊunarodne trgovinske i

finansijske institucije. Pošto Sv jetska organizacija teţi uspostavljanju liberalizacije

meĊunarodne trgovine i eliminisanju restrikcija u trgovini, pod njenim budnim okom

su i vanjskotrgovinske politike zemalja ĉlanica. TakoĊe, i MeĊunarodni monetarni

fond ima velikog uticaja na formulisanje instrumenata vanjskotrgovinske politike

zemalja ĉlanica.

Za trţišne privrede intergisane u globalnu sv jetsku privredu karakteristiĉna jerelativno liberalna usmjerenost vanjskotrgovinskih politika, dok izolovane privrede,



2

zatim privrede u nekim posebnim uslovima, mogu pribjeći drţavnom monopolu

vanjske trgovine.

Vanjskotrgovinska politika Bosne i Hercegovine je u nadleţnosti drţave Bosne i

Hercegovine, dok entitetska vanjskotrgovinska institucije prate osnove

vasnjskotrgovinske politike Bosne i Hercegovine. Entitetska ministarstva usko

saraĊuju sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i

Hercegovine.

Zadatak diplomskog rada je predstaviti vanjskotrgovinsku politiku Bosne i

Hercegovine, kao i njezin uticaj na privredu Bosne i Hercegovine. Pored navedenog

u radu će se dati osnovne informacije o institucijama nadleţnim za provoĊenje

vanjskotrgovinske politike BiH, njihovom radu, kao i predstaviti neke aktivnosti

meĊunarodnih organizacija, kao i organizacija iz Bosne i Hercegovine angaţovanih

na poboljšanju uslova za bolju vanjskotrgovinsku razmjenu.

Cilj rada je upoznati se sa teorijskim osnovama znaĉaja vanjskotrgovinske politike i

meĊunarodne razmjene za ekonomski razvoj, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu,

njenu inplementaciju u Bosni i Hercegovini, kao i istaći vaţnost poljoprivrede za

ekonomski razvoj i vanjskotrgovinsko poslovanje Bosne i Hercegovine.

Vezano za predmet istraţivanja i postavljene ciljeve u diplomskom radu postavljam

slijedeće hipoteze:

Glavna hipoteza:

„ Vanjskotrgovinska politika je najznaĉajnija ekonomskih politika u procesu razvoja

privrede jedne drţave.“

Pomoćna hipoteza:

„ Od odnosa vlasti prema poljoprivredi, kao djelu vanjskotrgovinske politike jedne

drţave, zavisi i konaĉan uspjeh vanjskotrgovinske politike te drţave“.

1.1. METODE ISTRAŢIVANJA

Za izuĉavanje tematskog podruĉja i ostvarivanje ciljeva diplomskog rada korišten je

metodološki pristup analize postojećih teorijskih ishodišta, te empirijska analiza

dostupnih sekundarnih podataka. Prikupljanje kvalitetnih sekundarnih podatakaznaĉajno je za tematiku ovog diplomskog rada, budući se radi o podacima koji se



3

prate i objavljuju u brojnim nacionalnim i meĊunarodnim institucijama: centralne

banke, drţavni zavod za statistiku, vanjskotrgovinske komore, drţavna ministarstva,

entitetska ministarstva, Svjetska banka, WTO, Europska unija (EU).... Veliki dio

podataka prikupila sam preko Interneta, korištenjem dostupnih baza podataka.

Prilikom obrade naišla sam na razliĉitosti u iskazivanju istih veliĉina, što proizlazi iz

razliĉitih metodoloških obrazaca koje koriste pojedine institucije.

U radu sam koristila slijedeće metode istraţivanja: induktivna i deduktivna metoda,

komparativna metoda, kao i jednostavne statistiĉke metode (analiza vremenskih

nizova, stope rasta, grafiĉki prikazi).

1.2. KOMPOZICIJA RADA

U uvodu rada postavljen je problem istraţivanja, definisan zadatak i ciljevi

diplomskog rada, te opisane metode istraţivanja i struktura rada.

U drugoj cjelini rada obraĊen je teorijski aspekt znaĉenja meĊunarodne razmjene i

otvorene privrede, s posebnim naglaskom na vanjskotrgovinsku politiku. Uticaj

meĊunarodne razmjene kvantitivno se izraţava prikazanim modelom otvorene

privrede.

U trećoj cjelini obraĊena je vanjskotrgovinska politika Bosne i Hercegovine,

institucije koje su zaduţene za provoĊenje vanjskotrgovinske politike,

vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u 2009. godini, kao i osvrt ministra

za vanjskotrgovinsku trgovinu i ekonomske odnose na trenutnu situaciju u BiH.

U ĉetvrtoj cjelini obraĊene su instrumenti vanjskotrgovinske politike, znaĉaj

poljoprivrede kao dijela vanjskotrgovinske politike i trenutno stanje poljoprivrede u

Bosni i Hercegovini.

2. MEĐUNARODNA RAZMJENA

Vaţnost meĊunarodne razmjene poĉela se isticati u ekonomskim istraţivanjima već u

15.stoljeću u doba merkantilizma. MeĊunarodna razmjena je bila najvaţnije sredstvo

za postizanje osnovnih ciljeva merkantilistiĉke politike: povećanja nacionalnog

bogatstva i moći. Već u doba merkantilizma isticala se vaţnost drţavne intervencije

u smislu ograniĉavanja uvoza i poticanja izvoza, a sve da bi se osigurala pozitivna

platna bilansa zemlje. MeĊu najvaţnije mjere vanjskotrgovinske politike



4

merkantilisti su ubrajali carine, ĉija je funkcija bila smanjivanje uvoza i ostvarivanje

drţavnog prihoda. Merkantilisti su zagovarali i uvoĊenje ograniĉenja izvoza, potiĉući

izvoz proizvoda više faze obrade umjesto sirovina. Ograniĉavajući izvoz sirovina

drţava je utjecala na smanjivanje cijene proizvodnih inputa u zemlji, te na povećanje

konkurentnosti domaćih proizvoda na stranim trţištima.

Bogatstvo i moć izraţavalo se u koliĉini zlata i dragocjenosti, a oni se mogu dobiti

samo izvozom, ako zemlja nema prirodna nalazišta. Zato je svaka zemlja nastojala

što više izvoziti, kako bi izvozom dobila što više zlata, a time i moći i bogatstva.

Budući se koliĉina zlata u svijetu smatrala konstantom, proizlazi da je jedna drţava

mogla povećati svoje bogatstvo samo na raĉun osiromašivanja drugih zemalja. To je

nedostatak merkantilistiĉke teorije, budući je meĊunarodna razmjena dovela doekonomskog prosperiteta ukupne zajednice.

U vrijeme intenzivnijeg razvitka kapitalizma merkantilistiĉka teorija je zamijenjena

idejama klasiĉara Adama Smitha, koji je ţivio i stvarao tokom druge polovice

18.stoljeća. Osnovno polazište klasiĉara je laissez faire politika, a u okviru

meĊunarodne razmjene razvili su poznatu teoriju apsolutnih troškova. Njihova je

postavka da jedna zemlja moţe proizvesti neki proizvod efikasnije od druge zemlje,

ako ima apsolutnu prednost u proizvodnji tog proizvoda, koja se mjeri utroškom radau proizvodnji jedinice proizvoda. Neka zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji

proizvoda za ĉiju se proizvodnju troši manje rada. U tom sluĉaju zemlja se mora

specijalizirati za tu proizvodnju, jer ostvaruje najbolje efekte u meĊunarodnoj

razmjeni.

Teoriju apsolutnih prednosti Adama Smitha modificirao je njegov sljedbenik David

Ricardo, koji uvodi pojam komparativnih prednosti. Prema Ricardu zemlja se mora

specijalizirati za proizvod i usluge za koji ima komparativnu prednost tj. relativno

niţe troškove proizvodnje u odnosu na druga dobra i usluge.

Devedesetih godina ovog stoljeća Michael Porter je uveo pojam konkurentske

prednosti. „Konkurentska prednost je neki aspekt dobra ili usluge koji ponuĊaĉu tog

dobra ili usluge daje trţišnu prednost pred njegovim konkurentima, a u kojima ga

njegovi konkurenti ne mogu dostići ili prestići“ 1 Ta se prednost prije svega postiţe

1 Porter, 1990, str.26



5

diferencijacijom proizvoda i usluga, koja je moguća individualnim pristupom

potrošaĉu i uvoĊenjem savremenih tehnologija.

„U nacionalnim okvirima konkurentnost se definiše kao stepen do kojeg drţava,

prema trţišnim uslovima, proizvodi robu i usluge za meĊunarodno trţište, a todugoroĉno povećava realne dohotke stanovništva“ 2. Veća konkurentnost na

svjetskom trţištu ostvaruje se prvenstveno povećanjem produktivnosti, iako je osim

toga potrebno i povećanje investicija, povećanje izdvajanja za istraţivanje i razvoj,

promjene u obrazovnom sistemu, promjene u okruţenju i drugo.

Konkurentnost znaĉi sposobnost drţave ili preduzeća da proizvede više bogatstva

nego glavni konkurenti na svjetskom trţištu. „Konkurentnost se definiše i kao

produkt konkurentskih sredstava i radnog ciklusa u uslovima rastuće

internacionalizacije“ 3. Konkurentska sredstva obuhvataju akumulirano bogatstvo iz

prošlosti (prirodna bogatstva) ili proizvode koji su rezultat prethodnih proizvodnih

procesa. U radnom procesu se sredstva pretvaraju u ekonomski rezultat, koji je

sinteza kvalitete, brzine rada, usluga i obiĉaja. Uĉinkovitim korištenjem sredstava u

radnom procesu postajemo konkurenti u smislu većeg dobitka, većeg trţišnog udjela,

rasta privrede i dugotrajnog trajanja ekonomskih efekata.

Povezanost izmeĊu meĊunarodne razmjene, otvorenosti privrede i brzine privrednog

rasta predmet je istraţivanja brojnih ekonomista. Zajedniĉko im je obiljeţje

dokazivanje pozitivne veze izmeĊu otvorenosti privrede i dugoroĉnog ubrzanog

rasta, odnosno superiornost liberalizacije u odnosu na protekcionizam. Postoje

meĊutim i suprotna mišljenja. Tako List iznosi teorijske argumente za sluĉaj kad

liberalizirana meĊunarodna trgovina moţe imati štetan uticaj na rast privrede. On

tvrdi da pozitivni efekti meĊunarodne razmjene vrijede u sluĉaju da se radi o trgovini

izmeĊu zemalja s jednakim stepenom razvijenosti. U suprotnom je slobodna trgovina

korisna za zemlju na višoj razini tehnološkog napretka, dok je štetna za zemlju na

niţoj razini tehnološkog napretka.

Uprkos ovakvim izdvojenim razmišljanjima, ekonomski pokazatelji razvijenih

zemalja potvrĊuju da je osnovni preduslov za dugoroĉan rast nacionalnih ekonomija

ukljuĉenost u meĊunarodne tokove roba, usluga i kapitala, odnosno razvijanje

2 The World Competitiveness Yearbook 1999, str.25

3 The World Competitiveness Yearbook 1999, str.33



6

otvorene ekonomije. Pojam otvorenosti ili otvorene ekonomije ĉesto se koristi i kao

sinonim za nivo liberalizacije vanjskotrgovinske razmjene zemlje.

Znanstvena istraţivanja pokazuju da su otvorene privrede u zadnjim desetljećima

rasle mnogo brţe od zatvorenijih privreda. „Zemlje sa razvijenom meĊunarodnomrazmjenom imaju temeljne koristi na ĉetiri podruĉja:

veliko meĊunarodno trţište omogućava prelijevanje tehnološkog znanja izinostranstva;

korištenje ekonomije opsega u podruĉju istraţivanja i razvoja;

poticaj za nove inovacije i nove proizvode;

bolja informisanost i brţi protok informacija. “4

Otvorenost neke privrede moţe se iskazati brojnim pokazateljima, prikazanim u

tabeli 1.

Tabela 1. Pokazatelji otvorenosti privrede

Pokazatelji otvorenosti Izraĉun pokazatelja

Vanjskotrgovinski koeficijent Izvoz roba i usluga/bruto domaći proizvod (%)

Saldo tekućeg raĉuna Saldo tekućeg raĉuna/bruto domaći proizvod

(%)

MeĊunarodne devizne rezerve Devizne rezerve/bruto domaći proizvod (%)

Devizne rezerve/uvoz roba i usluga (%)

Vanjski dug Vanjski dug/bruto domaći proizvod (%)

Vanjski dug/izvoz roba i usluga (%)

Izvor: Babić, Odnos deviznih rezervi i vanjskog duga, 1995.

Poĉetkom dvadesetog stoljeća u kapitalistiĉkim društvima dolazi do velikih promjena

uslijed razvoja tehnike i tehnologije, brojnih inovacija, novih proizvoda, znanstvenih

otkrića, te uvoĊenja serijske proizvodnje. Na trţištima se javljaju mala poduzeća,

4 Knight, Scacciavillani, 1998, str.7



7

koja ubrzo povećavaju opseg svog poslovanja nastojeći sve više smanjiti fiksne

troškove i osvojiti nova trţišta zahvaljujući cjenovnoj konkurenciji.

U posljednjih desetak godina ovog stoljeća se pored velikih monopolistiĉkih

poduzeća, pojavljuje sve više malih i srednjih poduzeća koja svojom uĉinkovitošćupostaju konkurentna velikim preduzećima. Zbog male trţišne veliĉine ona se lako i

brzo prilagoĊavaju trţišnim promjenama, otvorena su za novosti, ulaţu u tehnološki

razvoj, otvaraju nova radna mjesta. Cjenovna konkurencija je postala neuĉinkovita,

te se javljaju novi oblici necjenovne konkurencije poput borbe za kupca pomoću

reklame, diferencijacija proizvoda, naglasak na kvaliteti proizvoda i usluţnost prema

individualnom kupcu.

Na konkurentnost zemlje utiĉe osam najznaĉajnijih faktora: domaća privreda,

internacionalizacija, vlada, finansije, infrastruktura, menadţment, nauka i

tehnologija, te stanovništvo. Ekonomski rast i meĊunarodna razmjena usko su

povezani. MeĊunarodna razmjena moţe ubrzati ekonomski rast, ako izvoz ima

tendenciju brţeg rasta od uvoza ili ga, u suprotnom, koĉiti. Ako je izvoz veći od

uvoza, znaĉi da je domaća proizvodnja veća od domaće potrošnje. Zbog toga svaka

promjena neto izvoza ili neto uvoza rezultira odgovarajućim promjenama

nacionalnog proizvoda. Što god je veći udio neto izvoza ili neto uvoza u domaćem proizvodu, to su i fluktuacije domaćeg proizvoda veće. Znaĉenje meĊunarodne

razmjene i kruţni tok procesa reprodukcije otvorene privrede prikazan je na slici 1.

Slika 1. Analiza kružnog toka privredne aktivnosti otvorene privrede



8

Slika 2. Uticaj izvoza na nacionalni proizvod

Legenda:

C ……. Liĉna potrošnja

I ……. domaće bruto investicije G…… javna potrošnja

X …... izvoz

Y …… bruto nacionalni proizvod

AS …. agregatna ponuda

AD … agregatna potraţnja

3. VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA

Savremene privrede su uglavnom otvorene privrede. To znaĉi da stupaju u

najrazliĉitije ekonomske odnose sa inostranstvom, razmenjuju proizvode i usluge sa

drugim privredama, saraĊuju sa meĊunarodnim ekonomskim institucijama i

uĉestvuju u njihovom radu. Otvorene privrede su, za razliku od zatvorenih, ukljuĉene

u meĊunarodnu pod jelu k ao proces reprodukcije koji zapoĉinje u jednoj zemlji, a

završava se u drugoj.

Poĉetak razvoja meĊunarodnih ekonomskih odnosa seţe duboko u prošlost i nikakone predstavlja pojavu novijeg datuma. MeĊunarodna trgovina je, ipak, svoj zamah



9

poĉela da doţivljava u poslednjih nekoliko decenija, a kljuĉnu ulogu u tom zamahu

odigrale su sljedeće pojave:

razvoj telekomunikacija – kroz olakšavanje komunikacije izmeĊu udaljenih

djelova planete;

tehnološki progres – kroz proizvodnju roba primjenom moderne tehnologije;

vanjskotrgovinska politika – kroz stanovište koje je prihvatila većina zemalja:

da je slobodna trgovina izmeĊu zemalja korisna za sve.

Treba, meĊutim, reći da su nekada glavni subjekti meĊunarodne trgovine bile drţave,

a da su to danas prije svega velik e i snaţne banke i transnacionalne kompanije –

kompanije koje posluju u većem broju zemalja i ĉesto ostvaruju prihode koji su većiod bruto društvenih proizvoda nekih zemalja. Drţave se sve r jeĊe pojavljuju kao

poslovni subjekti u meĊunarodnoj trgovini, ali i dalje zadrţavaju znaĉajnu ulogu u

meĊunarodnim ekonomskim odnosima jer obavljaju razliĉite regulatorne funkcije,

donose jednostrane mjere ili potpisuju sporazume sa drugim drţavama, a sve u cilju

stvaranja pravnog okvira za razvoj i napredak meĊunarodnog poslovanja.

Bez obzira na to što nije glavni subjekt meĊunarodne trgovine drţava ipak vrši

znaĉajan, a ponekad i kljuĉni uticaj na njeno odvijanje. Uticaj konkretne drţave na

vanjskotrgovinsko poslovanje njenih preduzeća i meĊunarodne ekonomske odnose

f ormuliše se i materijalizuje kroz voĊenje vanjskotrgovinske politike.

Vanjskotrgovinska politika obuhvata skup aktivnosti, instrumenata i mjera kojima

drţava reguliše promet roba i usluga sa inostranstvom, finansijske i kapitalne

transakcije, kao i sve ostale aspekte meĊunarodnih ekonomskih odnosa u koje stupa

ukljuĉujući se u meĊunarodnu pod jelu rada.

„Broj uĉesnika u vanjskotrgovinskoj mreţi zemlje kao i njihova veliĉina, njihova

meĊusobna poslovna saradnja, stepen slobode aktera u vanjskoj trgovini,

ostvarivanje prava bavljenja vanjskotrgovinskom djelatnošću, kao i niz drugih

pitanja koja se bave organizacijom i strukturom vanjskotrgovinske mreţe odreĊeni su

vanjskotrgovisnkom politikom zemlje.“ 5 Vanjskotrgovinska politika, ima za cilj da

kroz uticaj na vanjskotrgovinsko poslovanje ostvari ekonomske ciljeve zemlje i

5 Jelena Kozmara, „Spoljnotrgovinsko poslovanje“, Beograd, 2009, str. 89



10

poboljša meĊunarodnu konkurentnost domaćih privrednih subjekata.

Vanjskotrgovinsko poslovanje obuhvata:

vanjsku trgovinu - razmjenu roba i usluga sa inostranstvom,

direktna ulaganja u inostranstvu – kroz ulaganje kapitala u inostrana

preduzeća ili osnivanje preduzeća u inostranstvu;

investicione radove – izvoĊenje graĊevinskih, inţenjerskih, zanatskih i drugih

radova van granica zemlje.

Otvorene privrede, kao što je već reĉeno, stupaju u ekonomske odnose sa drugim

privredama odnosno sa privredama drugih zemalja. One to ĉine na dva osnovna

naĉina:

preko uvoza i izvoza,

preko plasiranja i nabavljanja kapitala na meĊunarodnim finansijskim

trţištima.

Kada se govori o vanjskotrgovinskoj politici zemlje misli se prije svega na njen

uticaj na meĊunarodni promet roba i usluga – na uvoz i izvoz. Uvoz predstavlja

kupovinu roba i usluga na inostranom trţištu, a izvoz prodaju domaćih dobara i

usluga na stranom trţištu odnosno inostranim kupcima. Kupoprodaja dobara na

meĊunarodnom trţištu je uvek uvozno-izvozni posao.

Ĉesto se postavlja pitanje: Sto je to što neko preduzeće podstiĉe za nastup na

inostranom trţištu, a posebno koji su motivi njegova izvoznog usmjerenja? Osnovni

poticaj i unutrašnja pokretaĉka snaga preduzeća jest ostvarenje odgovarajućeg

prihoda kojim se osigurava planirani opseg proširene reprodukcije, normalne plaće

radnika, uslovi ţivota i rada, kao i razvoj preduzeća u cjelini. Ukoliko preduzeće

svojom aktivnošću ostvaruje potreban dohodak na domaćem trţištu, utoliko se rjeĊe

okreće prema vanjskim trţištima, osim kad i za njegovu izvoznu orijentaciju postoje

valjani razlozi i izgledi za poslovni uspjeh.

„Govoriti o razlozima i poticajima nastupa na inostranom trţištu moţe se samo s

pozicija subjekata koji sudjeluju u vanjskotrgovinskim transakcijama, a u naĉelu su

to privredni subjekti, kao u trţišnim privredama, ili drţava i drţavna tijela, što je, u

naĉelu, sluĉaj kod zemalja s centralno- planskom privredom (bivše socijalistiĉke i



11

neke druge zemlje u svijetu). Ipak, bez obzira na slobodu privatnog poduzetništva, u

svakoj zemlji postoji naglašen interes društva i drţave za razvitak vanjskotrgovinske

razmjene, bez obzira na to što bi se na prvi pogled moglo zakljuĉiti daje to u iskljuĉi-

vo j nadleţnosti privrednog subjekta odnosno poduzetnika.“ 6

Kada se posmatra jedna konkretna zemlja odnosno njena nacionalna ekonomija

neminovno je poreĊenje izmeĊu njenog uvoza i izvoza. Razlika izmeĊu vr ijednosti

izvoza i uvoza zemlje predstavlja neto izvoz: neto izvoz = izvoz – uvoz.

Neto izvoz moţe biti pozitivan (u sluĉaju da zemlja više izvozi nego što uvozi)

odnosno negativan (u sluĉaju da je vr ijednost uvoza veća od vr ijednosti izvoza). Neto

izvoz predstavlja kategoriju koja je bliska takozvanom trgovinskom bilansu koji

predstavlja pregled prometa roba i usluga zemlje sa inostranstvom. Trgovinski bilans

zemlje moţe se naći u sl jedećim stanjima:

stanje suficita trgovinskog bilansa – kada je neto izvoz pozitivan;

stanje deficita trgovinskog bilansa – kada je neto izvoz negativan;

uravnoteţen trgovinski bilans – kada je neto izvoz jednak nuli odnosno kada

su izvoz i uvoz zemlje jednaki.

Na vrijednost izvoza i uvoz konkretne zemlje utiĉe više razliĉitih faktora od kojih sunajvaţniji sl jedeći:

dohodak potrošaĉa,

ciene na domaćem i inostranom trţištu,

sklonost potrošaĉa ka potrošnji domaće odnosno inostrane robe,

devizni kurs po kome se razmenjuje domaći novac za strani,

udaljenost izmeĊu zemalja odnosno transportni troškovi,

ukupna ekonomska razvijenost zemalja,

vanjskotrgovinska politika

Vanjskotrgovinska politika ima veoma veliki uticaj na vrjednost uvoza i izvoza. Iako

je u svjetu prisutan trend stimulisanja slobodne trgovine, većina zemalja koje nisu

dio nekog zajedniĉkog trţišta (kao što je, na primer, zajedniĉko trţište Evropske

6 Ivo Andrijanić, „Vanjska trgovina-kako poslovati sa inozemstvom“, Mikrorad, Zagreb, 2001, str. 18



12

unije) zadrţava odreĊene barijere u obavljanju meĊunarodne trgovine. Postoji više

razloga za to:

zaštita domaće privrede – protekcionizam,

uravnoteţavanje platnog bilansa,

povećanje javnih prihoda,

uticaj na potrošnju domaćih potrošaĉa,

uticaj na zaposlenost, itd.

MeĊunarodna trgovina opterećena je mjerama trgovinske politike kao što su:

carine,

kvote,

dozvole,

devizna kontrola, i sl.

Sve barijere koje se pojavljuju u meĊunarodnom prometu d jele se na carinske i

necarinske:

carinske barijere – carine su daţbine koje se uvode na proizvode prilikomnjihovog prelaska iz jednog trgovinskog podruĉja u drugo;

necarinske barijere – kvote, izvozne subvencije i takse, restriktivna carinska

procedura, restriktivna drţavna politika prema stranim proizvodima,

antidampinški propisi i praksa itd.

Iako veliki broj zemalja zadrţava vanjskotrgovinske barijere, ĉinjenica je da se

odnosi razmjene konkretne zemlje najbolje mogu poboljšati nekorištenjem barijera

već podizanjem meĊunarodne konkurentnosti zemlje i preduzeća koja iz nje potiĉu.

Klasiĉni oblici saradnje u meĊunarodnoj trgovini su u biti prevladani. Oni se sve više

upotrebljavaju u kombinaciji sa specijalnim i sloţenim oblicima vanjskotrgovinske

saradnje. Ovi modaliteti vanjskotrgovinskih poslova se meĊusobno bitno razlikuju u

pogledu naĉina plaćanja, kretanja robe i usluga preko razliĉitih carinskih podruĉja i u

drugim aspektima. Neki poslovi su veoma prosti i jednostavni i tu se radi o razmjeni

robe i usluga, dok neke druge kombinacije mogu biti izuzetno sloţene. Pojavio se

poseban segment specijalnih vanjskotrgovinskih poslova - vezani – barter poslovi.



13

Otvorena privreda se stupajući u meĊunarodne ekonomske odnose ne ukljuĉuje samo

u vanjskotrgovinski promet robom i uslugama već i u meĊunarodno kretanje

kapitala. Ustvari, meĊunarodna razm jena robe i usluga jednostavno nije moguća ako

istovremeno nije moguće i kretanje kapitala izmeĊu zemalja. MeĊunarodni promet

roba i usluga i meĊunarodni promet finansijskog kapitala uv jek idu zajedno.

Kada se govori o meĊunarodnom kretanju kapitala pr ije svega se, ipak, misli na

investicije koje preduzeća i pojedinci iz jedne zemlje sprovode u nekoj drugoj zemlji.

Strane investicije se najĉešće dijele na dvije kategorije:

strane direktne investicije – podrazumjevaju kupovinu preduzeća u stranim

zemljama odnosno osnivanje novih preduzeća u inostranstvu; investitor

postaje vlasnik preduzeća i njime u potpunosti upravlja;

strane indirektne investicije (portfolio investicije) – strana preduzeća i

pojedinci kupuju akcije domaćih preduzeća i ostvaruju pravo na upravljanje i

prisvajanje rezultata u zavisnosti od broja kupljenih akcija.

Za svaku konkretnu zemlju je veoma znaĉajno da u svojoj privredi stvori klimu koja

je povoljna za privlaĉenje stranih investicija. Faktori koji najdirektnije utiĉu na

atraktivnost zemlje za strane investitore su:

visina realnih kamatnih stopa,

rizici (ekonomski, politiĉki i drugi) povezani sa investiranjem u datu zemlju,

tretman stranog vlasništva i kapitala.

Svaka otvorena privreda u toku godine izvrši mnoštvo transakcija sa ostatkom

svijeta. Podaci o ekonomskim transakcijama konkretne privrede sa inostranstvom

dokumentuju se i numeriĉki prikazuju u platnom bilansu zemlje. Platni bilanspredstavlja sistematski pregled svih ekonomskih transakcija obavljenih u odreĊenom

periodu (najĉešće godinu dana) izmeĊu jedne zemlje i drugih zemalja u svijetu.

U platnom bilansu prikazani su tokovi dobara, usluga i kapitala koji se u periodu od

godinu dana odvijaju izmeĊu zemlje i inostranstva. Platni bilans, prema tome,

predstavlja pregled:

robnih transakcija – uvoz i izvoz roba i devizni prilivi odnosno odlivi u vezi

sa njima;



14

nerobnih transakcija – usluge koje su domaća lica izvršila u inostranstvu i

usluge koje su domaćim licima izvršene od strane lica u inostranstvu;

kapitalnih transakcija – kretanja novĉanog kapitala u vezi sa kreditnim

odnosima sa inostranstvom, otplatama i naplatama dugova, kao i u vezi sa

investicijama u inostranstvo i iz inostranstva.

Navedenim transakcijama bave se posebni djelovi platnog bilansa – bilans tekućih

transakcija se bavi kretanjem proizvoda i usluga, dok se bilans kapitalnih transakcija

bavi kapitalnim transakcijama i monetarnim rezervama. Platni bilans sadrţi veoma

znaĉajne informacije koje utiĉu na odluke svih ekonomskih subjekata kako na

makro, tako i na mikro nivou:

makro nivo – podaci iz platnog bilansa imaju uticaja na odluke kreatora

ekonomske politike (odluke iz domena monetarne, fiskalne, politike deviznog

kursa itd.);

mikro nivo – preduzeća, investitori i pojedinci na osnovu platnog bilansa

donose zakljuĉke o poslovnom ambijentu u kome obavljaju svoje ekonomske

aktivnosti i donose odluke o budućim ulaganjima i poslovnim aktivnostima.

Veoma veliki broj zemalja u svjetu danas je suoĉen sa pr oblemom trgovinskog

deficita i deficita platnog bilansa. Kada je deficit platnog bilansa privremen on se

moţe finansirati zaduţivanjem drţave ili korištenjem deviznih rezervi, korištenjem

kredita ili emitovanjem hartija od vrednosti. Kada je stanje deficita platnog bilansa

hroniĉno, tada navedeni naĉini njegovog pokrića nisu ni dobro ni dovoljno rešenje.

Jedini naĉin da se deficit platnog bilansa trajno reši jeste povećanje vr ijednosti

izvoza jer se samo na taj naĉin moţe doći do priliva deviza.

U okviru jedne privrede vrijednost roba i usluga predstavljena je njihovim trţišnim

cjenama. U prometu sa inostranstvom, meĊutim, javlja se problem razliĉitih valuta u

razliĉitim zemljama. Taj problem se r ješava putem deviznog kursa kao veoma

znaĉajne kategorije u obavljanju meĊunarodnih transakcija. Devizni kurs predstavlja

cjenu valute jedne zemlje izraţenu u valuti druge zemlje. Osnovna svrha utvrĊivana

deviznog kursa je uspostavljanje veze izmeĊu domaćih cijena i cijena u inostranstvu.



15

4. MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE, KOJE UTIĈU NAKREIRANJE VANJSKOTRGOVINSKE POLITIKE

4.1. ULOGA I EVOLUCIJA MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA

MMF je osnovan 1945.godine. Statutom je definisan kao meĊunarodna monetarna

organizacija za meĊusobnu suradnju ĉlanica sa ciljem:

obnova i ĉuvanje stabilnih teĉajeva, postepe pno ukidanje ograniĉenja na

tekuće transakcije, obnova i razvoj multilateralnih plaćanja i postizanje

konvertibilnosti valuta ĉlanica u tekućim transakcijama ;

davanje zajmova ĉlanicama u privremenim teškoćama s bilansama plaćanja

radi sprjeĉavanja devalvacija ili ograniĉenja u plaćanjima i trgovini ;

definisanje pravila za znatnije promjene teĉajeva valuta onih zemalja koje su

u trajnijim neravnoteţama. Krajnji su ciljevi bili pomoć pri obnovi i rastu

multilateralne meĊunarodne trgovine, zaposlenosti, nacionalnog dohotka i

ukupnog razvoja ĉlanica.

U skladu s novim prilikama, 1976.god. se u Kingstonu na Jamajci usvaja novi statut

Fonda u kojem je i sluţbeno utvrĊeno:

ukida se funkcija zlata kao monetarnog medija (zlato se demonetizira)

ukida se fiksna i uvodi trţišna cijena zlata

ukida se konvertibilnost dolara za zlato u sluţbenim transakcijama

ukidaju se fiksni teĉajevi i zlatni paritet valuta

uvode se fluktuirajući teĉajevi valuta

odreĊuju se naĉela za odreĊivanje plivajućih teĉajeva

odreĊuje se nova vrijednost i nova uloga specijalnih prava vuĉenja

4.2. OSNIVANJE I ULOGA SVJETSKE BANKE

MeĊunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and

Developement – IBRD), kasnije poznatoj kao Svjetska banka (World Bank – WB),

njezin poĉetni cilj je bila pomoć ĉlanicama pri obnovi i prestruktuiranju namirnodopsku proizvodnju te pomoć u dugoroĉnim razvojnim projektima. Poĉela je



16

djelovati 1947. godine, a već poĉetkom pedesetih godina teţište svoga djelovanja

prenosi s obnove na finansiranje razvitka. Ĉlanstvo u Banci je uvjetovano ĉlanstvom

u MMF-u. Svjetska banka djeluje kao zajmodavac, jamac i organizator velikih

razvojnih projekata. Posluje po komercijalnim naĉelima. Zajmove odobrava iz

kapitala prikupljenog uplatama ĉlanica, ali i iz zajmova koje sama uzima na

svjetskim trţištima kapitala. Iako su krediti koje Banka odobrava relativno maleni i

po pravilu nisu dostatni za cjelovito finansiranje projekta, njezina ocjena je dovoljno

jamstvo privatnom kapitalu da se i on usmjeri u takve investicije i pokrije

nedostajuća sredstva.

4.3. GATT

Multilateralni sporazum koji je nazvan Opći sporazum o carinama i trgovini (General

Agreement on Tariffs and Trade) . Dogovoreno je smanjivanje carina, ujednaĉavanje

carinskih postupaka, te uklanjanje necarinskih prepreka. Statut je usvojen u Havani

tj. GATT kao privremeni multilateralni sporazum usvojen 1947.godine. GATT je

promovisan u trajni sporazum, broj zemalja ĉlanica je porastao sa poĉetnih 23 na

123. GATT 1994 se sastoji od odredbi GATT-a 1947, odredbi nekih pravnih

instrumenata usvojenih tokom djelovanja GATT-a 1947, tumaĉenja i interpretacija

brojnih GATT-ovih usvojenih u Urugvajskom krugu, te Marrakeshkog protokola.

4.4. SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA (WTO)

WTO je osnovan 1994.godine u Marrakeshu. Kljuĉne razlike izmeĊu WTO-a i

GATT-a su:

WTO je organizacija s jasno odraĊenim ciljevima, naĉelima, strukturom i

izvorima finansiranja dok je GATT bio samo skup, u suštini privremenih

pravila s provizornom organizacijskom strukturom ;

WTO reguliše tr govinu robom, uslugama i trgovinu povezanu s pravima

intelektualnog vlasništva dok je GATT sadrţavao samo pravila za trgovinu

robom ;

rješavanje sporova izmeĊu ĉlanica u WTO-u je precizno definisano,

institucionalizovano i brzo, a osiguran je i mehanizam za provedbu donesenih

odluka. GATT nije imao tako precizne i razraĊene mehanizme pa je uvijek prijetila mogućnost da gubitniĉka strana, posebno ako se radilo o moćnoj



17

ĉlanici, jednostavno ne prizna presudu i odbije njezinu provedbu tvrdeći kako

odluka nije utemeljena na tekstu Sporazuma.

Osnovne zadaće WTO-a:

osiguravati provedbu već sklopljenih i svih budućih multilateralnih

sporazuma ;

organizovati nove trgovinske pregovore o daljnjoj liberalizaciji nacionalnih

trţišta ;

razmatrati i nadzirati trgovinske politike zemalja ĉlanica ;

osigurati meĊunarodno sudstvo za rješavanje trgovinskih sporova ;

saraĊivati s ostalim organizacijama vaţnim za globalnu ekonomsku politiku ;

pomagati i pruţati tehniĉku pomoć zemljama u razvoju ;

poštivati i promicati norme za zaštitu ljudsk e okoline.

Kljuĉni cilj WTO-a je daljnji razvoj sistema slobodne multilateralne trgovine ĉime

se podrţava i olakšava postizanje brţeg rasta proizvodnje robe i usluga, pune

zaposlenosti, povećanje stopa rasta realnog dohotka i efektivne potraţnje; a onda i brţi rast ţivotnog standarda stanovništva u zemljama ĉlanicama.

Osnovna naĉela WTO-a :

naĉelo nediskriminacije u trgovini je osnovno naĉelo multilateralnoga

svjetskog trgovinskog sistema. Osniva se na dvjema klauzulama: klauzuli

najpovlaštenije nacije i klauzuli nacionalnog postupanja koje su uklopljene u

sve multilateralne sporazume iz domene WTO-a. Po klauzuli najpovlaštenije

nacije, ĉlanica WTO-a je obavezna sve ostale ĉlanice tretirati kao onu

najpovlašteniju, te svim proizvodima iz zemalja ĉlanica odobriti tretman

jednak najpovoljnijem tretmanu. Naĉelo nacionalnog odstupanja zabranjuje

diskriminaciju izmeĊu domaće i uvozne robe i usluga odnosno diskriminaciju

izmeĊu domaćih i inostranih dobavljaĉa i nosilaca prava intelektualnog

vlasništva ;



18

naĉelo transparentnosti odnosno predvidivosti trgovaĉkih politika odreĊuje

carinu kao osnovni instrument zaštite nacionalne privrede, zabranjuje

necarinska ograniĉenja, propisuje da sve zaštitne mjere i relevantni propisi

moraju biti registrovani u WTO-u i dostupni svakoj ĉlanici i da se mogu

mijenjati samo po propisanoj proceduri ;

naĉelo daljnje liberalizacije i sve lakšeg pristupa trţištima je osigurano

obavezom pokretanja novih krugova multilateralnih pregovora za daljnju

liberalizaciju trgovine, posebno trgovine poljoprivrednim proizvodima i

tekstilom, uslugama i pravima intelektualnoga vlasništva.

WTO ima gotovo 150 zemalja ĉlanica dok ih 30-tak ima status posmatraĉa.

5. VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA BIH

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine su odreĊene nadleţnosti i odnosi izmeĊu

institucija Bosne i Hercegovine i entiteta. Sljedeća pitanja su u nadleţnosti institucija

Bosne i Hercegovine:

Vanjska politika.

Vanjskotrgovinska politika.

Carinska politika.

Monetarna politika, kao što je predviĊeno ĉlanom VII.

Finansiranje institucija i meĊunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila.

ProvoĊenje meĊunarodnih i meĊuentitetskih kriviĉnopravnih propisa,ukljuĉujući i odnose sa Interpolom.

Uspostavljanje i funkcionisanje zajedniĉkih i meĊunarodnih komunikacijskih

sredstava.

Regulisanje meĊuentitetskog transporta.

Kontrola vazdušnog saobraćaja.



19

Nadleţnosti entiteta:

Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim

drţavama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i

Hercegovine.

Svaki entitet treba pruţiti svu potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine

kako bi joj se omogućilo da ispoštuje meĊunarodne obaveze Bosne i

Hercegovine.

Svaki entitet moţe takoĊer sklapati sporazume sa drţavama i meĊunarodnim

organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjedinici Predstavniĉkog doma od16. septembra 1997. godine i na sjednici Doma naroda od 16. septembra 1997.

godine, usvojila je Zakon o vanjskotrgovinskoj politici. U radu ću dati najbitnije

odredbe Zakona o vanjskotrgovinskoj politici Bosne i Hercegovine.

„Osnovne odredbe:

Ĉlan 1.

„1. Zakon o vanjskotrgovinskoj politici (u daljem tekstu: zakon) regulira osnovne

elemente sistema za izvoz i uvoz roba i usluga i odreĊuje uslove za izvršavanje

ekonomskih djelatnosti u inozemstvu i za izvršavanje ekonomskih djelatnosti od

strane stranih fiziĉkih i pravnih lica u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH).

2. U svrhe meĊunarodne trgovine, protok roba i usluga je slobodan.

3. Slobodni protok roba i usluga ne iskljuĉuje zabrane ili restrikcije na uvoz, izvoz ili

tranzit, opravdane prema uslovima definiranim u ĉlanu 6. stav 2, ĉlanu 25. stav 1. i

ĉlanu 31. ovog zakona. MeĊutim, takve zabrane i restikcije neće predstavljati

sredstva proizvoljne diskriminacije ili bilo kakvu mjeru i teret ekvivalentnog efekta

za meĊunarodnu trgovinu.

4. Zakon, takoĊer, utvrĊuje pravila dosljedna meĊunarodnim obavezama koje

proizilaze iz trgovinskih sporazuma za vanrednu

primjenu zaštitnih mjera i za zaštitu domaćeg trţišta od meĊunarodne nepravedne

konkurencije, kao što su damping i subvencije.



20

5. Zakon unapreĊuje postojeću i buduću ekonomsku saradnju BiH i n jenih entiteta sa

susjednim drţavama i meĊunarodnim organizacijama, u skladu sa odredbama Ustava

Bosne i Hercegovine.

Ĉlan 2.

1. Zakon je zasnovan na Ustavu Bosne i Hercegovine, koji predviĊa nadleţnost BiH

za vanjskotrgovinsku politiku.

2. Unilateralne mjere u vezi sa vanjskom trgovinom i sporazumi sa trećim zemljama

u pogledu vanjske trgovine su odgovornost institucija BiH.

Ĉlan 3.

1. U smislu ovog zakona pod "vanjskotrgovinskom politikom" podrazumijevaju se

jednoobrazni drţavni principi za primjenu svih unilateralnih mjera, koje se tiĉu

meĊunarodnog protoka roba i usluga, te za pregovore i zakljuĉivanje svih sporazuma

sa trećim zemljama, regionalnim ili meĊunarodnim organizacijama povezanim sa

meĊunarodnom trgovinom.

2. U smislu ovog zakona pod "unilateralnim mjerama koje se tiĉu vanjske trgovine"

podrazumijevaju se zaštitne mjere, kao i daţbine za antigamping i za antisubvencije.

3. U smislu ovog zakona pod "sporazumima sa trećim zemljama koji se tiĉu vanjske

trgovine" podrazumijeva se svaki sporazum ili instrument u vezi sa meĊunarodnom

trgovinom, a naroĉito svaki trgovinski sporazum sa drugim zemljama, svaki

sporazum sa Europskom Unijom, svako ĉlanstvo u carinskim unijama, na podruĉjima

slobodne trgovine i u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Ĉlan 4.

1. Vanjskotrgovinsku politiku iz prethodnog ĉlana ovog zakona utvrĊuju organi BiH

u saradnji sa nadleţnim organima entiteta.

2. Entiteti će preuzeti sve odgovarajuće mjere, bez obzira da li su to opće ili posebne

mjere, kako bi osigurali ispunjavanje obaveza koje nastaju iz zakona ili koje su

rezultat akcije koju su preduzeli organi BiH.



21

3. Organi BiH i nadleţni organi entiteta duţni su meĊusobno saraĊivati u

razmjenjivati sve informacije prijeko potrebne da se osigura ispunjenje obaveza koje

nastaju iz ovog zakona.

4. Nadleţni organi entiteta ne mogu donositi mjere koje bi mogle ugroziti postizanjeciljeva ovog zakona.

Ĉlan 5.

1. U smislu ovog zakona pod "entitetima" se podrazumijevaju Federacija Bosne i

Hercegovine i Republika Srpska.

2. U skladu sa ovim zak onom, vlade entiteta su na svojim odgovarajućim podruĉjima

kontrole i administracije odgovorne za propisnu administraciju i nadzor carinske

teritorije i za urednu implementaciju carinskih zakona, carinskih propisa i drugih

zakona i odredbi.“ 7

Osim navedenog Zakonom je regulisana i oblast usluga, kao i oblast intelektualne

svojine. Zakonom su odreĊene zaštitne mjere.

Vijeće ministara BiH propisuje primjenu zaštitnih mjera na proizvod kada utvrdi da

se takav proizvod uvozi u Bosnu i Hercegovinu u povećanim koliĉinama, apsolutno

ili relativno u odnosu na domaću proizvodnju i pod takvim uslovima pod kojima se

prouzrokuje ili prijeti opasnost ozbiljne povrede domaće proizvodnje istih ili sliĉnih

proizvoda. Prijedlog zaštitnih mjera saĉinjava Ministarstvo vanjske trgovine BiH uz

pribavljeno mišljenje entiteta. Vijeće ministara BiH moţe propisati primjenu

zaštitnih mjera u ograniĉenom periodu budući da moţe bit potrebno da sprijeĉi ili

otkloni ozbiljnu štetu, te da olakša podešavanje.

Organi vlasti koji su odgovorni za primjenu Zakona su: Ministarstvo vanjsketrgovine BiH i resorna ministarstva entiteta. Oni su odgovorni za primjenu politike

vanjske trgovine prema uslovima zakona.

5.1. MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA

BOSNE I HERCEGOVINE

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa nadleţno je za:

vanjskotrgovinsku politiku i carinsko-tarifnu politiku BiH; pripremanje ugovora,

sporazuma i drugih akata iz oblasti ekonomskih odnosa i trgovine sa drugim

7 Zakon o vanjskotrgovinskoj politici Bosne i Hercegovine Ĉlan 1-5



22

drţavama; pripremanje bilateralnih i multilateralnih sporazuma i drugih akata vezano

za obnovu rekonstrukciju BiH; odnose sa meĊunarodnim organizacijama i

institucijama iz oblasti vanjske trgovine i ekonomskih odnosa; pripremu i izradu

makroekonomskih odnosa strateških dokumenata iz oblasti ekonomskih odnosa;

poslovno okruţenje, jedinstven ekonomski prostor; razvoj i promociju

preduzetništva; kontrolu prometa roba i usluga koji imaju poseban reţim u prometu

odnosa u izvozu i uvozu; zaštitu potrošaĉa; konkurenciju; koordinaciju

meĊunarodne ekonomske pomoći BiH izuzev dijela koji se odnosi na pomoć

Evropske unije; veterinarstvo.

Ministarstvo je nadleţno i za obavljanje poslova i zadataka iz nadleţnosti BiH koji se

odnose na definisanje politike, osnovnih principa, kooridniranje djelatnosti iusklaĊivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na meĊunarodnom planu u

podruĉjima: poljoprivrede; energetike; zaštita okoline, razvoj i korištenje prirodnih

resursa; turizma. U sastavu ovog ministarstva kao upravna organizacija je Ured za

veterinarstvo BiH.

Ministarstvo je podjeljeno u više sektora:

Sektor za vanjskotrgovinsku politiku i strana ulaganja

Sektor za meĊunarodne trgovinske odnose

Sektor za carinsku politiku i tarife

Sektor za ekonomski razvoj i preduzetništvo

Sektor poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja

5.1.1. SEKTOR ZA VANJSKOTRGOVINSKU POLITIKU I STRANA

ULAGANJA

Nadleţnosti sektora - u Sektoru za vanjskotrgovinsku politiku i strana ulaganja

obavljaјu se poslovi osnovne djelatnosti: upravno rješavanje, upravni nadzor,

normativno-pravni poslovi, studijsko-analitiĉki, struĉno-operativni, informaciono-

dokumentacioni, administrativno-tehniĉki i operativno-tehniĉki poslovi.

Poslovi iz nadleţnosti Sektora organizuju se u okviru:

A. Odsjeka za vanjskotrgovinsku politiku i kontrolu i zaštitne mjere

B. Odsjeka za strana ulaganja



23

C. Odsjeka za kontrolu vanjskotrgovinskog prometa strateških roba

D. Odsjeka za regulisanje oblasti proizvodnje oruţja

E. Odsjeka za unapreĊenje i promociju izvoza

F. Odsjeka za evropske integracije

U ovom djelu rada objasniću poslove odsjeka pod A, B i C.

A) U Odsjeku za vanjskotrgovinsku politiku i kontrolu i zaštitne mjere obavljaju se

poslovi - osnovnih djelatnosti i to:

Poslovi upravnog rješavanja koji obuhvataju: regulativne mјere izvoza i uvoza roba i

usluga; poslove vezane za reţime izvoza i uvoza roba i usluga (dozvole, kvote,kontigente, detašmane i sl.); regulativne i druge aktivnosti vezane za više oblike

ekonomske saradnje s inostranim partnerima (dugoroĉna proizvodna saradnja i

speciјalizaciјa, proizvodno-tehniĉka i poslovna saradnja, privremeni uvoz i izvoz,

doradni poslovi, lizing i sl.); provoĊenje propisa vezanih za zaštitu domaće

proizvodnje.

Poslovi upravnog nadzora koji obuhvataju: nadzor nad zakonitošću akata iz oblasti

vanjskotrgovinske politike; kontrolu primjene podzakonskih akata donesenih na

osnovu Zakona o vanjskotrgovinskoj politici; kontrolu primjene legislative u BiH u

oblasti veterinarske i fitosanitarne zaštite.

Normativno pravni poslovi koji obuhvataju: izradu prednacrta, nacrta i prijedloga

zakona, drugih propisa i opštih akata, kao i pripremanje izmjena i dopuna propisa iz

oblasti vanjskotrgovinske politike BiH i utvrĊivanje mjera za njezinu realizaciju;

izradu strateških dokumenata iz oblasti vanjskotrgovinske politike; izradu propisa i

opštih akata iz oblasti zaštitnih mjera i vancarinske zaštite domaće proizvodnje

(antidamping, kontra m jere, sigurnosne mjere); davanje struĉnog mišljenja o

prednacrtima, nacrtima i prijedlozima zakona, drugih propisa i opštih akata koji se

odnose na vanjskotrgovinsku politiku i kontrolu; struĉnu obradu sistemskih i drugih

pitanja koja sluţe izradi zakona, drugih propisa i akata iz oblasti vanjskotrgovinske

politike i kontrole; pripremanje struĉnih mišljenja i objašnjenja za primjenu zakona,

drugih propisa i opštih akata iz oblasti vanjskotrgovinske politike na zahtjev ili po

sluţbenoj duţnosti.



24

Studijsko-analitiĉki poslovi koji obuhvataju: izradu analiza, izvještaja, informacija i

drugih struĉnih materijala iz oblasti vanjskotrgovinske politike; regulativne i druge

aktivnosti vezane za više oblike ekonomske saradnje s inostranim partnerima

(dugoroĉna proizvodna saradnja i speciјalizaciјa, proizvodno-tehniĉka i poslovna

saradnja, privremeni uvoz i izvoz, doradni poslovi, lizing i sl.); struĉnu obradu

sistemskih rješenja od znaĉaja za oblast vanjskotrgovinskog poslovanja.

Struĉno-operativni poslovi koji obuhvataju: provoĊenje politike i izvršavanje zakona,

drugih propisa i opštih akata i utvrĊivanje stanja u oblasti vanjskotrgovinske politike;

poduzimanje odgovarajućih mjera radi izvršavanja tih poslova; informisanje

nadleţnih organa vezano za poslove iz oblasti vanjskotrgovinske politike i nadzora;

praćenje i istraţivanje stanja i pojava u oblasti vanjskotrgovinske politike i nadzora i predlaganje odgovarajućih rješenja vezanih za regulativne mjere izvoza i uvoza roba

i usluga; izrada kvartalnih, polugodišnjih i godišnjih izvještaja, kao i planova rada za

Odsjek; saradnja s organima BiH i entiteta koji su nadleţni za oblasti sigurnosti

zaštite zdravlja ljudi, ţivotinja i biljaka (sanitarna, veterinarska i fitosanitarna

zaštita); regulativne i druge aktivnosti vezane za posebne vanjskotrgovinske poslove

(reeksportni poslovi, kompenzacijski poslovi, barter aranţmani, svop i sviĉ poslovi,

tranzitni poslovi i sl.); regulativne i druge aktivnosti vezane za obavljanje

gospodarskih aktivnosti subјekata u inostranstvu i inostranih subjekata u BiH;

vancarinska zaštita domaće proizvodnje.

B) U Odsjeku za strana ulaganja obavljaju se poslovi - osnovnih djelatnosti i to:

Poslovi upravnog rješavanja koji obuhvataju: pruţanje pravne pomoći davanjem

struĉnih objašnjenja, sastavljanje podnesaka i vršenje drugih poslova pravne pomoći

vezano za strana ulaganja; naĉin provoĊenja mjera zaštite domaće proizvodnje.

Poslovi upravnog nadzora koji obuhvataju: nadzor nad zakonitošću akata iz oblasti

stranih ulaganja; nadzor provoĊenja mjera zaštite domaće proizvodnje i druge

aktivnosti.

Normativno-pravni koji obuhvataju: izradu prednacrta, nacrta i prijedloga zakona,

drugih propisa i opštih akata, kao i pripremanje izmjena i dopuna tih propisa, a

odnose se na predlaganje i voĊenje politike stranih ulaganja u BiH; struĉnu obradu

tematskih i drugih pitanja koja sluţe za izradu zakona, drugih propisa i akata izoblasti stranih ulaganja.



25


drugih struĉnih materijala iz oblasti stranih ulaganja; struĉnu obrada sistemskih

rješenja od znaĉaja za oblasti osnovnih djelatnosti Odsjeka.

Struĉno-operativni poslovi koji obuhvataju: voĊenje preliminarne procjene efekatapromjene regulative (Regulatory Impact Analysis - RIA) pri donošenju novih

politika i zakona, s ciljem poboljšanja kvaliteta regulative, predstavljanje novih ideja,

mišljenja i podatka kreatorima politika i zakona, pruţanje pomoći u balansiranju

razliĉitih stavova, identifikacija neţeljenih efekata, rješavanje praktiĉnih problema u

primjeni, osiguranje kvalitetne provjere nalaza administracije o troškovima i

prednostima reforme, prikupljanje podataka i obavljanje konsultacija,

intervjua, odrţavanje diskusija, fokus grupa i radionica, javnih rasprava sarelevantnim institucijama i ministarstvima na svim nivoima vlasti, agencijama,

akademicima, struĉnjacima na najvišem nivou koristeći metodologiju po evropskim

standardima, sa ciljem da se osigura bolja implemetnacija novih propisa; provoĊenje

politike i izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata i s tim u vezi utvrĊivanje

stanja u oblasti stranih ulaganja, te s tim u vezi izdavanje rješenja o registraciji

direktnih stranih ulaganja; informisanje nadleţnih organa vezano za poslove iz

oblasti stranih ulaganja; praćenje i istraţivanje stanja i predlaganje odgovarajućih

rješenja vezanih za poslove voĊenja politike u oblasti direktnih stranih ulaganja i

mjera za njezinu realizaciju; prezentacija gospodarstva u zemlji i inostranstvu na

sajmovima, izloţbama i sl., izdavanje i ovjeru dokumentacije za direktna strana

ulaganja koјa podliјeţu evidentiranju i prethodnom odobravanju; saradnja s

Agencijom za promociju stranih ulaganja u BiH;

Administrativno-tehniĉki i operativno-tehniĉki poslovi koji obuhvataju naroĉito:

aţuriranje baze podataka o stranim ulaganjima; voĊenje knjige o stranim ulaganjima;vršenje poslova kancelarijskog poslovanja i arhiviranje predmeta i akata; priprema i

kucanje jednostavnijih dopisa.

C) U Odsjeku za kontrolu vanjskotrgovinskog prometa strateških roba, obavljaju se

poslovi – osnovne djelatnosti, i to:

Poslovi upravnog rješavanja koji obuhvataju: pruţanje pravne pomoći davanjem

struĉnih objašnjenja, sastavljanje podnesaka i vršenje drugih poslova pravne pomoći

vezano za poslove registracije fiziĉkih i pravnih lica koja se bave izvozom/uvozom,



26

tranzitom kao i izdavanja dozvola za izvoz, uvoz i tranzit oruţja i vojne opreme,

proizvoda i tehnologija dvojne namjene, proizvoda posebne namjene i hemikalija

sadrţanih u Aneksu o hemikalijama koji je sastavni dio Zakona o provedbi

Konvencije o zabrani razvoja, proizvodnje, gomilanja i upotrebe hemijskog oruţja i o

njegovu uništavanju (u daljem tekstu: Aneks o hemikalijama).

Poslovi upravnog nadzora koji obuhvataju: nadzor nad zakonitošću akata iz oblasti:

izvoza/uvoza, posredovanja u prometu oruţja i vojne opreme, proizvoda i tehnologija

dvojne namjene, proizvoda posebne namjene i hemikalija sadrţanih u Aneksu o

hemikalijama;

Normativno pravni poslovi koji obuhvataju: izradu prednacrta, nacrta i prijedloga

zakona, drugih propisa i opštih akata, kao i pripremanje izmjena i dopuna tih propisa

a što se odnose na izvoz/uvoz, tranzit, sredstava oruţja i vojne opreme, proizvoda i

tehnologija dvojne namjene, proizvoda posebne namjene i hemikalija sadrţanih u

Aneksu o hemikalijama; struĉnu obradu tematskih i drugih pitanja koja sluţe za

izradu zakona, drugih propisa i akata iz oblasti vezanih za kontrolu prometa

naoruţanjem i vojnom opremom, proizvoda i tehnologija dvojne namjene, proizvoda

posebne namjene i hemikalija sadrţanih u Aneksu o hemikalijama.


drugih struĉnih materijala iz oblasti osnovne djelatnosti Odsjeka; struĉnu obradu

sistemskih rješenja od znaĉaja za oblasti osnovnih djelatnosti Odsjeka, izradu

analitiĉkih, informativnih i drugih materijala u okviru propisane metodologije;

Struĉno-operativni poslovi koji obuhvataju: provoĊenje politike i izvršavanje zakona,

drugih propisa i opštih akata i s tim u vezi utvrĊivanje stanja u oblasti dozvola;

izdavanje dozvola za izvoz, uvoz oruţja i vojne opreme, proizvoda i tehnologija

dvojne namjene, proizvoda posebne namjene i hemikalija sadrţanih u Aneksu o

hemikalijama, registraciju fiziĉkih i pravnih lica koja se bave izvozom/uvozom i

posredovanjem u prometu oruţja i vojne opreme; registraciju fiziĉkih i pravnih lica

koja se bave posredovanjem u izvozu/uvozu i reeksportu oruţja i vojne opreme;

registraciju ugovora o proizvodnoj saradnji (istraţivanje, usavršavanje, tehiĉku

razmjenu) oruţja i vojne opreme; uspostavljanje, izradu, voĊenje i odrţavanje

evidencije – registara lica koja se bave izvozom/uvozom, tranzitom, kao i

izdavanjem dozvola za izvoz, uvoz i posredovanje u prometu oruţja i vojne opreme,



27

proizvoda i tehnologija dvojne namjene i proizvoda posebne namjene i hemikalija

sadrţanih u Aneksu o hemikalijama; uĉestvuje u aţuriranju “Zajedniĉkog popisa

vojne opreme obuhvaćene pravilima ponašanja EU u postupku kod izvoza oruţja“ i “

Kontrolne liste EU roba i tehnologija dvo jne namjene“, izrada liste “ Roba posebne

namjene“; saradnju s nadleţnim tijelima BiH i entiteta, te meĊunarodnim

institucijama koje imaju nadleţnost iz oblasti kontrole prometa roba koje se nalaze

na reţimu uvoza/izvoza “D”, voĊenje baze podataka.

5.1.2. SEKTOR ZA MEĐUNARODNE TRGOVINSKE ODNOSE

Sektor za meĊunarodne trgovinske odnose nadleţan je za:

Pripremanje za zakljuĉivanje, izrada dokumenata i izvršenje bilateralnih

trgovinskih i ekonomskih sporazuma, kao i bilateralnih sporazuma o

unapreĊenju i zaštiti investicija;

Pripremanje za zakljuĉivanje multilateralnih trgovinskih sporazuma i njihovo

izvršavanje;

Praćenje saradnje sa meĊunarodnim i regionalnim organizacijama,

sporazumima i regionalnim inicijativama;

Saradnju sa tijelima Evropske unije i Stalnom misijom BiH u Briselu,

ukljuĉujući i saradnju sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH i ostalim

nadleţnim tijelima na svim nivoima, o pitanjima vezanim za trgovinski

aspekt procesa pristupanja BiH EU;

Pripremu, voĊenje i koordiniranje procesa pristupanja Bosne i Hercegovine

Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i praćenje provoĊenja obaveza koje

proistiĉu iz ĉlanstva u ovoj organizaciji;

Prikupljanje i obradu statistike spoljne trgovine koja treba posluţiti za izradu

analiza, izvještaja, informacija i drugih struĉnih materijala za potrebe

Ministarstva i Savjeta ministara BiH;

Praćenje i analiziranje bilateralne ekonomske saradnje;

Izradu informacija i platformi za bilateralne susrete, pregovore i razgovore sa

stranim drţavnim predstavnicima, kao i izvještaja sa ovih susreta;



28

ProvoĊenje trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruţivanju i

drugih trgovinskih ugovora sa EU i njenim ĉlanicama;

Praćenje i provoĊenje obaveza koje proistiĉu iz ĉlanstva u Sporazumu o

slobodnoj trgovini u regionu jugoistoĉne Evrope – CEFTA.


A. Odsjeka za bilateralne trgovinske odnose

B. Odsjeka za multilateralne trgovinske odnose

C. Odsjeka za trgovinske odnose sa evropskim integracijama

D.

Odsjeka za statistiku i analizu spoljne trgovine.

U Odsjeku za bilateralne trgovinske odnose obavljaju se poslovi koji se odnose na:

pripremanje struĉnih mišljenja o prednacrtima, nacrtima i prijedlozima

zakona, drugih propisa i opštih akata i o nacrtima meĊunarodnih sporazuma i

ugovora;

praćenje i prouĉavanje stanja i pojava u bilateralnoj trgovinskoj saradnji

temeljem prikupljanja podataka ili podataka koje dostavljaju druga tijela ili pravna lica i obraĊivanje tih podataka s prijedlogom mjera za rješavanje

utvrĊenih problema;

pripremanje za zakljuĉivanje, izrada dokumenata i izvršenje bilateralnih

trgovinskih i ekonomskih sporazuma;

pripremanje za zakljuĉivanje, izrada dokumenata i izvršenje bilateralnih

sporazuma o unapreĊenju i zaštiti investicija;

predlaganje i izvršavanje mjera za unapreĊenje i podsticanje bilateralne

ekonomske saradnje;

izrada informacija i platformi za bilateralne susrete, pregovore i razgovore sa

stranim drţavnim predstavnicima, kao i izvještaja sa ovih susreta;

usklaĊivanje i rukovoĊenje radom tijela za bilateralnu ekonomsku saradnju,

kao što su mješovitih komiteti, radne grupe i drugo.



29

izradu metodologija i standarda za formiranje, razvijanje i odrţavanje banke

podataka, analizu podataka i njihovo publikovanje;

Sporazumi:

Sporazumi o slobodnoj trgovini

Sporazumi o preferencijalnoj trgovini

Sporazumi o unapreĊenju i zaštiti investicija

Sporazumi o trgovinskoj i ekonomskoj saradnji

B) Odjel za multilateralne trgovinske odnose

1. Saradnja sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (STO/WTO):

Pregovori za pristupanje BiH STO-u:

- koordinacija aktivnosti sa ostalim drţavnim i entitetskim institucijama;

- pripremanje dokumenata za pregovore;

- voĊenje pregovora;

- pripremanje planova rada i izvještaja vezano za voĊenje pregovora.

Izvršavanje post-pristupnih obaveza:

- provoĊenje procedure ratifikacije opštih i pojedinaĉnih STO Sporazuma;

- pripreme za izvršavanje obaveza nakon sticanja statusa punopravnog ĉlanstva

u STO-u.

Izvršavanje obaveza nakon sticanja punopravnog ĉlanstva u STO-u:

- praćenje i uĉešće u radu rada razliĉitih STO tijela;

- dostavljanje notifikacija u skladu sa obavezama iz pojedinaĉnih STO

Sporazuma;

- koordinacija izvršavanja obaveza drugih drţavnih institucija u skladu sa

obavezama iz pojedinaĉnih STO Sporazuma;

- praćenje toka i uĉešće u multilateralnim trgovinskim pregovorima vezanim za

dalju liberalizaciju svjetske trgovine;

- praćenje postupaka rješavanja trgovinskih sporova u okviru STO-a;

http://www.mvteo.gov.ba/docs/Sporazumi_o_slobodnoj_trgovini_linkovi.doc

http://www.mvteo.gov.ba/docs/Sporazumi_o_preferencijalnoj_trgovini_linkovi.doc

http://www.mvteo.gov.ba/docs/Sporazumi_o_unapredjenju_i_zastiti_investicija_linkovi.doc


http://www.mvteo.gov.ba/docs/Sporazumi_o_trgovinskoj_i_ekonomskoj-saradnji.doc

http://www.mvteo.gov.ba/docs/Sporazumi_o_trgovinskoj_i_ekonomskoj-saradnji.doc


http://www.mvteo.gov.ba/docs/Sporazumi_o_preferencijalnoj_trgovini_linkovi.doc

http://www.mvteo.gov.ba/docs/Sporazumi_o_slobodnoj_trgovini_linkovi.doc



30

- praćenje procesa periodiĉnog preispitivanja trgovinskih politika ĉlanica STO-

a u okviru TPRM-a.

- pripremanje izvještaja i analiza trgovinskih odnosa sa ĉlanicama STO koji se

odvijaju na MFN osnovi;

- uĉešće u kreiranju sveobuhvatne trgovinske politike BiH zasnovane na

pravilima i principima STO.

- koordinacija aktivnosti na izvršavanju obaveza baziranih na STO pravilima

koje proistiĉu iz regionalnih integracionih procesa .

2. Saradnja sa drugim meĊunarodnim organizacijama (UNCTAD, UNECE, ITC,

OECD); te pregovaranje, pristupanje i izvršavanje obaveza proisteklih iz drugih

multilateralnih sporazuma, konvencija i ugovora u oblasti trgovine robom i uslugama

(EFTA i dr...).

C) Odjel za trgovinske odnose s evropskim integracijama

U odsjeku za trgovinske odnose s evropskim integracijama obavljaju se poslovi koji

se odnose na:

- formulisanje, jaĉanje i razvijanje trgovinskih odnosa BiH sa evropskim

integracijama, ukljuĉujući regionalne trgovinske odnose (CEFTA Sporazum)

kao vaţan segment procesa evropskih integracija;

- provoĊenje trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruţivanju i

drugih trgovinskih ugovora sa EU i njenim ĉlanicama;

- saradnju sa tijelima Evropske unije i Stalnom misijom BiH u Briselu,

ukljuĉujući i saradnju sa vanjskotrgovinskom komorom BiH i ostalim

nadleţnim tijelima na svim nivoima, o pitanjima vezanim za trgovinski

aspekt procesa pristupanja BiH EU;

- planiranje i priprema aktivnosti za korištenje instrumenata i programa pomoći

EU i drugih donatora vezano za trgovinu, te uĉešće u strukturama za

implementaciju tih programa;

- provoĊenje strategija i politika evropskih integracija i izvršavanje zakona,

drugih propisa i opštih akata koji ureĊuju trgovinske odnose BiH saEvropskom unijom;



31

- pripremanje struĉnih mišljenja o prednacrtima, nacrtima i prijedlozima

zakona, drugih propisa i opštih akata i o nacrtima meĊunarodnih sporazuma i

ugovora i njihove usklaĊenosti sa acquis-em, struĉnu obradu tematskih i

drugih pitanja, koja sluţe izradi zakona, drugih propisa i opštih akata;

- izrada analiza, izvještaja, informacija i drugih struĉnih materijala iz oblasti

trgovinske saradnje sa Evropskom unijom

D) Odjel za statistiku i analizu vanjske trgovine

U odsjeku za statistiku i analizu spoljne trgovine obavljaju se poslovi koji se odnose

na :

- prikupljanje i obradu statistike spoljne trgovine koja treba da posluţi kaoosnova za studijsko- analitiĉke poslove i predlaganje mjera za unapreĊenje

rada Ministarstva i mjera za ureĊivanje odreĊenih pitanja kojima se osigurava

provoĊenje utvrĊene vanjskotrgovinske politike, kao i izvršavanje zakonskih i

drugih propisa;

- izradu analiza, izvještaja, informacija i drugih struĉnih materijala za potrebe

Ministarstva i Savjeta ministara BiH;

- Pripremanje programa istraţivanja u oblastima od interesa za Ministarstvo.

5.1.3. SEKTOR ZA CARINSKU POLITIKU I TARIFE

Nadleţnosti sektora - u Sektoru za carinsku politiku i tarife obavljaju se poslovi

osnovne djelatnosti: normativno-pravni; studijsko-analitiĉki; struĉno-operativni;

informaciono-dokumentacioni; administrativno-tehniĉki kao i operativno-tehniĉki

poslovi iz oblasti carinske politike BiH, carinske tarife BiH, bilateralnih i

multilateralnih sporazuma o carinskoj saradnji, pravila porijekla proizvoda u vezi s

preferencijalnim tretmanom, informisanja drugih strana ugovornica u sporazumima o

carinskoj saradnji, izdavanje potvrda za oslobaĊanje od carina.


A. Odsjeka za carinsku politiku i slobodne zone

B. Odsjeka za carinske tarife

C. Odsjeka za nadgledanje provoĊenja carinskih propisa



32

5.1.4. SEKTOR ZA EKONOMSKI RAZVOJ I PODUZETNIŠTVO

Nadleţnosti sektora - u sektoru za ekonomski razvoj i preduzetništvo obavljaju se

poslovi osnovne djelatnosti i to:normativno-pravni, studijsko –analitiĉki, struĉno-

operativni, informaciono – dokumentacioni i administrativno- tehniĉki poslovi iz

oblasti : makroekonomskih analiza i prognoza ekonomskog razvoja BiH; saradnje sa

meĊunarodnim institucijama i organizacijama; saradnje s domaćim i stranim nauĉno-

istraţivaĉkim institucijama; saradnje s meĊunarodnim institucijama i organizacijama;

pripreme ugovora, sporazuma i drugih akata za projekte i programe ekonomske

obnove i razvoja; programa i projekata bilateralnih i multilateralnih donacija i kredita

za ekonomsku obnovu i razvoj; koordinacije meĊunarodne ekonomske pomoći BiH

izuzev dijela koji se odnosi na pomoć Evropske unije; pr ipreme bilateralnih imultilateralnih sporazuma i drugih akata vezano za ekonomsku obnovu i razvoj BiH;

razvoj preduzetništva, podrška razvoju malih i srednjih preduzeća; promocija malih i

srednjih preduzeća.

5.1.5. SEKTOR POLJOPRIVREDE, PREHRANE, ŠUMARSTVA I RURALNOG

RAZVOJA

U Sektoru poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja obavljaju se sljedeći

poslovi kao osnovne djelatnosti: priprema i izrada propisa (normativno-pravni),studijsko-analitiĉki, struĉno-operativni, informaciono-dokumentacioni i

administrativno-tehniĉki zadaci koji se odnose na poljoprivredu, prehranu, ribarstvo,

šumarstvo, vodoprivredu i ruralni razvoj.

Sektor je formiran u svrhu:

Razvoja i osiguranja efikasnog usklaĊivanja, koordinacije, primjene i

monitoringa strategija i akcionih planova u BiH u sektoru poljoprivrede,

prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja. Strategije osiguravaju preciznu

definiciju širih i specifiĉnijih ciljeva sektora u narednih pet godina, oĉekivane

rezultate sektora koji će biti definirani pr eciznim, pouzdanim i mjerljivim

podacima, okvir politike mjera i mehanizama primjene, mehanizme za

monitoring i evaluaciju, ukljuĉujući definiranje ciljeva, pokazatelja,

institucija nadleţnih za prikupljanje podataka i procedure za evaluaciju;

Redovnog (na jmanje jednom godišnje) monitoringa i evaluacije primjene

strategija i procjene pojedinaĉnih politika, njihove efikasnosti, njihovog



33

doprinosa sveukupnim ciljevima sektora kako u finansijskim, tako i u

ekonomskim pokazateljima, te pruţanju smjernica za prilagoĊavanje mjera

koje će biti usklaĊene sa rezultatima tih analiza, koordiniranje primjene svih

instrumenata politike i mjera ĉime se osigurava da su one usklaĊene sa

strategijama sektora BiH i relevantnim meĊunarodnim sporazumima;

Redovnog revidiranja i aţuriranja strategija i akcionih planova u BiH, u

smislu praćenja ciklusa u EU, u konsultaciji i dogovoru sa nadleţnim

organima u entitetima i Brĉko Distriktu BiH, kao i drugim institucijama;

Uspostavljanja i osiguranja usklaĊenosti i koordinacije programa, zakona i

drugih propisa i mjera u sektoru potrebnih za pregovore i ispunjavanje

preuzetih meĊunarodnih obaveza, ukljuĉujući ispunjavanje svih uslova koje

se odnose na evropske integracije na svim nivoima vlasti;

Osiguranja uspostave i koordinacije svih potrebnih institucija i drugih tijela,

koordinacije razvoja neophodnih mjera i procedura za ispunjavanje

meĊunarodnih obaveza i standarda trgovine koje se odnose na sektor

poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja u BiH i njihovo usklaĊivanje i

integracije u EU, osiguranja uspostave i razvoja potrebnih mehanizama za

konsultaciju, komunikaciju, koordinaciju i saradnju sa vlastima na svim

nivoima nadleţnim za efikasno upravljanje sektorom poljoprivrede, prehrane

i ruralnog razvoja;

ObezbjeĊenja unapreĊenja i distribucije nauĉnih saznanja i inovativnih praksi

za sektor poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja BiH, u

saradnji sa drugim relevantnim organima vlasti;

Osiguranja ispunjavanja, konzistentnosti i sveobuhvatnosti svih obaveza

izvještavanja, kako se to zahtijeva prema meĊunarodnim sporazumima i

domaćim zakonima i drugim propisima koji se odnose na sektor

poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja BiH, pripreme

godišnjih izvještaja o stanju sektora i osiguranje efikasne koordinacije svih

inspekcijskih sluţbi u oblasti sektora poljoprivrede, prehrane, šumarstva i

ruralnog razvoja;



34

Usmjeravanja rada i nadzora nad radom Ureda za veterinarstvo BiH i Uprave

BiH za zaštitu zdravlja bilja, koordinacije sa Agencijom za sigurnost hrane

BiH kako bi se osigurao efektivni razvoj implementacije politike sigurnosti

hrane BiH.

Poslovi u domenu ovog sektora organiziraju se u okviru ĉetiri odsjeka:

A. Odsjek za analizu politka, monitoring i evaluaciju, i informisanje;

B. Odsjek za meĊunarodne odnose i koordinaciju projekata;

C. Odsjek za koordinaciju politike poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja;

D. Odsjek za koordinaciju registara, platnih sistema, inspekcijske i savjetodavne

sluţbe.

5.2. SPORAZUMI BIH SA MEĐUNARODNIM INSTITUCIJAMA

5.2.1. SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŢIVANJU

Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju izmeĊu Bosne i Hercegovine i Evropskih

zajednica i njihovih ĉlanica je potpisan 16. juna 2008. godine u Luxembourgu, ĉime

je Bosna i Hercegovine stupila u prvi ugovorni odnos sa Evropskom unijom. Bosna i

Hercegovina je potpisivanjem ovog sporazuma, zahvaljujući evolutivnoj klauzuli,

potvrdila status zemlje potencijalnog kandidata u procesu priduţenja Evropskoj uniji.

Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju (SSP) predstavlja pravni osnov cjelokupnog

procesa stabilizacije i pridruţivanja, koji na odgovarajući naĉin ureĊuje odnose BiH i

EU po slijedećim poglavljima:

Opća naĉela,

Politiĉki dijalog,

Regionalna saradnja,

Slobodno kretanje roba,

Radnici, osnivanje firmi, pruţanje usluga i kr etanje kapitala,

UsklaĊivanje zakona, provedbe zakona i konkurencijskih pravila,

Pravda, sloboda i sigurnost,

Politike saradnje,

Finansijska saradnja,



35

Institucionalne, opšte i završne odredbe.

Sastavni dijelovi SSP i Privremenog sporazuma, su Aneksi i Protokoli, i to kako

slijedi:

Aneksi:

Aneks I. (ĉlan 6.) - Carinski ustupci Bosne i Hercegovine za industrijske

proizvode Zajednice

Aneks II. (ĉlan 12. stav (2)) - Definicija proizvoda od junetine („baby beef“)

Aneks III. (ĉlan 12.) - Carinski ustupci Bosne i Hercegovine za primarne

poljoprivredne proizvode porijeklom iz Zajednice

Aneks IV. (ĉlan 13.) - Carine koje se primjenjuju na robe porijeklom iz Bosne

i Hercegovine pri uvozu u Zajednicu

Aneks V. (ĉlan 13.) - Carine koje se primjenjuju na robu porijeklom iz

Zajednice pri uvozu u Bosnu i Hercegovinu

Aneks VI. (ĉlan 38.) - Pravo intelektualnog, industrijskog i trgovinskogvlasništva

Protokoli:

Protokol 1 (ĉlan 10.) o trgovini preraĊenim poljoprivrednim proizvodimaizmeĊu Zajednice i Bosne i Hercegovine

Protokol 2 (ĉlan 27.) o definiciji pojma “proizvodi s porijeklom” i naĉinimaadministrativne saradnje za primjenu odredbi ovog sporazuma izmeĊuZajednice i Bosne i Hercegovine

Protokol 3 (ĉlan 36.) o drţavnoj pomoći u industriji ĉelika

Protokol 4 (ĉlan 39.) o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskimpitanjima

Protokol 5 (ĉlan 49.) - Rješavanje sporova

Protokol 6 (ĉlan 12.) o uzajamnim preferencijalnim ustupcima za odreĊena

vina, uzajamnom priznavanju, zaštiti i kontroli naziva vina, alkoholnih pića i

aromatiziranih vina

5.2.2. BOSNA I HERCEGOVINA I WTO

Predsjedništvo BiH je 18. maja 1999. godine prihvatilo Inicijativu Vijeća ministara

BiH i donijelo Odluku o pokretanju pregovora za pristupanje BiH u WTO. U

maju1999. godine je Sekretarijatu WTO dostavljen zvaniĉan zahtjev Bosne i

Hercegovine za pristupanje u ovu organizaciju. Na sjednici Generalnog vijeća



36

WTO-a, 15. jula 1999. godine, BIH je dobila status posmatraĉa u ovoj meĊunarodnoj

organizaciji.

U septembru 2002. godine Sekretarijatu WTO dostavljen je Memorandum o

vanjskotrgovinskom reţimu BIH ( sa prijevodom 30 drţavnih zakona) koji se sastojiod 7 poglavlja:

Uvod,

Privreda i ekonomske politike,

Ustavnopravni sistem,

Trgovina robom,

Trgovinski aspekti prava intelektualnog vlasništva,

Trgovina uslugama,

Ekonomski odnosi sa trećim zemljama.

Pregovori sa Radnom grupom/ĉlanicama RG WTO:

Ispitivanje Memoranduma i pregovori o vanjskotrgovinskom reţimu BiH - faza

multilateralnih pregovora sa svim ĉlanicama WTO Radne grupe za BiH, Bilateralni

pregovori sa zainteresiranim ĉlanicama WTO Radne grupe za BiH o pristupu trţištu,

Plurilateralni pregovori o domaćoj podršci poljoprivredi i izvoznim subvencijama.

Dosadašnji tok pregovora sa ĉlanicama WTO Radne grupe za BiH:

Do sada je ostvareno pet rundi pregovora na kojima su razmatrana pismena pitanja

zemalja koje uĉestvuju u pregovorima i dati odgovori, zatim su odrţani bilateralni

sastanci na kojima su razmotrena pitanja koja putem pismenih odgovora nisu

razjašnjena radi: ispitivanja usklaĊenosti BH zakonodavstva i prakse sa WTO

pravilima i identifikacija razlika, utvrĊivanja obaveza u pogledu usklaĊivanja

zakonodavstva i prakse sa WTO pravilima (izmjena postojećih ili donošenje novih

propisa).

Odrţane sjednice RG:

07. novembra 2003. godine – I. sastanak WTO Radne grupe za BiH u Ţenevi

07. decembra 2004.godine – II. sastanak WTO Radne grupe za BiH u Ţenevi

22. marta 2007. godine – III. sastanak WTO Radne grupe za BiH u Ţenevi



37

novembra 2007. godine – IV. sastanak WTO Radne grupe za BiH u Ţenevi

18. jula 2008. godine – V. sastanak WTO Radne grupe za BiH u Ţenevi.

19. mart 2009. godine – VI sastanak WTO Radne grupe za BiH u Ţenevi.

17. februar 2010. godine – VII sastanak WTO Radne grupe za BiH.

Pored navedenih bilateralnih i multilateralnih odrţani su i plurilateralni pregovori o

domaćoj podršci poljoprivredi i izvoznim subvencijama.

Rezultati dosadašnjeg toka pregovora – preuzete obaveze:

Usvojen je veći broj novih zakona i podzakonskih akata kojima su regulirane

pojedine oblasti pokrivene pojedinaĉnim WTO sporazumima s ciljemusklaĊivanja domaćeg zakonodavstva,

Usvajanje izmjena i dopuna postojećih propisa u cilju njihovog usklaĊivanja

sa odredbama WTO sporazuma prema utvrĊenom planu, podnesen plan

zakonodavnih aktivnosti za donošenje zakonskih i podzakonskih akata u

pravcu usklaĊivanja zakonodavstva BiH sa WTO sporazumima.

U toku su kontinuirane aktivnosti usmjerene ka daljim pregovorima u

postupku reguliranja ĉlanstva u WTO.

5.2.3. CEFTA 2006

Nakon skoro petogodišnjeg iskustva u liberalizaciji trgovine na podruĉju jugoistoĉne

Evrope, steĉenog kroz implementaciju bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini,

zemlje regiona su krajem 2006. godine odluĉile unaprijediti svoju ek onomsku, a

posebno trgovinsku saradnju, te zakljuĉiti jedinstveni sporazum o slobodnoj trgovni,

poznat kao CEFTA 2006.

Kao prednosti ili koristi koje, pored ostalog, donosi Sporazum, navodi se slijedeće:

Uspješna regionalna, a u okviru toga posebno ekonomska, odnosno

trgovinska, saradnja je vaţan preduvjet za pribliţavanje zemalja Zapadnog

Balkana Evropskoj uniji,

Novim Sporazumom će biti lakše administriranje ugovora, odnosno

pojednostavljenje ugovornih odnosa,



38

Sporazumom se uvode nove oblasti, od kojih je za Bosnu i Hercegovinu

posebno znaĉajno ujednaĉavanje uvjeta investiranja u regionu, jer smo mi

zemlja neto primalac investicija,

Dijagonalna kumulacija porijekla roba će se primjenjivati meĊu svimĉlanicama CEFTA-e, i

Poboljšanje mehanizama za rješavanje sporova (uvodi se sistem unutrašnje

arbitraţe), lakšeg uklanjanja tehniĉkih barijera u trgovini i sliĉno.

CEFTA Sporazum je, u poreĊenju sa bilateralnim ugovorima, daleko sloţeniji i

sveobuhvatniji. Osim što je u pitanju plurilateralni sporazum, on uvodi i neka nova

pitanja koja ranije nisu bila obuhvaćena ili znaĉajno unaprjeĊuje odredbe za koje se ubilateralnim ugovorima pokazalo da su nedovoljno precizne ili efikasne u primjeni.

Kompleksnost Sporazuma se ogleda ne samo u njegovom sadrţaju, nego i samo j

strukturi. Obzirom da se "stara" CEFTA pokazala kao dobra priprema za EU

ĉlanistvo njezinih potpisnica, odluĉeno je da forma novog sporazuma bude u izmjeni

starog sporazuma i istovremenom pristupanju novih ĉlanica.

Osnovni Sporazum se sastoji od svega ĉetiri ĉlana i odnosi se na dogovor ugovornih

Strana da, prihvatajući Aneks 1 Sporazumu o izmjeni i pristupanju

Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, istovremeno pristupaju i

mijenjaju Centralnoevropski Sporazum o slobodnoj trgovini.

Potpisnice sporazuma su: Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika

Bugarska, Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Moldova,

Republika Crna Gora, Rumunija, Republika Srbija i Misija privremene uprave

Ujedinjenih naroda na Kosovu, u ime Kosova, u skladu sa Rezolucijom 1244 Vijeća

sigurnosti Ujedinjenih naroda. Iako su potpisale Sporazum, ulaskom u Evropsku

uniju 1. januara 2007. godine Rumunija i Bugarska su prestale biti ĉlanice CEFTA-e.

Aneks 1 Sporazuma je konsolidirana verzija Centralnoevropskog sporazuma o

slobodnoj trgovini (CEFTA 2006), zapravo predstavlja glavni tekst Sporazuma. On

je strukturiran u sedam Poglavlja, i to:

Poglavlje I - Opće obaveze koje se odnose na trgovinu svim robama

Poglavlje II - Industrijski proizvodi



39

Pogljavlje III - Poljoprivredni proizvodi

Poglavlje IV - Tehniĉke barijere trgovini

Poglavlje V - Opće odredbe

Poglavlje VI - Nova trgovinska pitanja

Poglavlje VII - Pravila funkcioniranja

Ciljevi Sporazuma - u stavu 2, ĉlana 1 Konsolidirane verzije CEFTA Sporazuma

(Aneks 1), pobrojani su ciljevi Sporazuma, i to:

Konsolidirati u jedan sporazum postojeći nivo liberalizacije trgovine

postignut kroz mreţu bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini većzakljuĉenih izmeĊu Strana;

Poboljšati/stvoriti uvjete za podsticanje investicija, ukljuĉujući strana

direktna ulaganja;

Širiti trgovinu robama i uslugama te unaprijediti investicije kroz praviĉna,

jasna, stabilna i predvidiva pravila;

Ukinuti barijere i poremećaje u trgovini, te olakšati kretanje roba u tranzitu iprekograniĉno kretanje roba i usluga izmeĊu teritorija Strana;

Osigurati praviĉne uvjete konkurencije koja utiĉe na trgovinu i investicije, te

postepeno otvoriti trţišta javnih nabavki na teritorijama Strana;

Osigurati odgovarajuću zaštitu prava intelektualnog vlasništva u skladu

sa meĊunarodnim standardima;

Pruţiti efikasne procedure za provoĊenje i primjenu ovog Sporazuma, za

njegovo zajedniĉko upravljanje, te za rješavanje sporova;

Poboljšati trgovinske odnose sa trţištima trećih zemalja kroz odgovarajuću

saradnju izmeĊu Strana u ovom Sporazumu.

Stupanjem na snagu novog Sporazuma, prestali su da vaţe bilateralni ugovori o

slobodnoj trgovini.



40

Intraregionalna CEFTA 2006 trgovina:

6. ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE BOSNE I

HERCEGOVINE ZA 2009. GODINU

Dosadašnja liberalizacija trgovine u Bosni i Hercegovini odvijala se u kontekstutranzicionih reformi i graĊenja konkurentnosti domaće proizvodnje putem osnivanja

novih i restrukturiranja i privatizacije naslijeĊenih preduzeća. Rezultat takvih po java

je i stanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH.

U ovom djelu diplomskog rada su prezentirane osnovne informacije o robnoj

razmjeni BiH za 2009. godinu. Zatim su posebno sve kljuĉne informacije

vanjskotrgovinske razmjene BiH, i detaljniji podaci koji se odnose na obim i

strukturu vanjskotrgovinske razmjene BiH.



41

U 2009. godini uvezeno je robe u vrijednosti od 12.348,47 miliona KM što je za

24,18% manje u odnosu na 2008. godinu. Istovremeno, ukupan izvoz je iznosio

5.530,38 miliona KM i isti biljeţi pad za 17,60% u posmatranom periodu. Tako je

trgovinski deficit dostigao iznos od 6.818,09 miliona KM što je za 28,79% manji u

odnosu na 2008 godinu, iz toga proizilazi da je pokrivenost uvoza izvozom 44,79 %.

Posmatrano po grupacijama zemalja, Evropska Unija je i dalje naš glavni

vanjskotrgovinski partner, tako u ukupnom obimu robne razmjene one uĉestvuju sa

50,68 %, zatim zemlje potpisnice Sporazuma „CEFTA-e 2006“ sa uĉešćem od

30,31%, dok se 19,01 % odnosi na ostale zemlje u ukupnom obimu razmjene.

Posmatrano sa stanovišta novog regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini zemlje

(CEFTA-e 2006), u ukupnom BiH uvozu za 2009. godine uĉestvuje sa 26,84 %, dok izvoz u posmatranom periodu uĉestvuje sa 38,05 %.

Od glavnih trgovinskih partnera, najbolju pokrivenost uvoza izvozom imamo sa

Austrijom 71,60 %, na drugom mjestu je Slovenija 61,03 %, zatim sa Njemaĉkom

58,30 %, sa Srbijom 57,82 %, sa Italijom 56,51%. Sa Hrvatskom pokrivenost uvoza

izvozom iznosila je 50,94%.

Posmatrano po zemljama porijekla uvoza ili zemljama destinacije izvoza situacija je

slijedeća: najviše se uvozilo iz slijedećih zemalja Hrvatska, Njemaĉka, Srbija, Italija,

Slovenija, Austrija i Rusija. Uvoz iz ovih zemalja za 2009. godinu ĉini 63,59 %

ukupnog BiH uvoza. Na strani izvoza, najviše se izvozilo u slijedeće zemlje:

Hrvatska, Njemaĉka, Srbija, Italija, Slovenija, Austrija. Izvoz u ove zemlje za 2009.

godinu ĉini 72,14 % ukupnog BiH izvoza. U skladu sa navedenim, moţe se

konstatovati da je BiH robna razmjena (i uvoz i izvoz) vrlo koncetrirana u

geografskom smislu i to skoro na iste zemlje.

Struktura vanjskotrgovinskog deficita pokazuje da najveće uĉešće u deficitu imaju tri

grupe proizvoda i to: poljoprivredni proizvodi 28,40 %, Mineralna goriva i proizvodi

16,58%, Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine, aparati i mehaniĉki ureĊaji 9,82 %,

Vozila, osim ţeljezniĉkih sa 9,79 %.

Republika Hrvatska i Republika Srbija su meĊu najznaĉajnijim vanjskotrgovinskim

pratnerima Bosne i Hercegovine. Tome u prilog govore i podaci da je uĉešće uvoza

iz Hrvatske, u ukupnom uvozu BiH u 2009. godini iznosilo 15,01 %, a uvoza izSrbije 10,38%. Na strani izvoza situacija je sllijedeća: BiH izvoz u Hrvatsku u



42

ukupnom izvozu u 2009. godini ĉini 17,07 %, dok izvoz u Srbiju ĉini 13,42 %.

Pokrivenost uvoza izvozom sa Hrvatskom u 2009. godine iznosio je 50,94%, a sa

Srbijom 57,86 %. Iz ovoga se vidi se da je BiH izvoz vrlo koncentriran i u najvećoj

mjeri ovisan od trţišta upravo ove dvije zemlje.

6.1. UKUPNA ROBNA RAZMJENA BIH ZA 2009. GODINU

Tabela 2 – Ukupna robna razmjena BiH 2000.- 2009. godine

Mil. KM

Godi-

na

IZVOZ UVOZ UKUPNO Deficit

(mil KM)

pokrive

nost (%)Vrijednost % rasta Vrijednost % rasta Vrijednost % rasta

2000 2.264,39 – 6.582,61 – 8.847,00 – -4.318,22 34,40%

2001 2.341,55 3,41% 6.630,23 0,72 8.971,77 1,41% -4.288,68 35,32%

2002 2.089,65 -10,76% 7.894,87 19,07 9.984,52 11,29% -5.805,22 26,47%

2003 2.428,24 16,20% 8.365,18 5,96 10.793,42 8,10% -5.936,94 29,03%2004 3.012,76 24,07% 9.422,97 12,65 12.435,73 15,22% -6.410,21 31,97%

2005 3.783,20 25,57% 11.180,80 18,65 14.964,00 20,33% -7.397,60 33,84%

2006 5.164,29 36,51% 11.388,78 1,86 16.553,08 10,62% -6.224,49 45,35%

2007 5.936,89 14,96% 13.898,71 22,04 19.835,60 19,83% -7.961,82 42,72%

2008 6.711,69 13,05% 16.286,06 22,38 22.997,75 15,94% -9.574,37 41,21%

2009 5.530,38 -17,60% 12.348,47

-

24,18% 17.878,85 -22,26% -6.818,09 44,79%

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2009.

godini iznosio je 17,88 milijardi KM. To je za 22,26% manje u odnosu na 2008.

godinu, kada je ukupna robna razmjena iznosila 23,00 milijardi KM. Vrijednost

ukupnog izvoza je bila 5,530 milijardi KM. Izvoz je u 2009. godini smanjen za 17,60

% u odnosu na prethodnu godinu.

Bosna i Hercegovina je u 2009. godini uvezla robe u vrijednosti od 12,348 milijardi

KM. To je za 24,18 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Saldo razmjene,

odnosno trgovinski deficit, za 2009. godinu iznosio je 6,82 milijarde KM, što je za28,79% manje od iznosa na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je u

ovom periodu iznosila 44,79 %.

U statistici vanjske trgovine koriste se tri pristupa odnosno sistema obuhvata

podataka: specijalni- uţa definicija, specijalni- proširena definicija i opšti. Agencija

za statistiku BiH kao jedini proizvoĊaĉ zvaniĉnih statistiĉkih podataka za BiH koristi

proširenu definiciju sistema specijalne trgovine (prema preporukama Eurostat-a) koja

pored redovnog izvoza i uvoza ukljuĉuje još i vanjsku i unutrašnju obradu.



43

Tabela 3- Uporedni pregled BH robne razmjene za 2008. i 2009. godinu

Mil.KM

R.B. OPIS2008 2009 Rast/pad u %

1 2 2/1

1 Uvoz 16.286,06 12.348,47 -24,18%

2 Izvoz 6.711,69 5.530,38 -17,60%

3 Obim 22.997,75 17.878,85 -22,26%

4 Deficit -9.574,37 -6.818,09 -28,79%

5 Pokrivenost 41,21% 44,79%


Tabela 4 - Mjesečni pregled BH razmjene za 2008. i 2009. godine Mil.KM

R.b. Mjesec

2008 2009 Rast/pad u %

UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ 3/1 4/2

1 2 3 4 5 6

1 I 1.001,13 485,92 823,06 385,65 -17,79% -20,64%

2 II 1.303,59 545,56 942,75 415,66 -27,68% -23,81%

3 III 1.367,64 535,42 1.032,91 440,70 -24,48% -17,69%

4 IV 1.451,93 567,63 1.080,94 425,58 -25,55% -25,03%

5 V 1.427,46 600,58 1.011,86 427,3 -29,11% -28,85%

6 VI 1.425,65 614,01 1.071,20 460,77 -24,86% -24,96%

7 VII 1.501,04 634,09 1.092,63 517,88 -27,21% -18,33%

8 VIII 1.382,54 546,84 963,68 455,96 -30,30% -16,62%

9 IX 1.475,52 615,57 1.097,63 519,22 -25,61% -15,65%

10 X 1.543,37 582,75 1.123,81 511,20 -27,18% -12,28%

11 XI 1.229,70 538,26 993,26 500,58 -19,23% -7,00%

12 XII 1.175,97 444,65 1.114,59 469,87 -5,22% 5,67%13 UKUPNO 16.285,54 6.711,28 12.348,32 5.530,37 -24,18% -17,60%


Iz tabele br. 4. vidi se da je u 2009. godini (posmatrano po mjesecima), u poreĊenju

sa 2008. godinom došlo do znaĉajnijeg smanjenja i uvoza i izvoza.



44

6.1.1. STRUKTURA ROBNE RAZMJENE PO ZEMLJAMA

Tabela 5 – Robna razmjena BiH po zemljama za 2009.godinu

Mil.KM

R.

br. DRŢAVA UVOZ

% u

ukupnom

uvozu IZVOZ

% u

ukupnom

izvozu Obim

% u

ukupnom

obimu

1 HRVATSKA 1.853,56 15,01% 944,14 17,07% 2.797,70 15,65%

2 NJEMAĈKA 1.395,30 11,30% 813,39 14,71% 2.208,69 12,35%

4 SRBIJA 1.282,38 10,38% 741,44 13,41% 2.023,82 11,32%

3 ITALIJA 1.241,97 10,06% 702,35 12,70% 1.944,32 10,87%

5 RUSIJA 864,86 7,00% 25,65 0,46% 890,51 4,98%

6 SLOVENIJA 758,85 6,15% 463,12 8,37% 1.221,97 6,83%

7 KINA 557,10 4,51% 4,13 0,07% 561,23 3,14%

8 AUSTRIJA 454,42 3,68% 325,37 5,88% 779,79 4,36%

9 MAĐARSKA 401,21 3,25% 91,73 1,66% 492,94 2,76%

10 TURSKA 366,82 2,97% 51,85 0,94% 418,67 2,34%

Ukupno (1-10) 9.176,47 74,31% 4.163,17 75,28% 13.339,64 74,61%

11 Ostale zemlje 3.172,00 25,69% 1.367,21 24,72% 4.539,21 25,39%

UKUPNO 12.348,47 100,00% 5.530,38 100,00% 17.878,85 100,00% Izvor: Agencija za statistiku BiH

Kao što se vidi iz podataka datih u tabeli br.5, 75,28 % bh izvoza u 2009 godini ide u

10 zemalja, dok 74,31 % bh uvoza dolazi iz istih zemalja. Izuzetno visoki procenat

koncetracije bh izvoza u navedene zemlje govori o posebnoj vaţnosti ovih trţišta za

bh proizvoĊaĉe, bar dok ne doĊe do znaĉajnijeg prodora na trţišta drugih zemalja.

Od navedenih deset zemalja, pet je ĉlanica Evropske unije i one u izvozu uĉestvujusa 43,32%, a u uvozu sa 34,44%. U 2009. godini se najviše uvozilo iz Hrvatske

(15,01 %), Njemaĉke (11,30 %), Srbije (10,38 %) i Italije (10,06 %). Najveće uĉešće

u izvozu ima Hrvatska (17,07%), Njemaĉka (14,71 %), Srbija (13,41 %) i Italija

(12,70 %). Svaka od navedenih zemalja ima veće uĉešće u ukupnom izvozu u odnosu

na ukupan uvoz.



45

6.1.2. STRUKTURA TRGOVINSKOG DEFICITA PO ROBAMA

Tabela 6 – Struktura trgovinskog deficita za 2009. godinu

Mil.KM

R.b. OPIS UVOZ IZVOZ

DEFICIT

Vrijednost % udeficitu

1 Poljoprivredni proizvodi 2.389,02 452,77 -1.936,25 28,40%

2

Mineralna goriva, mineralna ulja i

proizvodi njihove destilacije; 1.886,46 756,28 -1.130,18 16,58%

3

Nuklearni reaktori, kotlovi,

mašine, aparati i mehaniĉkiureĊaji; 1.122,52 453,25 -669,27 9,82%

4

Vozila, osim ţeljezniĉkih ilitramvajskih vozila; 765,31 98,08 -667,23 9,79%

5

Elektriĉne mašine i oprema injihovi dijelovi; 715,79 165,56 -550,23 8,07%

6

Plastiĉne mase i proizvodi od plastiĉnih masa 522,51 109,98 -412,53 6,05%

7 Farmaceutski proizvodi 419,35 59,79 -359,56 5,27%

8 Eteriĉna ulja i rezionoidi; 185,64 16,45 -169,19 2,48%

9 Papir i karton; 253,08 142,36 -110,72 1,62%

Ukupno (1-9) 8.259,69 2.254,51 -6.005,17 88,08%

Ostali proizvodi 4.088,78 3.275,86 -812,92 11,92%

UKUPNO 12.348,47 5.530,38 -6.818,09 100,00%


U tabeli br. 6 je dat pregled roba sa najvećim uĉešćem u deficitu u 2009. godini. Najveće uĉešće u deficitu u posmatranom periodu imaju Poljoprivredni proizvodi

(Glave CT BiH 1-24) i to sa uĉešćem od 28,40 % ukupnog bh def icita. Od

industrijskih proizvoda najveće uĉešće u ukupnom deficitu imaju Mineralna goriva,

mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije (16,58%), Nuklearni reaktori, kotlovi,

mašine i mehaniĉki ureĊaji (9,82%) te Vozila osim ţeljezniĉkih ili tramvajskih sa

9,79% uĉešća.

6.2. STRUKTURA ROBNE RAZMJENE PO REGIONIMA

Kada je u pitanju geografska struktura, moţemo izdvojiti kljuĉna izvozno-uvozna

trţišta za Bosnu i Hercegovinu. To su:

Zemlje Evropske unije

Zemlje potpisnice CEFTA-e

Zemlje Ugovora o slobodnoj trgovini (Turska)

Ostale zemlje

U nastavku je dat tabelaran prikaz robne razmjene BH sa pomenutim regionima.



46

Tabela 7 – Robna razmjena BiH po regionima u 2009. godini

Mil. KM

Region Izvoz

% u

ukupno

m

izvozu

Uvoz

% u

ukupno

m uvozu

Pokriven

ost (%)

Ukupan

obim

% u

ukupno

m

obimuEU 2.999,96 54,25% 6.060,85 49,08% 49,50% 9.060,81 50,68%

CEFTA 2.104,41 38,05% 3.313,95 26,84% 63,50% 5.418,36 30,31%

UoST* 51,85 0,94% 366,82 2,97% 14,13% 418,67 2,34%

Ostatak

svijeta 374,16 6,77% 2.606,84 21,11% 14,35% 2.981,00 16,67%

Ukupn

o 5.530,38 100,00% 12.348,47 100,00% 44,79% 17.878,84 100,00%


* Zemlje Ugovora o slobodnoj trgovini (Turska)

Iz gore navedenih podataka se vidi da u ukupnoj robnoj razmjena BiH u 2009. godini

najveće uĉešće imaju zemlje ĉlanice EU (50,68%), i potpisnice CEFTA-e (30,31%).

Zemlje ĉlanice EU imaju pribliţno jednako uĉešće u ukupnom izvozu (54,25%) i u

uvozu (49,08%). Najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima sa potpisnicama

CEFTA-e (63,50%), i uĉešće ovih zemalja u ukupnom izvozu je veće (38,05%) nego

u uvozu (26,84%)

Deficit po grupama proizvoda (industrijski i poljoprivredni):

Tabela 8- Uporedni pregled deficita po grupama proizvoda (industrijski i poljoprivredni)

U KM

Region

2008 2009 Rast/Pad u %

Industrija Poljoprivreda Industrija PoljoprivredaIndustrij

a

Poljoprivr

eda

EU -3.284.761.628 -826.502.973 -2.395.483.506 -665.233.218 -27,07% -19,51%

CEFT

A -1.259.263.453 -960.677.308 -317.255.117 -892.290.812 -74,81% -7,12%

UoST* -789.469.769 -53.073.375 -278.715.816 -36.218.575 -64,70% -31,76%

Ostale

zemlje -2.032.512.000 -368.008.944 -1.900.301.809 -332.373.904 -6,50% -9,68%UKUP

NO -7.366.006.850 -2.208.262.600 -4.891.756.249 -1.926.116.509 -33,59% -12,78%



U 2009. u odnosu na 2008. godinu, deficit biljeţi pad i kod industrijskih i

poljoprivrednih proizvoda u svim regijama. Najveća disproporcija u padu deficita je

u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa potpisnicama Sporazuma CEFTA- e, kod

industrijskih proizvoda je pad 74,81% a kod poljorivrednih 7,12 %.



47

6.2.1. ROBNA RAZMJENA SA ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE

Tabela 9 – Uporedni pregled robne razmjene sa zemljama EU

Mil.KM

R.b. Opis 2008 2009 povećanje/smanjenjeu %

1 Uvoz 7.814,76 6.060,85 -22,44%

2 Izvoz 3.703,29 2.999,96 -18,99%

3 Obim 11.518,05 9.060,81 -21,33%

4 Deficit -4.111,47 -3.060,89 -25,55%

5 Pokrivenost 47,39% 49,50% Izvor:Agencija za statistiku BiH

Ukupna robna razmjena sa zemljama Evropske Unije u 2009. godini iznosila je 9,060

milijardi KM, što je za 21,33% manje u poreĊenju sa 2008. godinom. U 2009. godini

na ovo trţište je izvezeno 2,999 milijardi KM, što je za 18,99 % manje u odnosu na

2008. godinu. Uvoz iz zemalja EU u 2009. godini iznosio je 6,060 milijardi KM što

je predstavlja pad uvoza od 22,44 % u odnosu na 2008. godinu. Trgovinski deficit u

robnoj razmjeni sa zemljama EU u 2009. godini pao je za 25,55% u poreĊenju sa

2008. godinom. Pokrivenost uvoza izvozom u 2009. godini sa zemljama EU iznosila je 49,50 %.

Njemaĉka ima najveće uĉešće u ukupnom bh izvozu 14,71 %, uvozu 11,27% pa time

i u ukupnom obimu robne razmjene BiH sa 12,33%. Italija je na drugom mjestu po

uĉešću u ukupnoj bh razmjeni sa 10,85%, u ukupnom uvozu iz zemalja EU (10,03

%), kao i u izvozu u zemlje EU (12,70 %). Znaĉajan trgovinski partner iz EU je

Slovenija koja po uĉešću u ukupnom obimu razmjene sa BiH zauzima treće mjesto

(6,82 %). Slovenija u ukupnom uvozu iz zemalja EU, uĉestvuje sa 6,13 %, a u izvozusa 8,37 %.

Od 20 najznaĉajnijih grupa proizvoda koje BiH izvozi u EU su sve industrijski

proizvodi i njihovo uĉešće u ukupnom izvozu je 89,55%. Najveće uĉešće u ukupnom

izvozu biljeţi Namještaj, nosaĉi madraca 14,26%, Nuklearni reaktori, kotlovi,

mašine, aparati i mehaniĉki ureĊaji;njihovi dijelovi 12,59%.



48

Od 20 najznaĉajnijih grupa proizvoda koje BiH uvozi iz EU, su uglavnom

industrijski proizvodi i njihovo uĉešće u ukupnom uvozu iz EU je 71,74%. Najveće

uĉešće u ukupnom uvozu biljeţi Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine, aparati i

mehaniĉki ureĊaji od 12,19%, Vozila, osim ţeljezniĉkih ili tramvajskih od 10,18%.

Poljoprivredni proizvodi su zastupljeni sa samo jednom grupom proizvoda i to:

Razni prehrambeni proizvodi sa vrijednošću od 90,94 miliona KM ili 1,50% od

ukupnog BiH uvoza iz EU.

6.2.2. ROBNA RAZMJENA SA POTPISNICAMA CEFTA

Ukupna robna razmjena sa potpisnicama Sporazuma CEFTA -e

Tabela 10 – Uvoz u BiH iz zemalja potpisnica CEFTA-e

Potpisni- ca

2007 2008 2009

Uvoz

%

uĉešća Uvoz

%

uĉešća

Rast

u% Uvoz

%

uĉešća

Rast/pa

d %

Hrvatska 2.449,04 17,64% 2.779,12 17,06% 13,48% 1.853,56 15,01% -33,30%

Srbija 1.303,19 9,38% 1.725,91 10,60% 32,44% 1.282,38 10,38% -25,70%

Makedonija 138,53 1,00% 150,98 0,93% 8,99% 128,96 1,04% -14,58%

Crna Gora 28,35 0,20% 39,59 0,24% 39,65% 38,77 0,31% -2,07%

Moldavija 2,98 0,02% 3,52 0,02% 18,12% 5,32 0,04% 51,14%

Kosovo 6,75 0,05% 8,70 0,05% 28,89% 3,26 0,03% -62,53%

Albanija 6,91 0,05% 3,51 0,02% -49,20% 1,66 0,01% -52,71%

SCG 105,34 0,76% 0,23 0,001% -99,78% 0,042 0,00% -81,97%

Ukupno

CEFTA 4.041,09 29,10% 4.711,56 28,93% 16,59% 3.313,95 26,84% -29,66%

UkupnoSvijet 13.886,33 16.286,06 17,28% 12.348,47 -24,18%


U 2009. godini u poreĊenju sa 2008. godinom, došlo je do pada uvoza iz zemalja

ĉlanica CEFTA-e za 29,66%. MeĊutim, poreĊenjem 2008. sa 2007. godinom,

evidentan je rast uvoza iz zemalja ĉlanica CEFTA-e za 16,59 %. Uvoz iz Hrvatske je

pao za 33,30 % u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu gdje je uvoz iz Srbije u

posmatranom periodu pao za 25,70 % u poreĊenju sa prethodnom. godinom. U

ukupnom BiH uvozu iz zemalja potpisnica CEFTA-e, Hrvatska i Srbija zajedno

uĉestvuju sa 25,39 %.



49

Tabela 11 – Izvoz iz BiH u zemlje potpisnice CEFTA-e

Mil.KM

Potpisnica

2007 2008 2009

Izvoz%

uĉešća Izvoz

%

uĉešća Rast u% Izvoz

%

uĉešća

Rast/pad

%

Hrvatska 1.090,08 18,36% 1.156,83 17,24% 6,12% 944,14 17,07% -18,39%Srbija 695,87 11,72% 942,03 14,04% 35,37% 741,44 13,41% -21,29%

Makedonija 48,69 0,82% 66,09 0,98% 35,74% 61,54 1,11% -6,88%

Crna Gora 155,70 2,62% 231,47 3,45% 48,66% 229,43 4,15% -0,88%

Moldavija 1,15 0,02% 2,08 0,03% 80,87% 2,12 0,04% 1,92%

Kosovo 44,44 0,75% 76,45 1,14% 72,03% 113,52 2,05% 48,49%

Albanija 14,92 0,25% 16,54 0,25% 10,86% 12,23 0,22% -26,06%

SCG 74,73 1,26% 0,24 0,004% -99,68% 0,004 0,00% -98,33%

Ukupno

CEFTA 2.125,58 35,81% 2.491,73 37,13% 17,23% 2.104,41 38,05% -15,54%

Ukupno

Svijet 5.936,54 6.711,69 13,06% 5.530,38 -17,60%


U 2009. godini u poreĊenju sa prethodnom godinom, došlo je do pada izvoza u

zemlje ĉlanice CEFTA-e za 15,54%. MeĊutim, poreĊenjem 2008. sa 2007. godinom,

evidentan je rast izvoza u zemlje ĉlanice CEFTA-e za 17,23 %. U posmatranom

periodu izvoz u Hrvatsku je pao za 18,39% u 2009. godini u odnosu na prethodnu,

dok izvoz u Srbiju u posmatranom periodu takoĊe biljeţi pad od 21,29 % u

poreĊenju sa 2008. godinom. U ukupnom BiH izvozu u zemlje potpisnice CEFTA-e,Hrvatska i Srbija zajedno uĉestvuju sa 30,48 %.

Iz podataka se moţe vidjeti da je Hrvatska naš glavni vanjskotrgovinski partner, ne

samo po uvozu , već i po izvozu. Tome u prilog govori podatak da naš izvoz u

Hrvatsku u 2009. godini iznosi 17,07 % od ukupnog izvoza i 15,01 % od ukupnog

uvoza. Pokrivenost uvoza izvozom u posmatranom periodu sa Hrvatskom iznosi

50,94 %.Znaĉajno je istaći da je u posmatranom periodu ukupan uvoz iz Hrvatske

pao u znatno većem procentu (33,30) nego izvoz u Hrvatsku (18,38%).

MeĊu vanjskotrgovinskim partnerima Bosne i Hercegovine, Republika Srbija

zauzima visoko mjesto po vrijednosti ostvarene ukupne razmjene. Prema podacima

u 2009. godini, uvoz iz Srbije u ukupnom BiH uvozu uĉestvuje sa 10,38%, dok izvoz

u Srbiju u ukupnom BiH izvozu uĉestvuje sa 13,41 %. Pokrivenost uvoza izvozom sa

Srbijom u 2009. godini iznosila je 57,86%, dok je u 2008. godini iznosila 54,58%.



50

7. VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH

Glavni ciljevi u privredi Bosne i Hercegovine su: povećanje proizvodnje i izvoza,

kontinuirana rekonstrukcija privrednih subjekata i uvoĊenje evropskih i svjetskih

standarda u poslovne sisteme. U realizaciji ovih ciljeva znaĉajnu ulogu ima i

Vanjskotrgovinska komora BiH kao profesionalna institucija koja zastupa i

promoviše privredne interese u zemlji i inostranstvu.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ima skoro stogodišnju tradiciju

postojaanja, neprekidnog rada i pravnog sljedništva. Osnivaĉka skupština odrţana je

1909. godine. Zakonom o Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine

(„Sluţbeni glasnik BiH“ broj:30/01), osniva se Vanjskotrgovinska komora Bosne i

Hercegovine, i utvrĊuje se kao pravni nasljednik Privredne komore BiH.

Komora predstavlja pouzdan izvor informacija, gdje se na jednom mjestu, kako

domaćim tako i inostranim partnerima, pruţa veliki broj usluga (poslovne i trţišne

informacije, informacije o propisima i zakonima, savjetodavne usluge, promotivne

aktivnosti, baze podataka itd). Vanjskotrgovinska komora BiH je ĉlanica

mnogobrojnih meĊunarodnih asocijacija (Eurochambres, International Chamber of

Commerce-ICC, ABC, FIATA, IRU, SECI, GS1) što joj omogućava da uspješnouĉestvuje u raznovrsnim projektima u cilju jaĉanja i unapreĊenja regionalne i

meĊunarodne poslovne saradnje.

Vanjskotrgovinska komora BiH izrasla je jedan od zastupnika interesa privrednika i

privrede BiH. Osnov formiranja, ciljevi i zadaci Komore, od njenog osnivanja pa sve

do danas, nisu se puno promijenili. Dana 21.juna 2010. godine u organizacionim

jedinicama Vanjskotrgovinske komore BiH uspješno je završen nadzorni audit po

EN ISO 9001:2008; od strane certifikacijske kuće TüV ADRIA Sarajevo. Tokomnadzornog audita izvršena je kontrola implementacije i korištenja navedenog

standarda u radu VTK BiH i konstatovano da se navedeni standard potpuno i

kvalitetno primjenjuje uz zadovoljstvo zainteresiranih strana.

Jedan od poslova koje obavlja Komora je i promocija izvoza. Radi boljeg angaţmana

na ovom polju osnovana je agencija BHEPA.

BHEPA je Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine koja djeluje u okviru

Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, s ciljem jaĉanja kapaciteta naše



51

zemlje na polju promocije izvoza. U svome radu ima za cilj da postane uspješna

profesionalna agencija ĉije djelovanje doprinosi stalnom povećanju broja izvozno

sposobnih bosanskohercegovaĉkih kompanija klijenata BHEPA-e i njihovog izvoza

na meĊunarodnom trţištu.

Misija agencije je: pruţanje podrške bh. izvoznicima kako bi odrţali i povećali svoj

izvoz, kao i doprinos u kreiranju povoljnijeg ambijenta za meĊunarodnu trgovinu u

BiH putem adresiranja i rješavanja kljuĉnih pitanja kroz instituciju Izvoznog vijeća

BiH. Iako odreĊene usluge nudi svim izvozno-orijentisanim kompanijama, najveći

broj programa posvećuje podsticanju izvozne aktivnosti kompanija koje posluju u

sljedećim prioritetnim privrednim sektorima:

Metalna industrija

Drvna industrija

Prehrambena industrija.

8. IZVOZNO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE

Izvozno vijeće Bosne i Hercegovine formirano je Odlukom Vijeća ministara Bosne i

Hercegovine 2006. godine. Izvozno vijeće je zamišljeno kao koordinator svihaktivnosti promocije izvoza roba i usluga kroz jedinstven oblik drţavno-privatnog

partnerstva i društvenog konsenzusa, gdje se predstavnici raznih institucija direktno

dogovaraju o vaţnim pitanjima. Vijeće daje šansu izvoznicima da, u direktnom

kontaktu sa drţavnim institucijama, rješavaju svoje probleme i rade na unapreĊenju

izvoznog okruţenja. TakoĊer, imaju priliku da bolje upoznaju i utiĉu na rad samih

institucija, koje time postaju bliţe korisnicima svojih usluga.

Osnovni ciljevi Vijeća su:

Podizanje sv jesti o vaţnosti Promocije izvoza (PI)

Iniciranje kreiranja efikasne institucionalne strukture i općeg okruţenja za PI

Iniciranje kreiranja drţavne strategije promocije izvoza

Uspostavljanje institucionalne veze izmeĊu OPI, koji kreira politiku PI, i

VTK, u ulozi Agencije za promociju izvoza (API), koja implementira tu

politiku

Praćenje i usmjeravanje rada API kroz izjašnjavanje o planovima iizvještajima



52

Pomaganje OPI-u u formulisanju politike i pratećih aktivnosti PI

Pomaganje OPI-u u praćenju rada API-a, posebno u dijelu implementacije

politike PI i pruţanje podrške izvoznicima

Iniciranje rješavanja svih pitanja vaţnih za izvoznike

Iniciranje iznalaţenja najboljih sistemskih i zakonskih rješenja vezano za PI

Koordinacija rada svih institucija i aktivnosti vezanih za PI

Izvozno vijeće ima koordinirajuću i savjetodavnu ulogu. Ono inicira rješavanje

pitanja i koordinira sa drugim institucijama. Na svojim sastancima redovno razmatra

materijale dobijene od drugih relevantnih institucija, ĉiji predstavnici prisustvuju i

aktivno uĉestvuju na sjednicama, ĉime Vijeće u odreĊenoj mjeri usmjerava i njihov

rad. TakoĊer, Vijeće šalje pisane preporuke, urgencije i upite relevantnim

institucijama, time pokrećući rješavanje vaţnih pitanja, ĉesto dajući i konkretne

prijedloge za rješavanje istih.

Tokom 2009. godine odrţane su ĉetiri sjednice, na kojima se raspravljalo o

sljedećem:

Inoviranje i usvajanje Poslovnika o radu Izvoznog vijeća BiH;

Usvajanje Plana rada Ivoznog vijeća po mjesecima s rasporedom sjednica za

2009. godinu;

Uticaj svjetske trgovinske krize na bh. privredu;

Godišnji izvještaj o radu BHEPA za 2008. godinu i plan rada za 2009.godinu;

Izvještaj o radu BHEPA za 2009. godinu za prvih šest mjeseci;

Informacija o vanjskotrgovinskoj razmjeni za period I – VI u 2009. godini;

Necarinske barijere u trgovini;

Uspostava sistema certifikacije i preuzimanje evropskih direktiva vezanih zakvalitet bosanskohercegovaĉkih proizvoda;

Analiza o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH za period I-IX u 2009. godini;

Informacija o Strategiji razvoja BiH 2008.-2013. godina;

Informacija o ekonomskoj diplomaciji;

Iniciranje izrade Plana rada Izvoznog vijeća BiH za 2010. godinu;

Konkretne primjedbe izvoznika na probleme sa kojima se susreću i traţenjerješenja za iste.



53

Pregled aktivnosti za 2010. godinu:

Usvajanje Plana rada Izvoznog vijeća BiH za 2010. godnu;

Usvajanje Plana rada BHEPA-e za 2010. godinu;

Aktivnosti Projekta iz fonda IPA 2007, pod nazivom EU EXPRO II, koje se

odnose na unapreĊenje promocije izvoza i izradu i implementaciju izvozne

strategije BiH;

Razmatranje i predlaganje aktivnosti koje se odnose na promociju izvoza, a

koje trebaju biti ukljuĉene u „Strategiju razvoja BiH 2008.-2013. godina“

U 2009. godini su izvozna preduzeća imala odreĊene probleme i sa istim su upoznali

i Izvozno vijeće. Izvozno orjentisane kompanije su istakle da su im trenutno najveći

problemi vezani za certificiranje i meĊudrţavno priznavanje certifikata, ali i njihovo

priznavanje na cijeloj teritoriji BiH, zatim, preuzimanje evropskih direktiva i

sinhronizovani proces certificiranja. Iz Ureda za veterinarstvo BiH su istakli da naše

kompanije prilikom izvoza, svoje uzorke moraju slati na provjeru sigurnosti

proizvoda animalnog porijekla u inostranstvo (najĉešće u Sloveniju), jer se nalazi

domaćih laboratorija ne priznaju. TakoĊe, velike probleme izvoznim kompanijama

predstavljaju razne necarinske barijere posebno od strane zemalja potpisnica CEFTA

sporazuma, koje našim izvoznim kompanija oteţavaju i poskupljuju izvoz.

Izvozno vijeće smatra da je u 2010. godini rednoj godini potrebno nastaviti sa

aktivnostima na stvaranju djelotvornijeg institucionalnog okvira, posebno tu misle na

kadrovsku popunjenost Odsjeka za promociju i unapreĊenje izvoza pri MVTEO BiH,

Agencije za promociju izvoza (BHEPA), kao i usvajanje strategije za ekonomsku

diplomaciju i uspostavu Sektora za ekonomsku diplomaciju pri MVP BiH umjesto

sadašnjeg Odsjeka.

9. DIREKTNA STRANA ULAGANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Direktna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini su regulisana Zakonom o politici

direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini koji je donesen 1998. godine..

Drţava Bosna i Hercegovina smatra potrebnim i primjerenim da utvrdi jasnu,

transparentnu, predvidljivu i stabilnu politiku i pravni okvir za obezbjeĊenje prava

povlastica i zaštite stranih ulagaĉa.Zakon o politici direktnih stranih ulaganja (u



54

daljem tekstu: Zakon) reguliše osnovne politike i principe uĉešća stranih ulagaĉa u

privredi Bosne i Hercegovine.

Na osnovu podataka Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u

periodu od maja 1994.do 31.12.2007.godine u BiH je uloţen kapital stranihinvestitora iz 89 zemalja svijeta na osnovu koga je registrirano 10.910 ugovora

(akata) o direktnim stranim ulaganjima u skladu sa Zakonom o politici direktnih

stranih ulaganja.

Ĉinjenica da obimom uloţenog stranog kapitala u BiH u proteklom

trinaestipogodišnjem periodu ne moţe biti zadovoljno, ipak u okolnostima i

ambijentu u kojima je ulagan on nije beznaĉajan. Broj ugovora u odnosu na stanje sa

31.12.2006.godine povećan je za 1.158 ili 11,9%, dok je prosjeĉna vrijednost uloga u

navedenom kumulativnom periodu utvrĊena na bazi broja ugovora i ukupnih

ulaganja iznosila 593.900 KM i veća je za 41,7% u odnosu na prosjek sa stanjem

31.12.2006.godine.

U periodu od 1994.do 31.12.2007.godine strani kapital u BiH iz 29 drţava sa preko

10 miliona KM iznosi 99,2% od vrijednosti ukupnih stranih ulaganja u BiH.

Najznaĉajnija ulaganja odnose se na slijedećih 10 zemalja:

1. Srbija 1,5 milijardi KM (23,8%);

2. Austrija 810,8 miliona KM (12,5%);

3. Hrvatska 784,9 miliona KM (12,1%);

4. Slovenija 566,7 miliona KM ( 8,7%);

5. Rusija 522,0 miliona KM ( 8,1%);

6. Litvanija 493,7 miliona KM ( 7,6%);

7. Švajcarska 471,7 miliona KM ( 7,3%);

8. Njemaĉka 283,0 miliona KM ( 4,4%);9. Italija 153,8 miliona KM ( 2,4%);

10. Holandija 129,4 miliona KM ( 2,0%),

što govori da ulaganja navedenih zemalja ĉine ĉak 88,8% ukupnih direktnih stranih

ulaganja u BiH.

Registrovani strani kapital preteţno se odnosi na ulaganja u oblast proizvodnje u

visini od 3,14 milijardi KM (48,4%), bankarstvo 750,0 miliona KM (11,6%),

trgovinu 403,4 miliona KM (6,2%), usluge 250,8 miliona KM (3,9%), saobraćaj 1,50milijardi KM (23,1%) ukljuĉujući i telekomunikacije, turizam 61,1 miliona KM



55

(0,9%) dok ostala ulaganja po sektorima uĉestvuju sa 379,8 miliona KM ili 5,9% u

ukupnim stranim ulaganjima.

Tabela 12 – registrovana direktna strana ulaganja u BiH po sektorima 1994-2007

(u 000 KM)V R I J E D N O S T U L A G A NJ A INDEX

SEKTOR/

DJELATNOST

maj 1994.

do

31.12.2005.

%

uĉešća

maj 1994.

do

31.12.2006.

%

uĉešća

maj 1994.

do

31.12.2007.

%

uĉešća

4:2 6:4

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Proizvodnja 2.155.692 57,8 2.305.319 56,4 3.135.970 48,4 107 136

Bankarstvo 596.405 16,0 727.035 17,8 749.953 11,6 122 103

Usluge 154.862 4,2 168.186 4,1 250.781 3,9 109 149

Trgovina 261.488 7,8 318.483 7,8 403.399 6,2 122 127

Saobraćaj 156.114 4,2 158.265 3,9 1.498.436 23,1 101 947

Turizam 66.675 1,8 61.693 1,5 61.126 0,9 93 99

Ostala ulaganja

(do 1 milion KM)

337.590 9,1 346.660 8,5 379.780 5,9 103 110

U K U P N A

U L A G A NJ A: 3.728.826 100,0 4.085.641 100,0 6.479.445 100,0 110 159


Direktna strana ulaganja u BiH po sektorima 1994-2007

Djelatnost Proizvodnja Bankarstvo Usluge Trgovina Saobraćaj Turizam Ostalo

% uĉećša 48,4 11,6 3,9 6,2 23,1 0,9 5,9

GRAFIKON 1


48,4

11,6

3,9

6,2

23,1

0,95,9

Proizvodnja

Bankarstvo

Usluge

Trgovina

Saobraćaj

Turizam

Ostalo



56

Direktna strana ulaganja u BiH po sektorima 1994-2007

(U MILIONIMA KM)

1994-

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

83,3 117,4 324,5 310,1 274,2 604,3 330,8 1.209,3 474,8 356,8 2.393,8GRAFIKON 2

0

500

1000

1500

2000

2500

U

M I L I O N I M A

K M

1 9 9 4 - 1 9 9

7

1 9 9 8

1 9 9 9

2 0 0 0

2 0 0 1

2 0 0 2

2 0 0 3

2 0 0 4

2 0 0 5

2 0 0 6

2 0 0 7


10. PREGLED STANJA NA OSNOVU INTERVJU SA

MINISTROM VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSABIH - 28.06.2010

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević u intervjuu

koji je dao za portal Vijesti.ba pojasnio je usvojene zakone i one koji će se tek

usvojiti promovirajući drţavne institucije na najvaţnijem polju vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa i kroz pribliţavanje naše zemlje Evropskoj uniji. Iz intervjua

sam izdvojila dio koji se odnosi na tematiku diplomskog rada.

„ Kako ste zadovoljni dosadašnjim radom Izvoznog vijeća BiH?

ZIROJEVIĆ: U 2009. godini, pokrenuta je procedura i donesena je Odluka o

izmjenama i dopunama Odluke o organizaciji i djelatnostima Vijeća za podsticaj

izvoza Bosne i Hercegovine. Od osnivanja pa do danas, odrţano je 20 sjednica

Izvoznog vijeća. Informacije o radu Izvoznog vijeća BiH sa preporukama i

zakljuĉcima su redovno dostavljanje i usvajane od strane Savjeta ministara BiH.



57

Kada je rjeĉ o implementaciji usvojenih zakljuĉaka moţemo konstatovati da su

zadovoljavajući rezultati postignuti u oblasti jaĉanja institucionalnih kapaciteta za

unapreĊenje i promociju izvoza. S tim u vezi formirana je Agencija za promociju

izvoza BiH koja djeluje unutar Vanjskotrgovinske komore BiH Ojaĉan je Odsjek za

unapreĊenje i promociju izvoza u MSTEO BiH, kao i Odsjek za ekonomsku

diplomaciju u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Implementirani su i zakljuĉci

kojim je traţeno uvoĊenje sistema TIR u BiH, dok su pri kraju aktivnosti na

uvoĊenja sistema ATA karneta. Zakljuĉci kojima se traţilo izdvajanje finansijskih

sredstava za podršku Izvozno kreditne agencije BiH (IGA) i formiranje fondova za

podsticaj izvoznika nisu realizovani zbog finansijskih ograniĉenja. U 2009. i 2010.

godini na prijedlog Izvoznog vijeća BiH, MSTEO je u koordinaciji sa

Vanjskotrgovinskom komorom BiH usaglasilo spisak sajmova u zemlji i u

inostranstvu za koje je Savjet ministara BiH odobrio po 350.000 KM za svaku

godinu.

Na posljednjim sjednicama Izvoznog vijeća BiH najviše se raspravljalo o

problemima necarinskih barijera, uspostavljanja sistema akreditacije i certifikacije,

što će biti praksa i u narednom periodu. U naredom periodu slijede aktivosti na

pripremi izrade strategije za promociju izvoza BiH, uz pomoć projekta EU EXPRO

II i uz blisku saradnju sa svim zainteresiranim stranama na drţavnom i entitetskom

nivou, i ukljuĉenot Distrikta Brĉko.

Projekat EU EXPRO II ima tri kljuĉna cilja:

A) Povećati institucionalne kapacitete Bosne i Hercegovine za razvoj

Strategija i politika promocije izvoza.

B) Razviti institucionalni kapacitet u BiH za angaţovanje u aktivnostima

razvoja i promocije izvoza, uz istovremeno povećanje konkurentnosti iizvoznih rezultata kompanija, posebno malih i srednjih preduzeća.

C) Ojaĉati odrţivost institucija koje se bave razvojem i promocijom izvoza te

odrţivost njihovih aktivnosti, putem razvoja odgovarajućeg znanja, vještina

i veza kroz alokaciju odgovarajućih resursa za implementaciju aktivnosti

razvoja i promocije izvoza.

Izvozno vijeće BiH će uĉestvovati u procesu izrade dokumenata za sve tri

komponente spomenutog projekta, kao i u implementaciji i monitoringu.



58

Ĉinjenica je da ne moţemo biti zadovoljni dosadašnjim stranim ulaganjima u

BiH. Zašto je sve stalo i šta bi trebala uraditi drţava BiH da se bar

zainteresuju strani ulagaĉi?

ZIROJEVIĆ: Imajući u vidu da je ekonomija BiH još uvijek u recesiji, te da jenegativni privredni rast popraćen pogoršanjem opšte ekonomske klime, padom

realnog dohotka, porastom nezaposlenosti, niskim stepenom iskorištenosti

proizvodnih kapaciteta, pa tako i padom direktnih stranih investicija u BiH.

U tom smislu, MSTEO je u saradnji sa Svjetskom bankom provelo prvi Pilot

projekat Procjene efekata promjene regulative u Zakonu o politici direktnih stranih

ulaganja u BiH, ĉime je pokazana zainteresovanost da se pribliţi najboljim svjetskim

praksama, ukljuĉujući i novi sistem donošenja propisa ustanovljen od Evropske

unije. Osnovni cilj ovog Projekta u Bosni i Hercegovini je unaprijediti regulatorni

okvir za strane investitore u BiH, pojednostaviti proceduru registracije za strane

investitore kroz smanjenje administrativnih barijera, te sprovesti sistemsko rješenje

ĉime bi se unaprijedio kvalitet i stimulisao rast direktnih stranih investicija u BiH, te

pristupiti kreiranju privlaĉnijeg poslovnog okruţenja za strane investitore u Bosni i

Hercegovini.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH

kao rezultat pomenutog projekta je u parlamentarnoj proceduri koja bi trebala biti

okonĉana u junu 2010. godine. Stupanjem na snagu citiranog Zakona procedura

registracije direktnih stranih ulaganja u BiH bit će znaĉajno pojednostavljena, a ovo

Ministarstvo će kroz analize i praćenje propisa, saradnju sa svim relevantnim

institucijama, te kroz koordinaciju sa entitetima i Brĉko distriktom, svoje aktivnosti

usmjeriti na unapreĊenje investicione klime u BiH, kroz stvaranje povoljnog

regulatornog okruţenja, rast produktivnosti i konkurentnosti.

Sedmog aprila 2010. godine sveĉano je predstavljen IPA 2007 projekat

“Jaĉanje i harmonizacija informacionih sistema u poljoprivrednom i ruralnom

sektoru BiH”. Šta predstavlja ovaj projekat i kada će se realizovati?

ZIROJEVIĆ: IPA projekat Jaĉanje i harmonizacija BiH informacionog sistema za

sektore poljoprivrede i ruralnog razvoja ima za cilj razvoj BiH poljoprivrednih

informacionih struktura u skladu sa EU i drugim meĊunarodno prihvaćenimstandardima upotrebe informativnih pomagala u cilju pomoći razvoja politike sektora



59

pri donošenju vaţnih odluka. Projekat ima ĉetiri veoma znaĉajne komponente, od

kojih će se tri sprovesti kao pilot aktivnosti.

Prva komponenta projekta usmjerena je ka pruţanju podrške radu i jaĉanju kapaciteta

Odbora za koordinaciju informacija u poljoprivredi koje je prošle godine oformiloMinistarstvo u skladu sa Zakonom o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH.

Ovo tijelo, izmeĊu ostalog, koordinira razvoj usklaĊenog i integriranog

informacionog sistema u poljoprivredi BiH u skladu s EU, te koordinira razliĉite

strukture i aktivnosti vezane za razvoj informacionih sistema i statistike u BiH.

Projektom je planirana, a u saradnji sa ovim Odborom kojeg ĉine predstavn ici

brojnih institucija kako sa drţavnog tako i sa entitetsog nivoa, priprema Strategije za

uspostavu informacionih sistema 2011-2014.

Projektom je, takoĊer, predviĊeno sprovoĊenje Pilot poljoprivrednog popisa, kao i

pokretanje Pilot programa za prikupljan je raĉunovodstvenih podataka na

poljoprivrednim gazdinstvima. Dodatno, po pitanju uvoĊenja i razvoja Geografskog

informacionog sistema, sprovešće se pilot aktivnosti za razvoj sistema prostornog

odabira uzorka, koji će omogućiti brzo i precizno omogućiti p rikupljanje osnovnih

statistiĉkih podataka. Evropska Unija finansira ovaj projekat u vrijednosti od

1.500.000 evra, od kojih veći dio predstavljaju sredstva za operativnu i tehniĉku pomoć projekta, dok je 200.000 evra obezbijeĊeno za nabavku potrebne opreme.

Projekat se realizuje saradnjom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa

BiH – Sektora poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja, Agencije za

statistiku BiH, kao kljuĉnim korisnicima projekta, te sa entitetskim ministarstvima

pol joprivrede i Brĉko distriktom BiH, entitetskim zavodima za statistiku, dok će u

implementaciju aktivnosti biti ukljuĉene brojne tehniĉke institucije.

Sve ĉetiri komponente projekta su u fazi implementacije. Trenutno je u toku

tenderska procedura za nabavku satelitskih snimaka za sektor poljoprivrede i

ruralnog razvoja BiH, a aktivno se radi na izradi neophodnih analiza za pripremu

strateških dokumenata, kao i na razvoju metodologija za poljoprivredni cenzus,

FADN i GIS komponentu. Projekat implementira firma Cardno (UK), a isti će se

implementirati u periodu od septembra 2009 do novembra 2011.godine.



60

Šta se radi u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa povodom

dinamike donošenja zakonskih i podzakonskih akata, prioriteta evropskog

partnerstva i implementacije projekata Evropske komisije i Svjetske banke?

ZIROJEVIĆ: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ĉini svenapore da slijedi dinamiku donošenja zakonskih i podzakonskih akata prema

Evropskom partnerstvu za BiH koje je prvi put doneseno 2003. godine. DEI BIH je

zajedno sa drugim institucijama BiH i drugih niţih nivoa vlasti u BiH, uradila Plan

implementacije obaveza iz Evropskog partnerstva 2004., 2006. i 2008. godine.

Obzirom na široke nadleţnosti MVTEO, teško je nabrojati sve obaveze jer se one

odnose i na zakonodavni okvir, te na institucionalni okvir i administrativne

kapacitete.

Moţemo navesti „Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz Evropskog partnerstva“ za

period 2008 – 2012., koji se nalazi na zvaniĉnoj web stranici Direkcije za evropske

integracije BiH www.dei.gov.ba. Iz ovog akcionog plana Ministarstvo vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa BiH izvršilo je najveći dio zahtjeva i od planiranih 11

zakona usvojeno je šest, a pet se planira usvojiti u 2010. godini. Tako su u

zakonodavnoj procedure usvojeni: Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom

razvoju, Izmjene i dopune Zakona o direktnim stranim ulaganjima, Zakon o opštojsigurnosti proizvoda, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama,

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj politici BiH, Zakon o dobrobiti

ţivotinja. UraĊeni su nacrti zakona o animalnom otpadu i Zakona o stoĉnoj

hrani.Planom MVTEO za 2010 godinu planirani su zakon o veterinarskim

lijekovima, izmjene i dopune Zakona o veterinarstvu BiH i zakon o gasu BiH.

Većina ovih zakona uraĊena je uz podršku projekata iz zajedniĉkih EU fondova ili

sredstava vlada ĉlanica EU.” 8

11. INSTRUMENTI VANJSKOTRGOVINSKE POLITIKE

Vanjskotrgovinska politika je strategija koju jedna drţava primenjuje u

meĊunarodnim trgovinskim odnosima sa drugim nacionalnim privredama.

Regulisanje vanjskotrgovinske politike moţe biti:

Jednostrano (Unilateralno)

8Vijesti.ba - 28.6.2010 godine



61

Saradniĉki (Koleborativno)

Dvostrano (bilaterlno)

Višestrano (prulaterlano) - Regionalno

MeĊunarodno (multilateralno)

Instrumenti Vanjskotrgovinske politike:

carinske mjere;

necarinske mjere;

instrumenti promocije spoljne trgovine;

mjere zabrane trgovine (politiĉke m jere)

Carina je najstariji instrument vanjskotrgovinske politike koji dodatkom na cijene

robe i usluga utjeĉe na obim i vrijednost vanjske trgovine. Osim što je instrument

vanjske politike, carina je i vaţan izvor drţavnih prihoda. Carine i carinski sistem

svake drţave ima ju veliki znaĉaj pri otvorenoj meĊunarodnoj robnoj razm jeni. Iz tih

razloga, a posebno iz razloga brţeg ukljuĉivanja privrede neke zemlje u meĊunarodne

robne tokove, bitno je da carina i carinski sistem te drţave, budu savremeni sa nizom

usvojenih meĊunarodnih rješenja koje imaju razvijene drţave.

Trend carina:

Carina predstavlja daţbinu koja se naplaćuje, najĉešće, na uvoznu robu u vidu

novĉanog iznosa, a po utvrĊenim carinskim stopama u Carinskoj tarifi, bilo u cilju

zaštite domaće privrede, fiskalnih, socijalnih i drugih razloga. Kod nekih zemalja

postoji i carina na robu koja sa izvozi iz zemlje, npr. u Indiji na ţitarice u cilju



62

prehranjivanja domaćeg stanovništva. Primarna uloga carina je zaštita domaće

proizvodnje, a sekundarna uloga fiskalni efekat koji ona ispoljava pri punjenju

budţeta odreĊene drţave .

Vrste carina:

1. Po pravcu kretanja: uvozne; izvozne i provozne (tranzitne).

2. Po svrsi carine:

fiskalne (finansijske) i zaštitne (ekonomske) – fiskalna se uvodi radi

povećanja prihoda drţave

Socijalno-politiĉka carina – uvodi se iz socijalnih i politiĉkih razloga, i tu se

radi mahom o izvoznoj carini na odreĊene proizvode, npr. ţivotne

namirnice.

3. Po nacinu obraĉuna:

carine prema vrijednosti robe – robu manje vrijednosti manje tereti u

odnosu na vrjedniju i skuplju robu.

specifiĉne carine – obraĉunavaju se po jedinici mjere, npr. po komadu, litru,

metru, kilogramu i sl.

kombinovane (mješovite) carine – predstavljaju vid kombinacije prethodne

dvije.

4. Po naĉinu propisivanja:

autonomna carina – jedna drţava je zavodi samostalno i nezavisno od

meĊunarodnih normi snagom svog suvereniteta.

ugovorne (konvencionalne) carine – propisuju se na bazi dvostranih ili

višestranih sporazuma izmeĊu drzava. Tako izmeĊu zemalja ĉlanica EU

nema carina pri prometu roba, a postoji zajedniĉka carinska tarifa prema

trećim zemljama.

kombinovane – kombinacija a) i b)

5. Po ekonomsko-politiĉkom dejstvu:

prohibitivne (zabranjujuće) carine – carine koje su toliko visoke da

praktiĉno onemoguĉavaju uvoz roba na trţište.

retorzivna (ratniĉka) carina – protivmjera neke drţave prema drugoj koja

drţi visoke carine.



63

preferencijalne (povlaštene) carine – cilj im je da pospješe robnu razmjenu

sa odreĊenim zemljama sa kojima je sklopljen takav sporazum.

diferencijalne carine – oteţavaju robnu razmjenu, što robu iz jedne zemlje

dovodi u nepovoljniji poloţaj u odnosu na robu iz drugih zemalja.

Carinske barijere -negativne tendencije:

visoki i permanentni deficiti vanjskotrgovinskog bilansa;

veliko i dominirajuće uĉešće pojedinih vanjskotrgovinskih partnera u

vanjskoj trgovini jedne zemlje;

visok stepen proizvodne koncentracije u izvozu posmatrane zemlje;

veliko uĉešće proizvoda niţe faze prerade u izvozu odreĊene zemlje;

malo uĉešće tehnološki-intenzivnih proizvoda i opreme u uvozu odreĊenezemlje;

veliko uĉešće robe široke potrošnje u uvozu posmatrane zemlje.

VoĊenje zaštitne carinske politike i njena konkretizacija u Carinskoj tarifi svake

zemlje je vrlo osetljivo pitanje i ljudi koji vode carinsku politiku moraju biti posebno

obazrivi pri konkretizaciji zaštitne carinske politike u carinskim tarifama. Ta

obazrivost bi se ogledala, prije svega, u tome da zacrtana carinska politika u

carinskim tarifama ne smije da bude ni suviše visoka - da sprijeĉava uvoz roba,

putem zacrtanih visokih carinskih stopa, kao ni obrnuto, da carinske stope budu

suviše niske i da se suviše liberalizuje uvoz, ne vodeći raĉuna pri tome o razvoju

domaće proizvodnje.

Carinska tarifa predstavlja sreĊen, sistematizovan spisak roba sa carinskim stopama.

Stope predviĊene u Carinskoj tarifi prim jenjuju se na robu porijeklom iz zemalja koje

sa odreĊenom drţavom zakljuĉile ugovor s klauzulom najvećeg povlašćenja ili koje tu

klauzulu primjenjuju na robu porijeklom iz same te odreĊene drţave. Osnovne

karakteristike carinske tarife su da je opšta (primenjuje se na sav uvoz roba) i uvozna -

carinske stope se primjenjuju samo pri uvozu roba. Ona je advalorna, jer se carinske

stope obraĉunavaju na vrijednost robe. Ona je jednokolona. Predstavlja kombinovani

pravni akt, jer se carinske stope odreĊuju autonomno, a nomenklatura je meĊunarodna

(harmonizovana nomenklatura).

Carinske tarife (kvote) su mjera ograniĉenja meĊunarodne trgovine. Kvotom se

ograniĉava koliĉina ili ukupna vrijednost uvoza odreĊenog dobra u odreĊenom

razdoblju (uvozna kvota), a moţe se primijeniti zbog platnobilanĉnih teškoća.



64

Izvozne kvote mogu uvesti zemlje koje su jako ovisne o izvozu primarnih proizvoda.

Još treba naglasiti da u procesu ukljuĉivanja u WTO te ostale regionalne ekonomske

integracije carine i kvote gube na znaĉaju tako da se u nekim novijim ekonomskim

udţbenicima detaljnije niti ne razmatraju.

Tabela 13 – Struktura carinske tarife odabranih nacionalnih privreda

Oblici vanjskotrgovinskih akcija:



65

12. POLJOPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINA KAO

ELEMENT VANJSKO TRGOVINSKE POLITIKE

Poljoprivreda ima posebno mjesto u procesima slobodne trgovine s obzirom na

najĉešće ograniĉene domete u liberelizaciji poljoprivrednim proizvodima, za razliku

od nepoljoprivrednih, gdje se u pravilu ukidaju sve carinske barijere. Oni proizilaze

iz višeznaĉajne uloge poljoprivrede, shvaćanja trgovinske politike kao vaţne poluge

poljoprivredne politike koja bi trebala štititi “domaće” proizvoĊaĉe. Pitanje porijekla

robe vrlo je sloţeno u poljoprivredi, što takoĊer utieĉe na tok liberalizacije u

poljoprivredi.

Većina zemalja nastoji u sklapanju ugovora osigurati uravnoteţenost trgovinske

razmjene poljoprivrednih proizvoda na naĉin da imaju pribliţno iste izvozne

mogućnosti kao i partner s kojim sklapaju sporazum. Ugovorima o liberalizaciji

trgovine stvaraju se pretpostavke za promociju uzajamne trgovine, što pridonosi rastu

privrednih aktivnosti i jaĉanju uloge trţišta. Prilikom sklapanja ugovora o

liberalizaciji trgovine vaţno je voditi raĉuna o osiguravanju ravnopravnih uvjeta

domaćim gospodarstvima u takvim sporazumima, kao i voditi brigu da se ne ugroze

vitalni privredni i drţavni interesi.

„Agrarna politika u Bosni i Hercegovini mora se uklapati u opće globalne procese

liberalizacije trgovine koji se odvijaju u dva osnovna smjera: višestrana

liberalizacija i dvostrani ugovori o liberalizaciji. Osnovni okvir za višestranu

liberalizaciju je Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Od poĉetka 90-ih godina

dvadesetog stoljeća posebno se intenzivno odvijaju procesi regionalnih liberalizacija

trgovine na svim kontinentima. Poljoprivreda ima i nadalje posebno mjesto u tim

procesima s obzirom na najĉešće ograniĉene domete u liberelizaciji poljoprivrednim

proizvodima, za razliku od nepoljoprivrednih, gdje se u pravilu ukidaju sve carinske

barijere.“ 9

Uopšteno gledano, poljoprivredna proizvodnja u BiH nije intenzivna i odlikuje se

priliĉno niskom produktivnošću. Poljoprivredno zemljište malih i srednjih

gazdinstava ĉine usitnjene parcele što izazivaja niz problema u razvoju

9 Ferhat Ćejvanović, Kadrija Hodţić, Lejla Terzić, (2009) Utjecaj CEFTA sporazuma na

vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini, Tranzicija, vol. XI,broj 23-24.

http://hrcak.srce.hr/tranzicija

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3660







66

poljoprivredne proizvodnje. Imajući u vidu da naši poljopr ivrednici uglavnom na

svom imanju, pa ĉak i na jednoj parceli proizvode više vrsta voća i povrća, ozbiljniji

razvoj poljoprivredne proizvodnje se ne moţe ni oĉekivati. ProizvoĊaĉi uglavnom

proizvode za svoje potrebe i manju koliĉinu roba za trţište. Ĉinjenica je da mnoge

male i srednje farme nastoje da povećaju svoju proizvodnju i veliĉinu i na taj naĉin

postaju trţišno orijentisani sa mogućnošću podizanja stepena proizvodnosti i

konkurentnosti svojih proizvoda na trţištu.

Iako ima vidljivog napretka, još uvijek preovladava uglavnom ekstenzivna

proizvodnja voća i povrća što rezultira niskim prosjeĉnim prinosima kultura, i

dodatno poskupljuje proizvod i ĉini ga nekonkurentnim na domaćem, ali i na

inostranom trţištu. Dodatno, poljoprivredni sektor u BiH je opterećen i nedovoljnoefikasnom koordinacijom institucija BiH, ali i nerazvijenim institucijama za

akreditaciju i izdavanje certifikata koji prate bosanskohercegovaĉke robe pri izvozu.

„Bosna i Hercegovina ima dinamiĉnu postratnu putanju ekonomskog rasta:

ostvarene stope rasta u periodu 2000.-2007. svrastavaju BiH u grupu 20 najbrţe

rastućih ekonomija u svijetu! MeĊutim, ovaj rast, s obzirom na nisku startnu osnovu

(u prvoj poslijeratnoj godini GDP BiH bio je na nivou od 15 % ostvarenog GDP

1991.) i upitnu odrţivost ekonomskog razavoja, je još uvijek nedovoljan da seuskladi sa ĉlanicama EU i EMU, ĉak ni u razdoblju buduće tri radne generacije.

Pogotovo što je ovakav „dinamiĉan rast“ rezultat stranim donacijama podrţane

ekonomije (aid-driven economy), a ne uspjeha u provoĊenju strukturalnih,

institucionalnih i ekonomskih reformi.“ 10

Iz statistiĉkih podataka koji se odnose na poljoprivredu proizilazi da je zakazala

tranzicija poljoprivrede u BiH. Bosna i Hercegovina je daleko od moderne

poljoprivredne djelatnosti zasnovane na efikasnosti, konkurentnosti, intenzivnosti i

trţišnim vrijednostima. OdreĊeni nivoi institucionalne organiziranosti drţavnog

organizma (entiteti, pojedini kantoni i opštine) sprovode odgovarajuće aktivnosti na

razvoju poljoprivrede, ali etniĉki podijeljena privreda, teško moţe ostvariti

poduzetniĉk u klimu u poljoprivrednom sektoru BiH. Uĉešće poljoprivrede u GDP

znaĉajno je opalo u posljednjih nekoliko godina. Bosna i Hercegovina je, prije rata,

10 Hodţić, K., (2008), Zakašnjelost reforme i izazovi liberalizacije bosanskohercegovaĉke

poljoprivrede, Tranzicija, vol. IX, broj 19-20, str. 63-78



67

zadovoljavala 60 % svojih potreba za prehrambenim proizvodima, a danas pokriva

samo 11 % tih potreba.

„ Iako je u posljednjim godinama biljeţila rast proizvodnje u poljoprivredno-

prehrambenom sektoru, BiH će se u narednom periodu suoĉiti s velikim izazovima, sobzirom da je trenutno ukljuĉena u tri integracijska procesa: Na biletaralnom nivou

potpisala je ugovor Privremeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, na

regionalnom je ĉlanica CEFTA, dok je na multilateralnomj nivou u procesu

potpisivanje pristupanja WTO-u. Izazovi su otvoreni posebno u poljoprivrednom

sektoru s obzirom da će ovi integracijski procesi, “s jedne strane, dovesti do

povećavanja mogućnosti za poljoprivredni izvoz, ali s druge strane i umanjiti zaštite

u vezi s uvozom, što će dovesti do niţih cijena proizvoda i povećavanja konkurentnosti na domaćem trţištu. Otuda su perspektive razvoja poljoprivredne

proizvodnje u direktnoj funkciji sa pripremama poljoprivredno-prehrambenog

sektora za eurointegracije“ 11

BiH politika u sektoru poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja posljednjih godina

razvija se u skladu sa ciljevima i potrebama za pripremu i prikljuĉenje EU. Strategija

i planovi BiH za ĉlanstvo u EU ukljuĉuju progresivne korake kako bi se usaglasili i

integrisali zakoni, institucije i industrijska praksa sa onima u EU. Ovo je najvećiizazov u sektoru zbog obima legislative i potrebnih institucionalnih sposobnosti, kao

i zbog ĉinjenice da Zajedniĉka poljoprivredna politika EU, za koju se izdvaja oko

45% evropskog budţeta i skoro 50% ukupnog zakonodavstva EU, i sama prolazi

kroz znaĉajne reforme i promjene.

12.1. ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKE POLJOPRIVREDNE

RAZMJENE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2009. GODINU

Poljoprivredni sektor u BiH i dalje ostaje ekonomski vaţan, ĉineći glavni izvor

zapošljavanja za ruralno stanovništvo u okviru kojeg je oko 20,6% stanovništva

zaposleno. Udio poljoprivrede u ukupnom BPD-u iznosio je 8,40%.

Poljoprivredno zemljište u BiH zauzima 2.600.000 ha ili 50% njene ukupne

površine. Oko 45% oraniĉnih površina je neiskorišteno zemljište koga ĉine ugar i i

11 Hodţić, K., (2008), Zakašnjelost reforme i izazovi liberalizacije bosanskohercegovaĉke

poljoprivrede, Tranzicija, vol. IX, broj 19-20, str. 63-78



68

neobraĊene oranice. Prosjeĉna veliĉina oko 50% gazdinstava u BiH je oko 2 ha, dok

je veliĉina više od 80% gazdinstava manja od 5 ha.

Generalni ciljevi razvoja agrara u BiH su: ruralni razvoj, transformacija postojeće,

uglavnom naturalne poljoprivredne proizvodnje u trţišnu, uvoĊenje i efikasnosprovoĊenje evropskog zakonodavstva u ublasti poljoprivrede i pristup evropskim

fondovima za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj. Prioriteti su povećanje

proizvodnje zdrave hrane, povećanje proizvodnje roba koje donose povećan profit

odnosno visokokvalitetnih roba (sirevi, voćni jogurti i sl.), povećanje proizvodnje,

pakovanja i distribucije pitke vode, povećanje stoĉarske proizvodnje (posebno

goveda i ovaca), te proizvodnje mlijeka i mlijeĉnih proizvoda, iskorištavanje velikih

pašnjaĉkih površina, povećanje proizvodnje i plasmana meda, proizvodnju i preraduribe, povećanje radno intenzivnih proizvoda i povećanje kvaliteta stoĉne hrane.

Poljoprivrednu politiku je potrebno temeljiti na jaĉanju konkurentnosti sektora ne

zaboravljajući prednosti i izazove koje će donijeti evropske integracije. TakoĊer,

potrebno je jaĉati kapacitete institucija u ovoj oblasti, što bi omogućilo veći stepen

iskorištenja fondova u vidu korištenja subvencija (postojeći fondovi), ali i mogućnost

pristupanja fondovima EU namijenjenih poljoprivredi, ukljuĉujući efikasno

provoĊenje zakona, koji su već usvojeni ili će se usvojiti u toku procesa evropskihintegracija.

Stanje u sektoru poljoprivrede moţe se unaprijediti povećanjem izdvajanja sredstava

iz vladinih budţeta za subvencije i efikasnije korištenje istih. Izdvajanja za

poljoprivredu iznose svega oko 4-5% ukupnih javnih prihoda (u RS 6% budţeta a u

Federaciji BiH 3% budţeta) što je višestruko manje u poreĊenu sa okruţenjem.

Budţeti za podsticaje su generalno mali, nedovoljni sa mjerama koje su slabo

„ciljanje“, ĉija je karakteristika da se subvencionira sva proizvodnja, ne praveći

razliku niti se fokusiraju za one proizvoĊaĉe koji proizvode iskljuĉivo za trţište u

odnosu na one koji proizvode za svoje potrebe. Usmjeravanjem subvencija za

proizvoĊaĉe koji proizvode za trţište, u kratkom periodu moţe da se podigne nivo

proizvodnosti i da te proizvodnje budu konkurentni na domaćem, ali i trţištu u

okruţenju. Dodatno, slaba strana domaćih subvencija je usmjeravanje i davanje

subvencija po koliĉini proizvedenih roba.



69

12.2. STRUKTURA BiH ROBNE RAZMJENE POLJOPRIVREDNIM

PROIZVODIMA

Tabela 13 – BIH razmjena poljoprivrednim proizvodima

Mil. KM

Godina UvozRast/Padu %

Izvoz Rast/Padu %

Pokrivenostu %

2007 2.238,99 0,00% 324,88 0,00% 14,51%

2008 2.620,14 17,02% 410,10 26,23% 15,65%

2009 2.389,02 -8,82% 452,77 10,40% 18,95%


Iz naprijed navedene tabele vidi se da u BiH razmjeni poljoprivrednim proizvodima,

u 2009. godini u poreĊenju sa prethodnom godinom, došlo je do pada uvoza od8,82%, i rasta izvoza od 10,40%.

Tabela 14 – Robna razmjena BiH poljoprivrednim proizvodima po regionima u 2009.godini

Mil. KM

Region Izvoz

Uĉešće u

ukupnom

izvozu

Uvoz

Uĉešće uukupno

m uvozu

Pokrive

nost

Ukupan

obim

Uĉešće uukupnom

obimu

EU 107,18 23,67% 778,06 32,57% 13,78% 885,24 31,15%

CEFTA 315,24 69,62% 1.197,99 50,15% 26,31% 1.513,23 53,25%

UoST* 17,81 3,93% 55 2,30% 32,37% 72,8 2,56%

Ostatak

svijeta 12,54 2,77% 357,98 14,98% 3,50% 370,52 13,04%

UKUPNO 452,77 100,00% 2.389,02 100,00% 18,95% 2.841,79 100,00%



Iz gore navedenih podataka se vidi da u ukupnoj BiH razmjeni poljoprivrednim

proizvodima u 2009 .godini najveće uĉešće imaju zemlje potpisnice CEFTA-e (53,25

%) i ĉlanice EU (31,15 %). U ukupnom BiH izvozu poljoprivrednih proizvoda

potpisnice CEFTA-e uĉestvuju sa 69,62%, a ĉlanice EU sa 23,67%. U ukupnom BiH

uvozu poljoprivrednih proizvoda potpisnice CEFTA-e uĉestvuju sa 50,15 %, a

ĉlanice EU sa 32,57 %.



70

Tabela 15 – Uvoz u BiH poljoprivrednih proizvoda po regionima

Mil.KM

2007 2008 2009

Potpisnica Uvoz%

uĉešća Uvoz

%

uĉešća

Rast/p

adUvoz % uĉešća Rast/pad

EU 726,92 32,47%

926 35,34% 27,39%

778,06 32,57% -15,98%

CEFTA 1.136,6150,76

%1.240,04 47,33% 9,10%

1.197,9

950,15% -3,39%

UoST* 49,67 2,22% 58,81 2,24%18,40

%55 2,30% -6,48%

Ostatak

svijeta325,79

14,55

%395,28 15,09%

21,33

%357,98 14,98% -9,44%

UKUPNO 2.238,99100,0

0 %2.620,14

100,00

%

17,02

%

2.389,0

2100,00% -8,82%



Iz tabele br. 15 se vidi da je došlo do pada uvoza poljoprivrednih proizvoda iz

zemalja Evropske unije za 15,98 % u 2009. godini u odnosu na 2008., dok se biljeţi

rast uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU od 27,39 % u 2008. god. u odnosu na

2007. godinu. TakoĊe, iz tabele br. 15 se vidi da je došlo do pada uvoza

poljoprivrednih proizvoda iz zemalja potpisnica CEFTA-e za 3,39 % u 2009. godini

odnosu na 2008., dok se biljeţi rast uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja

potpisnica CEFTA-e za 9,10 % u 2008. u odnosu na 2007. godinu.

Tabela 16 – Izvoz iz BiH poljoprivrednih proizvoda po regionima

Mil.KM

Region

2007 2008 2009

Izvoz%

uĉešća Izvoz

%

uĉešća Rast/pad Izvoz

%

uĉešća Rast/pad

EU 82,6 25,43% 89,79 21,90% 8,70% 107,18 23,67% 19,36%

CEFTA 229,1 70,52% 304,38 74,22% 32,86% 315,24 69,62% 3,57%

UoST* 3,03 0,93% 5,09 1,24% 68,19% 17,81 3,93% 249,71%

Ostatak svijeta 10,15 3,12% 10,83 2,64% 6,72% 12,54 2,77% 15,82%

UKUPNO 324,88 100,00% 410,1 100% 26,23% 452,77 100,00% 10,40%



Prema podacima iz tabele br. 16 se da uoĉiti da je došlo do znaĉajnog rasta izvoza

poljoprivrednih proizvoda u zemlje EU ( 19,36 %) u 2009. godini u odnosu na 2008.,

dok se takoĊe biljeţi rast izvoza poljoprivrednih proizvoda u EU u 2008. u odnosu na

2007. godinu od 8,70 %. Izvoz poljoprivrednih proizvoda u zemlje potpisniceCEFTA-e je porastao za 3,57 % u 2009. u odnosu na 2008. godinu što je znatno



71

manji procenat rasta od onog koji je zabiljeţen u 2008. godini u odnosu na 2007. i

iznosio je 32,86 %.

Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda u 2009. godini iznosio je 2,389 milijardi

KM što predstavlja 19,35 % od ukupnog BiH uvoza. Uvoz poljoprivrednih proizvoda

u 2009. godini je u padu za 8,82 %. u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2009. godini iznosio je 452,77 miliona

KM i predstavlja 8,19% od ukupnog BH izvoza. Izvoz poljoprivrednih proizvoda u

2009. godini porastao je za 10,40% u odnosu na prethodnu godinu.

Najvaţniji partneri naše zemlje u trgovini poljoprivrednim proizvodima su Hrvatska,

Srbija, Crna Gora i Makedonija.



72

13. ZAKLJUĈAK

Znaĉaj, karakteristike i posljedice meĊunarodne razmjene tematika je koja zaokuplja

paţnju ekonomista već stoljećima. Evolucijom uvjeta poslovanja, razvijaju se i

dopunjavaju spoznaje vezane uz poslovanja u nacionalnim i globalnim okvirima. U

savremenim uslovima globalizacije istiĉe se znaĉaj svjetskog trţišta roba, usluga i

kapitala. Brojna istraţivanja dokazuju da otvorene privrede, prilagoĊene globalnim

uslovima poslovanja, ostvaruju brţi rast bruto nacionalnog proizvoda i više stope

rasta.

Vanjskotrgovinska razmjena je kako kroz povijest, tako i danas, uvijek proizlazila iz

teţnje ĉovjeka da u svim stadijima društvenog razvoja poboljša svoj naĉin ţivota i

ţivotni standard uopšte.Tako je postala nuţna u svim društvima bez obzira da li je

motiv te razmjene ostvarenje profita ili su u pitanju neki širi društveni interesi. Jasno

je da u takvoj razmjeni razliĉite zemlje u zavisnosti od dostignutog stepena

privrednog razvitka imaju svoje posebne i razliĉite, a nekad i suprotstavljene

interese.

U uţem smislu vanjska trgovina obuhvaća samo promet robe izmeĊu gospodarskih

subjekata razliĉitih zemalja. U širem smislu vanjska trgovina, uz meĊunarodnu robnu

razmjenu obuhvaća i razmjenu gospodarskih usluga (tzv.”nevidljivi izvoz i uvoz”),

promet kapitala, promet ljudi itd. Cilj je efikasno iskorištavanje resursa + povećanje

proizvodnje = veća zaposlenost tj. viši standard stanovnika.

Odavno je otkrivena povezanost izmeĊu ekonomske aktivnosti, pogotovo

meĊunarodne trgovine, i meĊunarodne politike. Svaki subjekat u meĊunarodnim

odnosima ima svoju strategiju kojom nastoji da ostvari svoje interese, ta strategija

naziva se vanjskom politikom.

Vanjska politika znaĉajno utiĉe na meĊunarodnu ekonomiju preko mjera i

instrumenata koja jedna ili više drţava preduzima da bi direktno ili indirektno

regulisala odvijanje privrednih veza sa inostranstvom, ali i ekonomska moć i interesi

mogu znaĉajno uticati na kreatore vanjske politike.

U eri opšte globalizacije i tranzicije, pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj

uniji se smatra strateškim prioritetom. Integrisanje BiH u EU je veoma znaĉajan

proces koji zahtijeva temeljite promjene u društvu, te je stoga neophodno



73

ukljuĉivanje i puni angaţman svih društvenih, a posebno ekonomskih subjekata u

BiH. U tom smislu, glavni ciljevi su: povećanje proizvodnje i izvoza, kontinuirana

rekonstrukcija privrednih subjekata i uvoĊenje evropskih i svjetskih standarda u

poslovne sisteme.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokriva brojne oblasti

ekonomije na nivou BiH, preko vanjskotrgovinske politike, meĊunarodnih

trgovinskih odnosa, carinske politike, preduzetništva, turizma, energetike,

poljoprivrede i ţivotne sredine.

Trenutno se u BiH nakon globalne krize osjeća izvjesno olak šanje situacije rastom

industrijske proizvodnje, oţivljavanjem izvoza, poboljšanjem vanjskotrgovinske

bilance, stabilizacijom finansijskog sektora i aranţmanom sa MMF-om. Naravno,

problemi visoke nezaposlenosti, skupog i nedostupnog kapitala, razvojnih projekata,

politiĉke nestabilnosti, platnog debalansa, javnog sektora i ostalog ostaju, ali ima

indikatora da bi ova godina mogla biti prelomna u pogledu vraćanja na pozitivne

stope privrednog rasta, zapoĉinjanja velikih projekata u energetici i transportu, te

stabilizaciji debalansa u javnoj potrošnji i vanjskotrgovinske bilanse na nešto

zdravijim osnovama.

Svrha agrarne politike je da se mjerama trajno osigura odreĊena politika

gospodarskog poloţaja poljoprivrede u cjelokupnom poljoprivrednom sistemu, a

zatim da osigura razvojne politike. Agrarna politika mora se voditi neovisno o uticaju

svjetskog trţišta s jedne strane, a s druge strane, uticaja svjetskih cijena. Agrarna

politika u Bosni i Hercegovini mora se uklapati u opće globalizacijske procese

liberalizacije trgovine. Poljoprivreda ima posebno mjesto u tim procesima s obzirom

na najĉešće ograniĉene domete u liberelizaciji poljoprivrednim proizvodima.

Smatrama da su instrumenti promocije spoljne trgovine (marketinšk i instrumenti;

finansijski instrumenti i ekonomska diplomatija) nedovoljno iskorišteni u Bosni i

Hercegovini i da bi većim angaţmanom una ovom planu postizali bolji rezultati u

vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine.



LITERATURA

Knjige:

1. Ivo Andrijanić:, „Vanjska trgovina-kako poslovati sa inozemstvom“,

Mikrorad, Zagreb, 2001

2. Jelena Kozmara:, „Spoljnotrgovinsko poslovanje“, Beograd, 2009

Ĉlanci:

3. Ferhat Ćejvanović, Kadrija Hodţić, Lejla Terzić, (2009) „

Utjecaj CEFTA

sporazuma na vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih proizvoda u

Bosni i Hercegovini”, Tranzicija, vol. XI, broj 23-24.

4. Hodţić, K., (2008), „Zakašnjelost reforme i izazovi liberalizacije

bosanskohercegovaĉke poljoprivrede“, Tranzicija, vol. IX, broj 19-20, str.

63-78

5. Vijesti.ba - 28.6.2010 godine – Intrevju sa Mladenom Zirojevićem

Tekstovi sa interneta:

6. http://www.vpi.ba/bos/sadrzaj/dokumenti/Monitoring_procesa_evropskih_int

egracija_bosne_i_hercegovine_Uporedni_izvjestaj_za_2009.pdf (30.06.2010)

7. http://www.bhas.ba/new/ (5.7.2010)

8. http://fmpvs.gov.ba/texts/217_188_b.pdf (5.7.2010)

9. www.mvteo.gov.ba (5.7.2010)

10. http://www.oma.uino.gov.ba/04_oma_bilten.asp?l=h(7.7.2010)

11. http://www.dep.gov.ba/popularno/?id=206(7.7.2010)

12. http://www.oma.uino.gov.ba/01_misija_zadaci.asp?l=h (8.7.2010)

13. http://www.pregled.unsa.ba/new/images/stories/arhiva/2006 (8.7.2010)

14. http://www.mvteo.gov.ba/carinska_politika/?ID=12(8.7.2010)

15. www.investmentcompact.org (8.7.2010)

16 k bih b (8 7 2010)



http://www.vpi.ba/bos/sadrzaj/dokumenti/Monitoring_procesa_evropskih_integracija_bosne_i_hercegovine_Uporedni_izvjestaj_za_2009.pdf


http://www.bhas.ba/new/

http://fmpvs.gov.ba/texts/217_188_b.pdf

http://www.mvteo.gov.ba/

http://www.oma.uino.gov.ba/04_oma_bilten.asp?l=h


http://www.dep.gov.ba/popularno/?id=206


http://www.oma.uino.gov.ba/01_misija_zadaci.asp?l=h


http://www.pregled.unsa.ba/new/images/stories/arhiva/2006


http://www.mvteo.gov.ba/carinska_politika/?ID=12


http://www.investmentcompact.org/


http://www.komorabih.ba/









http://www.mvteo.gov.ba/

http://fmpvs.gov.ba/texts/217_188_b.pdf

http://www.bhas.ba/new/





Documents

Tanja Stevanoviå - Vanjskotrgovinska politika BiH