PLIVAmagazin

Nagrada PLIVE najvee je priznanje pojedincima i timovima za osobit doprinos uspjenom poslovanju kompanije. Cilj Nagrade je prepoznavanje i promi-canje ponaanja i rezultata koji pridonose razvoju povjerenja korisnika te razvoju kompanije kao atrak-tivnog partnera, poslodavca i lana ire zajednice.Od velikog broja nominiranih plivaa, ove je godine dodijeljena jedna individualna te tri timske Nagra-

de. Ovogodinji laureati nagraeni su za izuzetne rezultate te za izniman doprinos kompaniji u 2013. godini. Na poetku sveanosti, uvodnom rijeju svim nazonima obratio se Predsjednik Uprave, Ti-homir Orekovi, a potom je uslijedila sama dodjela Nagrada.

Nastavak na stranici 3

Dodijeljena Nagrada PLIVE za 2013. godinu

Iz sadraja prvog ovogodinjeg broja PLIVA Magazina izdvajamo vijest o imenovanju novog Tevinog predsjednika i glavnog izvrnog direktora Ereza Vigodmana koji e na dunost stupiti 11. veljae.

Slijede vijesti o Nagradi PLIVE i vrijednim donacijama zdravstve-nim ustanovama u Hrvatskoj, Makedoniji i Bosni i Hercegovini kojima se PLIVA iznova dokazuje kao odgovorna kompanija koja brine o zajednicama u kojima posluje.

Sredinja tema broja je Proces upravljanja uinkom u kojem podsjeamo na vanost ovog alata u podizanju motivacije zaposlenika i njegovu ulogu u ostvarenju ciljeva organizacije.

U nastavku moete proitati niz lanaka o projektima u Hrvatskoj, od rezultata FDA inspekcije do projekta OPEX koji upravo zapoinje u naem TAPI-ju te nae redovite rubrike.

Do sljedeeg broja, srdaan pozdrav od Urednitva

Drage itateljice i itatelji,

UVODNIK

U Auditoriju Istraivakog instituta, 17. prosinca 2013. odrana je sveana dodjela Nagrada PLIVE za 2013. godinu

U O V O M B R O J U P R O I T A J T E :

IMENOVAN NOVI PREDSJEDNIK I GLAVNI IZVRNI DIREKTORErez Vigodman novi je predsjednik i glavni izvrni direktor Teve. Tako je odluio Tevin Upravni odbor temeljem ozbiljne analize provedene u suradnji s vrhunskom meunarodnom kompani-jom.

PLIVA U ZAJEDNICIUoi boino-novogodinjih blagdana PLIVA je donirala neko-liko zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji pokazavi jo jednom koliko joj je stalo do zajednica u kojima posluje.

TAPI HRVATSKA Projekt operativne izvrsnosti

FDA PLIVA prola inspekciju

Ljudski potencijali Proces upravljanja uinkom

PLIVA u regiji Siebel online u Makedoniji

Str. 04 Str. 10

Str. 06 Str. 12

MAGAZIN TVRTKE PLIVA HRVATSKA d.o.o. / SIJEANJ 2014. / BROJ 81

02

sije

anj

201

4.PL

IVA

mag

azin

T E V A G R U P A

Drage kolegice i kolege,

Kao to znate Tevin je Upravni odbor donio odluku o imenova-nju Ereza Vigodmana na pozici-ju novog predsjednika i glavnog izvrnog direktora sa 11. veljae 2014.

Bila mi je ast suraivati s Ere-zom u protekle 4 godine dok je bio lan Tevinog Upravnog odbora. On je jedan od najisku-snijih i najcjenjenijih menade-ra u Izraelu i Teva je sretna to dobiva menadera njegovog kalibra da je vodi u daljnjem oblikovanju njene budunosti. Uvjeren sam da e njegovo bo-gato iskustvo u ostvarivanju rasta, osmiljavanju strategije i transformiranju kompanija pri-donijeti poboljanju strateke vizije i daljnjem irenju naih poslovnih prilika. Kombinacija njegovog menaderskog isku-stva i poznavanja Teve, njenih vrijednosti, nasljea i talenti-ranih zaposlenika nedvojbeno mu omoguava da nas vodi ususret novim prilikama i iza-zovima.

Bila mi je izuzetna ast biti na elu kompanije u ovom prije-laznom razdoblju. Kao to sam mnogima osobno obeao, i da-lje u biti na usluzi vama i Tevi kao izvrni potpredsjednik i glavni financijski direktor. Na-stavit u raditi s Erezom i svo-

jim kolegama u Tevinom izvr-nom odboru kako bismo i dalje gradili i unaprjeivali ovu sjaj-nu kompaniju. Moja predanost kompaniji i svima vama nadila-zi svaku poziciju i funkciju.

Teva ima jedan od najsposob-nijih i najiskusnijih menader-skih timova u naoj industriji, s prvoklasnom menaderskom kulturom, a nai predani za-poslenici izuzetna su prednost za svakog menadera. Zajedno emo nastaviti izgraivati glo-balno generiko poslovanje, inovirati sloene generike i nove terapijske entitete te se fo-kusirati na specialty proizvode s velikim potencijalima i razvoj OTC poslovanja s partnerima iz P&G-a. Svima nama elim sjajnu 2014. godinu. Vie nego ikada uvje-ren sam da zajedno moemo re-alizirati nae planove i budue uspjehe. Eyal

Pismo Eyala Desheha

Potovani zaposlenici,

Tevin Upravni odbor s izuzet-nim zadovoljstvom objavljuje imenovanje Ereza Vigodmana na poziciju Tevinog novog pred-sjednika i glavnog izvrnog di-rektora sa 11. veljae 2014.

Uz pomo vrhunske meuna-rodne kompanije proveli smo ozbiljnu analizu kojom smo obuhvatili velik broj internih i eksternih kandidata. Na kraju smo zakljuili da je Erez, koji se izdvaja svojim izni-mnim iskustvom u upravljanju globalnim i slo-enim korporacijama, optimalan kandidat za tu poziciju. Uz originalno strateko promiljanje, Erez je dokazao da je sposoban transformirati poslovanje i rezati trokove, uspjeno iriti po-slovanje na trita u nastajanju i raditi s tri-tima kapitala. Uvjereni smo da smo pronali

pravu osobu koja e voditi Tevu i realizirati njene nevjerojatne potencijale. Kao lan Upravnog odbora od 2009., Erez odlino poznaje Tevu: njenu povijest, kultu-ru, organizaciju i industrijsko okruenje. Sve to omoguit e mu da energino preuzme svoje nove odgovornosti, unaprijedi odnose i ostvari vrijednosti i za

interne i za eksterne dionike. Erez je pokazao iznimne liderske sposobnosti te je, uz strast i predanost inovacijama, poboljanjima, zapo-slenicima kao i kupcima i korisnicima, ostvario zavidne rezultate i kreativna postignua.

Erez dolazi u Tevu nakon to je vie od 3 godi-ne u kompaniji Makhteshim Agan Industries (MAI), vodeoj globalnoj generikoj agrokemij-skoj kompaniji, obnaao funkciju predsjednika

i glavnog izvrnog direktora, a prije toga istu funkciju obavljao je u globalnoj industriji hra-ne i pia Strauss Group. U obje kompanije Erez je tono procijenio njihov poloaj, znaajno po-boljao uinak i omoguio im dugoroan razvoj i profitabilnost. elimo mu puno uspjeha na po-ziciji Tevinog predsjednika i glavnog izvrnog direktora.

U ime Tevinog Upravnog odbora takoer bih elio zahvaliti Eyalu Deshehu na voenju kom-panije u ovom vanom prijelaznom razdoblju. Drago nam je to Eyal ostaje na poziciji glavnog financijskog direktora Teve i to e zajedno s Erezom, cijelim Izvrnim odborom, Upravnim odborom i svim zaposlenicima osigurati daljnji rast kompanije. S potovanjem,Dr. Phillip FrostPredsjednik Upravnog odbora

Svim Tevinim zaposlenicima

Erez Vigodman imenovan je pred-sjednikom i glavnim izvrnim direktorom Teve Pharmaceuti-cal Industries Ltd. u sijenju 2014. Kao iskusni menader i globalni lider, ima bogato iskustvo u voenju kompanija iz razliitih grana industrije koje su pod njegovim vod-stvom doivjele znaajnu transfor-maciju i kojima je osigurao solidne osnove za budui razvoj.

G. Vigodman je trenutno predsjed-nik i glavni izvrni direktor kompa-nije Makhteshim Agan Industries (MAI), svjetski vodee generike agrokemijske kompanije. Na toj je poziciji od 2010. i ostat e na njoj do 6. veljae ove godine. Tijekom njegovog mandata kompanija MAI nanovo je postala profitabilna zahvaljujui po-boljanjima u svakodnevnom poslo-vanju i investicijama u podruja koja su poticala organski rast. Proirio je prisustvo kompanije na tritima u nastajanju u Aziji i Latinskoj Americi te vodio proces pripajanja kompanije ChemChina, to je MAI-u omoguilo pristup kineskom tritu i ime su postavljeni temelji za sveobuhvatno

poslovanje u Kini. Prije te funkcije g. Vi-godman je od 2001. do 2009. godine ob-naao funkciju pred-sjednika i glavnog izvrnog direktora globalne industrije hrane i pia Strauss Group. Na toj je funk-ciji transformirao kompaniju u global-

nog igraa, a u razdoblju od 2002. do 2008. vie nego udvostruio njezine prihode od prodaje.

G. Vigodman lan je Tevinog Uprav-nog odbora od 2009. te lan Revizor-skog odbora i potpredsjednik Odbo-ra za financije i investicije. Takoer, lan je Savjetodavnog odbora izra-elskog Nacionalnog gospodarskog vijea te je bio lan Savjetodavnog odbora guvernera Izraelske banke izmeu 2005. i 2009.

G. Vigodman diplomirao je rauno-vodstvo i ekonomiju na Sveuilitu Tel Aviv i razvoj menadmenta na Harvard Graduate School of Busine-ss Administration. Ovlateni je ra-unovoa i financijski i raunovod-stveni strunjak prema izraelskom zakonu i primjenjivim pravilima SEC-a i NYSE-a.

Erez Vigodman - novi predsjednik i glavni izvrni direktor Teve

03

sije

anj

201

4.PL

IVA

mag

azin

Nastavak sa stranice 1

Individualnu Nagradu PLIVE za predan rad, strunost i savjesnost te iznimne rezultate u podruju Zatite na radu dobio je Robert Vuk. Uz individualnu, dodijeljene su 3 timske nagra-de: Draen avui i Jelena Lazarevski dobili su Nagradu PLIVE za predan i struan rad te izniman angaman na implementaciji NIR-a za analitiku regeneriranih otapala. Interdiscipli-narni tim SMIT i IT iji su lanovi Matko Ane-lini, Martina Boi Blaun, Narcisa Ibrahim-pai, Hrvoje Majcen, Damir Oeg, Lidija Pape okevi, Kreimir Pervan, Frane Peut i Vesna Radan dobili su Nagradu PLIVE za izniman trud i doprinos u izradi softverskih rjeenja za podrku prodaji.

Davor Bolt, Boris ai, eljko argonja, Do-magoj Dinter, Branimir Dujmi, Kreimir Gr-gurevi, Lidija Hrestak, Jaka Ivanovi, Damir Jankovi, Karmen Kurek, Davorin Ptiar, Ines Radaljac-Pfeiffer, Ida Rotter, Anita otarec, Robert otari i Zvonimir Tomeak dobitnili su timsku Nagradu PLIVE za izniman anga-man i doprinos na projektu preseljenja Pilota i izgradnje postrojenja za High Potent i Cyto proizvode.

Dobitnicima Nagrade i svim uzvanicima poa-snim se govorom obratio Boris ai, Rukovodi-telj Inenjeringa te jedan od dobitnika Nagrade

PLIVE, koji je govorio o uspjenom projektu pre-seljenja Pilota i izgradnje postrojenja za High Potent i Cyto proizvode te o postignutim rezultatima i planovima za budunost. estita-

mo svim dobitnicima i nominiranima te zahva-ljujemo svima koji su nominirali svoje kolege te na taj nain odali priznanje njihovom doprino-su poslovanju kompanije u 2013. godini.

Dodijeljena Nagrada PLIVE za 2013. godinu

N A G R A D A P L I V E

Pripremila: Lara Ercegovi Snimio: Goran Kati

NOVO - MaxiRino kapi i sprejevi za nosMaxiRino proizvodi brzo i uinkovito odeplju-ju nos, a njihovo dugotrajno djelovanje omogu-uje vam da neometano iskoristite dan, a i no, jer ete se koritenjem MaxiRina prije spavanja i nou zaslueno odmoriti.PLIVINA bezreceptna linija obogaena je novim proizvodima MaxiRino kapi i sprejevi za nos.MaxiRino proizvodi sadre ksilometazolin i dolaze u dozama za djecu i odrasle. ine ih etiri proizvoda: kapi i sprejevi za nos za djecu od 2. do 10. godine te kapi i sprejevi za nos za odrasle te djecu stariju od 10 godina.MaxiRino brzo i uinkovito odepljuje nos, a uinak traje i do 8 sati. MaxiRino ne sadri kon-zervans pa stoga njeno djeluje na sluznicu.Uz praktine sprejeve, posebno se istiu Maxi-Rino kapi s inovativnim monodozatorom koji omoguava precizno doziranje proizvoda ime se sprjeava mogunost predoziranja, a djeluju ve sa 30 sekundi.Navedeni proizvodi su od sijenja dostupni u lje-karnama bez lijenikog recepta.

Prije upotrebe potrebno je paljivo proitati uputu o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lijenika ili ljekarnika.

04

sije

anj

201

4.PL

IVA

mag

azin

P L I V A U Z A J E D N I C I

Donacija Klinici za djeje bolesti Zagreb

Boina akcija PLIVA IT

Klinika za djeje bolesti Zagreb e zahvaljuju-i donaciji nogometnog kluba ahtar Donjeck i farmaceutske kompanije PLIVA Hrvatska u visini od 210 tisua kuna, nabaviti endoskop-ski HD stup za dijagnostiku i minimalno inva-zivne zahvate. Darijo Srna, kapetan hrvatske nogometne reprezentacije i ukrajinske mom-adi ahtar Donjeck uruio je donaciju u ime svog kluba. Sretan sam da su moji suigrai prepoznali ovu inicijativu te su se nesebino ukljuili u prikupljanje donacija. Veliko nam je zadovoljstvo to moemo pomagati drugi-ma., istaknuo je na proslavljeni reprezenta-tivac Darijo Srna.

Uoi boinih blagdana, ispred PLIVE HR-VATSKE d.o.o., donaciju su uruili direktor Prodaje Marko erek i operativni menader li-jekova na recept Jelena abo Aras. Nastojimo

pomoi lijenicima i medicinskim djelatnici-ma u zajednikoj brizi o pacijentima. Drago nam je to e donirana sredstva Klinika isko-

ristiti za nabavku HD endoskopskog stupa, to e uvelike pridonijeti kvalitetnijem lijeenju i brem oporavku malih pacijenata, istaknuo je direktor PLIVINE prodaje, Marko erek.

Endoskopski HD stupa za dijagnostiku i mi-nimalno invazivne zahvate koristi se u di-jagnostici i lijeenju bolesti urogenitalnog trakta u djece. Najee se upotrebljava u djejoj urologiji, ali se koristi i u ORL, ga-stroenterologiji i pulmologiji. Ova vrijedna donacija omoguit e kvalitetnije lijeenje za vie od 500 djece godinje, bolju zdravstvenu skrb naim malim pacijentima i to je naj-vanije krai boravak u bolnici, manje boli i mnogo bri oporavak, istaknuo je Zoran Bahtijarevi, dr.med., u ime Klinike za djeje bolesti Zagreb, zahvalivi nogometnom klu-bu ahtar i PLIVI.

Boino vrijeme u narodu esto se naziva vre-menom darivanja. Pokloniti nekome neto zna-i sjetiti se te osobe, odvojiti trenutak vremena za nju i naravno odvojiti dio od onoga to ima-mo, podijeliti svoju radost. Pritom nije vano koliko je taj poklon vrijedan svijetu, ve ono to on predstavlja onome koga se daruje. Lagano je i ugodno darivati lanove obitelji, prijatelje, kolege na poslu, ali darovati onoga koga uop-e ne poznajemo, to je teko. U naem drutvu danas naalost postoje ljudi koji trebaju pomo za osnovne ivotne potrebe. To nisu ljudi koji javno prose na ulicama, ve su to skromni lju-di koje moda niti ne primjeujemo, a ako ih i primijetimo, esto ne znamo kako pristupiti i pomoi. Vrlo esto u pitanju su obitelji sa mno-go djece.

Ove godine zaposlenici PLIVA IT-ja, u duhu ovog ve sada prolog boinog vremena, od-luili su premostiti te psiholoke prepreke i pokrenuti malu akciju darivanja. Spomen na dobro djelo koje su uinili kao zajednica sigur-no e jo dugo ostati u sjeanju ljudi kojima su pomogli. Akcija se sastojala od tri dijela. Djejem domu za nezbrinutu djecu Svete Male Terezije na Vrhov-cu poklonjen je fotoaparat. Ideja je da svako di-jete, u trenutku odlaska iz doma, kao uspomenu na svoje djetinjstvo dobije foto album. Takoer poklonjena je i velika koliina slatkia. Preko Socijalne samoposluge koja djeluje u crkvi Uzvi-enja Svetog Kria na Sigetu organizirano je

sakupljanje hrane i higijenskih potreptina za potrebite obitelji Grada Zagreba. U tri tjedna sa-kupljeno je 13 velikih kutija, koje su u predboi-no vrijeme bile podijeljene tim obiteljima kako bi i oni imali dostojanstvene i radosne blagda-ne. Takoer organizirano je prikupljanje hrane za prihvatilite pasa apica u Zaboku za to je prikupljen puni automobil hrane.Na kraju ove akcije moemo biti samo zahvalni to imamo mogunost biti ti koji daruju druge i donose radost. Neka ta radost ostane i dalje u vama.

Od svih kojima smo pomogli prenosim jedno veliko HVALA!

ahtar i PLIVA donirali 210 tisua kuna za nabavku HD endoskopskog stupa

Priredio: Franjo Vuglec

05

sije

anj

201

4.PL

IVA

mag

azin

P L I V A U Z A J E D N I C I

Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijanki Biha je zdravstvena ustanova sa tradicijom duljom od 90 godina i iji temelji datiraju jo iz 1920.godi-ne. Danas je to vodea zdravstvena ustanova na podruju Unsko-sanskog kantona koja prua sekundarnu i dio tercijarne zdravstvene zatite za oko 300.000 stanovnika, a zemljopisno je na-judaljenija zdravstvena ustanova od veih me-dicinskih centara u Bosni i Hercegovini, preko 400 km. Bolnica se prostire na preko 84 000 me-tara kvadratnih zemljita na kojem je smjeteno nekoliko zgrada s bolnikim odjelima i vie od 800 zaposlenih. U poaru je stradala centralna zgrada (krov i potkrovlje) u kojoj su smjeteni operacijske sale te Intenzivna njega, Urologija, Ortopedija s traumaologijom, Ginekologija s po-rodiljstvom, Pedijatrija, Neonatologija, Mikrobi-

ologija i Biokemijski laboratorij. U nesretnom dogaaju potpuno je unitena ili bitno oteena ogromna radna povrina i vei dio opreme, te Kantonalna bolnica sada radi na 5.300 od uku-pno 22.480 m2 i samo 200 od nekadanjih 680 kreveta. Na svu sreu ljudskih rtava nije bilo i to je naj-vanije. Svakako treba pohvaliti portvovne va-trogasce i djelatnike drugih hitnih slubi, zahva-ljujui kojima je uspjeno provedena evakuacija pacijenata i osoblja ime je sprijeena jo vea tragedija. No, materijalna teta je ogromna te PLIVA kao odgovorna kompanija eli i ovom pri-likom biti uz one kojima je pomo najpotrebnija. Nadamo se da e naa donacija ubrzati radove na obnovi krova zgrade i omoguiti djelatnicima i pacijentima to bri povratak u obnovljenu cen-

tralnu zgradu u kojoj su smjeteni vitalni dijelovi bolnice, izjavio je tom prigodom Ivan Gregov, direktor predstavnitva PLIVE za Bosnu i Herce-govinu. Izrazio je i nadu da e PLIVINA donacija s jedne strane ubrzati radove na sanaciji bolnice, a s druge strane posluiti kao primjer i poticaj drugim kompanijama i institucijama da i one daju svoj doprinos obnovi bihake bolnice.Ova PLIVINA donacija puno nam znai, po-sebno kada se uzme u obzir injenica da do sada prikupljena sredstva jo uvijek nisu dovoljna za obnovu bolnice koja je zbog poara pretrpjela vi-emilijunske tete. Kantonalna bolnica strateka je zdravstvena institucija kojoj gravitira 300.000 stanovnika Krajine i okoline izjavio je dr. Hajru-din Havi, direktor bolnice, zahvaljujui PLIVI na donaciji. (S.F.)

PLIVA sa 50.000 KM pomae obnovi Kantonalne bolnice u Bihau

PLIVA Skoplje dodijelila vrijednu donaciju Sveuilinoj klinici za radioterapiju i onkologiju u Skoplju

Kantonalnoj bolnici Dr. Irfan Ljubijanki u Bihau koja je krajem srpnja 2013. godine teko stradala u poaru, PLIVA je donirala 50.000 KM, odnosno 200.000 kuna namijenjenih sanaciji krovita. Vrijednu donaciju dr. Hajrudinu Haviu, direktoru bolnice, u srijedu, 18. prosinca 2013. uruio je Ivan Gregov, novi direktor predstavnitva PLIVE za Bosnu i Hercegovinu

Sveuilina klinika za radioterapiju i onkolo-giju u Skoplju izrazila je veliku zahvalnost far-maceutskoj tvrtki PLIVA koja je po drugi put dodjelila donaciju u sklopu procesa moderni-zacije, poveanja funkcionalnosti klinike i po-boljanja uvjeta za lijeenje pacijenata.U ime Klinike za radioterapiju i onkologiju (KRO), ravnatelj dr. Milan Ristevski, istaknuo je: PLIVINA donacija je od velikog znaaja za nau Kliniku. Odnosi se na preadaptaciju postojeeg prostora u Kabinet za centralno gravimetrijsko pripremanje kemoterapije i sveukupnu parenteralnu prehranu, koji e u potpunosti zadovoljiti kriterije ISO 5 i QUAPOS standarde, s potpuno integriranim postupkom provjere i procedure osiguranja kvalitete, ime e se apsolutno ukloniti bilo koja vrsta pogre-

ke u smislu doziranja i pripreme kemoterapije te zatititi zaposlenike od tetnih posljedica pripreme biohazardnih lijekova. Takoer, dio ove donacije odnosi se i na izgradnju centralne ekaonice ambulantnog dijela KRO. Do sada su ekaonice bili hodnici, a pacijenti su imali minimalni broj sjedeih mjesta. ekajui lije-enje, veina teko bolesnih pacijenata zbog nedostatka sjedeih mjesta bila je primorana ekati i stajati u prolazima. elim izraziti svoju neizmjernu zahvalnost, u ime naih pacijentima i cijelog osoblja KRO za ovu donaciju, koja e uvelike poboljati kvalite-tu usluga Klinike.Poduzimamo akcije za pomo lijenicima i medicinskom osoblju u zajednikoj skrbi za pacijente. S ovom donacijom, nastavljamo nae

opredjeljenje i prepoznatlivost visoko drutve-no odgovorne kompanije, koja gradi partnerski odnos i brine o potrebama zajednice, izjavio je direktor PLIVE Skoplje Petar Velkoski.

06

sije

anj

201

4.PL

IVA

mag

azin

L J U D S K I P O T E N C I J A L I

GDJE SMO I KAMO IDEMO?Upravljanje uinkom vrlo je moan alat koji moe podii razinu motivacije u organizaciji i pomoi ostvarenju ciljeva organizacije. Proces upravljanja uinkom predstavlja aktivno upravljanje radom zaposlenika, a dizajniran je tako da stimulira aktivno sudjelovanje zaposlenika

Sustavni je to proces koji kompanija provodi kako bi ukljuila svoje zaposlenike u unaprje-ivanje kompanijske efikasnosti i ostvarivanje njene misije i ciljeva. Ciklus (slika 1) - Uprav-ljanje uinkom nije samo procjena uinka ve predstavlja aktivno upravljanje radom zaposle-nika nasuprot komentiranju i kritici nakon to se stvari dogode. Proces upravljanja uinkom sastoji se od 3 os-novna dijela:- postavljanje ciljeva tj. planiranje uinka pro-

ces u kojem zajedno sudjeluju menader i za-poslenik

- upravljanje tj. praenje, coaching, motiviranje stalna formalna i neformalna interakcija za-poslenika i menadera i

- procjena uinka tj. pregled ostvarenja aktiv-nost koja naglaava razvojne potrebe i prili-kom koje se procjenjuje ukupni uinak

Iz modela je jasno da je ovo cirkularni proces tj. da nikada ne zavrava nego rezultat jednog koraka uvijek daje neke podatke za sljedei ko-rak. Proces procjene uinka u naoj kompaniji u potpunosti se poklapa s modelima idealnih procesa. Dijelovi procesa podrani su i G Top aplikacijom koja pomae dokumentirati samo-procjene, ocjene uinka, ciljeve zaposlenika, planove razvoja te podrava procese usklai-vanja plaa zaposlenika kao i dodjele bonusa u skladu s ocjenama uinka.

POVRATNA INFORMACIJAPred nama je dakle faza davanja godinje po-

vratne informacije zaposlenicima te planiranje razvoja i obrazovanja kao i postavljanje ciljeva za tekuu godinu.Povratna informacija nikako ne bi smjela biti rezervirana samo za ovo doba godine. Njena je vanost izuzetna tijekom svakodnevnog rada kako bi se napori i znanja svakoga od zaposle-nika vrednovala i usmjerila prema ostvarenju ciljeva koji su kljuni za organizaciju. No, njena je velika vanost i u podrci razvoju zaposleni-ka. Najuspjenije stoga djeluju este, iskrene i konstruktivne povratne informacije. Pozitivna povratna informacija tako djeluje kao nagrada i uvruje eljena ponaanja, a negativna se u pravilu doivljava kao kazna i moe pridonijeti mijenjanju ili otklanjanju neeljenih ponaa-nja.Prilikom pripreme menadera za godinji raz-govor o uinku vano je uzeti u obzir cjeloku-pni rad ovjeka te ne zanemariti osvijetliti i naglasiti njegove doprinose i razvoj. Godinji razgovor svojim sadrajem ne bi smio biti izne-naenje ve bi trebao biti vie usmjeren na re-zimiranje rezultata i postignua zaposlenika u protekloj godini. Mnogim je menaderima teko dati negativnu povratnu informaciju jer moe utjecati na od-nos sa zaposlenikom. Nelagoda pruanja kao i primanja negativne povratne informacije po-nekad rezultira izbjegavanjem davanja ikakve povratne informacije, to sasvim sigurno utje-e na loije rezultate pojedinaca i organizacija. Bez obzira na dileme, povratnu je informaciju

nuno dati jer tako i menader i zaposlenik dobivaju priliku za razjanjavanje oekivanja, rjeavanje tekoa u vezi s postizanjem ciljeva i poticanje eljenih ponaanja davanjem prizna-nja. Njezin je cilj pridonijeti poboljanju uinka kao i unaprjeenju meusobnih odnosa.Vano je da sadraj povratne informacije bude jasan i nedvosmislen kako bi poruka mogla biti u potpunosti shvaena. Pri davanju, ali i pri-manju povratne informacije vano je usmjeriti se na ponaanje, a ne na osobu. Komunikacija usmjerena na osobu vjerojatnije e rezultirati obranom, a ne sluanjem moguih naina za unapreenje rada ili e prouzroiti da se su-govornik osjea nevrijedno to moe utjecati na pad motivacije. Pri svakoj su komunikaciji stvarne, iskrene izjave uvijek bolje od izvjeta-enih ili neiskrenih. Kako bi godinji razgovor uistinu postigao svoju svrhu, komunikacija pri tom mora biti dvosmjerna. Ona jaa osjeaj rav-nopravnosti, uvaavanja i fleksibilnosti. I iz nje ako paljivo sluamo, mnogo moemo nauiti.

POSTAVLJANJE CILJEVAPostavljanje ciljeva proces je pretvaranja stra-tegije kompanije u jasne i mjerljive smjernice. Stoga se pri tome sluimo kaskadiranjem cilje-va do svakog pojedinog zaposlenika i indivi-dualne razine. Tako ciljevi postaju specifini i operativni. Na taj nain moe se pojaati ra-zumijevanje konkretnog doprinosa svakog za-poslenika ukupnim rezultatima organizacije. Ciljeve je vano ne samo zadati ve i o njima

P R O C E S U P R A V L J A N J A U I N K O M

Proc

jen

a uin

ka

Postavljanje ciljeva (planiranje)

Upravljanje uinkom

(praenje, coaching, motiviranje...)

Ciklusslika 1

Piramida razvojaslika 2

Aktivnosti na poslu

Promatranje / suradnja - 20%

Formalni trening - 10%

Proirenje zadataka;

krosfunkcionalni timovi specijalni projekti; rotacije; zajedniki

zadaci; mentoriranje

Shadowing;networking;sudjelovanje

07

sije

anj

201

4.PL

IVA

mag

azin

L J U D S K I P O T E N C I J A L I

razgovarati s osobama za koje oekujemo da ih ispune i u konanici postii konsenzus. Ve dobro poznat akronim SMART govori o tome kako ciljevi trebaju izgledati. Oni trebaju biti specifini, jednoznano definirani jer tako smanjuju nesporazume u pogledu toga to se oekuje. Takoer i mjerljivi, dakle da je sva-kome mogue pratiti njihovo ostvarenje. Kada sudjelujemo u njihovom postavljanju mora-mo biti svjesni njihove dostinosti i vanosti. Zahtjevni, no ne i neostvarivi ciljevi, sasvim sigurno vie potiu motivaciju no oni laki. Ci-ljevi koji stoje pred pojedinim zaposlenikom takoer trebaju biti relevantni i realni, i kona-no vremenski definirani.

PLANIRANJE OBRAZOVANJA I RAZVOJAPrilikom postavljanja godinjih ciljeva va-no je, pored poslovnih ciljeva, definirati i ra-zvojne. Razvojni ciljevi se odnose na to kako omoguiti zaposleniku da ostvari postavlje-ne poslovne ciljeve u tekuoj godini, odnosno utvrditi koje vjetine i znanja treba za njihovo ostvarenje.Osnovna pretpostavka uspjenog definiranja razvojnih potreba i cijeva jest razgovor me-nadera sa zaposlenikom. Razvojni intervju je vaan kako bi se otkrili interesi, elje i planovi zaposlenika koji nisu vidljivi u svakodnevnom poslu. Tijekom razvojnog intervjua menader treba razgovarati o tome to zaposlenik eli, ali i o nainu kako to moe postii. Treba i obja-sniti potrebe kompanije i injenicu da e se

zaposlenikova karijera u PLIVI razvijati ovisno o tim potrebama. Cilj ovog razgovara jest da menader i zaposlenik zajedniki definiraju razvojne potrebe. Razvojne potrebe mogu biti usmjerene na una-preenje efikasnosti, promjenu stavova, usva-janje novih vjetina ili usvajanje znanja. Vrlo je vano voditi rauna o svim segmentima ra-zvoja, ne se samo usmjeriti na stjecanje znanja. Treba imati na umu da su razvojne aktivnosti daleko iri pojam od upuivanja zaposlenika na formalni trening to grafiki pokazuje Pi-ramida razvoja (slika 2). Naini razvoja mogu biti u vidu mentorstva, rotacije, ukljuivanjem i sudjelovanjem na raznim projektima i sl. i/ili kroz pohaanje edukacija. Edukacija najbolje moe odgovoriti na potrebe kada je u pitanju stjecanje znanja, no to nije jedini nain uenja. Stavove moemo mijenjati osvjetavanjem, vjetine unapreujemo djelomino kroz edu-kaciju, a djelomino kroz osobno iskustvo. Lju-di moraju imati ravnoteu izmeu uenja i iz-vravanja zadataka kako bi unaprijedili znanja i vjetine, bili motivirani, doivljavali posao izazovnim i postizali kvalitetnije rezultate. Kada se utvruju aktivnosti za razvoj, dobro je da to bude uinjeno detaljno koliko god je to mogue kako bi postojao jasan plan individu-alnog razvoja, te je takoer korisno utvrditi i rokove za ostvarenje. Razvoj se ne dogaa sluajno, ve zahtijeva pa-ljivo planiranje, praenje i uenje. Planiranje profesionalnog razvoja zaposlenika vaan je

proces i za kompaniju i za svakog zaposlenika. Naime, sustavan razvoj vjetina i znanja zapo-slenika kljuan je za ostvarenje ciljeva i uspje-no poslovanje, a s druge strane, mogunost uenja i poveavanja vlastite kompetentnosti utjee na osobno zadovoljstvo i motivaciju za-poslenika.

U elji da naglasimo vanost davanja po-vratne informacije i potaknemo taj korak u procesu, zamolili smo nae kolegice i kolege da s nama podijele svoje miljenje i iskustva, a snimili smo i kratak film, prvenstveno kao poticaj na razmiljanje svima koji povratne informacije daju. Ovim putem eljeli bismo zahvaliti svi-ma koji su nam u tome pomogli. Stoga veliko HVALA Ani Bai, Olgi Be-lavi, Jeleni abo Aras, Branku erkezu, Nikolini Dizdar ehuli, Katarini Krpan, Kseniji Lovreni, Sai Mariu, Marinu Martinagi, Ernestu Metoviu, Ani Me-ter Fuek, Maji Obersnel, Damiru Oe-gu, Mati Papiu, Marku Peuaku, Sanji Podgorski, Marijani Radas Plasaj, Aniti Radi i Ranki Tomljenovi.

HVALA NA POVRATNIM INFORMACIJAMA!

Vremenski slijed procesa u PLIVI

Q4

lis stu pro sij velj ou tra svi lip srp kol ruj

Q1 Q2 Q1

C&

BPr

ocje

na u

ink

a

6. sij - 31. sij Povratna informacija

velj - ou Bonus & Merit

1. pro - 5. sij Kalibracija

1. srp - 31. kol Polugodinja procjena

1. pro - 28. velj Postavljanje ciljeva te razvojni planovi

8. stu - 30. stu Procjena menadera

31. lis - 7. stu Samoprocjena

08

sije

anj

201

4.PL

IVA

mag

azin KULTURA ODGOVORNOG

PONAANJA VEZANO UZ KVALITETU/DPP(I dio) prema lanku M. Lush-a u GMP review, July 2013

Farmaceutska industrija izloena je stalnom porastu ekonomskog i socijalnog pritiska kao i sve stroim zahtjevima i mjerama regula-tornih tijela.

U svim podrujima i aktivnostima, fokus far-maceutske industrije treba biti na pacijentu i na kvaliteti proizvoda koji im je namijenjen. Da bi se to postiglo, potrebno je razviti kul-turu odnosa prema kvaliteti kao i prikladna ponaanja. Kultura odnosa prema kvaliteti rezultat je dugogodinjeg discipliniranog i usmjerenog napora unutar cijele kompanije podranog od uprave, cjelokupnog vodstva i svih djelatnika. Zbog toga, kao i zbog priro-de farmaceutske industrije, uvijek imajui na umu dobrobit pacijenta, mogue su razliite odluke ali ak i u sluaju loih odluka, one su motivirane pozitivnim namjerama.

10 najvanijih faktora koji doprinose looj kulturi i neodgovarajuem ponaanju ve-zano uz kvalitetu i DPP su: institucionalna arogancija, institucionalne loe navike, neu-puenost zbog nedovoljne edukacije, kultura straha od krivnje, sustavi koji podravaju loe navike, nedostatak osobnog integriteta i po-tenja, hijerarhija, neodgovarajue upravlja-nje uinkom i neodgovarajui odnos prema problemima, koritenje znanja i sposobnosti za potvrivanje loe prakse, panika, stres i umor. U daljnjem tekstu bit e detaljnije ra-zraeni svaki od navedenih 10 faktora.

Faktor 1. Institucionalna arogancijaUspjenost u usklaenosti sa regulatornim zahtjevima i DPP-om u kombinaciji s impre-sivnim poslovnim rastom moe dovesti do lanog osjeaja sigurnosti pa ak i stupnja institucionalne arogancije unutar kompa-nije. Osjeaj nepogreivosti bilo koje vrste u stvari je vrlo opasan, za okruenje u kojem su izuzetno vani otvorena i potena kultura podrana robusnim upravljanjem procesima i strukturama. U takvom okruenju sluaj-na pogreka funkcionira kao zaustavljanje u sluaju nude te primorava kompaniju i pojedince da preispitaju svoj rad. U sluaju izostanka, ili jo gore preuivanja pogreke, kompanija esto postaje zadovoljna vlastitim poslovanjem, pa ak i arogantna te poinje

vjerovati u vlastitu propagandu i u stvari prestaje razmiljati. U osnovi, ovaj faktor pro-izlazi iz pretjeranog zadovoljstva kompanije i pojedinaca vlastitim procesima i postignu-ima.

Faktor 2. Institucionalne loe navike Vezano uz prethodno navedeno, loe navike i ponaanja mogu esto dovesti do toga da se potkradu sljedee pojave/situacije: - nedostatak obrazovanog / kompetentnog

osoblja koje razumije zato, koje podupire kako, osobito kod vodeeg, upravljakog i kontrolnog osoblja koje je krajnje odgovor-no za postavljanje standarda

- vodee osoblje koje nema poveznice sa os-novnim procesima

- vodstvo koje ne ivi i ne provodi vrijednosti kompanije i koje ne promovira odgovaraju-a ponaanja

- mjerni pokazatelji koji podravaju neodgo-varajua ponaanja

- neodgovarajui i nedovoljno osjetljivi su-stavi internog nadzora koji su od vitalnog znaaja za otkrivanje i popravljanje loih navika (npr. sustav audita i samoinspekcija, sustav odstupanja i sustav upravljanja ko-rektivnim i preventivnim mjerama)

- procesi upravljanja i ponaanja koja se od-nose na metriku kvalitete i izvjetavanja kao natjecanje u ljepoti izmeu razliitih odjela i razliitih lokacija

- ujednaeni pritisak i grupno miljenje; loa ponaanja su prepoznata ali nisu naslovlje-

na zbog ujednaenog pritiska ili grupnog miljenja koji dovode do potvrivanja loih praksi

- unutarnje razmiljanje uz nedostatak uspo-redbe prema vanjskim standardima i unap-reenjima prema najboljim praksama.

Faktor 3. Neupuenost zbog nedovoljne edu-kacijeMnoge loe odluke i neodgovarajua ponaa-nja mogu biti uzrokovana injenicom da od-govorne osobe nemaju dostatna znanja. To se esto dogaa kada kompanije ulau radije u trening nego u edukaciju. Ukoliko prema ljudima primjenjujemo prin-cip samo treninga, to rezultira radnom snagom koja zna koji gumb je potrebno pritisnuti, ali bez znanja zato, i bez razumi-jevanja posljedica u sluaju pogreke.

Ljudi trebaju biti educirani kako bi znali i razumjeli zato. Razumijevanje zato kao i mogueg utjecaja pogreke omoguava da ljudi preuzmu osobnu odgovornost za svoje aktivnosti i ponaanja. Dapae, samo u ta-kvim okolnostima se moe realizirati njihov cjelokupni potencijal, i kompanija tada pro-fitira od intelektualnog kapitala prisutnog kod svih zaposlenika. To je preduvjet za bilo kakvu aktivnost kontinuiranog unapreenja.

Pitanja o kojima je na ovu temu potrebno raz-misliti su na primjer slijedea: - Da li kompanija koristi samo klasina pre-

davanja za trening osoblja? - Da li se re-trening na temu Dobre proizvo-

ake prakse sastoji od stotinjak power-po-int slajdova?

- Da li se materijali za trening alju zaposleni-cima u petak poslije podne?

- Da li kompanija zaista razumije naine ue-nja odraslih osoba i to na nain da primje-njuje tehnike uenja kako bi razvili educira-ne, djelotvorne i uspjene djelatnike?

Nastavak u slijedeem broju.

Pripremile:Tajana BezmalinoviElizabeta Pavkovi

K V A L I T E T A

Pomisao da postoji kompanija koja je otporna na pogreke u podruju Dobre proizvoake prakse i/ili odstupanja u odnosu na regulatorne zahtjeve, smatra se neutemeljenom pa ak i arogantnom. Svaka kompanija treba imati definiran stav vezano uz mogunost pogreke koja uvijek postoji, a on ukljuuje periodiko kritiko sagledavanje svoje usklaenosti sa zahtjevima DPP-a i osobito, praenje i razvoj kulture i ponaanja koje podupire eljeni i zahtijevani odnos prema kvaliteti

09

sije

anj

201

4.PL

IVA

mag

azin

S T R U N I S K U P O V I

Ova je konferencija namijenjena studenti-ma razliitih fakulteta te na njoj studenti mogu saznati kako izgleda proces zapolja-vanja te to znai ui u svijet rada nakon za-vrenog fakulteta. Ove je godine konferen-cija odrana tijekom prosinca na 6 fakulteta Farmaceutsko-biokemijskom, Ekonom-skom, Pravnom, Fakultetu elektrotehnike i raunarstva, Prehrambeno-biotehnolo-kom te na Prirodoslovno-matematikom fakultetu, a predavanja su odrale brojne ugledne hrvatske tvrtke.Cilj je konferencije predstaviti studentima najpoeljnije poslodavce u Hrvatskoj te ih upoznati s procesom zapoljavanja u tim kompanijama. Predstavnici Ljudskih po-tencijala imali su ulogu predstaviti kom-paniju studentima te im objasniti to je sve potrebno kako bi se nakon fakulteta zapo-slili na eljenom radnom mjestu. Starter konferencija na Prehrambeno-biotehnolo-kom fakultetu okupila je stotinjak zaintere-siranih studenata, a uz PLIVU, predavanja su odrali i predstavnici Podravke te Natur-housea. Ana Bai i Marta Vrki iz Ljudskih potenci-jala odrale su prezentaciju o PLIVI te pred-stavile studentima PLIVINU selekcijsku proceduru i proces zapoljavanja. Takoer, studentima su predstavljene i druge mo-gunosti suradnje, kao to je rad putem Stu-dent servisa, obavljanje studentske prakse ili mogunost pisanja diplomskog rada u PLIVI. Studenti su mogli dobiti i korisne informacije o izgledu ivotopisa, prijavlji-vanju na natjeaje i slino. Poseban interes pokazali su studenti diplomskih studija molekularne biotehnologije i bioprocesnog inenjerstva jer su ti smjerovi najvie za-stupljeni prilikom zapoljavanja u PLIVI.Nakon predstavljanja kompanija uslijedila je rasprava tijekom koje su studenti mogli postavljati pitanja i saznati sve to ih za-nima. Takoer, studenti su odgovarali na pitanja koja su postavili predavai te je ra-

sprava bila zaista interaktivna. Velik broj studenata pokazao je interes upravo za teme zapoljavanja, pri emu ih je najvie zanimalo kako izgleda selekcijska proce-dura te kakve se mogunosti nude u svijetu rada za pojedine smjerove na fakultetima. Zanimalo ih je i kako se mogu prijaviti za studentsku praksu i PLIVINU stipendiju, ali i kako je raditi u PLIVI te koje se mogu-nosti nude studentima nakon zavretka fakulteta.PLIVA je svojim sudjelovanjem jo jednom pokazala vanost koju pridaje pridobivanju kadrova jo za vrijeme njihova obrazovanja. Starter konferencija pokazala se kao uspje-an vid suradnje sa studentskim udruga-ma, ali i kao jo jedan dobar nain pred-stavljanja PLIVE studentskoj populaciji. Njihovo zanimanje za ovakvu konferenciju pokazalo je kako velik broj studenata ve za vrijeme studija aktivno razmilja o svojoj profesionalnoj karijeri. Velik interes za PLI-VINO izlaganje potvrdio je da PLIVA i meu studentskom populacijom ima ulogu vrlo poeljnog poslodavca u Hrvatskoj. (A.B.)

PLIVA na Starter konferencijiNa Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu u Zagrebu, 10. prosinca, odrana je Starter konferencija u organizaciji studentske udruge eSTUDENT, a na konferenciji se predstavila i PLIVA

Prevencija i terapija kardiovaskularnih bolesti

Ovim teajem iz podruja ljekarnike skrbi magistre far-macije iz cijele Hrvatske obnovile su znanja iz farmako-terapije kardiovaskularnih bolesti. Takoer su upoznale dijagnostike i terapijske postupke u zbrinjavanju akutnog koronarnog sindroma te pravila primarne i sekundarne prevencije infarkta miokarda, te cerebralnog inzulta. Kroz cijeli niz ponuenih primjera izmijenile su svoja iskustva i znanja o problemima vezanim uz lijekove iz ove skupine, si-gurnim kombinacijama lijekova, primjeni acetilsalicilatne kiseline i ukupne komplementarne terapije. Prema najno-vijim smjernicama iz ovog podruja, zajedno su predlagale rjeenja sluajeva kada terapija za pacijenta nije bila sigur-na ili dovoljno uinkovita.Predavai: prof. dr.sc. Robert Bernat dr. med, dr.sc. Arijana Metrovi, mag.pharm. i dr.sc. Ivana Klinar dr. med. za sve odrane teajeve dobili su visoke ocjene sudionika, uz esti komentar da im je teaj bio koristan za svakodnevni rad i da im je pruio itav niz korisnih informacija. Osobito su bili zadovoljni ponuenim alatima za prikupljanje podataka od pacijenata i odreivanje prioriteta u lijeenju hipertenzije, dislipidemije i sranih bolesti. Magistre su dobile iscrpne informacije i o PLIVAmed.net portalu i e-teajevima iz ovog podruja koje je PLIVA organizirala u suradnji sa Hr-vatskom ljekarnikom komorom, a bile su iznimno aktivne i u raspravi tijekom cijelog teaja. Najvea interaktivnost postignuta je na radionicama koje je vodila dr.sc. Arijana Metrovi, mag.pharm. uz pomo kolegica iz PLIVE, Mar-tine Lonarec, mag.pharm i dr. sc. Ivane Klinar, dr. med.Na teaju su predstavljeni i PLIVINI novi proizvodi iz bezre-ceptne linije: Andol PRO 75 i Andol PRO 100. Proizvodi An-dol PRO 75 i Andol PRO 100 sadre 75 mg, odnosno 100mg acetilsalicilatne kiseline u eluanootpornom obliku. Ovakav uspjeh pokazuje da magistre cijene odnos industri-je prema njima kao partnerima u lijeenju i da se u dijalog izmeu lijenika, ljekarnika i proizvoaa lijekova isplati i treba ulagati na dobrobit i korist naih zajednikih pacije-nata.

U organizaciji PLIVE i Hrvatskog farmaceutskog drutva, a u suradnji s Pharma Expert edukacijskom agencijom, tijekom studenog i prosinca 2013. godine odrano je 5 teajeva trajnog usavravanja za ljekarnike pod imenom Prevencija i terapija kardiovaskularnih bolesti

Napisala: dr. sc. Arijana Metrovi

010

sije

anj

201

4.PL

IVA

mag

azin

K V A L I T E T A

PLIVA prola inspekciju amerike Agencije za hranu i lijekove (FDA)

Operativna izvrsnost

FDA inspekcija obuhvatila je procese na proi-zvodnoj lokaciji u Zagrebu a osnovni zadatak in-spekcije bio je ustanoviti jesu li proizvodi koji se proizvode u PLIVINIM pogonima u potpunosti usklaeni s Dobrom proizvoakom praksom (DPP). Ovogodinja inspekcija obuhvatila je pro-izvodnju suhih oralnih i poluvrstih oblika te popratne cjeline kao to su skladitenje, tehni-

ke usluge, laboratoriji za kontrolu kvalitete kao i s njima povezane procese. Glavni ciljevi inspekcija su zatita i unaprjee-nje zdravlja ljudi nadzorom nad lijekovima za humanu uporabu. Inspekcijski nadzor FDA-a, poznat po rigoroznim regulatornim zahtjevima i kontrolama pri proizvodnji aktivnih farma-ceutskih sirovina i lijekova za ameriko trite, uspjeno je zavrio krajem mjeseca listopada. Tijekom inspekcije, bila je prisutna i ukrajinska Agencija za kontrolu kvalitete lijekova koja dje-luje pri ukrajinskom Ministarstvu javnog zdrav-stva. Uspjeh ove inspekcije oituje se u pozitiv-nim povratnim informacijama o kontroli naih proizvoda i procesa, izjavila je Tatjana Ili, Di-rektorica Kvalitete Zagreb. PLIVA je jedini proizvoa aktivnih farmaceut-skih sirovina i lijekova u Hrvatskoj koji posjeduje

odobrenje FDA-a, a od 1965. godine inspicirana je vie od dvadeset puta. PLIVA svoje proizvode ne plasira samo na domae trite, ve i na naj-zahtjevnija farmaceutska trita u svijetu.PLIVINE proizvodne procese redovito nadziru inspekcije stranih regulatornih agencija kao i Hrvatske Agencije za lijekove i medicinske pro-izvode, a uspjeno zavrena FDA inspekcija jo je jedan u nizu dokaza da PLIVINI proizvodni procesi spadaju u sam vrh tehnologija u svijetu. Posebno mi je zadovoljstvo da su uspjeno inspi-cirana i nova postrojenja za proizvodnju suhih oralnih oblika u iju smo izgradnju i opremanje investirali vie od 100 milijuna USD. Zahvalju-jui naim strunjacima, najvii standardi kva-litete uvijek su na prvom mjestu u interesu svih naih bolesnika, istaknuo je Tihomir Oreko-vi, predsjednik Uprave PLIVE.

Iako se trite farmaceutskih proizvoda sma-tra vrlo profitabilnim, ono se takoer suoava s kljunim izazovima. Postroenje regulatornih zahtjeva, vea pregovaraka mo kupaca, low-cost konkurenti azijskih dobavljaa kao i produ-etak procesa odobravanja novih lijekova, novi su izazovi za farmaceutske tvrtke koje su orijen-tirane na istraivanje kao i one koje proizvode generike lijekove. Te promjene zahtijevaju vie od pukog usklaivanja sa specifikacijama, a dubinsko razumijevanje svih aspekata procesa je klju da se krene iz provoenja korektivnih mjera prema uinkovitom kontinuiranom po-boljanju.Velik dio ove filozofije upravljanja temelji se na ranijim metodologijama kontinuiranog pobolj-anja, kao to su Lean Manufacturing, Six Sigma i Scientific Management koji svoje korijene vuku jo iz 1980-tih. Six Sigma je skup tehnika i alata za poboljanje procesa. Tu je metodologiju razvila Motorola 1986. godine, a nastoji poboljati kvalitetu proi-zvoda kroz identifikaciju i uklanjanje uzroka ne-dostataka (pogreaka) i umanjivanja varijabil-nosti u proizvodnji i poslovnim procesima. Ona koristi niz metoda upravljanja kvalitetom, uk-ljuujui i niz statistikih metoda te stvara po-sebnu infrastrukturu ljudi unutar organizacije (prvaka, crnih pojaseva, zelenih pojaseva,

utih pojaseva, itd.) koji su strunjaci u svom podruju operacija. Svaki Six Sigma projekt koji se provodi unutar organizacije slijedi definiran slijed koraka te ima kvantificiranu vrijednost ciljeva kao to su: smanjenje trajanja ciklusa procesa, smanjenje negativnog utjecaja na oko-li, smanjenje trokova, poveanje zadovoljstva kupaca, te poveanje profita.Drugi pristup operativne izvrsnosti tzv. Lean Manufacturing, je proizvodna praksa koja sma-tra da je troenje resursa u bilo koju drugu svrhu osim one koja vodi stvaranju vrijednosti vlasti-tog proizvoda za krajnjeg kupca rastronost, a samim time i meta za eliminaciju. U sutini, Lean je usmjeren na ouvanje vrijednosti s eli-minacijom nepotrebnog rada, a sama filozofija upravljanja preuzeta je iz Toyotinih proizvodnih sustava u 1990-tima.TAPI Hrvatska je izabran kao prva lokacija koja se bavi proizvodnjom API-ja unutar TEVA gru-pe, koja zapoinje s uvoenjem metodologije operativne izvrsnosti, nakon pilot projekata provedenih u Ulmu u Njemakoj i Ohiu u SAD-u, na Tevinim Pharma lokacijama.Pogon Sinteza SM1 e biti predmet inicijalnog dubinskog snimanja proizvodnih i suportivnih procesa te uvoenja OPEX metodologije, pri emu e sami zaposlenici, na osnovu prenese-nog znanja od strane vanjskih konzultanata iz firme McKinsey i Tevinih OPEX voditelja, biti inicijatori promjena.

Potrebno je iskoristiti resurse koji su nam dani, usvojiti znanja vanjskih konzultanata i primije-niti nae poznavanje proizvodnih procesa, kako bismo odgovorili izazovima koji su postavljeni ispred nas i jo jednom dokazali zato je PLIVA, zahvaljujui ljudima koji je ine, u samom vrhu Teva grupe.

U listopadu 2013. godine u PLIVI HRVATSKA, lanici Teva grupe, boravila je regulatorna inspekcija amerike Agencije za hranu i lijekove (eng. Food and Drug Administration, FDA)

Operativna izvrsnost je element organizacijskog vodstva koji naglaava primjenu razliitih naela, sustava i alata prema odrivom poboljanju kljunih pokazatelja uspjenosti

Priredio: Ivan Rebac

O P E X O P E R A T I O N A L E X C E L L E N C E

Last Modified 10/3/2013 10:17 AM

Central Standard Time

Printed 9/12/2013 9:00 AM India Standard Tim

e

Doc ID

0 0

OperaBonal Excellence High level plan TAPI CroaBa transformaBon

January 2014

011

sije

anj

201

4.PL

IVA

mag

azin

IMPRESSUM Izdava: PLIVA HRVATSKA d.o.o., Zagreb, Prilaz baruna Filipovia 25; Glavna urednica: Tamara Suanj ulenti; Izvrna urednica: Sanja Fressl; Urednitvo: Ana Bai, Lara Ercegovi, Drijenka Pandi Kuli, Mato Papi, Elizabeta Pavkovi, Davor Petanjek, Maja Radi, Ivan Rebac; Oblikovanje: Fingere; Tisak: FINGEREtisak, Samobor; Naklada: 2000 kom.; Adresa Urednitva: Prilaz baruna Filipovia 25, e-mail: Pliva.Magazin@pliva.hr

V I J E S T I

Obavijest o lanarini

lanarina Drutva za portsku rekreaciju PLI-VA zaposlenicima PLIVE i ove e se godine au-tomatski ustezati od plaa u 3 rate poetkom godine.Molimo sve lanove koji iz bilo kojih razloga ne ele nastaviti lanstvo (svoje ili lanova svojih obitelji) u 2014. godini da to dojave do 27.01. 2014. godine i to: na telefon / fax. br. 3771-992 ili na e-mail tajnika Drutva: antun.kruljac@pliva.com. Ukoliko to ne uine lanarina e biti naplaena iz plae sukladno potpisanoj izjavi na Pristupnici.

lanarina za 2014. godinu je poveana i iznosi: 150,00 kn - za zaposlenike PLIVE te zaposle-

ne lanove uih obitelji zaposlenika i umirov-ljenika PLIVE

90,00 kn - za umirovljenike PLIVE i nezapo-slene lanove uih obitelji zaposlenika i umi-rovljenika PLIVE

360,00 kn za sve vanjske lanove bez obzira na dob i zaposlenost.

Za DR PLIVATajnik: Antun Kruljac

Ovjera lanstva za 2014. godinu u lanskim iskaznicama poet e se obavljati od 01.01.2014. U tu svrhu potrebno je dostaviti iskaznice u tajnitvo Drutva, Slovenska 6, potom, internom potom ili osobno posjetom tajnitvu uz telefonsku najavu

Hvala na plemenitosti!

etvrtoj akciji darivanja krvi odranoj 13. prosinca prole go-dine odazvalo se 137 darovatelja, a 25 ih krv nije moglo dati. Tada su prvi put krv darovali: Bruno Beni, Predrag Juzbai, Lucija Krnji, Biljana Maljkovi, Katica Riko, Marija Stilinovi, Matija Vojvodi. Deset darivanja imao je Mladen Latin, dvadeset Tomislav Buri, trideset: Josip Bibi, eljka Ilijaev, Rudolf Trojko, osamdeset Mladen ikor i ak 120 Zdravko Kuini. Najvei broj darivanja imao je arko Martinac - 137.S obzirom da su privremeno usklaene i evidencije darovate-lja, u ovom broju Magazina objav-ljujemo imena svih onih koji su u lipnju i rujnu prole godine po prvi put darovali krv kao i jubi-larce s tih akcija, uz ispriku to to iz tehnikih i organizacijskih razloga ranije nije bilo mogue. U lipnju su prvi put krv darovali Ivan Bujani, Karla Frankovi, Tena Jankovi, Vedran Kubelka, Matija Lukman, Silvana Marinac i Marijana Stani. Deset dariva-nja imali su Hrvoje Ban, Jagoda Gmii, Stjepan Lubenjak i Dani-jel Oegovi, dvadeset Igor Bra-to, ezdeset Mladen Frankovi i Zvonko Hutinec, a najvei broj darivanja imao je arko Marti-

nac - 135. Na rujanskoj akciji krv su prvi put darovali: Marija Fili-povi, Natalija Jaki, Iva Kirini, Ivan Kucarov, Lucija Ptiek i Ma-tija Vukovinski. Dvadeset dariva-nja imao je Mario Juric, etrdeset Kreimir Harapin, pedeset Nikola Bionda, Branko Paukovi i Zoran Zeman te ezdeset Mario Horvat. Najvei broj darivanja imao je ar-ko Martinac - 136.Aktiv DDK i u 2014. planira, u suradnji s Crvenim kriem grada Zagreba i Zavodom za transfuzij-sku medicinu u PLIVI organizirati etiri akcije, i to u oujku, lipnju, rujnu i prosincu. Nadamo se da e iz akcije u akciju broj darovatelja i dalje rasti, a naroito pozivamo mlade kolegice i kolege koji nam se jo nisu pridruili!

Aktiv DDK PLIVE

Kao i svake godine pred boi-no-novogodinje blagdane, vie od dvije tisue PLIVINIH paketi-a odaslano je na desetke adresa, kako bi razveselili djecu diljem Hrvatske. Slatka iznenaenja u PLIVINIM ruksacima otputova-la su na tridesetak adresa diljem Hrvatske. Ove godine dobili su ih, izmeu ostalih, Hrvatski Crveni kri u Zagrebu i Slavonskom Brodu Drutvo distrofiara Zagreb, Udrugu PALOMA Vukovar, Udruga roditelja i skrbnika ko-risnika centra Stani OAZA, Udruga slijepih Zagreb, Cen-tar za autizam Zagreb, Udruga za DOWN SINDROM, Udruga

Aneli iz Splita, Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Sisako-Moslavake upanije, Udruga SANUS za djecu obolje-lu i lijeenu od malignih bolesti, Split, Udruga Roma Zagreba, Udruga za promicanje civilnog drutva putem medija Zagreb Civitas koje najbolje znaju kome e ih darovati. Darivali smo i uenike Osnovne kole za inva-lidnu djecu Nad lipom, Zagreb, te tienike Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Kra-pinske Toplice. Sigurni smo da su veseli paketii i ove godine izmamili osmjehe na licima ma-liana. (S.F.)

Aktiv darovatelja krvi PLIVE

2224 paketia za 2224 osmijeha

012

sije

anj

201

4.PL

IVA

mag

azin

K O M E R C I J A L N O P O S L O V A N J E

CRM U MAKEDONIJI - SIEBEL ONLINEMakedonija je odabrana kao druga zemlja JIE regije za implementaciju Siebel online CRM sustava. Listopad, Skoplje, korisnici sustava postali su zaposlenici koji imaju klijente u svom opisu posla. Specifinost makedonskog trita ugraena je u funkcionalnost susta-va s ciljem da olaka funkcioniranje i lake praenje planiranih aktivnosti.

Postavili smo si za cilj da sustav treba omogu-iti korisnicima da se za najvie sat i pol ko-

ritenja aplikacije tjedno odradi obavezni dio koji e isporuiti kvalitetne izvjetaje. Prve povratne informacije iz Makedonije govore da smo i uspjeli.

Ista logika na svim tritima: jedan dan tre-ninga za napredne korisnike, administratore i rukovoditelje dok drugi dan je rezerviran za sve zaposlenike koji imaju klijente, obeava brzu implementaciju sustava koji je komplek-san, ali ne i kompliciran. Donka Pankov, Sa-les Manager za Makedoniju, svojim savjetima za poboljanje pomogla je da ve u drugom

tjednu imamo nadogradnju izvjetaja koji sada isporuuju nekoliko novih pogleda koji pomau lakem praenju aktivnosti na tere-nu. Prednost sustava je i u tome da je svako poboljanje dostupno korisnicima i drugih zemalja naime radi se o regionalnom CRM sustavu.

Dobro implementiran CRM sustav ukazuje na stvari koje se na prvi pogled ne mogu uo-iti. Sljedea zemlja za implementaciju Siebel CRM-a je Srbija o tome u sljedeem broju.

Priredio: Mato Papi

S prvim danima nove godine, na In-ternetu su postale dostupne i nove web stranice PLIVINIH trita u Ma-kedoniji i Bosni i Hercegovini.

Na adresi www.pliva.com.mk svi za-interesirani mogu na makedonskom jeziku saznati vie o poslovanju PLI-VE i Teve u Makedoniji te se detaljnije upoznati s proizvodnim portfeljom, najnovijim vijestima i aktivnostima na samom tritu.

Na adresi www.pliva.ba, posjetite-lji mogu proitati vie o PLIVINOM predstavnitvu u Bosni i Hercegovini, detaljnije se informirati o Tevi i PLIVI,

kao i saznati novosti o proizvodima na tritu i aktualnostima specifinim za Bosnu i Hercegovinu. Obje web stranice dizajnirane su u skladu s Tevinim grafikim standar-dima te su funkcionalno i vizualno pristupane.

Iste su ujedno i rezultat timskog rada kolega iz PLIVINIH Komunikacija, In-formatike i samih trita.

Nadamo se da e nove web stranice biti dobro posjeene i da e pridoni-jeti uspjenoj komunikaciji graana i medicinskih strunjaka s naom kom-panijom!

Nove web stranice za trita Makedonije i Bosne i Hercegovine