Broj 109 srpanj 2017. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 2-9

DAN ŽUPANIJE

JAVNA PRIZNANJA ZA NAROČITE USPJEHE I PROMOCIJU ŽUPANIJE

KULTURA VINA

Raspisan natječaj za Vinsku kraljicu

Tko će biti najuzornija seoska žena u 2017.?

POLJOPRIVREDA

Str. 26-27

Str. 28-29

Počela gradnja najvećeg outlet kompleksa u RH

RUGVICA Str. 14-15

32 Ž KŽ K broj 109, SrPANj 2017. broj 109, SrPANj 2017. DAN ŽUPANIJE DAN ŽUPANIJE

Poštovani čitatelji,

uobičajeno, godišnji odmori prorijedili su društvene i poslovne aktivnosti na području županije. Svečanom sjednicom Skupštine, Zagrebačka županija proslavila je 17. srpnja svoj dan. Pravnim osobama, udrugama i građanima koji su se ista-knuli radom i uspjesima dodijeljena su javna priznanja. Gradnja ULO hladnjače Distributi-vnog centra za voće i povrće u Velikoj Gorici, kao i gradnja vanjskoga bazena Specijalne bolnice Naftalan u Ivanić-Gradu odvija se po planu, a u Rugvici je počela gradnja kompleksa Designer outlet Croatia.Županija je nabavila devet novih vozila za potrebe patronažne službe županij-skoga Doma zdravlja, a Projektni tim za razvoj palijativne skrbi raspravljao je o stanju i potrebama palijative na području županije. Nakon provedenoga javnog natječaja dodijeljeno je 2,2 milijuna kuna za potporu programima u kulturi.U prvih šest mjeseci ove godine zabi-lježeno je 19 posto više turističkih do-lazaka nego u istom razdoblju 2016., a porastao je i broj noćenja za 11 posto. U Jastrebarskom je obilježen Dan Vladka Mačeka, a svoj dan proslavile su općine Farkaševac, Dubravica i Brckovljani.Prigodnim koncertom, Puhački orke-star Rozga iz Dubravice obilježio je 115. godišnjicu postojanja, a FA "Turopolje" je tradicionalno organiziralo Međuna-rodni festival folklora.Raspisan je natječaj za izbor najuzor-nije seoske žene, kao i Vinske kraljice Zagrebačke županije za 2018. godinu.Započela je i javna rasprava o najvaž-nijem planskom dokumentu - Župa-nijskoj razvojnoj strategiji Zagrebačke županije do 2020. godine. Dragi čitatelji, ugodne i bezbrižne godišnje odmore želi vam vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

jeste li znali? Crkva sv. Barbare

u Velikoj Mlaki najatraktivniji je i

najreprezentativniji primjer baroknoga

sakralnog graditeljstva sjeverne Hrvatske

Riječ uRednika

Administrativna cjelina Comitatus Zagrabiensis utemeljena je 17. srpnja 1759., kad je od carice Marije Terezije dobila grb i pečatnjak koji su i danas u uporabi

SVEČANOM SJEDNICOM ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE OBILJEŽEN DAN ZAGREBAČKE ŽUPANIJE - 17. SRPNJA

Na području županije u tijeku realizacija investicija vrijednih preko milijardu kuna

Zagrebačka županija obilje-žava 17. srpnja svoj dan, u spomen na 1759. kada je utemeljena admini-

strativna cjelina Comitatus Za-grabiensis. Ovogodišnjoj sve-čanosti, za koje su zaslužnima uručena javna priznanja, prisu-stvovao je, uz ostale, i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Rekao je da je Zagrebačka županija, zbog svoga po-ložaja, tijesno povezana s pulsirajućim gos-podarstvom glavnoga hrvatskog grada te,

zajedno s njim, jedan od velikih generatora hrvatskoga gospodarskog razvoja. Rekao je i da Vlada RH podržava projekte Županije, osobito kada je riječ o razvoju i daljnjem unapređenju prometne infrastrukture i vo-doopskrbe.

O projektima Županije, investicijama i programima govorio je župan Stjepan Kožić. Rekao je da je ponosan što je Zagrebačka žu-

panija, s jedne strane, ostala ‘zeleni za-grebački prsten’ u kojemu je ugod-

no živjeti i boraviti, a s druge strane se prometnula u jednu od gospodarski najaktivnijih županija u državi.

- Na našem području tre-nutno se realiziraju investi-cije vrijedne preko milijardu

kuna, od kojih neke financira-mo sami, neke novcem iz europ-

skih fondova, a ostale uz pomoć dr-žave, gradova i općina. U tijeku je gradnja 27 milijuna kuna vrijedne ULO hladnjače Dis-tributivnog centra za voće i povrće. Ponosni

smo što se 90 posto ovoga projekta financira novcem iz EU fondova. Europskim novcem sufinancirat će se i 700 milijuna kuna vrije-dan projekt Regionalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“. Nakon višegodišnjih napora, dogovora, birokratskih zavrzlama...,

Za kapitalnu

gradnju u školstvu Županija je u 2017., iZ

vlastitih prihoda, osigurala 55

milijuna kuna

ÎZagrebačka županija i dalje je jedna od gos-podarski najstabilnijih u RH. Porastom prihoda poduzetnika od 10% u 2016., u odnosu na 2015., na drugom je mjestu, odmah iza Grada Zagreba. Druga je i po ostvarenim neto financijskim rezul-tatima poduzetnika u 2016. godini. Nastavlja se i pozitivan trend povećanja zaposlenosti. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem lipnja ove godine bilo je na području županije oko 2,6% više zaposlenih nego krajem prošle godine. A prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na kraju lipnja 2017. zabilježeno je daljnje sma-njenje broja nezaposlenih, u odnosu na početak godine za oko 24%. - Trenutno na prostoru županije ima 8376 neza-poslenih osoba, što je najmanji broj od osnutka Zagrebačke županije u demokratskoj Hrvatskoj - sa zadovoljstvom je rekao župan.

ÎGovoreći o suradnji središnje državne vlasti s općinama, gradovima i županijama, premijer Plenković je rekao da će se ona, osobito nakon što je usvojena Strategija regionalnoga razvoja RH, nastaviti u duhu partnerstva.- Politika naše Vlade bit će da se sukcesivno, svakih šest mjeseci u različitim dijelovima Hrvatske, održava susret cijele Vlade sa županima, predstavnicima udruga gradova i općina, uz sudjelo-vanje nadležnoga saborskog odbora i Ureda Predsjednice RH - rekao je premijer, dodavši da se suradnja želi nastaviti i kada je riječ o pripremi državnoga proračuna. - Želimo na vrijeme dobiti inpute iz različitih krajeva RH kako bismo planiranje na središnjoj razini uskladili s razvojnim prioritetima županija. Taj dijalog će pridonijeti ne samo većoj funkci-onalnosti i učinkovitosti županija, nego i boljoj međusobnoj povezanosti rada što ga poduzimaju ministri i onoga što poduzimaju župani - rekao je Plenković.

Među najboljima u Republici Hrvatskoj

Partnerstvo Vlade i hrvatskih županija

❛Vodoopskrba istočnoga dijela županije omogućit će priključak na javni vodoopskrbni sustav za 105.000 stanovnika, a gradnja susta-va će osigurati i nova radna mjesta te dodatne prihode za poduzet-nike - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

❱ Premijer Plenković je rekao da Vlada RH podržava projekte Županije, osobito kada je riječ o razvoju i daljnjem unapređe-nju prometne infrastrukture i vodoopskrbe

aplikacija za korištenje sredstava iz EU fon-dova je predana. Uskoro se očekuje potpis ugovora o financiranju projekta europskim sredstvima u iznosu od 500 milijuna kuna - istaknuo je župan. Rekao je da će gradnja vodoopskrbnog sustava, koja će trajati ne- nastavak na str. 4

koliko godina, osigurati i nova radna mjesta te dodatne prihode za poduzetnike uključe-ne u posao.

- Još boljim prihodima se nadamo na-kon što se realizira gradnja infrastrukture širokopojasnog interneta. Naime, prema procjeni Europske komisije, desetpostotno povećanje korisnika širokopojasnog inter-neta omogućuje godišnje povećanje BDP-a za 1,38 posto, što je gospodarski izuzetno značajno - rekao je župan. Govorio je i o ra-zvojnoj investiciji SB Naftalan, vrijednoj 43 milijuna kuna.

- Prve korisnike Naftalan će u novom ruhu

54 Ž KŽ K broj 109, SrPANj 2017. broj 109, SrPANj 2017.

ÎPovelja Zagrebačke županije dodijeljena je Kući susreta Tabor, Centru za mladež Zaprešić, Miroslavu Iviću (predsjedniku Rukometnog saveza Zagrebačke županije), Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Novaki, Obrtu Glogoški i Udruzi „Plemićka mladež“. Nagradu za doprinos ugledu i promociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu primili su Sanja Lugarić (nastavnica biologije u Srednjoj školi Vrbovec), Mara-ton klub Velika Gorica, Kulturno-umjetničko društvo Pušća i Dobrovoljno vatrogasno društvo Šenkovec.

ÎU ime prisutnih župana obratio se Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije. - Samo zajedničkim projektima, koji su širi od granica naših županija, možemo povući značajnija sredstva iz EU fondova - rekao je Kolar, dodavši da se u suradnji dviju županija provodi nekoliko projekata, poput integriranoga prijevoza putnika, projekta Newlight i projekta međugranične surad-nje Ride&bike. Govorio je i o važnosti županija, na-glasivši da se to najbolje vidi u segmentu školstva. - Kada u financijskoj omotnici nema mogućnosti gradnje novih škola, kada u domaćoj komponenti Vlade i resornoga ministarstva nema novca, onda su jedino županije te koje grade školske objekte - rekao je Kolar.

Dobitnici javnih priznanja

Zajednički projekti

OKVIRNA

OKVIRNA

❛ Iako je Zagrebačka županija jedna od gospodarski naj-stabilnijih, moramo učiniti dodatni napor kako ljudi ne bi napuštali naše gradove, općine, sela. Naš kraj treba biti mjesto povratka, a ne odlaska - rekao je predsjednik Županijske skupštine, ujedno i saborski zastupnik, Mihael Zmajlović

dočekati krajem 2018. godine. Ovakva inve-sticijska injekcija bila je nužna da bismo se visoko pozicionirali na lječilišnoj karti svije-ta - rekao je župan. Istaknuo je da Županija nastavlja i s onime po čemu je najpoznati-ja u Hrvatskoj - gradnjom škola i sportskih dvorana.

- Samo u ovoj godini za kapitalnu gradnju, među kojom su i tri nove škole i dvije sport-ske dvorane, osigurali smo 55 milijuna kuna vlastitih sredstava - podsjetio je župan, koji se dotaknuo i nedavno predstavljenoga mo-dela fiskalne decentralizacije RH i novoga modela preraspodjele prihoda od poreza na dohodak.

- Raduje što će ovakvim modelom manje razvijene županije profitirati, jer ravnomje-ran razvoj države je od iznimnoga značaja. Međutim, ne bi bilo dobro da njime gube županije koje su se do sada pokazale kao nosioci gospodarskog razvoja. S obzirom

da predloženi model još nije konačan, nadam se da će resorno ministarstvo prihvatiti stav Hrvatske zajednice žu-panija da županije dobiju 20%, umjesto predloženih 17% prihoda od poreza na dohodak ili da se nađe neko drugo rje-šenje kako četiri županije, među kojima i Zagrebačka, ne bi izgubile sredstva, što bi prema sadašnjem prijedlogu bio slučaj - rekao je župan.

Uvodno, prisutne je pozdravio pred-

sjednik Županijske skupštine, ujed-no i saborski zastupnik, Mihael Zmajlović. Rekao je da svi zajedno trebamo biti ponosni na činjenicu da je Zagrebačka županija jedna od tri županije u RH (ne računajući Grad Zagreb) koje više uplaćuju u državni proračun nego što iz njega primaju. Također, rekao je da treba ponosno isticati da je Zagrebačka županija jedna od onih koje najvi-še proračunskog novca izdvajaju

za obrazovanje te gradnju školskih i sportskih objekata.

- U ovom mandatu moramo i da-lje biti predvodnici ovih pozitivnih trendova. Ne smijemo ni u jednom trenutku zaboraviti da smo ovdje zbog građana, da su nas oni izabrali i da moramo opravdati povjerenje koje smo dobili - rekao je. Podsjetio je i na nedavno konstituiranje novo-ga saziva Skupštine.

- Bez obzira što dolazimo iz razli-čitih političkih opcija, vrijeme je da se okrenemo budućnosti i da zajed-

no radimo na poboljšanju kvalitete života građana. Sve je to moguće ako u iduće če-tiri godine ideološke razlike koje nas dijele ostavimo po strani te postignemo dogovor oko onoga što nas povezuje, a to je zajed-nički rad za boljitak županije, privlačenje investicija i otvaranje novih radnih mjesta - rekao je predsjednik Skupštine. Osvrnuo se i na odlazak mladih iz RH u potrazi za poslom i egzistencijom.

- Iako je naša županija jedna od gospo-darski najstabilnijih, moramo učiniti do-datni napor kako ljudi ne bi napuštali naše gradove, općine, sela. Naš kraj treba biti mjesto povratka, a ne odlaska - zaključio je Zmajlović.

DAN ŽUPANIJE DAN ŽUPANIJE

Kuća susreta Tabor

Centar za mladež Zaprešić

Kuća susreta Tabor, pri franjevačkom samostanu u Samoboru, slavi ove godine dvadesetu obljetnicu ute-meljenja. Aktivnosti kuće, njezine duhovne obnove i seminare, osmislio je fra. Zvjezdan Linić, a danas je vodi fra. Ivan Matić. - U kuću dolaze ljudi koji žele osluš-kivati riječ Božju, biti u zajedništvu, susresti se s Bogom, biti u njegovoj blizini - pripovijeda fra. Matić, dodajući da su mnogi koji su u Taboru prošli duhovnu obnovu otkrili svoj životni put i poslanje. Godišnje kroz razne seminare kroz Tabor prođe i do 20.000 ljudi. - Ova brojka govori koliko je u ljudskim srcima čežnje za Božjom blizinom i unutarnjim mirom - kaže fra. Matić.U Tabor dolaze razne molitvene i župne zajednice, obitelji, grupe mladih, udruge branitelja... Dočekuju ih poslužitelji - volonteri, ljudi koji darujući svoje slobodno vrijeme šire prijateljstvo i zajedništvo.

Osnovan je 1998. inicijativom Gradskoga vijeća Zaprešića, s ciljem prevencije neprihvatljivoga ponašanja djece i mladih. S godinama se djelatnost Centra širila i na socijalne usluge, usmjerene na podizanje kvalitete života djece s autističnim poremećajima, te na razvoj volonterstva. - Prošle smo godine proveli 13 projekata i programa i njima obuhvatili preko 8000 korisnika. Želja nam je da život u lokalnoj zajednici učinimo boljim, kvalitetnijim, sretnijim - kaže Klaudija Devčić Majerić, voditeljica Centra, koji tijekom školskih praznika (zimskih i ljetnih) organizira različite programe za djecu kako bi kvali-tetno iskoristila slobodno vrijeme.Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju izdvojilo je dva programa Centra („Modifikacija ponaša-nja putem igre“ i „Daroviti“) kao primjere dobre prakse na državnoj razini. Lani je Centar primio nagradu Hrvatske udruge socijalnih radnika „Jakov Kudrić.“

POVELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

POVELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

7Ž K broj 109, SrPANj 2017.6 Ž K broj 109, SrPANj 2017. DAN ŽUPANIJE DAN ŽUPANIJE

Udruga ‘Plemićka mladež’ Miroslav Ivić, predsjednik Rukometnog saveza

Glogoški - obrt za usluge, proizvodnju i trgovinu Dobrovoljno vatrogasno društvo Novaki

Osnovana je prije 18 godina s ciljem čuvanja uspomene na običaje plem-stva i uglednoga građanstva s polovice 19. stoljeća i, naravno, najpoznatijega stanovnika Zaprešića - bana Josipa Jelačića. - Kostimima koje nosimo nastojimo zadovoljiti bonton i protokol odijevanja s polovice 19. stoljeća. Na to izuzetno pazimo - kaže Lidija Gašpar, pred-sjednica Udruge „Plemićka mladež“. U fundusu udruge su balske haljine, ko-lekcija donjeg rublja i kupaćih kostima iz minuloga vremena, haljine za šetnju i poslijepodnevno ispijanje čaja, a od ove godine i odjeća srednjega vijeka. - Ponosimo se i našim Jelačić balom, danas originalnim turističkim proi-zvodom, kojim se prisjećamo balova s polovice 19. stoljeća, odnosno dolaska mlade grofice Sofije u Zaprešić - kaže Lidija Gašpar. Udruga organizira i manifestacije Dani plemstva i Božićni valcer Plemićke mladeži.

Na čelu je Rukometnog saveza Zagre-bačke županije od njegova osnutka (2001. godine). Sportsku karijeru zapo-čeo je kao nogometaš, da bi prestankom aktivnoga igranja bio prvi predsjednik (i jedan od osnivača) Gimnastičkog kluba Samobor, potom i predsjednik Žensko-ga rukometnog kluba Samobor. - Još od malih nogu prihvatio sam sport kao svoj životni put - kaže Miroslav Ivić, pravnik po struci, ponosan što se Rukometni savez Zagrebačke županije, prema broju klubova, registriranim igračima i stalnim aktivnostima, ubraja među tri najveća rukometna saveza u državi. - Skladna smo grupa ljubitelja rukome-ta, zaljubljenici smo u ovaj sport - kaže Ivić, dodajući da čovjeku, kada radi ono što voli, ima razumijevanja na poslu i u obitelji, ništa nije teško. U Rukometni savez Zagrebačke župa-nije udruženo je 26 klubova, a njegove su članice i udruga trenera te udruga sudaca.

Postavljači su jumbo plakata, održavaju citylightove, postavljaju reklamne folije i cerade, bave se digitalnim tiskom (od posjetnica, plakata, jumbo plakata do termo tiska). Pojednostavljeno, pružaju usluge indoor i outdoor oglašavanja. Obrt su, Sanja i Davor Glogoški, otvorili 2009. nakon prethodne suradnje s ogla-šivačkim kućama, tiskarama, marketing agencijama... Danas su među rijetkima u nas koji kampanju oglašavanja putem jumbo plakata mogu odraditi, na po-dručju cijele Hrvatske, unutar 24 sata. - Na tržištu nedostaje montažera jumbo plakata tako da u tom segmentu nema velike konkurencije, no što se tiče digi-talnoga tiska, tu je gužva velika - govori Davor.Obrt Glogoški trenutno zapošljava 12 radnika, no prema potrebi radi ih i osjetno više. - Konstantno ulažemo u znanje i teh-nologiju. Kad god se otvori mogućnost, nabavimo novi stroj - govori Davor.

Kad god zatreba, spremni su! Sudjeluju u svim akcijama zaštite od požara, pomažu prilikom poplava, ali i nositelji su brojnih humanitarnih i društvenih događanja u svojoj sredini. Dapače, kaže Ranko Vojnović, predsjednik DVD-a Novaki, vatrogasci su pokretači svega što se u selu događa. - Inicirali smo i tiskanje monografije „Novaki kroz ljude i vjeru“, koju smo promovirali za proslave 90. godišnjice osnutka Društva. Posebno poglavlje u monografiji posvećeno je našem Druš-tvu, koje je 1927. osnovao Pavao Lončar, kasnije zagrebački kanonik - pripovijeda Vojnović. Društvo trenutno broji šezdesetak vatrogasaca, a posebno je ponosno na podmladak. - Djeca su uključena u sva naša zbivanja, a vatrogasni dom njihovo je okupljalište - kaže predsjednik DVD-a. Ponosan je i na članove Društva koji, tijekom ljeta, odlaze u pomoć kolegama u priobalju.

POVELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE POVELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

POVELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE POVELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

8 Ž K broj 109, SrPANj 2017. 9Ž K broj 109, SrPANj 2017.DAN ŽUPANIJE DAN ŽUPANIJE

Dobrovoljno vatrogasno društvo ŠenkovecMaraton klub Velika Gorica

Sanja Lugarić, nastavnica biologije Kulturno-umjetničko društvo Pušća

Prema planu zaštite od požara i procjeni ugroženosti, DVD Šenkovec središnja je vatrogasna postrojba općine Brdovec. Osnovana 1952., danas okuplja šezdesetak vatrogasaca, od čega je tridesetak operativnih. Društvo ima stalna dežurstva tijekom dana i dva stalno zaposlena vatrogasca. - Stanovnici općine mogu mirno spavati. Tijekom dana dežuramo do 7 do 19 sati, a noću nam dojava o potrebi izlaska na intervenciju stiže mobitelom - govori Antonio Radanović, pomoćnik zapovjednika. Vatrogasci DVD-a Šenkovec redovito se osposobljavaju u Visokoj školi za si-gurnost, a redovito odlaze i na priobalje kao ispomoć tamošnjim vatrogascima, ove su godine na Visu. Dosta vremena posvećuju i radu s mladima, a iznimno dobru suradnju uspostavili su s vatroga-snim društvima iz Slovenije, Njemačke, Austrije i Mađarske. Prosjek starosti operativne postrojbe je 25 godina.

Više od 15 godina Maraton klub Velika Gorica promiče kulturu zdravog života i natjecateljskog duha u turopoljskom kraju, ali i šire. Organizira razne sport-ske manifestacije, od kojih je najpo-znatija „Turopoljska trka“, ove godine s rekordnim brojem natjecatelja (više od 650). Ujedno je to i jedno od najvećih sportskih natjecanja u Velikoj Gorici. - Ova trka je naš najveći organizacijski uspjeh, a posebno veseli što je prepo-znata i izvan granica Hrvatske - kaže Darko Batković, predsjednik Kluba. Aktivnostima Kluba želi se popularizi-rati trčanje kao jedna od, u Europi, sve popularnijih sportskih aktivnosti, koja dobiva sve veće razmjere, a za sobom povlači i turizam. Za svoje članove (trenutno ih je više od stotinu) Maraton klub Velika Gorica organizira atletsku školu za djecu i rekreativnu školu trčanja za odrasle. Dio velikogoričkih maratonaca redovito se natječe u hrvatskoj ligi cestovnog i planinskog trčanja.

Karijeru profesorice započela je 1987. u Srednjoj školi Vrbovec, gdje i danas obrazuje generacije učenika. - Ljubav prema biologiji osjetila sam još u osnovnoj školi. U srednjoj sam samo po-tvrdila da to želim studirati. A kako su oba roditelja bili učitelji razredne nastave, to je kasnije utjecalo i na moj odabir poziva - govori Sanja Lugarić. Ponosna je što kod učenika razvija zanimanje za područje prirodoslovlja (dvadesetak njezinih đaka diplomiralo je biologiju, odnosno kemiju), a s njima, kao mentorica, sudjeluje i na državnim i međunarodnim natjecanjima. - Posebno vesele istraživački radovi učeni-ka, koji zahtijevaju veliki trud i na terenu i u učionici - govori.Redovito surađuje s Biološkim odsjekom zagrebačkoga Prirodoslovno-matema-tičkog fakulteta u raznim istraživačkim projektima, autorica je ispitnih zadataka iz biologije za državnu maturu te voditelji-ca slobodnih aktivnosti na temu biologije u SŠ Vrbovec.

Kroz četiri sekcije, s ciljem očuvanja, njegovanja i razvijanja kulturne i tradicijske baštine, KUD Pušća djeluje od 1999. godine. Okuplja sedamdesetak članova. - Ponosimo se bogatim fundusom na-rodnih nošnji, a u program pokušava-mo uvesti što veći broj pjesama, plesova i običaja iz cijele Hrvatske - kaže Marti-na Premužić, predsjednica Društva. U suradnji sa županijskom zajedni-com Kulturno-umjetničkih udruga i Hrvatskim saborom kulture, KUD Pušća potiče stručno osposobljavanje mladih članova za voditelje pojedinih sekcija. KUD organizira i brojne manifestacije, među kojima se ističe Međunarodni festival folklora „Etno Pušća“ koji već deset godina okuplja kulturno-umje-tnička društva iz Hrvatske i inozemstva. Često gostuje i na međunarodnim folklornim smotrama te manifestacija-ma u inozemstvu, na kojima ostvaruje zapažene rezultate.

NAGRADA ZA DOPRINOS UGLEDU I PROMOCIJI ŽUPANIJE U ZEMLJI I SVIJETUNAGRADA ZA DOPRINOS UGLEDU I PROMOCIJI ŽUPANIJE U ZEMLJI I SVIJETU

NAGRADA ZA DOPRINOS UGLEDU I PROMOCIJI ŽUPANIJE U ZEMLJI I SVIJETUNAGRADA ZA DOPRINOS UGLEDU I PROMOCIJI ŽUPANIJE U ZEMLJI I SVIJETU

1110 Ž KŽ K broj 109, SrPANj 2017. broj 109, SrPANj 2017. vIJEstI sKUPŠtINA

ÎZagrebačka županija, drugu godinu zaredom, dobila je priznanje Instituta za javne financije za transparentnost županijskoga proračuna.U razdoblju od studenoga 2016. do ožujka 2017., Institut za javne financije analizirao je i ocijenio transparentnost lokalnih proračuna. Obuhvaćene su bile sve županije, gradovi i općine, odnosno 576 lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj. Proračunska transparen-tnost mjerila se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranica-ma jedinica lokalne i regionalne samouprave. U promatranom razdoblju bilo je to godišnje izvršenje proračuna za 2015., polugodišnje izvršenje proračuna za 2016., prijedlog pro-računa za 2017., izglasani proračun za 2017. i proračunski vodič za građane za 2017. godinu. Zagrebačka županija ostvarila je maksimalan broj bodova i time, uz još 13 županija, dobila priznanje za transparentnost. Analizom se željela utvrditi količina i pravovre-menost objave proračunskih dokumenata na službenim mrežnim stranicama te kvaliteta stranica. Kada se uspoređuju županije, gradovi i općine, upravo su županije ostvarile najveću prosječnu transparentnost, odnosno od mogu-ćih pet, u prosjeku su objavile 4,6 proračunska dokumenta. Gradovi su u prosjeku objavili 3,7 dokumenta, a općine 2,8.

ÎŽupanija će, nakon provedenoga javnog natječaja, dodijeliti 2,19 milijuna kuna za provedbu programa u kulturi. Za knjižničku djelatnost, odnosno obnovu knjižnoga fonda i popunu zavičajnih zbirki 12 općinskih, gradskih i narodnih knjižnica, osigurano je 289.500 kuna. Za 55 programa izdavačke djelatnosti osigura-no je 326.000 kuna. Ovim će se iznosom sufi-nancirati izdanja koja se odnose na očuvanje baštine, povijest i kulturu, zatim pretisci djela koja su tematski ili autorski vezana uz pod-ručje županije, književna izdanja neprofitnih organizacija te izdanja suvremenih pisaca s područja županije.Organizatorima manifestacija u kulturi dodi-jeljeno je 872.500 kuna. Sufinancirat će se 81 manifestacija, odnosno tradicionalne priredbe značajne za županiju te neprofitni programi.Za muzejsko-galerijsku djelatnost, odnosno otkup umjetničkih djela, manje restaurator-ske zahvate i zaštitu postojećeg fundusa, za informatizaciju, programe istraživanja i izložbe osigurano je 434.200 kuna Programi kulturnog amaterizma, njih 48, sufinancirat će se s 275.000 kuna. Sredstva su namijenjena za rad kulturno-umjetničkih udru-ga, amaterskih kazališta, folklornih i glazbenih društava, kulturnih udruga mladih i amaterskih likovnih udruga.

Transparentnost proračuna

Programi u kulturi

SABORSKI ZASTUPNIK MIHAEL ZMAJLOVIĆ ODNEDAVNO OBNAŠA I DUŽNOST PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

podrškom visokokvalitetnim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Kroz ovakve pro-jekte i investicije potaknut ćemo otvaranje novih radnih mjesta te tako mladim ljudima omogućiti kvalitetan život i razlog da ostanu i zasnuju obi-telj u ruralnim krajevima.

Jesu li županijske službe dovoljno ekipirane za pripremu EU projekata?►U sklopu županijskih službi postoji Upravni odjel za fondove Europske unije. Taj odjel obav-lja poslove vezane uz pripremu i prijavu proje-kata te izradu potrebne dokumentacije za prija-vu projekata financiranih iz sredstava, odnosno fondova EU. Uz to, Zagrebačka županija osnova-la je Regionalnu razvojnu agenciju Zagrebačke županije koja se također bavi izradom i imple-mentacijom EU projekata. Projekt Regionalno-ga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“ će se financirati iz fondova EU, kao i Masterplan javne rasvjete Zagrebačke županije.

Često se govori o teritorijalnom preustroju RH. Dakle, puno više o ukidanju, nego o

potrebi decentralizacije i prenošenju ovlasti, ali i financijskih sredstava

na jedinice lokalne i regionalne samouprave. Je li dosad Zagre-bačka županija opravdala svoje postojanje?►Opet ću ponoviti kako je Zagrebač-

ka županija jedna od tri županije koje više uplaćuju u državni proračun nego

što iz njega primaju. U tom smislu, opravda-nost je očita. Ako uzmemo neke od segmenata koji su u nadležnosti županija, poput izgradnje i opremanja školskih objekata, tada vidimo kako je zadnjih godina na desetke škola i sportskih dvorana u županiji izgrađeno upravo zahvaljuju-ći financijskim sredstvima Zagrebačke županije. Cijena izgradnje nekih škola i dvorana premašu-je višegodišnje proračune pojedinih jedinica lo-kalne samouprave te bez pomoći Županije takve objekte ne bi mogli sami izgraditi. Te škole ne služe samo kao prostor za nastavu i učenje, one su i zalog opstojnosti ruralnih sredina.

Kako podići prepoznatljivost županije, koja se u dijelu javnosti (još uvijek!) poistovjećuje s gradom Zagrebom? ►To je samo prividno. Postoji niz kulturnih, sportskih i turističkih događanja koja podižu vidljivost same Zagrebačke županije. Kad neko-me spomenete fašnik, prva asocijacija će mu biti Samoborski i Turopoljski fašnik. Kad nekome spomenete vinske ceste, prva asocijacija će mu biti Plešivička ili Zelinska vinska cesta. Slično je i s drugim kulturnim ili turističkim događajima, tako da je Zagrebačka županija itekako prepo-znatljiva.

Koaliciju HSS-a, SDP-a, HNS-a i HL, koja je na lokalnim izborima dobila najviše glasova birača, u Skupštini Zagrebačke županije podr-žali su vijećnici s liste Mosta te dva nezavisna vijećnika. Time je osigurana većina koja će u narednom razdoblju usmjeravati razvoj žu-panije. U kojem smjeru? Koje će biti najvažnije odrednice budućega razvoja?►Zagrebačka županija pod vodstvom župana Stjepana Kožića godinama napreduje po svim pokazateljima. Jedna smo od tri županije koje više uplaćuju u držav-ni proračun nego što iz njega pri-maju, te smo županija koja izdvaja najviše proračunskog novca za gradnju školskih i sportskih obje-kata. Nama je obrazovanje uvijek bilo jedan od najvažnijih prioriteta, mislim da može i mora postati i najveći prioritet. Tako i ove godine oko 55 milijuna kuna proračunskih sredstava ulažemo u gradnju škola i školskih objekata. Uz to, imamo i niz važ-nih infrastrukturnih projekata, poput projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu, regionalnoga vodoopskrbnog susta-va, integriranoga prijevoza te niz ulaganja u pro-jekte u sektorima gospodarstva, zdravstva i dr., koji će omogućiti bolju kvalitetu života i stvoriti nove prilike za stanovnike Zagrebačke županije. Uvjeren sam kako će ovo prepoznati i podržati i više od potrebne većine vijećnika u Skupštini Zagrebačke županije, bez obzira iz koje političke opcije dolazili, jer su to projekti od zajednič-kog interesa. Izbori su iza nas, vjerujem da su se strasti smirile te da ćemo pametno i odgovorno djelovati u mandatu koji je pred nama s ciljem da Zagrebačku župani-ju i po drugim kriterijima pozicioniramo u sam vrh uspješnosti regionalne samoupra-ve u Hrvatskoj.

Koji bi projekt trebao obilježiti naredno četverogodišnje razdoblje?►Brojni projekti su u fazi realiza-

cije u Zagrebačkoj županiji, a među bitnijima je svakako projekt Regionalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“, vrijedan 700 milijuna kuna, kojim će 100.000 stanovnika istočnoga dijela županije dobiti mogućnost priključka na javni vodoopskrbni sustav. S jednakom pažnjom pristupamo i drugim projektima i svi su nam važni. Trenutno se u županiji realiziraju investi-cije vrijedne preko milijardu kuna.

Što Vi kao predsjednik Skupštine, ujedno i saborski zastupnik, možete

ponuditi novoga u radu Skupšti-ne? ►Županijska skupština mora biti mjesto civilizirane, demokratske i konstruktivne rasprave kako bi

zajedno donijeli najbolja rješenja za sve građane Zagrebačke županije

i kako bi potaknuli ravnomjeran razvoj njezinog istoka i zapada. Kao predsjednik

Skupštine uvijek ću biti na raspolaganju svim vijećnicima, ali i svim građanima županije. Godi-nama se bavim politikom te ću iskustvo i znanje koje sam stekao radeći na lokalnoj razini, zatim kao ministar u Vladi Republike Hrvatske, sabor-ski zastupnik i kroz rad u saborskim odborima primjenjivati i u radu Skupštine. Imao sam prili-ke upoznati dobre primjere i prakse, što u Hrvat-skoj, što u inozemstvu, pa ćemo najbolje od toga prilagoditi i našim potrebama.

Prema statističkim pokazateljima, posebno uspješnosti poduzetnika, njihovim pri-

hodima, ulaganjima u dugotrajnu imovinu, visini prosječno isplaćene neto plaće..., Zagrebačka županija je jedna od najuspješnijih u RH. Zadaća je lokalne i regionalne politike stvarati uvjete za gospo-

darski razvoj. Planiraju li se uvesti neke nove mjere koje će dodatno

ohrabriti poduzetnike da za mjesto ulaganja

odaberu Zagre-bačku županiju?►Svakako da ćemo, kao što smo i do sada,

nastaviti potica-ti i ohrabrivati

poduzetnike da za mje-sto ulaga-nja odaberu Zagrebačku

županiju. I ove godine raspisali smo

javni natječaj vrijedan 3,2

Pametnim i odgovornim djelovanjem pozicionirat ćemo županiju u sam vrh uspješnosti regionalne samouprave

Î Izbori su prošli i sada možemo, kako se to kaže, hladne glave o svemu promisliti i bolje analizirati kampanju. Zadovoljan sam rezultatima i na županijskoj, ali i na lokalnim razinama. Župan Stjepan Kožić odnio je pobjedu već u prvom krugu, bez obzira na ‘osvetničku kampanju’ HDZ-a prema njemu. Kao predsjednik Županijske organizacije SDP-a Zagrebačke županije inzistirao sam da izaberemo partnere s kojima možemo dugoročno surađivati te da u kampanji u prvi plan stavimo ljude i konkretne programske osnove. Rezultat takvoga našeg pristupa, i s druge strane agresivnog HDZ-a, vidi se na kraju i kroz izborne rezultate gdje se, primjerice, broj gradova u Zagrebačkoj županiji u kojima je HDZ bio na vlasti prepolovio. Izbori su prošli i nadam se da će se de-struktivna retorika smanjiti, jer stanovnici Zagrebačke županije od nas očekuju da radimo na stvaranju novih vrijednosti i omogućimo im kvalitetniji život, što će meni kao predsjedniku Skupštine i biti primarni cilj.

Kako komentirate rezultate nedavnih lokalnih izbora?

aGodinama se bavim politikom te ću iskustvo i znanje koje sam stekao

radeći na lokalnoj razini, zatim kao ministar u Vladi RH, saborski zastupnik, kao i kroz rad u saborskim odborima, primjenjivati i u radu Županijske skupštine

aŽupanijska skupština mora biti mjesto

civilizirane, demokratske i konstruktivne rasprave kako bismo zajedno donijeli najbolja rješenja za sve građane županije te kako bismo potaknuli ravnomjeran razvoj njezinog istoka i zapada

milijuna kuna za dodjelu bespovratnih potpo-ra za poticanje poduzetništva u 2017. godini. U našoj županiji prihvaćen je i Program poticanja poduzetništva koji obuhvaća projekte, mjere i aktivnosti koje će se provoditi tijekom 2017. go-dine. Neke od tih mjera su poduzetnički krediti i jamstva, razvoj poduzetničke infrastrukture, bespovratne potpore malim i srednjim poduzet-nicima, programi obrazovanja, razvoj kontinen-

ŠKole Koje gRadIMo Ne SluŽe

SaMo Kao PRoStoR Za NaStaVu I učeNje, oNe Su

I Zalog oPStojNoStI RuRalNIH SRedINa

NaStaVIt ćeMo PotIcatI I oHRabRIVatI

PoduZetNIKe da Za MjeSto ulagaNja odabeRu

ZagRebačKu ŽuPaNIju

talnog turizma i turističke infra-strukture.

Pretežno smo ruralna regi-ja koja se ponosi brendiranim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Razvoja moderne po-ljoprivrede nema bez pomoći struke i znanosti. Što se dodatno planira poduzeti da se mlade ljude zadrži u ruralnom prostoru?►Uz nastavak poticanja poljoprivrede i razvoja infrastrukture, imamo i konkretne mjere kako zadržati mlade u ruralnim krajevima. Nedavno je u Radnoj zoni Rakitovec u Velikoj Gorici za-počela gradnja najmodernije ULO hladnjače u Hrvatskoj. Na taj način poljoprivrednicima ćemo omogućiti da sa svojim proizvodima budu na tr-žištu tijekom cijele godine, a ne samo kad voće sazrije. Također, Zagrebačka županija konstan-tno radi na promociji županijskih robnih marki

1312 Ž K Ž K broj 109, SrPANj 2017. broj 109, SrPANj 2017. EUROPsKI FONDOvI

DO NOvCA EUROPsKIH FONDOvA KONZULtANtsKIM UsLUGAMA REGIONALNE RAZvOJNE AGENCIJE

‘Program ruralnog razvoja došao je kao vjetar u leđa’

Sagradili su dva silosa, sva-ki kapaciteta 1500 tona žitarica, nabavili uređaj za analizu kakvoće pše-

nice i brašna, liniju za pakiranje brašna, kupili dostavno vozilo i viličar. I za sve to dobili povrat sredstava kroz Program rural-nog razvoja RH, Podmjeru 4.2. „Potpora za ulaganje u preradu, marketing i/ili razvoj poljopri-vrednih proizvoda“. Ukupno ula-ganje velikogoričkog obrta Mlin Pukanić, zajedno s nabavom linije za pro-izvodnju tjestenine (koja nije bila prizna-ti trošak), iznosilo je oko 4,9 milijuna kuna, dok je povrat sredstava bio 2,26 milijuna.

- Proširili smo skladišni kapacitet za gotovo 300 posto - govori Franjo Pukanić, voditelj projekta i sin vlasnika obrta. Kaže da u ovakav obim investi-cije sigurno ne bi ušli da se nije otvorila mogućnost povrata dije-la uloženih sredstava.

- Program ruralnog razvoja do-šao nam je kao vjetar u leđa. Bez europskoga novca, sigurno je, ne bismo odjednom ušli u ovakav obim investicije - kaže Franjo. A dodatna potpora, dodaje, bili su konzultanti Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije.

- Puno su nam pomogli, i savje-tovanjem i kod pripreme doku-mentacije. Uvijek su imali volju pokrenuti stvari - govori.

S preradom žitarica, prije 75 godina, započeo je Franjin pra-djed. Sada se u mlinu godišnje preradi oko 2500 tona pšenice, kukuruza, raži, pira, heljde, zobi, ječma... Žitarice se kupuju od po-

- Zadovoljni smo prodajom, no uvijek se može bolje - kaže Franjo. Stoga se obiteljski obrt, prije godinu dana, odlu-čio i za proizvodnju tjestenine. Zasad je u paleti tridesetak proizvoda.

- Time smo proširiti djelat-nost, ali i tržište - kaže Franjo, posebno ističući tjesteninu od integralnih žitarica.

- Posebno je zanimljiva, ali i sve traženija, tjestenina od pira, a na tržištu je gotovo i nema. Tu smo našli svoje mjesto - kaže Franjo.

Uz pirovu tjesteninu, Mlin Pu-kanić proizvodi i tradicionalnu jajčanu tjesteninu, zatim tje-steninu sa špinatom, tjesteninu od miješanog pirovog i bučinog brašna te tjesteninu od šest vrsta integralnog brašna - pšeničnog, ječmenog, raženog, zobenog, he-ljdinog i pirovog.

U mlinu se godišnje preradi oko 2500 tona pšenice, kukuruza, raži, pira, heljde, zobi, ječma...

❛Posebno je zanimljiva, ali i sve traženija, tjeste-nina od pira, a na tržištu je gotovo i nema. tu smo našli svoje mjesto - govori Franjo Pukanić

brašno se, uglavnom, plasira u pekarnice,

pizzerije i restorane u gradu Zagrebu

skladišni kapacitet proširen

je Za gotovo 300 posto

Silosi su kapaciteta 1500 tona žitarica

ljoprivrednika iz Turo-polja i Posavine, a dolaze

i iz Slavonije. A brašno se, uglavnom, plasira u pekarnice (90%), potom pizzerije i restora-ne u gradu Zagrebu.

Proizvodnja tjestenine pokrenuta je prije godinu dana

INvEstICIJE

KAPITALNA ULAGANJA ŽUPANIJE U VIŠEMILIJUNSKE RAZVOJNE PROJEKTE

Gradnju vanjskog bazena SB Naftalan površine 800 četvornih metara (kao uvod u gradnju tri zatvorena bazena) s ulogom od oko 2,2 milijuna kuna financira sama Bolnica. Za nastavak investicije (uz unutarnje bazene gradit će se fitness i dvorana za medicinsku rehabilitaciju, polivalentna kongresna dvorana, resto-ran, bolnička kuhinja...) osigurano je 28 milijuna kuna kreditnih sredstava te 10 milijuna kuna iz proračuna Zagrebačke županije.

Vrijednost buduće ULO hladnjače (kapaciteta 3000 tona jabuka), zajedno s opremom i transportnim sredstvima, iznosi 27 milijuna kuna, od čega čak 90% iznosa otpada na bespovratna sredstva odobrena kroz Mjeru 4.1.1. Progra-ma ruralnog razvoja RH. Hladnjača će biti sagrađena do kraja ove godine.

Planiranom dinamikom napre-duje gradnja ULO hladnja-če Distributivnog centra za

voće i povrće d.o.o. u Radnoj zoni Rakitovec u Velikoj Gorici te grad-nja vanjskog bazena Specijalne bolnice za medicinsku rehabilita-ciju Naftalan u Ivanić-Gradu.

1514 Ž K Ž K broj 109, SrPANj 2017. broj 109, SrPANj 2017.

❱ u prvoj fazi, do proljeća 2018., sagra-dit će se 90 trgovina, najvećim dijelom modnih brendova

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ

Bespovratnih 19,4 milijuna kuna za 'Mali tehnopolis Samobor'

Jastrebarsko i Trenčianska Teplá imaju potpisani sporazum o prijateljstvu i suradnji

Investicija je vrijedna 88 milijuna eura, a već sada je zakupljeno 50 posto trgovina

JASTREBARSKO POSJETILO IZASLANSTVO OPĆINE TRENČIANSKA TEPLÁ IZ REPUBLIKE SLOVAČKE

INVESTICIJA ŠVEDSKE IKEA-e I ŠVICARSKOG MUTSCHLER OUTLET HOLDINGA OTVARA 400 RADNIH MJESTA

Međuregionalna razmjena iskustava

Počela gradnja najvećeg outlet kompleksa u Hrvatskoj

Izaslanstvo općine trenčianska teplá (Republika Slovačka) po-sjetilo je Jastrebarsko, grad

s kojim ima potpisan spora-zum o prijateljstvu i suradnji. U sklopu posjeta, slovačko iza-slanstvo primila je i zamjenica župana Zagrebačke županije Nadica Žužak. Istaknula je da je svaka međuregionalna razmje-na iskustava dobrodošla.

Počela je gradnja najvećeg outlet kopleksa U Hrvat-skoj. Gradi se u općini Rugvica, uz robnu kuću

IKEA. U prvoj fazi, koja će završiti u proljeće 2018., Designer outlet Croatia prostirat će se na 15.000 četvornih metara prodajnoga prostora i imat će 90 trgovina, najvećim dijelom modnih bren-

❱ ‘Mali tehnopolis Samobor’ bit će opremljen najnovi-jom generacijom industrijskoga 3d printera i 3d skenera

projekt je, do njegove aplikacije

na natječaj, vodila regionalna raZvojna agencija Zagrebačke

Županije

GOsPODARstvO DOGAĐAJI

Projekt uključuje rekonstrukciju i opremanje postojećih građevina na prostoru bivše vojarne Taborec, odnosno njihovu prenamjenu u višenamjensko središte poduzetničkoga razvoja

odluku o financiranju preuzela je zamjenica gradonačelnika Samobora Sanja Horvat Iveković

odlukom Ministarstva gos-podarstva, poduzetništva i obrta, Grad Samobor

ostvario je pravo na bespovratna europ-ska sredstva za re-alizaciju projekta „Mali tehnopolis Samobor“. Kroz natječaj „Razvoj poslovne infra-strukture“, sredstva su osigurana iz Eu-ropskoga fonda za regi-onalni razvoj. Ukupna vrijed-nost projekta je 21,6 milijuna kuna, a Grad Samobor, njegov nositelj, ostvario je pravo na bespovratnih 19,4 milijuna kuna. Partneri projekta su Za-grebačka županija i Poduzet-nički centar Samobor.

Projekt uključuje rekon-strukciju i opremanje postoje-ćih građevina na prostoru biv-še vojarne Taborec, odnosno njihovu prenamjenu u više-

namjensko središte poduzet-ničkoga razvoja Zagrebačke županije, posebno samobor-skoga kraja.

„Mali tehnopolis Samobor“ imat će višestruku funkciju. Prije svega, poduzetničkog inkubatora za poduzetnike početnike te pružatelja uslu-ga kroz najam prostora, ko-rištenje zajedničkih dvorana i edukacije o poduzetničkim vještinama. Pružit će i mo-gućnost korištenja aditivnih tehnologija s obzirom da će

biti opremljen najno-vijom generacijom

industrijskoga 3D printera i 3D ske-nera.

Tehničku po-moć kod pripre-me projekta pru-

žila je Regionalna razvojna agencija Za-

grebačke županije, čiji su zaposlenici (stručni suradnici za gospodarski razvoj i EU projekte) i vodili projekt do njegove aplikacije na natječaj.

ročito se ponosimo našim EU pro-jektima kojih ne manjka - rekla je zamjenica župana, istaknuvši pri-tom projekte Regionalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“ i ra-zvoja širokopojasnog pristupa internetu.

Prijemu je prisu-stvovao i pročelnik za fondove EU, re-gionalnu i međuna-rodnu suradnju Josip Kraljičković koji je istaknuo uspješnu suradnju Zagrebačke žu-panije i slovačke Bratislavske sa-moupravne regije, koja se razvija

stogodišnje ulaganje Županije u poduzetničke zone sada ‘ubire plodove’ - rekao je župan, dodav-ši da posebno raduje što iza svake investicije dolaze i nova zapošlja-vanja.

Posebnost budućeg outleta, čiji je izgled inspiriran arhitekturom hrvatskih regija, bit će tržnica s proizvodima obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava. Također, Designer outlet Croatia će biti nositelj međunarodnog certifi-kata zelene gradnje - BREEAM. Gradnja uključuje brojne elemen-te održivosti, poput geotermalne energije, LED rasvjete, solarnih panela, prikupljanja kišnice i nje-zino korištenje za navodnjavanje i ispiranje površina te punioni-ce za električna vozila. Outlet će imati i prateće sadržaje - restora-ne brze prehrane, dječje igralište i benzinsku postaju, a u konačnici (nakon druge faze gradnje) i DIY zonu te hipermarket.

u konačnici,

kompleks od ukupno 150 trgovina prostirat

će se na 25.000 četvornih metara

outlet će imati i prateće

sadrŽaje - restorane brZe prehrane, dječje igralište i benZinsku

postaju

dova. Nakon druge faze, kom-pleks od ukupno 150 trgovina prostirat će se na 25.000 četvor-nih metara. Gradnju zajedno fi-nanciraju IKEA Centres i švicarski Mutschler Outlet Holding. Investi-cija je vrijedna 88 milijuna eura, a već sada je zakupljeno 50 posto prodajnog prostora.

Temeljni kamen budućeg kompleksa trgovina položili su (sredinom srpnja) direk-tor tvrtke Designer outlet Croatia Branko Mihajlov, direktorica Mutschler Outlet Holdinga Sylvie Mutschler, direktor IKEA-e za jugoi-stočnu Europu Stefan Va-noverbeke, direktor tvrtke Retail Outlet Shopping (koja će upravljati kompleksom i zadužena je za zakup pro-

stora) Thomas Reichenauer, te načelnik Rugvice i saborski za-stupnik Mato Čičak i župan Za-grebačke županije Stjepan Kožić.

- Svaka investicija pokretač je razvoja gospodarstva, a investi-

❱ Posebnost budućeg outleta, čiji je izgled inspiriran arhitekturom hrvatskih regija, bit će tržnica s proizvodima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

cije na području općine Rugvica u zadnje su vri-jeme česte. To je

dokaz da petnae-

europska unija sve više

preferira projekte koje Zajednički

prijavljuje nekoliko regija iZ raZličitih

Zemalja

od 2003. godine. U ime Grada Jastrebarskoga

prijemu u prostorijama Županije prisustvovali su zamjenici gra-

donačelnika Stipe Bučar i Domagoj Šlat.

- Do sada smo sura-đivali na sportskom planu, a obostrana je želja razmotriti i gos-

podarske mogućnosti suradnje - rekao je Bu-

čar, dodavši da je Grad Ja-strebarsko posebno zaintere-

siran za suradnju u EU projektima. - Siguran sam da je to moguće,

jer imamo mnogo zajedničkih inte-

resa - dodao je. Na čelu slovačkog izaslanstva

bio je gradonačelnik Trenčianske Tepláe Milan Berec.

- Europska unija sve više prefe-rira projekte koje zajednički pri-

javljuje nekoliko regija iz različitih zemalja. Tu vidimo mnogo pro-stora za suradnju sa Zagrebačkom županijom. Posebno nas zanima-ju projekti u području zdravstva i školstva - rekao je Berec.

- Po mnogim gospodarskim i so-cijalnim pokazateljima, Zagrebačka županija je jedna od najperspektiv-nijih županija u RH. Županija smo koja najviše ulaže u školstvo, a na-

1716 Ž K Ž K broj 109, SrPANj 2017. broj 109, SrPANj 2017. ZDRAvstvO I sOCIJALNA sKRB ZDRAvstvO I sOCIJALNA sKRB

Osnovna zadaća Projektnog tima je predlagati mjere te koordinirati aktivnosti vezane uz uspostavu i organizaciju palijativne skrbi

SJEDNICA PROJEKTNOG TIMA ZA RAZVOJ PALIJATIVNE SKRBI PREDSTAVLJEN PROJEKT GD CRVENOGA KRIŽA VRBOVCA ‘PROBUDI KREATIVNOST’

Lani od malignih bolesti bolovale 5962 osobe Ponovna uporaba odbačenoga tekstila

Predlaže se da nositelji preventivnih programa izvještavaju Županiju o broju pozvanih osoba i onih koje su se pregledu odazvale

USVOJENE MATRICE ZA VREDNOVANJE PLANA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNOG PLANA

Nedovoljno se prihvaća osobna odgovornost za vlastito zdravlje

Projektom je predviđena edukacija 15 osoba - mladih nezaposlenih, nezaposlenih žena starijih od 54 godine i osoba s invaliditetom

❱ Istaknuta je potreba održavanje tribina, okruglih stolova, prezentacija, izrada brošura, odnosno medijske promocije zdravlja

tim za zdravlje Zagrebačke žu-panije usvojio je matrice za početno vrednovanje Plana

zdravstvene zaštite Zagrebačke županije za razdoblje do 2022. i Akcijskog plana javnih potre-ba u zdravstvu za 2017., kao i vrednovanje Socijalnog plana Zagrebačke županije za razdo-blje do 2022. i Akcijskog plana javnih potreba u socijalnoj skr-bi za 2017. godinu.

Početnim vrednovanjem, uz ostalo, utvrđeni su rizici u provođenju ovih dokumenata te dane preporuke za njihovo ublažavanje. Glavnim rizicima istaknut je manjak zdravstve-noga kadra, nedovoljna finan-cijska sredstva, nedovoljno učinkovita suradnja između županijskih i državnih institu-cija u sustavu zdravstva, nedo-voljno prihvaćanje osobne od-govornosti za vlastito zdravlje, nedovoljna povezanost struke i politike, kao i nedovoljno ra-zvijena suradnja s jedinicama lokalne samouprave. Stoga se kao preporuke za ublažavanje rizika navode, uz ostalo, potre-ba održavanja tribina, okruglih

stolova, prezentacija, izrada brošura, odnosno medijska promocija zdravlja, zatim izna-laženje alternativnih izvora financiranja socijalnih usluga, kao i subvencioniranje zdrav-stvenih usluga od strane lokal-ne zajednice.

Za sastanka Tima predlože-na je i edukacija stanovništva „Kako prepoznati stanje hitno-će“, kako bi se građani navikli na usluge koja obavlja hitna medicinska služba. Također, zdravstvenim ustanovama koje provode preventivne programe predložit će se da izvještava-ju Županiju o broju obavljenih pregleda, odnosno broju pozva-nih osoba i onih koje su se pre-gledu odazvale, kao i o rezulta-tima pregleda.

Prema podacima dobivenima od liječnika-koncesionara i liječnika Doma zdravlja Za-

grebačke županije (sveukupno njih 106), lani je na prostoru Za-grebačke županije od malignih bolesti bolovalo 5962 bolesnika, od cerebrovaskularnih bolesti i posljedica cerebrovaskularnog inzulta njih 3679, a od demencije 1053 osobe. Podatke je prikupio Projektni tim za razvoj palijativ-

ne skrbi, u sklopu pripreme za izradu strateškog Plana razvoja palijativne skrbi na području Za-grebačke županije. Predviđa se

da će Plan biti izrađen do kraja rujna ove godine.

Članovi Projektnog tima, za redovite sjednice početkom srp-nja, osim o stanju i potrebama u palijativnoj skrbi, razgovarali su i o obilježavanju Svjetskog dana hospicija. Ovaj se dan obilježava druge subote u listopadu.

Projektni tim za razvoj palija-tivne skrbi konstituiran je sredi-nom veljače ove godine i osnov-na mu je zadaća predlagati mjere te koordinirati aktivnosti vezane uz uspostavu i organizaciju pali-jativne skrbi.

Početnom konferencijom, Gradsko društvo Crveno-ga križa Vrbovec predsta-

vilo je EU projekt „Probudi kreativnost“. U potpunosti, s 552.766 kuna, financiran iz Europskoga socijalnog fonda, projekt potiče druš-tveno poduzetništvo u po-dručju reciklaže tekstila. Projektom je predviđena edukacija 15 osoba - mladih nezaposlenih, nezaposle-

nih žena starijih od 54 godine i osoba s invaliditetom. Oni će dobiti osnovna saznanja o

poslovanju društvenoga po-duzetništva, prodajnim vje-

štinama, higijenskoj obradi tekstila, a sudjelovat će i u kreativnim radionicama.

U konačnici, kada saživi re-ciklaža tekstila, upotrebljiv tekstil bi se (nakon higijen-ske obrade) distribuirao so-cijalno ugroženim osobama, a od ostataka bi se izrađivali korisni, uporabni predmeti, poput tepiha, torbica, nakita.

Vozila su dobile ispostave Doma zdravlja u Velikoj Gorici, Samoboru, Svetom Ivanu Zelini, Vrbovcu, Zaprešiću i Jastrebarskom

ŽUPANIJA KONTINUIRANO I PLANSKI RAZVIJA PRIMARNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

Devet novih vozila za patronažnu službu županijskoga Doma zdravlja

❛Sigurna sam da će ova vozila pridonijeti poboljšanju kvali-tete osnovne zdrav-stvene zaštite - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak

Primopredaja vozila, ukupne vrijednosti pre-ko 600.000 kuna, obav-ljena je u Samoboru.

- Županija ulaže zna-čajna sredstva u zdrav-stvo, ove godine više od 53 milijuna kuna. Jedna od investicija je i nabava vozila za po-trebe patronažne služ-

u ispostavama

Županijskoga doma Zdravlja radi 58

patronaŽnih sestara

be. Sigurna sam da će ova vozila pridonijeti poboljšanju kvalitete osnovne zdravstve-ne zaštite - predajući ključeve vozila, rekla je zamjenica župana Nadica Žužak. Podsjetila je da je u svib-nju u Samoboru otvorena i inter-nističko-kardiološka ordinacija, što govori da Županija kontinui-rano i planski razvija zdravstve-nu zaštitu.

Zadnjih sedam godina Dom zdravlja Zagrebačke županije na-bavio je za potrebe patronažne

službe četrdesetak novih vozila.

- Vozila koja danas preuzimamo namije-

njena su ispostavama u Velikoj Gorici, Samo-

boru, Svetom Ivanu Zelini, Vrbovcu, Zaprešiću i Jastrebar-skom. Uz patronažnu, koristit će ih i služba kućne njege, koju smo formirali ove godine - ispričao je Većeslav Bergman, ravnatelj žu-panijskoga Doma zdravlja, u čijim ispostavama radi 58 patronažnih sestara.

Ksenija Čuljak, pročelnica za zdravstvo i soci-jalnu skrb Zagre-bačke županije, rekla je da je primopredaja vo-zila prilika da se istakne važnost patronažne služ-be, a Sanja Horvat Iveković, zamjeni-ca gradonačelnika Samobora, da je dostupnost ove službe iznimno bitna za stanov-ništvo Samobora, ali i cijele županije.

decentraliziranim sredstvi-ma, prema popisu priori-teta u 2017., Županija je nabavila devet novih vo-

zila za potrebe patronažne služ-be županijskoga Doma zdravalja.

Primopredaja vozila, ukupne vrijednosti preko 600.000 kuna, obavljena je u Samoboru

1918 Ž K Ž K broj 109, SrPANj 2017. broj 109, SrPANj 2017. FINANCIJE

POREZNI sAvJEtNIK

Porez na nekretnine novina je u hrvatskome poreznom susta-vu. S obzirom da će porez na

nekretnine biti kompleksniji porezni oblik, u nastavku se navode bitne či-njenice koje će ga karakterizirati.

1. Hoće li se porez na nekretnine plaćati i na zemljišta?

Da, predmet oporezivanja neće biti samo izgrađeni objekti, nego i zemlji-šta. Zemljišta na koja će se plaćati porez na nekretnine su prvenstveno: - zemljišta koja se koriste za obavlja-

nje gospodarske djelatnosti - neizgrađena građevinska zemljišta

koja se nalaze unutar građevinskog područja

- zemljišta na kojima su ostaci prijaš-nje građevine

- zemljišta na kojima je počela grad-nja

2. Hoće li svako neizgrađeno građevinsko zemljište biti

predmet oporezivanja porezom na nekretnine?Ne, neizgrađeno građevinsko zemlji-šte bit će predmet oporezivanja ako veličinom i oblikom ispunjava uvjete koji su potrebni da bi se na njemu gradilo, ako je opremljeno minimalno pristupnom cestom, infrastrukturom za opskrbu električnom energijom i vodom, ako se na njemu sukladno prostornom planu može graditi, ako na njemu nije sagrađena nikakva građevina ili ako na njemu postoji privremena građevina za čije građenje nije nužna građevinska dozvola. Sve navedeno dokazivat će se rješenjem o uvjetima građenja ili drugim doku-mentima o gradnji.

3. Što nije predmet oporezivanja porezom na nekretnine?

Predmet oporezivanja nisu prostori čija namjena nije stambena, poslov-na, garažna niti pratećeg pomoćnog prostora. S obzirom na navedeno, proizlazi da predmet oporezivanja nisu gospodarske zgrade namijenjene držanju stoke, oruđa, osim ako te gos-podarske zgrade nisu dio gospodarske djelatnosti. Predmet oporezivanja nisu niti privremene građevine koje nisu čvrsti objekti (primjerice, privre-mene nadstrešnice). Također predmet oporezivanja nisu objekti koji služe općoj, odnosno javnoj namjeni, kao što su objekti infrastrukture, ceste i slično.

4. tko je obveznik plaćanja poreza na nekretnine?

Porezni obveznik je vlasnik nekretnine, odnosno svaka osoba koja samostalno posjeduje nekretninu. Obveza plaća-nja poreza može se prenijeti na drugu osobu ako je ona stvarni korisnik nekretnine. U tom slučaju, ta je osoba prema zakonu definirana kao nesamo-stalni posjednik.

5. Na koji način se utvrđuje pore-zna osnovica za obračun poreza

na nekretnine?Porez na nekretnine izračunava se na način da se površina nekretnine množi sa vrijednošću propisanih koeficijena-ta. Polazna veličina za obračun poreza na nekretnine je površina nekretnina koju čini ukupna podna neto površina nekretnine. Godišnja obveza poreza na nekretnine izračunava se na način da se površina nekretnine množi sa godiš-njom vrijednosti poreza po četvornom metru. Godišnja vrijednost po četvor-nom metru izračunava se množenjem vrijednosti boda (B), koeficijenta zone (Kz), koeficijenta namjene (Kn), koeficijenta stanja (Ks) i koeficijenta dobi (Kd). Budući da je česti slučaj da se nekretnine koriste za više svrha, za pravilno utvrđivanje poreza na ne-kretnine bitna je namjena nekretnine, stoga je zakonom propisana obveza da se tada primjenjuje koeficijent namjene, razmjerno površini koja se koristi za tu namjenu.

6. tko određuje vrijednost boda i koeficijent zone?

Vrijednost boda (B) određuje odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Ako predstavničko tijelo ne odredi vrijednost boda za obračun poreza, u sljedećoj kalendarskoj godini koristi se vrijednost boda iz prethodne kalendarske godine. Koeficijent zone (Kz) također određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za pojedine zone, a najviši koeficijent u prvoj zoni općine, odnosno grada iznosi 1. Područja zona u gradu, odnosno općini utvrđuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovisno o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti određenoga područja, prema vlastitim uvjetima i mjerilima.

7. Kako se određuje koeficijent namjene?

Koeficijent namjene (Kn) ovisi o vrsti

nekretnine i propisan je zakonom za:- stambeni prostor koji služi za trajno

stanovanje i prostor koji koriste neprofitne organizacije koeficijent je 1

- garažni prostor i druge pomoćne prostorije koeficijent je 1

- neizgrađeno građevinsko zemljište koeficijent je 0,5

Koeficijent namjene (Kn) za ostale prostore bez namjene određuje pred-stavničko tijelo jedinice lokalne samo-uprave pod uvjetom da koeficijent ne bude manji od 1 niti veći od 5.Koeficijent namjene (Kn) za poslovni prostor i za zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom pod uvjetom da:- za poslovni prostor koji služi za pro-

izvodne djelatnosti, kao i za hotele, apartmanska naselja i kampove koeficijent ne može biti manji od 1 niti veći od 5

- za poslovni prostor koji služi za osta-le djelatnosti koeficijent ne može biti manji od 1 niti veći od 10

- za zemljište koje služi za obavljanje poslovne djelatnosti koeficijent može biti najviše 10% koeficijenta namjene koji je određen za poslovni prostor.

8. Kako se utvrđuje koeficijent stanja (Ks)?

Koeficijent stanja (Ks) za:- prostore koji zbog oštećenja ili

nedostataka pojedinih dijelova nisu prikladni za uporabu sukladno svojoj namjeni koeficijent je 0,8

- prostore koji su prikladni za uporabu sukladno svojoj namjeni koeficijent je 1

- prostore koji su prikladni za uporabu sukladno svojoj namjeni i raspolažu dodatnim sadržajima koeficijent je 1,2

- građevinsko zemljište koeficijent je 1

9. Kako se određuje koeficijent dobi (Kd)?

Koeficijent dobi (Kd) ovisi o godini izgradnje te se utvrđuje za razdoblje građenja:- do 1940. koeficijent je 0,8- od 1941. do 1970. koeficijent je 0,9- od 1971. do 1987. koeficijent je 1- od 1988. do 2005. koeficijent je 1,1- od 2006. i dalje koeficijent je 1,2- za građevinsko zemljište koeficijent

je 1

Porez na nekretnine (2. dio)

Svečanom sjednicom grad-skoga vijeća u Jastrebar-skom je obilježena 138. godišnjica rođenja Vladka

Mačeka, jednog od najvećih hr-vatskih političara 20. stoljeća. Po rođenju Jaskanac, Maček je bio političar ‘ispred svoga vreme-na’, koji se zalagao za socijalnu pravdu, pravo i pravicu maloga čovjeka.

Filip Tončić, potpredsjednik Gradskoga vijeća Jastrebarskoga, rekao je da posebno treba nagla-siti Mačekov utjecaj na formira-nje političke misli u Hrvatskoj i njegovo protivljenje svim totali-tarizmima ondašnjega vremena.

- Njegovo političko djelovanje posebno je bilo usmjereno na rješavanje hrvatskoga pitanja. Treba istaknuti njegove zasluge u stvaranju Banovine Hrvatske. Za-služan je za obnovu hrvatske dr-žavnosti i činjenicu da se nakon srednjega vijeka većina hrvat-skoga naroda ponovno našla u

jednoj teritorijalnoj jedinici, koja je bila stepenica prema uspostavi današnje hrvatske države - rekao je Tončić.

Za gradonačelnika Jastrebar-skoga Zvonimira Novosela, Ma-čekova rečenica o krivo zakopča-nom lajbeku, koji treba otkopčati i ponovno zakopčati, i danas je aktualna.

- Živimo u vrijeme kada je u Hrvatskoj previše krivo zakop-čanih lajbeka. No, pitanje je jesu li oni koji ih nose toga svjesni i

SVEČANOM SJEDNICOM GRADSKOGA VIJEĆA U JASTREBARSKOM OBILJEŽENA 138. GODIŠNJICA ROĐENJA VLADKA MAČEKA

Političar koji je ‘u dušu’ razumio svoj narod, njegove probleme i potrebe, želje i nadanja

imaju li hrabrosti i snage učiniti ono što je Maček rekao da bi tre-balo - rekao je Novosel. Govoreći o Mačeku, rekao je da je on bio čovjek dijaloga i pomirbe, koji je neupitno ostavio pečat u hr-vatskoj povijesti.

- Mačekov rad, djelo, politiku i promišlja-nja povjesničari će još dugo izučavati, tražiti dubinu i smi-sao onoga što je on tada činio - rekao je Novosel.

U ime Županije svečanoj sjednici prisustvovala je zamje-nica župana Nadica Žužak. Rekla je da je Maček bio političar koji ‘u dušu’ razumije svoj narod, nje-

gove probleme i potrebe, želje i nadanja.

- Stoga je jasno da i danas, bez obzira kojoj političkoj opciji pri-padaju, ljudi cijene njegovo dje-lo. Neupitan je Mačekov utjecaj na političke prilike u prvoj po-lovici 20. stoljeća, kao i njegova borba protiv svih oblika totali-tarizma. Uspjelo mu je nešto što nikada prije i nikada poslije nije uspjelo niti jednom političaru na ovim prostorima - na izborima 1938. osvojiti čak 98 posto svih hrvatskih glasova - podsjetila je zamjenica župana.

Na Mačekovu izreku „Dok se veliki tuku, mali su pod stolom“ podsjetio je saborski zastupnik i predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

- Ta Mačekova izreka vrijedi i danas kada se hrvatska politika

ponovno gura tamo gdje joj nije mjesto, kada nas vladajuće elite pokušavaju svađati ili svrstavati na jednu, drugu ili treću stranu, kada nas se gura u nekakve nove

‘sanitarne kordone’ Europe, kada neki hrvatski po-

litičari ne razumiju da je nama mjesto u srcu Europe, a ne u nikakvim povezni-cama mora - poručio je Beljak. Nakon svečane sjed-

nice, ispred Mačekova spomen-poprsja (postavlje-

na pored mjesta njegove rodne kuće) zapaljeni su lampaši, a po-tom je u župnoj crkvi. sv. Nikole služena misa zadušnica.

Radovi se sufinanciraju sredstvima europskoga fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša eu

❱Maček je bio političar ‘ispred svoga vremena’, čovjek dijaloga i pomirbe

DOGAĐAJI

❛Neupitan je Mačekov utjecaj na političke prilike u prvoj polovici 20. stoljeća, kao i njegova borba protiv svih oblika totalitarizma - poručila je zamjenica župana Nadica Žužak

Nakon svečane sjednice, ispred Mačekova spomen-poprsja zapaljeni su lampaši, a potom je u župnoj crkvi. sv. Nikole služena misa zadušnica

mačekovom Zaslugom

formirana je banovina hrvatska

2120 Ž K Ž K broj 109, SrPANj 2017. broj 109, SrPANj 2017. GRADOvI I OPćINE

Na temelju Odluke o raspisivanju javnog poziva za prijavu programa/projekata za dodjelu potpora poduzetničkim potpornim institucijama i udruženjima obrtnika u Zagrebačkoj županiji za 2017. (od 6. srpnja 2017.,

KLASA: 022-01/17-01/36 URBROJ: 238/1-03-17-04), Upravni odjel za gospodarstvo Zagrebačke županije raspisuje

j a V N I P o Z I V

UVOD U proračunu Zagrebačke županije za 2017., u razdjelu 6. Upravnog odjela za gospodarstvo, u programu Razvoj poduzetničke infrastrukture, planirana su sredstva za projekt Potpore podu-zetničkim potpornim institucijama i udruže-njima obrtnika, koja su namijenjena sufinanci-ranju pohađanja i organiziranja edukacija za podizanje razine poduzetničkih i institucional-nih znanja i vještina te jačanja konkurentskih sposobnosti poduzetnika i obrtnika te djelat-nika institucija i JLS-a s područja Zagrebačke županije, kao i za potrebnu opremu nužnu pri organizaciji navedenih edukacija. Programi/projekti koji se sufinanciraju moraju biti su-kladni postavljenim ciljevima županijskih strateških dokumenata. Sredstva se dodjeljuju temeljem Odluke o kriterijima dodjele potpo-ra poduzetničkim potpornim institucijama i udruženjima obrtnika u Zagrebačkoj županiji (KLASA: 022- 01/17-01/36, URBROJ: 238/1-03-17-03).

UVJETI PODNOŠENJA PRIJAVE Korisnici sredstava su: a) poduzetničke potporne institucije (defini-rane sukladno članku 4. Zakona o unapređe-nju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13 i 41/14) u vlasništvu jedinica lokalne samouprave b) udruženja obrtnika sa sjedištem na područ-ju Zagrebačke županije (Grad Zagreb nije u sa-stavu Zagrebačke županije)

Maksimalan iznos sredstava koji pojedini ko-risnik može ostvariti u istoj kalendarskoj go-dini iznosi: a) poduzetničke potporne institucije u vla-sništvu jedinica lokalne samouprave najviše 50.000 kuna b) udruženja obrtnika najviše 30.000 kuna Zagrebačka županija će sufinancirati maksi-malno 90% prihvatljivih troškova po pojedi-nom projektu.

Uvjeti za podnošenje prijave: Prijavu mogu podnijeti isključivo poduzetnič-ke potporne institucije i udruženja obrtnika sukladno stavku 1. ove točke koji kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete: I. 1. čiji zaposlenici pohađaju edukacije za podi-

zanje znanja i vještina koje će koristiti u radu poduzetničke potporne institucije i udruže-nja obrtnika

2. izvođač edukacije mora biti certificiran za izvođenje pojedinog programa obrazovanja

3. sufinanciraju dio troškova pohađanja edu-kacija za svoje djelatnike

II. 1. organiziraju edukaciju koja je namijenje-

na postojećim poduzetnicima i njihovim djelatnicima, djelatnicima poduzetničkih potpornih institucija, udruženja obrtnika i ostalih javnih institucija i JLS-a s područja Zagrebačke županije

2. edukacija se izvodi na području Zagrebačke županije

3. izvođač edukacije mora biti certificiran za izvođenje pojedinog programa obrazovanja

4. za pojedinu edukaciju mora biti iskazano zanimanje poduzetnika, djelatnika poduzet-ničkih potpornih institucija, udruženja obrt-nika i ostalih javnih institucija i JLS-a

5. sufinanciraju dio troškova organiziranja edukacije

Prijave se mogu poslati za sufinanciranje pro-grama/projekata koji će se provoditi tijekom 2017. godine. Na ovaj Javni poziv ne može se prijaviti program/projekt koji sufinancira dru-gi upravni odjel Zagrebačke županije.

NAMJENA SREDSTAVA Bespovratna financijska sredstva dodjeljuju se za sufinanciranje: I. pohađanja edukacija za zaposlenike podu-

zetničkih potpornih institucija i udruženja obrtnika

II.organiziranja edukacija za podizanje razine poduzetničkih i institucionalnih znanja i vje-ština te jačanja konkurentskih sposobnosti poduzetnika i obrtnika, te djelatnika institu-cija i JLS-a s područja Zagrebačke županije

Bespovratna financijska sredstva se mogu do-dijeliti i za potrebnu opremu nužnu pri organi-zaciji navedenih edukacija.

PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI I TROŠKOVI Prihvatljive aktivnosti su sve aktivnosti veza-ne uz pohađanje i/ili organiziranje edukacija za podizanje razine poduzetničkih i institu-cionalnih znanja i vještina te jačanja konku-rentskih sposobnosti poduzetnika i obrtnika, djelatnika poduzetnika i institucija s područ-ja Zagrebačke županije, odnosno svi poslovi koji su potrebni za realizaciju prijavljenog projekta. Prihvatljivi troškovi su svi troškovi za radove i usluge za pohađanje i/ili organiziranje eduka-cija, te za potrebnu opremu nužnu pri organi-zaciji navedenih edukacija temeljem točke III. ovog javnog poziva, a sukladno stavkama iz fi-nancijskog plana i troškovnika projekta.

KRITERIJI ZA ODABIR Nakon provjere predane dokumentacije, Upravni odjel za gospodarstvo boduje pristigle potpune prijave prema sljedećim kriterijima: 1. financijska vrijednost projekta i financijsko

učešće organizatora edukacije u projektu2. prijavljeni/zainteresirani broj polaznika 3. relevantnost projekta: - cilj projekta i očekivani rezultat - kvaliteta i sadržaj obrazovnog programa Pravo na sufinanciranje mogu imati prijavitelji koje ostvare minimalno 50 bodova.

SADRŽAJ I OBRASCI ZA PRIJAVU Prijava projekta provodi se popunjavanjem sa-držaja i dostavom obrasca za prijavu za dodje-lu potpora poduzetničkim potpornim institu-cijama i udruženjima obrtnika u Zagrebačkoj županiji za 2017. godinu. Upute za prijavitelje i obrasci prijave se preuzimaju na službenim internetskim stranicama Zagrebačke županije: www.zagrebacka-zupanija.hr, pod Natječaji i javni pozivi, Upravni odjel za gospodarstvo, odnosno mogu se podići u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije, soba 25, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb.Prijavni obrazac mora biti u cijelosti popu-njen, potpisan i ovjeren. Prijavi u trenutku podnošenja treba biti priložena sva potrebna dokumentacija. Nepotpune prijave neće se razmatrati, o čemu će podnositelj prijave biti obaviješten. Zagrebačka županija ima pravo zatražiti dodatna pojašnjenja i/ili dostavu do-datne dokumentacije.

MJESTO, NAČIN I ROK ZA DOSTAVU PRIJAVEPrijave za dodjelu sredstava dostavljaju se Upravnom odjelu za gospodarstvo na obrascu prijave uz potrebnu dokumentaciju. Prijava s cjelokupnom dokumentacijom može se dosta-viti elektronskim putem (e-pošta) na adresu: uog@zagrebacka-zupanija.hr, a originali pri-javnog obrasca i izjave o osiguranju vlastitih sredstava dostavljaju se putem pošte preporu-čeno na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 72/V., p.p. 974, 10001 Zagreb (s naznakom „Prijava za dodjelu potpora poduzetničkim potpornim institucijama i udruženjima obrt-nika u Zagrebačkoj županiji za 2017. godinu“) ili osobnom dostavom u pisarnicu Zagrebačke županije, Ulica grada Vukovara 72/VI., Zagreb. Javni poziv je otvoren do iskorištenja sredstava osiguranih u proračunu Zagrebačke županije za 2017., a najkasnije do 1. prosinca 2017. go-dine. Nepotpune prijave, prijave podnesene nakon iskorištenja sredstava i prijave zapri-mljene izvan roka propisanog javnim pozivom ne razmatraju se.

doKuMeNtIcaja Koja Se doStaVlja uZ PRIjaVu Obavezna dokumentacija koja se dostavlja uz prijavu ovisi o vrsti i namjeni projekta za koji se traži potpora, a sadrži: 1. ispunjen obrazac prijave 2. odluku JLS o osnivanju poduzetničke pot-

porne institucije, odnosno odluku Obrtničke komore o osnivanju udruženja obrtnika

3. izvadak iz registra nadležnog za registraciju subjekta koji podnosi prijavu

4. dokument/izjavu iz koje je vidljiv iznos pla-niranih/osiguranih vlastitih sredstava za projekt za koji se traži potpora/sufinancira-nje

5. dokumentaciju iz koje je vidljiva vrsta i pro-gram edukacije koja će se provoditi, izvođač edukacije te certifikat za izvođenje progra-ma

6. popis zainteresiranih polaznika za edukaciju 7. svu ostalu dostupnu dokumentaciju kojom

se dokazuje ispunjavanje kriterija

INFORMACIJE Informacije, odgovori na dodatna pitanja, upute za prijavitelje i obrasci mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije, soba 25, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb, telefon 01/6009-415, fax 6009-488, elektronska pošta: uog@zagrebacka-zupa-nija.hr. Upute za prijavitelje i obrasci dostupni su na službenim internetskim stranicama Zagrebačke županije: www.zagrebacka-zu-panija.hr, pod Natječaji i javni pozivi, Upravni odjel za gospodarstvo. Sve obavijesti i promjene vezane uz javni po-ziv bit će objavljenje na službenoj internetskoj stranici Zagrebačke županije.

NAČIN OBJAVE ODLUKE Odluku o dodjeli sredstava donosi župan Zagrebačke županije. Odluka se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Zagrebačke županije.

KLASA: 300-01/17-01/10 URBROJ: 238/1-10-17-02 U Zagrebu, 10. srpnja 2017.

Za PRIjaVu PRogRaMa/PRojeKata Za dodjelu PotPoRa PoduZetNIčKIM PotPoRNIM INStItucIjaMa I udRuŽeNjIMa obRtNIKa u ZagRebačKoj ŽuPaNIjI Za 2017. godINu

Ponovnim osnutkom općine (1993.) osnovna zadaća bila je opremiti je komu-nalnom infrastrukturom.

Krenulo se s gradnjom vodovod-ne i plinovodne mreže, gradnjom kanalizacije s uređajem za proči-šćavanje otpadnih voda, gradnjom nogostupa uz županijske i lokalne ceste...

- Sada, kada smo je opremili ko-munalnom infrastrukturom, poče-li smo razmišljati kako je unapri-jediti i društvenom. Donijeli smo Strategiju razvoja do 2020., a neki od planiranih projekata su uređe-nje dječjih igrališta, gradnja vrtića u Božjakovini i nove mrtvačnice u Brckovljanima, rekonstrukcija mrtvačnice u Lupoglavu, gradnja društvenog doma u Brckovljani-ma, gradnja reciklažnog dvorišta,

Financiranjem ŽUC-a preasfaltirano je oko osam kilometara cesta u što je uloženo 4,3 milijuna kuna

U preasfaltiranje županijskih i lokalnih cesta na prostoru Farkaševca ŽUC je uložio 3,2 milijuna kuna

cilj nam je biti primjerom male uspješne općine. Općine koja svojim aktivnostima pridono-

si poboljšanju standarda življenja i djeluje u službi mještana - za sve-čane sjednice Općinskoga vijeća, u prigodi Dana Farkaševca, rekao je zamjenik općinskoga načelni-ka Duško Švec (načelnik Dražen Draganić zbog liječenja nije bio na sjednici). Švec je dodao da će Op-ćina, ravnomjernom raspodjelom proračunskih sredstava, i dalje pri-donositi podjednakom razvoju svih jedanaest naselja.

GRADOvI I OPćINE

PRIJE 24 GODINE BRCKOVLJANI PONOVNO DOBIVAJU STATUS OPĆINE, PRVOTNO OSNOVANE 1. KOLOVOZA 1892. GODINE

Povlastice poduzetnicima koji zapošljavaju lokalno stanovništvo

ÎSvečanoj sjednici, uz ostale, prisustvovao je i župan Stjepan Kožić, kojemu je dodi-jeljena zahvalnica za izniman doprinos razvoju društvene i komunalne infrastrukture na području Brckovljana. Rekao je da se na području županije trenutno realiziraju investicije vrijedne preko milijardu kuna te da je Zagrebačka županije primjer dobre suradnje lokalne i regionalne samouprave. Naglasio je ulaganja Županije u obnovu škole u Lupoglavu, u zadnje četiri godine uloženo je preko 2,5 milijuna kuna, te u preasfaltiranje županijskih i lokalnih cesta, u što je lani i ove godine uloženo 4,3 milijuna kuna. Posebno se osvrnuo na projekt vodoopskrbe istočnoga dijela županije, vrijedan preko 700 milijuna kuna, rekavši da je on pred početkom realizacije. Pozvao je okupljene gradonačelnike i općinske načelnike da koriste stručne službe Županije, posebno odjel za EU fondove, kao i Regionalnu razvojnu agenciju, kod pripreme projekata za europska sredstva.

Primjer suradnje lokalne i regionalne samouprave

❱ u komunalno opre-manje gospodarske zone božjakovina dosad je uloženo dvadesetak milijuna kuna

rekonstrukcija nerazvrstanih cesta... - za svečane sjednice Op-ćinskoga vijeća, u prigodi Dana

NAJISTOČNIJA OPĆINA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE PROSLAVILA SVOJ DAN

Podravski ipsilon otvara nove mogućnosti razvoja dištem Županije.

- To će otvoriti nove ra-zvojne mogućnosti ovoga kraja, čime će se povećati i kvaliteta života u našoj op-ćini - zaključio je Švec.

Svečanoj sjednici, uz ostale, prisustvovali su pot-predsjednica Županijske skupštine Ljubica Ambru-šec i župan Stjepan Kožić. Župan je podsjetio na ula-ganja Županije u ovu opći-

nu, poput asfaltiranja županijskih i lokalnih cesta, u što je lani i počet-kom ove godine uloženo 3,2 miliju-na kuna, te sanaciju društvenih do-mova i školskih igrališta, za što je iz županijskoga proračuna izdvojeno u ovoj godini 420.000 kuna. Govo-

rio je i o teritorijalnom ustroju RH, naglasivši da smatra da su općine itekako potrebne stanovnicima koji u njima žive.

- One su stvorile, te iz godine u godinu stvaraju sve bolji i kvalitet-niji život. No, problem je što nema decentralizacije, što su sredstva koja općine dobivaju temeljem za-kona izuzetno skromna i s njima nije moguće učiniti čuda - rekao je župan. Posebno se osvrnuo na ka-pitalne županijske projekte, poput Regionalnoga vodoopskrbnog su-stava „Zagreb-istok“ i projekta širo-kopojasnog interneta.

poduzetništva u RH nije zadovo-ljavajući - rekao je Funtek, dodavši da Općina Brckovljani poslovanje poduzetnicima nastoji olakšati kroz olakšice u plaćanju komunal-

ne naknade i popustima kod zapo-šljavanja domaćeg stanovništva. Zahvalio je Županiji i Županijskoj upravi za ceste što su osigurali sredstva za preasfaltiranje osam kilometara županijskih i lokalnih prometnica. Rekao je i da se u partnerstvu s Veterinarskim fakul-tetom priprema projekt obnove napuštenoga vojnog skladišta u Prečecu. U njemu bi se trebao ure-diti ogledni uzgojno-istraživački i edukacijski centar.

Brckovljana, pobrojao je načelnik Željko Funtek. Go-vorio je i o Gospodarskoj zoni Božjakovina, u čije je komunalno opremanje do-sad uloženo dvadesetak mi-lijuna kuna.

- Zonu je prepoznala i Agencija za investicije i konkurentnost RH, koja je s

njezinim prednostima upoznala i strane investitore. Međutim, zbog gospodarske stagnacije, razvoj

- Prioritet nam je komunal-na infrastruktura. Ove smo godine sanirali objekt nogo-metnoga kluba u Žabnici, a u tijeku su radovi na domovima u Prašćevcu, Zvoniku i Bol-ču. Radovi se sufinanciraju sredstvima Županije i Mini-starstva regionalnoga razvoja - rekao je Švec. Važnom inve-sticijom za općinu istaknuo je gradnju reciklažnoga dvo-

❱ ove je godine saniran objekt nogometnoga kluba u Žabnici, a u tijeku su radovi na domovima u Prašćevcu, Zvoniku i bolču

rišta, za što je ishođena građevin-ska dozvola. Važnima je istaknuo i suradnju sa Županijom te skori završetak gradnje Podravskoga ip-silona, brze ceste kojom će Farka-ševac prometno biti bolje povezan s gradom Zagrebom, odnosno sje-

22 Ž K broj 109, SrPANj 2017. 23Ž K broj 109, SrPANj 2017.

Načelnikom Stožera imenovan je zamjenik župana Hrvoje Frankić

Svečanom sjednicom općin-skoga vijeća, na blagdan svoje zaštitnice sv. Ane, op-

ćina Dubravica proslavila je svoj dan. Prigoda da se progovori o učinjenom i iznesu planovi za naredno razdoblje. A jedan od planova, rekao je načelnik Ma-rin Štritof, intenziviranje je ide-je o revitalizaciji kumrovečke pruge, što bi za ovu općinu, na-glasio je, bilo jedino kvalitetno i dugoročno rješenje javnog prijevoza.

- Kvalitetnija pro-metna povezanost pridonijela bi i gospodarsko-tu-rističkom razvoju te ostanku mladih na našem području. Smatram da je potrebno napraviti određene iskora-ke kako bismo zaustavili trend iseljavanja, dapače želja nam je postati područje interesantno za doseljavanje stanovništva -

NA BLAGDAN SVETE ANE SVOJ DAN SLAVI DUBRAVICA

Revitalizacija kumrovečke pruge Općina će uložiti maksimalne napore u povlačenje europskoga novca za gradnju poslovno-poduzetničkog centra u Dubravici, na mjestu stare škole

Konstituiran je novi saziv Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije. Za njegova načelnika imeno-

van je zamjenik župana Hrvoje Frankić. Na prvoj sjednici Stože-ra donesen je poslovnik o njego-vu radu te Pravilnik o odori pri-padnika Stožera civilne zaštite i specijalističkih postrojbi civilne

ÎU ime Županije svečanosti je prisustvovala zamjenica župana Nadica Žužak. - Mala ste, ali iznimno značajna općina zbog svega onoga što radite kako bi stanovnici živjeli kvalitetnije i bolje. Naravno, u tome ste imali, a i imat ćete potporu Županije. Unatrag sedam godina, za realizaciju komunalnih pro-jekata od Županije ste dobili 1,7 milijuna kuna - rekla je zamjenica. Pozvala je općinskoga načelnika na nastavak suradnje, posebno u dijelu pripreme natječajne dokumentacije za projekte čija se realizacija u znatnoj mjeri može sufinancirati sredstvima iz EU fondova.

ÎPožar koji je sredinom srpnja zahvatio okolicu Splita te se proši-rio do samoga grada gasili su i va-trogasci VZ Zagrebačke županije. Na izvanrednoj dislokaciji u Splitu, s pet vozila, bio je 21 vatrogasac iz vatrogasnih postrojbi Svete Ne-delje, Velike Gorice i Dugog Sela. Za potrebe gašenja nabavljena je i dodatna vatrogasna oprema. Inače, županijski vatrogasci odrađuju i redovitu dislokaciju na Jadranu. Na Visu su vatrogasci DVD-a Šenkovec, JVP Velika Gorica i JVP Ivanić-Grad, a na Hvaru (u Sućuraju) vatrogasci VZG Jastrebarsko.

Novac iz europskih fondova

Gasili požar u Splitu

u gradnju novih učionica i adaptaciju postojećeg

prostora škole Županija je uložila 17,8 milijuna kuna

❛Kvalitetnija pro-metna povezanost pridonijela bi i gospodarsko-turi-stičkom razvoju te ostanku mladih na našem području - poručio je načelnik Marin Štritof

GRADOvI I OPćINE

ćemo ustrajni, ako treba i uz izmjenu projekta, kako bismo osigurali njegovu prolaznost na EU fondovima - rekao je Štritof. Govorio je i o upisu javnih pute-va u katastar, odnosno zemljiš-ne knjige, kako bi se legalizirali, a njihova modernizacija mogla prijaviti na nacionalne i župa-nijske natječaje. Rekao je i da je na natječaj za dodjelu potpora kroz Program ruralnog razvoja RH prijavljena gradnja neraz-vrstane ceste Vinski put, kojom bi se povezale vinske kleti. Go-vorio je o i programu moderni-zacije javne rasvjete Newlight, restauraciji župnoga dvora u Rozgi (za što je sredstva osigu-ralo Ministarstvo kulture) te o preasfaltiranju 1,5 kilometara županijskih i lokalnih cesta, kao i sanaciji klizišta u Kraju Gor-njem, što se financira sredstvi-ma ŽUC-a.

rekao je Štritof. Općina će maksi-

malne napore, na-stavio je, uložiti i u

osiguranje europskoga novca za gradnju poslovno-

poduzetničkog centra u Dubra-vici, na mjestu stare škole.

- Nećemo odustati ma koli-ko put do cilja bio trnovit. Bit

sredstvima Žuc-a

preasfaltirano je 1,5 kilometara cesta te se sanira kliZište u

kraju gornjem

OPERATIVNE SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Konstituiran novi saziv Stožera civilne zaštite

ÎU organizaciji Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi održano je u Villachu (Austrija) 16. međunarodno natjecanje vatrogasaca i 21. međunarodno natjecanje vatrogasne mladeži (popularna Vatrogasna olimpi-jada). Među natjecateljima iz 27 zemalja bili su i vatrogasci iz Hrvatske. Našu su državu predstavljala i natjecateljska odjeljenja vatrogasnih društva s prostora Zagrebačke županije, koja su polučila odlične rezultate. U muškoj „A“ kategoriji zlatnu medalju osvojila su natjecateljska odjeljenja DVD-a Andrilovec (6. mjesto od 76 ekipa), DVD-a Razljev (10. mjesto od 76 ekipa) i DVD-a Paukovec (12. mjesto od 76 ekipa), a u ženskoj „A“ kategoriji zlato je osvojila ekipa DVD-a Ribnica (7. mjesto od 23 ekipe). U konkurenciji profesionalnih postrojbi zlato je osvojila Vatrogasna postrojba Ivanić-Grada (3. mjesto od 5 ekipa).

Vatrogasna olimpijada

ŽURNE sLUŽBE

godišnja vjeŽba

operativnih snaga Zaštite i spašavanja odrŽat će se 2. rujna

u vrbovcu

❱ Stožer civilne zaštite, uz ostalo, operativno prati i koordinira mjere i aktivnosti spašavanja ljudi i materijalnih dobara

rujna u Vrbovcu. Stožer civilne zaštite, uz osta-

lo, operativno prati i koordini-ra mjere i aktivnosti spašava-nja ljudi i materijalnih dobara. Procjenjuje razvoj događaja i usmjerava snage civilne zaštite na područja na kojima je njiho-vo angažiranja potrebito, pri-prema prijedloge o angažiranju snaga i sredstava civilne zaštite te obavlja poslove informiranja javnosti o provođenju mjera ci-vilne zaštite.

Elementarna nepogoda

Župan Stjepan Kožić proglasio je elementarnu nepogodu za pod-ručje grada Ivanić-Grada, nastalu uslijed olujnog nevremena i tuče 7. srpnja. Štete su nastale na poljopri-vrednim kulturama.

Sedamsto kuna za gnijezdo rode

Festival folklora

Javna ustanova „Zeleni prsten“ nastavlja, devetu godinu zaredom, s provođenjem projekta „Zaštita i oču-vanje bijele rode“. Projektom se žele očuvati gnijezda rode na krovovima obiteljskih kuća i gospodarskih obje-kata, pa će se njihovim vlasnicima i ove godine isplatiti jednokratna naknada od 700 kuna po gnijezdu. Stoga iz Javne ustanove pozivaju sve koji do sada nisu sudjelovali u projektu, a na čijim se objektima nalaze gnijezda bijele rode, da se do 20. kolovoza jave na broj telefona 6111-552 ili pošalju e-mail na adresu: info@priroda-zagrebacka.hr.

Folklorni ansambl „Turopolje“ organizirao je u Velikoj Gorici 17. Međunarodni festival folklora. Uz domaćine, sudjelovala su folklorna društva iz Hrvatske, Bosne i Herce-govine, Makedonije, Litve, Albanije i Bugarske. Tijekom 17 godina na ovom je festivalu nastupilo 136 kul-turno-umjetničkih društava sa svih kontinenata.

zaštite Zagrebačke županije. Župan Stje-pan Kožić, koji je svo-jom odlukom imeno-vao 21 člana Stožera, poželio je prisutnima što manje interven-cija, rekavši da ih na prostoru županije i nema previše, ali da se za njih treba dobro educirati i pripremiti.

- Vjerujem da ćete biti tim koji će dobro funkcionirati - poručio je župan.

Za sjednice je, uz ostalo, utvr-đen datum godišnje vježbe ope-rativnih snaga zaštite i spašava-nja Zagrebačke županije. Vježba će se održati 2.

vijesti

2524 Ž K Ž K broj 109, SrPANj 2017. broj 109, SrPANj 2017. EUROPsKI FONDOvI

EUinfo

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava objavilo je otvoreni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova EU kroz projekt „Zaželi - pro-gram zapošljavanja žena“. Projekt je u skladu s europskim i nacionalnim preporukama o unapređenju položaja žena na tržištu rada te zaštiti pra-va žena, kao i sa smjernicama politika zapošljavanja država članica EU, s naglaskom na promicanje socijalne uključenosti i suz-bijanja siromaštva. Namijenjen je zapošljavanju žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada, s naglaskom na žene starije od 50 godina, žene s najviše završenom srednjom školom, žene s invaliditetom, liječene ovisni-ce, žene žrtve obiteljskog nasilja i beskućnice.

Zahvaljujući ovome projektu na području Hrvatske se planira zaposliti 3045 žena, koje će skrbiti o starijim i osobama u nepovoljnom položaju.

Na natječaj se mogu prijaviti jedinice lokalne i regi-onalne samouprave te udruge. Obavezni partneri su regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapo-

šljavanje i centri za socijalnu skrb. Prihvatljive aktivnosti projekta su zapošljavanje žena iz ciljnih skupina

u svrhu potpore i podrške starijim osobama i osobama u nepovoljnom po-ložaju u lokalnoj zajednici, obrazovanje i osposobljavanje žena iz ciljanih skupina te osiguranje materijalnih uvjeta za provedbu aktivnosti (nabava

higijenskih potrepština te potrepština za održavanje kućanstava osoba o kojima će žene skrbiti).

Minimalna vrijednost bespovratnih sredstava po pojedinom projektu može iznositi 900.000 kuna, dok je najviša predviđena vrijednost projekta 10 milijuna kuna. Prihvatljivi troškovi financirat će se u potpuno-sti.

Projekt se financira sredstvima Europskoga soci-jalnog fonda u okviru Operativnog programa „Učin-koviti ljudski potencijali 2014.-2020.“. Ukupna mu je vrijednost 400,9 milijuna kuna. Više informacija na www.euinfo.hr.

Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) i Europska komisija objavile su treći CEF Telekom poziv za 2017. godi-nu. Ukupni okvirni proračun poziva, u iznosu od 24 miliju-na eura, namijenjen je potpori i implementaciji Europske infrastrukture digitalnih usluga (DSIs). CEF Telekom će u 2017., kroz dodjelu bespovratnih sredstava, osigurati 77 milijuna eura za razvoj infrastrukture digitalnih usluga.

Zainteresirani prijavitelji mogu podnijeti projektne pri-jedloge iz područja:

- e-Račun - potpora uvođenju rješenja za elektroničke račune u javnom sektoru te europskih standarda za e-račun

- e-Prijevod - unapređenje kvalitete i pokrivenost e-Pri-jevoda, osobito u javnom sektoru za omogućavanje preko-granične razmjene informacija

- europeana -  olakšavanje pristupa digitalnim resursi-ma europske baštine

- otvoreni javni podaci  - za postizanje nove generacije prekograničnih inteligentnih servisa za građane i tvrtke te potpora procesu odlučivanja u javnim tijelima kroz kori-

štenje računala visokih performansi Krajnji rok za prijavu je 28. studenoga 2017. godine. Više informacija na

www.euinfo.hr .

‘ZAŽELI - PROGRAM ZAPOŠLJAVANJA ŽENA’

RAZVOJ INFRASTRUKTURE DIGITALNIH USLUGA

ʠ Program je namijenjen zapošljavanju žena starijih od 50 godina, žena s najviše završenom srednjom školom, žena s invaliditetom, liječenih ovisnica, žena žrtava obiteljskoga nasilja i beskućnica

Ministarstvo za demografiju, obitelj,  mlade i socijalnu politiku raspisalo je poziv za dostavu projektnih prijedlo-ga na natječaj „Podrška programima usmjerenim mladi-ma“. Natječaj je namijenjen jedinicama lokalne i regional-ne samouprave te organizacijama civilnoga društva. Cilj mu je, dodjelom bespovratnih sredstava, povećati socijal-nu uključenost mladih u društvu. Prihvatljive aktivnosti su aktivnosti usmjerene na kvalitetno provođenje slobodno-

ga vremena, informiranje mladih i pružanje usluge savje-tovanja o relevantnim temama, prevencija nasilja među mladima te unaprjeđenje razvoja socijalnih vještina i kom-petencija koje pridonose konkurentnosti na tržištu rada.

Prijave se primaju do 11. rujna, a indikativna sredstva u okviru ovoga poziva iznose 12 milijuna kuna. Novac je osi-guran iz Europskoga socijalnog fonda. Više informacija na www.euinfo.hr.

IZ EUROPSKOGA SOCIJALNOG FONDA ZA MLADE OSIGURANO 12 MILIJUNA KUNA

ʠ Cilj natječaja je, dodjelom bespovratnih sredstava, povećati socijalnu uključenost mladih u društvu

ʠ Mogu se podnijeti projektni prijedlozi iz područja ‘e-Račun’, ‘e-Prijevod’, ‘Europeana’ i ‘Otvoreni javni podaci’  

DOGAĐAJI

OD 14. DO 28. SRPNJA U LONDONU ODRŽANO SVJETSKO ATLETSKO PRVENSTVO OSOBA S INVALIDITETOM

Šandoru svjetska bronca!Velimir Šandor se zadnje dvije godine s pet velikih natjecanja vratio s pet medalja

bacač diska Velimir Šandor, prošle godine proglašen najboljim sportašem Za-grebačke županije, osvo-

jio je brončanu medalju na 8. IPC Svjetskom atletskom prvenstvu osoba s invaliditetom, održanom od 14. do 28. srpnja u Londonu. Nakon povratka s natjecanja, Šan-dora (člana Atletskog kluba osoba s invaliditetom „Uspon“ iz Velike Gorice), njegova trenera Ivana Čegića i predsjednika Sportskog

Na Paraolimpijskim igrama 2016. u Rio de Janeirou Šandor je osvojio brončanu medalju. Brončani je bio i na Svjetskom prvenstvu u Dohi 2015., a taj je uspjeh sada ponovio i u Londonu. Na Europskom prvenstvu 2016. u Grossertu osvojio je srebrnu, a na Svjetskim igrama 2015. u Sočiju zlatnu medalju.

Osvojena odličja

ŽUPANIJA I OVE GODINE PODRŽALA AKCIJU HRVATSKE MATICE ISELJENIKA

Škola hrvatskog jezika i kulture

Županija je i ove godine sufinancirala bora-vak djece iseljenih Hrvata u Maloj školi hrvatskog jezika i kulture, održanoj u

Novom Vinodolskom. Školu, za djecu iz obi-telji slabijega imovinskog stanja, organizira Hrvatska matica iseljenika. Cilj ovoga pro-jekta je približiti djeci zemlju iz koje potječu, njezin jezik, običaje i kulturu.

Županija ovaj projekt sufinancira već 15 godina, smatrajući ga izuzetno vrijednim jer obogaćuje znanje djece iseljenih Hrvata te

im, na poseban način, približava domovinu iz koje potječu. Ove godine Županija je sufi-nancirala desetodnevni boravak u školi za 22 djece (moliških Hrvata) iz talijanske regije Molise. Škola je okupila osamdesetak djece, uzrasta od devet do 16 godina, iz 16 zemalja. Za njih su, uz učenje hrvatskoga jezika, bile osmišljene novinarske, dramske, filmske, lutkarske, likovne i plesne radionice.

Županija je Malu školu hrvatskoga jezika i kulture sufinancirala s 29.920 kuna.

Županija je sufinancirala desetodnevni boravak u školi za 22 djece iz talijanske regije Molise

❛tvoji sportski uspjesi, ali i životni put, inspiracija su i poticaj, posebno mladima, da ne odustaju od snova i ambicija - poručila je zamjenica župana Nadica Žužak

saveza osoba s invaliditetom Za-grebačke županije Darka Matića primila je zamjenica župana Nadi-ca Žužak.

- Ovom medaljom potvrdio si da s pravom nosiš titulu najboljeg sportaša Zagrebačke županije. Tvoji sportski uspjesi, ali i životni put, inspiracija su i poticaj, poseb-no mladima, da ne odustaju od snova i ambicija. Ti si dokaz da je uz puno truda, odricanja, ali i po-drške zajednice, sve moguće - re-

kla je zamjenica Žužak.Velimir je u Londonu, otkrio je,

krenuo s namjerom da sruši vlasti-ti rekord (18,54 metara), no ipak nije uspio.

- Na treninzima sam disk bacao i do 19,70 metara, pa rezultatom na prvenstvu, iskreno, i nisam zado-voljan. No, osvojiti medalju, to je velika stvar! Ponosan sam i sretan. To nije bila slučajnost, to je rezul-tat dobrog i kvalitetnog rada. Ovo je zajednički uspjeh mene i moga trenera - ispričao je Velimir, koji se

zadnje dvije godine s pet velikih natjecanja vratio s pet medalja.

- Velimirov uspjeh je veličan-stven - rekao je Darko Matić, pred-sjednik ŽSS osoba s invaliditetom, posebno zahvalivši Županiji što fi-nancijski podupire rad Saveza.

- Bez financijske podrške Župa-nije ne bi bilo ovakvih rezultata. Naglašavam da je Županija u ovoj godini, u odnosu na prošlu, pove-ćala izdvajanja za Sportski savez osoba s invaliditetom za sto posto! - rekao je Matić.

2726 Ž K Ž K broj 109, SrPANj 2017. broj 109, SrPANj 2017.

❱ Najbolje gibanice - pi-sanu s nadjevom od sira i oraha te šarenu s nadjevom od oraha, maka, sira i pečenih jabuka, ispekla je Marica Kipa iz lobora

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

Glavne aktivnosti bit će postavljanje nepropusnih podloga na šljunkovite otoke te gradnja splavi (platforma) čime će se povećati površina povoljnih gnjezdilišta

tet Sveučilišta u Zagrebu, Udru-ga BIOM te, sa slovenske strane, Nacionalni inštitut za biologijo i Društvo za opazovanje in prouče-vanje ptic Slovenije. Osnovni cilj je

PROGRAM SURADNJE INTERREG V-A SLOVENIJA-HRVATSKA 2014.-2020.

Očuvanje populacije crvenokljune čigre u porječju Save i Drave

U TIJEKU PRIJAVE ZA IZBOR NAJUZORNIJE SEOSKE ŽENE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Doprinos seoske žene razvitku i oživljavanju ruralnih područja Najviše gostiju bilo je iz Njemačke, Italije,

Bugarske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Nizozemske

U Igrišću, na OPG-u Krklec, festival je organizirala Nadica Bedek, promotorica kulturne baštine kajkavskoga kraja

u prvih šest mjeseci 2017. Županija bilježi 35.652 turistička dolazaka, što je za 19% više nego u istom razdoblju prošle godine. Porastao je i

broj noćenja za 11%, s 57.548 na 64.100 noćenja. I među dolascima i noćenjima prednjače stranci. Naj-više gostiju bilo je iz Njemačke, Italije, Bugar-ske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Nizo-zemske, a ljepote ‘zelenoga zagrebačkog prstena’ razgledali su i gosti iz SAD-a, Juž-ne Koreje, Australije, Tajlanda i Brazila.

- Povećanje broja dolazaka i noćenja gostiju rezultat je strateškog razvijanja po-nude i sustavnog ulaganja u sektor turizma, a veliki utjecaj ima i blizina Zagreba koji je postao poželjna europska turistička destinacija. Tijekom ljeta na obalu dolaze turisti koji sve više istražuju i ponudu kontinentalnog turizma, pa sam sigurna

ŽUPANIJA BILJEŽI DOBRE TURISTIČKE REZULTATE U PRVOJ POLOVICI GODINE

OREHNJAČE, MAKOVNJAČE I OSTALE DOMAĆE SLASTICE PREMA RECEPTURI NAŠIH BAKA

U porastu broj dolazaka i noćenja stranih gostiju

Festival dizanih gibanica

javna ustanova Zeleni prsten par-tner je u EU projektu „Očuva-nje populacija čigri u porječju

Save i Drave (ČIGRA)“. U sklopu Programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska 2014.-2020., provedba projekta počinje u ruj-nu ove godine, te će potrajati do kraja veljače 2020. Nositelj je Za-vod za ornitologiju Hrvatske aka-demije znanosti i umjetnosti, a uz JU „Zeleni prsten“, partneri su Prirodoslovno-matematički fakul-

ÎÎ Prvi izbor najuzornije hrvatske seoske žene (tada kao pilot-projekt Zagrebačke županije) održan je 2000. u Jastrebarskom. Lentu najuzornije ponijela je Štefica Krčmar iz Gornjega Desinca (grad Jastrebarsko). Godinu dana kasnije najuzornija je bila Đurđica Dobrica iz Rakovca, naselja u kojemu je izbor i održan. Najuzornija hrvatska seoska žena bila je i Slađana Sesvečanec iz Gaja (grad Vrbovec). Su-djelovala je na izboru 2007. u Kapeli (Bjelovarsko-bilogorska županija).

Najuzornije hrvatske seoske žene

(kroz dugoročno osiguranje uvjeta gniježđenja) povećati očuvanost kontinentalnih populacija crve-nokljune čigre (Sterna hirundo) na područjima Natura 2000 u Hrvat-skoj i Sloveniji. Glavne aktivnosti bit će postavljanje nepropusnih podloga na šljunkovite otoke te gradnja splavi (platforma) čime će se povećati površina povoljnih gnjezdilišta. Hrvatski partneri ak-tivnosti će provoditi na prostoru šljunčare Abesinija (kod Hrušćice u općini Rugvica) i šljunčare Raki-tje. Ukupna vrijednost projekta je 579.182 eura.

broj dolaZaka

povećan je Za 19%, a noćenja

Za 11%

❱ bolnica Naftalan u Ivanić-gradu jedan je od najjačih aduta zdrav-stvenoga turizma

dizane gibanice. Od oraha, maka i sira, rožićki, jabuka i čokolade, ali i slane, sa si-

rom i špekom. Njih dvadesetak, što su (kasnije) u trenu u slast ‘nestale’, ispekle su sudionice prvog Festivala dizanih gibanica, što ga je u Igrišću, na OPG-u Kr-klec, organizirala Nadica Bedek, promotorica kulturne baštine kajkavskoga kraja.

- Želim da ono sa sela izađe van sela. Želim promovirati ono što je naše, domaće, autohtono - poru-čila je organizatorica.

Najbolje gibanice, odlukom

da će rezultati na kraju 2017. biti još bolji - kaže Ružica Rašperić, direktorica Turi-stičke zajednice Zagrebačke županije.

Kao još jednu snažnu i perspektivnu tu-rističku granu u Zagrebačkoj županiji treba

izdvojiti zdravstveni turizam.- Bolnica Naftalan u Ivanić-Gradu, koja jedina u

Europi pacijente liječi ljekovitom naftom, jedan je od najjačih nacionalnih aduta zdravstvenoga turiz-ma. Stoga smo početkom ove godine krenuli u 43 milijuna kuna vrijednu investiciju proširenja Nafta-lana, koja će od 2019., kada će radovi biti završeni, osjetno utjecati na još bolje turističke rezultate u županiji - kaže župan Stjepan Kožić.

Tomislava Špićeka (kojemu su u izboru pomogli Marija Le-dinski Anić i Stjepan Ptiček) ispekla je Marica Kipa iz Lo-bora (Krapinsko-zagorska žu-panija). Na festival je donijela pisanu gibanicu s nadjevom od sira i oraha te šarenu gi-banicu s nadjevom od oraha, maka, sira i pečenih jabuka.

Najuzornija seoska žena i njezine dvije pratilje predstavljat će Zagrebačku županiju na državnom izboru koji će se 14. listopada održati u Karlovcu

Raspisan je natječaj za izbor najuzornije seoske žene Zagrebačke županije za 2017. godinu. Otvoren je

do 31. kolovoza. Prijaviti se mogu žene između 25 i 65 godina staro-sti koje žive na selu, uživaju ugled u svojoj sredini, imaju ogledno kućanstvo i poljoprivredno gos-podarstvo, proizvode poljopri-

vredne proizvode i/ili rukotvori-ne i/ili stvaraju umjetnička djela. Ujedno, trebaju biti prepoznate i kao zagovornice razvitka te druš-tvenog, kulturnog i gospodar-skog napretka sela. Najuzornija seoska žena Zagrebačke župa-nije, zajedno s dvije pratilje, bit će izabrana nakon obilaska gospodarstava svih kan-

didatkinja, gdje će ocje-njivački sud, uz ostalo,

vrednovati uređenost gos-podarstva, posao kojim se žena bavi, brojnost kućanstva, ženin društveni i humanitarni rad... Najuzornija i njezine dvije pra-tilje predstavljat će Zagrebačku županiju na državnom izboru za najuzorniju seosku ženu koji će se ove godine održati 14. listopa-da u Karlovcu.

manje, državljanstvo te životopis. Prijave se šalju na adresu: Zagre-bačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, za izbor najuzornije seoske žene Zagrebačke župani-je, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb; odnosno mogu se poslati faxom na broj 6009-474 ili e-mailom na adresu g.matasin@zagrebacka-zupanija.hr.

Više o natječaju može se sazna-ti na mrežnoj stranici Županije, www.zagrebacka-zupanija.hr.

Izbor najuzornije seoske žene, osmišljen upravo u Zagrebačkoj županiji (inicijativa je potekla od Dragice Suljagić i Ljudmile Gluščić), organizira se u prigodi Svjetskog dana seoske žene, 15. listopada. Izborom se želi skrenu-ti pozornost na doprinos seoske žene i njezinu ulogu u održavanju i oživljavanju ruralnih područja.

❱ detalji natječaja objavljeni su na mrežnoj stranici www.zagrebacka-zupanija.hr

❱ aktivnosti će se provoditi na prostoru šljunčare abesinija (kod Hrušćice u općini Rugvica) i šljunčare Rakitje

Prijava zainteresiranih žena mora sadržavati: ime i prezime, adresu stalnog boravka, kontakt podatke, datum i godinu rođenja, bračno stanje, broj djece, zani-

prijave Zainteresiranih

Žena primaju se do 31. kolovoZa

Marina dobošić, najuzornija seoska žena Zagrebačke županije za 2016. godinu

lentu najuzornije seoske žene Romina Zadravec je ponijela 2015. godine

2928 Ž K Ž K broj 109, SrPANj 2017. broj 109, SrPANj 2017. POLJOPRIvREDA

OTVOREN NATJEČAJ ZA IZBOR VINSKE KRALJICE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA 2018. GODINU

Novo iskustvo i spoznaje, novi način viđenja vinskoga svijeta

U sURADNJI s vEtERINARsKOM stANICOM vRBOvEC

POLJOPRIvREDA

ljetovanje s kućnim ljubimcima, u prvom redu psima, osim zabave, veselja i opuštanja može biti i stresno. Koliko god pazili, ponekad pođe i po zlu. Stoga podsjećamo na pet stvari koje morate imati na

umu u ljetnim mjesecima.1. VISOKE TEMPERATURE, bilo direktna izloženost suncu ili kao posljedica pregrijavanja organizma, uzrokuju sunčanicu i toplotni udar. Nikada ne ostavljajte ljubimca u automobilu, pa ni na pet minuta! Pobrinite se da uvijek ima zaklon od sunca i pitku vodu. Pseće šape su osjetljive na užareni asfalt i vruće kamenje. Šetnje i druge aktivnosti planirajte u hladnijim satima. Opekline od sunca moguće su kod pasa kratke, svjetlije (bijele) dlake i nježne kože. Koliko god se činilo da je psu vruće pod dlakom, ne šišajte ga pretjerano! Dlaka je zaštita i od vrućine i od direktnog djelovanja sunčevih zraka. Raspitajte se kod veterinara za zaštitna sredstva protiv sunca.2. UBODI ILI UGRIZI raznih kukaca, paukova, osa, pčela i stršljenova mogu izazvati lokalne ili sistemske reakcije u organizmu. Najčešće je to lokalno crvenilo, otok, temperirano i bolno područje oko uboda koje i prolazi bez većih komplikacija za dva do tri sata. Ugrizi i ubodi su najčešći oko usta, u području njuške. U ozbiljnijim slučajevima dolazi do otoka sluznice usta i nosa te je posljedično otežano disanje. Anafilaktički šok se javlja u slučajevima kada cijeli organizam reagira na otrov zbog preosjetljivosti, ozbiljno je stanje i ne može proći bez terapije kortikosteroidima i brze intravenske infuzije.

3. UGRIZ ZMIJE i nije tako rijedak, znatiželjna njuška će se upustiti u igru i istraživanje svega što gmiže, riskirajući i ugriz otrovnice. Ako psa ugrize otrovnica, poskok ili riđovka, na tom mjestu ubrzo nastaje krvarenje, otok, crvenilo i bol, ponekad potkožna krvarenja i mjehuri. Javlja se i mučnina, povraćanje, otečeni limfni čvorovi, bilo je ubrzano, životinja slaba, letargična, mišići podrhtavaju. Najbolje je psa postaviti na tvrdu podlogu, poput daske, i bez suvišnog pomicanja odmah odvesti veterinaru. 4. POSJEKOTINE I RANE. Ako životinja obilno krvari, preko rane stavite sterilnu gazu ili čisti ručnik, a zatim direktno pritisnite na ranu. Ovo nije dugotrajno rješenje već samo privremena mjera koja će pomoći dok ne dođete do veterinara. Ukoliko se u rani nalazi strano tijelo, nikako ga ne pokušavajte izvaditi! Svako veće krvarenje, otvoreni prijelomi, rane koje su duboke i onečišćene, veće oguljotine ili razderotine kože iziskuju hitno i stručno postupanje. Ako rana ne krvari ili je manja, nečistoću možete sami ukloniti ispiranjem fiziološkom otopinom ili običnom vodom. Nemojte koristiti alkohol, peroksid ili druge priručne dezinficijense jer može doći do većeg oštećenja tkiva. Dobro je ranu previti čistom gazom i zavojem te tako onemogućiti lizanje rane.5. REANIMACIJA. Jeste li ikada razmišljali kako biste postupili da se nađete u prilici kada je potrebno pružiti psu prvu pomoć umjetnim disanjem i masažom srca? Danas na internetu postoje upute, vodiči i kratki filmovi koji će u nekoliko koraka objasniti kako reanimirati ljubimca. Iako se nadamo da se nikada nećete naći u ovakvoj situaciji, za ovo vrijedi odvojiti nekoliko minuta!I za kraj, svakako saznajte adresu i telefonski broj veterinarske ambulante u mjestu u kojemu ljetujete.

Kućni ljubimci na godišnjem odmoru

otvoren je natječaj za iz-bor Vinske kraljice Za-grebačke županije za

2018. godinu. Do 13. rujna na natječaj se mogu javiti djevojke s prebivalištem u županiji, uzrasta 20 do 28 godina.

- Kandidatkinje očekuje novo iskustvo i nove spozna-je, novi način viđenja vinsko-ga svijeta. A onu koja pokaže najviše znanja i osobnosti te postane kraljicom, i puno lijepih trenutaka i druže-nja - za prigodna druženja s dosadašnjim vinskim kra-ljicama, upriličena u sklopu

U sklopu manifestacije ‘Dani otvorenih butelja’, na Trgu Katarine Zrinske u Zagrebu, organizirano je druženje s dosadašnjim vinskim kraljicama čije se obitelji bave proizvodnjom vina

ÎZagrebačka županija je prva županija u RH koja je počela s izborom Vinske kraljice. Bilo je to 2002. godine. Dosad su krunu Vinske kraljice nosile Nataša Puhelek, Žana Šterc, Ivana Puhelek i Helena Čegec iz Svetog Ivana Zeline, Irena Majcenović, Ivana Jambrović, Gabrijela Vrbetić i Iva Braje iz Jastrebarskog, Ivana Rendulić iz Zagreba, Sandra Jerković iz Ivanić-Grada, Kristina Vugrin iz Samobora i Jelena Rožić iz Vrbovca. Aktualna Vinska kraljica je Lucija Šember iz Jastrebarskoga.

Prvi izbor održan 2002. godine

❱ Koliko god se činilo da je psu vruće pod dlakom, ne šišajte ga pretjerano! dlaka je zaštita i od vrućine i od direktnog djelova-nja sunčevih zraka.

nog boravka, kontakt), kratki životopis i fotografiju, dostav-ljaju se na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za po-ljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo - „Za izbor Vinske kraljice“, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb. Mogu se poslati i faxom na broj 6009-474, odnosno e-mailom na adresu: g.matasin@zagrebac-ka-zupanija.hr.

Dosad je okrunjeno 13 vin-skih kraljica, a s dijelom njih, na manifestaciji „Dani otvorenih butelja“, družio se i zamjenik župana Hrvoje Frankić. Pozvao je djevojke da se prijave za ovo-godišnji izbor.

- Vinske kraljice su ambasa-dorice županije! Prezentiraju proizvod iza kojega stoji puno truda i rada vinara. Ujedno, one su i promotorice naših vinskih cesta - rekao je Frankić.

Druženje s vinskim kraljica-ma organizirano je u suradnji s udrugom „Vinske kraljice Zagrebačke županije“, čija je predsjednica Kristina Vugrin poručila da kraljice nikada nisu predale titulu, nego kroz ovu udrugu nastavljaju promovira-ti vina, vinogradare i vinare te vinsku kulturu i eno-gastrono-miju županije.

❱ uz znanje iz opće kulture, djevojke pred ocjenjivačkim sudom trebaju pokazati i znanje o vinu, vinskoj kulturi, gastronomiji, sljubljivanju vina i jela, tradiciji, običajima...

lucija Šember, aktualna vinska kraljica

dio kraljica u etno haljinama od lana, izrađenima u sklopu projekta Kud-a čiče ‘od lana haljina tkana’Kraljice na jednom od izbora vinara i kuhara godine

Nataša Puhelek (u sredini) Irena Majcenović Žana Šterc

Ivana Rendulić Ivana jambrović Sandra jerković

gabrijela Vrbetić Ivana Puhelek Kristina Vugrin

jelena Rozić Iva braje Helena čegec

manifestacije „Dani otvorenih butelja“ na Trgu Katarine Zrin-ske u Zagrebu, komentirala je Gordana Županac, pročelnica Zagrebačke županije za poljo-privredu, ruralni razvitak i šu-marstvo.

Izbor Vinske kraljice nije iz-bor ljepote! Djevojke koje se prijave na natječaj pred ocje-njivačkim će sudom, uz znanje

iz opće kulture, morati po-kazati i znanje o vinu, vin-

skoj kulturi, gastronomi-ji, tradiciji, običajima...

Prijave za izbor, uz osnovne podatke (ime i prezime, adresu stal-

3130 Ž K Ž K broj 109, SrPANj 2017. broj 109, SrPANj 2017. ZANIMLJIvOstI

KRIŽALJKA

ZAŠtIćENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

DOGAĐAJI

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / godina: X / broj: 109, srpanj 2017.

IMPREssUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko Herčekglavni urednik: Zlatko Herček

uređivački kolegij: Zlatko HerčekDražen Kopač mr. Mirjana Oštrec Bosak

grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Puhački orkestar Rozga obil-ježio je 115. godišnjicu djelovanja. Tim povodom

u Dubravici je početkom srp-nja održan 5. međunarodni festival puhačkih orkestara. Uz domaćine, sudjelovala je Grad-ska glazba iz mađarskoga Bar-csa, Puhački orkestar iz Kapele u susjednoj Sloveniji i Limena glazba „Lira“ iz Kraljevca na Sutli. Festivalom se, kroz promi-canje tradicije sviranja puhačkih instrumenata, želi dodatno po- pularizirati limena glazba među mladima.

U sklopu proslave 115. go-dišnjice Puhačkog orkestra Roz-ga, u galeriji Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću otvorena

Popularizacija limene glazbePUHAČKI ORKESTAR ROZGA PROSLAVIO 115. GODIŠNJICU DJELOVANJA

dobrovoljno vatrogasno dru-štvo Petrovina (grad jastre-barsko) organiziralo je

međunarodno natjecanje vatro-gasaca Kup Petrovine 2017. Su-djelovale su ekipe iz Zagrebačke, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije te susjedne Slovenije.

- Važnost ovakvih natjecanja je velika. Prije svega, u njima sudje-luju i oni najmlađi kojima vatro-gastvo pruža brojne mogućnosti. Ako djeca rastu uz svoje vatroga-sno društvo, veliki dio njih u nje-mu i ostaje. Dakle, mi ovakvim natjecanjima, na neki način, od-gajamo djecu da jednoga dana postanu vatrogasci - komenti-rao je Ivan Samarin, predsjednik

MEĐUNARODNO NATJECANJE VATROGASACA ‘KUP PETROVINE 2017’

‘Odgajamo djecu da jednoga dana postanu vatrogasci’

DVD-a Petrovina.Pehare najboljima, uz zapo-

vjednika Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Josipa No-vosela i zamjenika gradonačel-nika Jastrebarskoga Domagoja Šlata, uručila je zamjenica župa-na Nadica Žužak, i sama članica DVD-a Petrovina.

- Dobrovoljni vatrogasci, po-sebno u ruralnim sredinama, od iznimnog su značaja za sigurnost i prevenciju, kako od požara, tako i od vremenskih nepogoda. Oni su u ovom trenutku jedina organizirana snaga koja može brzo djelovati i izaći na interven-ciju, kakva god ona bila. Županija iznimno cijeni njihov rad, stoga, uz ostalo, osigurava sredstva za nabavu opreme te obnovu i do-gradnju vatrogasnih domova - rekla je N. Žužak.

Jastrebarsko - perivoj uz dvoracSpomenik parkovne arhitekture „Perivoj uz dvorac u jastrebarskom“ krajobrazno je oblikovan u engleskom pejzažnom stilu. glavna karakteristika ovoga stila je oblikovanje prostora u harmoničnom prožimanju duha i prirode. Perivoj je površine 9,47 ha, a pod zaštitom je od 1963. godine. u sebi krije vrijedne biljne vrste, poput autohtonih primjeraka hrasta lužnjaka, javora, crvenolisne bukve i graba te impozantne skupine starih visećih smreka, ariša i šumskog bora. Po starosti i razvijenosti značajne su krošnje katalpa, sofora, kao i žalosne vrbe u opkopu dvorca. u perivoju, zahvaljujući različitosti i bogatstvu biotopa, živi čitav niz insekata, ptica i sisavaca, a u jezeru i riba.

U pripremi je opsežna monografija o dosadašnjem djelovanju orkestra

je krajem lipnja prigodna izlo-žba fotografija i druge arhivske građe. O suradnji orkestra i Matice hrvatske govorio je Dra-gutin Grgas, predsjednik Ogran-ka u Zaprešiću, a o puhačkom orkestru, u ime Hrvatskoga sa- bora kulture, muzikologinja Sandra Vrsalović.

Krajem ove godine bit će predstavljena i monografija o 115 godina Puhačkog orkestra Rozga.

Sudjelovale su ekipe iz Zagrebačke, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije te susjedne Slovenije

❱ u sklopu proslave, u galeriji ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću otvorena je prigodna izložba fotografija i druge arhivske građe orkestra

❛Vatrogasci su u ovome trenutku jedina organizirana snaga koja može brzo djelovati i izaći na intervenciju, kakva god ona bila - komentirala je zamjenica župana Nadica Žužak, i sama članica dVd-a Petrovina

Zaprešićke žetvene svečanosti Zavičajno ekološko društvo Zaprešić organiziralo je, na imanju duhovno-obrazovnog centra „marijin dvor“ lužnica, 22. Zaprešićke žetvene svečanosti. u prikazu žetve, na način kako se to nekada radilo - srpom, sudjelovale su udruge „drinčani“, „etno-fletno“, „ladučanke“, „brdovčanke“ i „bobovljanke“, a pridružili su im se i članovi folklorne grupe sumber talenta s indonezijskog otoka sumatre, sudionici 51. međunarodne smotre folklora u Zagrebu. uz goste iz indonezije, u kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su i članovi udruge „Zdenčina 1562“. - ovom manifestacijom nastojimo sačuvati našu ba-štinu, našu tradiciju, naš kaj... družimo se, a mnogi od naših gostiju, koji su sudjelovali u programu, žele ponovno doći - ispričala je štefanija krčelić, začetni-ca manifestacije, ujedno i predsjednica Zavičajnoga ekološkog društva Zaprešić.