of 23 /23

bringintakeout.wordpress · Hercegovac-Pašić, Antonia Majača, valentina hvale pellizzer, Lala Raščić, Jelena Vesić, Amila Puzić i Anja Bogojević) zatim stalne stanice LA:

Embed Size (px)

Text of bringintakeout.wordpress · Hercegovac-Pašić, Antonia Majača, valentina hvale pellizzer, Lala...

27- 30.09. 2012, Sarajevo

bringintakeout.wordpress.comThe Bring In Take Out Living Archive (LA)Interaktivna izloba suvremene umjetnosti27-30.09.2012. SarajevoKampus Univerziteta

6 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 7 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Polazei od feministikih teza Silvie Federici o politikama zajednikog, da su: Ovaj put su ene te koje moraju graditi novo zajedniko, kako ono ne bi ostalo prijelazna, privremena, autonomna zona, nego postalo temelj novih oblika drutvene reprodukcije, LA otvara protu-moni prostor (forum) za promiljanje i diskusiju o zajednikim strategijama emancipatornih procesa drutvene re/produkcije putem eksperimentalnog i zajednikog rada. Fokusirajui se na novonastala feministika pitanja, ovom interaktivnom izlobom suvremene umjetnosti, LA nastavlja problematizirati i procesuirati transformativne politike arhiviranja na mestu diskurzivnih prijelaza izmeu umjetnosti, teorije i prakse.

Autorice LA Red Mine(e)d zajedno sa arhitekticama, umjetnicama, studenticama, volonterkama, podravateljkama i prijateljima i prijateljicama, producirati e novi urbani prostor recikliranjem i ponovnim korienjem postojeih i naputenih objekta i mjesta (park, biva vojna baza, sada univerzitetski kampus) postavljajui arhitektonski objekat i park/igralite u sam centar zbivanja sarajevske edicije.

Silvia Federici, Feminizam i politike zajednikog,

The Commoner, Web Journal for Common Values,

www.thecommoner.org (posted 2011).

*

ilustration Alja Vindi

The Bring In Take Out Living Archive (LA)kreira javni prostor u vidu interaktivne izlobe suvremene umjetnosti, laboratorija i arhive. To je mjesto glasne feministike artikulacije iz kojeg je mogue reflektirati, preraditi i emancipirati kako vlastitu, tako i nae zajednike pozicije. Living Archive zato kao otvoreno mjesto oznaava i kreira dislokaciju jednako kao i novu lokaciju, vidljivost i prisutnost nevidljivog, mogunost i slobodu eksperimentiranja, omoguavajui pritom politizaciju prostora i vremena.(Biljana Kai: Misliti Living Archive; Arhiviranje misli ili feminizma ili? Bring In Take Out Ljubljana edicija, 2012). Poevi od prve edicije u Zagrebu, s fokusom na relacionoj politici feminizma, suvremene umjetnosti i (post)Jugoslovenskog prostora, preko druge edicije u Ljubljani, motiviranoj feministikim strategijama kreiranja i procesiranja umjetnike arhive kao ivueg znanja o svakodnevnici, sa treom edicijom u Sarajevu, nastavljamo kretanje prema feministikoj artikulaciji javnog prostora unutar zajednikog polja umjetnosti, teorije i prakse.

Sarajevskom edicijom LA, Red Min(e)d ele proturjeiti/izazivati znaenje zajednikog (commons) kroz procese refleksije, istraivanja i gradnje takvog mjesta arhitektonskim, umjetnikim i kuratorskim sredstavima.

8 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 9 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Petak, 28.09.2012.

CRVENA Kiosk 12.00h 16.00h

LA izlobeni LAB (Perpetuum Mobile projekcije; Reading Room prezentacija knjiga, popunjavanje i analize upitnika i drugih materijala; Audio/Video Booth razgovori sa LA umjetnicama i intervjui)

Irena Tomain (Ljubljana):Glas kao tijelo, tekst i muzika (radionica glasa)

16.00h 17.30hJelena Vesi (Beograd)Politike historizacije i kanoni kontemporalnog.Politike prakse (post)jugoslovenske umjetnosti - RETROSPEKTIVE 01 (kuratorski forum)

17.30h 19.00hAntonia Majaa (London, Zagreb):Moe li govoriti o tome ? Izloba kao uionica tekih pitanja (kuratorski forum)

Pussy Galore Club

22.00hBlack Water and Her Daughter (party)

Program* etvrtak, 27.09.2012.

CRVENA Kiosk**ispred Centra za ljudska prava, Univerzitetski kampus u Sarajevu

17.00h 18.30hVesna Hercegovac-Pai (Sarajevo) i Armina Pilav (Venecija, Sarajevo):Zamiljaj Arhitekturu: Sarajevo kroz reciklau urbanog prostora (kuratorski forum)

19.00h 20.00hIrena Tomain (Ljubljana):Crying Games (zvuni performans)

*

**

LA program e se djelomino prenositi na

talasima studentskog eFM radia. Dodatne infor-

macije e biti objavljene u toku LA Sarajevo pod

http://bringintakeout.wordpress.com/

CRVENA Kiosk, privremeni izlobeni objekt/

mjesto - Armina Pilav u kolaboraciji sa

Red Min(e)d, studenticama, umjetnicama,

podravateljicama i prijateljima/cama

10 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 11 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Nedjelja 30.09.2012.

CRVENA Kiosk 12.00h 13.30h

Lala Rai (New Orleans, Zagreb, Sarajevo)St. Claude umjetnika scena. Samoorganizirana umjetnika scena voena od strane umjetnika i umjetnica New Orleansa, Louisiana (kuratorski forum)

CRVENA ParkUniverzitetski kampus u Sarajevu

13.30hCRVENA Park: Feministiki IceScream PiknikDesert: RED DOT by Darja Mimi (Sarajevo)

Subota, 29.09.2012.

CRVENA Kiosk 12.00h 16.00h

LA izlobeni LAB (Perpetuum Mobile projekcije; Reading Room prezentacija knjiga, popunjavanje i analize upitnika i drugih materijala; Audio/Video Booth razgovori sa LA umjetnicama i intervjui)

13.00h 14.00hBelma Beirbai (Sarajevo):Tijelo, enskost i mo (itaonica)

16.00h 17.30hAnja Bogojevi i Amila Puzi (Mostar, Sarajevo):Javni prostor kao laboratorij miljenja / Savremene kulturno-umjetnike prakse kao strategije kritikog promiljanja i djelovanja unutar javnog prostora (kuratorski forum)

17.30h 19.00h

valentina hvale pellizzer (Vibo Valentia, Sarajevo)check [email protected] or .us? (kuratorski forum)

Pussy Galore Club

22.00hDJ Dick Galore

12 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 13 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Prepravljanje naeg grada (eksperimentalna arhitektonska radionica)Armina Pilav (Venecija, Sarajevo)Recikliranje baenog kioska i stvaranje CRVENA kioska - radni i izlobeni prostorispred Centra za ljudska prava, Univerzitetski kampus u Sarajevu11- 29.09.2012.

Eksperimentalna arhitektonska radionica koju vodi Armina Pilav otkriva proces kreiranja privremenog radnog i izlobenog objekta-prostora - CRVENA kioska, na lokaciji biveg vojnog kompleksa Maral Tito koji je danas fragmentirana urbana sredina sa nekoliko funkcija: Univerzitetski kampus, Amerika ambasada, devastirane graevine sa spontanim urbanim zelenilom, privatni hotel i teniski klub sa bazenom, graevinski otpad itd. Reciklira i ponovno upotrebljava naputeni Kioska, te za vrijeme trajanja radionice smjetamo eksperimentalni objekat u takav kompleks, ne samo da bi re:kreirali urbano mjesto, nego takoer kako bi stvorili zajedniko mjesto imaginacije i izradili novi urbani scenarij, kao i metaforu novog grada.

Unutar biveg vojnog kompleksa Maral Tito, u meuvremenu transformiranog u univerzitetski kampus, Living Archive smjeta privremeni objekt CRVENA kiosk arhitektonski projekat Armine Pilav kao i CRVENA park kolektivni umjetniki projekat sarajevskih umjetnica i umjetnika, oko kojih i u kojima e se deavati tree izdanje LA. U ovom izdanju e se nai zvuni performans Irene Tomain i kuratorski forum sa loklanim i gostujuim predavaicama (Vesna Hercegovac-Pai, Antonia Majaa, valentina hvale pellizzer, Lala Rai, Jelena Vesi, Amila Puzi i Anja Bogojevi) zatim stalne stanice LA: Reading Room (itaonica, ovoga puta sa prezentacijom knjige Belme Beirbai), Perpetuum Mobile sa video projekcijama i ostalom dokumentacijom radova i Audio/Video Booth Digitalna penica za snimanje i dokumentovanje umjetnikih razgovora i intervjua sa umjetnicama i kuratoricama. Sarajevska edicija, time nastavlja da se kree ka novim praksama, iskustvima i znanjima koje kreiraju politiki angairano mjesto ivueg arhiva.

14 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 15 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Armina Pilav je studentica doktorskog studija urbanizma na Doctorate school of IUAV u Veneciji. Tema njenog istraivanja je Zamiljanje, osporavanje, i planiranje grada i teritorija: Sarajevo kao Studija sluaja, a usmjeren je na obiljeja suvremenog grada koji je nedavno doivio rat ili drugi urbani sukob. Ukljuuje teritorij kao koncept koji sadri ruralne i urbane, socijalne i kulturne, fizike i simbolike prostore i ljudske slike o njima. Kao graanka, arhitektica i umjetnica Armina je oduvijek bila zainteresirana za procese interakcija izmeu graana/ki i grada. Razvila je, implementirala i jo uvijek radi na razliitim arhitektonskim / umjetnikim projektima koji se odnose na privremene urbane transformacije kroz procese urbanog recikliranja u koje su graanke i graani ukljueni od poetka do kraja procesa. Armina je aktivna lanica Udruenja za kulturu i umjetnost CRVENA, Sarajevo.

Zamiljaj arhitekturu : Sarajevo kroz reciklau urbanog mjestaVesna Hercegovac-Pai (Sarajevo)Armina Pilav (Venecija, Sarajevo)

Tema kao i namjera predavanja je istraiti kako recik-liranje urbanog prostora mijenja grad. Fokus je na Sara-jevu, kao heterogeni topos stvarnih i zamiljenih grado-va: otomanski, austrougarski, olimpijski, socijalistiki, post-ratni, balkanski, multikulturalni, fiziki fragmenti-ran, sporan, improviziran, itd. Recikliranje grada je proces reprodukcije postojeeg mjesta gdje se lako presijecaju razliite drutvene prakse i urbani procesi. Kako kompleksna je slika suvremenog Sarajeva, i da li je ona subjekt privremenih urbanih intervencija? Da li je recikliranje grada inklusivan urbani proces, u kojem su odnosu ove aktivnosti, na koji nain utjeu na postojeu urbanu formu, te kako graanke i graani sudjeluju u aktivnostima kreiranja grada?

Vesna Hercegovac-Pai, prof. / arhitektura-urbanizam, je redovna profesorica Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i voditeljica Katedre za urbanizam i planiranje. Takoer surauje sa Fakultetom politkih nauka i umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.www.af.web.ba/arh/

16 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 17 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Pria CRVENA parka je pria suradnje i predanosti umjetnica i prijatelja-ica CRVENE koji/e su odluili/e svoju kreativnost i energiju pretoiti u akciju. Neko mjesto dobro organizirane i ureene vojne baze, koje se pretvorilo u mjesto horora i rata, danas postaje mjesto znanja unutar nekolicine fakulteta koji su tu smjeteni. No oiljci proteklog rata su jo uvijek vidljivi unutar ovog prostora, koje je unato rijetka zelena oaza u sreditu grada.

U ovakvom okruju, edukativni i kreativni Park je potreba drugaiji Park ili igralite gdje je uenje igra, a igranje je za svakoga. Svaki materijal je recikliran i pretvoren u igraku; raste i nastaje iz ljubavi i solidar-nosti ena koje mare. Ovaj je Park odgovor na Mi to ne moemo! Nemamo vremena! Nemamo novac ili mjesto! Ne marimo, jer niko ne mari! Tako smo navikli/e ili mi to ne moemo promijeniti!Pored Bring IN Take OUT Living Archive i njenih stanica, poput Kuratorskog foruma, Perpetum Mobile, LA Lab-a itd., raa se jo jedno zajedniko mjesto. Ohrabrujemo vas da ga koristite!

Park nastaje zahvaljujui holandskoj prijateljici Mar-rianne Wolters koja je odluila ne primiti poklone za njezin 60ti roendan nego sakupiti novac i pokloniti ga djeci Sarajeva i ovoj izuzetnoj inicijativi umjetnica i aktivistica CRVENE kao i njenih prijatelja i prijateljica. Marianne, puno ti hvala!

CRVENA PARK (umjetnika radionica)Kolektivni umjetniki rad (Sarajevo)11.09-27.09.2012.

18 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 19 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Glas kao Tijelo, tekst i muzika (radionica glasa)Irena Tomain (Ljubljana)

Uesnici/e radionice koju e voditi Irena Tomain, e raditi na glasu kroz tijelo, koje je instrument glasa i koje rezonira kada pjevamo - tijelo nosi glas. Eks-perimentiranje glasom nas moe dovesti do razliitih lica, pria koje svaki glas ima. S druge strane imajui tekst i radei s njim kao s kompozicijom, moemo ga utjeloviti i postii da ga pjevamo ili ga samo govorimo prostoru, aljui ga u prostor gdje rezonira. Pristupajui mu muzikom, moemo doi do razliitih interpretacija teksta.

Irena Tomain je plesaica, performerica i studentica postdiplomskog studija filozofije. Veinu plesakog iskustva stekla je u Intact plesnom studiju, Ljubljanskom plesnom teatru i edukativnim programima Laboratorij, Agon i Emanat, kao i mnogobrojnim radionicama u Sloveniji i u inozemstvu, te kao dio DanceWeb 2004.godine i Ateljea/Instituta Grotowski 2007.godine. Nastupala je u razliitim plesnim i teatarskim produkcijama, a odnedavno sa Tilo Seghal-ovom situacijom Black Box na dOCUMENTI 13. Od 2006.godine Irena radi na samostalnom eksperimentalnom projektu glasa, pod nazivom iT. Godine 2011 izdala je CD pod nazivom Crying Games, Atol produkcija, sa Aldom Ivaniem.http://it-irenatomazin.bandcamp.com

Crying Games (zvuni performans, 40 min)iT/Irena Tomain (Ljubljana)CRVENA Kiosk

"iT" je mnoina glasova isprepletenih melodija, monologa, dijaloga snimljenih u repetativnim lupovima, ispremjetanih jednih preko drugih, zamagljujui se u buci ili jaajui u izolaciji. To su glasovi dijelova razliitih pria, istrgnuti ili upisani u pejzae i atmosfere pjesme. Materijali "Crying Games" su pjesme, izgovoreni tekstovi, eksperimenti i varijacije procesirane i generirane kroz razliite interpretacije od 2005. godine do danas. Performans Irene Tomain je unikatan u svojoj gotovo djejoj zaigranosti, koja je povremeno sposobna za bljetavu samo-refleksiju. Iako njen performans blago implicira donekle izofrenu priu submisivnosti, koja se publici obraa kroz vie glasova istovremeno, ovi glasovi ipak esto komuniciraju izmeu prostora i rijei, te kondenziranog znaenja (Luka Zagorinik, ZVO.I.TI. so.und.ing Collection www.cona.si/sounding).

20 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 21 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Jelena Vesi je nezavisna kuratorica, kulturna aktivistkinja, autorica, urednica i predavaica, koja ivi i radi u Beogradu i inozemstvu. Ko-urednica asopisa Prelom asopis za sliku i politiku, Beograd 2001. - 2009. i jedna od osnivaa Prelom Kolektiva, Beograd 2005. - 2011. Jedna od osnivaa mree nezavisnih organizacija Druga Scena, Beograd, od 2005/6., ko-urednica urnala Red Thread urnal za drutvenu teoriju, suvremenu umjetnost i aktivizam (Istanbul), od 2009. i lanica redakcije asopisa Art Margins za umetnost i teoriju (MIT Press).Njeno istraivanje je posveeno politikama reprezen-tacije u umjetnosti i vizuelnoj kulturi, praksama samoorganizacije i politizacije kulturnog rada. U svojoj kuratorskoj praksi esto eksperimentira sa razliitim formatima, metodolgijama, kontekstualnim i kolabora-tivnim aspektima umjetnosti.

Politike historizacije i kanoni kontemporalnog. Politike prakse (post)jugoslovenske umjetnosti - RETROSPEKTIVE 01 (kuratorski forum)Jelena Vesi (Beograd)CRVENA kiosk

Unutar danas vladajueg diskursa koji prati stvaranje regionalnih istorija umjetnosti, reprezentacija umjetnosti socijalistike Jugoslavije artikulira se na dva razliita, ali i meusobno povezana naina. Na globalnom nivou, s jedne strane, ona se predstavlja kao dio neega to se moe nazvati disidentskom umjetnou istone Evrope, dok s druge strane, na lokalnom nivou, jugoslovenska umjetnost se rasparava (pre)raspodjeljuje u niz nacionalnih umjetnosti koje poivaju na oslobaanju individualnih umjetnikih doprinosa od komunistike stege i njihovom vraanju pod okrilje matine nacionalne kulture, to ini sastavni dio procesa konsolidacije novonastalih drava-nacija proces koji traje od ratova devedesetih godina pa na ovamo. Ovakvi okviri i tumaenja prolosti uspostavljaju ideoloke narative koji su projektivni u odnosu na koncept suvremena umjetnost, drugim rijeima, one uokviruju istorijsku stvarnost u odnosu na koju suvremenost treba da se proizvede i u koju treba da se uklopi.

22 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 23 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

praksa fokusirana je na odnose estetike i politike, modaliteta neslaganja, politika anti-politike i post-anarhistike teorije i estetike, artikulacije egzodusa i anti-esencijalistikih zajednica, naroito u okviru nove umjetnike prakse 60-tih i 70-tih godina u Jugoslaviji.www.delve.hr; www.g-mk.hr

Moe li govoriti o tome? Izloba kao uionica tekih pitanja (kuratorski forum)Antonia Majaa (London, Zagreb):CRVENA kiosk

Predavanje nazvano Moe li govoriti o tome? Izloba kao uionica tekih pitanja e se osvrnuti na dvogodinji projekt DeLve/ Instituta za trajanje, mjesto i varijable iz perspektive kuratorskih taktika koritenih u procesu. Polazei od projekta razvijanog u Bosni i Hercegovini kroz 2009. i 2010.godinu, predavanje e se kritiki osvrnuti na probleme koji se tiu kolektivnog nastojanja adresiranja ratnih zloina i trauma, idui iznad shvatljive uloge zloinca, rtve, suuesnika/ce i promatraa/ice.

to se tek treba dogoditi omoguilo je drugaiju vrstu zajednice uenja i oduavanja u uionici tekih pitanja (prema Jasmini Husanovi), obuhvaajui kontradiktornost izmeu neugodne (i neprimamljive) sporine refleksije i upornosti na buduim impulsima cjelokupnog napora.

Antonia Majaa je povijesniarka umjetnosti i istraivaica koja ivi i radi u Zagrebu i Londonu. Suuosnivaica je (uz Ivanu Bago) DeLVe/Instituta za trajanje, mjesto i varijable i radi kao umjetnika direktorica G-MK u Zagrebu. Njena istraivaka

24 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 25 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Belma Beirbai je neovisna istraiteljica, novinarka, esejistica i aktivistica iz Sarajeva, BiH. Diplomirana je urnalistica i magistrica rodnih studija te je dobitnica Fulbrightove stipendije na Columbia University, NY (2011/2012). Belma je objavila knjigu Tijelo, enskost i mo: upisivanja patrijarhalnog diskursa u tijelo (Synopsis, Sarajevo-Zagreb, 2011) . Njena strast su pisanje, fotografija i biti u pokretu, njeni akademski interesi su sjeanje, trauma, nacionalizam i biopolitika; njen feminizam je otpor.

Tijelo, enskost i mo (itaonica)Belma Beirbai (Sarajevo)CRVENA kiosk

U svojoj knjizi Knjiga Tijelo, enskost i mo: upisivanja patrijarhalnog diskursa u tijelo, Belma Beirbai analizira ensko tijelo i njegove kontraverze bavei se tjelesnim feminizmom i politikama tijela.Istraivanje je postavljeno u kontektstu bosanskohercegovake poslijeratne realnosti, specifine po tome to je odraavaju nova znanja i diskursi, koji su u velikoj mjeri uvjetovani i oblikovani nestabilnim procesima: naputanjem socijalistikog naslijea i utjecajima uvezenih neoliberalnih praksi, snanim remetilakim iskustvom ratnih razaranja i jaanjem klero-etnonacionalnih politika, to zajedno upuuje na repatrijarhalizaciju opih drutvenih vrijednosti. Knjiga poziva na vanost znanja i samosvjesnosti: Tijelo ne postoji, postoje Tijela, njihov objektivni ali i simboliki znaaj ne treba odbaciti ve na svojevrstan nain modificirati kako bi se otvorio put ka razumije-vanju mnotva razliitih identiteta. (...) Meutim, biti svjestan/svjesna tijela, njegovih znaenja i principa (enskosti i mukosti) , njegovog stalnog konstituiranja i diskurivnih praksi,znai zapravo otpor naspram domi-nantnih diskursa, to je izlaz prema ujedno osvajanju tijela kao i izmicanju strategijama moi i kontrole.

26 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 27 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

2008. godine nastala u okviru Omladinskog kulturnog centra Abraevi u Mostaru, gdje radi kao kuratorica i istraivaica. Trenutno je zaposlena je kao asistentica na oblasti Historija umjetnosti (suvremena umjetnost i suvremene umjetnike prakse) na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Pohaa magistarski studij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na dvopredmetnoj studijskoj grupi - Studij historije umjetnosti na Katedri za historiju umjetnosti, te Studij komparativne knjievnosti na Odsjeku za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo.http://abart.ba/

Amila Puzi je diplomirala komparativnu knjievnost i istoriju umjetnosti na Univerzitetu u Sarajevu. Kuratorica je i jedna od osnivaica umjetnike produkcije Abart, koja od 2008. godine aktivno djeluje u okviru Omladinskog kulturnog centra Abraevi u Mostaru, gdje radi kao kuratorica i istraivaica. Kroz ovaj angaman suraivala je sa regionalnim i meunarodnim kuratorima/cama i sudjelovala na mnogobrojnim izlobama, seminarima i konferencijama. Trenutno je zaposlena na Odsjeku likovnih umjetnosti Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru na oblasti Historija umjetnosti. Studentica je Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.http://abart.ba/

Javni prostor kao laboratorij miljenja / Suvremene kulturno-umjetnike prakse kao strategije kritikog promiljanja i djelovanja unutar javnog prostora (kuratorski forum)

Anja Bogojevi i Amila Puzi (Mostar, Sarajevo)CRVENA kiosk

Abart je umjetnika produkcija koja od 2008. godine funkcionira unutar Omladinskog kulturnog centra Abraevi u Mostaru.

Operirajui na principu otvorene platforme Abart ima za cilj da se bavi istraivanjem i implementaci-jom suvremenih umjetnikih praksi i strategija unutar specifinog konteksta Mostara. Podjeljenosti koje egzistiraju unutar Mostara se ne poimaju kao anom-alija, niti prostor unutar kojeg se nudi potencijalno rjeenje postojeih sukoba, no rae kao dio i odjeljak grada Mostara, njegovog specifinog istorijskog pod-neblja i suvremene politike situacije. Abart vjeruje da umjetnike intervencije posjeduju potencijal za kritiko promiljanje datih vrijednosti, te otvaraju nove pers-pektive u oblicima diskusije, funkcijama i vrijednostima javnog prostora.

Anja Bogojevi je diplomirala komparativnu knjievnost i istoriju umjetnosti na Univerzitetu u Sarajevu. Su-uosnivaica je Abart produkcije, koja je

28 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 29 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

na informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) i internet, a zahvaljujui suradnji s APC, na istraivanje i evaluacije (Gender Evaluation Methodology - GEM). Od 2007, ona kreira BH dravne izvjetaje (Country reports) za GISWatch.org, kolaborativnu globalnu inicijativu.Organizacijski web: www.oneworldsee.orgOsobni blogovi: www.hvale.me i http://loudtalks.hvale.me i www.zenskaposla.ba Twitter: @ froatosebe

check [email protected] or .us? (kuratorski forum)valentina hvale pellizzer (Vibo Valentia, Sarajevo)CRVENA kiosk

Web 2.0 tehnologije su usmjerene ka tome da uine dijeljenje informacija i stvaranje zajednikog znanja lakim, dinaminijim i puno manje intenzivnim za rad. Nove tehnologije poput blogova, wikija, sistema za upravljanje sadrajem i RSS feeds su omoguili online suradnju i dijeljenje neizostavnim dijelom World Wide Weba. Ovi novi alati, zajedno sa enskom povijesti u umreavanju i dijeljenju resursa, stvaraju optimalno okruenje za stvaranje enskog zajednikog (commons-a). "Source: http://www.genderit.org/content/womens-commons-exploratory-dialogue-potential-knowledge-commons-women

Valentina Hvale Pellizzer je feministkinja, aktivistkinja, migrantkinja, spisateljica/blogericaOduvijek i bez obzira to radila, njena nastojanja su uvijek okrenuta ka povezivanju feministike politike teorije i prakse. Bila je ko-urednica feministikog magazina Tempo di Marea, a ve od 2006. valentina radi kao izvrna direktorica OneWorldSEE fondacije (Fondacije Jedan svijet SEE), koja je upravo fokusirana na multijezike medije i ICT. Njezin interes za enska i rodna pitanja se tako veu

30 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 31 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Lala Rai je likovna umjetnica. Akademiju Likovnih Umjetnosti je zavrila u Zagrebu. Aktivno izlae od 1998. godine, a do sad je izlagala na nizu samostalnih i grupnih izlobi. U svom radu se koristi nizom umjetnikih medija; od slikarstva, kiparstva do video instalacija. Od 2005. se bavi zvukom i pisanjem scenarija koje kao performerica izvodi za video ili izvodi uivo. Lala je aktivna lanica i predsjednica Upravnog odbora Udruenja za kulturu i umjetnost CRVENA, Sarajevo. Vie informacija na www.lalarascic.com

Umjetnika scena St.Claude avenije.Samo organizirana i upravljana od strane umjetnika i umjetnica, scena New Orleansa, Louisiana (kuratorski razgovor)Lala Rai (New Orleans, Zagreb, Sarajevo)Sarajevo Univerzitetski KampusIspred Centra za ljudska prava

Umjetnike inicijative polako mijenjaju grad New Orleans, opominjui ak i kulturne institucije da moraju bolje raditi svoj posao. Pozitivna iskustva samo-or-ganiziranih umjetnikih zajednica privlai veliki broj mladih ljudi iz cijele zemlje, koji se doseljavaju u New Orleans da bi bili dio nove, uzbudljive scene koja buja u socio-ekonomskoj klimi grada koji je preivio uragan Katrinu. Predavanje e se koncentrirati na modele up-ravljanja vodeih samo-organiziranih galerija kao to su Antenna, Front i Good Children, njihove tendencije ka sindikalizaciji, te e biti spomena i o drugim inicijati-vama kao to su Costance i Pelican Bomb. Kooperativni duh umjetnike scene se mijea sa interesom i nadom ovih inicijativa ka proboju na trite umjetnosti; kao i uvijek, najvea prepreka je manjak sredstava. Preda-vanje e pratiti slajdovi.

32 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 33 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Pepetuum Mobile ProjekcijeRazne umjetnice

CRVENA Kiosk Perpetuum Mobile je kompilacija video radova i drugih digitalnih umjetnikih projekta (fotografija, stripova, tekstova). Kolekcija stalno rase, a operira na bazi poziva, ekspertskih i prijateljskih preporuka i stalno-otvorenog javnog poziva. (http://bringintakeout.wordpress.com/open-calls/perpetuum-mobile).

34 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 35 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

dokumentaciju Alenke Spacal (Ljubljana), knjigu Vana Panteli (Beograd), Svetlana Slapak (Ljubljana), Ana Vilenica (Beograd), Damir Arsenijevi (Tuzla), Jelena Petrovi (Ljubljana/Beograd), postere Tanje Ostoji (Beograd /Berlin), foto dokumentaciju Nele Mili (London) i Vanje Buan (Amsteradam/Maribor), video stilove Marine Grini (Ljubljana/Be) i Aina mid (Ljubljana), Jovane Komneni (Panevo/Berlin), Vesne Bukovec (Ljubljana), stripove Nikolete Markovi (Rijeka), film Maje Prettner (Murska Sobota), fotografije u digitalnom formatu Jelene Jurea (Novi Sad), kolai Dragane Mladenovi (Beograd/Panevo) kao i pjesmu Andreje Dugandi. Kako je ovo tekui proces, novi materijali i radovi se stalno dodaju u kolekciju.

Predstavljamo video radove sljedeih umjetnica:

Milica Tomi (Beograd), Tina Smrekar (Ljubljana), Lana majanin (Sarajevo), Adela Jui (Sarajevo), Flaka Haliti (Pritina), Nela Hasanbegovi (Sarajevo), Nika Autor (Ljubljana), Ana Human (Zagreb), Vahida Ramujki (Beograd), Emine Kujundi (Sarajevo), Bojana Jeleni (Beograd), Renata Poljak (Zagreb), Lala Rai (Sarajevo/Zagreb), Internet browser video Line Dokuzovi (Be), video dokumentaciju Ane Hoffner (Beograd, /Vienna), Dine Ronevi (Zagreb), Ane igon (Ljubljana), Natae Teofilovi (Panevo), Marine Radulj (Banja Luka) i Monika Ponjavi (Banja Luka), Natae Davis (London), Margareta Kern (London), Maja Bajevi (Sarajevo), Marko Tadi (Zagreb). Perpertuum Mobile takoer sadri tekst Dunje Blaevi (Sarajevo), tekst i foto

36 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 37 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Upitnik (Questionnaire)

Trajno nastojanje LA-a ka sakupljanju feministikog znanja, iskustava, ideja i uvjerenje koje se odnose na feministike umjetnike prakse u (post)jugoslovenskom prostoru i ire, je razlog zbog kojega samo razvile upitnik za umjetnice/ke, ene i mukarce iz akademije, kulturne radnike i radnice, kuratorice i kuratore, aktivistkinje i aktiviste, ali i druge koji posjeduju znanje, sjeanje i/ili ekspertizu u ovoj oblasti. Molimo vas da i vi popunite upitnik klikom na ovaj link : http://bringintakeout.wordpress.com/questionnaire/

Zahvaljujemo se sljedeim fenomenalnim enama na znanju koje se podijelile sa nama: Nina Bunjevac (Toronto), Tanja Mileti Oruevi (Mostar/Brno), Biljana Kai (Zagreb/Zadar), Nade Kachakova (Skopje), Ksenija Forca (Beograd), Rada Bori (Zagreb), Ana Vilenica (Panevo/Beograd), Tatjana Marjanovi (Split), Azra Husanovi (Be), Ida Hirenfelder (Ljubljana), Maa Hiliin (Sarajevo/Prag), Tea Hvala (Ljubljana), Jelena Jelaa (Beograd), Marina Grini (Ljubljana/Be), Ajla Demiragi (Sarajevo), Vahida Ramujki (Beograd/Barcelona), Maja Bogojevi (Podgorica), Branka (Novi Sad), Lejla Somun-Krupalija (Sarajevo), Merima Jaarevi (Mostar), Dunja Blaevi (Sarajevo), Lidija Radojevi (Ljubljana), Lala Rai (Sarajevo/Zagreb/New Orleans), Nela Mili (London), Ana igon (tanjel/Ljubljana), Slaana Mitrovi (Ljubljana).

Bring In Take Out Methodologija

Red Min(e)d kolektiv, sa LA stanicama i online upitnikom radi na kolaboracijskoj metodologiji koja proizvodi diskurzivnu arhivu, generirajui zajedniko tlo za izraavanje o relevantnim pitanjima u suvremenoj umjetnosti i feminizmu.

Stanice

LA stanice su interaktivne metode rada koje povezuju sudionike/ce i javnost u zajedniki proces stvaranja svake nove edicije: Izloba i Perpetuum Mobile (se sastoje od umjetnikih djela i drugih audio, video i tekstualnih umjetnikih radova i dokumentacije), Audio / Video Booth za izravne razgovore, izjave i snimke rasprava, Reading room (itaonica) za pisanje/itanje blogova, itanje, razgovore o knjigama i popunjavanje upitnika (Questionnaire), Digital Oven za digitalizaciju i prijenos podataka na licu mjesta, i Voice It stanicu za razgovore sa umjetnicama/cima, prezentacije i rasprave. Kuratorskim Forumom za sarajevsku ediciju, uvodimo i novu stanicu, Forum - mjesto drutvenog okupljanja koje proizvodi javni (besplatni) govor i generira drutveno odgovorne politike zajednikog prostora (commons-a) kroz predavanja, rasprave i razgovore.

Red Min(e)d Red Min(e)d su Danijela Dugandi ivanovi, Katja Kobolt, Dunja Kukovec i Jelena Petrovi, sve etiri imaju razliita iskustva i znanja iz (feministike teorije, suvremene umjetnosti, kulturne produkcije i aktivizma) te dolaze iz, ive i rade na razliitim mjestima (Ljubljana, Sarajevo, Beograd i Minhen), na raskrsnici zajednikog razumjevanja i metoda istraivanja, (re)prezentacije, kuriranja i medijacije suvremene umjetnosti. U izazovu vlastitih razlika, energija i interesa, Red Min(e)d radi na principu konstantnog propitkivanja, istraivanja i razvoja moguih naina boljeg razumjevanja, vidljivosti i izvodljivosti feministike umjetnosti i umjetnosti koju kreiraju umjetnice postjugoslovenskog prostora i ire. Kao autorice i inicijatorice projekta Bring In Take Out Living Archive ova feminstika kuratorska grupa je poela sa radom u oktobru 2011. sa prvom edicijom LA u Zagrebu.

40 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo 41 / The Bring In Take Out Living Archive (la) / sarajevo

Hvala: svim umjetnicama i umjetnicima/suradnicama i suradnicima na LA Sarajevo ediciji, kao i prijateljima i prijateljicama, partnerima, podravateljicama i podravateljima, ali i svim drugim koji/e su pomogli/e realizaciju LA ideje!

Specijalne zahvale svim suradnicama/ima na projektu: Re:making Our City i uesnicama/ima eksperimentalne arhitektonske radionice koju je vodila Armina Pilav: Zoran Kanli, Maja Ili, Samra Skalonji, Velma Mustafi, Sabrina ehaji, Ervin Praljivi, Alen Sulji, Amra Dragni, Amra Dragni i drugima koji su pruili logistiku i emotivnu podrku: Tifa Pilav, Miroslav ivanovi, Saa Madacki, Aida Mehievi, Lejla Somun Krupalija, Nina Kara, Maja Kaljanac, Kampus Univerziteta u Sarajevu, Digitalni Arhiv Infobiro - Dragan Golubovi, KJPK Rad d.o.o. i KJKP Park d.o.o.

tampa: Amos Graf d.o.o.tampano u 300 kom

septembar 2012. godine

Organizirale: Red Min(e)d Danijela Dugandi ivanovi, Katja Kobolt, Dunja Kukovec, Jelena PetroviPodrka: Ilvana Dizdarevi, Ada Hamidovi i Andreja DugandiDizajn i ilustracije: Ana BaragaRed Min(e)d logo dizajn: Vedrana SerdareviWeb Dizajn: Vanja JoviiFotografija: Dejan Vladi, Zoran KaliniIntervjui: Tea Hvala, Margareta Kern, Lala RaiWeb podrka: Amar NumanovicKamera, montaa i video editing: Adela Jui i Ervin PraljiviMediji i komunikacije: Elvira JahiLektor za engleski jezik: Eric Dean ScottPrevoditeljica na B-H-S: Andreja DugandiProdukcija: CRVENA Udruenje za kulturu i umjetnost, Sarajevo i MINA Institut za drutveno angairanu umjetnost i teoriju, LjubljanaKo-produkcija: Centar za ljudska prava Univerzitata u Sarajevu, eFM studentski radio i Center for za kulturnu i medijsku kontaminaciju; Klub Pussy Galore i Black Water and her Daughter & Dick Galore

Multi-medija i tehnika podrka: eFM studentski radio i Center for Cultural and Media Contamination

Financijski podrao: European Cultural FoundationKo-financiranje: Fond Otvoreno drutvo, Bosna i Herzegovina i Marianne Wolters za CRVENA PARKPodrka: Kantonalno javno komunalno preduzee "R A D" d.o.o. i Kantonalno javno komunalno preduzee Park d.o.o.

PARK d.o.o.

Kako se ne ponaati u bring in take out living archive

The Bring In Take Out Living Archive

NEMOJTEse ponaati kako da ste u muzeju ili galeriji nego radije kao da ste u bilo kojem drutvenom prostorubiti tihiii ustaljenim rutamagledati umjetnike radove iz daljine pribliite im se

SLOBODNOiskoristite LA radne stanicepriajte, recite vae miljenje ili komentar u Audio/Video Boothpopunite upitnik, u cijelosti ili samo neke dijelove, anonimno ili ne u Reading Roomizaberite i pustite radove koje elite u Perpetuum Mobile i ko-kurirajete izlobuuzmite/donesite fotografije, video, tekstove i uploadujte ih u Digital Ovendirajte, ali njenopriajte sa umjetnicama/cima ili drugim osobama koje sretnete u LA, snimite debate i uploadujte ih na licu mjestakopirajte i ponovno koristitepovedite sa sobom vau djecu i pustite ih da sami/e istrae prostorpleite, trite ili se jednostavno odmorite