HRVATSKI NERETVANSKI ZBORNIK BR.5

8/12/2019 HRVATSKI NERETVANSKI ZBORNIK BR.5

1/402


2/402

ISSN 1847-1579

VATSKI

HRVATSKINERETVANSKI

ZBORNIK

5/2013.

Zagreb, 2013.

1 2.indd 1 2/22/13 4:37:47 PM


3/402

DRUTVO NERETVANA I PRIJATELJA NERETVE U ZAGREBU

Za nakladnika:Luka Vlahovi

Glavni urednik:Stjepan eelj

Zamjenik glavnog urednika:Domagoj Vidovi

Tehniki urednik:Vedran Dami

Urednici:Luka Vlahovi, Vedran Dami, Stjepan eelj, Domagoj Vidovi,

Zdravko Kapovi, Dragan Jurkovi

Lektori:Anela Vidovi, Antonija Vidovi, Domagoj Vidovi

Korektor:Domagoj Vidovi

Likovno rjeenje korica:Marijana uri Baldini

Grafiko oblikovanje i prijelom:

Miljenka Stankovi

Tisak:Grafika Markulin, d.o.o., Lukavec

1 2.indd 2 2/22/13 4:37:47 PM


4/402

KAZALO

LIJEPA NAA DOMOVINO ............................................................... 3SPOMENIK HRVATSKOJ SLOBODI U APLJINI ................................... 5

AUTOKARTA .................................................................................... 6PROSLOV PETOMU HRVATSKOM NERETVANSKOM ZBORNIKU ......... 7IZ NENAPISANOGA DNEVNIKA JEDNOGA RATNOG

VETERANA (2.) GOLA BRDA (J. Dominikovi) .......................... 9ANIIN VRISAK RADOSTI (S. Vukorep) .............................................. 13BRONANO I ELJEZNO DOBA U DOLINI NERETVE (I. Volarevi) ...... 16BILJEKE O ARDIJEJCIMA (R. Dodig) .................................................. 35DVIJE CRTICE IZ SLIVANJSKE PROLOSTI

(S. Peri Gavrani, D. Vidovi) .................................................. 61CAR FRANJO JOSIP I. U DOLINI NERETVE 1875. (M. Talaji) .............. 64ZRAKOPLOVNI AS IVAN BJELOVUI (M. Frka Petei) ...................... 90KAZIVANJE IVANA ORULIA (T. Macan) .......................................... 102

AMERIKI RATNI BROD U METKOVSKOJ LUCI (M. Talaji) .................. 107MESSERSCHMITT OBOREN IZNAD METKOVIA (M. Talaji) ............... 109O GRANICI IZMEU BOSNE I HERCEGOVINE I

REPUBLIKE HRVATSKE KOD NEUMA (. Ragu) .......................... 112NUPCIJALITET UPE VIDONJE (1870. 1880.) (. Dugandi)............ 120NERETVANI IZBRISALI MALARIJU S POPISA

SVOJIH BOLESTI (I. Juri) ........................................................... 131HRVATSKA PJEVAKA DRUTVA U MOSTARU

OD 1873. DO 1945. (M. Franievi) .......................................... 161PREZIMENA U PLOAMA (D. Vidovi) ............................................... 190SJEANJE NA VLADIMIRA PAVLOVIA (1935. 1996.) (V. Medak) .. 201

STOTA OBLJETNICA ROENJA PETRA TUTAVCA BILIA (D. Vidovi) ... 210POLEMIKI STIL MIROSLAVA KRLEE IZ PERSPEKTIVE KRITIKOG DIJALOGA (P. Bodlovi) .............................................................. 212FRA ANDRIJA RAJKOVI (M. Franievi) ........................................... 225OPUZENSKE SLIICE (2. dio) (M. Ivanievi) ....................................... 229NO VINO, NO SLANINA, GET BACK TO HERCEGOVINA (nekoliko slika s tursko-mletake granice) (K. Vranki) ................... 246DA SE NE ZABORAVI (M. Kljue) ....................................................... 251

kazalo.indd 403 2/23/13 11:10:31 AM


5/402

MURVA I DEVET VLADARA (D. Jurkovi Bokin) .................................... 273CRNA KOSA (V. Kljue) .................................................................... 278TRI PJESME (M. Popovi) .................................................................... 286MASLINSKA GORA ULJANA (S. Mustapi) .................................... 289U KAMENU ZAVJET PIE (D. Jurkovi Bokin) ....................................... 290DRUGA POSTAJA KRINOG PUTA (K. Hraste) .................................... 295DANI NERETVE (N. Podnar, Z. Kapovi) ............................................. 300RAZVOJNI PROJEKTI U DUBROVAKO-NERETVANSKOJ

UPANIJI (N. Dobroslavi) .......................................................... 323SADANJI I BUDUI PROJEKTI RAZVITKA GRADA PLOA (K. Veji).... 327GOSPODARENJE TLOM I VODOM DONJE NERETVE KAO TEMELJ RAZVOJA (D. Romi) ..................................................... 336NERETVANSKA MANDARINA HRVATSKA ROBNA MARKA (BREND) (N. Kapovi) ................................................................ 340ULAZAK REPUBLIKE HRVATSKE I SCHENGEN UTJECAJ NA DOLINU NERETVE (F. Dragovi) .................................................. 344IZLOBA SLIKA ZOV ZAVIAJA (skupina autora) ............................. 346STATUS NERETVANSKE JEGULJE(ANGUILLA ANGUILLA)

U UVJETIMA ANTROPOGENIH PROMJENA IPRISTUPANJA REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI(B. Glamuzina, L. Glamuzina) ..................................................... 350

FAO SE VRATIO U NERETVU POTPOROM PROJEKTU POTPORA KVALITETNIM PREHRAMBENIM PROIZVODIMA U HRVATSKOJ ZA POBOLJANJE VEZA IZMEU POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH TVRTKI I PROIZVOAA (J. ugum, J. Curi Babi)........................................................... 363PREKOGRANINO GLASILO "NAA NERETVA" (J. ugum) ............... 368NERETVANSKI ZUBATAK OD 21,75 KG ULOVLJEN

U APLJINI (M. Talaji)............................................................... 372STANIARI (V. Medak) ...................................................................... 374OLOVNE GODINE (M. Marinovi) ..................................................... 376BABA IVA (I. Palaversa) ..................................................................... 381NAE DJETINJSTVO (M. Marinovi) ................................................... 383BJELAVE IZA VAGE (D. Jurkovi Bokin) ............................................... 386UDRUGA STUDENATA DOLINE NERETVE (M. Dami) ......................... 395

kazalo.indd 404 2/23/13 11:10:31 AM


6/402

3

LIJEPA NAA DOMOVINO

Lijepa naa domovino,Oj junaka zemljo mila,Stare slave djedovino,

Da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,Mila si nam ti jedina.

Mila, kuda si nam ravna,Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci,Nit' ti Dunav silu gubi,

Sinje more svijetu reci,Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,Dok mu hrae bura vije,

Dok mu mrtve grobak krije,Dok mu ivo srce bije!

3 4 himna.indd 3 2/22/13 4:38:15 PM


7/402

5

Spomenik Hrvatskoj slobodi u apljini - autor: akademski kipar Kuzma Kovai

5 spomenik.indd 5 2/23/13 10:17:26 AM


8/402

6

karta Neretve.indd 6 2/22/13 4:39:14 PM


9/402

7

PROSLOV PETOMUHRVATSKOM NERETVANSKOM ZBORNIKU

Ovo je pred vama, drage itateljice i potovani itatelji Hrvatskoga nere-

tvanskog zbornika, mogli bismo sa zadovoljstvom tvrditi, mali jubilarni broj ovenae sveneretvanske hrvatske publikacije. Peti zbornik u kojemu se skupljajuradovi autora, Neretvana i prijatelja Neretve, doslovce od Gruda, Konjica,Stoca i Ravnoga, preko Stona, Neuma, uljane i Trpnja, pa do Opuzena, Met-kovia, Ploa, Vrgorca, apljine... Peta knjiga u kojoj su, kao i u prethodnima,zastupljeni autori koji svojim tekstovima pronose istinu o Neretvi, onakvoj kakvuje oni vide ili bi je eljeli vidjeti. Bez lai i bez ikakva zanoenja, s jedinstvenomsvrhom dobra za Neretvu, Grad Neretvu, kakvu smo je mi zamislili i imenovalina dan utemeljenja naega Drutva, Drutva Neretvana i prijatelja Neretve uZagrebu. Pa ako se netko i ne bi slagao s pogledima iznesenima u kojemu

tekstu objelodanjenom u naemu zborniku, neka zna da e se njegovo miljenjei njegov pogled uti ve dogodine, u novome broju zbornika ako ga napie inama ga uputi za objavljivanje. Jer, elja nam je da se u Hrvatskome nere-tvanskom zborniku okupljaju svi autori, od akademika i biskupa pa do naih

vrijednih teaka i ribara, koji imaju neto kazati o kraju neretvanskome, o krajuhrvatskome o kojemu se uglavnom utjelo u prethodnom vremenu, a poglavito

vremenu kojemu smo umaknuli zahvaljujui braniteljima hrvatske zemlje Hr-vatskoj vojsci i Hrvatskomu vijeu obrane. A na nama je sada, danas i u svabudua vremena, da sauvamo te osloboditelje i mirotvorce, bez osvrtanja namogue haake sudske odluke. To biljei jedan od optuenika pred Meuna-rodnim haakim kaznenim sudom, kojega su optuili i sudili, a onda morali iosloboditi jer se njihova pravda zasnivala na izmiljotinama i zatiti tajnogasvjedoka, krivokletnika Stjepana Mesia.

Zbog toga na prvome mjestu ovoga petoga Hrvatskoga neretvanskogzbornikadonosimo tekst jednoga ratnog veterana, gospodina Julija Domini-kovia, a potomAniin vrisak radosti Stanislava Vukorepa, elei potaknuti iostale branitelje i one koji imaju svjedoanstva o obrani domovine da piu svojasjeanja i da ih objelodanjuju jer e tek tako ona postati istinom za sve. A i vai

7 proslov.indd 7 2/23/13 10:51:38 AM


10/402

8

vrisci, veselja i oduevljenja zbog osloboenja generala Gotovine i Markaa

svakako bi bili pravo svjedoanstvo o nama i naemu vremenu u kojemu se gla-samo, a ne samo ivimo. Nadamo se da e ista sudbina pratiti i jo preostaleoptuene Hrvate u Haagu: generale Slobodana Praljka i Milivoja Petkovia,

Valentina oria, Jadranka Prlia, Brunu Stojia te Berislava Puia.I ovoga nam puta nai autori, Neretvani poput Ivana Volarevia iz Metko-

via i Radoslava Dodiga iz Ljubukoga, otkrivaju stara i nikada dovoljno istra-ena vremena od prije naega vladanja naim prostorima: Bronano i eljeznodoba u dolini Neretve i Biljeke o Ardijejcima. Branko i Luka Glamuzina razma-traju Status neretvanske jegulje u uvjetima antropogenih promjena i pristupanjaRepublike Hrvatske Europskoj uniji,arko Dugandi pie o Nupcijalitetu upeVidonje, Mario Talaji o Caru Franji Josipu I. u Neretvi, Marijana Franievi

u radu Hrvatska pjevaka drutva u Mostaruosvjetljava i kroza sve mijene, anajvie one politike, govori o radu i ivotu lanova hrvatskih pjevakih druta-va. Kazivanje Ivana Oruliadonosimo iz zapisa Tomislava Macana, a VinkoMedak iznosi Sjeanja na Vladimira Pavlovia.Domagoj Vidovi pie o Prezi-menima u Ploama, a Marija Kljue u prilogu Da se ne zaboraviprinosi rjenikopuzenskoga govora. Marijana Franievi donosi crticu o fra Andriji Rajkoviu.Sanja Peri Gavrani i Domagoj Vidovi u Dvjema crticama iz slivanjske pro-lostipodsjeaju nae Slivanjce na jednu proputenu obljetnicu i upozoravaju najednu buduu. Tu je i tekst Domagoja Vidovia o Stotoj obljetnici Petra TutavcaBilia... No, da ne bismo ponavljali itavo kazalo, na kraju emo rei samoda donosimo iscrpno izvjee s prvih Dana Neretve u Zagrebu, druge iznimno

vrijedne manifestacije koju, uz No Neretvana, prireuje Drutvo Neretvanai prijatelja Neretve u naemu glavnom gradu. A tu je, sloit ete se, i treakarika lanca koja govori o radu Drutva i smislu njegova postojanja Hrvatskineretvanski zbornik. Zato, podrite Drutvo Neretvana i prijatelja Neretve uZagrebu suradnjom u Hrvatskome neretvanskom zborniku, dakako u sljedeimnjegovim brojevima.

Stjepan eelj,Zagreb

7 proslov.indd 8 2/23/13 10:51:39 AM


11/402

9

IZ NENAPISANOGA DNEVNIKA JEDNOGARATNOG VETERANA (2.) GOLA BRDA

Prolazi sijeanj 1992. Snijeg je sve tanji, ali zima ne poputa. No je

strano teka i duga, dok se hladnoa polako uvlai u kosti. Tiina je skoro neizdrljiva. Skoro, jer ujem otkucaje vlastita srca. I jo neto sitne korake div-ljih veprova. Ne vidimo ih, a prolaze nekoliko metara ispod nas. Nevjerojatno.Potom naglo ubrzavaju i vie ih ne ujemo. Sve je opet mirno.

Tek jutarnje sunce olakava dranje poloaja na vrhu koji se zove oba-novac. Savren je za promatranje naputena sela u podnoju brda. Krivudavirasjed prekriven gustim grmljem zapravo je dugaak zeleni tunel koji su izdubli

veprovi i sputa se sve do puta. Odatle poinju Gola Brda.Postalo je veselije im je stigla prethodnica 3. satnije jer meu njima je

bio i moj roak Mario Ki. Uvijek vedar i raspoloen zakljuio je kako bi tabrda bilo bolje nemati nego imati: Ali ta e sad, moj roo, bit e ta mora

bit! Nakon izvianja njegova e satnija zauzeti brda. Mi ih mijenjamo za tridana. I nekako svaki odmor u Metkoviu brzo proe. Kratak predah i ponovnose ukrcavamo. Otac mi je u prvome kamionu, a moj vod u prvome. isto zasvaki sluaj on bi htio uvijek biti u mojoj blizini, ali ipak je rat i zapovjedniksatnije redovito pazi da se to ne dogodi. Prati nas vedro zimsko vrijeme i bezpotekoa stiemo na Stolove. Desno od nas na Barini su minobacai 80 mm,lijevo put za Drenovac, a mi pokraj posade bestrzajnoga topa prolazimo pre-ma Golim Brdima. Napokon selo Marii. Iskaemo iz kamiona i nemamo vre-mena za zadravanje. Samo kratak pozdrav s ocem. Moja skupina nastavljaputom iznad sela. Dugaak, blag uspon naglo se poeo sputati pa shvaamoda neto nije u redu. Iz zapovjednitva objanjavaju da moramo skrenuti prije

nego to naiemo na ukopane protutenkovske mine. Potraili smo ih pogledomi gotovo istodobno ugledali jednu. Svi osim maloga Mate. Stajao je na njoj, atri su mu upaljaa virila pored izama. Bogati, Mate, misli li se ti maknit s temine? dreknuo je zapovjednik voda. Brzo je spustio pogled i jo bre odskoiou stranu dok smo se mi kidali od smijeha. Da bi se takva mina aktivirala, po-trebno je ipak imati malo vie kilograma.

Na trici mijenjamo vidljivo umorne momke iz 3. satnije. Upozorili su nasda jo podignemo kameni grudobran jer Srbi na cijeloj liniji gaaju samo dva

dominikovic brda k.indd 9 2/22/13 4:39:47 PM


12/402

10

poloaja. Ovaj i jedinicu. Teren uokolo je dosta ravan i nema drugoga za-

klona pa urno nanosimo novo kamenje. Pomalo neoprezno. Mitraljeski rafal sdruge strane zatekao nas je sve na nogama. Bacali smo se po tlu, a metci su pr-tali svuda oko nas. Sreom nitko nije pogoen pa se hitro dovlaimo do zida.Opet rafal. Nije dobro, to je mitraljez s optikom. Mate ga svojim snajperom neprolazi, a ni Zoki ni Nafta. Pokuava i uti. Mitraljezac se jednostavno ne vidi,a metci i dalje udaraju i zuje poput osa. Stari, provaj i ti! Ostavlja mi snajperprebacujui se na desnu stranu. Izvodi prastari trik sa ljemom na kundakupuke. Eto, izgleda da jo pali jer je na protivnik i dalje uporan i precizan.Novi je rafal dugaak, a optika napokon hvata kratak odsjaj i nejasan obris.Povlaim okida i obris nestaje. Odjednom se sve utialo. Upitno se pogledava-mo, udaljenost je velika pa nisam ba siguran u pogodak. Nije ni vano. Imali

smo dosta sree pa emo odsada opreznije podizati zaklon. No je posebnodosadna s dosta svjetla koje cijelomu terenu daje izgled Mjeseeve povrine.Kao i uvijek spavanja nema. Bit e vremena kad siemo ujutro u selo. Nakonsmjene uvijek slijedi kratko razgledavanje. Samo nekoliko kua i dobar pogledna bivi poloaj daleko iznad nas, na vrh obanovac. Dosadu kratimo uz vatrualama na svaiji raun. Na zapovjednik Mate dobroduno vrti glavom udeise kolika smo mi djeca. I to je u redu jer nas sutra eka Ljetavica, ili kako je mizovemo, jedinica. Tamo bombardiranje poinje u 6 sati. Zato kreemo znatnoranije. Ovdje brdo i zavrava. Zakloni su produbljeni procijepi izmeu velikihstijena, a sam je vrh odostraga odsjeen i pogodan za promatranje. Ispod jedubok i irok kanjon koji zavija desno prema selima Prskanje i Banii. Potonjeje selo snano srpsko uporite. Srbi pale motor jednoga tenka koji se nakonzagrijavanja polako sputa prema trafostanici, a njegov zapovjednik pripre-ma mitraljez. Samouvjereno je, kao na nekome poligonu, poeo pucati premanama sve dok iak nije potegnuo iz svoje M 48. Samo jedan hitac toliko do-bar da je mitraljezac hitro zatvorio poklopac na kupoli.

A onda je tenk poeo rigati vatru. Prva je granata prozujala iznad nas.Druga je grunula malo iznad nas. Druga je grunula malo ispod vrha nabacuju-i gomilu kamenja unaokolo. Brzo se sputamo u nae rupe.

Majko mila! Kao da se nebo otvorilo. Granata za granatom, sve se trese.Kia krhotina stalno pada po poloaju, a ne uje se od neizdrive siline ek-

splozija. Posvuda se iri miris baruta i kamene praine. Teko je i postaje jotee. Karakteristian zvuk nadolazee mine para zrak i ledi krv u ilama iakopada iza vrha. Prestao je tenkovski napad. Sad se uje mukli zvuk ispaljiva-nja minobacaa. Poput ostalih ekam, nadam se da ne e pasti pokraj mene.Rasprskava se neto nie. Napali su nas pa slijedi dugaak vatromet. I kad sezaustavio, nismo ba sigurni pa se izvlaimo iz rupa gluhi i dobro uzdrmani,ali svi na broju. Ipak, ovaj dan nije bio dovoljno lo. Kasno popodne javljajunam da Srbi spremaju noni napad pa alju pojaanje. S prvim mrakom stiu



13/402

11

diverzanti Andrije Matijaa i prolaze u podnoje, a prema nama se penje moj

otac. Ne mogu vjerovati da ga je zapovjednik pustio ovamo. aa, ta e tiode? Jasno da je zapovjednik zabrinut, ali ovo nema smisla A cvie ti I..., tau i u selo? Jel tako, uti? Uspjeno uvjerava desetnika.

Sada nam ostaje samo ekanje. Tee od mrane noi i smrzavanja. Niskose dolje primjeuju priguena svjetla, no od svega nita. Pred svitanje se diver-zanti vraaju u selo. Ovoga nam je puta zora neto ugodnija. Ne znamo kakoje mojemu ocu uspjelo ugrijati plastinu bocu na vatri, ali smjenu smo doekaliuz njegov vrui aj. Odmor nam je prijeko potreba jer brda su oajno teka.Ime im sve kae. Nigdje stabla, samo listopadno grmlje, zanovijet. Ondje se nemoe ni poteno skriti ve puna dva mjeseca.

Subota je 9. travnja. Pomalo tmuran dan. Sunce je nekako stidljivo dok se

vozimo prema Mariima. Mijenjat emo 2. satniju. Mirno putovanje malo izaVinina za trenutak prekida sudar terenca Imotske 115. brigade s naim kamio-nom. Pogodio nas je u bok tako sa smo se razletjeli po podu kao kugle. Nikomunije nita, ali upravo gledamo kako cijela brigada odlazi prema Metkoviu.Njihov je voza samo kratko dobacio da se ne mogu boriti protiv tenkova. Neba dobro raspoloeni stiemo u selo. Pa oni su drali Drenovac i itavo nae li-jevo krilo! U selu nema strae. Osim onih na poloaju svi su u velikome novoiz-graenom bunkeru. Jedva su doekali na dolazak. Moja skupina ostaje u selu.Tek ujutro preuzimamo jedinicu i dvicu, a sve je nekako neprirodno mirno.est je sati davno prolo, a granate ne padaju po Golim Brdima. Podruje odStoca do Stolova drala je brigada od 500 vojnika, a sad je ondje tek skupina

Andrije Matijaa od trideset ljudi.Nema sumnje, 10. travnja 1992. godine ne e biti dobar dan. Iako su

srpski poloaju ispred, stalno promatram udaljenu padinu Drenovca. Nakonpodneva sasvim sporo na njegov vrh izlazi jedan tenk. Tek sam se na trenutakupitao iji je. Ispalio je granatu prema prvomu zavoju. Sigurno nije na.

Sve se odvija brzo. Bespomono gledamo kako Matijaevi momci ostav-ljaju protutenkovske mine po putu trei prema selu Udori. Srbi iskau iz tenka,sklanjaju mine i nastavljaju dalje uz neprekidno granatiranje. Topnitvo iz Ban-ia pokuava pronai poloaj naih minobacaa iznad Stolova, a diverzantise brzo povlae putem od Udore prema Mariima. Jo deset tenkova silazi

jedan za drugim velikom brzinom zauzimajui sve vane kote. Daleko iza nasprvi je tenk ve iziao prema raskrsnici ispalivi u prolazu samo jednu granatuprema posadi bestrzajnoga topa.

Nikomu nije do razgovora. Upravo smo gledali opkoljavanje cijele naesatnije. Sputa se no i teko podnosimo trenutano stanje. Ispred nas je srpskapjeadija i topnitvo, a iza nas tenkovi i odsjeena cesta prema Stolovima.Trea se satnija morala povui u selu Gluminu pa je tako potpuno prazna idesna strana linije iza Golih Brda. Negdje ispod naega poloaja ujemo dva



14/402

12

kamiona, a lave pasa i iskrcavanje ljudi izaziva nam jo veu napetost. U

briuem letu pojavljuju se i dva helikoptera arajui reflektorskim snopovimapo podruju oko raskrsnice. Zapovjednitvo je brigade napustilo Crnoglav, ami iza ponoi dobivamo nareenje da se povuemo. urno naputamo polo-aje i vraamo se u selo. Kamione moramo ostaviti, ali pokupit emo opremuiz skladita. Dogovor je kratak. Pokuat emo proboj otprije poznatom stazomkoju su utrli veprovi ispod obanovca. Kreemo se u koloni. Helikopteri neprilaze blizu selu pa jedan dio puta prelazimo makadamom. Meutim, stazaje u obliku tunela visoka tek metar i pol, ide uz brdo, a na ramenu mi lei cijevminobacaa od 60 mm. Korak mi je oajno teak, a do vrha je jo daleko. Okonjega krui helikopter pa se zaustavljamo svaki put kad snop njegova reflektoraprobije biljni pokrov iznad staze. Iz otvora mu viri mitraljez. Pribliavamo se i

ne znamo jesu li ikoga iskrcali. Sreom je sve mirno i moemo se spustiti u Pot-kulu. Tu je Matijaeva skupina. Izgubili su dvojicu momaka pa e ondje prie-kati jutro. Mi moramo dalje prema Stolovima i ukopanomu srpskom poloaju.Moramo se pribliiti tanku zbog jedine kakve-takve staze kojom moemo proido presjeenoga puta za Vinine. Mrana je no na saveznik, ali svejedno sekod veine osjea napetost, pa i strah. Uz rub staze pokoji komad odbaeneopreme. Ispred mene je manja skupina oko vojnika na zemlji. Izvrnuo je nogui ne moe dalje. Dio vojnika ne eli da ih usporava, drugi samo prolaze. Bezrazmiljanja sam grubo odgurnuo najnervoznijega i podignuo kolegu. Iz istogasmo sela. Uhvatio se za moje lijevo rame s bolnom grimasom na licu. Ostavime, roo, i ti e stradat, procijedio je kroz stisnute zube. Naravno da to ne

mogu uiniti. uti! Doepat emo se Vinina. Tamo nas ekaju kamioni. Sporonastavljamo otrim kamenjarom. Desno mi rame otpada od teine minobacaa,a ispred nas vie nema nikoga. Ivan teko die, ali ipak skakue uza me. Noje pri kraju i mi postajemo dio nestvarne pojave kad svitanje iz tamnoljubiasteboje prelazi u neto svjetliju dok rame uz rame polako ulazimo u selo.

Kamiona za prijevoz nema. Samo jedan pun topovskih granata. Dva voj-nika odmah priskau i preuzimaju cijev minobacaa. Naalost, oni jo ostajuovdje pa moramo dalje opet pjeice. Korak po korak pribliavamo se Brtanici.Pored nas prolaze nove snage. Cesta je odjednom puna kamiona i vojnika kojiure uzbrdo prema Stolovima. Uurbano se radi nova crta obrane i Srbimaoduzima mogunost prodora prema Metkoviu. Oni ipak s prvim Sunevim

zrakama poinju bombardirati sad ve prazna Gola Brda. Zrakoplovni napadsmjenjuje topovski, zatim tenkovski... Smrknutih lica nastavljamo dalje svjesnito smo izbjegli. I napokon prijevoz. Pun kamion momaka i opreme iz 3. sat-nije, ali nalaze mjesta i za nas dvojicu. vrst su stisak ruke i pogled sasvimdostatni jer sve to sada elim jedan je velik, dubok san.

Julio Dominikovi,Metkovi



15/402

13

Gospodine generale,

smatrao sam potrebitim uputiti Vam ovo pismo u kojemu prenosim izraz iskreneradost Anice Vujnovi iz Hutova u Hercegovini u povodu vaega oslobaanjana sudu u Haagu. Radost njezina izraz je radosti maloga hrvatskog ovjekakoji se srcem veseli vaoj slobodi i vaemu povratku u domovinu Hrvatsku. Za

maloga hrvatskog ovjeka Vi ste, generale, simbol stvaranja toliko ekaneslobodne hrvatske drave. Hvala Vam.

ANIIN VRISAK RADOSTI

Anica je djevojka u godinama (82), tiha glasa, nikada glasna, ali na vijest dasu osloboeni hrvatski generali vrisnula je!

Kada je Anici susjed Branko rekao da su nai generali osloboeni, Anica muje odgovorila: ula sam moj Branko, i vrisnula, vrisnula od radosti!

Na tu vijest posjetio sam Anicu koja mi je ispriala:Zazvonio mi je telefon, javila sam se kad mi sestra Boa i govori:Moja Anice, da ti kaem jednu radosnu vijest!

ta je?Puani nai generali!

A ja u tome ne znam ta mi je bilo, VRISNULA sam koliko sam mogla.ta ti je, govori mi sestra Cvija?

Moja Cvijo, osloboeni su nai generali.Fala Bogu, zahvali Cvija.

Tolika mi je radost bila da to ne umijem ispriat. Ima Boja sila.Pa oni su se i na sudu pristojno i lijepo ponaali. Fala ti, Boe, kad su oni

osloboeni.Zato je Anica vrisnula?

Vrisnula je od radosti kada je ula radosnu vijest da su osloboeni hrvatskigenerali, heroji Ante Gotovina i Mladen Marka 16. studenoga 2012. godine.Bio je to oduak radosti koja je ta ena doivjela u svojoj 82. godini tekogaivota.

vukorep vrisak k.indd 13 2/22/13 4:40:11 PM


16/402

14

Anica se rodila u seljakoj obitelji od oca Nikole i majke Kate u Vjetreniku

na visoravni brda Vjetrenika po kojemu je nazvano i njezino rodno malo mjestokrevite Donje Hercegovine u opini Neum u Bosni i Hercegovini.Teko je djetinjstvo provela na Vjetreniku sa svojim roditeljima i sestrama.

Vrlo je rano postala pastiricom, ali kao najstarije dijete i desna ruka svojimroditeljima.

Anica kao djevojica sa svojom obitelji i susjedima prvi je put moralaprisilno napustiti svoje je rodno selo u travnju 1942. godine. O odlasku u izbje-glitvo Anica nam je ispriala:

Ispred etnika smo za Drugoga svjetskog rata (1942.) izbjegli s Vjetrenikana Trebinju, pa u Turkovie, pa se odselili u Okuane, pa u Pakrac, Rajie,Sisak, Cerovljane kod Dubice i iz Cerovljana se 1943. preselismo na Vaarite

u neke barake za krave i svinje. Potom poosmo na Pustaru, pa u Erdevik i1944., u Voince.Nije se Anica u Slavoniji imala kada igrati s drugom djecom, nego je mo-

rala raditi na polju teke teake poslove stalno strepei za oca Nikolu kojegasu svaki as mogli pozvati u vojsku. Tako je mogla ostati i bez oeve pomoi u

vrtlogu rata. Na koncu ih je otac Nikola ipak morao napustiti i s hrvatskom sevojskom povui za Austriju. Ostale su same, ali dolazi vrijeme i vlasti ih novedrave Jugoslavije protjeruje nazad u Hercegovinu. Anica pripovijeda:

I 1946. protjerani smo natrag u Hercegovinu na Vjetrenik. Kad smo dolina Tersanu da se prevezemo preko Neretve, s druge su nas strane ekali Cr-nogorci da se prevezu i da nastave put u itorodnu Vojvodinu. Kad smo doli,nali smo kue unitene i opljakane. Nismo imali ni vrata na kui. Sve su etni-ci odnijeli. Kad smo doli, pokojna mama i ja trebali smo oistiti kuu. Nemaime. Uveer polegli, mama, Kata, Boa, pokojna baba i ja. Sestra kae: Za-tvorite vrata! Vrata nema! Te dokoturale ko i stavile na vrata. Kad smo dolina Vjetrenik, trei mi je dan umrla sestra Kata, a otac se s Krinog puta vrationegdje u jesen 1945. godine.

Sreom mi se otac vratio iv. Kad je doao kui, najmlaa mi ga sestraMarija nije poznala i rekla je: Ovo nije na tata. Na tata je bio fin, ti nisifin. Ti si drpav. Gle ti noga, ruka. Vidi kolika mu je kosa! Kako je ocu Nikolibilo na Krinom putu nije nam nikada ispriao, krio je to od nas. Vazda je bio

bolestan otkako se vratio.Nekoliko im je ovaca ostalo u tetka Zvone na Trebinji 1942. Njih su do-tjerali i drugo nita nisu imali, nikakve pomoi, ni od koga. Morali su traiti udrugih volove da uzoru neto zemlje i posiju ita da barem imaju koricu kruha.Za volove mora raditi, kopati, eti. Djed im je Miko dao dvoje junadi, muke,i onda nova nevolja trebaju ui u zadrugu i onda kraju jada ne bi:

Kakvi su me jadi gonili u zadruzi, ne dao Bog nikome! uvali smo ovce,koze, ilo se u planinu, radilo se u Popovu. Samo se nije nedjeljom radilo i sve



17/402

15

je to u zajednicu ilo oko tri godine. Radili smo na izgradnji zadrunog doma

u Gornjemu Hrasnu. Po 15 dana gladni i edni, a nekad i nedjeljom, udarnomnedjeljom. Palili smo klaine u Topia Bilia ogradi jer su oni svi izginuli (otaci pet sinova, op. p.) kao hrvatski vojnici pa je vlast sve njihovo unitavala.Kaonajstarija morala sam ii i na radne akcije, u izgradnju drave.

Propade zadruga, uhvatie se imanja, rodi im se i brat Ivo (1948) i kad jebio za kolu, sestre su ga htjele kolovati. Otac umire, tri joj se sestre udadoete ostade Anica s majkom i sestrom Cvijom. Rade sestre sve muke poslove,pomae i brat Ivo kad doe iz svijeta, nikome se ne mole, odgojile su dobarohmutovaca, krave, konje. Sela se naputaju, mladi odlaze u svijet i one 1987.godine napravie kuu u Prisoju u Popovu. Blie svijetu! Nisu dugo stanovale unovoj kui.

I doekae sestre i majka im Kata da po drugi put u svom ivotu moraju uizbjeglitvo od iste politike i od istih ljudi.Dana 20. listopada 1991. zakljuae kuu u Prisoju, prihvatie stoku i u

izbjeglitvo na Meugorje (Glumina), pa u Hutovo, Neum, Vid kod Metkovia,pa ponovno u Hutovo pod Glavicu u ujaka Joze. Kada je hrvatska vojska (HVOi HV) oslobodila dijelove jugoistone Hercegovine i Dubrovako primorje, Ani-ca se s majkom i sestrom nije mogla vratiti kui u Prisoje jer su im rezervisti i

vojnici JA poruili kuu. Ostaje u Hutovu. Ujak im Jozo daje komad ograde dau Hutovu naprave kuu. Izbjeglice, u tuoj kui kako da izgrade kuu?

Uz pomo Crkve i dobrih ljudi u Hutovu, napravile smo kuu 1994. i tumi je umrla majka Kata 1995. godine, gdje je i roena 1905. kae Anica

koja ivi sa sestrom Cvijom (80).Ni jedna ni druga nemaju mirovine ni ikakvih drugih prihoda osim mini-malne neredovite socijalne pomoi.

Anica je vrisnula na vijest o slobodi hrvatskih generala jer je doekala dajoj je domovina Hrvatska konano slobodna i da su se hrvatski generali vratiliu domovinu svojim obiteljima i svima nama. Zato Anica govori: Nema ljepezastave od hrvatske zastave.

Je li Anica kao udovica u hramu koja daje posljednji novi, a moni da-doe od svojega vika, kako Isus ree? Kad ne moe osjetiti generalove rukestisak, od sree Anica pusti vrisak!

P. S. Pismo je bilo poslano generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaupojedinano s potanskom povratnicom. Povratnici s potpisom generala AnteGotovine stigla je na adresu autora. General Marka tih dana nije bio kod kuepa je pismo vraeno.

Stanislav Vukorep,apljina



18/402

16

BRONANO I ELJEZNO DOBA UDOLINI NERETVE

UVOD

Toponim dolina Neretve u ovome radu obuhvaa neretvanski dio Dubro-vako-neretvanske upanije, tj. prostor gradova Metkovia, Opuzena i Ploa teopine Slivno, Zaablje, Kula Norinska i Pojezerje.1Iako navedeno ime uklju-uje zemljopisni naziv dolina, ono se odnosi samo na ravniarski dio kojimprotjee rijeka Neretva, nego i na krki obod koji mu gravitira, a na kojemu sei nalazi glavnina arheolokih nalazita koja e biti spomenuta u radu.

Arheoloka je topografija obraenoga podruja poprilino slabo pozna-ta, a pozornost je uglavnom usmjerena na antike ostatke, u prvome redu nagrad Naronu iako su prapovijesna nalazita najbrojnija i najugroenija.

PRIRODNO-ZEMLJOPISNE OSOBINE DOLINE NERETVE

Dolina je rijeke Neretve posebna prirodno-zemljopisna i ambijentalnacjelina koja se nalazi izmeu srednjodalmatinskoga i junodalmatinskoga po-druja. ine je tri cjeline od kojih je ravniarski dio delte Neretve potpunasuprotnost krkomu dijelu koji se strmo uzdie iz doline sa stalnim smjenama

visokih grebena do oko 700 m nadmorske visine i udolina s malenim poljimacrvenice. Posebnost su krkoga podruja i jezera (Kuti, Bainska jezera i Modrooko) te polja u kru (Jezero i Jezerac). Treu cjelinu ini uski primorski pojas s

uem Neretve i njezinim rukavcima te krka obala.

1 Popis naselja prema administrativnim jedinicama: Grad Metkovi (Metkovi, Vid, Prud, Gluci i Dubravica),Grad Ploe (Ploe, Baina, Banja, Crpala-Spilice-Gnjei, Komin, Perako Blato, Plina jezero, Rogotin, Stablina, Sta-evica i ari Struga), Grad Opuzen (Opuzen i Buk-Vlaka), Opina Slivno (Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna,Kremena, Lovorje, Luina, Mihalj, Otok, Piinovac, Podgradina, Raba, Slivno Ravno, Trn, Tutevac, Vlaka i Zavala),Opina Zaablje (Badula, Bijeli Vir, Dobranje, Mislina, Mlinite i Vidonje), Opina Kula Norinska (Borovci, Desne,Krvavac, Krvavac II, Kula Norinska, Matijevii, Momii, Nova Sela i Podrujnica) te Opina Pojezerje (Breii, Dubrave,Kobiljaa, Mali Prolog, Otri Seoci i Pozla Gora). Podatci preuzeti s www.dzs.hr.

broncano zeljezno doba.indd 16 2/22/13 4:40:50 PM


19/402

17

Geolokim ispitivanjima utvreno je da debljina naplavljenoga sedimenta

(ljunak, gline, pijesak i mulj) iznosi od 15 do 30 m na pojedinim mjestima rav-niarskoga dijela. Krki dio ine uglavnom dolomiti i vapnenci uz uske pojasevekonglomerata, pjeenjaka, lapora i glina.2

U klimatskome pogledu podruje pripada mediteranskoj i submediteran-skoj klimi ovisno o tome koliko se smanjuje maritimni utjecaj.3Osobitosti suklime iznimno pogodne za razvoj poljoprivrede. Na krkome dijelu podrujanalazimo tla crvenice ime je uvjetovan i biljni pokrov koji se sastoji od degra-dirane katkad guste ume ili makije dok ouvana movarna podruja prekrivajuzajednice trstika.4

Jedna je od bitnih osobitosti neretvanskoga podruja voda, u prvom redurijeke Neretve koja zajedno s pritokama pred uem tvori deltu s bogatstvom

biljnog i ivotinjskog svijeta, prije svega riba, vodozemaca i ptica. Za razliku oddelte krki je dio prilino bezvodan, osim niza vrela koja se nalaze na samomkrkomu rubu uz movaru te lokava i manjih izvora dublje u unutranjosti.5

Izgled je doline Neretve, posebno njezina ravniarskoga dijela, znatnopromijenjen tijekom prologa stoljea radovima na regulaciji korita rijeke Ne-retve te melioracijom movarnih podruja. Gore navedene prirodno-zemljopi-sne znaajke pokazuju dananje stanje. Sve to oteava pokuaj rekonstrukcijeprirodnih imbenika koji su utjecali na nain ivota prapovijesnih stanovnikadoline Neretve. U prolosti su se najvanije promjene na ravniarskome dijeludogodile u hidrografskoj slici, dok na krkome podruju moemo govoriti o

promjenama u biljnome i ivotinjskome svijetu.

PRAPOVIJEST DOLINE NERETVE I SUSJEDNIH PODRUJA SPOSEBNIM OSVRTOM NA BRONANO I ELJEZNO DOBA

Podruje je doline Neretve od najranijih prapovijesnih razdoblja bilo va-no prometno podruje, a to se posebno odnosi na tzv. otoni most koji je doli-nom rijeke Neretve preko poluotoka Peljeca i otoka Korule povezivao junuItaliju s unutranjou Balkanskog poluotoka.6Jedan su od prvih tragova spo-menute veze dviju obala Jadrana ostatci peinske umjetnosti i kremeno orue upripeku Badanj kod Stoca u istonoj Hercegovini koji potjeu s kraja mlaegapaleolitika, a pripadaju kulturi kasnog epigravetijena. Gravura na stijeni prika-zuje stiliziranu figuru konja koja pripada zapadnoeuropskom krugu peinske

2Z. Curi 1994., 31-32.3Z. Curi 1994., 41-42.4Z. Curi 1994., 85-89.5Z. Curi 1994., 68-72.6D. Radi 2003., 305-320.



20/402

18

umjetnosti.7Ostatci iz kasnijih prapovijesnih razdoblja, neolitika i eneolitika, do

sada nisu pronaeni na podruju doline Neretve iako na susjednome obalnomprostoru (Makarsko i Dubrovako primorje, poluotok Peljeac i otok Korula) teposebno zaleu (Hercegovina) postoje nalazita na kojima se pokazuje prisut-nost svih kulturnih skupina koje obiljeavanju prapovijest ovoga dijela istoneobale Jadrana.8Vanost se rijeke Neretve i kasnije oituje u prirodnoj granicikoja je uvjetovala razmjetaj kulturnih skupina.9

Prvi su poznati prapovijesni tragovi na podruju doline Neretve odrazdosad obavljenih jedinih sustavnih istraivanja, a pripadaju razdoblju kasnogaeneolitika i ranoga bronanog doba. Rije je o kamenim tumulima u IstonojPlini i Dragoviji koji prema pronaenim keramikim nalazima pripadaju ja-dranskomu tipu ljubljanske kulture kasnoga eneolitika i cetinskoj kulturi ranoga

bronanog doba.10Ujedno su to jedine do sada utvrene kulturne skupine nanaemu podruju tijekom bronanog i eljeznog doba, to je uvjetovano sla-bom istraenosti te poznavanjem materijalne kulture koja se uglavnom ogledau keramikim nalazima.11

Bronano i eljezno doba ujedno je vrijeme u kojemu poinje oblikovanjebrojnih etnikih zajednica koje su kod antikih pisaca poznate pod skupnimimenom Iliri. A. Benac izdvaja Predilire, Prailire i Protoilire, koji su odraz razvo-ja te etnike skupine od eneolitika do kraja starijega eljeznog doba, tj. poetkahelenizma. Etnonim se Iliri kasnije iri Balkanom podrazumijevajui brojneetnike skupine koje su meusobno povezane politikim i kulturnim vezama. M.Sui smatra da navedeni etnonim dolazi od imena za etniku skupinu nastanje-nu izmeu Epira i rijeke Mati koja je, kao dobro poznata antikom svijetu, bilaishodite irenje ilirskoga imena. Jedna od najrairenijih teorija smjeta Ilire napodruje junoga dijela istonog Jadrana i zalea, kojemu pripada i podrujedoline Neretve.12

Veina etnikih zajednica koje spominju antiki pisci, a iji se teritorij smje-ta na podruju doline Neretve ili ire okolice, spominje se u vijestima o grkojnaseobini, kasnijemu rimskom gradu Naroni. Tako se u PeripluPseudo Skilakakoji je nastao u 4. stoljeu prije Krista spominje Manijski zaljev koji nastanjujepleme Manijaca iz naroda Ilira. Prema miljenju je nekih autora Manijski zaljevitav morski prostor srednje Dalmacije, a prema drugima dananji Neretvan-

ski kanal, tj. morski prostor izmeu poluotoka Peljeca i kopna, tako da bi7. Basler 1980., 11-14.8. Batovi 1979., 473-485; S. Dimitrijevi 1979., 370-379.9B. Marijanovi 2003., 321-328.10I. Marovi 1980., 73-75; M. Bili-A. Ivii-. Vuli 2011., 257-263.11Jedini su dosad poznati metalni predmeti koji se datiraju u eljezno doba, a rije je o sluajnim nalazima,

figurica jelena iz Narone (N. Cambi 1980., 133), bronana dvokraka igla iz Borovaca (S. ae-R. Juri 1975., 163),bronana kalotasta puceta iz tumula 1 iz Krstae u Dragoviji (I. Marovi 1980., 52.) te jo nekoliko slabo poznatihnalaza iz Baine i Staevice.

12 A. Benac 1977., 1-5.



21/402

19

se teritorij Manijaca nalazio oko ua rijeke Neretve.13Zanimljivo je da je to

jedini spomen toga plemena iako se kasnije na istome podruju spominju nekedruge etnike zajednice. U sholijama se uz Nikandra navodi da rijeka Naron(Neretva) dijeli Ilire od Liburna, a da Pomponije Mela dijeli Pireje od Liburna.Najvaniji je izvor za poznavanje etnikih zajednica istonog Jadrana djeloNaturalis HistoriaePlinija Starijega koji donosi popis zajednica koje pripadajunaronitanskomu juridikom konventu, a to su Cerauni, Daversi (Daorsi), Dezidi-jati, Dindari, Glindicioni, Melkumeni, Nerensi, Skritari, Sikuloti, Vardeji (Ardi-jejci), Ozueji, Parteni, Kavi, Hemasi, Mastiti i Arnisti. Od navedenih zajednicaistiu se Vardeji i Daorsi te Plereji za koje Strabon navodi da su nastanjeni okorijeke Naron.14

Na temelju navedenih podataka iz antikih izvora i analize materijalne

kulture pojedinih etnikih zajednica s junojadranskog prostora pokuao serekonstruirati njihov teritorijalni razmjetaj. Podruje doline Neretve tijekom e-ljeznog doba naseljavale su zajednice Adrijejaca (desna obala rijeke Neretve),Daorsa (lijeva obala rijeke Neretve)15i moda Plereja.16

Poznati su nalazi novca ilirskog vladara Baleja iz sredine 2. stoljea prijeKr. u ostavi iz Pasiine17i jedan primjerak iz Narone18 te novac plemena Daor-sa, koji pokazuju znatan stupanj razvoja pojedinih autohtonih zajednica podutjecajem grko-helenistike civilizacije.

Slika 1. Zemljovid podruja doline Neretve s pretpostavljenim razmjetajem plemena tijekom eljeznogadoba (prema I. Bojanovski)

13S. ae 1999., 57-75.14N. Cambi-U. Pasini 1980., 279-287.15Smatra se da su Daorsi jedno vrijeme uz lijevu zauzimali i desnu obalu rijeke Neretve (R. Dodig 1997.,

26.)16N. Cambi 1989., 39-44; B. Marijan 2000., 156-160.17M. Vidovi 2011., 620.18M. Bonai-Mandini 1999., 177-178.



22/402

20

NALAZITA BRONANOG I ELJEZNOG DOBA DOLINE NERETVE

Suprotnost ravniarskog i brdskog dijela doline Neretve oituje se i u gustoinalazita bronanog i eljeznog doba jer su gotovo sva smjetena na krkompodruju iako s ravniarskim ine jedinstven ivotni prostor. injenica da je rav-niarski dio neko veim dijelom bio movaran znatno je oteavalo naseljavanjeprapovijesnih zajednica. Velike naslage mulja koje nanosi rijeka Neretva prekrilisu mogue tragove naseljavanja ravniarskog dijela.19Meu do sada utvrenim iistraivanim prapovijesnim nalazitima na podruju doline Neretve najbrojniji sutumuli, tj. grobne gomile, zatim gradine (tj. gradinska naselja) te jedno sojenikonaselje.20Time je arheoloka slika navedenoga razdoblja poznata uglavnom natemelju nalazita sepulkralnoga karaktera, a manje naseobinskoga.

TOPONIMIJA

Za poznavanje i istraivanje arheolokih nalazita toponimija odreenogaprostora ima vanu ulogu. Obino je rije o imenima u kojima se ogledaju zna-ajke poloaja koji je uvjetovan prirodnim procesima ili ljudskim djelovanjem.Toponimi ve svojim jezinim oblikom upuuju na postojanje tragova naselja,groblja ili kojega drugog vida ljudske djelatnosti iz prolosti. Za vrijeme bron-anog i eljeznog doba na podruju doline Neretve najbrojnija su nalazitanaseobinskog karaktera na uzvienim poloajima te kameni grobni humci. To-

ponimi Gradina s varijantama Grad, Graina, Ograe, Pogradina, Zagradina,Ogra i dr. upuuju na ostatke naselja, a u arheolokoj literaturi naziv gradinaoznaava tip naselja bronanog i eljeznog doba. esto je sluaj da toponimiGradina i razne varijante upuuju na ostatke i kasnijih povijesnih razdoblja, npr.kasnosrednjovjekovna utvrda Vratar na poloaju Gradina. Toponimi Gomila,Gomile, Gomilice, Grudine, Za Gomile, Zagomilje, Podgomile i dr. takoer upu-uju na nalazita iz bronanog i eljeznog doba. Uz oba tipa nalazita susreuse toponimi povezani s osobnim imenima ili kojom opisnom odrednicom, npr.Maruia gradina, Gornja gradina, Donja gradina, Maruia gomila, Ikaevegomile, Mrena gomila, Velika gomila, Marina gomila, Milaeva gomila itd., aobino je rije o istaknutim tokama u prostoru koje su dale ime mikrolokaciji.

Na postojanje tumula (tj. grobova) katkad upuuju toponimi Grebine, Grebljei sl. oznaujui srednjovjekovne nekropole koje su nastale na prapovijesnomtumulu. Pojava se obaju toponimskih likova ne mora odnositi iskljuivo na posto-janje ostatka naselja ili nekropola iz bronanog i eljeznog doba ili nekih drugihrazdoblja, npr. Babina gomila ili Gradina.

19 . Basler 1980., 14.20Iako je rije o preteito krkom podruju s mnogo piljskih objekata, do sad nisu poznati tragovi njihova

naseljavanja, vjerojatno zbog njihova slaboga poznavanja.



23/402

21

TUMULI (GOMILE)

Pokapanje je u tumulima jedini do sada poznati nain pokapanja stanov-nika doline Neretve tijekom bronanog i eljeznog doba. Tumuli (gomile) sugraeni od krupnoga lomljenog kamenja tvorei humku oblika nepravilnoganiskog stoca, prvotno moda u kombinaciji sa zemljom koja je nestala eroziv-nim procesima.21Obino je baza gomile krunog ili priblino krunog oblika s

vie ili manje istaknutim kamenim vijencem izraenim od kamenja postavljenogna no, koji je omeuje i slui kao podzid. Dimenzije su gomila vrlo raznolike,promjer moe iznositi od 6 do vie od 20 metara, a slino je i s visinom, od onihkoje su visoke tek nekoliko desetaka centimetara do preko 4 metra. 22Tijekomistraivanja bronanoga i eljeznoga doba u dolini je Neretve utvreno da se

unutar jedne gomile nalazi najee jedan prapovijesni grob s jednim pokojni-kom, a znatno rjee vie istodobnih grobova.23Uobiajen je tip groba krinjaizgraena od etiriju nepravilnih kamenih ploa postavljenih okomito tvoreilijes u koji se polagalo tijelo u zgrenomu poloaju, pokriven jednom ili viekamenih ploa. Grob je obino ukopan u zdravicu ili nasip gomile, a katkadse nalazi na ivcu.24Orijentacija je grobova nepravilna s tendencijom premapoloaju istok zapad.25U pojedinim gomilama utvreni su tragovi obreda

vjerojatno rtvovanja u vidu obrednoga razbijanja keramikoga posua te tra-govi vatrita i popudbine (T. 3, 1).26

Slika 2. Plan istraene gomile i groba s nalazita na Dragoviji (preuzeto iz I. Marovi 1980.)

21S. ae-R. Juri 1975., 157.22O dimenzijama gomila ovisi stupanj njihove ouvanosti jer su esto oteene zaravnjivanjem ili odnoenjem

kamenja ime nije mogue dobiti njihov prvotni promjer i visinu, a takoer i izraenom erozijom.23 I. Marovi 1980., 45-103.24S. ae-R. Juri 1975., 162-163.25 I. Marovi 1980., 48, 60, 62, 63, 64, 86.26I. Marovi 1980., 66-69, 88-90.



24/402

22

Prema do sada obavljenim istraivanjima utvreno je da se gomile na

obraenomu podruju poinju graditi od kasnog eneolitika, koji obiljeavajunalazi jadranskog tipa ljubljanske kulture gomile u Istonoj Plini, preko cetinskekulture ranoga bronanog doba gomile u Istonoj Plini i Ograu, a kontinuitetsluenja gomilama traje sve do helenizma s nalazima uvozne keramike iz 4.stoljea prije Krista i drugih nalaza (Krstae, Dragovija).27

Slika 3. Keramiki i kremeni nalazi iz istraenih gomila u Istonoj Plini(lijevo; preuzeto iz M. Bili-A. Ivii-. Vuli 2011.) i keramiki ulomci iz gomila na Dragoviji

(desno; preuzeto iz I. Marovi 1980.)

Na velikome broju gomila tj. njihovoj povrini nalaze se srednjovjekovnei novovjekovne nekropole s grobnicama oblika kamenoga lijesa u kojima jetijelo poloeno u ispruenome poloaju (Ograe, Dragovija i Istona Plina)28.Takvi su sekundarni ukopi katkad obiljeeni kamenim nadgrobnim spomenici-ma, stecima, npr. u Zanogama (Borovci). Gomile doline Neretve obino inenekropolu od tri do nekoliko desetaka gomila, koje su pravilno postavljene unizu i dodiruju se (Vidonje i Tribunjske gomile u Baini), ili su znatno ee unepravilnim skupinama s tenjom stvaranja manjih skupina. Grupiranje gomilaupuuje na to da je vjerojatno rije o rodovskim nekropolama. U odnosu na ire

okruje smjetene su uz rubove malenih obradivih polja, na istaknutim promet-nim pravcima (prijevoji i udoline) te uoljivim poloajima (sedla i padine breu-ljaka). Jedini sluaj kada je rije o jednoj izoliranoj gomili jest ako se nalazi za

vrhu niega, ali istaknutoga breuljka (Hum, Vidonje). Mogue je da je rije oostacima utvrenja i izvidnice ili toke razgranienja, ali kako istraivanja nisu

27 I. Marovi 1980., 52.28R. Juri 1998., 28; M. Bili-A. Ivii-. Vuli 2011., 266-267.



25/402

23

obavljena, nemogue je govoriti o njihovu karakteru. Gomile nejasne funkcije,

koje se u strunoj literaturi nazivaju limitni tumuli, nalaze se i unutar gradina.

Slika 4. Gomile kod crkve sv. Liberana na Vidonjama (lijevo) i satelitska snimka gomila kod crkve sv.

Mihovila na Strugama (desno; Google Earth, 2012.)

Slika 5. Satelitska snimka gomila u blizini polja Jezerac izmeu Pozle Gore i Bijae (lijevo)te gomile na Vidonjama (desno; Google Earth, 2012.)

GRADINE

Pretpostavljena brojnost gradina i slinih nalazita naseobinskoga karak-tera ne utjee na njihovo poznavanje, pogotovo jer do sada nisu obavljena ar-heoloka istraivanja osim prikupljanja podataka s terenskih pregleda.29Prematome, teko je govoriti o gradinskim sustavima te teritoriju pojedinih zajednica,

pogotovo o karakteru gradina, nainu gradnje, ustroju i nastambama unutarnaselja. Dosad su utvrene gradine smjetene na vrhovima od oko 100 do vieod 400 metara nadmorske visine, uvijek na dominantnome poloaju koji dajesigurnost, ali i nesmetanu vizualnu i fiziku komunikaciju s okolicom. Neki su odniih poloaja brdo Predolac iznad Metkovia te Kosa u Novim Selima (zaselak

29Iznimku ini istraivanje gradine Podovaa kod Maloga Prologa koje jo traje, a dio je istraivanja na dioniciautoceste Zagreb Dubrovnik.



26/402

24

Rastoii) iji su ostaci nedovoljno poznati. Gradina na Slivnu, Veliki elin na

Mlinitu, gradina Ljiljan i gradina na brdu ubir kod Malog Prologa, Marinvijenac u Vidonjama te Velika Mitrua (BiH)30 smjetene su na vrlo visokimvrhovima koji se blago uzdiu od okolnih neto niih brda, ali zato se naglouzdiu iz doline ili primorja. Sve se gradine nalaze pokraj vanih prometnica,na poloajima s kojih se nadziralo itavo okolno podruje, pogotovo rijeni ipomorski putovi. Tako se s Velike Mitrue nadzire podruje oko dananje a-pljine i prostor antike Narone, slino kao kod Maruia gradine i gradine naPredolcu, s Podovae se nadzire polje Jezerac u kru, s gradine na brdu ubirpolje Jezero u kru, Kolivretska gradina sluila je za nadzor nad prometnicamau Makarskome primorju i dolini Neretve, a Gradina na Slivnu za nadzor nadNeretvanskim kanalom te kopnenom vezom s Dubrovakim primorjem. Nesme-tana je komunikacija izmeu naselja unutar odreenoga manjeg prostora bilajedan od vanijih imbenika odabira poloaja. Nain utvrivanja najvie ovisio konfiguraciji terena, tj. prirodnoj branjivosti samoga poloaja koji uvjetujepotrebu za utvrivanjem ili se iskoritavao prirodno zatieni poloaj. Gradi-ne su na Slivnu i Velikoj Mitrui najuoljivije u prostoru zbog naina gradnjei povrine gradinskoga prostora. Gradinski je prostor obiju podijeljen u viedijelova s trima koncentrinim krunim suhozidnim bedemima ili nasipima tekamenom gomilom od neobraenoga lomljenog kamena u sredini. Vano jeda gradina na Velikoj Mitrui ima prilino veliku povrinu unutar bedema, takoda je promjer vanjskoga kruga bedema 450 m, a promjer je gradine na Slivnu

160 m. irina bedem iznosi od dva metra na gradini Ljiljan u Malome Prologudo pet metara na Velikoj Mitrui. Na pojedinim nalazitima pojavljuju se i pra-vocrtni suhozidni bedemi na tee branjivim poloajima u kombinaciji s gomi-lom. Na gradini na Slivnu i Velikoj Mitrui suhozidni su bedemi loe sauvani te

vie nalikuju nasipima, ali su ipak vidljivi ulazi u gradinski prostor. Na gradiniu Baini31te gradini na brdu ubir iznad Malog Prologa32rekognosciranjem jeutvreno postojanje tragova stambene te obrambene arhitekture graene u su-hozidu. Krki je prostor esto obrastao gustom i katkad neprohodnom makijompa esto nije mogue utvrditi postojanje tragova naselja jer tragovi suhozidnegradnje obino nisu lako uoljivi. Slino je stanje i na nalazitu na Maruiagradini u selu Dragovija, na kojemu nisu uoeni graditeljski ostaci iako prostorobiluje nalazima prapovijesne i rimske keramike. I. Marovi smatra da se natome poloaju moglo nalaziti vojno utvrenje, tj. izvidnica.33Osim naselja na

viim poloajima brojna su i ona na rubu krkog podruja, na vrlo niskoj30Gradina na brdu Velika Mitrua je pridodana popisu nalazita na podruju doline Neretve jer je zbog svog

poloaja zasigurno imala vanu ulogu za navedeno podruje.31I. Marinovi-B. uti-M. Viski 2005., 15.32R. Dodig-. Bonjak 1996., 25-26.33I. Marovi 1980., 55-56.



27/402

25

nadmorskoj visini, ali ipak na dominantnome i sigurnome poloaju. Rije je o

naselju u Momiima, na poloaju Verajinu rep i lokalitetu Maslina u Bagalovii-ma. Nalazite Verajin rep pokazuje iznimno bogatstvo keramikih nalaza, toupuuje na to je rije o vanome naselju.

Slika 6. Pogled na Veliku Mitruu (lijevo) i satelitska snimka ostataka naselja na njoj(Google Earth, 2012.)

Slika 7. Pogled na gradinu na Slivnu iz utvrde Smrdan grad (lijevo) isatelitska snimka ostataka naselja na njoj (Google Earth, 2012.)

Na osnovi skromnih i esto netipinih keramikih nalaza pronaenih naspomenutim nalazitima predloena je relativno-kronoloka datacija naselje-

nosti pojedinih gradina: Velika Mitrua pripada starijemu i dijelom mlaemueljeznom dobu34, gradina na Predolcu kasno bronanome i starijemu elje-znome dobu35, Maruia gradina starijemu eljeznome dobu do rimskog raz-doblja36te naselja u Momiima, Verajinu repu i Kosi u Rastoiima kasnome

34 R. Dodig 1997., 26.35I. Juri 1984., 11.36I. Marovi 1980., 97.



28/402

26

bronanome dobu i starijemu eljeznome dobu.37Dosadanjim istraivanjima

nije utvren kontinuitet od prapovijesnoga do antikoga naselja ili vojnogautvrenja u pogledu poloaja.

Slika 8. Zemljovid s oznaenim nalazitima naseobinskog tipa bronanog i eljeznog dobana podruju doline Neretve

(1. Jastrebova glavica Slivno, 2. Gradina Slivno, 3. Marin vijenac Vidonje, 4. Sojeniko naselje Bijeli Vir,5. Veliki elin Mlinite, 6. Rep Dubravica, 7. Predolac Metkovi, 8. Velika Mitrua Crnii, BiH,

9. Maruia gradina Dragovija, 10. Kosa Rastoii, 11. Momii, 12. Podovaa Mali Prolog,13. Veliki ubir Mali Prolog, 14. Graina Mali Prolog, 15. Gradina Plina, 16. Gradina Staevica,

17. Strievo Baina, 18. Kolovrat Baina, 19. Tribunj Baina, 20. Kolivret Baina

Narona se razvija od 4. i 3. stoljea pr. Krista, o emu svjedoe nalaziuvozne helenistike keramike, a doivljava procvat ve od 1. stoljea pr. Krista.Tijekom istraivanja gradskih bedema pronaena je tzv. ilirska keramika, a po-znata je i bronana figurica jelena koja navodno potjee iz Narone. ToponimGomilice obiljeava prostor iza gradskih zidina na vrhu breuljka na kojemusu se nalazile gomile. To su jedini argumenti postojanja eljeznodobnog ilistarijega naselja na mjestu antikoga grada iako je vjerojatnije da je prvonaselje nastalo u vrijeme ranog helenizma, a inilo ga je grko i domorodakostanovnitvo.38

37R. Juri 1980., 124.38N. Cambi 1980., 133.



29/402

27

SOJENIKA NASELJA

Sojenika su naselja jedini tip nalazita dosad otkrivenih na ravniarskom,movarnom prostoru doline Neretve. Utvreno postojanje sojenikog naseljakoje je smjeteno na danas melioriranom podruju u Bijelome Viru. Nalazite jeotkriveno tijekom melioracije krajem 1970-ih godina kada je na povrinu izila

velika koliina keramikih nalaza te drvene grae koji su naknadnom obradomrelativno-kronoloki smjeteni u vrijeme od kasnoga bronanog do poetkamlaega eljeznog doba.39Poloaj se nalazi izmeu krkoga oboda i dvajukrkih otoia u movari, Velikoga i Maloga huma, kojima je odlino zatien.Poloaj je prije melioracije bio podloan poplavama tijekom zime zbog rjeiceMisline koja izvire u neposrednoj blizini.

Slika 9. Satelitska snimka poloaja sojenikog naselja u Bijelome Viru (Google Earth, 2012.)

Na poloaju Malo blato u Momiima pronaeno je nekoliko ulomaka pra-povijesne keramike to prema miljenju R. Juria moe upuivati na postojanjejo jednoga sojenikog naselja.40Prema miljenju autora koji su se bavili pra-povijeu doline Neretve pretpostavlja se postojanje jo sojenikih naselja nazatienim poloajima uz rubove movare (Podgrede i Krivae u Prudu).41

39D. Kliki 2002., 54, 133.40R. Juri 1998., 8.41I. Marovi 1980., 100.



30/402

28

Vaan je i odnos izmeu pojedinih tipova nalazita te prirodnih znaajka

prostora o kojima e kasnije biti vie rijei. Kako su gomile najbrojniji te u pro-storu najuoljiviji tip prapovijesnoga nalazita, mogu posluiti i kao pokazateljmoguega naselja u blizini. Tako je i s poznatim naseljima u ijoj se bliziniobino nalazi veliki broj gomila kod gradina na poloajima Podovaa, VelikaMitrua, Predolac i Verajin rep, ali i kod sojenikog naselja u Bijelome Viru.Naselja su zasigurno nastajala i na niim zatienim poloajima u unutranjostikrkoga prostora na to upuuje velik broj gomila. Pretpostavlja se i postoja-nje veze izmeu nekropole i naselja po kojoj poloaj nekropole ima religijskoznaenje.42Poznato je da su gomile mogle imati obrambenu funkciju, ali i kaouoljive toke prostora oznaivati granicu. esta je velika koncentracija gomilana podruju pretpostavljenih prapovijesnih i kasnijih prometnica na prirodno

pogodnim pravcima, npr. predio izmeu Pozle Gore i Bijae (BiH) te Prudskadraga kojom prolazi dionica rimske ceste Narona Bigeste.Odnos naseljavanja i naina ivota tijekom bronanog i eljeznog doba

prema prirodnih osobina doline NeretvePrirodne osobine odreenoga podruja i tehnoloki razvoja glavni su im-

benici koji uvjetuju nain ivota odreene ljudske zajednice, njegovu materijal-nu i nematerijalnu kulturu. Meuovisnost prirodnoga okolia i ovjeka utjeu nanain ovjekova ivota i promjene prirodnoga okolia.

Na naemu su se podruju najvee promjene u nainu ivota dogodileod prijelaza iz 19. u 20. stoljee do sredine 20. stoljea kada je dolo do

iseljavanja iz sela i rasta gradova, to je povezano s melioracijom movarnihpovrina. Idui dalje u prolost vidjet emo da je ravniarski dio posebno pod-loan promjenama. Rijeka Neretva nanosi velike aluvijalne naslage koje tvoreravniarski dio kroz koji je zbog osobina naslaga i estoga plavljenja vie putatijekom povijesti mijenjala svoj tok stvarajui brojne meandre, jezera, movare,mrtva korita i rukavce znatno mijenjajui izgled same doline. Osim spomenutihprirodnih procesa, koji su moda posrednim putem bili prouzroeni ljudskimdjelovanjem, tijekom prve polovice 20. stoljea obavljena je regulacija koritadoline Neretve ime je smanjena povrina koja je podlona poplavama te me-lioracija kojom su velika movarne povrine postale poljoprivredno iskoristive.

Vidljivo je da su promjene u ravniarskome dijelu bile mnogo dinaminije iako

se mogu pratiti tek unatrag nekoliko stoljea, dok za krki dio imamo znatno ma-nje podataka o promjenama koje su se zbivale razliitom dinamikom. Promjenesu krkoga djela zasigurno prouzroene veim dijelom ljudskim djelovanjem,odnosno nainom ivota. Iako je rije o dvama prilino razliitim prostorima,promjene krajolika krkog prostora prouzroile su i promjene ravniarskogaprostora i obrnuto. este su promjene klime jedan od presudnih imbenika koji

42S. Kuko 2011., 190-191.



31/402

29

posredno ili neposredno utjee na promjene prirodnoga okolia i naina ivota,

ali kako nije poznata paleoklimatoloka slika obraenoga podruja, nemogu-e je govoriti o klimi tijekom bronanog i eljeznog doba. Prirodne imbeni-ke, koji su uvjetovali nain naseljavanja, tip privreivanja i poimanja svijetabronanodobnoga i eljeznodobnoga stanovnitva doline Neretve, nemogueje rekonstruirati, a tome bi mogla pomoi multidisciplinarna istraivanja. Odpomoi nam mogu biti podatci o nainu ivota u dolini Neretve koji je veimdijelom nestao u posljednjih pedeset godina prije velikih prirodnih i drutvenihpromjena.

Krki dio doline Neretve ne prua mnogo mogunosti za lagodan ivot,ali je ipak prema sadanjem stupnju istraenosti bio znatno naseljeniji tijekombronanog i eljeznog doba od ravniarskog djela. U smjetaju naselja oituju

se osobine reljefa tako da imamo skupinu nalazita gotovo iskljuivo naseobin-skog karaktera koja su smjetena na brdskom obodu doline i polja u kru, na ni-im nadmorskim visinama, npr. Verajin rep, Predolac i Momii te Podovaa uzpolje Jezerac. Drugoj skupini pripadaju naselja uz dolinu, ali na znatno veimnadmorskim visinama npr. Velika Mitrua i ubir, s velikim podrujem krkogzalea kojemu gravitira. Sline znaajke imaju i Gradina na Slivnu te brojnegradine u Baini koje su smjetene na izrazito dominantnim poloajima te susluile za nadzor kopnenoga i pomorskoga prometa. Osim naselja na istaknu-tim poloajima zasigurno su postojala naselja duboku u zaleu na prirodnozatienim viim poloajima u udolinama i padinama brdskih lanaca.43Sve sunabrojene vrste poloaja morale osigurati nesmetan pristup pitkoj vodi, obra-divoj zemlji i panjacima te komunikaciju s okolnim podrujem, to zbog zna-ajka podruja katkad i nije bilo jednostavno. Naselja su i gomile obino uvijekna poloajima koji nisu bili iskoristivi za ratarstvo i stoarstvo zbog nedostatkaplodne zemlje. Ukupnom se povrinom neznatna koliina obradivih povrinakrkog dijela nalaze u udolinama i vrtaama s naslagama crvenice, prilinokrtoga tla. Ekstenzivni tip poljoprivrede mediteranskih kultura uz prevladava-jue stoarstvo (vjerojatno stoka sitnog zuba, koze i ovce) inilo je privrednusliku tadanjega stanovnitva doline Neretve. Za ispau su sluili panjaci nakrkom podruju, ali moda i oni u dolini iskljuivo tijekom ljetnih sunih mjese-ci. Polunomadski ivot stoara ogleda se u transhumantnom tipu stoarstva, bilo

unutar manjeg podruja npr. doline Neretve ili udaljenijih podruja npr. dolineNeretve i planina zapadne Hercegovine. Kao i veini prapovijesnih zajednicaistonojadranskog podruja i doline Neretve, lovako-skupljaka privreda ini-la je sporedan, ali vaan dio privreivanja, a uvjetovana je bogatstvom biljnogi ivotinjskog svijeta, kopnenog ili vodenog. Rijeka Neretva cijelom prostoru

43 Uvjetno se moe govoriti i o moguemu kontinuitetu poloaja malenih naselja stoarskoga stanovnitva kojasu postojala do 19. stoljea kada se stanovnitvo poelo naseljavati na nie predjele uz vanije prometnice te bliedolini.



32/402

30

tijekom itave prolosti daje na vanosti u prometnome smislu, to je zasigurno

rezultiralo vrlo ranim dodirima autohtonoga stanovnitva i nositelja novih zna-nja, emu je zoran primjer helenistika uvozna keramika u gomili na poloajuKrstae (Dragovija).44

Na rubovima ravniarskog prostora utvrena su samo sojenika naselja uBijelome Viru i mogue na poloaju Malo blato u Momiima, a vee ih slianpoloaj nalaze se uz malene rijeke koje poplavljuju tijekom zimskih mjesecizatieni krkim humom ili krkim rubom. Do melioracije ravniarski je pro-stor gotovo iskljuivo sluio za ispau i poljoprivredu tijekom sunih mjesecete lov i ribolov tijekom itave godine jer su ga zbog nezdrava zraka i poplavaizbjegavali stanovnici krkoga podruja. Privredna slika stanovnika sojenikihnaselja te onih na niim rubnim poloajima uz dolinu vjerojatno se nije znatnorazlikovala od stanovnika krkog dijela, osim to je uz primarno stoarstvo ipoljoprivredu lovako-skupljaka sastavnica imala veu vanost. Raznolikostprirodnih bogatstava na kontaktnom prostoru doline i krkog dijela uvjetovalaje razvijeniju privredu, a vjerojatno je utjecala i na veliinu i razvoj naselja.45O tome da je krki dio doline Neretve bio znatno umovitiji nego danas govorii drvena graa pronaena na nalazitu u Bijelome Viru jer je za gradnju soje-nikog naselja bila potrebna velika koliina kvalitetne drvene grae.

Stanovnitvu koje je naseljavalo dolinu Neretve tijekom bronanog i e-ljeznog doba stoarstvo je bilo glavna privredna grana. Prirodni imbenici kojisu uvjetovali razvoj stoarstva, prije svega ispaa, uvjetovali su gustou nase-

ljenosti prapovijesnih zajednica46s tim da je o gustoi naseljenosti obraenogapodruja nemogue govoriti zbog slabe istraenosti te poznavanja karakteragradina.

ZAKLJUAK

U dolini se Neretve izmjenjuju movarni ravniarski i krki brdski predjelikoje rijeka Neretva povezuje u jednu cjelinu, jedinstvenu na istonoj obali Ja-drana. Na osnovi arheolokih nalaza s istraivanih i utvrenih nalazita moe

se pratiti slijed kulturnih skupina od kasnoga eneolitika, nalazi jadranskog tipaljubljanske kulture, ranoga bronanog doba, cetinske kulture sve do 4. stoljeaprije Kr. i mlaega eljeznog doba. Prema podatcima iz antikih izvora smatrase da su na tome prostoru tijekom eljeznog doba ivjele etnike zajednice Ma-nijaca, Ardijejaca, Daorsa te Plereja. Kontinuitet se najbolje oituje u gomilama

44I. Marovi 1980., 48-54.45 Na to bi mogla upuivati i velika koliina keramikih i drugih nalaza na nalazitima Verajin rep i Bijeli Vir.46K. Buri-Matijai 2008., 48.



33/402

31

(tumulima) koji su najbrojniji tip nalazita. Pronaen je manji broj gradina te

samo jedno sojeniko naselje u dolini Neretve. Prirodni su imbenici uvjetovalinain ivota ve i najstarijega poznatog stanovnitva tijekom bronanog i elje-znog doba. Veina je nalazita smjeteno na krkom dijelu, uz sami rub dolineili duboko u zaleu, veim dijelom gravitirajui ravniarskom dijelu zajednopredstavljajui jedan ivotni prostor.

Na rubu doline i reljefno dinaminome krkome prostoru smjetena je ve-ina nalazita iz bronanog i eljeznog doba u dolini Neretve. Prema odabirupoloaju oita je veza izmeu svih tipova nalazita: prvoj pripadaju sojenikonaselje tj. sojenika naselja smjetena na rubu doline i skupine gomila smjete-nih na padinama krkoga okvira (sojeniko naselje Bijeli Vir i gomile na brdu

Veliki Hum). Slino je i s gradinama na niskim poloajima na rubu krkog dijela

i skupina gomila u neposrednoj blizini (naselje Verejin rep i gomile u blizini tegradina i gomile na Predolcu), gradinama na viim poloajima iznad doline,polja, mora i u kru te skupinom gomila na padinama, prijevojima ili uz rubobradivih povrina (gradina Velika Mitrua i gomile u blizini, gradina Podo-

vaa i gomile na padini koja se sputa prema polju Jezerac). Sljedeu skupinuine gradine i mogua naselja na zatienim poloajima u krkome zaleute skupine gomila koje esto upuuju na postojanje naselja u blizini i obrnuto(skupine gomila na Ograu i Dragoviji, u Vidonjama te Strugama). Posebnojskupini pripadaju gomile koje se dovode u vezu s prapovijesnim i kasnijimprometnicama smjetenim na prirodno pogodnim poloajima (skupine gomilau Prudskoj dragi te gomile izmeu Pozle Gore i Bijae). Poloaje nalazitanaseobinskog tipa mogue je prostorno podijeliti na nekoliko manjih cjelina.

Jedna su od tih cjelina nalazi u okolici dananjega Metkovia po krkom obodugornjega dijela delte, a ine je gradina na Predolcu, gradinsko naselje Verajinrep, sojeniko naselje Veliki i Mali hum, gradina na Velikom elinu na Mlinitui gradina na Marinom vijencu u Vidonjama, naselje u Momiima, Maruiagradina na Dragoviji te gradina na Velikoj Mitrui. Sva su naselja smjeten naprilino malom prostoru, to omoguuje odlinu meusobnu vizualnu i dijelomfiziku komunikaciju koju oteava rijeka Neretva. Slino je i s gradinama uzrub polja u kru Jezerac i Jezero te onima u Baini i Plini koje su grupirane umanje skupine uz znatnije obradive povrine te kopnene ili vodene prometnice.

Iako su prirodne osobine zasigurno razliite od onih iz bronanoga i eljezno-ga doba, osnovu privreivanja tadanjega stanovnitva doline Neretve inilo jestoarstvo uz nadopunu ekstenzivnom poljoprivredom u najmanjemu opsegu telovako-skupljaku privredu.



34/402

32

Slika 10. Zemljovid s naznaenim skupinama nalazita naseobinskog tipa iz bronanog i eljeznogdoba na podruju doline Neretve

Nastavak sustavnih arheolokih i multidisciplinarnih istraivanja podrujadoline rijeke Neretve omoguio bi rekonstrukciju naina ivota i naseljavanjastanovnitva iz bronanog i eljeznog doba, a zatita i daljnje biljeenje na-lazita pomoglo bi podizanju svijesti mjesnoga stanovnitva o vanosti zatite

najstarije kulturne batine.

Literatura:

1. Basler, uro 1980., Paleolitski ovjek u porjeju Neretve, Dolina rijekeNeretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Split, 11-15.

2. Batovi, ime 1979., Jadranska zona, Praistorija jugoslavenskih zemalja,Neolitsko doba, Sarajevo, 473-635.

3. Benac, Alojz 1977., Prediliri, Protoiliri, Prailiri (neki novi aspekti), Balcani-ca 8, Beograd, 1-16.

4. Bili, Maja; Ivii, Ante; Vuli, ime 2011., Arheoloka istraivanja u Isto-noj Plini s posebnim osvrtom na groblja kasnog srednjeg vijeka, Arheo-loka istraivanja na trasi autoceste u Zabiokovlju i Plini, Makarska, 249-285.

5. Bonai-Mandini, Maja 1999., Nalazi novca s lokaliteta Sv. Vid u Vidukod Metkovia, Sveti Vid, Narona I, Emilio Marin i suradnici, Split, 177-192.



35/402

33

6. Buri-Matijai, Klara 2008., Gradinska naselja Gradine Istre u vreme-

nu i prostoru), Zagreb.7. Cambi, Nenad 1980., Antika Narona urbanistika topografija i kultur-ni profil grada Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg

vijeka, Split, 127-155.8. Cambi, Nenad; Pasini, Uro 1980., Antiki izvori o Naroni, Dolina rijeke

Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Split, 279-295.9. Cambi, Nenad 1989., Narona u odnosu prema bosansko-hercegovakom

zaleu u ranijoj antici, Meunarodni simpozijum Bosna i Hercegovina utokovima istorijskih i kulturnih kretanja u jugoistonoj Evropi, Sarajevo,39-56.

10. Curi, Zoran 1994., Donjoneretvanski kraj, Zagreb.11. ae, Slobodan; Juri, Radomir 1975., Biljeke o arheolokim spomenici-ma u okolici Metkovia, Diadora 8, Zadar, 149-167.

12. ae, Slobodan 1999., Manijski zaljev, Jadastini i Salona, Vjesnik za ar-heologiju i historiju dalmatinsku 90/91, Split, 57-87.

13. Dimitrijevi, Stojan 1979., Problemi eneolita na istonoj jadranskoj obali,Praistorija jugoslavenskih zemalja, Eneolitsko doba, Sarajevo, 367-381.

14. Dodig, Radoslav; Bonjak, ime 1996., Graina kod Otri-Seoca (Metko-vi) pretpovijesni i srednjovjekovni lokalitet, Obavijesti HAD-a br. 1, godXXVIII/96, Zagreb, 25-27.

15. Dodig, Radoslav 1997., Pretpovijesna gradina Velika Mitrua kod Jaseni-ce blizu apljine, Obavijesti HAD-a, br. 1, XXIX/97, Zagreb, 24-27.

16. Juri, Ivan 1984., Prolost Metkovia od najstarijih vremena do danas,Metkovi.

17. Juri, Radomir 1980., Prilog arheolokoj karti okolice Metkovia, Dolinarijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Split,105-127.

18. Juri, Radomir 1998., Arheoloka nalazita donjoneretvanskog kraja, Du-brovnik br. 4, god. IX, Dubrovnik, 7-34.

19. Kliki, Damir 2002., Prapovijesno sojeniko naselje Bijeli Vir kod Metko-via, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 95, Split, 53-182.

20. Kuko, Sineva 2011., Liburnska nekropola u prirodnom i kulturnom okoli-

u, Histria Antiqua 20, Pula, 189-221.21. Marijan, Boko 2000., eljezno doba na junojadranskom prostoru, Vje-

snik za historiju i arheologiju dalmatinsku 9, Split, 7-223.22. Marijanovi, Brunislav 2003., Znaenje Neretve u prostornom rasporedu

prapovijesnih kultura, Arheoloka istraivanja u Naroni i dolini Neretve,Zagreb-Metkovi-Split, 321-328.

23. Marinovi, Ivo; uti, Baldo; Viski, Milorad 2005., Baina, Ploe.



36/402

34

24. Marovi, Ivan 1980., Prahistorijska istraivanja u okolici Narone, Dolina

rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Split, 45-105.25. Mili, Ivana 1998., Toponimija donjoneretvanskog kraja od Opuzena doua rijeke Neretve, Dubrovnik br. 4, god. IX, Dubrovnik, 161-171.

26. Patsch, Carl 1933., Prilozi za etnologiju jugoistone Europe, Nekadanjagustoa naselja ilirskog kra,Akademija znanosti u Beu, Filozofsko-povi-jesni razred.

27. Radi, Dinko 2003., Uloga doline Neretve i "otonog mosta" u poveziva-nju istone i zapadne obale Jadrana, Arheoloka istraivanja u Naroni idolini Neretve, Zagreb-Metkovi-Split, 305-320.

28. Vidovi, Mile 2011., Povijest upa doline Neretve, Metkovi.

Ivan Volarevi,Metkovi



37/402

35

BILJEKE O ARDIJEJCIMAMnogo je toga napisano o ilirskome narodu Ardijejcima (Ardijejima, Var-

dejcima, Vardejima, kako ih sve nazivaju), ali su mnoge dvojbe, posebice onjihovu smjetaju, ostale do danas. Stoga zavrjeuje jo jednom pretresti izvo-re i miljenja glede njihova smjetaja i odgovoriti na pitanje: Je li domovinai sredite ardijejske moi bila desna obala rijeke Neretve odnosno primorje ijadransko zalee nasuprot otoku Hvaru, gdje ih je smjestio geograf Strabon?1Pronali smo 15 antikih i bizantskih izvora koji se dotiu Ardijejaca, bilo po-sredno, bilo neposredno.

Teopomp s Hija (4. st. pr. Kr.), prema Ateneju iz Naukratije (2. st.), Gozbasofista:

VI, 101, p. 271 E, ; X, 60, p. 443 BC .2Aristotel (4. st. pr. Kr.), prema Aristofanu iz Bizancija (3.-2. st. pr. Kr.),

Povijest ivotinja: II, 560 ,3 isto u Pseudoaristotela (2. st.), udesnepripovijesti: 138 .4

Polibije (2. st. pr. Kr.), Povijest:II, 11, 10 ; II, 12, 2 .5Tit Livije (1. st. pr. Kr.), Od osnutka grada:27, 30, 13 Ardiaei;6Periochae, LVI, 7 Vardaeos (var. Vardeos).7Marko Tulije Ciceron (1. st. pr. Kr.), Pisma prijateljima:5, 9, 2 Vardaeis.8Gaj Plinije Stariji (1. st.), Prirodoslovlje:III, 143 Vardaei.9Strabon (1. st.), Geografija:

VII, 5, 3 , (i ); VII, 5, 5 , ; VII, 5,6 (kasnije ime); , ; VII, 5, 7 ; VII,

1 Strabonis Geographica VII, 5, 6, p. 262; Strabon Gographie, 120.2 Athenaei Deipnosophistarum, II, 540; IV, 123.3Aristophanis, 140 (prema K. Porfirogenetu, 10. st.). U rukopisima i .4 Aristotelis opera, 101.5Polybii Historiarum, 75-76.6 T. Livi, 334.7T. Livii Patavini, 232.8Cicero, 120.9 Pline LAncien, 84.

ardijejci dodig.indd 35 2/22/13 4:41:38 PM


38/402

36

5, 10 ; VII, 5, 11 ; VII, 5, 12 ; VII, fragm. 4

.10

Apijan (2. st.), Rimska povijest(poglavlje Ilirika povijest):3, 3 ; 3, 4 ; 10, 1 .11Klaudije Ptolemej (2. st.), Geografska uputa:II, 16 (var. ).12Dion Kasije (3. st.), Rimska povijest:XII, fragm. 49, 2 (var. ); XII, fragm. 49, 3

.13Stjepan Bizantinac (6. st.), Narodne znamenitosti:(s.v. ), ''.14Suda (10. st.), Leksikon:( s.v. ), .15Ivan Zonara (12. st.), Kratka povijest:8, 19 , ; 8, 20 .16Najstariji pisani izvori nesigurni su i dvojbeni, ne samo zbog razliitih

rukopisnih oblika ve i zbog prerada kasnijih pisaca. Teopompovo djelo nijesauvano osim pojedinih dijelova u Ateneja iz Naukratije. U prvome sluajuu Ateneja (VI, 101, p. 271 E) u rukopisima stoji Arkadioi (tonije akuzativ),17a u drugome (X, 60, p. 443 BC)Ariaioi(), pa su prirei-

vai rukopisa napravili emendacije i unijeli Ardijejce u tekstove.18Ima miljenjada je rije o Autarijatima, koji su Grcima bili poznati u 4. st. za razliku od

Ardijejaca.19Rat Autarijata i Ardijejaca oko slanih izvora prenose nam u ari-stotelovskome duhu gramatiar Aristofan iz Bizancija (ouvano u KonstantinaPorfirogeneta) i Pseudoaristotel kroz zbirku udesnih pripovijedaka, te geografStrabon.20Iz tih opisa moe se naslutiti da su oba naroda ivjela u unutranjostipodalje od mora. F. Papazoglu upitala se zato bi Ardijejci ratovali oko soli akosu ivjeli uz more.21Lokalizacija je spomenutih slanih izvora (oko Konjica ili D.

Vakufa) nepouzdana jer bi teko bilo pretpostaviti da su Grci poznavali takoiscrpno unutranjost Hercegovine. Usto, rije je o slabo izdanim vrelima, gdjese na hektolitar vode jedva moe dobiti 1 2 kg soli, to nije isplativo za kakav

10Strabonis Geographica, 261-264; 274; Strabon Gographie, 117-127; 153.11Appiani Alexandrini, 271; 275; ael Kos 2005, 54; 62.12Ptolemaei Geographiae, 166; Geographie Ptolemaeus, 79; KP I, 253.13Cassii Dionis 180-181.14 Stephani ethnicorum I, 115-116.15Suidae Lexicon, 164.16I. Zonarae 169; 174.17 Oekivali bismo literaran oblik .18Papazoglu 2007, 193, b. 16; Bearzot 2004, 65.19Shrimpton 1991, 109. To je prijedlog A. Mocsyja, Papazoglu 2007b, 20, b. 1; Bearzot 2004, 77.20 Strabonis VII, 5, 11.21Papazoglu 2007, 195-196.



39/402

37

ozbiljan posao.22U traganju za slanim vrelima mogli bi pomoi nazivi slatina

(praslavenski *soltina, slanica), kako se esto nazivaju slani i kiseli izvori. Vespomenuti slani izvori u D. Vakufu nalaze se u selu Slatina. Meutim, mnogo jetih Slatina posijano u junoslavenskim zemljama. Primjerice, na zemljovidimau mjerilo 1:100.000 u Kraljevini Jugoslaviji pronali smo 240 toponima SLA-TINA, od ega nekoliko i u brdskim podrujima Nikia, Kolaina, Pljevaljai abljaka.23Tri kasna spomena Ardijejaca (Stjepan Bizantinac, Suda i IvanZonara) ne pomau mnogo u njihovoj ubikaciji. Apijan, Polibije i Dion Kasijeuglavnom piu o rimskim ratovima, tijekom kojih svoju povijesnu ulogu imaju i

Ardijejci. Meutim, pozornica tih zbivanja znatno je dalje na jugu od Neretve,o emu je pisalo vie istraivaa.24Meu spomenutim se literarnim vrelima,dakle, zavrjeuje jo jednom pozabaviti Strabonom, Klaudijem Ptolemejom,Plinijem i Ciceronom. Navest emo njihove odlomke iz kojih se moe iitati

vie korisnih podataka u izvorniku (ako je grki slijedi i latinski ekvivalent radilakega praenja) i prijevodu na hrvatski jezik.

STRABON (VII, 5-6)

5. [] , ,, , .

6. , , , . []

5. [] Sequitur Naron amnis, et qui apud eum sunt Daorizi, Ardiaei, Ple-raei: quorum his propinqua est insula Corcyra Nigra, quam vocant, cum urbea Cnidiis condita. Ardiaeis vicina est Pharus, ante Parus dicta: est enim a Pariiscondita.

6. Ceterum Ardiaei a posterioribus Vardaei dicti sunt. Sed hos a mari,

quod latrociniis infestarent, in mediterranea abegerunt Romani, coegeruntque22A. Rcker 1893,336-337; H. Riter-Studnika 1956, 304; I. Degmedi 1961, 164-167. Degmedi spomi-

nje, izmeu ostaloga, slana vrela kod Narone oko kojih su se sueljavali Autarijati i Ardijejci (164), to nije mogue.Vjerojatno je rije o dva omanja izvora na lokalitetu Slana vodakod Gabele koje spominje Patsch 1922, 43, b. 4, alibez ikakve vanosti, usto ni more nije daleko. Ima miljenja da je u vijesti o borbama Ardijejaca i Autarijata ak osolanama na podruju Stona, ali i da je pria o slanim izvorima legenda, Lui 1966, 247, b. 25. Zanimljivo je toPseudoaristotel i Strabon piu da se sol dobiva iz vode samo u proljee ( ), dakle nakon otapanja planinskihsnjegova, to nije sluaj kod Konjica i D. Vakufa.

23Index Gazetteer 1944, VI, 80-85.24Hammond 1966; ael Kos 2005; Papazoglu 2007a; Dzino 2010; Eckstein 2012.



40/402

38

agriculturae vacare. Est autem regio ea sterilis atque aspera, neque agricolis

conveniens: ita ut ea gens deperierit prorsus. []5. []Slijedi rijeka Naron i uz nju Daorsi i Ardijejci i Plereji, kojima jeblizu otok zvan Crna Korula i grad koji su osnovali Kniani. Ardijejcima jeblizu Hvar, prije zvan Par jer su ga osnovali Parani.

6. Ardijejci su kasnije prozvani Vardejcima. Rimljani su ih preselili odmora u unutranjost jer su pljakali u gusarskim napadima i prisilili ih da obra-uju zemlju. Ta zemlja bijae krevita, neplodna i nepogodna za ratarstvo, takoda je taj narod gotovo propao. []

PTOLEMEJ (II, 16, 5)

[], ( i ), []

[]in Dalmatia autem Daursii, supra quos Melcomenii et Vardaei, infrahos deinde Narensii et Sardiatae, []

[]u Dalmaciji su Daorsi, iznad kojih su Melkumani i Vardejci. Ispod njihsu pak Narensiji i Sardiati, []

PLINIJE (III, 143)

Nunc soli prope noscuntur Cerauni decuriis XXIIII, Daversi XVII, DesitiatesCIII, Docleatae XXXIII, Deretini XIIII, Deraemistae XXX, Dindari XXXIII, Glinditio-nes XLIIII, Melcumani XXIIII, Naresi CII, Scirtari LXXII, Siculotae XXIIII, populato-resque quondam Italiae Vardaei non amplius quam XX decuriis. []

Sada se poblie zna samo za Ceraunije s 24 dekurije, Daorse sa 17,Dezitijate sa 103, Dokleate s 33, Deretine s 14, Deremiste s 30, Dindare s 33,Glindicione s 44, Melkumane s 24, Nare(n)sije sa 102, Skirtare sa 72, Sikulotes 24 i negdanje pljakae Italije Vardejce s ne vie od 20 dekurija. []

CICERON (5, 9, 2)

Dicitur mihi tuus servus anagnostes fugitivus cum Vardaeis esse; de quo tumihi nihil mandasti, ego tamen, terra marique ut conquireretur, praemandavi,et profecto tibi illum reperiam, nisi si in Dalmatiam aufugerit, et inde tamenaliquando eruam. []



41/402

39

uo sam da je tvoj rob ita pobjegao Vardejcima; o njemu nisi mi nita

javio. Ja sam ipak zapovjedio da ga trae i na kopnu i na moru. Svakako uga pronai, jedino ako nije u Dalmaciju pobjegao, a i odanle u ga jednomizvui. []

Prije rasprave o smjetaju i protegu Ardijejaca bilo bi korisno razmotritipodrijetlo njihova imena. Iz prethodnih podataka vidljivo je da se na etno-nim javlja u trima osnovnim oblicima: /Ardiaei, /Vardaeii . Oblik s poetnim frikativom snalazi se u Aristofana iz Bizancija,u jednome fragmentu Kasija Diona, u jednome rukopisu Strabonova teksta i ubizantskoga kroniara Ivana Zonara iz 12. st.25Oito su u pitanju korupteleoblika . Osnovu Sard- susreemo u Plinijevim Sardeates (III, 142) i Pto-lemejevim /(II, 16, 5). Ima miljenja kako je rije o stabilnoji vrlo frekventnoj osnovi sar-, proirenoj s dentalom sard-u mediteranskomeokruju: Saron, Saros, Saronia, Sarda, Sardis, Sardabal, Sardeis, Sardinia,Sardaeum Sardica/Serdica, Sardianum, Sardene, Sardn, Sardessus, Sarde-usa, Sardonux, koja se dovodi u vezu s hidrotoponimom od korijena *sreu-/*ser-/*sor- tei.26Drugi pak u mjesnim nazivima s osnovom Sard- (meunjima i otok Sardinija) vide predindoeuropsko podrijetlo u znaenju umovitagora.27Bilo je pokuaja da se Serdaioi (), stanovnici Magna Grae-ciau 5. st. pr. Kr.28, dovedu u vezu s Ardijejcima iz Agronova doba, ali bezuspjeha.29J. Lui mislio je da Vardejce moe ubicirati u okolicu Dubrovnikajer se tamo spominje brdo Vardija (mons Vardia).30Tumaenje je naivno jer

je rije o vrlo uestalu toponimu, najee oronimu, kakvih je na negdanje-mu jugoslavenskom prostoru bilo poznato vie od ezdeset.31Varde su naje-e dobri vidikovci i promatranice, iji je korijen germansko *wardnpaziti,nadgledati, koji je preko Mleana dospio do Vlaha i Osmanlija.32A. Mayersloio se s miljenjem S. Mladenova, koji je u Sardeates prepoznao korijenserd-/sard-, ukljuivi tamo i traki toponim Serdica i narod Serdi, s indoeurop-skim *kerdho-krdo, pastir, pa bi Sardeati i Serdi bili ovari.33Podrijetlo imena//Vard(i)aei Mayer je potraio u korijenu *sard-/*vard-,odindoeuropskoga *sword- taman34to ne djeluje uvjerljivo. Ve se H. Krahedvoumio koji je oblik izvoran: , ili Vardaei.35U vezi s osno-

25Ukratko vidjeti u Mayer 1957, 352-353.26Battisti 1959, 35-40; Krahe 1964, 40; Villar et alt. 2011, 396-397.27Hubschmid 1953, 105.28Ime im je sigurno potvreno na natpisu (bronana ploa) pronaenom u Olimpiji u Grkoj, Dubois 2002, 36.29Mazzarino 1980, 310, b. 30.30Lui, 1966, 250.31Index Gazetteer 1944, VII, 129-131.32Dodig 2011, 839-840.33Mayer 1943, 180; Mayer 1959, 100.34Mayer 1959, 99.35Krahe 1925, 80.



42/402

40

vom Vard-zanimljive su usporedbe s hispanskimVarduli(C. Plinii, Naturalis

historia, III, 26-27; P. Melae, Cosmographia, III, 15). H. Iglesias u tumaenjupodrijetla njihova imena nudi tri tumaenja: 1. od korijena *bar(r)- stijena, 2.Od osnove *bart(u)-/*bard(u)- mulj, blato, 3. Od korijena *var- u znaenjuvoda, tekuica.36Dodajmo k tomu jo jedno miljenje da u Varduli imamohidronim, i to od baze *war-d- i sufiksa -ulo, s kojim se povezuju imena Var-daei, Vardacates, Vardanes i Barduli.37I tu je osnova *wer-/*wor-/*wr.- voda,rijeka prema miljenju J. Udolpha.38Spomenuti etnonimi i toponimi oznaavalibi, dakle, itelje ili mjesta uz vodu ili rijeku. Navedene etimologije ne mogu naszadovoljiti. Smatramo da je osnovni etnonim , kako ga navode Poli-bije, Apijan i Strabon. Tim prije to je Strabon izrijekom kae da su Ardijejcikasnije prozvani Vardejci. Bez obzira na to to je krenuo od oblika Vardaei,

ini nam se da je prvi C. Angermann bio najblie rjeenju podrijetla etnonimaArdiaei. On u skupini Vardaei, Vardacate (grad u Padskoj nizini, C. Plinii, III,49), (dardanski kralj) i (narod u Makedoniji) vidi korijen var-dhporasti, emu odgovara sanskrtsko rdhva visok i grko uspravan.Tako bi, dakle, Vardaei bili Bergwohner gortaci, brani.39Na slinom tragubio je i. koji u etnonimima i toponimima , ,40,

Ardea, Arduenna silva vidio latinsko arduus, visok, strm.41I F. Papazoglu etno-nim protumaila je kao gortaci.42Prakeltski korijen *ardwo- visok43dobro se ouvao na keltskomu podruju: Ardena, Arduenna, Ardennes, Ardesi dr.44Indoeuropska rekonstrukcija najblia je oblicima *wredh-/*werdh- rasti,stajati uspravno, grki uspravan, stslav. rod, rod, pleme, sanskrtski

vr.dhti rasti.45Sukladno laringalistima protokeltskomu *ardwo- odgovaralo biindoeuropsko *h2erHd

h-wo-.46Ukratko, Ardijejci su Brani ili Gorani, to nijedaleko od pomisli da su ime dobili u prvobitnim stanitima u gorskim podruji-ma Hercegovine i Crne Gore.47

S jezine strane postoji jo u antikoj literaturi nekoliko prijepornih imenakoja se mogu odnositi na Ardijejce odnosno Vardejce. Plutarh u Usporednimivotopisima () pie o gardistima Gaja Marija koji se naziva-ju (var. )48odnosno (var. ).49 Po-

36Iglesias 2009, 214-215.37Villar, Prosper 2005, 479-480.38Udolph 1990, 28839Angermann, 1888, 10.40Kastel u Prokopija sjeverno od Sofije (Dacia Mediterranea), RE, I, 614.41Detschew 1957, 23.42Papazoglu 2007, 198.43Matasovi 2009, 40-41.44Delamarre 2003, 51-52; Ernout, Meillet 2001, 45.45Mallory, Adams 2006, 189-190.46Zair 2012, 40. S manjim razlikama de Vaan, 52-53.47ael Kos 2005, 167-168; Papazoglu 2007, 198.48Plutarch, XLIII, 4, p. 584.49Plutarch, XLIV, 9, p. 590.



43/402

41

drijetlo njihova imena zadalo je glavobolju povjesniarima i jezikoslovcima.

Poistovjeivali su ih s hispanskim Vardulima, s Ardijejcima,50

pa i s Afrikanci-ma i Grcima. Teko je pretpostaviti da ih je Marije novaio u Iliriku, gdje nijenikada djelovao ni vojno ni politiki. Moda je najblie istini da su Bardyaeibili tako prozvani zbog njihove posebne obue (ilirske?), kakvu su nosile Mari-jeve robovske skupine bez obzira na etniko podrijetlo.51Decim Junije Juvenalu Satirama navodi izraz Bardaicus calceus (var. Bardiacus, Bardyacus),52oko ega su gramatiari i komentatori potroili mnogo tinte.53PridjevBardai-custumaio se galskim reliktom (Bardi, gens Gallorum) ili prema Vardejcima(Vardaei, gens Illyriorum).54Marko Valerije Marcijal u jednome epigramu kaeLassi vardaicus quod evocati.55Marcijalov vardaicus identian je Juvenalovu

bardaicus, epitet vezan za izme. Julije Kapitolin, koji je napisao kratak ivoto-pis cara Helvija Pertinaksa, govori da je car prodao na drabi odjeu svojegaprethodnika cara Komoda, meu njima i cuculli Bardaici,56to D. Neas Hrasteprevodi s bardske kabanice,57a u komentaru objanjava da su nazvane poBardima, nekom keltskom ili ilirskom plemenu.58 Te su kabanice jo jednomnale mjesto u Marcijalovim epigramima Urbica Lingonicus Tyrianthina bardo-cucullus59i GalliaSantonico vestit te bardocucullo.60Istraivai antikoga odije-

vanja bardaicusopisuju kao vojniku cipelu ili izmu A military shoe or boot,named after an Illyrian tribe,61a bardocucullus je plat s kapuljaom A typeof cucullus or hooded cloak, associated with Gaul and possibly named after the

Illyrian Bardaei.62

Recentni komentatori Marcijalova opusa s.v. vardaicuspiuo izmama koje su bile od koe, posebice kozje koe, koja je imala intenzivanmiris, a njihov je naziv izveden od Bardaei or Vardaei, a people of Illyria.63Dakle, moemo utvrditi, s izvjesnom dozom opreza, da je ostao spomen na Ar-dijejce u nazivima obue vardaicus/bardaicus i odjee bardocucullus/cucullusBardaicus.

Na temelju Strabonova podatka jo od kraja 19. st. poelo se Ardijejcesmjetati na obalu i primorje nasuprot otoku Hvaru, iji su pobornici bili G.

50Mommsen II, 1920, 313.51Konrad 1994, 72-73.52Juvenalis, XVI, 13-14.53U biljekama 16. satire prireiva N. E. Lemaire naveo je sva dotadanja tumaenja s. 427-429.54Nettleship 1889, 393.55Martial I, IV, 4, 5.56SHA, VIII, 3.57Historia Augusta, 115.58Historia Augusta, 120.59Martial, I, I53, 5.60Martial, XIV, 128.61Cleland et al. 2007, 17.62Cleland et al. 2007, 17.63Moreno Soldevila 2006, 117.



44/402

42

Zippel64i neto kasnije C. Patsch.65Kao prilog tomu moe posluiti natuknica

Narona M. Flussa,66

uz koju je priloen zemljovid prema istraivanjima H.Kieperta i C. Patscha.67Na njemu suArdiaei smjeteni oko polja Jezero (zva-nog i Vrgorsko ili Vrgorako polje), jugoistono od Vrgorca i jugozapadnood Ljubukoga, te na podruju krkoga dijela Ljubukoga, itluka i . Brijega,na crt

Documents

HRVATSKI NERETVANSKI ZBORNIK BR.5