Embed Size (px)
Citation preview
HRVATSKI JEZIK
nacionalni ispit za I. razred četverogodišnjih strukovnih škola
ISPITNI KATALOG ZA NASTAVNIKE
ožujak 2007.
Članovi Stručne radne skupine za HRVATSKI JEZIK u srednjim školama:
Mirela Barbaroša-Šikić, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Majda Bekić-Vejzović, prof., V. gimnazija, Zagreb Marina Čubrić, prof., Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb Jugana Dagelić, prof., IV. gimnazija „Marko Marulić”, Split Božica Jelaković, prof., XV. gimnazija, Zagreb prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku
2
Sadržaj
Svrha nacionalnih ispita ............................................................................................................................................................. 4
Opći ciljevi nastave HRVATSKOGA JEZIKA na kraju četverogodišnjega strukovnoga školovanja................................................. 5
Obrazovni ishodi na kraju I. razreda četverogodišnjih strukovnih škola..................................................................................... 6
Popis ispitnih djela za I. razred četverogodišnjih strukovnih škola............................................................................................. 8
Svrha nacionalnoga ispita iz HRVATSKOGA JEZIKA u I. razredu četverogodišnjih strukovnih škola .............................................. 8
Opći i specifični ciljevi nacionalnoga ispita................................................................................................................................. 9
Struktura nacionalnoga ispita ................................................................................................................................................... 10
Vrste zadataka u ispitu ............................................................................................................................................................. 10
Način vrjednovanja ispitnih dijelova ......................................................................................................................................... 12
Trajanje nacionalnoga ispita..................................................................................................................................................... 12
Postupak vrjednovanja ............................................................................................................................................................. 12
Način rješavanja ispita ............................................................................................................................................................. 12
Pribor........................................................................................................................................................................................ 13
Izražavanje rezultata nacionalnih ispita.................................................................................................................................... 13
Korištenje rezultatima nacionalnih ispita .................................................................................................................................. 13
Ogledni primjer nacionalnoga ispita za I. razred četverogodišnjih strukovnih škola ................................................................ 14
3
Svrha nacionalnih ispita Svrha je nacionalnih ispita u hrvatskim srednjim školama trojaka: 1) steći uvid u stanje hrvatskoga školstva – pratiti učinkovitost obrazovnoga sustava
- uvođenjem nacionalnih ispita počinje se s prikupljanjem valjanih, pouzdanih i objektivnih podataka o učeničkim postignućima;
- rezultati ispita omogućit će uvide u postojeće stanje, upozorit će na moguće poteškoće i istaknut će izazove pred kojima se nalazi obrazovanje u Hrvatskoj;
- ispitima se želi dobiti odgovor na pitanje koliko škole ostvaruju svoju obrazovnu ulogu;
2) potaknuti učenike na kvalitetnije učenje i poboljšati rad nastavnika - uvođenjem nacionalnih ispita omogućit će se školama da se na temelju podataka o uspješnosti svojih učenika uspoređuju s drugima, analiziraju vlastiti uspjeh te provođenjem kvalitetnoga samovrjednovanja i stalnim stručnim usavršavanjem nastavnika unaprijede rad s učenicima;
3) pripremiti učenike, nastavnike, djelatnike zaposlene u sustavu vanjskoga vrjednovanja i sve druge u sustavu obrazovanja za državnu maturu
- uvođenjem nacionalnih ispita u četverogodišnje strukovne škole započinju intenzivne pripreme za provedbu državne mature u školskoj godini 2009./2010.;
- učenici, nastavnici i svi drugi koji su uključeni u provedbu nacionalnih ispita stječu vrijedna iskustva glede načina, pristupa i pravila koja će vrijediti na državnoj maturi.
Ispiti su sastavljeni prema postojećim nastavnim programima pojedinih predmeta. Provjeravaju učenička znanja i vještine utemeljene na ključnim dijelovima programa. Ispitivat će se samo sadržaji koji bitno određuju predmet učenja i koji se smatraju posebno važnima za daljnje učenje i dublje razumijevanje područja.
Ispite pripremaju stručne radne skupine sastavljene od srednjoškolskih i sveučilišnih nastavnika. Organizaciju i provedbu ispita planira i ostvaruje Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Uz testove znanja i vještina u sklopu ovih ispita primjenjivat će se i dodatni upitnici o školskim iskustvima učenika radi istraživanja i objašnjavanja čimbenika učeničkoga uspjeha i neuspjeha.
Škole su obvezne sudjelovati u nacionalnim ispitima, analizirati ih i koristiti se rezultatima ispita za samovrjednovanje radi trajnoga unaprjeđivanja kvalitete rada škole, u skladu s odredbama članka 3. Zakona o izmjenama Zakona o srednjem školstvu.
Škole u kojima se provode ispiti dužne su zadovoljiti sve uvjete potrebne za provedbu ispita i postupati u skladu s točnim uputama i protokolima. Nadležna je osoba za provedbu ispita u školama ispitni koordinator kojega imenuje ministar znanosti, obrazovanja i športa. Ispitni koordinator provodi pripreme u svojoj školi i osigurava pravilno provođenje ispita. Odgovoran je za prijavu učenika za ispite, za obavještavanje učenika, nastavnika i roditelja, za komunikaciju s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, za organizaciju i provođenje ispita u školi, za tumačenje i uporabu rezultata za samovrjednovanje i unaprjeđivanje rada škole.
Ispitni koordinatori, ostali suradnici i sami učenici dužni su se ponašati u skladu s Pravilnikom o čuvanju ispitne tajnosti u pripremi i provedbi nacionalnih ispita i državne mature.
U interesu je učenika savjesno pristupiti ispitu, ponašati se prema propisanim pravilima i nastojati ostvariti što bolji rezultat. Osim stjecanja vrijednoga iskustva s ispitima učenici će dobiti i povratne obavijesti o vlastitome rezultatu pa će svoj uspjeh moći usporediti s rezultatima učenika svoje škole i s rezultatima ostalih učenika u Hrvatskoj koji su polagali isti ispit u isto vrijeme i pod jednakim uvjetima.
Očekuje se da će uvođenje nacionalnih ispita i sustava vanjskoga vrjednovanja znanja bitno djelovati na kakvoću učenja u našim školama.
4
Opći ciljevi nastave HRVATSKOGA JEZIKA na kraju četverogodišnjega strukovnoga školovanja Nacionalnim ispitima iz HRVATSKOGA JEZIKA ispituju se obrazovni ishodi na kraju svakoga razreda tijekom četverogodišnjega strukovnoga školovanja.
Na kraju četverogodišnjega strukovnoga školovanja učenik iz predmeta HRVATSKI JEZIK:
• poznaje i dosljedno primjenjuje standardnojezičnu normu (pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, stilističku i leksičku) u govoru i pismu
• primjenjuje jezične komunikacijske sposobnosti i vještine u govoru i pisanju u različitim situacijama
• pokazuje stvaralačke sposobnosti te može samostalno i oprimjereno izražavati misli i osjećaje
• poznaje i razumije jezikoslovne pojmove koji se odnose na gradivo propisano planom i programom
• usklađuje usmeno i pismeno izražavanje sa zadanim okvirima
• razumije temeljne tvrdnje i ideje odslušanoga teksta
• poznaje i razumije književnopovijesna razdoblja, njihove stilske osobitosti, djela i predstavnike
• razumije različite stilističke, tematske i kompozicijske značajke prisutne u književnosti različitih kultura
• poznaje i razumije temeljne književnoteorijske pojmove i nazivlje koji se odnose na vrstu, stil i strukturu književnih djela
• analizira i interpretira književna djela prikladnim rječnikom i nazivljem
• razlikuje književna djela i tekstove od ostale literature
• povezuje i uspoređuje književnost s ostalim umjetnostima i aktualnom stvarnošću
• prepoznaje vrijednosti različitih razdoblja, kultura i mišljenja
• samostalno i odgovorno prosuđuje vrijednosti nacionalnoga identiteta utemeljenoga na hrvatskome jeziku i književnosti.
5
Obrazovni ishodi na kraju I. razreda četverogodišnjih strukovnih škola Ovi se ishodi ostvaruju u nastavnim područjima hrvatskoga jezika, književnosti i jezičnoga izražavanja u I. razredu četverogodišnjih strukovnih škola.
KOGNITIVNE RAZINE
OBRAZOVNI ISHODI ZA PODRUČJE JEZIKA
PAMĆ
ENJE
SHVA
ĆANJ
E
PRIM
JENA
RAZL
AGAN
JE
PROC
JENA
STVA
RANJ
E
razumjeti jezik kao sustav znakova i njegovu komunikacijsku (priopćajnu) ulogu • •
prepoznati, razumjeti i ostvariti razliku između govora i pisma • • • • •
prepoznati fonetske i fonološke jedinice hrvatskoga standardnoga jezika, tj. glasove (njihova artikulacijska i akustička obilježja), slogove i prozodiju te njihovu raspodjelu • • • • •
razumjeti značenje pojma fonem i poznavati njegova razlikovna obilježja • • • • •
razlikovati fon, fonem, alofon i grafem na primjerima • •
pravilno rabiti u govoru i u pismu foneme č, ć, dž i đ u češćim riječima •
prepoznati, na primjerima znati objasniti te primijeniti glasovne promjene: sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, vokalizaciju, jednačenje glasova po mjestu tvorbe, jednačenje glasova po zvučnosti, gubljenje/ispadanje glasova, alternacije ije/je/e/i
• • •
opisati naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika (četiri naglaska i dužinu, osnovna pravila o raspodjeli naglasaka u hrvatskome jeziku) •
prepoznati standardne naglaske češćih riječi •
razlikovati naglasnice i nenaglasnice, prednaglasnice i zanaglasnice • • •
pravilno čitati naglasne cjeline u tekstu •
pravilno pisati razgotke •
poznavati obilježja književnoga i neknjiževnoga teksta te ih razlikovati • • •
prepoznati na primjerima osnovna obilježja čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja • •
navesti i objasniti osnovna obilježja jezika i pisma hrvatskih pisanih spomenika do kraja XV. stoljeća (najznačajniji spomenici, trojezičnost i tropismenost) • •
KOGNITIVNE RAZINE
OBRAZOVNI ISHODI ZA PODRUČJE JEZIČNOGA IZRAŽAVANJA
PAMĆ
ENJE
SHVA
ĆANJ
E
PRIM
JENA
RAZL
AGAN
JE
PROC
JENA
STVA
RANJ
E
primijeniti pravopisnu i pravogovornu normu hrvatskoga jezika u pismu i govoru • • •
prepoznati i razlikovati sažetak, dnevnik, opis, dijalog i monolog, raščlambu i tumačenje •
6
izraziti svoje razumijevanje (usmeno i pismeno) pročitanih i odslušanih književnih i neknjiževnih tekstova koristeći se znanjima iz teorije književnosti • • •
poznavati stručno nazivlje i prikladno ga rabiti •
uskladiti usmeno i pismeno izražavanje sa zadanim okvirima (od 150 do 200 riječi) •
osmisliti dobro strukturiran tekst (uvod, razradu, zaključak) te vlastite misli potkrijepiti valjanim argumentima i primjerima • • •
KOGNITIVNE RAZINE
OBRAZOVNI ISHODI ZA PODRUČJE KNJIŽEVNOSTI
PAMĆ
ENJE
SHVA
ĆANJ
E
PRIM
JENA
RAZL
AGAN
JE
PROC
JENA
STVA
RANJ
E
razumjeti književnost kao umjetnost riječi: znanost o književnosti (teorija književnosti, povijest književnosti i književna kritika) • •
razlikovati usmenu i umjetničku književnost na primjerima • •
prepoznati obilježja po kojima se razlikuju književni rodovi i vrste •
opisati književne rodove i vrste •
razumjeti obilježja književnih rodova i vrsta te ih oprimjeriti • •
analizirati tematska, kompozicijska i stilska obilježja književnoumjetničkoga teksta •
analizirati lirske tekstove: lirsku vrstu; strukturu lirske pjesme (stih, strofu, rimu, ritam); prepoznati i oprimjeriti motive i temu te stilske figure • •
prepoznati pjesmu u prozi i lirsko-epske vrste • •
prepoznati ep, odrediti stih i temeljna obilježja epske tehnike (in medias res, invokacija, ponavljanje, stalni epiteti, retardacija, epizoda) • •
razlikovati epske vrste u prozi: jednostavne i složene prozne oblike •
analizirati epska djela u prozi: temu, likove (karakterizacija), fabulu, kompoziciju te ih potkrijepiti primjerima na tekstu • •
poznavati povijesni razvoj drame • •
razlikovati dramske vrste • •
poznavati strukturu drame •
poznavati diskurzivni rod: književno-znanstvene i publicističke vrste • •
razlikovati i analizirati esej, putopis, biografiju i autobiografiju • •
prepoznati i opisati pojedino književnopovijesno razdoblje, vremenske odrednice, predstavnike i poetiku (trajanje, prostor, stilske odrednice) od staroga vijeka do humanizma
• • • •
razlikovati i usporediti poetiku i estetiku književnopovijesnih razdoblja od staroga vijeka do humanizma te navesti primjere •
primijeniti književnoteorijska znanja na tekstovima književnopovijesnih razdoblja od staroga vijeka do humanizma • •
poznavati književnosti starih naroda, odrediti ih vremenski i prostorno • •
7
poznavati i razumjeti Bibliju kao temeljnu knjigu europske civilizacije (naziv, struktura, jezici i prijevodi, temeljni tekstovi predviđeni programom) • •
poznavati grčku književnost (kulturno-povijesno ozračje, navesti predstavnike i djela) • •
iščitati i interpretirati djela: Homer, Ilijada (I., XVI. pjevanje), Odiseja (I., XIX. i XXI. pjevanje); Sofoklo, Antigona •
poznavati rimsku književnost (kulturno-povijesno ozračje, navesti predstavnike i djela) • •
iščitati i interpretirati djelo: Plaut, Škrtac •
poznavati europsku srednjovjekovnu književnost (kulturno-povijesno ozračje i obilježja, navesti djela prema nacionalnim književnostima) • •
poznavati hrvatsku srednjovjekovnu književnost (kulturno-povijesno ozračje, navesti najstarije hrvatske pisane spomenike) • •
poznavati tekst Bašćanske ploče, protumačiti važnost Bašćanske ploče za hrvatsku kulturu (sadržaj, jezik i pismo) • •
poznavati književnost predrenesanse (kulturno-povijesno ozračje, navesti predstavnike, djela i književne vrste) • •
prepoznati Petrarkin sonet i petrarkistički stil •
iščitati i interpretirati djela: D. Alighieri, Pakao (I. i II. pjevanje), G. Boccaccio, Dekameron (Uvod, 1/1, 2/3) •
poznavati književnost hrvatskoga humanizma (kulturno-povijesno ozračje, navesti predstavnike i djela) • •
razumjeti značaj hrvatskih latinista u kontekstu europske književnosti •
Popis ispitnih djela za I. razred četverogodišnjih strukovnih škola G. Orwel, Životinjska farma V. Kaleb, Gost Biblija (Knjiga Postanka, Psalmi (izbor), Evanđelje po Ivanu – Proslov) Homer, Ilijada (I. i XVI. pjevanje)
Odiseja (I., XIX. i XXI. pjevanje) Sofoklo, Antigona D. Alighieri, Božanstvena komedija (Pakao, I. i II. pjevanje) F. Petrarca, Kanconijer (I., III., V., XIII.) G. Boccaccio, Dekameron (Uvod, 1/1, 2/3)
Svrha nacionalnoga ispita iz HRVATSKOGA JEZIKA u I. razredu četverogodišnjih strukovnih škola Nacionalni ispit iz HRVATSKOGA JEZIKA za sve učenike prvih razreda četverogodišnjih strukovnih škola u Republici Hrvatskoj održat će se 30. svibnja 2007. u 8.00 sati.
Nacionalnim ispitom iz HRVATSKOGA JEZIKA želi se provjeriti kako su i koliko su učenici sposobni koristiti se znanjima, sposobnostima i vještinama iz hrvatskoga jezika koje su stjecali i razvijali tijekom dosadašnjega obrazovanja.
Budući da je vanjsko standardizirano ispitivanje nužan dio svakoga modernoga obrazovnoga sustava, nacionalnim ispitima
8
omogućit će se postavljanje standarda srednjoškolske jezikoslovne i književne kulture, znanja i umijeća u postupku izradbe državne mature iz HRVATSKOGA JEZIKA. Stoga će nacionalni ispiti: - pružiti pouzdana mjerila učenikove ovladanosti hrvatskim jezikom i književnošću koja se može uspoređivati unutar Hrvatske; - omogućiti usporedbu ovladanosti materinskim hrvatskim jezikom s ovladanošću materinskim jezicima u drugim državama; - pružiti učenicima i nastavnicima jasne smjernice u odnosu na sadržaj učenja i ispitivanja te očekivanih ishoda da bi i tomu prilagodili poučavanje i učenje.
U skladu s ishodima nastave HRVATSKOGA JEZIKA nacionalni će ispiti učenike dodatno poticati (u pripravi za državnu maturu) na dosezanje razine jezikoslovnoga i književnoga znanja te umijeća potrebnih za uspješan nastavak srednjoškolskoga obrazovanja i pripreme za studij.
Nacionalnim ispitom iz HRVATSKOGA JEZIKA želi se ispitati: - opću pismenost - sposobnost odabira ključnih podataka iz teksta - čitanje i interpretiranje teksta - povezivanje i primjenu stečenih znanja iz jezika i književnosti - sintetiziranje spoznaja i oblikovanje sastavka.
Opći i specifični ciljevi nacionalnoga ispita Nacionalnim ispitima ispituju se poglavito trajna znanja, sposobnosti i vještine. To znači da ispiti ne mogu zamijeniti redovita ispitivanja i vrjednovanja sadržaja predviđenih planom i programom koja obavljaju sami nastavnici.
Nacionalni ispit iz HRVATSKOGA JEZIKA za I. razred četverogodišnjih strukovnih škola školske godine 2006./2007. u načelu slijedi sadržaje službenoga plana i programa. Sadržaji službenoga plana i programa opisani su kao ishodi na kraju završenoga prvoga razreda. Nacionalni ispit u svibnju 2007. godine ne će moći, zbog objektivnih razloga, obuhvatiti sve ishode. Naime, predviđeno gradivo nije obrađeno u potpunosti zbog roka u kojemu se održavaju nacionalni ispiti (svibanj), ali i zbog opsežnosti programa. To znači da će se ishodi iz književnosti ispitivati samo do srednjovjekovne europske književnosti. Iz nastave jezika ne će se ispitivati gradivo vezano uz osobitosti fonemskoga i naglasnoga sustava čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja u usporedbi s hrvatskim standardnim jezikom te povijest jezika. Nastava izražavanja bit će obuhvaćena na razini samostalnoga pisanja sastavka na temelju ponuđenoga teksta.
I. dio ispita Rješavanjem prvoga dijela ispita učenik pokazuje: - poznavanje tekstova, autora, razdoblja i poetika unutar propisane tematike - sposobnost da na temelju propisanih književnih tekstova predstavi, sažme, raščlani, usporedi, razvrsta, objasni, poveže i uopći spoznaje o književnim pojavama - sposobnost samostalnoga vrjednovanja ponuđenih tekstova i obrazlaganja tvrdnja - da poznaje prikladne stručne izvore - da može rabiti prikladne stručne izraze.
II. dio ispita Drugi dio ispita sastoji se od pisanja sastavka ograničene duljine (150 do 200 riječi) na temelju ponuđenoga teksta ili tekstova. Učenik piše interpretaciju ili analizu zadanoga teksta prema ponuđenim smjernicama. U ovome dijelu ispita učenik u sebi čita polazni tekst i o njemu sastavlja tekst zadane dužine. Usmjerenom raščlambom polaznoga teksta (književnoga ili neknjiževnoga) i sastavljanjem teksta (neknjiževnoga) učenik pokazuje razumijevanje zadanoga teksta (čitanje) i sposobnost sastavljanja teksta prema zadanim vrijednostima (pisanje), dakle svoju pismenu jezičnu kulturu na materinskome jeziku.
Rješavanjem drugoga dijela ispita učenik pokazuje: - razumijevanje sadržaja, namjene i poetske funkcije polaznoga teksta - poznavanje književnoteorijskih naziva i njihovo dokazivanje - poznavanje glavnih značajka književnoga roda i vrste zadanoga teksta - sposobnost strukturiranoga izlaganja u zadanim veličinama (vrijeme, broj riječi itd.) - ovladanost jezičnom, pravopisnom i logičkom raščlambom - sposobnost pisanja hrvatskim književnim jezikom (gramatička i pravopisna točnost) - sposobnost jezgrovitoga i stilski prikladnoga izlaganja - sposobnost smislenoga, jasnoga i cjelovitoga izlaganja - sposobnost urednoga i čitljivoga pisanja - težnju k izvornome i živome stilu u izražavanju
9
- sposobnost da prema ponuđenim smjernicama može povezano, jezgrovito, jasno i jezično pravilno sastaviti traženi pismeni oblik.
U II. dijelu ispita (sastavak) poglavito ispitujemo stečena znanja, sposobnosti i vještine kojima učenik samostalno pristupa tekstu: - iznijansirano čitanje i analizu ponuđenoga teksta (sadržaj, struktura, izraz i stilska obilježenost) - uočavanje i onoga što tekst izričito ne govori - povezivanje stečenih znanja s ponuđenim tekstom - sposobnost sintetiziranja i uobličavanja misli i spoznaja u sastavak.
Struktura nacionalnoga ispita Nacionalni ispit iz HRVATSKOGA JEZIKA jednak je za sve učenike četverogodišnjih strukovnih programa.
Nacionalni ispit sastoji se od dvaju dijelova, odnosno dvaju podispita. Oba su dijela pismena. Prvi dio sastavljen je od zadataka zatvorenoga tipa. Drugi dio ispita zadatak je otvorenoga tipa, tj. pisanje sastavka na temelju ponuđenoga teksta ili tekstova.
U oba se dijela ispita jezičnim djelatnostima čitanja i pisanja ispituje stečeno znanje i ovladanost hrvatskim jezikom i književnošću. Na nacionalnome ispitu 2006./2007. iz tehničkih se razloga ne će ispitivati slušanje i govorenje.
Prvi dio sadrži zadatke zatvorenoga tipa kojima se ispituje ovladanost hrvatskim jezikom i književnošću u skladu s ishodima nastave HRVATSKOGA JEZIKA u četverogodišnjim strukovnim školama te ostvarenim ishodima proisteklim iz dotadašnjega osnovnoškolskoga obrazovanja. Različiti sadržaji i tipovi zadataka omogućit će učenicima da pokažu čime su ovladali, što će pridonijeti valjanosti i pouzdanosti ispita.
Zadatci su vezani uz tekst („grozdovi” zadataka) i njima se ispituju složenije razine znanja – shvaćanje, primjena i razlaganje. Zadatci su raspoređeni od jednostavnijih ka složenijima.
Drugi dio sastoji se od jednoga ili dvaju tekstova na temelju kojih učenik piše sastavak.Tekstovi mogu biti književni (odlomci iz književnih djela) ili neknjiževni (novinski i sl.). Tekstovi će biti popraćeni smjernicama za pisanje, a njihova je svrha pomoći učeniku da oblikuje svoj sastavak. Očekuje se da učenik slijedi smjernice u pisanju jer mu to olakšava strukturiranje sastavka i sadržajno i grafički. Pitanja nisu propisana i ne moraju biti primjenjiva u svakoj situaciji.
Cijeli ispit ima ukupno 80 bodova. Prvi dio ispita ima 40 bodova.
Drugi dio ispita ima 40 bodova.
Vrste zadataka u ispitu Prvi dio ispita sastoji se od zadataka višestrukoga izbora te zadataka povezivanja i sređivanja.
Zadatci višestrukoga izbora
Zadatak višestrukoga izbora čine: uvodni dio i nekoliko ponuđenih odgovora, uglavnom četiri (a, b, c, d), od kojih je samo jedan točan. Uvodni dio sastoji se: - od navoda što treba učiniti - od rečenice ili teksta koji treba pročitati i na temelju kojega treba odgovoriti - od pitanja.
Primjer 1. Označi slovo ispred točnoga odgovora na obrascu za odgovore. Pozorno pročitaj Šopove stihove.
I da li bih imao dosta snage u svom glasu Kada bih pred tobom branio ovaj svijet? Kako se zove stilska figura u navedenim stihovima?
a) slavenska antiteza b) retoričko pitanje c) elipsa d) poredba
Ovim se zadatkom ispituje razumijevanje pročitanoga kratkoga teksta, pronalaženje stilske figure, prepoznavanje i imenovanje jedne stilske figure u konkretnome nepoznatome tekstu među nekoliko drugih ponuđenih.
10
Zadatci povezivanja i sređivanja
U zadatcima povezivanja i sređivanja podatci se nižu u dvije skupine (obično dva stupca) te se traži da ih se poveže po određenome načelu – smisleno, uzročno-posljedično, prema pripadnosti i slično (lik – djelo; autor – djelo; termin – odrednica). Primjer 2. Označi brojeve ispred točnih odgovora na obrascu za odgovore, npr. e) 1, 3, 4; f) 1). Do koje je glasovne promjene (ili više njih) došlo u pojedinoj riječi? a) poljupcem 1. nepostojano a b) slađa 2. jednačenje glasova po zvučnosti c) blizanci 3. sibilarizacija d) nosorozi 4. palatalizacija 5. jotacija
Zadatak je složen i pokazuje poznavanje glasovnih promjena i njihovo prepoznavanje u zadanim oblicima.
Drugi dio ispita sastoji se od pisanja sastavka ograničene duljine (od 150 do 200 riječi) na temelju ponuđenoga teksta. Učenik dobiva smjernice za pisanje sastavka.
Primjer 3.
Pred tobom je ulomak iz književnoga djela. Pozorno ga pročitaj, a zatim i smjernice za pisanje sastavka ispod teksta. Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje te u tvome oblikovanju sastavka. Svoj sastavak oblikuj kao zaokruženu cjelinu (uvod, razrada, zaključak). Najprije piši na priloženome listu papira za koncept, a na kraju uredno prepiši na list papira koji je za to predviđen (čistopis). Sastavak možeš ispravljati na konceptu, ali ne i na čistopisu. Pazi da tvoj sastavak bude pravopisno i gramatički točan. Sastavak treba imati od 150 do 200 riječi. Na kraju izbroji riječi i napiši njihov broj na listu za čistopis.
Jesenje veče Olovne i teške snove snivaju Oblaci nad tamnim gorskim stranama; Monotone sjene rijekom plivaju, Žutom rijekom među golim granama. Iza mokrih njiva magle skrivaju Kućice i toranj; sunce u ranama Mre i motri, kako mrke bivaju Vrbe, crneći se crnim vranama. Sve je mračno, hladno; u prvom sutonu Tek se slute ceste, dok ne utonu U daljine slijepe ljudskih nemira. Samo gordi jablan lisjem suhijem Šapće o životu mrakom gluhijem Kao da je samac usred svemira. (Antun Gustav Matoš)
Smjernice za pisanje Odredi kojemu književnomu rodu i vrsti pripada priloženi tekst. Analiziraj strukturu teksta: književni oblik, strofu, stih, ritam i rimu. Odredi temu i prepoznaj temeljne motive. Opiši raspoloženje u tekstu. Posebno obrati pozornost na stilske figure koje pridonose ritmu i raspoloženju (primjerice: personifikaciju, poredbu, asonancu, aliteraciju, opkoračenje i prebacivanje). Svaku koju prepoznaš potkrijepi primjerom iz teksta. Zaključi koja je uloga jablana u ovome tekstu.
11
Tablica 1. – postotna struktura ispita
hrvatski jezik jezično izražavanje književnost ukupno
zadatci zatvorenoga tipa 12,5% 12,5% 25% 50% zadatak otvorenoga tipa 12,5% 15% 22,5% 50%
ukupno 25% 27,5% 47,5% 100%
Način vrjednovanja ispitnih dijelova Prvi dio ispita ima tridesetak zadataka zatvorenoga tipa. Zadatci višestrukoga izbora nose jedan bod, a zadatci spajanja i povezivanja nose dva, tri ili četiri boda. Ovaj će se dio vrjednovati optičkim čitačem.
Drugi dio ispita ima jedan zadatak koji nosi 40 bodova. Ovaj će dio vrjednovati ocjenjivači.
Tablica 2. – način vrjednovanja II. dijela ispita
vrsta opisivača postotci
čitanje i razumijevanje teksta 50%
pisano izražavanje 20%
uporaba hrvatskoga jezika 25%
izgled/oblik 5%
ukupno 100%
Ako učenik nije pisao o zadanoj temi, ako je napisao potpuno pogrješne podatke ili ako je sastavak napisao kao pjesmu, dobit će nula (0) bodova i ne će mu se vrjednovati ni ostali elementi u sastavku. Učenik će dobiti nula (0) bodova ako se nepristojno izražava, ako na stranicama čistopisa budu bilo kakvi crteži te ako se neposredno obraća ocjenjivaču. Učenik mora napisati tekst u zadanome broju riječi (od 150 do 200, +/- 10%) te samostalno izbrojiti riječi i upisati njihov točan broj na predviđeno mjesto. Ako sastavak ima više ili manje riječi od zadanoga broja (od 150 do 200, +/- 10%), ne će se vrjednovati. Sastavak se ne će vrjednovati ako učenik napiše netočan broj riječi. Sastavak se ne će vrjednovati ni ako učenik piše običnom, grafitnom olovkom ili ako piše velikim tiskanim slovima.
Trajanje nacionalnoga ispita Ispit traje 120 minuta bez prekida, a učenik sam raspoređuje vrijeme rješavanja svakoga dijela ispita. Ispitni se dijelovi ne odvajaju nikakvim zvučnim znakovima.
Postupak vrjednovanja Da bi ispitivanje bilo standardizirano s objektivnim rezultatima po kojima će se moći uspoređivati pojedine škole, ispit će za sve učenike biti isti. Kada je god to moguće, vrjednovanje će se obavljati na pripremljen način. Kada to nije moguće (npr. u drugome dijelu ispita), učenikova će postignuća vrjednovati osposobljeni ocjenjivači prema jedinstvenoj ljestvici za procjenu – postotnoj ljestvici riješenih zadataka (od 0 do 100%). U ispitu ne će biti negativnih bodova, što znači da se netočni odgovori ne će oduzimati od točnih.
Način rješavanja ispita Pristupnik nacionalnome ispitu dobiva ispitni materijal koji se sastoji od: ispitne knjižice sa zadatcima, predviđenoga prostora za koncept sastavka, predviđenoga prostora za čistopis sastavka i zasebnih listova za odgovore.
Ispitna knjižica sadržava zadatke koja učenik treba riješiti. Na ispitnoj knjižici dopušteno je pisati, ispravljati odgovore, ponovno pisati, ali na listu za odgovore to se ne smije činiti. List za odgovore za prvi dio ispita obrazac je u kojemu učenik točne odgovore označava znakom X u kvadratićima ispod slova ili brojeva. List za odgovore za drugi dio ispita (sastavak) popunjava ocjenjivač.
12
Pribor Na nacionalnome ispitu iz HRVATSKOGA JEZIKA učenici smiju koristiti samo pribor za pisanje, i to samo plavu ili crnu kemijsku olovku ili naliv-pero.
Izražavanje rezultata nacionalnih ispita Učinak učenika na nacionalnim ispitima ne će se ocjenjivati standardnim ocjenama (nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4),odličan (5)), već će se rezultat izražavati:
• kao postotak postignutih bodova, od 0 do 100%
• u odnosu na rezultate drugih učenika – kao centil, odnosno kao postotak učenika koji su pristupili ispitu od čijih je rezultata rezultat pojedinoga učenika veći ili jednak. Primjerice, ako učenik postigne rezultat koji je jednak ili bolji od rezultata 60% ostalih učenika, onda njegov rezultat potpada u 60. centil.
Nastavnik može nagraditi učenike koji su ostvarili visok rezultat na nacionalnome ispitu ocjenom odličan, ali se ne smije koristiti rezultatima nacionalnih ispita za snižavanje ocjene ili davanje negativne ocjene ako učenik ostvari nizak rezultat na nacionalnome ispitu.
Korištenje rezultatima nacionalnih ispita Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja dostavit će izvješća o rezultatima nacionalnih ispita Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i svim četverogodišnjim strukovnim školama.
Ministarstvo će dobiti izvješće o rezultatima na razini cijeloga srednjoškolskoga obrazovnoga sustava, prema vrsti i lokaciji škole te za svaku školu pojedinačno.
Škole će dobiti individualne rezultate svojih učenika i izvješća o rezultatima škole u usporedbi s prosječnim rezultatima drugih škola.
Škole su dužne koristiti se rezultatima nacionalnih ispita za samovrjednovanje u skladu s člankom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN 81/05).
Nastavnici su s učenicima dužni razgovarati o rezultatima nacionalnih ispita te se njima koristiti za formativno vrjednovanje rada, tj. kao podatak koji bez negativnih posljedica za učenike služi unaprjeđivanju procesa poučavanja i učenja.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja na svojim će mrežnim stranicama objaviti javno izvješće o provedbi i rezultatima nacionalnih ispita.
Podatci o pojedinim učenicima ili školama (ljestvice poretka škola) ne će se javno objavljivati.
13
Ogledni primjer nacionalnoga ispita za I. razred četverogodišnjih strukovnih škola I. dio ispita Pozorno pročitaj ponuđeni tekst i odgovori na sljedeća pitanja. I. tekst
U slutnji, u čežnji daljine, daljine; u srcu, u dahu planine, planine. Malena mjesta srca moga, spomenak Brača, Imotskoga. I bljesak slavna šestopera; i miris (miris) kalopera. Tamo, tamo da putujem, tamo, tamo da tugujem; da čujem one stare basne, da mlijeko plave bajke sasnem; da više ne znam sebe sama, ni dima bola u maglama. (Odlazak, Tin Ujević) Manje poznate riječi: šestoper – buzdovan sa šest šiljaka kaloper – mirisava biljka, metvica 1. Kojoj književnoj vrsti pripada I. tekst? a) epskoj pjesmi b) romanci c) lirskoj pjesmi d) baladi odgovor: c) bodovi: 1
2. Kojoj tematici pripada I. tekst? a) socijalnoj b) pejzažnoj c) misaonoj d) ljubavnoj odgovor: c) bodovi: 1
3. O čemu progovara pjesnik? a) o potrebi za samoćom b) o ljepotama rodnoga kraja c) o ushićenju životom d) o sjećanju na rodni kraj odgovor: d) bodovi: 1
4. Kojemu prostoru pripadaju pejzažne slike u I. tekstu? a) mediteranskomu
14
b) slavonskomu c) alpskomu d) nizinskomu odgovor: a) bodovi: 1
5. Od čega se sastoji I. tekst? a) od šest strofa b) od šest stihova c) od šest rečenica d) od šest refrena odgovor: a) bodovi: 1
6. Koji se stihovi izmjenjuju u I. tekstu? a) deveterac i jedanaesterac b) osmerac i jedanaesterac c) deveterac i dvanaesterac d) osmerac i dvanaesterac odgovor: c) bodovi: 1
7. Kako se naziva ponavljanje u sljedećim stihovima? Tamo, tamo da putujem, Tamo, tamo da tugujem;
a) aliteracija b) epifora c) asonanca d) anafora odgovor: d) bodovi: 1
8. Što je riječ malena u stihu Malena mjesta srca moga? a) metafora b) epitet c) simbol d) personifikacija odgovor: b) bodovi: 1
9. Koju pjesničku sliku pronalaziš u sljedećim stihovima? da čujem one stare basne, da mlijeko plave bajke sasnem;
a) sjećanje na prijatelje b) sjećanje na prošlu ljubav c) vraćanje u snove d) vraćanje u djetinjstvo odgovor: d) bodovi: 1
10. Kakvo je raspoloženje u I. tekstu? a) ushićenje b) nostalgija c) ljutnja d) razdraganost odgovor: b); bodovi: 1
15
11. U kojemu od navedenih parova riječi prepoznaješ fonološku opreku? a) daljine – planine b) šestopera – kalopera c) putujem – tugujem d) basne – sasne odgovor: d) bodovi: 1
12. Zaokruži stih u kojemu su dvoslovi. a) Da više ne znam sebe sama b) Da mlijeko plave bajke sasnem c) U slutnji, u čežnji daljine, daljine d) Spomenak Brača, Imotskoga odgovor: c) bodovi: 1
13. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj su točno označene naglasne cjeline. a) A kad su ga / njegovi / našli, / ni / oni ga / nisu / prepoznali. b) A kad / su ga / njegovi / našli, / ni /oni ga /nisu / prepoznali. c) A kad / su ga / njegovi / našli, / ni oni ga / nisu / prepoznali. d) A kad su ga / njegovi / našli, / ni oni ga / nisu / prepoznali. odgovor: d) bodovi: 1
14. Kako se točno rastavlja na slogove stih U slutnji, u čežnji daljine? a) u slut-nji u če-žnji dalj-i-ne b) u slu-tnji u čež-nj-i dalj-i-ne c) u slut-nji u čež-nji da-lji-ne d) u slu-tnji u če-žnj-i da-lji-ne odgovor: c) bodovi: 1
15. Zaokruži točno napisanu rečenicu prema pravilima o pisanju velikoga i maloga slova. a) Veliki dio Hrvatske zemlje čine Hrvatsko zagorje, Podravina i Slavonija. b) Veliki dio Hrvatske zemlje čine Hrvatsko Zagorje, Podravina i Slavonija. c) Veliki dio hrvatske zemlje čine hrvatsko Zagorje, Podravina i Slavonija. d) Veliki dio hrvatske zemlje čine Hrvatsko zagorje, Podravina i Slavonija. odgovor: d) bodovi: 1
16. Zaokruži slovo ispred pravopisno točno napisanih riječi. a) riječ, riječnik b) riječ, rječnik c) rječ, rječnik d) rječ, riječnik odgovor: b) bodovi: 1
17. Zaokruži slovo ispred točno napisanih riječi. a) opčina, čekić b) općina, ćekić c) opčina, ćekič d) općina, čekić odgovor: d) bodovi: 1
16
18. Koja će se glasovna promjena dogoditi u nominativu množine imenice spomenak? a) nepostojano a i sibilarizacija b) nepostojano a i jednačenje po zvučnosti c) palatalizacija i jednačenje po zvučnosti d) ispadanje glasova i palatalizacija odgovor: a) bodovi: 1
19. Zaokruži riječ koja ima pogrješan naglasak. a) mûk b) môj c) mâk d) mêd odgovor: c) bodovi: 1
Pozorno pročitaj ponuđeni tekst i odgovori na sljedeća pitanja. II. tekst
Avion je lebdio prostorom, obasjan suncem, bljeskajući svojom aluminijskom oplatom. Plovio je kao jedrilica, tiho, nosila ga je inercija i visinski vjetar. Onda su iz njega prokuljale crne točke. Brzo, jedna za drugom, ispadale su u prostor i nastavljale padati. Tek je tada Novak shvatio da je avion prilično visoko jer ljudske prilike jedva da su se i nazirale. Bile su posve sitne i bilo ih je teško slijediti dok su slobodno padale kroz prostor.
Tek je tada Novak pojmio što se događa. Pojmio je da u svemu tome postoji neka tajna, vrlo dobro razrađena Brestova namjera i da je sve to dosta dobro organizirano, kao da se upravni odbor popeo čak na nebo da održi tajni sastanak. Brest je sve to izveo! Novak je bio iznenađen tom mišlju, pa je prvo sjeo, a potom ustao i stojeći motrio što se događa. Shvatio je da Brest znade za postojanje tajnoga aerodroma.
Crne točke na nebu približavale su se jedne drugima i Novak je opazio da se hvataju za ruke. Pomalo su napravili krug. Držali su se za ruke i tako padali klizeći prema tajnomu aerodromu. Gledajući na plavome nebu crni krug od ljudskih tijela koja zajedno padaju prema zemlji, Novak shvati da je cijela uprava na okupu. Nedostajao je samo on, Novak. Bilo mu je istodobno i drago i krivo što je shvatio da Brest zna ono što njemu nisu otkrili, usprkos svim njegovim zaslugama. Krivo mu je bilo zbog toga što je uvidio da spoznaja o tajnome aerodromu možda ipak ne znači ništa: Lavoslav Brest znao je za sve to, a ipak je ostao čovjek kakav je i bio, ni malo bolji. Ta spoznaja možda i ne čini čovjeka boljim. Možda ona samo u čovjeku pospješuje ono što on jest, i dobrotu i zloću, i sve ostalo. A bilo je Novaku i drago, jer je uvidio da sad više nema kud, da mora provesti svoju nakanu koja se dosad ukazivala samo kao daleka i neodređena mogućnost.
(prema: P. Pavličić, Slobodni pad) 20. Kojoj vrsti teksta pripada priloženi ulomak? a) dramskomu tekstu b) diskurzivnomu tekstu c) proznomu tekstu d) lirskomu tekstu odgovor: c) bodovi: 1
21. Koji niz obilježava II. tekst? a) sažetost izraza, osjećajnost i subjektivnost b) znanstvena tema, spoj subjektivnoga i objektivnoga
17
c) didaskalije, kulminacija i napetost d) pripovijedanje, događaj i lik odgovor: d) bodovi: 1
22. Koji od navedenih elemenata obilježava II. tekst? a) komičnost b) fabulativnost c) dramatičnost d) bajkovitost odgovor: b) bodovi: 1
23. Odredi vrijeme radnje u II. tekstu. a) vjetrovit i oblačan dan b) vedar i vjetrovit dan c) sunčan i sparan dan d) sunčan i vedar dan odgovor: d) bodovi: 1
24. U II. tekstu Novak je: a) glavni lik koji pripovijeda b) sporedni lik o kojem se pripovijeda c) glavni lik o kojem se pripovijeda d) sporedni lik koji pripovijeda odgovor: c) bodovi: 1
25. U II. tekstu Brest je lik: a) koji je zbog upućenosti u tajnu postao bolji b) koji je s Novakom promatrao let c) koji je bio manje zaslužan od Novaka d) koji je shvatio da postoji tajni aerodrom odgovor: c) bodovi: 1
26. Što je u II. tekstu Novak spoznao? a) da je iza tajne Lavoslav Brest b) da su članovi odbora održali tajni sastanak c) da avion odlazi na tajni zadatak d) da drugi ne znaju za tajni aerodrom odgovor: a) bodovi: 1
27. Koga je autor u II. tekstu nazvao izrazom crne točke? a) dim motora b) članove aerokluba c) kišne oblake d) članove odbora odgovor: d) bodovi: 1
28. Na početku rečenice u ulomku Plovio je kao jedrilica… autor je upotrijebio: a) metaforu b) usporedbu c) personifikaciju
18
d) epitet odgovor: b) bodovi: 1
29. Posljednji odlomak u II. tekstu završava Novakovom: a) odlukom b) razočaranošću c) sumnjom d) prijetnjom odgovor: a) bodovi: 1
Pozorno pročitaj ponuđeni tekst i odgovori na sljedeća pitanja. III. tekst
„...Sjeti se oca svoga, Ahileju bozima slični, Starca, kako sam i ja, na pragu starosti hude. ... Al ja prejadan jesam: porodih u širokoj Troji Vrlo dobrih sinova, a sada mi nema ni jednog. Ja sam ih imao pedeset kad ahejski dođoše sini; (…) Mnogima bijesni je Ares razglobio koljena njima, A kog jedinog imah, te branjaše i grad nam i nas, Tog ti nedavno ubi, kad branjaše svoju domaju, Hektora. K lađama zato i dolazim ahejskim sada Njega otkupit od tebe i golemu odštetu nosim. A ti se bogova boj, Ahileju, smiluj se na me Oca se sjetivši svoga; od njega jadniji ja sam, Koji podnesoh, što nije pozemljar ni jedan, te pružih Ruku k ustima onog junaka što sina mi ubi.” Reče te pobudi žudnju u njemu, za ocem da plače, Za ruku starca primiv, Ahilej malo ga gurne. Od njih se dvojice jedan ljudomore Hektora sjeti I tužno plakaše savit Ahileju pred noge divnom, A svog sad plakaše oca Ahilej, a sad Patrokla Plakaše, te se plač njihov po čitavu šatoru dizo.
( XXIV. pjevanje)
30. Kako se zove djelo iz kojega je ponuđeni ulomak? a) Antigona b) Ilijada c) Odiseja d) Eneida odgovor: b) bodovi: 1
31. Tko je autor ponuđenoga teksta? a) Vergilije b) Sofoklo c) Homer d) Eshil odgovor: c) bodovi: 1
19
32. Odredi književnu vrstu kojoj pripada djelo iz kojega je ponuđeni ulomak. a) epska pjesma b) junački ep c) didaktički ep d) junačka pjesma odgovor: b) bodovi: 1
33. Zašto starac dolazi Ahileju? a) Želi ubiti Ahileja. b) Želi sklopiti mir s Ahejcima. c) Želi otkupiti mrtve sinove. d) Želi otkupiti mrtvoga Hektora. odgovor: d) bodovi: 1
34. Zašto se Ahilej rasplakao? a) Sjetio se oca i Patrokla koji ga čekaju u domovini. b) Sjetio se oca i Hektora koji ga čekaju u dalekoj domovini. c) Sjetio se osamljenoga oca i ubijenoga Patrokla. d) Sjetio se da i on mora umrijeti. odgovor: c) bodovi: 1
35. Koje osjećaje prepoznaješ u Ahileju u ovom ulomku? a) sućut b) bijes c) mržnju d) strah odgovor: a) bodovi: 1
36. Prema legendi rat u kojem sudjeluje Ahilej obrazložen je otmicom žene za koju se kaže da bijaše likom i stasom na besmrtne bogove nalik. Kako se zove ta slavna ljepotica?
a) Helena b) Afrodita c) Atena d) Hera odgovor: a) bodovi: 1
37. Poveži književni lik i osobinu. a) Penelopa 1. srdžba b) Odisej 2. vjernost c) Ahilej 3. čovjekoljublje 4. domišljatost točni odgovori: a) 2; b) 4; c) 1 bodovi: 3 boda, za svaki točan odgovor 1 bod
38. Što znači izraz Ahilova peta? a) osjetljivo mjesto b) grčka ratna vještina c) donji dio štita d) junačko držanje odgovor: a); bodovi: 1
20
II. dio ispita Pred tobom je ulomak iz književnoga djela. Pozorno ga pročitaj, a zatim i smjernice za pisanje sastavka ispod teksta. Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje te u tvome oblikovanju sastavka. Sastavak treba imati od 150 do 200 riječi. Oblikuj ga kao zaokruženu cjelinu (uvod, razrada, zaključak). Najprije piši na priloženome listu papira za koncept, a na kraju uredno prepiši na za to predviđeni list papira (čistopis). Pazi da tvoj sastavak bude pravopisno i gramatički točan. Na kraju izbroji riječi i napiši njihov broj na list za čistopis.
Điđeta: To je najbolje. (Uzme kontesi iz ruke dinju.) Stavit ću ovu dinju u vodu. (Zazvoni na kućnim vratima.) Kontesa (trgne se): Blaženo zvono! (Pođe do vrata lijevo, tu se postavi da je ne bi dolaznik vidio iz koridora i čeka s nepovjerenjem tko bi mogao biti. Vani se čuju muški glasovi i malo zatim uđu Kekovi stričevi: najprije grof Ruđe, a za njim grof Mome. To su dva karakteristična tipa dalmatinskih plemića. Grof Ruđe je visok, ćelav, s ofarbanom bradicom á la Alessandro Tassoni – talijanski pjesnik iz šesnaestoga stoljeća. Bit će mu nešto ispod šezdeset, stasit i vitak, odjeven moderno, elegantno, s polucilindrom u jednoj, a štapom s bjelokosnom kuglom u drugoj ruci i ima lakirane cipele s gumbima. Na vrpci oko vrata nosi monokl obrubljen kornjačevinom, tanku zlatnu narukvicu oko desne ruke, velik prsten na lijevom kažiprstu, a neobično dug nokat na lijevom malom prstu, kojim otkad-dokad, u razgovoru diskretno kopka po uhu ili nosu, na što izvuče iz džepa rubac, u koji obriše svoj dragocjeni nokat. Superioran u tonu i načinu, geste proučene i odmjerene, govori odsječno u kratkim frazama, umećući često među riječi „velim” i podcrtavajući sve što kaže, pa i onda kad je to neznatno i nevažno. U džepu stalno nosi džepno izdanje svog pjesnika ljubimca Dantea.)
(prema M. Begoviću)
Smjernice za pisanje Prema strukturi priloženoga odlomka odredi kojemu književnomu rodu pripada. Kako se zove dio teksta u kojemu nalaziš opis osobe grofa Ruđe? Odredi funkciju toga opisa. Odredi koja zapažanja prevladavaju o grofu Ruđi. Usporedi vanjski i unutarnji opis grofa Ruđe te svoje tvrdnje potkrijepi primjerima iz teksta. Zaključi kakav je opći dojam o grofu Ruđi.
Bodovi: 40
21
