Helena Raspoli PLANIRANJE PRORA UNA OP INE …oliver.efri.hr/zavrsni/495.B.pdf · Helena Raspoli PLANIRANJE PRORA UNA OP INE KRŠAN DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014. SVEU ILIŠTE U RIJECI

SVEU�ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Helena Raspoli�

PLANIRANJE PRORA�UNA OP�INE KRŠAN

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014

SVEU�ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

PLANIRANJE PRORA�UNA OP�INE KRŠAN

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžersko ra�unovodstvo Mentor: dr. sc. Davor Vaši�ek Student: Helena Raspoli�

Studijski smjer: Financije i bankarstvo JMBAG: 0081124641

Rijeka, travanj 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ......................................................................................................................... 1

1.1. Predmet, problem i objekt istraživanja ........................................................ 1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................. 1

1.3. Radna hipoteza .............................................................................................. 2

1.4. Znanstvene metode istraživanja .................................................................... 2

1.5. Struktura rada ................................................................................................ 2

2. TEMELJNE ZNA�AJKE PRORA�UNA ................................................................. 4

2.1. Pojam i elementi prora�una ...................................................................... 4

2.1.1. Prora�unski prihodi ........................................................................ 5

2.1.2. Prora�unski rashodi ...................................................................... 8

2.1.3. Riznica ........................................................................................ 10

2.2. Funkcije i ciljevi sustava prora�una ............................................................ 11

2.3. Prora�unska na�ela ..................................................................................... 12

2.4. Prora�unski proces ...................................................................................... 14

2.5. Rebalans prora�una .................................................................................... 18

2.6. Registar prora�unskih korisnika ................................................................. 18

3. USTROJSTVO I FUNKCIJE LOKALNE SAMOUPRAVE U RH ......................... 21

3.1. Pojam i ustrojstvo lokalne samouprave ..................................................... 21

3.2. Institucionalni okvir lokalne samouprave ................................................... 23

3.3. Funkcionalni okvir lokalne samouprave .................................................... 25

3.4. Zaduživanje i davanje jamstva jedinica lokalne samouprave .................... 27

4. SUSTAV PRORA�UNA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U RH ............ 30

4.1. Pojam i zna�ajke prora�una jedinica lokalne samouprave ....................... 30

4.2. Sadržaj prora�una jedinica lokalne samouprave ........................................ 33

4.3. Prora�unski proces unutar jedinica lokalne samouprave ........................... 34

4.4. Financiranje jedinica lokalne samouprave ................................................ 36

5. PLANIRANJE PRORA�UNA OP�INE KRŠAN ................................................... 39

5.1. Obilježja Op�ine Kršan .............................................................................. 39

5.2. Proces planiranja prora�una Op�ine Kršan ................................................ 40

5.3. Elementi plana prora�una Op�ine Kršan ................................................... 41

5.4. Prora�un Op�ine Kršan za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015.

godinu................................................................................................................. 43

6. ZAKLJU�AK .......................................................................................................... 48

LITERATURA ............................................................................................................. 50

POPIS TABLICA ......................................................................................................... 53

POPIS GRAFIKONA ................................................................................................... 53

POPIS SLIKA ............................................................................................................... 53

��

�

1. UVOD

Ovaj diplomski rad obra�uje temu: „Planiranje prora�una Op�ine Kršan“. U ovom

uvodnom dijelu rad se predstavlja s nekoliko motrišta, a to su problem, predmet i objekt

istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja, radna hipoteza, znanstvene metode istraživanja

te strukturu rada.

1.1. Predmet, problem i objekt istraživanja

Predmet istraživanja je planiranje prora�una jedinice lokalne samouprave, odnosno

važnost njegova planiranja u svrhu pove�anja uspješnosti jedinice lokalne samouprave

koja �e se istražiti i dokazati na primjeru Op�ine Kršan.

Prora�unom se planiraju prihodi i primici te rashodi i izdaci za odre�enu fiskalnu

godinu, a donosi ga njegovo predstavni�ko tijelo u skladu sa zakonom. Svaka jedinica

lokalne samouprave mora unaprijed planirati iz kojih �e izvora prikupiti potrebna

sredstva za obavljanje svoje redovne djelatnosti i funkcija koje su u njenoj zakonskoj

nadležnosti. Na samo planiranje prora�una zna�ajno utje�e i neizvjesno okruženje

odnosno negativni ekonomsko-socijalni trendovi prisutni u Republici Hrvatskoj, regiji i

šire. Gospodarska kriza, socijalni problemi, restrukturiranja gospodarstva te

elementarne nepogode i ratovi dovode do porasta javnih rashoda te je potrebno prona�i

izvore za njihovo financiranje.

Sukladno tome postavljeni su problem i objekt istraživanja. Problem istraživanja su

zna�ajke, ustrojstvo, funkcije i struktura prora�una lokalnih samouprava u Republici

Hrvatskoj, a objekt je analiziranje, planiranje i izvršavanje prora�una jedinica lokalne

samouprave s empirijskim istraživanjem na primjeru Op�ine Kršan.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja ovog rada je utvrditi važnost prora�unskog planiranja u funkciji

održivosti i uspješnosti djelovanja jedinica lokalne samouprave, s aplikacijom na

Op�inu Kršan.

U radu se daju odgovori na sljede�a pitanja:

��

�

� Što je prora�un i koji su njegovi elementi?

� Zašto se i kada provode izmjene i dopune prora�una?

� Što je lokalna samouprava i koje su njene funkcije?

� Što je prora�un jedinice lokalne samouprave i koje su njegove zna�ajke?

� Što sadrži prora�un jedinice lokalne samouprave?

� Kako se financiraju jedinice lokalne samouprave?

1.3. Radna hipoteza

Predmet istraživanja odredio je radnu hipotezu koja glasi: planiranje prora�una u

jedinicama lokalne samouprave jedan je od najvažnijih koraka prora�unskog procesa jer

se zbog neizvjesne okoline i ograni�enih resursa jedino planiranjem može pove�ati

uspješnost i ostvariti razvojni ciljevi jedinice lokalne samouprave.

1.4. Znanstvene metode istraživanja

Tijekom izrade rada i provo�enja istraživanja korištene su standardne znanstvene

metode i to: deduktivna i induktivna, metoda analize i sinteze, povijesna metoda,

komparativna metoda i metoda deskripcije, studij slu�aja te u manjoj su mjeri statisti�ke

metode.

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja prezentirani su u pet me�usobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, Uvodu, formuliran je predmet, problem i objekt istraživanja, svrha i

ciljevi istraživanja, postavljena je radna hipoteza te su navedene znanstvene metode

koje su korištene u ovom istraživanju. Na kraju uvoda, obrazložena je kompozicija rada.

U drugom dijelu, Temeljne zna�ajke prora�una, analizirani su pojam i elementi

prora�una, ciljevi i funkcije sustava prora�una, prora�unska na�ela, prora�unski proces i

rebalans prora�una te registar prora�unskih korisnika.

U tre�em dijelu, Ustrojstvo i funkcije lokalne samouprave u RH, obrazloženi su

rezultati istraživanja o pojmu i ustrojstvu lokalne samouprave te institucionalni i

��

�

funkcionalni okvir lokalne samouprave. Osim toga objašnjeno je zaduživanje i davanje

jamstva jedinica lokalne samouprave.

Sustav prora�una jedinica lokalne samouprave u RH, naslov je �etvrtog dijela. U

tom dijelu definirani su pojam, zna�ajke i sadržaj prora�una jedinica lokalne

samouprave. Tako�er je objašnjen prora�unski proces unutar jedinice lokalne

samouprave te na�in financiranja jedinica lokalnih samouprava.

Planiranje prora�una Op�ine Kršan, naslov je petog dijela. U tom dijelu je na

konkretnom primjeru prikazan prora�unski proces Op�ine Kršan sa naglaskom na fazu

planiranja prora�una.

U posljednjem dijelu, Zaklju�ku, dana je koncizna sinteza cijelog rada. Sintetizirani su

i prezentirani najvažniji rezultati provedenog istraživanja te je dokazana postavljena

radna hipoteza.

��

�

2. TEMELJNE ZNA�AJKE PRORA�UNA

Prora�un je iznimno važan mehanizam za svako gospodarstvo i za stanovništvo svake

zemlje. Prora�un je rezultat prora�unskog procesa, �ijim su se razvojem razvile

prora�unske funkcije koje najbolje opisuju što je prora�un i �emu služi (Brati�, 2009).

Da bi se mogla razumjeti sama bit prora�una potrebno je predstaviti nekoliko tematskih

jedinica: 1) Pojam i elementi prora�una, 2) Funkcije i ciljevi sustava prora�una, 3)

Prora�unska na�ela, 4) Prora�unski proces, 5) Rebalans prora�una te 6) Registar

prora�unskih korisnika.

2.1. Pojam i elementi prora�una

Da bi obavile osnovnu ulogu koju su im dodijelili gra�ani, vlade u svim zemljama

trebaju na primjeren i odgovaraju�i na�in prikupiti sredstva iz gospodarstva i od

stanovništva te raspodijeliti koristi tih sredstava na odgovoran i u�inkovit na�in. Upravo

je prora�un države glavni instrument posredstvom kojeg se sve transakcije planiraju i

izvršavaju. Državni prora�un ujedno je glavni financijski instrument kroz kojeg vlade

utvr�uju prioritete ekonomskog razvoja u okviru ograni�enih sredstava koja su im na

raspolaganju. Upravljanje prora�unom je izravno povezano s aktivnostima usmjerenim

na kvalitetu raspodjele prora�unskih sredstava (Bajo, 2006: 21).

Hrvatski Zakon o prora�unu definira prora�un kao akt jedinice lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvr�uju rashodi i

izdaci jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave za jednu godinu, u skladu sa

zakonom i odlukom donesenom na temelju zakona, a donosi ga njezino predstavni�ko

tijelo (Zakon o prora�unu, NN 136/12).

Prora�un je temeljni instrument financiranja izdataka od op�eg i zajedni�kog interesa.

Prora�un se odnosi na fiskalnu godinu koja predstavlja razdoblje od 12 mjeseci (od 1.

sije�nja do 31. prosinca teku�e godine).

U Republici Hrvatskoj postoje tri razine prora�una: državni prora�un, prora�un

izvanprora�unskih korisnika državnog prora�una te prora�uni jedinica lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave. Svaki od tih prora�una je zaseban planski dokument

koji prikazuje vlastite prihode i rashode. Zbrajanjem prihoda, primitaka i izdataka

��

�

državnog prora�una i prora�una izvanprora�unskih fondova dolazimo do konsolidiranog

prora�una središnje države, dok prora�un op�e države obuhva�a prora�un središnje

države uve�an za prora�une lokalnih jedinica (Ott i suradnici, 2009).

Promatraju�i sustav prora�una kao skup ekonomsko-financijskih elemenata koji su

me�usobno povezani tako da tvore ciljno usmjerenu cjelinu, mogu se definirati osnovni

elementi koji �ine sadržaj i strukturu sustava prora�una. To su:

� prihodi (i primici) prora�una,

� rashodi (i izdaci) prora�una i

� riznica kao funkcionalni skup ljudskih, tehni�kih i informati�kih resursa za

procesiranje i pra�enje inputa i outputa sustava.

Svaki od navedenih elemenata prora�una može se promatrati i kao zaseban podsustav

�iji se elementi obrazlažu u nastavku.

2.1.1 Prora�unski prihodi

Prihodi su definirani kao pove�anje ekonomskih aktivnosti tijekom izvještajnog

razdoblja u obliku priljeva novca i nov�anih ekvivalenata. Prihodi državnog prora�una i

prora�una jedinica lokalne i podru�ne samouprave klasificiraju se u dvije skupine na

prihode od poslovanja tzv. teku�e prihode i prihode od prodaje nefinancijske imovine

tzv. kapitalne prihode. Prihodi od poslovanja su prihodi od redovnih aktivnosti države i

�ine gotovo 99% ukupnih prihoda državnog prora�una.

Prihodi od poslovanja klasificiraju se na prihode od poreza (dohodak, dobit PDV),

prihode od doprinosa (mirovinsko, zdravstveno, zapošljavanje) i ostalih prihoda (od

imovine, administrativnih pristojbi, kazni i dr.). Najzna�ajniji prihodi od poslovanja su

porezni prihodi. Oni su izvorni prihodi državnog prora�una i prora�una jedinica lokalne

i podru�ne samouprave, a upla�uju ih porezni obveznici.

Prihodi poslovanja �ine preko 99% ukupnih prihoda državnog prora�una (Ott i suradnici

2009).

��

�

Slika 1. Vrste prihoda poslovanja

Izvor: Ott i suradnici, 2009, str.21

Porezni prihodi su najzna�ajniji izvor sredstava državnog prora�una. To su prihodi od

poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na imovinu,

poreza na robu i usluge te poreza na me�unarodnu trgovinu i transakcije (tj. carina i

carinskih pristojbi). Pritom razlikujemo direktne poreze (porez na dohodak, prirez

poreza na dohodak, porez na dobit i porez na imovinu – snose ih porezni obveznici kad

dio svog dohotka, dobiti ili imovine upla�uju direktno u državni prora�un) i indirektne

poreze (PDV i trošarine koji su uklju�eni u cijenu, pa iako ih u prora�un upla�uju

trgovci, indirektno ih snose kupci) (Ott i suradnici, 2009:22).

Doprinosi se definiraju kao namjenski javni prihodi, primjerice za zdravstveno i

mirovinsko osiguranje. Mogu se ubirati na teret poslodavca ili posloprimca. Za razliku

od poreza koji se slijevaju u zajedni�ku državnu blagajnu i mogu se trošiti za bilo koju

op�u društvenu potrebu, doprinosi se skupljaju u posebnim fondovima i mogu se

koristiti samo za namjenu za koju su prikupljeni.

Klju�na razlika izme�u poreza i doprinosa je u tome što se prihodi od poreza mogu

koristiti za bilo koji prora�unski rashod, dok se doprinosi moraju koristiti za one

namjene za koje su i prikupljeni.

�

�

Ostali prihodi poslovanja nisu posebno zna�ajni za državni prora�un jer iz godine u

godinu �ine tek 3 do 6% ukupnih prihoda poslovanja. Tu možemo ubrojiti razne

pomo�i (od me�unarodnih organizacija ili stranih vlada), prihode od imovine

(primjerice koncesija za korištenje hrvatskog zra�nog prostora), pristojbe i naknade

(primjerice biljezi koje pla�ate kad podnosite zahtjev za izdavanje putovnice) i sl. (Ott i

suradnici, 2009).

Institut za javne financije je u suradnji s Ministarstvom financija registrirao postojanje

�ak 274 neporezna prihoda. Rije� je o prihodima koji se reguliraju posebnim propisima

vezanim uz pojedine administrativne poslove i ekonomske funkcije. Ubiru ih tijela

središnje države, javna poduze�a, izvanprora�unski fondovi, lokalne jedinice, razna

udruženja, komore i zajednice (primjerice vatrogasne i turisti�ke), a napla�uju se prema

razli�itim tarifama, pravilnicima i cjenicima (Ott i suradnici, 2009:24).

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine su svi prihodi koji potje�u od prodaje

nefinancijske imovine s vijekom trajanja duljim od jedne godine, npr. prihodi od

prodaje gra�evinskih objekata u državnom vlasništvu, privatizacije, prodaje državnih

robnih zaliha, prodaje zemlje i sl.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine iznose manje od 1% ukupnih državnih

prihoda. Država ih obi�no ostvaruje prodajom stambenih i poslovnih objekata,

zemljišta, prijevoznih sredstava i strateških zaliha.

Prihodi od privatizacije su jednokratni prihodi koji se koriste za financiranje manjkova

u državnom prora�unu i evidentiraju se u ra�unu financiranja kao primitak od

financijske imovine. U godinama velikih privatizacija (primjerice banaka i

telekomunikacija), bili su vrlo zna�ajni; posljednjih godina njihova razina je relativno

niska. Sve budu�e prodaje državne imovine pa tako i prodaje udjela javnim poduze�ima,

evidentirat �e se kao jednokratni primitak državnog prora�una od prodaje financijske

imovine i koristit �e se za otplate dugova iz prethodnih razdoblja.

Ve�i udio primitaka od privatizacije u ukupnim primicima (koje �ine i primici

zaduživanja) obi�no je rezultat slabe fiskalne pozicije državnog prora�una zbog kojih je

država prinu�ena prodavati vrijednu imovinu (Ott i suradnici, 2009:38).

�

�

2.1.2. Prora�unski rashodi

Rashodi su posljedica transakcija me�u institucionalnim jedinicama koje u javnom

sektoru mogu biti: razmjene (kada jedinica dobiva neku protu�inidbu) ili transferi (kada

nema protu�inidbe ili nije direktna veza izme�u davanja i protu�inidbe).

Rashodi mogu biti i posljedica tzv. ostalih ekonomskih tokova, a ozna�uju promjene

vrijednosti imovine i obveza

(https://bib.irb.hr/datoteka/295349.Racunovodstvo_rashoda_javnog_sektora.pdf).

Da bi se osigurala dobra kontrola i raspodjela prora�unskih sredstava, svi bi se rashodi u

državnom prora�unu trebali prikazivati na više na�ina. Tako razlikujemo (Ott i

suradnici, 2009:25):

� Ekonomsku klasifikaciju po ekonomskoj namjeni rashoda (primjerice naknade

zaposlenima, subvencije, socijalne naknade);

� Funkcijsku klasifikaciju po namjeni rashoda (primjerice obrana, zdravstvo,

obrazovanje);

� Programsku klasifikaciju po programima, aktivnostima i projektima (primjerice

programi zaštite okoliša, informatizacije, pomo�i poduzetništvu);

� Organizacijsku klasifikaciju po organizacijskim jedinicama (primjerice Sabor,

Vlada, ministarstva, državni zavodi i sl.);

� Klasifikaciju po izvorima financiranja koja prikazuje izvore (primjerice porezi,

doprinosi, namjenski prihodi, donacije);

� Lokacijsku klasifikacija po teritorijalnim cjelinama (primjerice državama,

županijama, gradovima, op�inama, podru�jima posebne državne skrbi).

No, ne koriste se uvijek sve klasifikacije rashoda i ne za sve razine, stoga �e se u ovom

radu detaljnije obraditi isklju�ivo dvije temeljne klasifikacije: ekonomska i funkcijska.

Po ekonomskoj klasifikaciji rashodi se vode na ra�unu prihoda i rashoda, a dijele se na

rashode poslovanja i rashode za nabavu nefinancijske imovine. Rashodi poslovanja iz

godine u godinu �ine 97-98% ukupnih rashoda, a ostatak �ine rashodi za nefinancijsku

imovinu.

Za razliku od rashoda poslovanja koji odražavaju teku�e poslovanje države, rashodi za

nabavu nefinancijske imovine odnose se na dugoro�nu imovinu. Rije� je o nabavi

��

�

neproizvedene imovine (primjerice zemljišta), proizvedene imovine (primjerice

gra�evinskih objekata), plemenitih metala, strateških zaliha i sl. Obi�no se najve�i dio

tih rashoda odnosi na izgradnju gra�evinskih objekata.

Slika 2. Vrste rashoda državnog prora�una po ekonomskoj klasifikaciji


Po funkcijskoj klasifikaciji, pregled ostvarenja rashoda državnog prora�una, daje uvid u

izvršenje rashoda s obzirom na glavne funkcije koje se zadovoljavaju njihovim

izvršenjem. To je prikaz rashoda po namjeni (npr. obrana, zdravstvo, obrazovanje) te se

struktura ne mijenja drasti�no iz godine u godinu. Rashodi prikazani prema

funkcionalnoj klasifikaciji manji su jer u njih nisu uklju�ena sredstva zaduživanja koja

su prikazana u ra�unu financiranja (Ott i suradnici, 2009).

��

�

Slika 3. Struktura ukupnih rashoda po funkcijskoj klasifikaciji, 2007.


2.1.3. Riznica

Riznica može biti definirana kao skup funkcija usmjerenih uspješnom upravljanju

javnom potrošnjom putem (http://www.mfin.hr/adminmax/docs/strategija2007_hr.pdf):

� efikasnog i efektivnog korištenja javnog novca, odnosno sredstava poreznih

obveznika i

� fiskalne discipline.

Državna riznica sustav je upravljanja javnim novcem. Obavlja poslove koji se odnose

na (http://www.mfin.hr/hr/drzavna-riznica):

� pripremu i izvršavanje prora�una,

� državno ra�unovodstvo,

� upravljanje gotovinom i javnim dugom.

Cilj državne riznice jest racionalizacija u upravljanju javnim novcem.

Sve financijske transakcije prora�unskih korisnika obavljaju se preko sustava državne

riznice, odnosno preko jedinstvenog ra�una riznice, koji se nalazi u depozitu Hrvatske

narodne banke. Od 1. sije�nja 2007. ukinuti su svi ra�uni koje su prora�unski korisnici

imali u raznim bankama. Uveden je model upravljanja javnim izdacima na principu

��

�

postojanja jednoga jedinstvenog nov�anog ra�una preko kojeg se obavljaju sve

financijske transakcije državnog prora�una.

U�inci primjene sustava državne riznice:

� racionalnije trošenje javnog novca,

� smanjuje se potreba za zaduživanjem države,

� poboljšana likvidnost poduzetni�kog sektora.

Državna riznica podržana je informacijskom podrškom preko suvremenog financijsko –

informacijskog sustava. Dizajniran je da procesuira sve transakcije koje se odnose na

sve faze prora�unskog ciklusa. Svi prora�unski korisnici povezani su u jedinstveni

financijsko – informacijski sustav preko kojeg jedino i mogu obavljati transakcije

(http://www.mfin.hr/hr/drzavna-riznica).

Riznica se pojavljuje kao nekakva vrsta veze izme�u prora�unskih rashoda s jedne i

prora�unskih prihoda s druge strane. Osnovno je pravilo da prora�un mora biti

uravnotežen: zbroj prihoda mora biti jednak zbroju rashoda. Budu�i da su prihodi i

rashodi dvije suprotne kategorije name�e se potreba za povezuju�im elementom

sustava, odnosno riznicom.

2.2. Funkcije i ciljevi sustava prora�una Prora�un je i strateški dokument kojim izvršni �elnik iznosi kratkoro�ne i dugoro�ne

ciljeve i strategije lokalne zajednice kojima �e se utjecati na aktivnosti, razinu usluga i

financijsku dobrobit lokalne zajednice. Njime se odre�uje smjer djelovanja upravnih

tijela u cilju pružanja javnih usluga. Prora�un služi kao sredstvo komunikacije s

javnoš�u jer pruža informacije korištenjem tablica i grafikona, objašnjava u�inke

planiranja na prora�un, objašnjava sam proces planiranja i na taj na�in pomaže

gra�anima da razumiju razloge donesenih strategija i odluka.

Tri glavne funkcije prora�una su (Ott i suradnici, 2009):

� prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini,

� služi kao instrument kojim država utje�e na ekonomsko stanje zemlje te

� služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja prora�unskih sredstava.

Iz same definicije prora�una, kao akta države kojim se planiraju prihodi i rashodi za

budu�e prora�unsko razdoblje, mogu�e je istaknuti sljede�e ciljeve prora�una (Keser i

suradnici, 2000:17):

��

�

� osigurati provedbu makroekonomske politike i posti�i željenu razinu i dinamiku

gospodarske aktivnosti,

� održati gospodarsku stabilnost, posti�i punu zaposlenost te kontrolu inflacije,

� osigurati predvi�enu razinu zadovoljavanja javnih potreba,

� posti�i o�ekivanu razinu raspoloživih prihoda,

� osigurati kontrolu trošenja javnog novca,

� organizirati ra�unovodstvenu evidenciju koja �e osigurati to�ne i ažurne podatke

o iznosima primitaka i izdataka,

� na temelju ažurne ra�unovodstvene evidencije omogu�iti utvr�ivanje odstupanja

ostvarenog od o�ekivanog,

� implementirati sustav prora�una koji �e biti primijenjen politi�koj, ekonomskoj,

socijalnoj slici zemlje i komparativan u odnosu na druge zemlje.

Sredstva prora�una koriste se za financiranje poslova, funkcija i programa državnih

tijela i tijela jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave i drugih korisnika

prora�una u visini koja je neophodna za njihovo obavljanje i izvršavanje te prava

primatelja sredstava prora�una utvr�enih zakonima i drugim propisima donesenima na

temelju zakona.

2.3. Prora�unska na�ela

Prora�un se odnosi i izvršava u skladu sa sljede�im na�elima (Zakon o prora�unu, NN

87/08):

1. na�elo jedinstva i to�nosti prora�una

U prora�unu se prihodi i primici koji pripadaju državi i jedinicama lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave, kao i svi njihovi rashodi i izdaci za pojedine namjene,

iskazuju po bruto-na�elu.

Sredstva prora�una koriste se za financiranje rashoda, funkcija i programa državnih

tijela i tijela jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave i drugih prora�unskih

i izvanprora�unskih korisnika u visini utvr�enoj prora�unom.

��

�

2. na�elo jedne godine

Prora�un se donosi za prora�unsku godinu i vrijedi za tu godinu. Prora�unska godina

razdoblje je od dvanaest mjeseci koje po�inje 1. sije�nja, a završava 31. prosinca

kalendarske godine. Prora�un donosi Sabor, odnosno predstavni�ko tijelo za

prora�unsku godinu koja odgovara kalendarskoj godini, i to prije po�etka godine na

koju se odnosi. Prihodi i primici upla�eni u prora�un do kraja teku�e godine prihod su

prora�una teku�e godine. U prora�unu se planiraju sredstva za pokri�e preuzetih obveza

iz prethodne/-ih godina, kao i sredstva za pla�anje obveza nastalih u teku�oj fiskalnoj

godini za koju se prora�un donosi.

3. na�elo uravnoteženosti

Prora�un mora biti uravnotežen, odnosno ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne

rashode i izdatke. Ako se tijekom prora�unske godine, zbog izvanrednih nepredvi�enih

okolnosti, pove�aju rashodi i izdaci, odnosno umanje prihodi i primici, prora�un se

mora uravnotežiti pronalaženjem novih prihoda i primitaka, odnosno smanjenjem

predvi�enih rashoda i izdataka.

Uravnoteženje prora�una provodi se tijekom prora�unske godine izmjenama i

dopunama prora�una prema postupku za donošenje prora�una.

4. na�elo obra�unske jedinice

U prora�unu se prihodi, primici, rashodi i izdaci iskazuju u kunama te se i financijski

izvještaji sastavljaju u kunama.

5. na�elo univerzalnosti

Prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka. Za financiranje

odre�enih rashoda i izdataka koriste se namjenski prihodi i primici.

6. na�elo specifikacije

Prihodi i primici prora�una moraju biti raspore�eni u prora�unu po ekonomskoj

klasifikaciji i iskazani prema izvorima. Rashodi i izdaci prora�una moraju biti

raspore�eni u prora�unu prema prora�unskim klasifikacijama te uravnoteženi s

prihodima i primicima.

��

�

7. na�elo dobrog financijskog upravljanja

Prora�unska sredstva moraju se koristiti u skladu s na�elima dobrog financijskog

upravljanja, a posebno u skladu s na�elima ekonomi�nosti, u�inkovitosti i

djelotvornosti.

8. na�elo transparentnosti

Prora�un se donosi i izvršava u skladu s na�elom transparentnosti. Prora�un i projekcija,

izmjene i dopune prora�una i projekcije te odluka o privremenom financiranju

objavljuju se u „Narodnim novinama“ kada je rije� o državnom prora�unu, odnosno u

službenom glasilu jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave. To vrijedi i za

polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju prora�una.

2.4. Prora�unski proces

Prora�un i državna potrošnja zna�ajno su sredstvo za provedbu kolektivnog izbora o

alokaciji sredstava i redistribuciji dohotka koji se pojavljuje iz politi�kog prora�unskog

procesa. Prora�unski proces ima klju�nu ulogu u pružanju dobara i usluga te kao

sredstvo za odre�ivanje koje �e državne pružiti i kako �e biti financirane (Bajo, 2006).

Na razini države, prora�unski proces propisan je Zakonom o prora�unu, a na razini

lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave aktima koji se zasnivaju na tom zakonu, a

koji propisuju pravila i rokove koji nisu propisani samim Zakonom.

Glavni sudionici prora�unskog procesa u Republici Hrvatskoj su Sabor koji kao najviše

zakonodavno tijelo usvaja prora�un, Vlada kao glavni nositelj izvršne vlasti predlaže i

izvršava prora�un, Ministarstvo financija koje sudjeluje u svim fazama pripreme i

izvršenja prora�una te ostali korisnici prora�una i gra�ani.

Sabor predstavlja gra�ane, usvaja zakone i nadzire rad Vlade. Sabor ima 29 odbora,a

za prora�unski proces najvažniji su Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i

državni prora�un. U raspravama o prora�unu Sabor analizira programe i fiskalnu

politiku koju je predložila Vlada. Prora�un je formalno donesen tek nakon što Sabor

odobri prihode i rashode koje mu je Vlada predložila. Sabor je ujedno i prora�unski

korisnik, �iji se rad financira iz državnog prora�una.

��

�

Vlada je nositelj izvršne vlasti i provodi politiku koju je utvrdio Sabor. U

prora�unskom procesu Vlada predlaže fiskalnu politiku te definira strategije državnog

prora�una unutar utvr�enih gospodarskih, socijalnih i politi�kih ciljeva. Vlada utvr�uje

sve potrebne mjere prikupljanja prihoda i predlaže raspodjelu prora�unskog novca po

predvi�enim namjenama i prioritetima.

Ministarstvo financija izvršno je tijelo Vlade i korisnik državnog prora�una.

Odgovorno je za provo�enje Vladine fiskalne politike i ispunjavanje postavljenih

prora�unskih ciljeva. Ministarstvo financija izra�uje i kontrolira državni prora�un,

odnosno planira na�ine prikupljanja prihoda i prati izvršenje rashoda, te obavlja za

državu sve usluge vezane uz prikupljanje i trošenje prora�unskih sredstava. Ministarstvo

financija izra�uje osnovu financiranja svih javnih potreba prora�unskih i

izvanprora�unskih korisnika te lokalnih i regionalnih jedinica.

��

�

Slika 4. Osnovne faze i aktivnosti prora�unskog procesa


Slika 4 pojednostavljeni je prikaz prora�unskog procesa. Prora�unski proces obuhva�a

pripremu, predlaganje, prihva�anje, izvršavanje i kontrolu prora�una, a oblikuje ga i na

njega utje�e niz formalnih i neformalnih pravila. Prora�unski proces je vrlo važan jer se

u njegovim raznim fazama odlu�uje o na�inu prikupljanja i trošenja javnog novca.

Raspodjelom sredstava prora�unski proces postaje korisno sredstvo u osiguranju

u�inkovitog upravljanja državom.

Cjelokupni prora�unski proces sastoji se od tri faze:

1. Priprema prijedloga prora�una – Vlada donosi strategiju, na temelju koje

Ministarstvo financija izra�uje smjernice ekonomske i fiskalne politike za budu�e

trogodišnje razdoblje koje mora odobriti Vlada. Ministarstvo financija zatim na temelju

smjernica izra�uje i dostavlja upute za izradu financijskih planova prora�unskim i

izvanprora�unskim korisnicima. Na temelju tih uputa prora�unski i izvanprora�unski

korisnici izra�uju svoje financijske planove, a potom Ministarstvo financija izra�uje

detaljni prijedlog državnog prora�una i konsolidirani plan prora�una

središnje države. Ova faza traje oko osam mjeseci, od ožujka do studenog.

��

�

2. Proces usvajanja prora�una – u drugoj polovici studenog predsjednik Sabora uru�uje

prijedlog prora�una odborima i svim saborskim zastupnicima koji ga detaljno

prou�avaju. Svaki zastupnik, radno tijelo Sabora i Vlada mogu predati svoje prijedloge

za izmjenu ili eventualnu dopunu prijedloga prora�una takozvane amandmane. Zbog

na�ela uravnoteženosti predloženi amandmani moraju biti u skladu s utvr�enom stopom

dopuštenog deficita konsolidiranog prora�una. Prora�un zatim prolazi detaljnu raspravu

u zastupni�kom domu Sabora gdje se prvo raspravlja op�enito o prora�unu, zatim o

veli�ini sredstava koja su dodijeljena prora�unskim korisnicima i na kraju se glasa.

Nakon izglasavanja prora�una provedba prora�una postaje obavezna za sve sudionike i

korisnike prora�una.

3. Izvršenje prora�una – poduzimaju se radnje kojima se prikupljaju planirani

prora�unski prihodi te zatim dodjeljuju prikupljena sredstva onim korisnicima u

iznosima i za namjene koje su utvr�ene prora�unom. Istovremeno se obavlja i nadzor i

kontrola tih operacija.

U svim fazama i koracima prora�unskog procesa provodi se nadzor i revizija trošenja

prora�unskih sredstava. Ministarstvo financija zaduženo je za vanjski nadzor

namjenskog trošenja prora�unskih sredstava i financijskih planova svih korisnika.

Istodobno i svi prora�unski i izvanprora�unski korisnici imaju odjele za unutarnju

reviziju. Cilj je nadzirati zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja prora�unskih

sredstava, otklanjati utvr�ene nezakonitosti i nepravilnosti te poduzimati mjere za

poboljšanje stanja.

U ovoj fazi ciklusa važnu ulogu ima i Državni ured za reviziju koji kao samostalna i

neovisna institucija ocjenjuje uskla�enost trošenja prora�unskih sredstava s planiranim i

odobrenim iznosima, te istinitost izvješ�a i drugih dokumenata. Zbog op�e složenosti i

važnosti prora�una, na�in korištenja prora�unskih sredstava od iznimnog je op�eg

interesa javnosti. Državni ured za reviziju ocjenjuje uskla�enost trošenja prora�unskih

sredstava s planiranim i odobrenim iznosima, te istinitost izvješ�a i drugih dokumenata.

Do konca teku�e godine Državni ured za reviziju šalje Saboru izvješ�e o svom radu i

obavljenim revizijama za prethodnu godinu. Nakon rasprave u Saboru, izvješ�e postaje

javni dokument i objavljuje se na web-stranici Državnog ureda za reviziju (Ott i

suradnici, 2009).

��

�

Cijeli prora�unski proces i izvršenje prora�una završava nakon što Sabor odobri

godišnji obra�un državnog prora�una.

2.5. Rebalans prora�una

Rebalans prora�una je izmjena prora�unskih iznosa odnosno njihovo smanjenje i/ili

pove�anje u odnosu na plan prora�una donesen na po�etku kalendarske godine. Do

rebalansa dolazi kad se tijekom prora�unske godine ustanovi da su pogrešno

procijenjeni prora�unski prihodi ili se pojave nepredvi�eni rashodi. Rebalans mogu

izazvati nepredvi�ene okolnosti u doma�em ili svjetskom gospodarstvu, kao primjerice

svjetska recesija, ali može biti i posljedica nesposobnosti vlade da realno planira

prihode i rashode (Ott i suradnici, 2009:38).

Rebalans prora�una prolazi kroz iste faze kroz koje je prošao i sam prora�un.

2.6. Registar prora�unskih korisnika

U Republici Hrvatskoj postoje prora�unski korisnici državnog prora�una te prora�unski

korisnici prora�una jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave. Odre�uju se

Pravilnikom o utvr�ivanju prora�unskih i izvanprora�unskih korisnika državnog

prora�una i prora�unskih i izvanprora�unskih korisnika prora�una jedinica lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave te o na�inu vo�enja Registra prora�unskih i

izvanprora�unskih korisnika od strane Ministarstva financija. Prema Pravilniku,

prora�unski korisnici državnog prora�una i prora�unski korisnici prora�una jedinica

lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave jesu državna tijela, ustanove, vije�a

manjinske samouprave, prora�unski fondovi i mjesna samouprava �iji se rashodi za

zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u prora�unu. Izvanprora�unski korisnici

državnog prora�una i izvanprora�unski korisnici prora�una jedinice lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave su izvanprora�unski fondovi, trgova�ka društva i druge pravne

osobe u kojima država odnosno jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave

ima odlu�uju�i utjecaj na upravljanje.

Dodatni uvjeti koje su uveli Ministarstvo financija i Vlada, a koje institucije moraju

ispuniti da bi dobile status prora�unskog korisnika su (Bajo, 2006:73):

��

�

� da je osniva� država odnosno lokalna jedinica,

� da je izvor prihoda državni prora�un odnosno prora�un lokalnih jedinica u

iznosu od 50% i više,

� da su navedeni u Registru korisnika.

Registar je popis prora�unskih i izvanprora�unskih korisnika državnog prora�una i

prora�unskih i izvanprora�unskih korisnika prora�una jedinica lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave.

Registar se vodi u FINA-i, a sadrži podatke o prora�unskim i izvanprora�unskim

korisnicima prora�una jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, a to su

(Pravilnik o utvr�ivanju prora�unskih i izvanprora�unskih korisnika, NN 87/08):

� podaci o korisniku: naziv korisnika, osobni identifikacijski broj (OIB), mati�ni

broj (MB), adresa sjedišta, poštanski broj, mjesto, šifra djelatnosti, ra�un za

redovno poslovanje, statisti�ka oznaka grada/op�ine i županije, osoba za

kontakt, telefon, faks, e-mail, web-stranica,

� razina nadležnosti,

� podaci o osniva�ima/vlasnicima i izvorima financiranja,

� podaci o osobi ovlaštenoj za zastupanje.

Korisnici se u registar upisuju temeljem obrasca Registar korisnika prora�una – Obrazac

RKP, a brisanje/deaktiviranje i promjena unesenih podataka obavlja se putem obrasca

Promjene u Registru korisnika prora�una – Obrazac PRKP.

Registar korisnika prora�una predstavlja središnju evidenciju institucija koje su dobile

povlašteni položaj da se financiraju iz državnog prora�una. Institucije uklju�ene u

registar imaju prava, ali obveze u�inkovitog financiranja javnih dobara i usluga.

Registar korisnika prora�una uspostavljen je radi efikasnijeg funkcioniranja sustava

državne riznice i povezivanja s prora�unskim korisnicima. Registar olakšava nadležnim

ministarstvima i lokalnim jedinicama u odluci koje sve subjekte konsolidira i

istovremeno osigurava dosljednost obuhvata koja je neophodna u statisti�kim

analizama.

Pri unosu u Registar prora�unskom korisniku dodjeljuje se broj koji je njegov

identifikator za sve nov�ane tokove preko ra�una Državnog prora�una. Za ministarstva

��

�

koja nisu informati�ki povezana sa svojim prora�unskim korisnicima, FINA je

uspostavila sustav kolekcije koji funkcionira po principu prikupljanja zahtjeva za

pla�anje.

��

�

3. USTROJSTVO I FUNKCIJE LOKALNE SAMOUPRAVE U RH

Ustavom iz 1990. godine, Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi, Zakonom o

podru�jima županija, gradova i op�ina, te Zakonom o izboru �lanova predstavni�kih

tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave, uspostavljen

je sustav lokalne samouprave i uprave na podru�ju Republike Hrvatske. Krajem 1993.

godine donesen je i Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave

(Hrženjak, 2004).

U ovom �e se poglavlju pobliže objasniti sam pojam jedinica lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave kao i funkcije koje ove jedinice obnašaju u sklopu države kroz

slijede�e tematske jedinice: 1) Pojam i ustrojstvo lokalne samouprave, 2) Institucionalni

okvir lokalne samouprave, 3) Funkcionalni okvir lokalne samouprave i 4) Zaduživanje i

davanje jamstva jedinica lokalne samouprave.

3.1. Pojam i ustrojstvo lokalne samouprave

U Hrvatskoj je sustav lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave organiziran na dvije

razine. Na prvoj razini (jedinice lokalne samouprave) postoji 127 gradova i 429 op�ina,

a na drugoj razini (jedinice podru�ne (regionalne) samouprave) postoji 20 županija i

Grad Zagreb, koji kao glavni grad Republike Hrvatske ima poseban status grada i

županije, što je regulirano posebnim zakonom

(www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/croinfig_2013.pdf).

Op�ina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za podru�je više

naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja

su povezana zajedni�kim interesima stanovništva (Hrženjak, 2004:167).

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje

ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i

društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uklju�ena

i prigradska naselja koja s gradskim naseljem �ine gospodarsku i društvenu cjelinu te su

s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama

stanovništva od lokalnog zna�enja.

��

�

U slu�aju da postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se

može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava uvjete da se proglasi gradom (Hrženjak,

2004:168).

Županija je jedinica podru�ne (regionalne) samouprave �ije podru�je predstavlja

prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a

ustrojava se radi obavljanja poslova od podru�nog (regionalnog) interesa (Hrženjak,

2004:169).

Republiku Hrvatsku danas �ini veliki broj jedinica lokalne samouprave, koje su

op�enito male kada je rije� o njihovoj površini i broju stanovnika. U usporedbi s

teritorijalnim ustrojstvom prije 1992. godine, broj op�ina pove�ao se peterostruko (prije

1992. godine Hrvatska se sastojala od 101 op�ine i Grada Zagreba, koji je uklju�ivao

dodatnih 14 op�ina). Tijekom razdoblja od 1992. do 2006. godine, Zakon o podru�jima

županija, gradova i op�ina u republici Hrvatskoj 18 je puta mijenjan i modificiran, a

broj jedinica lokalne samouprave dodatno se pove�ao: 58 op�ina dobilo je status grada,

a osnovano je 69 novih op�ina, naj�eš�e odvajanjem ili dijeljenjem postoje�ih op�ina.

Time se broj gradova pove�ao za 46,03%, dok je broj op�ina neznatno pove�an

(polis.iju.hr/lokalna/lokalna/terorg.html).

Sljede�a tablica prikazuje pet najve�ih županija u Republici Hrvatskoj (izuzev Grada

Zagreba) po broju stanovnika prema popisu iz 2011. godine.

Tablica 1. Pet najve�ih županija po broju stanovnika u RH

Redni broj Županija Broj stanovnika

1. Splitsko-dalmatinska 454.798

2. Zagreba�ka 317.606

3. Osje�ko-baranjska 305.032

4. Primorsko-goranska 296.195

5. Istarska 208.055

Izvor: Izrada studenta prema podacima sa

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H02_02/H02_02.html

(09.04.2014)

��

�

Sljede�a tablica prikazuje pet najve�ih gradova i op�ina u Republici Hrvatskoj po broju

stanovnika prema popisu iz 2011. godine.

Tablica 2. Pet najve�ih gradova i op�ina po broju stanovnika u RH

Redni broj Gradovi Broj

stanovnika Op�ine

Broj stanovnika

1. Zagreb 790.017 Viškovo 14.445

2. Split 178.102 Nedeliš�e 11.975

3. Rijeka 128.624 Popova�a 11.905

4. Osijek 108.048 �erpin 11.599

5. Zadar 75.062 Matulji 11.246


http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_06_01/H01_06_01.html

(09.04.2014)

3.2. Institucionalni okvir lokalne samouprave

Donošenjem Ustava 1990. godine, i osamostaljenjem Republike Hrvatske 1991.,

definirane su jedinice lokalne samouprave i uprave. Županije imaju dvostruku ulogu:

kao jedinice lokalne samouprave i kao jedinice lokalne uprave. Op�ine i gradove Ustav

odre�uje kao jedinice lokalne samouprave (Ott i Bajo, 2001).

Županije, gradovi i op�ine svojim statutima detaljnije reguliraju unutarnju organizaciju i

na�in rada. Unutarnju organizaciju lokalne samouprave �ine tijela jedinica lokalne

samouprave koja obavljaju funkcije, izvršavaju zada�e i donose programe propisane

zakonom i odlukama koje su donesene tim zakonom. Sredstva za obavljanje tih funkcija

i zada�a osiguravaju se u prora�unu lokalne jedinice. Organizacija lokalne samouprave

ovisi o vrsti samouprave što je prikazano na sljede�oj slici.

��

�

Slika 5. Unutarnja organizacija i tijela lokalnih samouprava u Republici Hrvatskoj JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

OP�INA GRAD ŽUPANIJA

TIJ

EL

O L

OK

AL

NE

SA

MO

UP

RA

VE

PREDSTAVNI�KO TIJELO

Op�insko vije�e Gradsko vije�e Županijska

skupština

IZVRŠNO TIJELO

Op�insko

poglavarstvo;

op�inski na�elnik

Gradsko

poglavarstvo;

gradona�elnik

Županijsko

poglavarstvo;

župan

UPRAVNO TIJELO

Odjeli, službe i drugi organizacijski oblici kojima se

izvršavaju poslovi iz djelokruga jedinice samouprave.

U op�inama i gradovima koji imaju do 3.000 stanovnika,

za obavljanje svih poslova iz djelokruga osniva se

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL)

Izvor: Izrada studenta prema Ott i Bajo, 2001

Osnovni zadaci predstavni�kog tijela lokalnih jedinica su (Ott i Bajo, 2001:335):

� donošenje statuta, odluka i drugih op�inskih akata kojima se ure�uju pitanja iz

samoupravnog djelokruga lokalne jedinice,

� ure�enje ustroja i djelokruga upravnih odjela lokalne jedinice,

� biranje i razrješavanje dužnosti na�elnika i zamjenika na�elnika te �lanova

predstavni�kog tijela,

� osnivanje javnih ustanova za obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti

važnih za lokalnu jedinicu,

� donošenje prora�una i odluka o izvršenju prora�una, zaduživanju i davanju

jamstva pravnim osobama u vlasništvu (ve�inskom) lokalnih jedinica,

� donošenje odluke o prihodima prora�una i prora�unskih korisnika.

Predstavni�ko i izvršno tijelo se biraju na izborima.

Prava i dužnosti �lanova predstavni�kog tijela, te unutarnje ustrojstvo rada utvr�uju se

zakonom, statutom lokalne jedinice, te poslovnikom predstavni�kog tijela.

��

�

Tijela izvršne vlasti su poglavarstva lokalnih jedinica. Poglavarstvo nadležno za

financije podnosi predstavni�kom tijelu prijedlog financijskih akata, prora�una i odluke

o izvršavanju prora�una te prijedlog odluka o prihodima (Ott i Bajo, 2001:336).

Kao oblik mjesne samouprave statutom se osnivaju mjesni odbori. Oni imaju svoje

vije�e i predsjednika. Gra�ani biraju �lanove vije�a, a vije�e bira svog predsjednika.

Preko mjesnih odbora gra�ani mogu inicirati ure�enje naselja, izgradnju i održavanje

komunalne infrastrukture, potrebu o odre�enim sadržajima iz podru�ja brige o djeci i

drugim poslovima od lokalnog zna�enja.

Obzirom da je Republika Hrvatska mala zemlja, ima velik broj lokalnih jedinica –

op�ina, a jedan od njihovih glavnih nedostataka je slaba gospodarska razvijenost i mali

financijski kapacitet što se negativno odražava na mogu�nost zadovoljenja javnih

potreba lokalnog stanovništva.

3.3. Funkcionalni obuhvat lokalne samouprave

Glavne ekonomske funkcije javnog sektora su stabilizacijska, distribucijska, alokacijska

i regulatorna (Musgrave S., Musgrave R., 1993). Uobi�ajeno je stajalište da su

stabilizacijska i distribucijska funkcija u ovlasti središnje države, odnosno središnja

država je odgovorna za makroekonomsku politiku kojom osigurava stabilnost cijena i

zaposlenost te preraspodjelu dohotka.

Alokacijska je funkcija obi�no dodijeljena lokalnoj vlasti. Niže razine vlasti vode

ra�una o alokaciji sredstava jer potražnja za javnim dobrima i uslugama nije jedinstvena

na svim podru�jima države. Smisao dodjeljivanja alokacijske funkcije nižoj razini vlasti

je u tome da se odluke o ponudi i financiranju javnih dobara i usluga donose na razini

zajednice na �ijem se podru�ju koriste ta dobra i usluge.

Regulatorna funkcija lokalne samouprave zna�i njezino pravo da oblikuje sustav te

ure�uje odnose unutar njega. Ovom se funkcijom osigurava pravo donošenja odluka i

drugih op�ih akata u okviru samoupravnog djelokruga. Nositelj regulatornih ovlaštenja

je pretežno njeno predstavni�ko tijelo kao izraz ukupnosti interesa skupina unutar

jedinica lokalne samouprave.

��

�

Može se zaklju�iti da op�ine i gradovi imaju funkciju osigurati uvjete za razvoj

gospodarskih, društvenih i drugih djelatnosti na svome podru�ju. Zato jedinice lokalne

samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog zna�aja

kojima se neposredno ostvaruju potrebe gra�ana, a koji nisu Ustavom ili zakonom

dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na

(hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_op�ine_i_gradovi):

� ure�enje naselja i stanovanje,

� prostorno i urbanisti�ko planiranje,

� komunalne djelatnosti,

� brigu o djeci,

� socijalnu skrb,

� primarnu zdravstvenu zaštitu,

� odgoj i osnovno obrazovanje,

� kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

� zaštitu potroša�a,

� zaštitu i unaprje�enje prirodnog okoliša,

� protupožarnu i civilnu zaštitu.

Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove do podru�nog

(regionalnog) zna�aja, a osobito poslove koji se odnose na

(hr.wikipedia.org/wiki/Lokalna_i_podru�na_(regionalna)_samouprava_u_Hrvatskoj):

� školstvo,

� zdravstvo,


� gospodarski razvoj,

� promet i prometnu infrastrukturu,

� planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih

ustanova.

��

�

3.4. Zaduživanje i davanje jamstva jedinica lokalne samouprave

Jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave (županije, gradovi i op�ine)

ostvaruju prihode iz vlastitih izvora, od zajedni�kih poreza koji se dijele izme�u države,

op�ine/grada i županije te od pomo�i iz državnog i lokalnih prora�una. Uz navedeno

Zakonom o prora�unu (NN 87/08) omogu�eno je i ostvarivanje primitaka po osnovi

zaduživanja i to kreditima, zajmovima i izdavanjem vrijednosnih papira.

Postupak dobivanja suglasnosti za zaduživanje županije, grada i op�ine, te davanja

jamstva i suglasnosti županije, grada i op�ine ustanovama i pravnim osobama u

njihovom izravnom ili neizravnom vlasništvu, kao i obvezni sastojci zahtijeva, obvezni

prilozi i dokumentacija te na�in izvještavanja o zaduživanju, danim jamstvima i

suglasnostima ure�eni su Pravilnikom o postupku zaduživanja te davanja jamstva i

suglasnosti jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave

(http://www.mfin.hr/lokalni-proracuni).

Jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave može se dugoro�no zadužiti samo

za investiciju koja se financira iz njezina prora�una, a koju potvrdi njezino

predstavni�ko tijelo uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija.

U skladu sa Pravilnikom, županije, gradovi i op�ine mogu se zadužiti samo kod banaka

na podru�ju Republike Hrvatske.

O zahtjevu za davanje suglasnosti za zaduživanje Vlada odlu�uje u roku od 40 dana

nakon podnošenja potpunog zahtjeva koji se izdaje ako je u suglasnosti sa zakonom.

Ministar financija pravilnikom propisuje obvezne sastojke zahtjeva, obvezne priloge i

dokumentaciju, na�in izvještavanja o zaduživanju te o davanju suglasnosti za

zaduživanje, davanje jamstava i suglasnosti. Jedinica lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o sklopljenom ugovoru u roku od

8 dana od dana sklapanja.

Jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave dužna je izvještavati Ministarstvo

financija unutar prora�unske godine, tromjese�no, do 10. u mjesecu za prethodno

izvještajno razdoblje o otplati zajma za koji je dobila suglasnost Vlade.

Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave može

iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se

zadužuje.

��

�

Jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, ustanove �iji je osniva� jedinica

lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave i trgova�ka društva u ve�inskom vlasništvu

jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: javni partner)

mogu sklopiti ugovor o javno-privatnom partnerstvu ako ukupan godišnji iznos svih

naknada, koje javni partner na temelju svih ugovora o javno-privatnom partnerstvu

pla�a privatnim partnerima, ne prelazi 25% ostvarenoga prora�unskog prihoda

prethodne godine umanjenog za kapitalne prihode, uz mišljenje Ministarstva financija i

drugih tijela prema posebnim propisima koji ure�uju javno-privatno partnerstvo.

Pravna osoba u ve�inskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave i ustanova �iji je osniva� jedinica lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave može se dugoro�no zaduživati samo za investiciju uz

suglasnost ve�inskog vlasnika, odnosno osniva�a.

U opseg mogu�eg zaduživanja jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave

uklju�uju se suglasnosti:

1. za zaduživanje pravnih osoba u ve�inskom izravnom ili neizravnom

vlasništvu jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave koje su u

godišnjim financijskim izvješ�ima za godinu koja prethodi godini u kojoj se

zadužuju iskazale gubitak,

2. za zaduživanje pravnih osoba u ve�inskom izravnom ili neizravnom

vlasništvu jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave koje se zadužuju

u razdoblju od dvije godine od dana upisa osnivanja u sudski registar,

3. za zaduživanje ustanova �iji je osniva� jedinica lokalne i podru�ne


Ako statutom ili odlukom jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave nije

propisano tko odlu�uje o suglasnosti, odluku donosi predstavni�ko tijelo jedinice

lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu.

Jedinica podru�ne (regionalne) samouprave može dati jamstvo jedinici lokalne

samouprave na svojem podru�ju uz suglasnost Vlade. Dano jamstvo uklju�uje se u

opseg mogu�eg zaduživanja jedinice podru�ne (regionalne) samouprave.

Jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave može dati jamstvo pravnoj osobi u

ve�inskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave i ustanovi �iji je osniva� za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove.

��

�

Dano jamstvo uklju�uje se u opseg mogu�eg zaduživanja jedinice lokalne i podru�ne


Ako statutom ili odlukom jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave nije

propisano tko odlu�uje o jamstvu, odluku donosi predstavni�ko tijelo jedinice lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave, razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu.

Ve�inski vlasnik, odnosno osniva� obvezan je prije ishoditi suglasnost ministra

financija.

Novoustrojena jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave ne smije se

zaduživati, davati suglasnosti i jamstva za zaduživanje dok nisu ure�eni me�usobni

imovinskopravni odnosi prema Zakonu o lokalnoj i podru�noj (regionalnoj)

samoupravi.

Nakon ure�enja me�usobnih imovinskopravnih odnosa smije se zaduživati i davati

jamstva samo jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave koja na dan 31.

prosinca godine kada je prestala djelovati prijašnja jedinica lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave nije prekora�ila granicu za zaduživanje i davanje jamstava.

Ako se za novoustrojenu jedinicu lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave ne mogu

ustanoviti ostvareni prihodi u godini koja prethodi godini zaduživanja, kao mjerilo

koriste se procijenjeni prihodi u teku�oj godini (Zakon o prora�unu, NN 136/12, �l.87 –

92).

��

�

4. SUSTAV PRORA�UNA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U RH

U Republici Hrvatskoj postoje tri razine prora�una, a to su: državni prora�un, prora�uni

izvanprora�unskih korisnika državnog prora�una i prora�uni jedinica lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave. Svaka jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave

ima svoj lokalni, odnosno podru�ni prora�un koji predstavlja godišnji plan prihoda i

rashoda. Namjera ovog poglavlja je objasniti: 1) Pojam i zna�enje prora�una jedinice

lokalne samouprave, 2) Sadržaj prora�una jedinica lokalne samouprave, 3) Korisnike

lokalnih prora�una te 4) Financiranje jedinica lokalne samouprave.

4.1. Pojam i zna�ajke prora�una jedinica lokalne samouprave

Postoji više definicija prora�una. Neujedna�enost u odre�ivanju pojma prora�una

posljedica je razli�itog stava u promatranju prora�una; druga�ija je definicija u slu�aju

odre�enja prora�una s ekonomsko-financijskog stajališta, a druga�ija s pravnog ili

društveno-politi�kog stajališta (Karaman Aksentijevi� i suradnici, 2004).

Prora�un jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave je akt kojim se

procjenjuju prihodi i primici te utvr�uju rashodi i izdaci jedinice lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave za jednu godinu, u skladu sa zakonom i odlukom donesenom

na temelju zakona, a donosi ga njezino predstavni�ko tijelo (Zakon o prora�unu, NN

136/12, �l.3). Raspodjelu nadležnosti, teritorijalno ustrojstvo te problematiku prora�una

lokalnih jedinica reguliraju brojni zakoni: Zakon o prora�unu; o lokalnoj samoupravi i

upravi; o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave; o podru�jima županija,

gradova i op�ina u RH te Gradu Zagrebu (Ott i Bajo, 2001:328).

Temeljne zna�ajke prora�una jesu (Brati�, 2008:19):

� njime se kao instrumentom služi država/lokalna jedinica, radi utjecaja na

ekonomsko stanje zemlje/lokalne jedinice,

� to je sustav kontrole prikupljanja i trošenja prora�unskih sredstava,

� prikazuje najvažnije ciljeve države/lokalne jedinice tijekom fiskalne godine.

Predstavni�ka tijela jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave donose

prora�un za prora�unsku godinu koje je ista kalendarskoj godini. Osim godišnjeg

prora�una, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave izra�uju i projekciju

��

�

prora�una za dvije godine. Ministarstvo financija je sukladno Zakonu o prora�unu, na

temelju Smjernica ekonomske i fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske i Uputa za

izradu državnog prora�una za razdoblje 2014. – 2016., sastavilo Upute za izradu

prora�una jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. –

2016. godine (http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni).

Prora�un donosi predstavni�ko tijelo lokalne i podru�ne (regionalne) jedinice prije

po�etka godine na koju se odnosi.

Razlikujemo slijede�e vrste prora�una (Karaman Aksentijevi� i suradnici, 2004):

1. Prora�un po stavkama

Dosadašnji sustav planiranja kako državnog, tako i lokalnih prora�una odvijao se po

stavkama, a programi su se javljali povremeno kao specifi�ne aktivnosti što je

predstavljalo uvod u novi na�ina planiranja, u programsko planiranje. Takav sustav

stavljao je naglasak na pra�enje koli�ine, namjene i tijeka utrošenih sredstava i nije

omogu�avao pra�enje uspješnosti glavnih ciljeva, programa, projekata i aktivnosti.

Prora�un po stavkama daje odgovor na pitanje što �e bit nabavljeno, odnosno specificira

koliko �e se potrošiti na svaku pojedinu stavku kojom se koristi prora�unski korisnik u

lokalnoj samoupravi. Prora�un po stavkama orijentiran je prema kontroli, detaljan je i

prikazuje nabavljena sredstva i usluge. Jednostavan je za pripremu, ali ne pruža

informacije u vezi s aktivnostima i funkcijama programa, odjela ili lokalne samouprave.

2. Programski prora�un

Programski prora�un daje odgovor na pitanja što želimo posti�i i koliko �e nas stajati

ostvarenje tog cilja, odnosno bavi se o�ekivanim rezultatima usluga i aktivnosti koje se

provode. Programski je prora�un usmjeren na efikasnost – planiranjem i mjerenjem

rezultata.

Osnovne su zna�ajke programskog prora�una:

� organiziran je po programima,

� identificira alternative,

� utvr�uje troškove,

� odabire alternativu za maksimalnu u�inkovitost,

� raspore�uje sredstva u cjelovitom iznosu umjesto prema pojedina�nim stavkama.

��

�

Prora�un po programima trebao bi široj javnosti, gra�anima kao i predstavni�kim i

izvršnim tijelima predo�iti što pojedine jedinice lokalne i regionalne samouprave i

njezini korisnici planiraju raditi, kako se koriste raspoloživim sredstvima te koliko

dobro provode planirane programe.

Cilj je programskog planiranja uspostava mjerenja rezultata za svaki program

primjenom pokazatelja uspješnosti.

Pokazatelji uspješnosti provo�enja programa jesu:

� mjerilo outputa – upozorava na koli�inu usluga ili proizvoda koje je program

proizveo,

� mjerilo efikasnosti – pokazuje trošak po jedinici pružene robe ili usluge,

� mjerilo rezultata – pokazuje stupanja u�inkovitosti programa u rješavanju

problema ili postizanju željenog rezultata.

Programski prora�un zahtijeva brojne analize i dokumentaciju, a ostaci se ove

metodologije rabe i u drugim vrstama prora�una kao što su prora�un prema rezultatima i

prora�un zasnovan na pravdanju troškova svake godine iznova.

3. Prora�un prema rezultatima

Prora�un prema rezultatima daje odgovor na pitanje što treba u�initi. Usmjeren je na

efikasnost, pozornost je na cijeni po jedinici te na rezultatima. Raspore�uje sredstva

programima radi pružanja definirane razine usluga i ostvarenja definiranih rezultata.

Osnovne su mu karakteristike:

� koristi se programskom strukturom i

� odre�uje razinu pružanja usluga na kojoj se zasniva prora�un.

I prora�un po rezultatima i programski prora�un služe se pokazateljima kojima se mjere

rezultati, ali imaju drugi prioritet. Programski prora�un naglašava korist koju gra�ani

dobivaju od izdataka lokalne samouprave, dok prora�un po rezultatima naglašava

upravlja�ku u�inkovitost u raspodjeli tih izdataka.

��

�

4.2. Sadržaj prora�una jedinica lokalne samouprave

Osnovni elementi za izradu plana i procjene prora�una nisu jednoobrazni ni detaljni te

se razlikuju za pojedine lokalne jedinice. Takva razli�ita klasifikacija obuhvata

prora�unskih sredstava rezultat je razli�itih vrsta prihoda, ali i izdataka koji

prevladavaju u strukturi lokalnih prora�una.

Prora�un lokalnih jedinica po strukturi je sli�an prora�unu središnje države te se sastoji

od op�eg i posebnog dijela, a na razini jedinica lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave i od plana razvojnih programa.

Op�i dio godišnjeg prora�una sadrži (Ott i Bajo, 2001:377):

� ukupan iznos procijenjenih prihoda (prema izvorima i vrstama prihoda) i

izdataka (prema osnovnim namjenama, skupinama i podskupinama ra�unskog

plana prora�una),

� bilancu prora�unskih prihoda i izdataka (ukupne prihode, neto financiranje,

ukupne izdatke i razliku koja mora iznositi 0, tj. prora�un mora biti

uravnotežen),

� ra�un financiranja (primitke financiranja, izdatke financiranja, neto financiranje

te višak odnosno manjak).

Posebni dio godišnjeg prora�una obuhva�a raspored ukupno planiranih izdataka prema

nositeljima, korisnicima, posebnim namjenama, skupinama ra�una, razdjelima,

pozicijama i namjenama u skladu s odlukom o izvršavanju prora�una. Unutar ovog

dijela prora�una rashodi i izdaci se iskazuju po programima.

Program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju

zajedni�kog cilja (Zakon o prora�unu, NN 136/12, �l.3). Prora�un po programima

usredoto�en je na rezultate svakog programa jer omogu�ava pra�enje rashoda i izdataka

vezanih uz provedbu programa. Prora�un po programima prezentira javnosti,

predstavni�kim i izvršnim tijelima ciljeve i prora�unska sredstva osigurana za provedbu

zadanih ciljeva te rezultate provedbe planiranih programa. Mjerenje rezultata programa

osigurava jasniju i u�inkovitiju dodjelu sredstava. Obrazloženje cilja nekog programa

mora odgovoriti na sljede�a pitanja: što se programom želi posti�i, kako se nastoji

realizirati program te tko je korisnik ili primatelj usluge. U opisu programa i njihovih

��

�

ciljeva važno je istaknuti uštede do kojih �e dovesti realizacija utvr�enih ciljeva, a može

se dodati i objašnjenje posljedica koje bi nastale u slu�aju neprovedbe odre�enog

programa ili neprovedbe u predloženom obuhvatu ili predvi�enom razdoblju

(http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upute%20za%20izradu%20proracuna%20JLP%2

8R%29S%202014.%20-%202016.pdf).

Osnovni problem vo�enje prora�una lokalnih jedinica jest nepostojanje jedinstvenog,

zakonom propisanog sadržaja i strukture lokalnog prora�una.

Plan razvojnih programa je dokument jedinice lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave sastavljen za trogodišnje razdoblje, koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja

jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave povezane s programskom i

organizacijskom klasifikacijom prora�una (Zakon o prora�unu NN 136/12, �l.16).

Prora�unski korisnik jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave izra�uje

prijedlog plana razvojnog programa s obrazloženjem i predlaže ga upravnom tijelu

nadležnom za prora�unskog korisnika.

Prijedlog plana razvojnog programa mora biti uskla�en s prijedlogom financijskog

plana prora�unskog korisnika.

Upravno tijelo nadležno za prora�unskog korisnika izra�uje zajedni�ki prijedlog plana

razvojnog programa koji mora biti uskla�en s prijedlogom prora�una jedinice lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave i dostavlja ga upravnom tijelu za financije.

U planu razvojnih programa iskazuju se planirani rashodi prora�una jedinice lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave vezani uz provo�enje investicija, davanje kapitalnih

pomo�i i donacija u sljede�e tri godine, koji su razra�eni:

1. po pojedinim programima,

2. po godinama u kojima �e rashodi za programe teretiti prora�une sljede�ih

godina,

3. po izvorima financiranja za cjelovitu izvedbu programa.

4.3. Prora�unski proces unutar jedinica lokalne samouprave

Prora�unski proces jest skup pravila i postupaka kojima se planira, donosi i izvršava

prora�un, a uklju�uje stalna pregovaranje tijela lokalnih i podru�nih (regionalnih)

jedinica, prora�unskih korisnika i gra�ana pri donošenju odluke o veli�ini planiranih

��

�

prihoda i rashoda u tijeku jedne ili više godina. U prora�unskom procesu jedinice

lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave definiraju ukupan plan prora�unskih

prihoda i rashoda te donose odluke o raspodjeli sredstava

(http://www.enu.fzoeu.hr/assets/files/post/378/list/analiza_preporuke.pdf).

Prora�unski proces stoga predstavlja korisno sredstvo za osiguranje u�inkovitog

upravljanja financijama lokalnih i podru�nih (regionalnih) jedinica, a oblikuje ga i na

njega utje�e niz formalnih i neformalnih pravila.

Prora�unski se proces odvija u tri faze:

� priprema prijedloga prora�una,

� predlaganje i odobrenje prora�una te

� izvršenje (provedba, nadzor i kontrola) prora�una.

Priprema prijedloga prora�una jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave

prva je faza u prora�unskom procesu i ovisi o mjerama fiskalne politike Vlade, o

makroekonomskim pokazateljima gospodarskog razvitka za trogodišnje razdoblje i o

gospodarskim pokazateljima jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave.

Prora�unski proces formalno po�inje izradom Vladinih smjernica ekonomske i fiskalne

politike za trogodišnje razdoblje.

Makroekonomske i fiskalne projekcije osnova su za izradu prijedloga prora�una

jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave te podloga na temelju koje

korisnici prora�una izra�uju prijedlog financijskog plana. Projekcije prora�una jedinica

lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave temelje se na dinamici i strukturi prihoda i

rashoda te na primjeru fiskalnih projekcija Vlade i Ministarstva financija. Vladine

projekcije indeksa rasta najvažnijih prihoda i rashoda prora�una jedinica lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave okvirni su parametri, koji ovise o gospodarskom i

fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave.

Glavnu ulogu u procesu planiranja prora�una jedinica lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave ima Upravni odjel za financije i prora�un jedinice lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave, koji je stru�ni odjel poglavarstva jedinice lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave (izvršne vlasti), a poglavarstvo može imenovati komisiju za

planiranje prora�una

(http://www.enu.fzoeu.hr/assets/files/post/378/list/analiza_preporuke.pdf).

��

�

Prora�unski proces važan je za jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave iz

sljede�ih razloga:

� odluke o na�inu prikupljanja i trošenja javnog novca donose se tijekom pripreme

i prihva�anja prora�una,

� prora�unski je proces sredstvo kojim jedinice lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave definiraju ukupan plan prora�una te unutar kojega se donose odluke

o raspodjeli sredstava,

� raspodjelom sredstava prora�unski proces postaje korisno sredstvo osiguranja

u�inkovitog upravljanja jedinicama lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave.

Klju�ni sudionici prora�unskog procesa na lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj su:

županijske skupštine, gradska i op�inska vije�a, župani, gradona�elnici i na�elnici,

upravna tijela za financije, Državni ured za reviziju te gra�ani. Svaki od navedenih

sudionika ima to�no definiran opseg prava i obveza. Budu�i da je prora�un rezultat

prora�unskog procesa, tijekom pojedinih faza prora�unskog procesa razli�iti sudionici

imaju vode�u ulogu.

4.4. Financiranje jedinica lokalne samouprave

Zakonom o financiranju jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave propisano

je da jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave imaju vlastite prihode za

financiranje svojih aktivnosti s tim da im se osiguravaju i sredstva i pomo�i iz državnog

prora�una u skladu sa zakonom propisanim kriterijima za odre�ena funkcije. Op�enito,

prihodi op�ina gradova i županija trebali bi biti jednaki zadacima koje izvršavaju.

Sustav financiranja lokalne samouprave prili�no je složen i obuhva�a razli�ite izvore

prihoda.

Vlastiti izvori županije jesu (Zakon o lokalnoj i podru�noj (regionalnoj) samoupravi,

NN 25/12, �l.4):

1. prihodi od vlastite imovine,

2. županijski porezi,

3. nov�ane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje,

��

�

4. drugi prihodi utvr�eni posebnim zakonom.

Vlastiti izvori op�ine i grada jesu (Zakon o financiranju jedinica lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave, NN 25/12, �l.29):

1. prihodi od vlastite imovine,

2. op�inski odnosno gradski porezi,

3. nov�ane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu,

4. upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom,

5. boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonom,

6. komunalne naknade doprinosi i druge naknade utvr�ene posebnim zakonom,

7. naknade za uporabu javnih op�inskih ili gradskih površina,

8. drugi prihodi utvr�eni posebnim zakonom.

��

�

Slika 6. Porezni sustav Republike Hrvatske

Izvor: Izrada studenta prema podacima sa http://www.porezna-

uprava.hr/HR_porezni_sustav/Pages/naslovna_tablica_psrh.aspx (11.04.2014.)

��

�

5. PLANIRANJE PRORA�UNA OP�INE KRŠAN

Priprema plana prora�una provodi se primjenom Zakona o prora�unu. Lokalni prora�un

je akt kojim se planiraju prihodi i utvr�uju rashodi lokalne jedinice, a donosi ga

predstavni�ko tijelo, kako je ve� ranije navedeno u radu.

U ovom dijelu rada �e se prethodno objašnjen prora�unski proces, planiranje i pra�enje

izvršenja prora�una, objasniti kroz primjer Op�ine Kršan kao jedinice lokalne

samouprave.

5.1. Obilježja Op�ine Kršan

Op�ina Kršan je kao jedinica lokalne samouprave konstituirana u prosincu 1992. godine

kada se odvojila od Op�ine Labin.

Op�ina Kršan danas zauzima dio podru�ja nekadašnje Op�ine Labin ukupne

površine 124 km². Prostor koji pripada op�ini Kršan nalazi se u centralnom dijelu

isto�nog priobalnog podru�ja poluotoka Istre. Smještena je izme�u Kvarnerskog

zaljeva, Plominskog zaljeva i Plominske uvale, doline rijeke Raše, obronaka srednje

Istre i podru�ja U�ke i uvale Brestova na obali mora. U tom podru�ju dominiraju dvije

morfološke jedinice, jedna je �epi�ko polje, a druga planinski masiv U�ke. Slijede�a

važnija zna�ajka tog prostora je Plominski zaljev koji se uvla�i duboko u kopno.

Podru�je op�ine Kršan �ine 23 naselja: Kršan, Blaškovi�i, Veljaki, Lazari�i, Boljevi�i,

�ambareli�i, Kožljak, Jesenovik, Nova Vas, Šušnjevica, Letaj, Kostr�ani, Laniš�e,

Zankovci, Polje �epi�, Zatka �epi�, Purgarija, Plomin, Plomin Luka, Step�i�i, Vozili�i,

Zagorje i Potpi�an.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na podru�ju op�ine Kršan živi

2.951 stanovnika (http://www.krsan.hr/web/o-opcini.asp?subid=14).

Op�ina sve�ano obilježava 25. srpnja – Dan Svetog Jakova kao Dan Op�ine.

Kršan se opravdano može pohvaliti bogatom kulturnom i povijesnom baštinom koja u

pojedinim mjestima datira još od 11. stolje�a. Na uzvisini uz prostrano polje uzdiže se

kršanska kula, ostatak starog srednjovjekovnog kaštela oko kojeg se kasnije razvio

gradi�, današnji Kršan, sjedište istoimene op�ine. Prvi se put spominje 1274. godine kao

Castrum Carsach. Po�etkom 14. stolje�a kao gospodar polovice Kršana pojavljuje se

��

�

Henrik Pazinski. On potje�e iz Pazinske plemi�ke obitelji Kerstlein, kojoj kaštel i gradi�

Kršan duguju svoje ime. Vrh strelice s Henrikova grba se i danas isti�e kao grb Op�ine

Kršan.

U 19. stolje�u u Kršanu je otkriven prijepis Istarskog razvoda. Ovaj je vrijedan

povijesni i pravni dokument 1852. objavio Ivan Kukuljevi� Sakcinski, a na latinicu ga je

transkribirao i za tisak priredio dr. Ante Star�evi�. Plominska crkvica Svetog Jurja krije

najstariji poznati glagoljski natpis – Plominski natpis, koji datira iz 11. stolje�a

(http://www.istra.hr/hr/regije_i_mjesta/mjesta_i_gradovi/ltz_krsan/krsan).

Prema Statutu Op�ine, njezin samoupravni djelokrug odnosi se na obavljanje poslova

lokalnog zna�enja kojim se zadovoljavaju potrebe njezinog stanovništva. U

samoupravni djelokrug ubrajaju se (Statut Op�ine Kršan, 2009, �l.5):

� ure�enje naselja i stanovanje,


� komunalne djelatnosti,

� briga o djeci,

� socijalna skrb,

� primarna zdravstvena zaštita,

� odgoj i osnovno obrazovanje,

� kultura, tjelesna kultura i šport,

� zaštita potroša�a,

� zaštita i unaprje�enje prirodnog okoliša,

� protupožarna i civilna zaštita,

� promet na svom podru�ju,

� ostale poslove sukladno posebnim propisima.

5.2. Proces planiranja prora�una Op�ine Kršan

Prva faza pripreme prora�una zapo�inje u travnju kada Ministarstvo financija izra�uje

nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje i predlaže ih

Vladi. Ona treba donijeti smjernice najkasnije do kraja svibnja, a na temelju njih

��

�

ministar financija donosi Upute za izradu prora�una jedinica lokalne i podru�ne

samouprave za trogodišnje razdoblje.

Poglavarstvo lokalne jedinice donosi vlastite smjernica pridržavaju�i se uputa ministra

financija i karakteristika lokalnog gospodarstva i specifi�nosti lokalne jedinice o kojoj

je rije�. Na temelju tih uputa tijelo zaduženo za financiranje u Op�ini Kršan izra�uje i

dostavlja upute svojim prora�unskim i izvanprora�unskim korisnicima. Slijedi

pregovaranje i uskla�ivanje zahtjeva prora�unskih korisnika sa procijenjenim prihodima

nakon �ega Jedinstveni upravni odjel Op�ine Kršan izra�uje nacrt Prora�una za

prora�unsku godinu i projekciju za sljede�e dvije godine te ih dostavlja na�elniku do 15.

listopada teku�e godine. Na�elnik utvr�uje prijedlog Prora�una i projekcija te ih

podnosi Op�inskom vije�u, na donošenje do 15. studenoga teku�e godine. Op�insko

vije�e donosi Prora�un za idu�u prora�unsku godinu i projekciju za sljede�e dvije

prora�unske godine do konca teku�e godine i to u roku koji omogu�uje primjenu

prora�una s 1. sije�nja godine za koju se donosi Prora�un (Statut Op�ine Kršan, 2009).

5.3. Elementi plana prora�una Op�ine Kršan

Sadržaj prora�una propisan je Zakonom o prora�unu. Prora�un mora sadržavati prikaz

primitaka i izdataka. Prihodi i izdaci svakog prora�unskog korisnika iskazuju se po

skupinama, podskupinama i odjeljcima odnosno klasifikaciji ra�unskog plana. Prora�un

mora sadržavati podatke za prethodnu fiskalnu godinu te projekciju za slijede�e dvije

fiskalne godine.

Prora�un se sastoji od op�eg i posebnog dijela. Op�i dio �ini Ra�un prihoda i rashoda i

Ra�un financiranja, a posebni dio sastoji se od plana rashoda i izdataka prora�unskih

korisnika uz teku�e i razvojne programe.

Op�i dio prora�una Op�ine Kršan �ini:

1. RA�UN PRIHODA I RASHODA

� prihodi poslovanja,

� prihodi od prodaje nefinancijske imovine,

� rashodi poslovanja,

� rashodi za nabavu nefinancijske imovine,

2. RA�UN FINANCIRANJA

��

�

� primitaka od financijske imovine i zaduživanja,

� izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova,

3. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

� višak prihoda iz prethodnih godina.

U nastavku rada prikazana je struktura prihoda Op�ine Kršan za 2014. godinu.

Grafikon 1. Planirani prihodi Op�ine Kršan za 2013. godinu


http://krsan.hr/web/pdf/2013/2013_opci_dio.pdf (15.04.2014.)

Iz grafikona se može vidjeti kako prema planu prora�una za 2013. godinu najve�i

postotak od 37% ukupnih prihoda Op�ina Kršan o�ekuje od upravnih i administrativnih

pristojbi. Slijede je prihodi od nefinancijske imovine sa 32% te prihodi od prodaje

nefinancijske imovine sa 12% udjela u ukupnim prihodima. Najmanje prihoda Op�ina

ostvaruje od financijske imovine te poreza na robu i usluge i poreza na imovinu.

��

�

Grafikon 2. Planirani rashodi Op�ine Kršan za 2013. godinu


http://krsan.hr/web/pdf/2013/2013_opci_dio.pdf (15.04.2014.)

Prema grafi�kom prikazu rashoda za 2013. godinu u Op�ini Kršan vidi se da Op�ina

planira utrošiti najve�i dio ukupnih sredstava, odnosno 39%, na materijalne troškove

koje �ine naknade troškova zaposlenima, materijal i energija te usluge.

U strukturi rashoda slijede rashodi za gra�evinske objekte sa 23% te rashodi za

zaposlene sa 8% udjela u ukupnim rashodima, dok najmanje sredstava op�ina Kršan

planira utrošiti na kapitalne donacije i postrojenja i opremu (0%).

5.4. Prora�un Op�ine Kršan za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu

Prora�un Op�ine Kršan je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvr�uju rashodi

i izdaci op�ine za jednu godinu, a donosi ga njezino predstavni�ko tijelo – Op�insko

vije�e.

Prora�un se sastoji od op�eg i posebnog dijela.

U Op�em dijelu prora�una prihodi i rashodi raspore�eni su prema ekonomskoj

klasifikaciji, a prilikom njegova planiranja potrebno je uvažiti prora�unska na�ela,

posebno na�elo uravnoteženosti. Prema navedenom na�elu prihodi i rashodi prora�una

��

�

moraju biti uravnoteženi odnosno ukupnim prihodima i primicima moraju se pokrivati

rashodi i izdaci prora�una (Zakon o prora�unu, NN 87/88).

Sljede�a tablica prikazuje rekapitulaciju op�eg dijela prora�una Op�ine Kršan za 2014.

godinu.

Tablica 3. Rekapitulacija op�eg dijela prora�una Op�ine Kršan za 2013. godinu

Naziv pozicije Prora�un za 2013. godinu

1. izmjena i dopuna

Indeks %

A. RA�UN PRIHODA I RASHODA

Prihodi poslovanja 28.345.843,61 25.970.755,09 91,62

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 3.680.000,00 1.795.000,00 48,78

UKUPNI PRIHODI 32.025.943,61 27.765.755,09 86,70

Rashodi poslovanja 19.581.000,00 16.537.000,00 84,45

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.984.000,00 3.726.500,00 53,36

UKUPNI RASHODI 26.565.000,00 20.263.500,00 76,28

RAZLIKA – VIŠAK/MANJAK 5.460.943,61 7.502.255,09 137,38

B. RA�UN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA

UKUPNI PRIMICI 0,00 0,00 - Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova

2.850.000,00 2.850.000,00 100,00

UKUPNI IZDACI 2.850.000,00 2.850.000,00 100,00

NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE -2.850.000,00 -2.850.000,00 100,00

C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

Vlastiti izvori – rezultat poslovanja -2610.943,61 -4.652.255,09 178,18

SVEUKUPNO VIŠAK MANJAK 0,00 0,00 -

D. REKAPITULACIJA

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 32.025.943,61 27.765.755,09 86,70

UKUPNO RASHODI I IZDACI 29.415.000,00 23.113.500,00 78,58


http://krsan.hr/web/pdf/2013/2013_rekapitulacija.pdf (15.04.2014)

U 2013. godini u Op�ini Kršan bio je jedan rebalans prora�una. Prema podacima iz

tablice, prihodi poslovanja su se rebalansom izmijenili i smanjili za 8,38% u odnosu na

��

�

plan prora�una za 2013. godinu. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine rebalansom

prora�una smanjili su se za 51,22% u odnosu na planirane.

Rashodi poslovanja su se rebalansom prora�una smanjili za 15,55%, a rashodi za

nabavu nefinancijske imovine za 46,64% u odnosu na plan prora�una za 2013. godinu.

Su�eljavanjem ukupnih prihoda i rashoda utvr�en je višak prihoda nad rashodima od

5.460.943,61 kuna u prora�unu za 2013. godinu, dok se isti rebalansom prora�una

pove�ao na 7.502.255,09 kuna odnosno za 37,38%.

U Ra�unu zaduživanja Op�ine Kršan predvi�eno za zaduživanje Op�ine za

2.850.000,00 kuna koje se odnose na otplatu glavnice primljenih kredita.

Posebni dio prora�una sadrži raspored svih rashoda i izdataka iz Op�eg dijela prora�una

po nositeljima, korisnicima, programima i aktivnostima, odnosno projektima. Pri

sastavljanju obavezna je primjena prora�unskih klasifikacija. Posebni dio prora�una

Op�ine Kršan �ine dva razdjela:

� Predstavni�ka i izvršna tijela te

� Jedinstveni upravni odjel.

Razdjel Predstavni�ka i izvršna tijela ima jednu glavu – Predstavni�ka i izvršna tijela,

dok razdjel Jedinstveni upravni odjel ima 12 glava – Jedinstveni upravni odjel,

Izgradnja, adaptacija i održavanje poslovnih i stambenih objekata, Komunalna

infrastruktura, Programska djelatnost kulture, Programska djelatnost sporta, Program

socijalne skrbi, Program zdravstvene zaštite, Program predškolskog, školskog i ostalog

obrazovanja, Gospodarstvo, Program poticanja humanitarnih i ostalih udruga,

Vatrogastvo i civilna zaštita te Pomo� nacionalnim manjinama. Status razdjela i glave

dodjeljuje Jedinstveni upravni odjel Op�ine Kršan. Ozna�avaju se broj�anim oznakama

– razdjel troznamenkastom brojkom, a glava peteroznamenkastom brojkom pri �emu

prve tri znamenke ozna�avaju pripadnost razdjelu, a �etvrta i peta ozna�avaju glavu

unutar razdjela. Glavni programi ozna�eni su sa tri znamenke od kojih je prva znamenka

slovo P, a druge dvije znamenke su brojke u rasponu 01 do 13. Aktivnosti i kapitalni

projekti ozna�eni su sedmeroznamenkastom oznakom koja se sastoji od slova A i K te

��

�

šesteroznamenkastim brojem u rasponu od 010101 do 130101. Što se ti�e ekonomske i

funkcijske klasifikacije, rashodi i izdaci su klasificirani u razrede, skupine, podskupine,

odjeljke i osnovne ra�une prema funkcijama.

U sljede�oj tablici prikazani su sintetizirani rashodi i izdaci iz posebnog dijela

prora�una Op�ine Kršan.

Tablica 4. Posebni dio prora�una Op�ine Kršan za 2013. godinu

OPIS PLAN 2013. 1. REBALANS PRORA�UNA

INDEKS %

RAZDJEL 001: Predstavni�ka i izvršna tijela

655.000,00 670.000,00 102,29

RAZDJEL 002: Jedinstveni upravni odjel

28.760.000,00 22.443.500,00 78,04


http://krsan.hr/web/pdf/2013/2013_posebni_dio.pdf (15.04.2014.)

Plan razvojnih programa po godinama �ine planovi razvojnih programa za

nefinancijsku imovinu (investicije), kapitalne pomo�i i donacije, utvr�eni dokumentima

o srednjoro�nim, odnosno dugoro�nim planovima razvitka, posebnim zakonima, drugim

propisima ili op�im aktima, a planirani po godinama u kojima �e rashodi za programe

teretiti prora�une sljede�ih godina i po izvorima prihoda za cjelovitu izvedbu programa

(http://www.krsan.hr/glasilo/23_12.pdf).

Predstavni�ko tijelo jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave uz prora�un za

teku�e fiskalno razdoblje donosi i projekcije za naredne dvije godine. Projekcije se

donose na razini skupine, odnosno na drugoj razini ra�unskog plana. U slu�aju

rebalansa, mijenjaju se samo prihodi i primici te rashodi i izdaci planirani za odre�eno

prora�unsko razdoblje, dok projekcije ostaju iste. Projekcije prora�una Op�ine Kršan za

razdoblje od 2014. – 2015. prikazane su u sljede�oj tablici.

��

�

Tablica 5. Projekcije Prora�una Op�ine Kršan za razdoblje 2014. – 2015.

Naziv pozicije 1. izmjena i

dopuna Projekcija za

2014. Projekcija za

2015.

A. RA�UN PRIHODA I RASHODA

Prihodi poslovanja 25.970.755,09 23.028.000,00 23.978.000,00

Prihodi od prodaje nefinacijske imovine 1.795.000,00 2.170.000,00 1.270.000,00

UKUPNI PRIHODI 27.765.755,09 25.198.000,00 25.248.000,00

Rashodi poslovanja 16.537.000,00 15.808.000,00 15.603.000,00

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.726.500,00 8.190.000,00 8.445.000,00

UKUPNI RASHODI 20.263.500,00 23.998.000,00 24.048.000,00

RAZLIKA – VIŠAK/MANJAK 7.502.255,09 1.200.000,00 1.200.000,00

B. RA�UN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA

UKUPNI PRIMICI 0,00 0,00 0,00 Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova

2.850.000,00 1.200.000,00 1.200.000,00

UKUPNI IZDACI 2.850.000,00 1.200.000,00 1.200.000,00 NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE -2.850.000,00 -1.200.000,00 -1.200.000,00

C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

Vlastiti izvori – rezultat poslovanja -4.652.255,09 0,00 0,00

SVEUKUPNO VIŠAK MANJAK 0,00 0,00 0,00

D. REKAPITULACIJA

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 27.765.755,09 25.198.000,00 25.248.000,00

UKUPNO RASHODI I IZDACI 23.113.500,00 25.198.000,00 25.248.000,00


http://krsan.hr/web/pdf/2013/2013_rekapitulacija.pdf (15.04.2014)

��

�

6. ZAKLJU�AK

Prora�un je osnovni instrument financiranja javnih izdataka od op�eg i zajedni�kog

interesa za stanovništvo jedne zemlje. Javni izdaci koji su od interesa za sve stanovnike

planiraju se i izvršavaju na razini države iz javnih prihoda u okviru državnog prora�una,

dok se ostale javne potrebe i interesi koji su od zajedni�kog, ali lokalnog interesa za

stanovite kategorije stanovnika ili odre�enih teritorijalnih podru�ja planiraju i

izvršavaju na razini županije odnosno grada i op�ine iz prora�una tih jedinica lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave.

Razlikuju se dva stupnja lokalne samouprave u širem smislu, a to su jedinice lokalne

samouprave i jedinice podru�ne (regionalne) samouprave. Jedinice lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave osnivaju se radi zadovoljavanja osnovnih potreba gra�ana

op�ine. Javni poslovi koje lokalne jedinice obavljaju ulaze u njihov samoupravni

djelokrug definiran Statutom. Naj�eš�e djelatnosti koje obavljaju su komunalne

djelatnosti, ure�enje naselja i zaštita okoliša, zdravstvo, školstvo, šport i kultura,

protupožarna i civilna zaštita. Lokalnim jedinicama, a ujedno i navedenim poslovima

upravljaju predstavni�ko tijelo, izvršno tijelo i upravno tijelo. Za lokalnu samoupravu

karakteristi�no je i osnivanje mjesne samouprave koja djeluje u obliku mjesnih odbora.

Poslovi iz samoupravnog djelokruga lokalnih jedinica financiraju se iz prihoda lokalnog

prora�una koje �ine prihodi iz vlastitih izvora, prihodi od zajedni�kog poreza, dotacije

iz državnog i županijskog prora�una te zajedni�ki prihodi.

U svrhu ostvarenja ciljeva važno je kvalitetno, u�inkovito i racionalno upotrebljavati

sredstva lokalnih jedinica. Svaka jedinica utvr�uje javne potrebe iz svoje nadležnosti

koje je obavezna financirati i shodno tome radi procjenu svog financijskog kapaciteta

kako bi mogla za svaku godinu predvidjeti prihode koje �e mo�i realno ostvariti te

rashode koje �e mo�i financirati. Sredstva jedinice lokalne samouprave planiraju se

prora�unom. Prora�un je financijski dokument kojim se u okviru raspoloživih sredstava

financiraju ciljevi ekonomske i socijalne politike. Prora�un se uz prihode i rashode

sastoji i od riznice kao povezuju�eg elementa izme�u dva prethodno navedena.

Prora�unski prihodi se prikupljaju na razli�ite na�ine i iz razli�itih izvora, a njihova

visina ovisi o razvijenosti pojedine države odnosno lokalne jedinice. Iz njih se

��

�

podmiruju prora�unski rashodi odnosno javne potrebe lokalnog stanovništva. Kako bi se

efikasno i efektivno ograni�ilo prekomjerno trošenje javnog novca uvode se riznica i

jedinstveni ra�un riznice preko kojega se obavljaju uplate prihoda i primitka te isplate

rashoda i izdatka.

Vrlo je bitno da prihodi i primici te rashodi i izdaci budu uravnoteženi jer u suprotnom

dolazi do rebalansa, odnosno izmjena i dopuna prora�una. Prora�uni moraju biti

transparentni i dostupni javnosti pa se objavljuju u službenim glasilima lokalne jedinice

i to njihov op�i dio kojeg �ine Ra�un prihoda i rashoda i Ra�un financiranja te njihov

posebni dio kojeg �ine Planovi rashoda i izdataka prora�unskih korisnika te Plan

razvojnih programa odnosno strateški ciljevi i prioriteti razvoja lokalnih jedinica. Sve

važne odluke o raspolaganju prora�unskim sredstvima i realizaciji prora�unskih ciljeva

utvr�uju se i provode putem prora�una.

Važnost planiranja prora�una o�ituje se u pove�anju uspješnosti poslovanja jedinice

lokalne samouprave na na�in da utje�e na poboljšanje u me�usektorskoj alokaciji

sredstava te osigurava ve�a fleksibilnost za u�inkovito upravljanje i razvoj sustava

odgovornosti za rezultate.

Prora�un Op�ine Kršan donosi se za prora�unsku godinu i vrijedi za godinu za koju je

donesen. Ako se tijekom prora�unske godine smanje ili pove�aju prihodi i primici te

smanje ili pove�aju rashodi i izdaci utvr�eni prora�unom, prora�un se mora

uravnotežiti. Uravnoteženje prora�una provodi se izmjenama i dopunama prora�una po

postupku propisanom za donošenje prora�una.

U 2013. godini prora�un Op�ine Kršan imao je jednu izmjenu, a na kraju godine

ostvareni su prihodi i primici kao i rashodi i izdaci bili manji od planiranih. U slijede�e

dvije godine planira se smanjenje prihoda i rashoda Op�ine. Ostvareni prihodi ve�i su

od ostvarenih rashoda te Op�ina ima pozitivni financijski rezultat.

��

�

LITERATURA

A. KNJIGE

� Bajo, A. 2006, Prora�unski sustav: ornament ili sredstvo upravljanja državnim

financijama, Biblioteka Fiskus, Zagreb

� Brati�, V. 2008, Odlu�ivanje o lokalnim prora�unima – izme�u sna i jave, Institut za

javne financije, Zagreb

� Brati�, V. 2009, Politika prora�una i prora�unskog procesa: primjer Hrvatske,

Institut za javne financije, Zagreb

� Hrženjak, J. 2004, Lokalna i regionalna samouprava u Republici Hrvatskoj,

Informator, Zagreb

� Karaman Aksentijevi�, N., Blaži�, H., Kaštelan Mrak, M., Rosentraub, M. 2004,

Ekonomska decentralizacija i lokalna samouprava, Ekonomski fakultet, Rijeka

� Keser, J., Jakir, I., Linzbauer, Lj., Lukeš-Petrovi�, M., Maleti�, I., Para�, G.,

Sirovica, K., Vaši�ek, V., Vaši�ek, D. 2000, Sustav prora�una: ra�unovodstvo,

financije, revizija i porezi, Hrvatska zajednica ra�unovo�a i financijskih djelatnika,

Zagreb

� Musgrave, S., Musgrave, R. 1993, Javne financije u teoriji i praksi, Institut za javne

financije, Zagreb

� Ott, K., Bajo, A. 2001, Lokalne financije i lokalni prora�uni u Republici Hrvatskoj,

Institut za javne financije, Zagreb

� Ott, K., Bajo, A., Broni�, M., Brati�, V., Medak Fell, D. 2009, Prora�unski vodi� za

gra�ane, Institut za javne financije, Zagreb

B. ZAKONI I PROPISI

� Pravilnik o utvr�ivanju prora�unskih i izvanprora�unskih korisnika, NN 87/08

��

�

� Statut Op�ine Kršan, Službeno glasilo Op�ine Kršan, 2009

� Zakon o financiranju jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, NN

25/12

� Zakon o lokalnoj i podru�noj (regionalnoj) samoupravi, NN 25/12

� Zakon o prora�unu, NN 87/08

� Zakon o prora�unu, NN 136/12

C. ELEKTRONI�KI ZAPISI

� Analiza i preporuke za lokalne prora�une s ciljem poticanja projekata energetske

u�inkovitosti, preuzeto: 11.04.2014.,

http://www.enu.fzoeu.hr/assets/files/post/378/list/analiza_preporuke.pdf

� Dimitri�, M. 2011, Ra�unovodstvo rashoda javnog sektora na mikro i makro razini,

preuzeto: 07.04.2014.,

https://bib.irb.hr/datoteka/295349.Racunovodstvo_rashoda_javnog_sektora.pdf

� Državni zavod za statistiku, Hrvatska u brojkama 2013, preuzeto: 09.04.2014.,

www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/croinfig_2013.pdf

� Državni zavod za statistiku, Stanovništvo u najve�im gradovima i op�inama, popis

2011., preuzeto: 09.04.2014.,

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_06_01/H01_06_01.ht

ml

� Državni zavod za statistiku, Županije, površina, stanovništvo, gradovi, op�ine i

naselja, popis 2011., preuzeto: 09.04.2014.,

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H02_02/H02_02.html

� Ministarstvo financija, Državna riznica, preuzeto: 07.04.2014.,

http://www.mfin.hr/hr/drzavna-riznica

��

�

� Ministarstvo financija, Lokalni prora�uni, preuzeto: 11.04.2014.,

http://www.mfin.hr/lokalni-proracuni

� Ministarstvo financija 2007, Strategija unapre�enja i modernizacije procesa u

sustavu državne riznice 2007. – 2011., preuzeto: 07.04.2014.,

http://www.mfin.hr/adminmax/docs/strategija2007_hr.pdf

� Ministarstvo financija 2013, Upute za izradu prora�una jedinica lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016., preuzeto: 11.04.2014.,

http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upute%20za%20izradu%20proracuna%20JLP

%28R%29S%202014.%20-%202016.pdf

� Ministarstvo financija – Porezna uprava, Porezni sustav Republike Hrvatske,

preuzeto: 11.04.2014., http://www.porezna-

uprava.hr/HR_porezni_sustav/Pages/naslovna_tablica_psrh.aspx

� Op�ina Kršan, Op�i podaci, preuzeto: 15.04.2014., http://www.krsan.hr/web/o-

opcini.asp?subid=14

� Prora�un Op�ine Kršan za 2013. godinu, Op�i dio, preuzeto: 15.04.2014.,

http://krsan.hr/web/pdf/2013/2013_opci_dio.pdf

� Prora�un Op�ine Kršan za 2013. godinu, Posebni dio, preuzeto: 15.04.2014.,

http://krsan.hr/web/pdf/2013/2013_posebni_dio.pdf

� Prora�un Op�ine Kršan za 2013. godinu, Rekapitulacija, preuzeto: 15.04.2014.,

http://krsan.hr/web/pdf/2013/2013_rekapitulacija.pdf

� Službeni turisti�ki portal Istre, TZ Kršan, preuzeto: 15.04.2014.,

http://www.istra.hr/hr/regije_i_mjesta/mjesta_i_gradovi/ltz_krsan/krsan

� Službeno glasilo Op�ine Kršan 2012, preuzeto: 15.04.2014.,

http://www.krsan.hr/glasilo/23_12.pdf

� Teritorijalni ustroj lokalne samouprave, preuzeto: 09.04.2014.,

polis.iju.hr/lokalna/lokalna/terorg.html

� Wikipedija, Hrvatske op�ine i gradovi, preuzeto: 09.04.2014.,

hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_op�ine_i_gradovi

� Wikipedija, Lokalna i podru�na (regionalna) samouprava u Hrvatskoj, preuzeto:

09.04.2014.,

hr.wikipedia.org/wiki/Lokalna_i_podru�na_(regionalna)_samouprava_u_Hrvatskoj

��

�

POPIS TABLICA

Tablica 1. Pet najve�ih županija po broju stanovnika u RH 22

Tablica 2. Pet najve�ih gradova i op�ina po broju stanovnika u RH 23

Tablica 3. Rekapitulacija op�eg dijela prora�una Op�ine Kršan za 2013. godinu 44

Tablica 4. Posebni dio prora�una Op�ine Kršan za 2013. godinu 46

Tablica 5. Projekcije Prora�una Op�ine Kršan za razdoblje 2014. – 2015. 47

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Planirani prihodi Op�ine Kršan za 2013. godinu 42

Grafikon 2. Planirani rashodi Op�ine Kršan za 2013. godinu 43

POPIS SLIKA

Slika 1. Vrste prihoda poslovanja 6

Slika 2. Vrste rashoda državnog prora�una po ekonomskoj klasifikaciji 9

Slika 3. Struktura ukupnih rashoda po funkcijskoj klasifikaciji, 2007 10

Slika 4. Osnovne faze i aktivnosti prora�unskog procesa 16

Slika 5. Unutarnja organizacija i tijela lokalnih samouprava u Republici Hrvatskoj 24

Slika 6. Porezni sustav Republike Hrvatske 38

�

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom PLANIRANJE PRORA�UNA

OP�INE KRŠAN izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Davora Vaši�eka.

U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživa�kog rada i koristila literaturu

koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tu�e spoznaje, stavove, zaklju�ke, teorije i

zakonitosti koje sam izravno ili parafraziraju�i navela u diplomskom radu na uobi�ajen,

standardan na�in citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Helena Raspoli�

Documents

Helena Raspoli PLANIRANJE PRORA UNA OP INE …oliver.efri.hr/zavrsni/495.B.pdf · Helena Raspoli PLANIRANJE PRORA UNA OP INE KRŠAN DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014. SVEU ILIŠTE U RIJECI