Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
0
prosinac, 2019.
HŽ Infrastruktura d.o.o.
1
Sadržaj
1. UVOD ................................................................................................................................................................................. 4
1.1. Osnovni podaci .............................................................................................................................................................. 4
1.2. Upravljačka struktura ................................................................................................................................................... 6
1.3. Organizacijska struktura ............................................................................................................................................. 6
1.4. Vizija i misija .................................................................................................................................................................... 7
1.5. Strategija i kontekst organizacije ............................................................................................................................ 7
Strateški ciljevi ................................................................................................................................................................ 7
Strategija ........................................................................................................................................................................... 8
Kontekst organizacije ................................................................................................................................................... 9
1.6. Politika kvalitete i zaštite okoliša .......................................................................................................................... 10
1.7. Politika sigurnosti HŽ Infrastrukture ................................................................................................................... 11
1.8. Društveno odgovorno poslovanje ....................................................................................................................... 11
1.9. Kodeks korporativnog upravljanja ....................................................................................................................... 13
2. PROMETNI POLOŽAJ RH ......................................................................................................................................... 14
2.1. Paneuropska prometna mreža (PE mreža) ....................................................................................................... 14
2.2. Transeuropska prometna mreža (TEN-T mreža) ............................................................................................ 15
2.3. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFCs) .................................................................................................. 16
3. ŽELJEZNIČKA MREŽA RH ......................................................................................................................................... 18
4. STRATEŠKO OKRUŽENJE I MAKROEKEONOMSKA KRETANJA ................................................................. 20
4.1. Željeznički vs. cestovni promet ............................................................................................................................. 21
4.2. Željeznički promet zemalja u okruženju ............................................................................................................ 23
4.3. Makroekonomska kretanja u RH .......................................................................................................................... 25
5. RESTRUKTURIRANJE .................................................................................................................................................. 26
6. SAŽETAK PLANA POSLOVANJA ............................................................................................................................ 27
7. POKAZATELJI RADA ................................................................................................................................................... 29
8. NATURALNA PRODUKTIVNOST ........................................................................................................................... 30
9. FINANCIJSKE PROJEKCIJE ........................................................................................................................................ 31
9.1. Račun dobiti i gubitka .............................................................................................................................................. 32
9.2. Bilanaca........................................................................................................................................................................... 36
9.3. Izvještaj o novčanim tokovima .............................................................................................................................. 38
9.4. Kreditna zaduženja .................................................................................................................................................... 39
9.5. Pokazatelji poslovanja .............................................................................................................................................. 39
9.6. Sredstva Državnog proračuna ............................................................................................................................... 40
10. INVESTICIJE ................................................................................................................................................................... 41
2
10.1. Planirani izvori financiranja investicija ................................................................................................................ 42
42
10.2. Plan investicija po programima ............................................................................................................................ 43
10.3. EU fondovi ..................................................................................................................................................................... 46
10.4. Provedba projekata ................................................................................................................................................... 49
10.5. Aktivnosti u 2020. godini ......................................................................................................................................... 51
10.6. Opis značajnih projekata ......................................................................................................................................... 51
11. ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA ......................................................................................................... 61
11.1. Plan putničkog i teretnog prometa ..................................................................................................................... 61
11.2. Strategije usluga infrastrukture i prometna politika..................................................................................... 63
11.3. Organizacija i regulacija prometa ........................................................................................................................ 63
12. ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE ............................................................................................. 65
12.1. Građevinski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja ............................................. 65
12.2. Plan aktivnosti održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu ........................................ 70
12.3. Značajniji radovi na održavanju građevinskog infrastrukturnog podsustava .................................... 71
Gornji ustroj pruge ..................................................................................................................................................... 71
Građevine, konstrukcije i oprema donjeg ustroja pruge ............................................................................ 72
Značajniji radovi na građevinama pružnog donjeg ustroja ....................................................................... 72
Dopuštene brzine na prugama ............................................................................................................................. 74
12.5. Aktivnosti na elektroenergetskom podsustavu .............................................................................................. 76
12.6. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav ............................................... 78
Signalno-sigurnosni uređaji ................................................................................................................................... 78
Telekomunikacijski uređaji ...................................................................................................................................... 80
13. LJUDSKI POTENCIJALI ............................................................................................................................................... 83
14. OSTALA POSLOVNA PODRUČJA .......................................................................................................................... 85
14.1. Sigurnost, obrambeno planiranje i zaštita ........................................................................................................ 85
14.2. Upravljanje kvalitetom .............................................................................................................................................. 86
14.3. Zaštita okoliša i zaštita od požara ........................................................................................................................ 87
14.4. Sustav upravljanja sigurnošću ............................................................................................................................... 90
14.5. Informatika .................................................................................................................................................................... 91
14.6. Nekretnine ..................................................................................................................................................................... 94
14.7. Pravni poslovi ............................................................................................................................................................... 96
15. PREGLED TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA ........................................................................................................... 97
3
Pojmovnik i tumač kratica
APB automatski pružni blok
CEF Instrument za povezivanje Europe, prema eng. Connecting Europe Facility
CER Udruženje europskih željeznica i upravitelja infrastrukture (Community of European Railway
and Infrastructure Companies)
d.d. dioničko društvo
d.o.o. društvo s ograničenom odgovornošću
DP državni proračun
EBRD Europska banka za obnovu i razvoj, prema eng. European Bank for Reconstruction and
Development
EK Europska komisija
EU Europska unija
EUR euro
HNB Hrvatska narodna banka
Hz herc
HŽ Cargo HŽ Cargo d.o.o.
HŽ PP HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
HŽI / Društvo HŽ Infrastruktura d.o.o.
IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj, prema eng. International Bank for Reconstruction
and Development
IPA Instrument predpristupne pomoći, prema eng. Instrument for Pre-Accession Assistance
ISPA Instrument for Structural Policies for Pre-Accession
IST Informacijski sustav transporta
IT informacijska tehnologija
km kilometar
km/h kilometara na sat
kV kilovolt
LMD laka motorna drezina
MRS Međunarodni računovodstveni standardi
Mil.kn U milijunima kuna
OPEX poslovni ili operativni rashodi ili troškovi
OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija
OPP Operativni program Promet
PHARE Program za pomoć u restrukturiranju gospodarstva Mađarske i Poljske
RDG račun dobiti i gubitka
SAP multinacionalna tvrtka za softverska rješenja
SAPARD Pristupni program za poljoprivredu i rurarni razvoj
SGE sustavno gospodarenje energijom
SS signalno-sigurnosni (uređaj)
TEN-T Transeuropska prometna mreža, prema eng. Trans-European Transport Network
tis.kn U tisućama kuna
TMD teška motorna drezina
TSI tehničke specifikacije interoperabilnosti
t/o dopušteno osovinsko opterećenje vozila u tonama po osovini
UIC Međunarodna željeznička organizacija (Union Internationale des Chemins de fer)
USD američki dolar
vlak km vlak kilometar (kretanje vlaka na udaljenosti od jednog kilometra)
brtkm brutotonski kilometar (kretanje tone vlaka, tj. vozila u vlaku zajedno sa sadržajem, na
udaljenosti od jednog kilometra)
ŽCP željezničko cestovni prijelaz
4
1. UVOD
Sukladno Zakonu o željeznici i Ugovoru o upravljanju željezničkom infrastrukturom, HŽ Infrastruktura kao
upravitelj željezničke infrastrukture obvezan je izraditi srednjoročni i godišnji plan poslovanja. Sadržaj
planskih dokumenata definiran je Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom.
Sukladno Nacionalnom programu, a uzimajući u obzir raspoloživost financijskih sredstava HŽ
Infrastruktura donosi poslovni plan koji uključuje planirana ulaganja i programe financiranja. Poslovni plan
mora osiguravati optimalno i učinkovito korištenje, raspoloživost i razvoj željezničke infrastrukture
uzimajući u obzir financijsku ravnotežu i osiguravajući sredstva za ostvarenje planiranih ciljeva.
Isto tako, na temelju usvojenog Nacionalnog programa, a uz suglasnost Ministarstva mora, prometa i
infrastrukture i Ministarstva financija, HŽ Infrastruktura donosi Srednjoročni plan građenja, modernizacije,
obnove i održavanja željezničke infrastrukture. Temeljem srednjoročnog plana, a uz suglasnost
Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, donosi Godišnji plan građenja, modernizacije, obnove i
održavanja željezničke infrastrukture.
1.1. Osnovni podaci
HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O. društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, održavanje i izgradnju
željezničke infrastrukture (HŽ Infrastruktura d.o.o.).
HŽ Infrastruktura d.o.o. (HŽ Infrastruktura; Društvo; HŽI) organizacijski se temelji na odredbama Zakona o
željeznici, Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava i Zakona o trgovačkim društvima,
kao i na Izjavi o osnivanju društva HŽ Infrastruktura d.o.o.
SJEDIŠTE DRUŠTVA: Zagreb, Mihanovićeva 12
OSNIVAČ I JEDINI ČLAN: Republika Hrvatska
TEMELJNI KAPITAL: 224.188.000,00 kuna
POREZNI BROJ: 2163837
OIB: 39901919995
IBAN: HR44 2340009 1110252804
DJELATNOST DRUŠTVA:
• upravljanje željezničkom infrastrukturom
• organiziranje i reguliranje željezničkog prometa
• održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, njezina zaštita te poslovi izgradnje
željezničke infrastrukture
• tehnički pregled vagona
• manevriranje željezničkim vozilima i njihovo ranžiranje
• popravak i održavanje željezničkih tračničkih i drugih vozila
• željeznički promet za vlastite potrebe
• usluge skladištenja
• davanje u najam željezničkih vozila za izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture
5
• ispitivanje elektroinstalacija i instalacija za zaštitu od munje
• ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, ispitivanja u radnom okolišu
• poslovi zaštite na radu, zaštite okoliša i zaštite od požara
• kupnja i prodaje robe
• obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu
• računalne i srodne djelatnosti
• iznajmljivanje vlastitih nekretnina
Željezničkoj infrastrukturi prema Pravilniku o željezničkoj infrastrukturi (NN127/05, 16/08) pripadaju
sljedeći željeznički infrastrukturni podsustavi:
• građevinski infrastrukturni podsustav
• elektroenergetski infrastrukturni podsustav
• prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav
• ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture
DRUŠTVA U VLASNIŠTVU HŽ INFRASTRUKTURE:
• Pružne građevine d.o.o. (100%)
• Croatia express putnička agencija d.o.o. u stečaju (100%)
• Proizvodnja-regeneracija d.o.o. u stečaju (23%)
Grafikon 1: Društva u vlasništvu HŽ Infrastrukture
HŽ Infrastruktura d.o.o.
Pružne građevine d.o.o. (100%)
- projektiranje, građenje i nadzor nad
građenjem, stručni poslovi prostornog
uređenja
- piljenje i blanjanje drva i izrada
proizvoda od drva
- proizvodnja proizvoda od cementa i
gipsa
- proizvodnja, oblikovanje, profiliranje,
obrada željeza, čelika ferolegura i
izrada proizvoda od metala
- proizvodnja različitih uređaja i strojeva
- proizvodnja i popravak željezničkih i
drugih tračničkih vozila,
- proizvodnja električne opreme,
računalne i periferne opreme, računalne
i srodne djelatnosti, te djelatnost
elektroničkih komunikacijskih mreža i
usluga
- usluge u željezničkom prijevozu
Croatia express d.o.o. u
stečaju (100%)
- ugostiteljske usluge,
- djelatnost trgovine na malo,
- djelatnosti putničkih agencija i
turoperatora,
- prijevoz putnika u cestovnom
prometu,
- zastupanje stranih tvrtki,
- turističke usluge (nautičke, sportsko
rekreativne i druge),
- računovodstveni poslovi,
- Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog
mnijenja,
- savjetovanje u poslovanju i
upravljanju
27.11.2019. otvoren je stečajni
postupak nad Društvom
Proizvodnja-regeneracija
d.o.o. u stečaju (23%)
- proizvodnja beskonačnog šinskog
traka elektrootpornim zavarivanjem
na novim i polovnim tračnicama,
- proizvodnja i regeneracija skretnica,
- proizvodnja materijala za
aluminotehničko zavarivanje,
- proizvodnja izoliranih lijepljenih
sastava,
- proizvodnja znakova, signala i
ostalog pribora specifičnog za
željeznice
Tvrtka u zajedničkom vlasništvu s HŽ
Putničkim prijevozom d.o.o.
U stečaju od 7.2.2014.
6
1.2. Upravljačka struktura
• Skupština društva
- Oleg Butković, Ministar mora, prometa i infrastrukture, od 22. siječnja 2016.
• Nadzorni odbor:
- Ivan Miloš, predsjednik, od 06.06.2016.
- Tomislav Jukić, član, od 31.05.2016.
- Slavko Proleta, član, od 16.12.2015. do 16.12.2019.
- Anto Iličić, član, od 17.12.2019.
• Uprava:
- Ivan Kršić, predsjednik, od 02.10.2017.
- Darko Barišić, član, od 02.10.2017.
- Nikola Ljuban, član, od 02.10.2017.
- Marko Zdravko Žubrinić, član, od 02.10.2017.
- Krunoslav Papić, član, od 14.06.2018.
1.3. Organizacijska struktura
Slika 1: Organizacijska struktura HŽ Infrastrukture
7
1.4. Vizija i misija
Vizija
Implementacija Europskih standarda infrastrukturnih podsustava, uz uvažavanje potreba korisnika
željezničkih usluga, sigurnosnih zahtjeva odvijanja i upravljanja prometom i održavanja infrastrukturnih
podsustava, visokih ekoloških standarda i specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje s
ciljem konkurentnosti na području EU, posebno jugoistočne Europe u kojoj želimo imati poziciju vodećeg
upravitelja željezničke infrastrukture.
Modernizacija, razvoj i uključivanje željezničkih prometnih pravaca koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku u
sveeuropsku prometnu mrežu te usmjerenost na tržište, neizostavni je preduvjet za povećanje
konkurentnosti željezničkog prijevoza kao i polazna osnova za kreiranje poslovne politike i strategije HŽ
Infrastrukture.
Misija
Djelovanje u općem, prometnom i ekonomskom interesu Republike Hrvatske u funkciji upravitelja
željezničke infrastrukture.
Upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom, osiguravanje pristupa i dodjela infrastrukturnih
kapaciteta željezničkim prijevoznicima koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o željeznici, odvijanje i
upravljanje prometom, te izgradnja, modernizacija i održavanje željezničke infrastrukture sukladno Zakonu
o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.
1.5. Strategija i kontekst organizacije
Strateški ciljevi
• povećanje kapaciteta pruge, a na najiskorištenijim dijelovima i izgradnja drugog kolosijeka,
• povećanje brzine (na prugama od međunarodnog značaja do 160 km/h, na regionalnim prugama
do 120 km/h, a na lokalnim prugama do 80 km/h) i skraćivanje voznog vremena čime se, pored
ostalog, stvaraju uvjeti za unapređenje prijevoznih usluga
• povećanje razine sigurnosti te smanjenje broja nepredviđenih smetnji u prometu, što rezultira
višom razinom redovitosti prometa i smanjenjem vjerojatnosti nastanka šteta i veličina šteta
• suradnja s fondovima EU-a, odnosno financiranje investicijskih ulaganja iz fondova na temelju
osmišljavanja i izrade kvalitetnih projekata i programa
• osobito je važno ulaganje u dionice paneuropskih koridora X, V.b, V.c na kojima se prevozi najveći
broj putnika i tereta, kako bi se prijevoz s europskih koridora preselio na hrvatske krakove
paneuropskih koridora, pri čemu je važno uskladiti investicije sa susjednim zemljama koje se
nalaze na istome koridoru
• racionalizacija poslovanja kroz smanjenje broja radnika i smanjenje troškova održavanja stabilnih
kapaciteta, što bi kroz povećani opseg prijevoza rezultiralo povećanjem prihoda od pristupa i
korištenja željezničke infrastrukture
• daljnji razvoj pozitivnih ekoloških učinaka
• implementacija integriranoga informacijskog sustava, kako bi unaprijedili pravodobno donošenje
poslovnih i operativnih odluka, te povećali razinu učinkovitosti i kvalitetu usluge
8
• stvaranje preduvjeta za razvoj i povećanje lučkih kapaciteta
• strateškom suradnjom s lokalnim samoupravama i ostalim HŽ društvima potaknuti zajedničke
projekte kojima HŽ Infrastruktura može doprinijeti svojim sudjelovanjem
Strategija
Strategije kojima će se postići planirani ciljevi su:
• spoznavanje tržišne potražnje i zahtjeva za kvalitetom prometne usluge
• osiguranje infrastrukturnih kapaciteta za zadovoljenje potražnje za prometnom uslugom
• realizacija planiranih investicija
S obzirom da je prodaja prometne usluge prijevoznicima u prijevozu putnika i tereta, temeljna djelatnost
HŽ Infrastrukture, obujam prodaje i razina prihoda izravno ovisi o razini funkcionalnosti i raspoloživosti
željezničkih infrastrukturnih kapaciteta. S druge strane obujam održavanja, obnove, modernizacije i
izgradnje infrastrukture, određeni su:
• stupnjem iskorištenost raspoloživih kapaciteta
• budućom potražnjom za prometnom uslugom te
• zahtjevima vlasnika i korisnika za kakvoćom i stanjem kapaciteta
U tom smislu, u skladu s ugovorom s vlasnikom, HŽ Infrastruktura je kao upravitelj željezničke
infrastrukture u Republici Hrvatskoj obvezna ispunjavati zahtjeve vlasnika za kakvoćom i kapacitetom te
podnositi godišnje izvješće o ispunjavanju tih zahtjeva.
Kao preduvjet za početak ostvarivanja dugoročnih ciljeva iznimno je važno stabiliziranje stanja postojeće
željezničke infrastrukture i postupno dovođenje njezine tehničko-funkcionalne sposobnosti na primjerenu
razinu. Istodobno, neophodno je pokrenuti i ciklus nadogradnje i modernizacije postojeće i izgradnje
nove željezničke infrastrukture.
Provedba ovih ciljeva provodi se kroz programe:
• obnove i modernizacije postojeće željezničke infrastrukture
• nadogradnje postojeće i izgradnje nove željezničke infrastrukture
Europska unija posvećuje veliku pozornost izgradnji učinkovite i tehnološki vrlo razvijene željezničke
infrastrukture, koja će se sastojati od transeuropske mreže željezničkih pruga za velike brzine i
transeuropske mreže konvencionalnih željezničkih pruga.
Glavni cilj transformacije željezničkog sustava u Europskoj uniji je osposobljavanje željeznice za
ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na cjelovitom europskom transportnom tržištu.
Politika Europske unije nastoji usmjeriti što veću količinu prometnih potreba prema željeznici, kako bi se
rasteretile ceste i postigli što veći učinci vezani uz uštedu energije i zaštitu okoliša.
Transeuropska mreža i paneuropski koridori postavljeni su tako da postoji više usporednih prometnih
pravaca koji mogu udovoljiti istim prometnim zahtjevima. Prema tome, željeznički prometni pravci u
Hrvatskoj, uz cestovni i druge vrste prometa, imaju konkurenciju u željezničkim koridorima susjednih
zemalja, pa i šire. Zbog toga je od velike važnosti pravodobno ulaganje u izgradnju, nadogradnju,
modernizaciju i obnovu glavnih (koridorskih) željezničkih pruga na teritoriju Republike Hrvatske i to
9
usklađeno sa susjednim zemljama koje se nalaze na istom koridoru; uz istodobnu modernizaciju i
povećanje kapaciteta hrvatskih luka, jer u suprotnom može doći do usmjeravanja prometnih tijekova na
alternativne pravce.
Razvitak željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj mora biti u funkciji politika Vlade RH koji je
usmjeren na održivi i uravnoteženi razvoj zemlje te njeno djelotvorno uključivanje u zajedničko tržište
Europske unije, uz uvažavanje specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje.
Dinamika i postizanje ovih općih ciljeva u ovisnosti je o osiguranju sredstava za njihovu provedbu od
strane Republike Hrvatske kao vlasnika javnog dobra – željezničke infrastrukture.
Kontekst organizacije
HŽ Infrastruktura posluje u složenom unutarnjem i vanjskom okruženju. S ciljem ostvarenja zacrtanih
ciljeva HŽ Infrastruktura ostvaruje zahtjeve domaćeg i međunarodnog tržišta, a sve u svrhu osiguravanja
konvencionalnog i multimodalnog prijevoza. To su okolnosti u kojima HŽ Infrastruktura kao sustav
upravljanja djeluje i koje na pozitivan ili negativan način utječe na njezino poslovanje.
Sagledavanje unutarnjeg konteksta uključuje:
• upravljanje i donošenje odluka, organizacijsku strukturu, ovlasti i odgovornost utvrđeno
Pravilnikom o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o.
• implementaciju strategija, politika, smjernica, standarda, kulture organizacije u srednjoročne i
godišnje poslovne planove
• uspostavljenost informacijskog sustava i suvremenih komunikacijskih kanala
• ugovaranje partnerskih odnosa sa željezničkim prijevoznicima kao glavnim kupcima i
• ugovaranje partnerskih odnosa s ključnim dobavljačima uz strogo poštivanje Zakona o javnoj
nabavi te Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava
• njegovanje partnerskih odnosa u području socijalnog dijaloga gdje se tradicionalno sklapaju
kolektivni ugovori s dodatnim radničkim pravima
• ugovaranje partnerskih odnosa s obrazovnim institucijama u cilju tražanja najboljih poslovnih
rješenja
Sagledavanje vanjskog konteksta uključuje:
• na lokalnoj i regionalnoj razini HŽ infrastruktura prepoznaje svoju ulogu za zajednicu te suradnju
s lokalnom upravom, privredom i obrazovnim institucijama kako bi se što bolje utvrdili njihovi
zahtjevi i potrebe te na taj način ostvarila društvena odgovornost
• na nacionalnoj razini HŽ Infrastruktura provodi zahtjeve nacionalnih strategija i programa
nadležnih ministarstva, a prvenstveno Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva
financija, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te
Agencija za sigurnost željezničkog prometa i Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga. Isto
tako kao društveno odgovorno poduzeće HŽ Infrastruktura aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog
poslovnog savjeta za održivi razvoj
• na globalnoj razini HŽ Infrastruktura vodi proaktivnu politiku i rad u međunarodnim udruženjima
(UIC, CER, ERA…) kako bi se osigurala sredstva iz europskih fondova te konkurentnost i stabilnost
na globalnom tržištu. Pri tome se posebna pozornost posvećuje unaprjeđenju sigurnosti i zaštite
okoliša kao važnog područja u prijevoznim politikama Europske unije.
10
1.6. Politika kvalitete i zaštite okoliša
Svaka isporučena usluga HŽ Infrastrukture mora biti na razini kvalitete koju zahtijeva prijevoznik ili druga
zainteresirana strana i rezultat je upravljanih i kontroliranih poslovnih procesa.
Svjesnost da pouzdanost i kvaliteta željezničke infrastrukture, sigurnost prometa, zaštita okoliša i kvaliteta
željezničkih usluga HŽ Infrastrukture izravno utječu na kvalitetu usluga željezničkih prijevoznika i u
konačnici zadovoljstvo krajnjih korisnika – putnika, Uprava HŽ Infrastrukture odlučna je provoditi sljedeću
politiku kvalitete i zaštite okoliša:
• prioritet svih radnika HŽ Infrastrukture je kontinuirano podizanje kvalitete naših usluga;
• Korištenje informacija, komentara i zadovoljstva prijevoznika i zainteresiranih strana ključan je
segment pri donošenju poslovnih odluka i provođenju radnih zadataka
• kontinuirano djelovanje na poboljšanju svih poslovnih procesa HŽ Infrastrukture
• sustavnim nadziranjem upravljanja sigurnošću nadzirati primjenu zakonske i podzakonske
regulative te podizati sigurnost i pouzdanost željezničkih infrastrukturnih podsustava
• kontinuirano educiranje radnika s ciljem postizanja visoke motiviranosti i ostvarivanja poslovnih
ciljeva
• poticati suradnju i razmjenu znanja, informacija i iskustava kao jednog od osnovnih načela za sve
radnike
• prilagođavati, osuvremenjivati i pohranjivati dokumentirane informacije (tehnička dokumentacija,
opći akti, zapisi)
• pribavljanje najsuvremenije opreme u svrhu izgradnje, modernizacije i osuvremenjivanja
željezničke infrastrukture
• održavati željezničku mrežu RH i njeno okruženje, za sigurnu uporabu svih prijevoznika i krajnjih
korisnika, sa zakonskog i sigurnosnog aspekata
• preventivnim djelovanjem kroz procjenu rizika sprječavati greške i incidente
• primjenom pozitivnih načela zaštite okoliša u potpunosti poštivati zakonske zahtjeve i zahtjeve
zainteresiranih strana
• preventivnim pristupom kontinuirano sprječavati pojave onečišćenja okoliša i smanjivati negativni
utjecaja na okoliš
• njegovati i razvijati partnerski odnos s prijevoznicima i profesionalne odnose s dobavljačima
• postavljati ambiciozne, mjerljive i ostvarive ciljeve kvalitete
• primjenjivati i poboljšavati djelotvornost sustava upravljanja kvalitetom i zaštitom okoliša
temeljene na zahtjevima međunarodne norme HRN EN ISO 9001:2015 i HRN EN ISO 14001:2015,
a u skladu sa zakonskom regulativom Republike Hrvatske
Svi radnici HŽ Infrastrukture se obavezuju da će svojim postupcima i odlukama, kako unutar HŽ
Infrastrukture tako i prema van, uvijek imati u vidu povezanost sustava kvalitete, sustava sigurnosti, zaštite
okoliša, zaštite na radu, troškova i pravovremenosti kao nedjeljivih faktora uspjeha.
Politika upravljanja kvalitetom i zaštite okoliša priopćena je svim našim radnicima i organizacijama koje
rade za ili u ime HŽ Infrastrukture. Od radnika i drugih organizacija se očekuje suradnja i pomoć u provedbi
ove politike, istovremeno osiguravajući da se njihov rad provodi bez opasnosti za njih same i/ili druge
radnike/sudionike i/ili okoliš.
11
1.7. Politika sigurnosti HŽ Infrastrukture
Ovom politikom određuju se:
• opredijeljenost HŽ Infrastrukture u vezi sa sigurnošću željezničkog sustava
• strateški cilj HŽ Infrastrukture u vezi sa sigurnošću željezničkog sustava
• vrijednosti i načela HŽ Infrastrukture na kojima se temelji visoka razina sigurnosti i njezin
kontinuirani razvoj
• nositelji ove politike
Opredijeljenost HŽ Infrastrukture, a vezano za sigurnost željezničkog sustava koja čini jedan od najvažnijih
korporativnih ciljeva, jest trajna posvećenost ispunjenju općeg cilja, tj. zadržavanju visoke razine sigurnosti
i njenom kontinuiranom razvoju i unapređenju kroz sustav upravljanja sigurnošću primjenjujući pritom
suvremena rješenja u skladu sa tehničkim i znanstvenim napretkom i u suradnji sa željezničkim
prijevoznicima.
Strateški cilj HŽ Infrastrukture vezano za sigurnost željezničkog sustava jest postati liderom upravitelja
infrastrukture u ovome dijelu Europe i priključiti se vodećim upraviteljima infrastrukture u Europskoj uniji,
na temelju kontinuiranog razvoja i unapređenja sustava sigurnosti uz korištenje svih dostupnih izvora
financiranja s ciljem modernizacije postojećih strukturnih podsustava, a sve za dobrobit komitenata i
zaposlenika HŽ Infrastrukture.
1.8. Društveno odgovorno poslovanje
Prema Politici upravljanja društveno odgovornim poslovanjem (UI-53-36/15) HŽ Infrastruktura trajno je
opredijeljena za provođenje društveno odgovornog poslovanja kao preduvjeta poslovnog uspjeha i
zadovoljenja potreba svojih dionika. Opredijeljenost za društveno odgovorno poslovanje očituje se:
• uspostavom odgovornosti i primjenom društveno odgovornog poslovanja na svim razinama
poduzeća
• podizanjem svijesti o društveno odgovornom poslovanju i sustavnim obrazovanjem svojih radnika
• spremnošću da ugradi društvena i okolišna razmatranja u svoje odlučivanje i da odgovara za
utjecaje svojih odluka na društvo i okoliš
• suradnjom i odgovornim odnosom prema svojim dionicima zadovoljavajući njihove potrebe i
očekivanja
• razvijanjem strateškog pristupa i integracijom društveno odgovornog poslovanja s ciljem
ostvarivanja koristi za poduzeće
• realizacijom postavljenih ciljeva društveno odgovornog poslovanja i ispunjavanjem zakonskih
obveza
• odgovornim odnosom prema zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti i upravljanju energijom
• pristupom upravljanju sigurnošću i zaštiti zdravlja radnika kroz upravljanje rizicima
• borbom protiv korupcije
• uključenosti u razvoj zajednice kroz podršku zajednici i izgradnju odnosa s njom s ciljem doprinosa
njenom razvoju
12
HŽ Infrastruktura potpisala je 2017. godine Povelju o raznolikosti Hrvatska, čiji je nositelj Hrvatski poslovni
savjet za održivi razvoj (HŽ Infrastruktura je član od 2015. godine). Potpisnici Povelje obvezuju se razviti
politiku raznolikosti, donijeti akcijski plan s mjerljivim pokazateljima primjene politike raznolikosti te
izvještavati o provedbi te politike (barem jednom godišnje).
Dana 10. listopada 2019. godine Odlukom Uprave br. UI-99-7-1/19 usvojena je Politika raznolikosti i
nediskriminacije, kao i Akcijski plan koji definira aktivnosti kojima se želi osigurati provođenje usvojene
Politike, kao i omogućiti praćenje napretka. Akcijski plan je usvojen na rok od godine dana od dana
usvajanja, te će se istekom toga roka moći vrednovati postignuća i predložiti poboljšanja. Istekom
vrijednosti svakog Akcijskog plana treba biti definiran i usvojen novi.
Cilj Politike raznolikosti i nediskriminacije HŽ Infrastrukture jest osigurati jednake mogućnosti svim
radnicima od samog zapošljavanja putem mogućnosti profesionalnog razvoja i rasta te onemogućiti svaki
oblik diskriminacije temeljem spola, dobi, spolne orijentacije, invalidnosti, etničke pripadnosti ili vjerske
opredijeljenosti. Svrha Politike raznolikosti i nediskriminacije HŽ Infrastrukture jest njegovati i promicati
ravnopravnost, raznolikost i korporativnu kulturu koja ozbiljno vrednuje i prihvaća ljude različitih
osobnosti i iskustava te jednako cijeni njihov doprinos u poslovanju nudeći im i priliku za aktivno
djelovanje u cilju poboljšanja radne okoline i poslovanja.
Radi ostvarenja tih ciljeva HŽ Infrastruktura obvezuje se:
• razvijati korporativnu kulturu koja ravnopravno valorizira i priznaje individualne doprinose
svakog radnika
• razvijati raznoliko radno okruženje poticanjem integracije zaposlenika svih profila, neovisno o
spolu i spolnoj orijentaciji, rasnom ili etničkom podrijetlu, vjeri ili uvjerenju, invaliditetu, dobi i
drugome
• razvijati vještine i kompetencije menadžmenta i zaposlenika odgovornih za zapošljavanje trening
i razvoj karijera o primjeni Politike raznolikosti i nediskriminacije
• razvijati radno okruženje koje će omogućiti inovativno razmišljanje i kreativni razvoj svakog
radnika
• njegovati stvaranje radne atmosfere bez nasilničkog ponašanja, uznemiravanja i diskriminacije te
jačati mehanizme za sprečavanje takvih ponašanja
• razvijati svijest zaposlenika o Politici raznolikosti i nediskriminacije
Za 2020. godinu predviđene su sljedeće aktivnosti:
• provođenje mjera zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, upravljanja energijom i povećanja
energetske učinkovitosti prema Planu poslovanja
• izvještavanje o održivosti, odnosno društveno odgovornom poslovanju HŽ Infrastrukture
• širenje spektra aktivnosti vezanih za društveno-odgovorno poslovanje i na organizacije civilnog
društva koje aktivno djeluju na očuvanju okoliša, kulturnih i povijesnih znamenitosti, očuvanja
starih obrta ili su na neki poseban način povezani sa željeznicom
• širenje akcija „Vlak je uvijek brži“ i „Stvaraj, ne uništavaj“ uključivanjem sve više učenika odnosno
sudionika u prometu i obogaćivanjem sadržaja i načina provođenja akcija
• snažnije korištenje medija kako bi se povećala vidljivost edukativno-preventivnih akcija „Vlak je
uvijek brži“ i „Stvaraj, ne uništavaj“ te na taj način podupro njihov edukativni karakter
13
• provođenje aktivnosti Hrvatskog željezničkog muzeja
• povećanje fonda i informatičke podrške Knjižnici
• dodjeljivanje donacija i sponzorstava sukladno Pravilniku o donacijama i sponzorstvima društva
HŽ Infrastruktura d.o.o. (HŽI 567)
• aktivno korištenje društvenih mreža kao kanala komunikacije koji brzo i efikasno može pružati
informacije zainteresiranoj javnosti
1.9. Kodeks korporativnog upravljanja
Početkom 2018. godine Uprava HŽ Infrastrukture donijela je Odluku o primjeni smjernica i preporuka
Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele.
Budući da Kodeks obuhvaća zbir načela poslovnog i profesionalnog ponašanja i dobrih običaja kojima se
jača korporativna i vlasnička odgovornost provođenjem standarda ponašanja u svrhu postizanja dobrobiti
za sve sudionike, HŽ Infrastruktura opredijelila se da kroz primjenu standarda korporativnog upravljanja i
transparentnosti poslovanja, učinkovito i odgovorno upravljanja državnom imovinom, promiče
profesionalno upravljanje, strateški i operativni nadzor kako bi se postizale dobrobiti za društvo kroz
povećanje vjerodostojnosti, profesionalizma i konkurentnosti, ali i dobrobiti za zajednicu.
14
2. PROMETNI POLOŽAJ RH
Republika Hrvatska uključena je, prije pristupanja u EU u Paneuropsku prometnu mrežu (PE mreža), a
nakon pristupanja, u Transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T).
2.1. Paneuropska prometna mreža (PE mreža)
Paneuropska prometna mreža uključuje 10 Paneuropskih prometnih koridora koji predstavljaju mrežu
cestovnih i željezničkih prometnih pravaca i jedan plovni put. Mreža PE koridora se kod zemalja koje se
priključuju EU uklapa u EU TEN-T mrežu.
RH prolaze X. koridor, grana X.a. i VII. koridor – Dunavski plovni put kao i dvije grane V. koridora i to V.b.
(Budimpešta – Rijeka) i V.c. (Budimpešta – Ploče).
Slika 2. Paneuropska prometna mreža
Izvor: http://www.ddseuro.org/portal/images/slike/promet.jpg
Koridor I. (sjever – jug): Helsinki – Tallinn – Riga –
Varšava
Koridor II. (istok – zapad): Berlin – Varšava – Minsk –
Moskva – Nižnji Novgorod
Koridor III.: Dresden – Wroclaw – Lavov (Lviv) – Kijev
Koridor IV.: Dresden – Prag – Beč – Bratislava –
Budimpešta – Arad – Sofija – Istanbul
Koridor V.: Venecija – Trst – Kopar – Ljubljana –
Budimpešta – Užgorod – Lavov (Lviv)
a) Bratislava – Košice – Užgorod
b) Rijeka – Zagreb – Budimpešta
c) Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta
Koridor VI.: Gdanjsk – Grudziądz – Zębrzydowice – Žilina
Koridor VII.: Dunavski plovni put
Njemačka – Austrija – Slovačka – Mađarska – Hrvatska –
Srbija – Bugarska – Rumunjska
Koridor VIII.: Drač – Tirana – Skopje – Sofija – Burgas –
Varna
Koridor IX.: Helsinki – Sankt-Peterburg – Kijev – Kišnjev –
Bukurešt – Ruse – Dimitrovgrad – Aleksandropolis
Koridor X.: Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd –
Niš – Skopje – Veles – Solun (Thessaloniki)
a) Graz – Maribor – Zagreb
b) Budimpešta – Novi Sad – Beograd
c) Niš – Sofija – Istanbul
d) Veles – Prilep – Bitola – Frolina –
Igoumenitsa – Florina
15
2.2. Transeuropska prometna mreža (TEN-T mreža)
S ciljem oblikovanja europske prometne mreže kojom bi se uklonila uska grla i povezale udaljenije regije
u zajednički sustav prometnica, poboljšanja infrastrukture i povezivanja različitih vrsta prijevoza u
intermodalni promet u cijelom području EU, definirana je prometna politika EU kojom se postojeća
prometna mreža europskih prometnica integrirala u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica (Trans-
European Network-Transport, TEN-T). Definirano je 9 osnovnih koridora od kojih svaki od njih mora
uključivati tri vrste prometne infrastrukture, prolaziti kroz tri države članice i dva granična prijelaza.
Slika 3. Transeuropska prometna mreža (TEN-T)
Izvor: https://ec.europa.eu/transport/sites/transport/files/themes/infrastructure/ten-t-guidelines/corridors/doc/ten-t-corridor-map-
2013.pdf
Republika Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mreže, na Mediteranskom koridoru i na
Rajna-Dunav koridoru.
Mediteranski koridor je cestovni i željeznički koridor čiji je sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-
Budimpešta (željeznički i cestovni pravac koji se kod nas uvriježio pod nazivom Vb koridor). Na
Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i željeznički pravac Zagreb-Zidani Most (Slovenija), za koji se
kod nas uvriježio naziv X koridor.
16
Preko toga koridora Hrvatska će biti spojena i na Baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora
kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije.
Koridor Rajna-Dunav je riječni pravac koji povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu,
odakle se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na
Crno more, a kod nas se uvriježio pod nazivom VII koridor.
2.3. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFCs)
Europski parlament i Vijeće su u 2010. godini odredili pravila za osnivanje europske željezničke mreže za
konkurentni teretni prijevoz koja se sastoji od međunarodnih teretnih koridora (Rail Freight Corridor, RFC).
Pravila o osnivanju RFCs od država članica zahtjeva da uspostave međunarodno, tržišno orijentirane
željezničke teretne koridore kako bi se ispunili sljedeći ciljevi:
• jačanje suradnje između upravitelja infrastrukture u pogledu ključnih aspekata kao što su dodjela
trasa, razvoj interoperabilnih sustava i razvoj infrastrukture
• pronalaženje ravnoteže između putničkog i teretnog prijevoza na željezničkim teretnim
koridorima, uz davanje odgovarajućeg kapaciteta teretnom prijevozu u skladu s tržišnim
potrebama i osiguravanjem ispunjavanja zajedničkih ciljeva točnosti teretnih vlakova
• promicanje intermodalnosti između željezničkog prijevoza i drugih vrsta prijevoza i to
integriranjem terminala u postupak upravljanja koridorom
RFC koridori uspostavljeni su radi učinkovitije suradnje država članica odnosno upravitelja željezničke
infrastrukture u pogledu korištenja infrastrukturnih kapaciteta i drugih aktivnosti vezanih za što kvalitetnije
pružanje usluga teretnog prijevoza na TEN-T koridorima.
Europska unija je odredila 9 međunarodnih željezničkih teretnih koridora (RFC) na željezničkoj mreži
Europske unije. Ti koridori poklapaju se s koridorima Osnovne mreže TEN-T .
Koridori RFC 10 Alpe – zapadni Balkan i RFC 11 Amber definirani su kao planirani novi međunarodni teretni
koridori .
17
Slika 4. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFC)
Izvor: http://www.rne.eu/rail-freight-corridors/rail-freight-corridors-general-information/
18
Republika Hrvatska uključena je u dva koridora, Mediteranski koridor za željeznički teretni prijevoz RFC 6
i koridor Alpe–zapadni Balkan (RFC 10).
Slika 5. Koridori za željeznički teretni prijevoz Mediteranski (RFC6) i Alpe-zapadni Balkan u RH
Izvor: Izvješće o stanju mreže 2020; HŽ Infrastruktura
3. ŽELJEZNIČKA MREŽA RH
Pruge u hrvatskom željezničkom sustavu, ukupne duljine 2.617 km razvrstane su na:
• međunarodne željezničke pravce (duljine 1.460 km)
• regionalne pravce (duljine 626 km)
• pravce lokalne važnosti (duljine 531 km)
Odlukom Vlade RH međunarodne željezničke pruge u RH razvrstane su na:
I. Glavne (koridorske) željezničke pruge svrstane su u tri skupine:
• koridor RH1 (bivši X. Paneuropski koridor)
• koridor RH2 (Mediteranski željeznički TEN-T koridor odnosno bivši ogranak V.b.
Paneuropskog koridora)
19
• RH3 (bivši ogranak V.c. Paneuropskog koridora)
II. Ostale željezničke pruge za međunarodni promet
Slika 6. Željeznička mreža RH - podjela pruga
HŽ Infrastruktura upravlja s:
545 kolodvora i stajališta
2.617 kilometara pruge 109 tunela
1.512 željezničko-cestovnih
prijelaza
548 mostova 3.875 propusta
MEĐUNARODNE GLAVNE PRUGE
MEĐUNARODNE OSTALE PRUGE
REGIONALNE PRUGE
LOKALNE PRUGE
IZVAN PROMETA
20
4. STRATEŠKO OKRUŽENJE I MAKROEKEONOMSKA KRETANJA
U okviru analize poslovanja i budućeg razvoja HŽ Infrastrukture, SWOT analizom dajemo pregled i ocjenu
prednosti i slabosti željezničke infrastrukture kao i prilike i prijetnje vanjskog okruženja s ciljem prosudbe
je li HŽ Infrastruktura sposobna opstati u uvjetima i okruženju u kojima vrši svoju djelatnost.
PREDNOSTI
• Zemljopisni položaj koji pogoduje razvoju
međunarodnog prometa
• Nacionalnim programom željezničke infrastrukture
za razdoblje od 2016. do 2020. godine izričito
potvrđena financijska potpora Vlade te dostupnost
znatno većih bespovratnih sredstava EU za kapitalna
ulaganja
• Siguran, energetski učinkovit i ekološki prihvatljiv
oblik prijevoza
• Manja ovisnost o vremenskim uvjetima u odnosu na
druge oblike prijevoza
SLABOSTI
• Zastarjeli i nestandardizirani tehnički parametri
(manjak dvostrukih kolosijeka, elektrificiranih pruga
itd.)
• Mnogo brzinskih ograničenja na mreži zbog
tehničkih parametara i dosadašnjih ograničenih
ulaganja te ograničenog održavanja
• Loše do prosječne željezničko-prometne veze s
morskim i riječnim lukama, u kombinaciji s manjkom
koordinacije s komplementarnim infrastrukturnim
uslugama npr. lučkim uslugama
• Zaostajanje Luke Rijeka za konkurentima
(Tršćanskom lukom i Lukom Koper)
• Manjkavost, u određenoj mjeri, koordinacije među
pravnim sljedbenicima HŽ-a
PRILIKE
• Ponuditi atraktivnu, brzu i ekonomski konkurentsku
alternativu cestovnom prijevozu, tj. podići kvalitetu
usluga radi ponovnog osvajanja udjela na tržištu
putničkog i teretnog prijevoza
• Iskoristiti prednosti potražnje putnika za gradskim,
prigradskim i međugradskim prijevozom
• Poboljšanje raznih referentnih pokazatelja
efikasnosti u HŽ infrastrukturi
• Oporavak hrvatske ekonomije kroz rast izvoza
• Implementacijom plana restrukturiranja postati
efikasan i produktivan sustav
PRIJETNJE
• Nedostatak financijskih sredstava za kapitalna
ulaganja i potencijalno kašnjenje u financiranju
Nacionalnog programa željezničke infrastrukture
• Upitna dugoročna opstojnost HŽ Carga u
postojećem obliku
• Smanjenje broja linija u HŽ Putničkom prijevozu i
posljedično ostvarenih manje vlak-kilometara i
prihoda
• Kašnjenje u realizaciji investicijskih projekata zbog
dugotrajnih postupaka nabave i žalbenih postupaka
21
4.1. Željeznički vs. cestovni promet
Ulaganja u željezničku infrastrukturu u razdoblju od 1995. do 2017. godine bila su značajno manja od
ulaganja u cestovnu infrastrukturu, posebno u periodu od 2002. do 2009. godine kada je investicijski ciklus
izgradnje autocesta RH bio na vrhuncu. U tom periodu godišnja ulaganja u cestovnu infrastrukturu iznosila
su između 600 milijuna eura u 2002. godini i 1,1 milijarde eura u 2008. godini. Duljina autocesta povećala
se za više od 3 puta (u 2001. 429 km; u 2017. 1.310 km).
U razdoblju od 1995. do 2017. godine najveća ulaganja u željezničku infrastrukturu bila su 2013. godine i
iznosila su oko 180 milijuna eura, a od 2004. do 2012. godine ulaganja su se kretala između 60 i 120
milijuna eura. Za razliku od višestrukog povećanja duljina autocesta, u periodu od 2001. do 2009. godine,
duljina pruga u hrvatskoj željezničkoj mreži uglavnom je ostala nepromijenjena.
Grafikon 2: Ulaganja u hrvatske željeznice i ceste u razdoblju 1995.-2017. godine
Izvor: International Transport Forum
Prijevoz tereta u željezničkom i cestovnom prometu
Podaci za cestovni teretni prijevoz prije 2001. nisu usporedivi s novijim podacima zbog drugačije
metodologije prikupljanja od strane Državnog zavoda za statistiku. Od 2001. obuhvaćen je, osim javnog
prijevoza, i prijevoz za vlastite potrebe pojedinih poduzeća. Gledano od 2001. do 2008. netotonski
kilometri (ntkm) cestovnog i željezničkog prometa imali su stalni rast s tim da su netotonski kilometri
cestovnog prometa bili oko 3,5 puta veći u odnosu na željeznički promet.
U 2009. zbog opće recesije dolazi do velikog pada cestovnog i željezničkog teretnog prometa. Međutim,
dok u cestovnom dolazi do oporavka u 2013., željeznički nastavlja padati sve do 2015. godine kada dolazi
do blagog rasta u odnosu na prethodnu godinu. Od 2016. do 2018. dolazi do povećanja netotonskih
-
200
400
600
800
1.000
1.200
1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
mil. EU
R
Željeznica Cesta
22
kilometara željezničkog prometa za 27%, međutim u usporedbi sa cestovnim prometom u 2018. manji su
4,6 puta. Trend rasta u željezničkom prometu nastavio se i u 2019. godini jer je u razdoblju od 1-9.2019.
godine ostvareno 2.127 milijuna ntkm što je povećanje od 9,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne
godine.
Grafikon 3: Željeznički i cestovni prijevoz u RH u razdoblju 2001.-2018. godine
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Prijevoz putnika u željezničkom i cestovnom prometu
Podaci za putničke kilometre u razdoblju od 1991. do 2018. godine također ukazuju na dominantnost
cestovnog prijevoza u odnosu na željeznički. Od 2008. do 2011. putnički kilometri cestovnog bili su oko 2
puta veći od onih u željezničkom prometu. Međutim, u 2011. i 2012. dolazi do značajnog pada putničkih
kilometara željezničkog prometa, dok cestovni promet bilježi rast. Uz ekonomsku krizu, glavni uzrok toga
je prestanak subvencioniranja karata (ZET/HŽ) za radnike i đake u Gradu Zagrebu, zbog čega su se mnogi
od njih odlučili samo na korištenje prijevoza ZET-a. U 2018. putnički kilometri željezničkog prometa u
porastu su za 1,4% u odnosu na prošlu godinu, te su oko 5 puta manji u odnosu na putničke kilometre
cestovnog prometa. Prema privremenim podacima, u razdoblju od 1-9. 2019. godine putnički kilometri
željezničkog prometa manji su za 3,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Grafikon 4: Željeznički i cestovni putnički prijevoz u RH u razdoblju 1991.-2018. godine
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
-
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
mil. n
tkm
Željeznica Cesta
-
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
mil. p
km
Željeznica Cesta
23
4.2. Željeznički promet zemalja u okruženju
U nastavku slijedi pregled ostvarenih putničkih (pkm) i netotonskih kilometara (ntkm) pojedinih europskih željezničkih prijevoznika te ostvareni vlak kilometri pojedinih
upravitelja željezničke infrastrukture.
Zemlja Prijevoznik
pkm u milijunima ntkm u milijunima
2017. 2018. 1-6 2018. 1-6 2019. 1-6 2019./
1-6 2018. 2017. 2018. 1-6 2018. 1-6 2019.
1-6 2019./
1-6 2018.
BiH ŽFBH 21,9 30,4 12,4 17,2 138,7% 730 807 374 443 118,4%
ŽRS 7,4 9,4 … … - 384 370 … … -
Bugarska
BDŽ
Cargo - - - - - 1.632 1.830 830 1.091 131,4%
BDŽ PP 1.437 1.477 … … - - - - - -
BRC - - - - - 1.228 898 540 199 36,9%
Češka ČD 7.778 8.225 3.928 4.195 106,8% 10.969 11.617 5.690 5.538 97,3%
Hrvatska HŽ Cargo - - - - 1.971 1.809 842 840 99,8%
HŽ PP 745 756 375 365 97,3% - - - - -
Mađarska
GySEV 308 311 154 159 103,2% - - - - -
GySEV
Cargo - - - - 1.042 1.296 653 637 97,5%
MAV 5.473 5.515 2.696 2.628 97,5% - - - - -
Njemačka DB AG 82.520 84.708 41.197 41.277 100,2% 92.651 88.237 44.534 43.738 98,2%
Rumunjska
CFR
Calatori 5.097 4.932 2.235 2.420 108,3% - - - - -
CFR
Marfa - - - - 5.039 4.601 2.319 1.868 80,6%
Slovačka
ŽSSK 3.760 3.815 1.881 1.973 104,9% - - - - -
ŽSSK
Cargo - - - - 7.008 6.730 3.387 3.261 96,3%
Slovenija SŽ 650 656 325 340 104,6% 4.535 4.390 2.179 2.307 105,9%
Napomena: ntkm ne uključuje mase prevoženih stranih praznih vagona; pkm i ntkm za DB AG obuhvaćaju promet unutar i izvan Njemačke
Tablica 1: Ostvareni putnički i netotonski kilometri europskih željezničkih prijevoznika za razdoblje 2017.- 2019. godine;
Izvor: UIC
24
Zemlja Upravitelj
infrastrukture
putnički vlak km u tisućama teretni vlak km u tisućama
2017. 2018. 1-6 2018. 1-6 2019. 1-6 2019./
1-6 2018. 2017. 2018. 1-6 2018. 1-6 2019.
1-6 2019./
1-6 2018.
BiH ŽFBH 932 1169 552 598 108,3% 1.772 1.473 722 815 112,9%
ŽRS 619 689 … … - 690 684 … … -
Bugarska NRIC 21.663 21.090 10.470 10.480 100,1% 8.245 8.020 3.870 4.050 104,7%
Češka SŽDC 130.020 134.100 67.200 67.800 100,9% 37.690 38.670 18.870 19.700 104,4%
Hrvatska HŽ Infra 15.195 15.248 7.496 7.526 100,4% 5.819 6.053 2.773 3.057 110,2%
Mađarska GySEV 6.000 6.000 3.000 3.000 100,0% 1.060 960 480 480 100,0%
MAV 78.017 77.600 38.470 38.350 99,7% 23.148 22.860 11.290 10.970 97,2%
Njemačka DB AG 800.814 811.790 403.549 409.853 101,6% 270.358 273.901 136.459 133.148 97,6%
Rumunjska CFR 65.482 63.140 30.992 31.340 101,1% 23.862 22.779 10.869 11.112 102,2%
Slovačka ŽSR 35.068 36.254 17.827 18.397 103,2% 15.555 15.482 7.574 7.861 103,8%
Slovenija SŽ 10.284 9.985 5.079 4.859 95,7% 10.100 9.640 4.894 4.873 99,6%
Napomena: vlak kilometri obuhvaćaju vlakove svih prijevoznika na mreži upravitelja infrastrukture
Tablica 2: Ostvareni putnički vlak km i teretni vlak km upravitelja infrastrukture u zemljama okruženja za razdoblje 2017.-2019. godine
Izvor: UIC
25
4.3. Makroekonomska kretanja u RH
Prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2020. do 2022. Ministarstva financija
RH, u srednjoročnom razdoblju predviđa se nastavak pozitivnih kretanja ekonomske aktivnosti. Kroz cijelo
projekcijsko razdoblje gospodarski rast će se temeljiti na pozitivnom doprinosu domaće potražnje, dok će
doprinos neto inozemne potražnje biti negativan. Također, očekuje se niska i stabilna inflacija te nastavak
pozitivnih kretanja na tržištu rada uz daljnje smanjenje stope nezaposlenosti.
Fiskalnu politiku u promatranom razdoblju karakterizirat će napori u cilju jačanja fiskalne održivosti i
ekonomskog rasta uz adekvatnu skrb za standard svih građana. Predviđa se blagi višak općeg proračuna
prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 0,2% BDP-a u 2020. godini, te 0,4% u 2021. i 0,8% u 2022.
Planira se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to za 12,6 postotnih bodova do 2022. godine.
U 2020. godini očekuje se realni rast BDP-a od 2,5%, te 2,4% u 2021. i 2022. godini. Kroz čitavo razdoblje
gospodarski rast temeljit će se prvenstveno na doprinosu domaće potražnje.
Osobna potrošnja najviše će pridonositi rastu domaće potražnje. Pozitivan doprinos osobnoj potrošnji u
2020. očekuje se i od poreznog rasterećenja.
Pod utjecajem povoljnih gospodarskih kretanja, znatnih priljeva iz EU fondova te zadržavanja povoljnih
uvjeta financiranja očekuje se snažan rast investicijske aktivnosti. Rast izvoza roba i usluga očekuje se na
nižim razinama, nego što je to bio slučaj u godinama nakon pristupanja EU, zbog slabijeg kretanja
inozemne potražnje i trenda usporavanja zastupljenosti domaćeg izvoza na svjetskom tržištu.
Rast potrošačkih cijena u 2019. usporit će na 0,7% kao posljedica primjene snižene stope PDV-a na
određene prehrambene proizvode i lijekove, te usporavanja potrošačkih cijena u eurozoni i pada cijene
nafte na svjetskom tržištu. U ostatku razdoblja očekuje se ubrzanje stope inflacije na 1,1% u 2020., 1,4% u
2021. i 1,5% u 2022.
U skladu s rastom gospodarske aktivnosti, u srednjoročnom razdoblju očekuje se umjeren rast
zaposlenosti, koji je bio izraženiji tijekom 2019. uslijed snažne potražnje za radom, ali će usporavati prema
kraju projekcijskog razdoblja.
Pokazatelji za RH u % 2018. Projekcija
2019. 2020. 2021. 2022.
Bruto domaći proizvod, realni rast 2,6 2,8 2,5 2,4 2,4
Potrošnja kućanstava 3,5 3,8 3,5 3,2 3,0
Državna potrošnja 2,9 3,0 2,4 2,6 2,6
Bruto investicije u fiksni kapital 4,1 8,3 5,5 4,9 4,9
Izvoz roba i usluga 2,8 2,7 2,8 3,0 3,1
Uvoz roba i usluga 5,5 6,8 5,4 5,2 5,1
Indeks potrošačkih cijena, rast 1,5 0,7 1,1 1,4 1,5
Rast zaposlenosti 1,8 1,9 1,5 1,3 1,2
Stopa nezaposlenosti (ILO) 8,4 7,0 6,0 5,8 5,8
Tablica 3: Makroekonomski okvir u razdoblju 2018.-2022.
Izvor: Ministarstvo financija RH, Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020.-2022.
26
5. RESTRUKTURIRANJE
HŽ Infrastruktura od lipnja 2012. prolazi kroz proces restrukturiranja u kojem su implementirane određene
mjere koje se uglavnom odnose na statusne promjene u društvu. Provedena su pripajanja i izdvajanja s
ciljem povećanje efikasnosti i učinkovitosti HŽ Infrastrukture i tvrtki kćeri.
Osim statusnih promjena, u Grupi HŽ Infrastruktura smanjen je broj zaposlenika za 1.083 (od 2012. do
kraja 2015.), no smanjenje se provodilo isključivo na dobrovoljnoj bazi putem instrumenta poticajnih
otpremnina.
Djelomično je provedeno i financijsko restrukturiranje u kojem su glavne mjere bile povećanje financiranja
investicija bespovratnim sredstvima iz EU fondova te smanjenje troškova zaduženja kroz kreditiranje kod
razvojnih banaka. Trenutno je u pripremi ili izvođenju preko 10 projekata koji su financirani ili planiraju
biti financirani iz EU fondova čija ukupna vrijednost prelazi 2 milijarde EUR-a. Realizacijom ovih projekta
planira se obnova značajnog dijela koridora RH1 i RH2 na kojima se odvija oko 70% ukupnog prometa na
mreži. Ostale investicije koje ne mogu biti sufinancirane iz EU, financiraju se iz kredita s državnim
jamstvima, no pritom je intencija u što većoj mjeri koristiti kredite razvojnih banaka sa značajno nižim
troškovima financiranja. Tako je u 2013. ugovoren zajam s EBRD-om u iznosu 40 milijuna EUR-a za
modernizaciju (kupnju nove opreme u funkciji održavanja željezničke infrastrukture) i restrukturiranje
(otpremnine) te u 2015. godini s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetska banka) u iznosu 79
milijuna EUR-a za financiranje restrukturiranja, otpremnina i povećanje učinkovitosti poslovanja, tj.
infrastrukturne investicije. Prosječne efektivne kamatne stope kredita razvojnih banaka kreću se do 1%.
Kroz prethodno opisane mjere postignuta su djelomična poboljšanja, no dubinska promjena i
transformacija Društva planira se postići u naredne 3 do 4 godine. Unutar Projekta održivog razvoja
hrvatskog željezničkog sektora u Europi kojeg financira Svjetska banka pokrenuta je izrada dokumenta
procjene potencijala restrukturiranja HŽ Infrastrukture čijom bi se implementacijom unaprijedila
operativna učinkovitost i financijska održivost HŽ Infrastrukture, kao najvećeg pojedinačnog subjekta
unutar javnog željezničkog sektora u Hrvatskoj. Početkom 2017. godine predmetni dokument prezentiran
je resornom Ministarstvu i ostalim relevantnim dionicima, te je Vlada Republike Hrvatske na sjednici
održanoj 20. travnja 2017. godine donijela zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo pomorstva, mora i
infrastrukture da nalože Upravi društva da ubrzaju provedbu planova restrukturiranja. U srpnju 2017.
godine upućen je dopis Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i resornom ministru kojim se traži
službeno odobrenje i donošenje plana restrukturiranja. Proces restrukturiranja bit će pokrenut po
službenom odobrenju resornog ministarstva.
Osim prethodno navedenog projekta, kojim će se obuhvatiti poslovanje cijelog Društva te njegova
operativna učinkovitost, u tijeku je realizacija projekta Asset management koji se također financira iz zajma
Svjetske banke, i pod koordinacijom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Projekt obuhvaća
područje nekretnina sva tri željeznička poduzeća (HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz) i
tijekom implementacije će obuhvatiti:
1. Podjelu spornih nekretnina između tri poduzeća
2. Procjenu vrijednosti svih nekretnina
3. Plan komercijalizacije nekretnina u vlasništvu pojedinog društva u cilju povećanja vlastitih prihoda
u financiranju poslovanja
27
Budući da su nekretnine značajan segment poslovanja HŽ Infrastrukture i da su još uvijek statusi određenih
nekretnina neriješeni, očekuje se da će se realizacijom ovog projekta osigurati uvjeti za značajnije
povećanje prihoda od nekretnina.
6. SAŽETAK PLANA POSLOVANJA
HŽ Infrastruktura je jedini upravitelj željezničkom infrastrukturom u Hrvatskoj sa zadaćom izgradnje,
održavanja i upravljanja željezničkom mrežom u Republici Hrvatskoj.
HŽ infrastruktura pruža usluge dodjele trase vlakova, kao i sve druge željezničke usluge koje su potrebne
za obavljanje prijevoza robe i putnika. Usluge pristupa željezničkoj mreži izvedene su iz potražnje
prijevoznika kao korisnika željezničke mreže.
Planirane aktivnosti na održavanju, obnovi, modernizaciji i izgradnji željezničke infrastrukture usklađene
su s trenutno poznatim i realnim izvorima financiranja tih aktivnosti.
Najznačajniji elementi financijskih projekcija Plana poslovanja za 2020. godinu su:
UKUPNI PRIHODI u 2020. godini se planiraju u iznosu od 1.267,84 milijuna kuna od kojih se na prihode iz
Proračuna RH, uključujući i trošarine, odnosi 72,9% ukupnih planiranih prihoda. Prihodi od prodaje iznose
192,08 milijuna kuna godišnje od kojih se 76,6% odnosi na prihode od pružanja željezničkih usluga.
UKUPNI RASHODI u 2020. godini se planiraju u iznosu od 1.267,84 milijuna kuna od kojih se na materijalne
troškove odnosi oko 29,8% godišnje. Troškovi radnika, uključujući i naknade po Kolektivnom ugovoru
iznose oko 57,2% godišnje
FINANCIJSKI REZULTAT
U 2020. godini planira se uravnoteženje prihoda i rashoda te poslovanje bez gubitka.
PLANIRANI BROJ ZAPOSLENIH - Na kraju 2020. godine, HŽ Infrastruktura planira zapošljavati 5.157
radnika. U odnosu na procjenu stanja na 31.12.2019. godine na kraju planiranog razdoblja HŽ
Infrastruktura imat će 109 radnika više što je rezultat novog zapošljavanja 239 radnika od kojih je 154
radnika s iskustvom i 85 pripravnika.
INVESTICIJE – U 2020. godini planiraju se ulaganja u ukupnom iznosu od 2.294,6 mil. kn, od čega su EU
projekti 1.571 milijun kuna tj. 68,5%. Od ukupno planiranih investicija 60,5% odnosi se na projekte obnove
i modernizacije odnosno 39,5% na projekte izgradnje novih pruga i kolosijeka.
28
Najznačajniji EU projekti u 2020. godini su:
• rekonstrukcija postojećeg (38,2) i izgradnja drugog kolosijeka
na dionici Dugo Selo - Križevci
• modernizacija i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok (23,8
km), pruga Zaprešić – Čakovec
• rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na
dionici Križevci - Koprivnica - DG, pruga DG - Botovo - Dugo
Selo
• izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj
dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, pruge Zagreb Gk – Rijeka
• razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s
kontejnerskim terminalom Jadranska vrata
• unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište
• modernizacija i elektrifikacija pruge Vinkovci – Vukovar (18,5 km)
KREDITNA ZADUŽENJA - Kreditna zaduženja su predviđena za financiranje investicija u željezničku
infrastrukturu. Za investicije se u 2020. godini planira se korištenje dijela kredita Međunarodne banke za
obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 173,1 milijun kuna, kredita OTP banke od 161,4 milijuna kuna, te
novog kredita u iznosu od 329,4 milijuna kuna.
UKUPNE INVESTICIJE
U 2020. godini ukupne planirane
investicije iznose 2.294,6 mil. kn,
od toga se 68,5% odnosi na EU
projekte.
29
7. POKAZATELJI RADA
*Podaci za razdoblje 1-10.2019.
Tablica 4: Naturalni pokazatelji rada HŽ infrastrukture
Opis Jedinica
mjere 2018.
2019. Plan
2020. Plan Procjena* Procjena/
Plan
Broj kilometara obnove, modernizacije i novoizgrađenih
željezničkih pruga
- km obnove i modernizacije km 20,59 30,61 26,99 88% 22,74
- km novoizgrađenih pruga (kolosijeka otvor. pruga) km 0 12,52 33,47 267% -
Zakašnjenje na 100 vlak km*
- putničkih vlakova min 4 4 4 100% 4
- teretnih vlakova min 131 132 140 106% 132
Prosječna dopuštena infrastrukturna brzina pruga
- na prugama u uporabi km/h 78,85 78,50 79,05 101% 78,50
- na ukupnoj duljini mreže km/h 73,97 73,50 74,52 101% 74,00
Broj osiguranih željezničko cestovnih prijelaza broj 23 20 1 5% 20
Puknuće varova i tračnica*
- broj broj 87 80 52 65% 80
- vrijeme otklanjanja sati 174 170 104 61% 160
Kvarovi na signalno sigurnosnim uređajima*
- broj broj 16.019 18.700 12.301 66% 18.500
- vrijeme otklanjanja sati 22.524 23.250 19.255 83% 24.000
Kvarovi na telekomunikacijskim uređajima*
- broj broj 1.103 1.254 723 58% 1.100
- vrijeme otklanjanja sati 6.025 3.400 8.285 244% 6.000
Kvarovi na stabilnim postrojenjima elektrovuče*
- broj broj 532 500 411 82% 500
- vrijeme bez naponskog stanja KM sati 1.003 1.200 280 23% 900
30
8. NATURALNA PRODUKTIVNOST
Racionalizacijom poslovanja te uvođenjem novih tehnologija rada predviđaju se pozitivni rezultati koji se mogu iskazati i brojem radnika po km pruge te brojem radnika
po vlak kilometrima.
Promatrajući razdoblje od 2007. godine kada je Društvo osnovano, po km pruge bilo je zaposleno 2,730 radnika, u 2013. godini je po km pruge bilo zaposleno 1,998
radnika, a u procjeni 2019. godine 1,929 radnika. U planskoj 2020. godini broj radnika po km pruge će se povećavati na 1,970.
Grafikon 5: Broj radnika po km pruge
Grafikon 6: Produktivnost - vlak km po radniku
Vlak km po radniku u planiranoj 2020. godini manji su za oko 1,6% u odnosu na procjenu 2019. godine a iznose 4.245:1. Predmetno smanjenje primarno je rezultat
planiranog povećanja broja radnika.
1,998 1,957 1,931 1,888 1,850 1,856 1,929 1,970
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. Procjena
2019.
Plan
2020.
Broj radnika po km pruge
4.049 3.989 4.0534.230
4.362 4.405 4.317 4.245
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. Procjena
2019.
Plan
2020.
Vlak km po radniku
Broj radnika po kilometru pruge Vlak kilometri po radniku
31
9. FINANCIJSKE PROJEKCIJE
Financijske projekcije HŽ Infrastrukture za razdoblje 2020.-2024. godine temelje se na operativnim
planovima sektora, kako operativnih tako i sektora podrške i ureda.
Financiranje EU sredstvima i kreditima razvojnih banaka otvara problem statusa povezanog društava u
vlasništvu HŽ Infrastrukture odnosno prihvatljivosti troškova koje na tim projektima ostvaruju povezana
društva. Naime, povezana društva zbog sukoba interesa ne mogu izvoditi radove na takvim projektima.
Budući da je ključni izvođač radova na održavanju i obnovi željezničke infrastrukture povezano društvo
Pružne građevine, a s obzirom na planirane izvore financiranja i temeljna načela koja proizlaze iz načina
financiranja, HŽ Infrastruktura ima potrebu i obvezu riješiti status svog povezanog društva. S ciljem
rješavanja statusa, HŽ Infrastruktura sagledala je prednosti postojećeg modela poslovanja, te razmotrila
različite modele rješavanja statusa te je na posljetku odlučeno da je najprihvatljivije rješenje da se dio
organizacijske cjeline – poslovno područje Održavanje pripoji HŽ Infrastrukturi. U prilog tom rješenju je
činjenica da je održavanje željezničke infrastrukture dio osnovne djelatnosti HŽ Infrastrukture i iznimno je
važno zadržati kontrolu nad ovim procesom jer bi u slučaju eksternalizacije djelatnosti održavanja, moglo
doći do ugrožavanja neometanog odvijanja prometa i sigurnosti na pruzi. Poslovno područje Održavanje
i dio Mehanizacije je do 2013. bilo sastavni dio HŽ Infrastrukture, kada je uslijed organizacijskih promjena
pripojeno Pružnim građevinama u cilju objedinjavanja poslova izvođenja radova u jednoj tvrtki.
Budući da je HŽ Infrastruktura tijekom 2018. godine zatražila suglasnost Skupštine HŽ Infrastrukture za
predmetno pripajanje, a da do dana sastavljanja ovog dokumenta nije dobivena suglasnost, financijske
projekcije Računa dobiti i gubitka za planirano razdoblje izrađene su bez projekcije pripajanja dijela
društva Pružne građevine.
Također, Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu za koji je
na prijedlog Vlade RH, Sabor RH dao suglasnost na 14. sjednici održanoj dana 14. studenog 2019. godine,
izrađen je bez projekcije pripajanja dijela Pružnih građevina. Stoga, ukoliko se tijekom planiranog
razdoblja realizira predmetno pripajanje, HŽ Infrastruktura izradit će Rebalans plana poslovanja.
32
9.1. Račun dobiti i gubitka
Naziv pozicije
Iznosi u milijunima kuna 2018.
2019. Plan
2020. Plan Ostvarenje
1-10 Procjena*
Procjena/
Plan
Prihodi od prodaje 182,72 192,60 158,35 188,03 97,6% 192,08
Prihodi iz proračuna RH 898,91 932,50 796,00 913,00 97,9% 924,50
Ostali poslovni prihodi 131,18 150,70 134,90 169,19 112,3% 147,26
POSLOVNI PRIHODI 1212,81 1.275,80 1.089,25 1.270,22 97,2% 1.263,84
Materijalni troškovi 301,53 410,50 259,83 320,11 78,0% 378,34
Troškovi radnika 688,59 706,80 585,60 709,74 100,4% 724,82
Otpremnine 10,10 15,37 15,37 152,2% 6,50
Nematerijalni troškovi 52,51 66,40 45,80 59,64 89,8% 66,18
Nabavna vrijednost prodanog
materijala 5,16 8,00 6,87 8,00 100,0%
8,00
Ostali poslovni rashodi 14,77 15,00 13,91 21,58 143,9% 15,00
Rezerviranje troškova i rizika 90,39 10,00 35,30 353,0% 10,00
Vrijednosno usklađenje kratkotrajne
imovine 117,92 13,00 50,00 384,6%
13,00
POSLOVNI RASHODI (bez
amortizacije) 1.270,87 1.239,80 927,38 1.219,74 98,4%
1.221,84
EBITDA (58,06) 36,00 161,87 50,48 140,2% 42,00
Amortizacija 36,13 35,00 33,12 41,00 117,1% 41,00
Rezultat poslovnih aktivnosti (EBIT) (94,19) 1,00 128,75 9,48 948,0% 1,00
Financijski prihodi 10,26 4,00 2,70 3,56 89,0% 4,00
Financijski rashodi 15,71 5,00 7,08 12,85 257,0% 5,00
Rezultat financijskih aktivnosti
(5,45)
(1,00) (4,38)
(9,29) 929,0% (1,00)
Dobit/gubitak razdoblja (99,64) 0,00 124,37 0,19 0,00
* Napomena: Podaci za 2019. godinu su procijenjeni i podložni su promjeni do sastavljanja konačnih financijskih izvješća za
poslovnu 2019. godinu.
Tablica 5. Račun dobiti i gubitka
Planom za 2019. godinu planira se poslovanje bez gubitka. Sukladno čl. 21. Zakona o željeznici prihodi i
rashodi su uravnoteženi.
33
Analitički prikaz plana prihoda
Naziv pozicije
Iznosi u milijunima kuna 2018.
2019. Plan
Plan Ostvarenje
1-10 Procjena
Procjena/
Plan 2020.
UKUPNI PRIHODI 1.223,07 1.279,80 1.091,95 1.273,78 99,5% 1.267,84
POSLOVNI PRIHODI 1.212,81 1.275,80 1.089,25 1.270,22 99,6% 1.263,84
PRIHODI OD PRODAJE 182,72 192,60 158,35 188,03 97,6% 192,08
Prihodi od pružanja željezničkih usluga 146,93 147,00 123,44 146,69 99,8% 147,30
Minimalni pristupni paket 114,90 115,30 97,02 115,0 99,7% 117,90
Naknade za rezerviranje kapaciteta 0,79 0,40 0,79 0,78 195,0% 0,70
Garažiranje i korištenje vaga 2,20 2,00 1,88 2,27 113,5% 2,60
Manevriranje 18,04 18,00 14,49 17,30 96,1% 19,80
Prodaja putničkih karata 1,05 1,10 0,78 1,00 90,9% 0,90
Pratnja teretnih pošiljaka 0,24 0,40 0,26 0,34 85,0% 0,30
Korištenje putničkih kolodvora 9,71 9,80 8,22 10,00 102,0% 8,10
Prihodi od nekretnina 21,42 24,80 20,40 23,18 93,5% 25,38
Ostali prihodi od prodaje 8,89 10,80 7,40 9,01 83,4% 9,40
Prihod od najma optičkog kabela 1,27 2,00 0,68 0,75 37,5% 2,00
Prihodi od usluga Informatike 5,61 5,40 4,65 5,57 103,2% 1,80
Prihodi od TK usluga 0,96 1,10 0,98 1,20 109,1% 1,00
Prihodi od zakupa mehanizacije 0,12 0,30 0,11 0,14 46,7% 3,30
Prihodi od sporedne djelatnosti 0,93 2,00 0,98 1,35 67,5% 1,30
Prihodi od prodaje robe i materijala 5,48 10,00 7,11 9,15 91,5% 10,00
PRIHODI IZ PRORAČUNA RH 898,91 932,50 796,00 913,00 97,9% 924,50
Sredstva DP za održavanje ŽI i reg. prometa 442,90 450,00 366,82 445,00 98,9% 450,00
Sredstva DP od trošarina (20 lipa) 456,01 482,50 429,18 468,00 97,0% 474,50
OSTALI POSLOVNI PRIHODI 131,18 150,70 134,90 169,19 112,3% 147,26
Prihodi od alikvotnog dijela amortizacije 34,43 34,00 28,69 35,00 102,9% 34,00
Prihodi od vlastitog rada na investicijama-CEF 2,52 3,10 3,80 3,30
Prihodi od vlastitog rada na investicijama 1,28 1,20 1,44 1,70 141,7% 1,70
Ostali prihodi 92,95 115,50 101,67 128,69 111,4% 108,26
FINANCIJSKI PRIHODI 10,26 4,00 2,70 3,56 89,0% 4,00
Tablica 6: Analitički pregled ukupnih prihoda
Grafikon 7. Struktura poslovnih prihoda
898,9 932,5 913 924,5
182,7192,6 188 192,1
131,2150,7 169,2 147,3
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
2018. Plan 2019. Procjena 2019. Plan 2020.
Struktura poslovnih prihoda
Ostali poslovni prihodi
Prihodi od prodaje
Prihodi iz proračuna
34
HŽ Infrastruktura ostvaruje više od 70% prihoda od sredstava državnog proračuna, stoga je plan prihoda
u velikoj mjeri određen Državnim proračunom RH za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu.
Prihode od prodaje koje HŽ Infrastruktura ostvaruje na tržištu projicirani su ujednačeno za sve godine
planiranog razdoblja, a temeljni su na procjeni da se u planiranom razdoblju ne očekuju značajnije
oscilacije u željezničkom prometu kao i činjenici da investicije u željezničku infrastrukturu čine dugoročni
i kompleksni projekti koji u kratkoročnom razdoblju neće rezultirati povećanjem prihoda.
Prihode od pružanja željezničkih usluga u najvećem dijelu određuju prihodi od pružanja usluga
minimalnog pristupnog paketa koji su projicirani temeljem planiranog blagog rasta željezničkog prometa
i primjenjujući Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/909 od 12. lipnja 2015. kojom su utvrđeni načini
izračuna direktnih troškova nastalih kao posljedica obavljanja željezničke usluge za potrebe utvrđivanja
naknada za minimalni pristupni paket i za pristup infrastrukturi kojom se povezuju uslužni objekti.
Sukladno članku 24. Zakona o željeznici, postepeno se provodi izdvajanje pojedinih usluga iz minimalnog
pristupnog paketa, kao što su: pristup uslužnim objektima (garažiranje i korištenje vaga, manevriranje),
dodatne i prateće usluge (prodaja putničkih karata, pratnja teretnih pošiljaka) i korištenje putničkih
kolodvora.
Planirani Prihodi od nekretnina projicirani su temeljem planiranih aktivnosti komercijalizacije nekretnina
kojima upravlja HŽ Infrastruktura. Oni obuhvaćaju prihode od prava građenja, prihode od prava služnosti
i prihode od zakupa. Više od 95% prihoda od nekretnina čine prihodi od zakupa (poslovnih prostora,
zemljišta, skladišta, promidžbenog prostora). Detaljnija projekcija prihoda od nekretnina prikazana je u
točki 14.5. ovog dokumenta.
Ostali prihodi od prodaje najvećim dijelom odnose se na pružanje usluga sektora Informatike, a detaljni
prikaz planiranih prihoda prikazan je u točki 14.4. ovog dokumenta.
Ostali poslovni prihodi, osim prihoda od alikvotnog dijela amortizacije za sredstva financirana iz
Državnog proračuna i prihoda od vlastitog rada na investicijskim projektima, obuhvaćaju i prihode od
kasacije i demontaže, prodaje imovine, prihode od naknade šteta, viškova, kašnjenja, kasa-skonta te
prihode od ukidanja rezerviranja za troškove i rizike i prihode od ukidanja vrijednosno usklađenih
potraživanja od kupaca i zaliha. Pozicije ostalih prihoda projicirane su temeljem povijesnih podataka o
kretanju određenih pozicija, planiranih aktivnosti na održavanju i obnovi željezničke infrastrukture kao i
projekcije ukidanja rezerviranja za troškove i rizike i vrijednosnih usklađenja nastalih u prethodnim
godinama.
35
Analitički prikaz plana rashoda
Naziv pozicije
Iznosi u milijunima kuna 2018.
2019. Plan
2020. Plan Ostvarenje
1-10 Procjena
Procjena/
Plan
UKUPNI RASHODI 1.322,71 1.279,80 967,58 1.273,59 99,5% 1.267,84
POSLOVNI RASHODI 1.307,00 1.274,80 960,50 1.260,74 98,9% 1.262,84
Materijalni troškovi i usluge 301,53 410,50 259,83 320,11 78,0% 378,34
Troškovi materijala i rezervnih dijelova 52,31 74,50 43,27 54,13 72,7% 90,55
Troškovi energije 38,18 36,00 23,58 34,31 95,3% 35,00
Troškovi usluga 211,04 300,00 192,88 231,67 77,2% 252,79
Troškovi radnika 688,59 706,80 585,60 709,74 100,4% 724,82
Plaće s porezima i doprinosima 638,66 659,40 549,83 659,50 100,0% 675,50
Isplata plaća po sudskim sporovima 5,79 3,00 2,30 2,50 83,3% 1,00
Naknade radnicima 44,14 44,40 33,47 47,74 107,5% 48,32
Otpremnine 10,10 15,37 15,37 152,2% 6,50
Nematerijalni troškovi 52,51 66,40 45,80 59,64 89,8% 66,18
Porezi, doprinosi i naknade koji ne ovise o
rezultatu 41,43 48,30 11,38 41,87 86,7% 41,35
Ostali nematerijalni troškovi 11,08 18,10 34,42 17,77 98,2% 24,83
Amortizacija 36,13 35,00 33,12 41,00 117,1% 41,00
Nabavna vrijednost prodanog
materijala 5,16 8,00 6,87 8,00 100,0% 8,00
Ostali poslovni rashodi 14,77 15,00 13,91 21,58 143,9% 15,00
Manjkovi, štete, penali 7,88 10,10 8,57 14,12 139,8% 11,00
Sudski i administrativni troškovi 2,21 2,90 3,32 3,70 127,6% 2,00
Naknadno utvrđeni rashodi iz preth. godina 0,13 0,20 0,30 0,22 110,0%
Ostali poslovni rashodi 4,55 1,80 1,72 3,54 196,7% 2,00
Rezerviranje troškova i rizika 90,39 10,00 0,00 35,30 353,0% 10,00
Rezerviranja za sudske sporove 45,59 9,00 9,00 100,0% 9,00
Rezerviranja za neiskorištene godišnje
odmore 25,3 25,30
Rezerviranja za otpremnine 0,82 1,00 1,00 100,0% 1,00
Ostala rezerviranja 18,68 0,00
Vrijednosno usklađenje kratkotrajne
imovine 117,92 13,00 0,00 50,00 384,6% 13,00
Potraživanja od kupaca 117,91 12,00 50,00 416,7% 13,00
Zaliha 1,00
FINANCIJSKI RASHODI 15,71 5,00 7,08 12,85 257,0% 5,00
Ugovorene kamate i naknade 5,19 3,00 1,74 3,50 116,7% 2,00
Zatezne kamate 1,01 1,00 3,53 6,80 680,0% 2,00
Negativne tečajne razlike 9,51 1,00 1,81 2,55 255,0% 1,00
Tablica 7: Analitički pregled ukupnih rashoda
36
Grafikon 8: Struktura poslovnih rashoda
Ukupni rashodi u planiranom razdoblju iznose oko 1.270 milijuna kuna godišnje i oko od 87% odnosi se
na troškove materijala i usluga te troškove radnika. Troškovi materijala i usluga planirani su temeljem
operativnih planova tj. planova utroška materijala i usluga koje su izradili sektori sukladno planiranim
poslovnim aktivnostima. Troškovi zaposlenika obuhvaćaju plaće radnika s porezima i doprinosima te
naknade radnicima koje sadrže naknade troškova prijevoza s rada i na rad, naknade za službena putovanja
i rad na terenu, jubilarne nagrade, jednokratne dodatke i pomoći koji proizlaze iz važećeg Kolektivnog
ugovora. Troškovi plaće projicirani su sukladno planu i dinamici zapošljavanja, uzimajući u obzir
vremensko trajanje procesa zapošljavanja, kao i planovima odlazaka vodeći računa o neometanom
funkcioniranju poslovnih aktivnosti.
Troškovi otpremnina projicirani su na osnovu plana odlazaka radnika uz otpremnine u neto iznosu od
130.000 kuna, sukladno važećem Kolektivnom ugovoru.
Ostali nespomenuti troškovi projicirani su temeljem podataka prethodnih razdoblja i očekivanih troškova
kao rezultat planiranih poslovnih aktivnosti.
9.2. Bilanaca
U odnosu na prethodne godine, u strukturi planirane Bilance nema značajnih promjena , a u obujmu
značajnije promjene iskazane su u povećanju materijalne imovine javnog dobra te povećanju kapitalnih
rezervi i dugoročnih obveza koje su rezultat provođenja investicijskih projekata. Očekuje se da će država
preuzimati kredite za investicije u javno dobro kako je i predviđeno Ugovorom o upravljanju.
688,6 706,8 709,7 724,8
301,5410,5 320,1 378,3
316,9 157,5 230,8 159,7
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
2018. Plan 2019. Procjena 2019. Plan 2020.
Struktura poslovnih rashoda
Ostali
Troškovi materijala i usluga
Troškovi radnika
37
Naziv pozicije
Iznosi u milijunima kuna
Stanje na
dan
31.12.2018.
31.12.2019. Plan
2020.
Plan Ostvarenje
1-10 Procjena
Procjena/
Plan
DUGOTRAJNA IMOVINA 12.102,32 12.977,05 12.456,51 12.741,20 98,2% 13.412,00
Nematerijalna imovina 44,91 41,96 32,78 40,20 95,8% 42,00
Materijalna imovina 11.857,62 12.739,64 12.222,65 12.500,00 98,1% 13.175,00
Financijska imovina 194,72 192,95 194,72 195,00 101,1% 190,00
Potraživanja 5,07 2,50 6,36 6,00 240,0% 5,00
KRATKOTRAJNA IMOVINA 864,83 931,54 1.046,32 926,00 99,4% 746,00
Zalihe 115,68 91,96 132,27 125,00 135,9% 120,00
Potraživanja 216,69 310,54 352,20 330,00 106,3% 215,80
Financijska imovina 4,80 5,00 6,36 6,00 120,0% 5,00
Novac u banci i blagajni 527,66 524,04 555,49 465,00 88,7% 405,20
PLAĆENI TROŠK. BUDUĆEG RAZD.I
OBRAČ. PRIHOD 10,98
7,00 9,97 7,00 100,0%
7,00
UKUPNO AKTIVA 12.978,13 13.915,59 13.512,80 13.674,20 98,3% 14.165,00
KAPITAL I REZERVE 8.482,42 9.666,39 8.404,60 8.8978,86 92,9% 9.407,18
Temeljni (upisani) kapital 224,19 224,19 224,19 224,19 100,0% 224,19
Kapitalne rezerve 8.357,87 9.442,20 8.052,69 8.850,77 93,7% 9.279,09
Zadržana dobit ili preneseni gubitak 3,35 (96,29) (96,10)
Dobit ili gubitak poslovne godine (99,64) 0,00 124,37 0,19 0,00
REZERVIRANJA 192,92 213,90 192,92 190,00 88,8% 190,00
DUGOROČNE OBVEZE 794,49 1.176,20 984,74 980,00 83,3% 1.235,63
KRATKOROČNE OBVEZE 1.562,24 1.449,40 1.578,48 1.550,00 106,9% 1.505,63
ODGOĐENO PLAĆ. TROŠK I
PRIHOD BUD. RAZD 1.946,06
1.409,70 2.352,06 1.975,27 140,1%
1.826,50
UKUPNO PASIVA 12.978,13 13.915,59 13.512,80 13.674,13 98,3% 14.164,93
38
9.3. Izvještaj o novčanim tokovima
Naziv pozicije
Iznosi u milijunima kuna 2018.
2019. Plan
2020. Plan Procjena
DOBIT/(GUBITAK) RAZDOBLJA (99,64) 0,00 0,19 0,00
Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 381,10 193,10 220,50 285,72
Amortizacija 36,13 35,00 35,30 41,00
Povećanje kratkoročnih obveza
Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 134,14 37,80 114,20
Smanjenje zaliha 24,83 23,70 5,00
Ostalo povećanje novčanog tijeka 186,00 96,60 185,20 125,52
Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (140,26) (51,82) (134,87) (61,47)
Smanjenje kratkoročnih obveza (96,45) (51,82) (12,24) (44,37)
Povećanje kratkoročnih potraživanja (113,31)
Povećanje zaliha (9,32)
Ostalo smanjenje novčanog tijeka (43,81) (17,10)
NETO NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 240,84 141,28 85,63 224,25
Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 10,80 793,50 780,50 1.571,12
Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nemat.
imovine
Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 10,80 793,50 780,50 1.517,12
Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (588,56) (1.552,50) (933,64) (2.294,58)
Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nemat. imovine (588,56) (1.552,50) (933,64) (2.294,58)
Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti
NETO NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (577,76) (759,00) (153,14) (723,46)
Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 309,70 646,10 240,20 664,00
Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i dr. 303,70 646,10 240,20 664,00
Ostali primici od financijskih aktivnosti 6,00
Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (14,19) (32,00) (235,54) (224,59)
Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica (14,19) (32,00) (235,54) (224,59)
Novčani izdaci za financijski najam
Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti
NETO NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 295,51 614,10 4,66 439,41
UKUPNO NETO NOVČANI TIJEK (141,05) (3,62) (62,66) (59,80)
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 668,71 527,66 527,66 465,00
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 527,66 524,04 465,00 405,20
Povećanje novca i novčanih ekvivalenata (141,05) (3,62) (62,66) (59,80)
Tablica 9: Izvještaj o novčanim tokovima
39
9.4. Kreditna zaduženja
Kreditna zaduženja su predviđena za financiranje investicija u željezničku infrastrukturu. U investicije se u
2020. godini planira se korištenje dijela kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu
od 173,1 milijuna kuna, kredita OTP banke od 161,4 milijuna kuna, te novog kredita u iznosu od 329,4
milijuna kuna.
9.5. Pokazatelji poslovanja
Radni omjer jednak je omjeru operativnih troškova i operativnih prihoda. Sukladno planiranim operativnim
troškovima i operativnim prihodima, radni omjer za planirano razdoblje iznosi 0,97.
OPIS
Iznosi u milijunima kuna 2018.
2019. Plan
2020. Plan Ostvarenje
1-10 Procjena
Procjena/
Plan
OPERATIVNI TROŠKOVI 1.270,87 1.239,80 927,38 1.219,74 98,4% 1.221,84
Troškovi materijala i usluga 301,53 410,50 259,83 320,11 78,00% 378,34
Troškovi radnika 688,59 706,80 585,60 709,74 100,4% 724,82
Ostali troškovi * 280,75 122,50 81,95 189,89 155,0% 118,68
OPERATIVNI PRIHODI 1.212,81 1.275,80 1.089,25 1.270,22 99,6% 1.263,84
Prihodi iz Državnog proračuna 898,91 932,50 796,00 913,00 97,9% 924,50
Prihodi od pružanja 313,90 343,30 293,25 357,22 104,1% 339,34
RADNI OMJER
(operativni troškovi/operativni
prihodi)
1,05 0,97 0,85 0,96 98,8% 0,97
*bez troškova amortizacije i financijskih rashoda
Tablica 10: Radni omjer
Temeljem projekcije Bilance i Računa dobiti i gubitka izračunati su temeljni financijski pokazatelji kojima
se mjeri kvaliteta poslovanja gdje su uspješnost i sigurnost kriteriji dobrog poslovanja. Obzirom na
djelatnost i činjenicu da je HŽ Infrastruktura društvo s velikim ulaganjima u dugotrajnu imovinu, te da
obveze po kreditima kojima se financiraju ulaganja u željezničku infrastrukturu otplaćuje Republika
Hrvatska, prikazani pokazatelji upućuju da su projiciranim Planom poslovanja stvoreni uvjeti za sigurno i
uspješno poslovanje HŽ Infrastrukture.
Pokazatelji poslovanja 2018.
2019. Plan
2020. Plan Ostvarenje
1-10 Procjena
Procjena/
Plan
Koeficijent tekuće likvidnosti 0,5 0,6 0,7 0,6 100,0% 0,5
Koeficijent financijske stabilnosti 1,1 1,2 1,3 1,2 100,0% 1,2
Stupanj zaduženosti 0,3 0,2 0,2 0,2 100,0% 0,2
Ostvarena produktivnost (u 000 kuna) 255 260 225 258 99,2% 248
Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,1 0,1 0,1 0,1 100,0% 0,1
Tablica 11: Pokazatelji poslovanja
40
9.6. Sredstva Državnog proračuna
Elementi Proračuna RH
Doznačena
sredstva
DP-a u
2018.
2019 Plan
2020. Plan Procjena Procjena/
Plan
Sredstva Proračuna RH za redovno poslovanje 924,76 932,50 913,00 97,91% 924,50
Sredstva DP za održavanje ŽI i regulaciju prometa 442,90 450,00 445,00 98,89% 450,00
Sredstva DP iz trošarine na gorivo u iznosu 20 lipa 481,86 482,50 468,00 96,99% 474,50
Sredstva Proračuna RH za investicije 164,51 793,50 716,00 90,23% 825,50
Sredstva RH za pripremu EU projekata i udjeli RH u
EU fondovima (izvor 11 i 12) 52,46 165,60 126,00 76,09% 230,80
Fondovi EU* 112,05 627,90 590,00 93,96% 594,70
Ukupno sredstva iz Državnog proračuna RH
pozicije u MPPI 1.089,27 1.726,00 1.629,00 80,3% 1.750,00
*Povlačenje sredstava iz fondova EU iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu (Državnom proračunu) moguće je uz prethodnu
suglasnost Ministarstva financija (temeljem dopisa MMPI 303- 3/13-01/356 od 28.11.2014.). U ove iznose nije uključen CEF.
Tablica 12: Doznačena sredstva Državnog proračuna
41
10. INVESTICIJE
Planirane investicijske aktivnosti u 2020. godini u značajnoj mjeri se oslanjanju na bespovratna sredstva iz
EU fondova kao ključni izvor financiranja. Ukupno planirane investicije u 2020. godini iznose 2.294,6
milijuna kuna, od čega se 68,5% odnosi na projekte sufinancirane iz sredstava EU fondova (1.571,7 milijuna
kuna).
Dio investicija koji se ne odnosi na EU projekte uključuje projekte kojima se osigurava sigurnost i
neometano odvijanje željezničkog prometa, te obnova kritičnih točaka i dionica na kojima se odvija velika
količina prometa. Dio takvih investicija financirat će se već odobrenim kreditima u prethodnim godinama,
odobrenim zaduženjima u planskom razdoblju i iz vlastitih izvora financiranja.
Zakon o željeznici (NN 94/13, NN 148/13, NN 120/14.) definira upravljanje željezničkom infrastrukturom
kao djelatnosti od javnog interesa. Obveze HŽ Infrastrukture kao Upravitelja željezničke infrastrukture u
Republici Hrvatskoj regulirane su Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom, klasa 003-01/07-
01/8, ur. br. 530-08-08-16, od 15. lipnja 2008. između Vlade Republike Hrvatske i HŽ Infrastrukture
Sukladno Članku 7. Ugovora sačinjena je projekcija plana ulaganja na osuvremenjivanju (i obnovi) te
izgradnji nove (i dogradnji postojeće) željezničke infrastrukture za 2019. godinu.
Plan obnove i modernizacije postojeće i izgradnja nove te dogradnje postojeće željezničke infrastrukture
dijeli se na sljedeće programe:
• Program obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet,
• Program obnove i modernizacije pruga za regionalni promet,
• Program obnove i modernizacije pruga za lokalni promet,
• Program obnove i modernizacije željezničkog čvorišta Zagreb,
• Program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjelini,
• Izgradnja novih pruga i kolosijeka
U okviru svakoga od navedenih programa, ulaganja su strukturirana po cjelovitim infrastrukturnim
projektima ili po projektima koji se odnose na infrastrukturne podsustave (građevinski, elektroenergetski,
prometno-upravljački i signalno-sigurnosni, te ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke
infrastrukture).
Planirani izvori za financiranje investicija u razdoblju 2020. godine su državni proračun, EU fondovi, krediti
i ostali (vlastita sredstva, sufinanciranje).
42
Tablica 13: Izvori financiranja planiranih investicija u željezničku infrastrukturu
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU
10.1. Planirani izvori financiranja investicija
Izvori financiranja investicija
Iznosi u tisućama kuna 2018.
2019. Plan
2020. Plan Procjena
1. Proračun (izvori 11 i 12) 72.807 165.616 126.931 230.757
izvor 11 28.483 62.234 22.250 78.595
izvor 12 44.324 103.382 104.681 152.162
2. EU fondovi 251.283 627.865 593.378 956.583
OPKK (izvor 562) 221.877 502.423 479.458 594.742
CEF 29.406 125.442 113.920 361.841
3. Krediti (ugovoreni) 374.543 154.530 205.993 334.525
kredit EBRD 31.491
kredit WB 22.126 154.530 6.700 173.100
kredit OTP 199.293 161.425
kredit Erste 320.926
4. Ostalo 40.582 112.969 30.200 59.491
interni rad 1.286 1.075 1.300 1.700
zalihe 13.619 80.800 12.000 35.075
vlastita sredstva 25.677 31.094 16.900 22.716
Ukupno osigurani izvori financiranja 739.215 1.060.980 956.502 1.581.356
5. Nova zaduženja 349.957 329.440
ne EU projekti 349.957 329.440
EU projekti
6. Neosigurana sredstva za EU projekte 141.584 383.783
izvor 11 - neprihvatljivi trošak 23.893 69.978
izvor 12 - prihvatljivi trošak 18.369 17.239
EU fondovi 256.566
IPA ugovori 99.322 40.000
Ukupno neosigurani izvori financiranja 491.541 713.223
SVEUKUPNO IZVORI FINANCIRANJA 739.215 1.552.521 2.294.579
43
10.2. Plan investicija po programima
Pozicija Programi i projekti za željeznički infrastrukturu
Iznosi u tisućama kuna
Plan
2020.
1. Program obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet 837.318
1.1. Obnova pruga na koridoru RH2 (Mediteranski koridor - bivši V.b.) 251.923
1.2. Obnova pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin - Knin -
Split/Zadar/Šibenik 74.545
1.3. Modernizacija pruga na koridoru RH3 (bivši ogranak V.c) 1.500
1.4. Obnova pruga na koridoru RH1 (bivši X. koridor) 211.660
1.5. Obnova ostalih pruga za međunarodni promet 297.690
2. Program obnove i modernizacije pruga za regionalni promet 288.600
3. Program obnove i modernizacije pruga za lokalni promet 7.860
4. Program obnove i modernizacije željezničkog čvorišta Zagreb 17.150
5. Program aktivnosti u funkciji infrastruk. i prometa na mreži kao cjeline 236.310
5.1. Informatika 20.396
5.2. Željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge 63.033
5.3. Zaštita okoliša 160
5.4. Unapređenje tehnologije i poboljšanje uvjeta rada 72.300
5.7. Zgrade i strojarski objekti 27.150
5.8. Mehanizacija, sredstva i oprema za održavanje, obnovu i izgradnju
željezničke infrastrukture 4.725
5.9. Studijska, investicijska i tehnička dokumentacija 48.546
UKUPNO PROGRAMI OBNOVE I MODERNIZACIJE 1.387.238
6. IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA 907.341
6.2. Izgradnja pruge Gradec - Sveti Ivan Žabno
6.4.
Rekonstrukcija i Izgradnja drugog kolosijeka Dugo Selo - Botovo te
rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka, odnosno izgradnja nove
dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Krasica
235.700
6.4.1. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo
Selo - Križevci, pruga DG - Botovo - Dugo Selo 235.700
6.5.
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove
dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac,
pruga Zagreb Gk - Rijeka
72.120
6.6. Izgradnja nove željezničke pruge na dionici Goljak – Skradnik, pruga Zagreb
Gk - Rijaka
6.7.
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove
dvokolosiječne pruge na dijelovima željezničke pruge Dugo Selo - Novska
(82 km)
48.000
6.8. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci -
Koprivnica - DG, pruga DG - Botovo - Dugo Selo 512.925
44
Pozicija Programi i projekti za željeznički infrastrukturu
Iznosi u tisućama kuna
Plan
2020.
6.10. Izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici
Škrljevo – Rijeka – Jurdani, pruge Zagreb Gk - Rijeka 10.500
6.11. Modernizacija i obnova željezničke pruge M202 Zagreb Glavni kolodvor -
Rijeka, dionica Oštarije - Škrljevo 17.731
6.12. Povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske -
Lepoglavska spojnica 6.445
6.13. Izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke
prige M202 Zagre GK-Rijeka, dionica Karlovac - Oštarije 3.920
SVEUKUPNO OBNOVA, MODERNIZACIJA I IZGRADNJA NOVIH PRUGA I
KOLOSIJEKA 2.294.579
Tablica 14: Plan investicija po programima
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
U 2020. godini u obnovu i modernizaciju postojeće željezničke infrastrukture planirano je 1.387,2 milijuna
kuna investicijskih ulaganja.
Najznačajnija ulaganja u obnovi i modernizaciji željezničke infrastrukture su:
• Ulaganja u modernizaciju i elektrifikaciju pruga i pružnih dionica i rekonstrukciju kolodvora koji
se predlažu za financiranje iz sredstava EU fondova, a planirana su u ukupnom iznosu 664,4
milijuna kuna za projekte:
razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom
Jadranska vrata
unapređenje infrastrukture u luci Rijeka - kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište
modernizacija i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar (18,5 km)
modernizacija i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok (23,8 km)
osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima
• Ulaganja u osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima – planira se investirati 38
milijuna kuna iz kredita Svjetske banke i novog kredita za radove na osiguravanju 20 prijelaza.
• Ulaganja u obnove dionica pruga - planira se investirati ukupno 388,0 milijuna kuna u obnovu
dionica od kojih su najznačajnije:
Ogulin - (Moravice) (29,4 km), pruga Zagreb Gk – Rijeka
Savski Marof -(Zagreb ZK) dk i lk (2x17,7 km), pruga DG-Savski Marof-Zagreb Gk
(Greda) - Sunja (30,8 km), pruga Zagreb Gk - Sisak – Novska
projekt obnove željezničke infrastrukture na pruzi R201 Zaprešić - Čakovec (dionica
Varaždin - Čakovec) i pruzi R202 Varaždin - Dalj (dionica Varaždin - Koprivnica -
Virovitica)
pruge u čvoru Zagreb
• Ulaganja u obnovu i modernizaciju pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin-Knin-Split
(Projekt Lika)- ukupno 65,8 milijuna kuna, nastavak radova na obnovi i modernizaciji pruge
Oštarije-Knin-Split, a tijekom 2020. godine planira se:
45
obnovu dionice pruge – usjeci, kolosijeci, ishođenje uporabnih dozvola, puštanje u rad
ŽCP-a
obnovu i rekonstrukciju kolodvora koji će omogućit ugradnju SS opreme i redovno
odvijanje prometa bez ograničenja
ugradnja SS uređaja koja će omogućiti značajno sigurnije i brže odvijanje prometa
• Ulaganja neophodna za sigurnost željezničkog prometa u ukupnom iznosu od 231,0 milijuna
kuna – sanacija usjeka, zamjena i obnova mostova i tunela, izgradnja propusta, zamjena skretnica,
zamjena signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja i dr.
46
10.3. EU fondovi
Najveći dio ulaganja u željezničku infrastrukturu čine projekti sufinancirani sredstvima fondova Europske
unije. HŽ Infrastruktura nositelj je najvećih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj te je i najveći
korisnik EU fondova u prometnom sektoru. Projekti financirani iz EU fondova moraju biti usklađeni s
nacionalnim politikama i strategijama, kao i politikama i strategijama Europske unije te se pripremaju i
provode u skladu s nacionalnim regulatornim okvirom odnosno regulatornim okvirom Europske unije.
Za svaku sedmogodišnju financijsku perspektivu, pripremaju se operativni programi koji predstavljaju
strateške dokumente kojima je određen okvir za korištenje dodijeljenih sredstva iz europskih strukturnih i
investicijskih fondova (ESI), odnosno detaljnije se opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovito
korištenje alociranih sredstva. Tako je u financijskoj perspektivi 2007.-2013. kojom je obuhvaćeno
pretpristupno razdoblje te razdoblje članstva, a projekti su financirani putem Operativnog programa
Promet i primjenom pravila N+3 omogućeno je financiranje projekata do 31.12.2016. godine. Projekti koji
nisu bili završeni do kraja 2016. godine nastavili su se provoditi i tijekom razdoblja od 2017. do 2019.
godine, a krajnji rok za završetak je 31. ožujka 2020. godine. Planirani izvor financiranja za preostala
završna plaćanja za takve projekte je Državni proračun Republike Hrvatske (Tablica 15).
Projekt u provedbi
Ukupna
vrijednost
ugovora u €
Napomena
Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za
rekonstrukciju i obnovu željezničke pruge na dionici Dugo
Selo - Novska, faza 1
5.401.789 u provedbi; planirani rok završetka
4Q/2019.
Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za
obnovu postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici
Križevci - Koprivnica - DG
5.591.142
u provedbi;
planirani rok završetka projektiranja
4Q/2019.;
daljnji nastavak projekta (radovi)
odobren za sufinanciranje iz CEF-a,
2. poziv 2015.
Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za
dogradnju, obnovu i izgradnju drugog kolosijeka te izgradnju
nove dvokolosiječne pruge Dugo Selo - Novska, faze 2 i 3
11.406.233 u provedbi; planirani rok završetka
2020.
Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za
rekonstrukciju i izgradnju pruge/drugog kolosijeka na dionici
pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac
7.100.000
u provedbi; planirani rok završetka
1Q/2020.
daljnji nastavak projekta (radovi)
planiran iz OPKK, 11.09.2019.
dobiveno mišljenje Neovisne
kontrole kvalitete (IQR); 11.09.2019.
Projekt upućen na notifikaciju u
Europsku komisiju; 13.09.2019.
MMPI donijelo Odluku o
financiranju projekta;
Tablica 15: Projekti u provedbi; ugovoreni prema PRAG proceduri (OPP 2007.-2013.)
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
Napomena: Obzirom na prihvatljivost izdataka sukladno Smjernicama za zatvaranje OP Promet 2007-2013., preostale obveze po
ugovorima izmirit će se iz nacionalnih sredstava.
Za financijsku perspektivu 2014.-2020. projekti se financiraju putem Operativnog programa
Konkurentnost i kohezija (OPKK) gdje su pod tematskim ciljem 7. - Povezanost i mobilnost predviđena
47
ulaganja i razvoj sektora prometa, a planirana ulaganja za željeznicu predviđena su u okviru investicijskog
prioriteta „Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te
promicanje mjera za smanjenje buke“. Svrha ovog prioriteta je poboljšati i nadograditi željezničku
infrastrukturu u Hrvatskoj, čime bi se potaknulo da željeznica preuzme značajno veći udio prometa, kao
održivija/niskougljična opcija, povećanjem kapaciteta i usluga regionalne željezničke infrastrukture i TEN-
T željezničke infrastrukture (Tablica 16. i 17.)
Projekti u provedbi - radovi Ugovor
Ugovorena
vrijednost u
kunama
Potpis ugovora
Planirani
rok
završetka
Izgradnja nove željezničke pruge za
prigradski promet Gradec – Sv. Ivan Žabno*
radovi 195.594.947 26.08.2015. 3Q/2019.
nadzor 12.821.534 26.08.2015. 3Q/2019.
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja
drugog kolosijeka željezničke pruge na
dionici Dugo Selo – Križevci*
radovi 1.239.557.819 29.04.2016. 2Q/2022.
nadzor 14.425.089 29.04.2016. 2Q/2022.
Modernizacija i elektrifikacija željezničke
pruge Zaprešić –Zabok
radovi 530.655.163 12.06.2018. 3Q/2021.
nadzor 13.475.811 28.06.2018. 4Q/2021.
Modernizacija i elektrifikacija željezničke
pruge Vinkovci - Vukovar
radovi 376.340.359 4Q/2019. 2023.
nadzor 10.260.000 14.03.2019. 2023.
* „Fazirani projekti“ - postupak razdiobe provedbe projekta kroz dva programska razdoblja („faziranje“) koji obuhvaća podjelu projekta
i u financijskom i tehničkom dijelu za svako programsko razdoblje – OPP i OPKK
Tablica 16: Projekti u provedbi – radovi; financiranje putem OPKK 2014.-2020.; stopa sufinanciranja 85%
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
Projekt za koji je postupak javne nabave u pripremi/tijeku –
projektiranje/studije Ugovor
Ukupni
prihvatljivi
troškovi Projekta
u kunama1
Potpis
ugovora
(planirani)
Planirani
rok
završetka
Izrada studijske i projektne dokumentacije željezničke
pruge M202 Zagreb GK-Rijeka, dionica Karlovac-
Oštarije
studijska i
projektna
dokumentacija
69.503.564 2020. 2023.
Izrada idejnih rješenja i studijske dokumentacije
modernizacije i razvoja željezničkog čvora Zagreb studije 22.738.398 2020. 2022.
Projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne
regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica studije 11.209.350 2020. 2021.
Izrada studijske dokumentacije modernizacije dionice
Oštarije - Knin željezničke pruge M604 Oštarije - Knin
– Split
studije 15.422.297 2020. 2022.
Izrada studijske dokumentacije modernizacije dionice
Knin - Split željezničke pruge M604 Oštarije - Knin -
Split, željezničke pruge M606 Knin - Zadar i M607
Perković – Šibenik
studije 15.608.477 2020. 2022.
Tablica 17: Projekti za koje je postupak javne nabave u tijeku ili u pripremi – projektiranje/studije; financiranje putem OPKK 2014.-
2020.; planirana stopa sufinanciranja 85%
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
1 U ukupnim prihvatljivim troškovima uključene aktivnosti/elementi projekta prema projektnoj prijavi odnosno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava (npr. izrada studija, upravljanje projektom, promidžba i vidljivost i dr.)
48
Osim sredstava predviđenih putem OPKK, određeni projekti željezničke infrastrukture mogu se financirati
i iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) koji je osnovan za dodatna ulaganja i izgradnju nove te
unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture na koridorima
Transeuropske prometne mreže. Cilj Europske komisije je stvaranje snažne europske prometne mreže koja
će povezati Istok i Zapad te otkloniti prometnu rascjepkanost u Europi odnosno ukloniti uska grla na
europskim prometnim pravcima, poboljšati infrastrukturu i povezati različite vrste prijevoza u
multimodalni promet diljem EU.
Budući da područjem Hrvatske prolaze dva koridora osnovne prometne mreže: Mediteranski koridor i
Koridor Rajna – Dunav, glavne (koridorske) željezničke pruge Republike Hrvatske odgovaraju Osnovnoj
mreži putničkog i teretnog prometa, a druge međunarodne linije pripadaju Sveobuhvatnoj mreži. U
Prilogu I. Uredbe dat je popis prethodno identificiranih projekata na osnovnoj mreži u sektoru prometa,
te je kod Mediteranskog koridora između ostaloga za željeznicu prethodno identificirana dionica Rijeka –
Zagreb – Budimpešta gdje je navedena mogućnost izrada studija i radova (uključujući izgradnju novog
kolosijeka i pruge za drugi smjer između Rijeke i granice s Mađarskom).
CEF Promet je instrument financiranja za ostvarivanje jedinstvene transeuropske prometne mreže, a cilj
mu je potpora ulaganjima u izgradnji nove ili obnovi i nadogradnji postojeće prometne infrastrukture. EK
je uspostavila TEN-T program kako bi se podržala izgradnja i nadogradnja prometne infrastrukture diljem
EU. TEN-T program osigurava financijsku potporu za ostvarenje važnih prometnih infrastrukturnih
projekata, u skladu s ciljem poticanja europske konkurentnosti, stvaranja novih radnih mjesta i postizanja
kohezije. Ciljevi politike transeuropske prometne mreže su uspostava sveobuhvatne mreže do 31. prosinca
2050. godine, odnosno uspostava Osnovne mreže, koja uključuje samo one dijelove sveobuhvatne mreže
koji su strateški najznačajniji, do 31. prosinca 2030. godine.
HŽ Infrastruktura provodi 7 projekata koji se sufinanciraju iz CEF-a, od kojih 5 projekata HŽ Infrastruktura
provodi samostalno (4 projekta CEF Promet i 1 projekt tehničke pomoći), a dva projekta su u partnerstvu
sa Lučkom upravom Rijeka (Tablica 18. i 19.).
Projekt Ugovor
Ukupna vrijednost
Sporazuma o
dodjeli
bespovratnih
sredstava u €
Potpis
ugovora
(planirani)**
Planirani
završetak
Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju
drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici
željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani
tehnička
dokumentacija 5.363.119* 14.12.2016. 12/2021.
Tehnička pomoć za poboljšanje izgradnje kapaciteta
upravitelja željezničke infrastrukture u RH
tehnička
pomoć 459.431 9.9.2016. 11/2020.
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka
na dionici Križevci – Koprivnica – dg radovi 2.839.367.727 2020. 2023.
Izrada projektne dokumentacije za modernizaciju
željezničke dionice Okučani - Vinkovci
tehnička
dokumentacija 11.217.700 17.05.2019. 2021.
Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju
željezničke dionice Oštarije – Škrljevo
tehnička
dokumentacija 7.000.000 2020. 2021.
* Procijenjena vrijednost Sporazuma; u postupku izmjena Sporazuma (Addendum)
** Planirani potpis ugovora/potpis ugovora po provedenom postupku javne nabave
Tablica 18: Projekti odabrani za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), HŽI prijavitelj i korisnik
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
49
Projekt Ugovor
Ukupna vrijednost
Sporazuma o dodjeli
bespovratnih
sredstava u €
Procijenjena ukupna
vrijednost ugovora u
€
Potpis ugovora Planirani
završetak
Razvoj multimodalne
platforme u luci Rijeka i
povezivanje s kontejnerskim
terminalom Jadranska vrata
upravljanje 35.556.000 –
HŽI dio
26.009.201
252.688 29.06.2017. 3Q/2020.
radovi 23.681.447 19.04.2018. 2Q/2020.
nadzor 691.831 11.05.2018. 3Q/2020.
Unapređenje infrastrukture u
luci Rijeka – kontejnerski
terminal Zagrebačko
pristanište
upravljanje 31.587.126 –
HŽI dio
21.983.851
152.810 02.02.2018. 1Q/2021.
radovi 19.700.600 04.07.2019.. 3Q/2021.
nadzor 562.257 15.04.2019.. 4Q/2021.
Tablica 19: Projekti odabrani za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF),HŽI korisnik i partner Lučkoj upravi
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
Planirani projekt za radove za koji se planira postupak javne nabave (Tablica 20.)
Projekt Ugovor
Procijenjena
ukupna
vrijednost u €
Potpis ugovora
(planirani)
Planirano trajanje
radova
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja
drugog kolosijeka odnosno nove
dvokolosiječne pruge na dijelovima
željezničke pruge Dugo Selo – Novska
radovi 572.500.000 2021. 2021.-2026.
Tablica 20: Planirani projekti – planirani izvori financiranja OPKK ili izvori iz sljedeće financijske perspektive (2021. – 2027.)
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
10.4. Provedba projekata
Projekte željezničke infrastrukture karakterizira složenost i kompleksnost te duže vremensko razdoblje
provedbe, a što se odnosi i na projekte za izvođenje radova, ali i projektiranja kojima se osigurava izrada
studijske i tehničke dokumentacije uz ishođenje potrebnih dozvola kao preduvjeta za buduće izvođenje
radova.
Sredstvima EU fondova planirana je modernizacija dva koridora (Mediteranski koridor i Koridor Rajna –
Dunav) na kojima se odvija preko 65% ukupnog željezničkog prometa u RH te su obzirom na aktivnosti i
provedbu projekata na nižoj karti prikazani završeni, trenutno aktivni i budući projekti.
Na teritoriju Republike Hrvatske međunarodni koridori u smislu željezničke mreže definirani su Odlukom
Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju željezničkih pruga (NN br. 03/14):
• RH1. TEN-T osnovna mreža Salzburg – Solun,
• RH2. TEN-T Mediteranski koridor Budimpešta – Rijeka te
• RH3. TEN-T sveobuhvatna mreža Budimpešta – Ploče.
Daljnjim ulaganjem u željezničku infrastrukturu nastavlja se razvoj i nadogradnja hrvatske TEN-T željezničke
mreže na Mediteranskom koridoru i koridoru Rajna - Dunav s ciljem sveobuhvatnijeg i učinkovitijeg
povezivanja RH s europskim prometnim mrežama te istovremeno usklađivanje tehničkih standarda i
standarda operabilnosti s EU standardima. Stoga su glavni investicijski prioriteti usmjereni na
modernizaciju preostalih dijelova linija TEN-T mreže u skladu s njihovom funkcionalnošću i povećanje
održivosti mreže željezničkih pruga reorganizacijom sektora, unapređenje učinkovitosti održavanja,
smanjenje utjecaja na okoliš i uvođenje mjera za povećanje sigurnosti i interoperabilnosti željezničkih
pruga.
50
Slika 7: Pregled projekata financiranih iz ESI fondova i CEF-a (radovi, projektiranje, studije)
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
51
10.5. Aktivnosti u 2020. godini
Planirana sredstva za projekte koji se sufinanciraju iz EU fondova za planirano razdoblje 2020. godine
iznose 1,6 milijarde kuna.
Aktivnosti u 2020. godini bit će usmjerene na:
• nastavak provedbe ugovorenih projekata (radovi, projektiranje, studije)
• provedbu postupaka javne nabave (završetak i/ili novi postupci) za projekte za koje je odobreno
financiranje putem OPKK i/ili CEF-a te njihova provedba
• prijavu novih projekata u sektoru željezničkog prometa i njihovo financiranje bilo putem OPKK i/ili
CEF-a (uključuje postupke izrade prijava na pozive, sklapanja ugovora/sporazuma o dodjeli
bespovratnih sredstava)
• otklanjanje nedostataka u garantnom roku za završeni projekt „Izgradnja nove željezničke pruge
za prigradski promet Gradec – Sveti Ivan Žabno“ (Defect Notification Period - DNP).
10.6. Opis značajnih projekata
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci
Procijenjena vrijednost projekta 196,9 milijuna eura.
Planirani rok završetka projekta je 2022. godina.
Planirane aktivnosti uključuju izgradnju drugoga kolosijeka na
cijeloj pružnoj dionici duljine 38,2 km (uključujući rekonstrukciju
kolodvora Dugo Selo), rekonstrukciju lukova na postojećem
kolosijeku ukupne dužine 9,4 km, veću rekonstrukciju postojećih
kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Križevci te pripadajućih stajališta,
izgradnju novog kolodvora Gradec, izgradnju novih 6 mostova i
rekonstrukciju postojećih 7, ukidanje ukupno 17 željezničko-
cestovnih prijelaza koji će se zamijeniti s 12 križanja (denivelacija) u dvije razine i 2 pješačka prijelaza koje
će zamijeniti novi pothodnici, nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče te modernizaciju
signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.
Glavni ciljevi ovog projekta su:
• postizanje brzine vlakova od 160 km/h i dodatno povećanje sigurnost prometa (ukidanjem
željezničko cestovnih prijelaza u razini);
• značajno (250%) povećanje kapaciteta, smanjenje (27%) vremena i povećanje kvalitete putovanja
uz mogućnost uključivanja Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet grada
Zagreba;
• prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m odnosno prijam interoperabilnih vlakova
za prijevoz putnika duljine 400 m;
• povećanje kvalitete života ljudi uz prugu uz značajno ulaganje u zaštitu od buke.
52
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica –
državna granica
Procijenjena vrijednost projekta je 297,1 milijuna eura.
Planirani rok završetka projekta je 2023. godina.
Ovaj projekt dio je velikoga projekta uspostave dvokolosiječne
željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti promet na
cijelom prometnom koridoru Državna granica
Mađarska/Hrvatska - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac
- Krasica - Rijeka - Državna granica Hrvatska/Slovenija.
Na pružnoj dionici Križevci – Koprivnica – državna granica predviđene su rekonstrukcija postojećega
kolosijeka za brzinu od 160 km/h te izgradnja drugoga kolosijeka usporednog s rekonstruiranom trasom
postojećega kolosijeka željezničke pruge M201 državna granica – Botovo – Dugo Selo. Uz rekonstrukciju
pojedinačnih vodoravnih lukova za veću brzinu, predviđena je velika rekonstrukcija trase na području oko
današnjega kolodvora Lepavina, gdje bi se prema Idejnome rješenju, na duljini od oko 6,3 km, napustila
postojeća trasa i sagradila potpuno nova dvokolosiječna željeznička pruga i kolodvor Lepavina na novoj
lokaciji. Nakon izgradnje drugoga kolosijeka, kolodvor Mučna Reka će se demontirati i pretvoriti u
stajalište, a umjesto postojećega kolodvora Drnje gradi se novi kolodvor na drugoj lokaciji. Novi kolodvor
Drnje povezuje se s kolodvorom Botovo novim spojnim kolosijekom, usporednim s dvokolosiječnom
željezničkom prugom, tako da više neće postojati odvojna skretnica za kolodvor Botovo na pograničnoj
pružnoj dionici Drnje – Gyekenyes.
Izrada projektne dokumentacije za predmetni projekt ugovorena je u okviru programa IPA.
Projekt je odabran za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility –
CEF) i Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je u listopadu 2016. prema kojem ukupna
vrijednost prihvatljivih troškova projekta iznosi 283,94 milijuna eura, odnosno dio CEF sufinanciranja iznosi
241,4 milijuna eura (85%). Dio projekta kojim su obuhvaćeni građevinski radovi, radovi izgradnje
parkirališta i dijelova kolodvorskih zgrada te uvođenje ETCS-a razine 1 i koji nisu bili prihvatljivi za
sufinanciranje iz CEF-a, a čija je procijenjena vrijednosti 13 milijuna eura planira se prijaviti za
sufinanciranje putem OPKK.
Modernizacija i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar
Procijenjena vrijednost projekta 71,9 milijuna eura.
Planirani rok završetka projekta je 2023. godina.
Planira se rekonstrukcija i obnova cijele jednokolosiječne
željezničke pruge duljine 18,7 km te rekonstrukcija
pripadajućih kolodvora i stajališta, elektrifikacija, ukidanje
željezničko-cestovnih prijelaza i izvedba križanja s drugim
prometnicama u dvije razine te izvedba suvremenih
signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.
Rekonstrukcijom pojedinačnih vodoravnih lukova te cjelovitom obnovom pružnoga gornjeg ustroja i
pružnih građevina omogućit će se postizanje nazivne projektirane brzine od 120 km/h na većem dijelu
pruge (uz iznimku dijela pruge na izlazu iz Vinkovaca te na području grada Vukovara), kolodvori će se
53
rekonstruirati za prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine najmanje 600 m, a stajališta u skladu sa
zahtjevima za lokalni prijevoz putnika. Željeznička pruga i mostovi osposobit će se za najveću dopuštenu
masu željezničkih vozila od 25 t/o. Ugradit će se moderni signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji
u skladu sa zahtjevima definiranima za koridorske pruge.
Ovim projektom navedena željeznička pruga u potpunosti će se osposobiti za teretni promet između RH1
koridora i riječne luke Vukovar koja se nalazi na VII. paneuropskom koridoru, uz ispunjavanje funkcionalnih
i sigurnosnih zahtjeva u skladu s propisanim uvjetima interoperabilnosti.
Izrada projektne dokumentacije za predmetni projekt ugovorena je u okviru programa IPA.
Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić - Zabok
Procijenjena vrijednost projekta je 80,8 milijuna eura.
Planirani rok završetka projekta je 2021. godina.
Projektom je obuhvaćena modernizacija pruge na dionici
Zaprešić-Zabok u duljini od 23,86 km, odnosno planirana je
rekonstrukcija cijele pružne dionice za brzinu od 120 km/h,
elektrifikacija sustavom AC 25kV/50Hz, ojačanje za promet
vlakova mase 22,5 t/o te opremanje odgovarajućim signalno-
sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, rekonstrukcija
kolodvora i stajališta (posebno opsežna u kolodvoru Zabok,
gdje će se razdvojiti dijelovi kolodvora namijenjeni putničkom i teretnom kolodvoru) te rješavanje
željezničko-cestovnih prijelaza osiguravanjem, svođenjem i denivelacijom.
Ovim projektom navedena pružna dionica želi se rekonstruirati i obnoviti za siguran i učinkovit željeznički
promet te uskladiti sa zahtjevima za željezničke pruge od značaja za regionalni promet. Elektrifikacijom i
postizanjem nazivne projektirane brzine od 120 km/h omogućit će se njeno cjelovito uključivanje u sustav
prigradskoga željezničkog prometa na širem području grada Zagreba, a ojačanjem za promet vlakova
mase od 22,5 t/o ukinuti današnja ograničenja u teretnom prometu.
Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska
vrata
Ukupna vrijednost radova iznosi 35,6 milijuna eura, pri čemu udio HŽI iznosi 26 milijuna eura.
Planirani rok završetka projekta je 2020. godina.
Rekonstrukcija i dogradnja postojećeg kolodvora Rijeka Brajdica i
izgradnja novog terminala Brajdica podijeljena je u tri cjeline:
1.a izgradnja kontejnerskog terminala
1.b rekonstrukcija kolodvora Rijeka Brajdica
2. Izgradnja novog izvlačnjaka.
54
Realizacijom projekta značajno će se utjecati na postojeći kapacitet kolodvora te osigurati tehnički zahtjevi
za interoperabilnost u skladu s Direktivom 2008/57/EZ i tehničkim specifikacijama interoperabilnosti (TSI)
za konvencionalni željeznički sustav transeuropske željezničke mreže.
Projekt je prijavljen na prvi poziv CEF-a te je za izvođenje radova osigurano 85% EU sufinanciranja.
Zajednički je projekt Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture za izgradnju „Multimodalne platforme razvoja
luke Rijeka i međuveze s Kontejnerskim terminalom Jadranska vrata“ za koji je Sporazum o dodjeli
bespovratnih sredstava potpisan u prosincu 2015.godine.
Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište
Ukupna vrijednost radova iznosi 31,6 milijuna eura, pri čemu udio HŽI iznosi 22 milijuna eura.
Planirani rok završetka projekta je 2021. godina.
Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja
terminala za željeznički intermodalni prijevoz na kontejnerski terminal
Zagrebačka obala planira se u tri etape :
• 1. Etapa – Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora
Rijeka - 12 kolosijeka (investitor HŽI)
• 2. Etapa – Rekonstrukcija priključka kolosiječnih postrojenja i
izgradnja kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih
kolosijeka na postojeće stanje na istočnoj strani obuhvata
(investitor LUR)
• 3. Etapa – Izgradnja željezničkog dijela novog kontejnerskog
terminala na Zagrebačkoj obali (investitor LUR) .
Cilj projekta je doprinijeti rastu Luke Rijeka kao važne luke na Jadranskom moru kroz osiguranje
učinkovitosti, održivosti i multimodalnosti teretnog prometa, a specifični cilj je eliminirati usko grlo i
prilagoditi željezničku infrastrukturu u kolodvoru Rijeka kako bi se ona mogla nositi s povećanjem
prijevozne potražnje u Luci Rijeka uz istovremeno poticanje urbane revitalizacije omogućivanjem
premještanja lučkih djelatnosti.
Projekt „Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka – Zagrebačka obala kontejnerski terminal
(POR2CORE-ZCT)“ zajednički je projekt Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture, a obuhvaća izvođenje
radova, nadzor nad radovima i upravljanje projektom.
Projekt je prijavljen na drugi poziv CEF-a te je osigurano 85% EU sufinanciranja. Sporazum o dodjeli
bespovratnih sredstava potpisan je u studenom 2016. godine.
55
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac
na željezničkoj pruzi M202 Zagreb Gk–Rijeka
Procijenjena vrijednost projekta 366 milijuna eura.
Planirani rok završetka projekta je 2023. godina.
Projektom se planira rekonstrukcija postojećeg i izgradnja
drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac
duljine od 44,02 km na željezničkoj pruzi M202 Zagreb Gk-
Rijeka. Projektom se planira podići brzina na max 160 km/h,
izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca gdje će
biti 120 odnosno 140 km/h radi prostornih ograničenja.
Navedena dionica pruge je jednokolosiječna elektrificirana 25 kV AC 50 Hz te će se projektom pretvoriti
u dvokolosiječnu. Kategorija modela opterećenja pruge je D4 (22,5 t/o, 8t/m). Zbog kapaciteta i korisne
duljine kolosijeka u kolodvorima (između 500 i 630 m), ova dionica prepoznata je kao jedno od uskih grla
u TEN-T osnovnoj mreži te će se ovim projektom korisne duljine kolosijeka u kolodvorima produžiti na
750 m. Postojeći sustav osiguranja željezničke pruge je APB (automatski pružni blok) u elektro-relejnoj
izvedbi, a što nije u skladu sa uvjetima interoperabilnosti.
Budući da se radi o Projektu na dijelu TEN-T koridora, moraju biti zadovoljeni zahtjevi utvrđeni Uredbom
Komisije (EU) br. 1299/2014 od 18. studenog 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava
„infrastrukture” željezničkog sustava u Europskoj uniji.
Projekt, uključuje: rekonstrukciju 3 kolodvora, prenamjenu 3 kolodvora u stajališta i rekonstrukciju 4
postojeća stajališta, ugradnju novog elektroničkog signalno–sigurnosnog uređaja, ETCS razine 1 te novog
prometno–upravljačkog infrastrukturnog podsustava sa daljinskog kontrolom vanjskih elemenata,
elektrifikaciju sustavom 25 kV/50 Hz, rekonstrukciju elekrovučne podstanice (EVP-a Mrzlo Polje i
Zdenčina), izgradnju tri nova podvožnjaka i četiri nova nadvožnjaka sa pripadajućim cestovnim
prometnicama umjesto željezničko – cestovnih prijelaza, izgradnju novih svodnih cesta radi ukidanja
postojećih željezničko – cestovnih prijelaza, rekonstrukciju pojedinih postojećih željezničko – cestovnih
prijelaza u razini, izgradnju zidova zašite od buke, izgradnju zatvorenog sustava odvodnje te rekonstrukciju
svih postojećih mostova, vijadukata i drugih objekata na trasi dionice.
Priprema projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i
obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo-Rijeka-Jurdani
Studijom okvirnih mogućnosti cjelokupna vrijednost projekta
(projektiranje i radovi) procijenjena je na 270 milijuna eura.
Planirani rok završetka projekta pripreme projektne
dokumentacije je 2021. godina.
Planirane aktivnosti obuhvaćaju pripremu projektne
dokumentacije i ishođenje dozvola za izgradnju drugog
kolosijeka na dijelu pružne dionice od Škrljeva do Jurdana, uz
postojeći kolosijek u duljini 28,7 km (uz rekonstrukcije postojećih kolodvora i stajališta), izgradnju novih
stajališta za prigradski promet na području grada Rijeke (ukupno 13), izgradnju novog tunela Baudine i
rekonstrukciju postojećih tunela Kalvarija i Rukavac, izgradnju druge cijevi tunela Rukavac, rješavanje
56
odnosa s drugim prometnicama – denivelacije, rješavanje pristupa parkiralištima stajališta, rekonstrukciju
pojedinačnih lukova, te uklanjanje 43 postojeće građevine u pružnom pojasu.
Sufinanciranje pripreme projektne dokumentacije ugovoreno je iz Instrumenta za povezivanje Europe
(Connecting Europe Facility – CEF). Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava zaključen je s INEA-om u
studenom 2015. godine.
Tehnička pomoć za poboljšanje izgradnje kapaciteta upravitelja željezničke infrastrukture u
Hrvatskoj
Opći cilj Akcije je priprema upravitelja željezničke infrastrukture u Hrvatskoj (HŽI) za učinkovito upravljanje
i korištenje mogućnosti u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) te pružanje tehničke potpore
za pripremu i provedbu projekata prethodno utvrđenih u Dijelu I Priloga I Uredbe o CEF-u. Akcija treba
dovesti do povećanja broja visokokvalitetnih projekata europske dodane vrijednosti na osnovnoj mreži
TEN-T i njezinim Koridorima.
Specifični cilj Akcije je uspostava skupine stručnjaka koji će pružati potporu i edukaciju djelatnicima
korisnika kako bi bili u stanju analizirati sve aspekte projekata prometne infrastrukture predloženih za
sufinanciranje sredstvima Europske unije te posebice protumačiti sve sastavne dijelove takvih projekata.
Predmetnim projektom, a u skladu s prijavom, predviđeno je:
• Aktivnost 1: Potpora vanjskih stručnjaka za pripremu prijava za CEF, priprema i provedba projekata
navedenih u Dijelu I Priloga I Uredbe o CEF-u, uključujući postupke javne nabave;
• Aktivnost 2: Prijenos znanja zaposlenicima HŽI kroz edukaciju „na licu mjesta“ („on-the-spot
training“);
• Aktivnost 3: Razmjena iskustava (studijska putovanja i posjeti) zaposlenika HŽI drugim državama
članicama vezano uz pripremu i provedbu projekata sufinanciranih iz CEF-a (upravljanje
projektom, javna nabava, prekogranična pitanja, priprema projekata i dr.) i edukacija zaposlenika
HŽI.
Prema unaprijed određenom iznosu od strane Komisije, vrijednost ugovora iznosi 459.431,25 eura i u
cijelosti (100%) se financira bespovratnim sredstvima EU iz CEF-a (ujedno i maksimalni iznos prihvatljivih
troškova Projekta). Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava – broj MOVE/B4/SUB/2014-
705/CEF/PSA2/2/SI2.714460 potpisan je u prosincu 2015. godine.
Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Oštarije – Škrljevo
Procijenjena vrijednost projekta 7,0 milijuna eura.
Planirani rok završetka projekta je 2021. godina.
Projektom je planirana izrada studijske i tehničke
dokumentacija koja uključuje: izradu idejnih rješenja i
višekriterijske analize, studije izvodljivosti, ekonomsko-
financijske analize, studiju utjecaja na okoliš i idejni
projekt uz ishođenje lokacijske dozvole. Uz navedeno,
projektom je predviđeno i uključivanje aktivnosti upravljanja projektom te javnost i vidljivost.
57
Obzirom da je dionica Oštarije – Škrljevo sastavni dio željezničke pruge M202 Zagreb Gk – Rijeka, i nalazi
se na Mediteranskom koridoru i Međunarodnom teretnom koridoru RFC6, te uzimajući u obzir već
ugovorene projekte koji se financiraju iz CEF-a (projektiranje Škrljevo – Rijeka – Jurdani i radovi Brajdica i
Zagrebačka obala) i OPP (priprema projektne dokumentacije za dionicu Hrvatski – Leskovac i Goljak –
Skradnik), provedba ovog projekta je potrebna kako predmetna dionica ne bi postala usko grlo i time
onemogućila potreban kapacitet željezničke pruge.
Sufinanciranje pripreme projektne dokumentacije ugovoreno je iz Instrumenta za povezivanje Europe
(Connecting Europe Facility – CEF). Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je u listopadu
2017. godine. Procijenjena vrijednost projekta je 7 milijuna eura, a CEF sufinanciranje je 85%. Planirani rok
završetka projekta pripreme projektne dokumentacije je 2021. godina.
Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Okučani – Vinkovci
Procijenjena vrijednost projekta 11,2 milijuna eura.
Planirani rok završetka projekta je 2021. godina.
Projektom je planirana izrada studijske i tehničke dokumentacije koja uključuje: studiju modernizacije
željezničke pruge na dionici Okučani – Vinkovci, a koja uključuje idejna rješenja i višekriterijsku analizu,
studiju izvodljivosti projekta i ekonomsku i financijsku analizu za izrađena rješenja. Također će se izraditi i
studija utjecaja na okoliš, idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole, glavni projekt s ishođenjem
građevinske dozvole, konačnu ekonomsku i financijsku analizu i dokumentaciju o nabavi. Uz navedeno,
projektom je predviđeno i uključivanje aktivnosti upravljanja projektom te javnost i vidljivost.
Projekt izrade tehničke dokumentacije za rekonstrukciju pružne dionice Okučani – Vinkovci je preduvjet
za izvršenje radova modernizacije i obnove ove dionice, uz zadovoljavanje tehničko-tehnoloških uvjeta
kojima moraju udovoljavati glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni promet. Modernizacija
ove dionice je nastavak obnove dijela RH1 međunarodnog koridora Novska – Tovarnik – državna granica
duljine 185 kilometara.
Sufinanciranje pripreme projektne dokumentacije ugovoreno je iz Instrumenta za povezivanje Europe
(Connecting Europe Facility – CEF). Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je u listopadu
2017. godine, a CEF sufinanciranje je 85%.
58
Izrada studijske i projektne dokumentacije željezničke pruge M202 Zagreb GK-Rijeka, dionica
Karlovac-Oštarije
Procijenjena vrijednost projekta 11,5 milijuna eura.
Planirani rok završetka projekta je 2023. godina.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 11,5 milijuna eura, od čega
su prihvatljivi troškovi 9,4 milijuna eura.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je u
prosincu 2018. godine. Time je osigurano sufinanciranje
putem Operativnog programa »Konkurentnost i kohezija«,
Prioritetne osi 7. Povezanost i mobilnost odnosno iz
Kohezijskog fonda financirat će se 85 posto prihvatljivih troškova.
Projektom je planirana izrada studijske i projektna dokumentacije za modernizaciju i izgradnju prometnog
pravca Zagreb – Rijeka na povezivanju šireg područja Karlovca i Oštarija, uz zadovoljavanje tehničko-
tehnoloških uvjeta kojima moraju udovoljavati glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni
promet. U sklopu ovog Projekta izradit će se studijska dokumentacija (Studija izvodljivosti, Analize
troškova i koristi (CBA), Studija o utjecaju zahvata na okoliš i Prijava velikog projekta na sufinanciranje EU
sredstvima) te projektna dokumentacija (Idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole, Glavni projekt s
ishođenjem građevinskih dozvola, Dokumentacija potrebna za rješavanje imovinskopravnih odnosa i
osiguranje dokaza pravnog interesa i dokumentacija o nabavi za radove i nadzor). Uz navedeno
predviđeno je i upravljanje projektom te promidžba i vidljivost.
Izrada idejnih rješenja i studijske dokumentacije modernizacije i razvoja željezničkog čvora
Zagreb
Procijenjena vrijednost projekta 3,1 milijun eura.
Planirani rok završetka projekta je 2022. godina.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je
u prosincu 2018. godine. Time je osigurano
sufinanciranje putem Operativnog programa
»Konkurentnost i kohezija«, Prioritetne osi 7.
Povezanost i mobilnost odnosno iz Kohezijskog
fonda financirat će se 85 posto prihvatljivih
troškova.
Projektom se planira izrada idejnih rješenja, izrada Studije izvodljivosti (FS), izrada Studije ekonomske i
financijske analize (CBA), izrada Studije utjecaja na okoliš i izrada podloga za izmjenu prostorno-planske
dokumentacije. Uz navedeno predviđeno je i upravljanje projektom te promidžba i vidljivost.
59
Projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska
spojnica
Procijenjena vrijednost projekta 1,5 milijuna eura.
Planirani rok završetka projekta je 2021. godina.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan
je u prosincu 2018. godine. Time je osigurano
sufinanciranje putem Operativnog programa
»Konkurentnost i kohezija«, Prioritetne osi 7.
Povezanost i mobilnost odnosno iz Kohezijskog
fonda financirat će se 85 posto prihvatljivih
troškova.
Projektom je planirana izrada studijske dokumentacije: Studija povezivanja “Lepoglavskom spojnicom”
unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske s idejnim rješenjima, Studija izvodljivosti te Analiza troškova
i koristi. Uz navedeno predviđeno je i upravljanje projektom te promidžba i vidljivost.
Izrada studijske dokumentacije modernizacije dionice Oštarije - Knin željezničke pruge M604
Oštarije - Knin – Split
Procijenjena vrijednost projekta 2,1 milijun eura.
Planirani rok završetka projekta je 2022. godina.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je u
prosincu 2018. godine. Time je osigurano sufinanciranje
putem Operativnog programa »Konkurentnost i kohezija«,
Prioritetne osi 7. Povezanost i mobilnost odnosno iz
Kohezijskog fonda financirat će se 85 posto prihvatljivih
troškova.
Projektom je planirana izrada Studije modernizacije
željezničkog pravca Zagreb – Split na dionici Oštarije – Knin
s idejnim rješenjima, izrada Studije izvodljivosti, Analiza
troškova i koristi te izrada Studije utjecaja na okoliš. Uz
navedeno također je predviđeno upravljanje projektom te
promidžba i vidljivost.
60
Izrada studijske dokumentacije modernizacije dionice Knin - Split željezničke pruge M604 Oštarije - Knin
- Split, željezničke pruge M606 Knin - Zadar i M607 Perković – Šibenik
Procijenjena vrijednost projekta 2,1 milijun eura.
Planirani rok završetka projekta je 2022. godina.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan
je u prosincu 2018. godine. Time je osigurano
sufinanciranje putem Operativnog programa
»Konkurentnost i kohezija«, Prioritetne osi 7.
Povezanost i mobilnost odnosno iz Kohezijskog
fonda financirat će se 85 posto prihvatljivih
troškova.
Projektom je planirana izrada Studije
modernizacije željezničkog pravca Zagreb – Split na dionicama Knin – Zadar i Knin-Split s idejnim
rješenjima, izrada Studije izvodljivosti, Analiza troškova i koristi te izrada Studije utjecaja na okoliš. Uz
navedeno također je predviđeno upravljanje projektom te promidžba i vidljivost.
61
11. ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA
U 2015. godini je, nakon niza godina, zaustavljen trend pada vlak kilometara u putničkom prometu kada
je zabilježen lagani rast u odnosu na 2014. godinu. Vlak kilometri ostvareni u putničkom prijevozu od
2016. godine do danas su konstantni s vrlo malim oscilacijama (1-2%).
Očekuje se da će putnički promet u 2020. godini porasti za oko 1% mjereno vlak kilometrima. Planirano
povećanje najvećim dijelom temelji se na pretpostavci da će u narednom razdoblju doći do nabavke novih
vlakova i poboljšanja usluge putničkog prijevoza. U planskom razdoblju, i dalje se očekuje da će se 66%
ukupnog putničkog prometa mjereno u vlkm odvijati na međunarodnim prugama, te 23% na regionalnim
i 11% na lokalnim prugama.
Na regionalnim i lokalnim prugama odvija se uglavnom putnički prijevoz te udio putničkog prijevoza u
vlak kilometrima na tim prugama iznosi 94-97%.
Od 2016. godine, zbog novih željezničkih prijevoznika, u teretnom prometu bilježi se povećanje teretnog
prometa mjereno vlkm. Ukupno povećanje vlak kilometara odnosi se na međunarodne pruge, dok
realizacija na regionalnim i lokalnim prugama stagnira. Iako je broj ostvarenih bruto tonskih kilometara u
2016. godini pao u odnosu na 2015. godinu, u 2017. godini je ipak došlo do znatnog povećanja bruto
tonskih kilometara, a Isti trend se nastavio tijekom 2018. godine. Povećanje bruto tonskih kilometara
odnosi se isključivo na međunarodne pruge. Ukupno gledajući, gotovo sav teretni promet (95%) odvija se
na međunarodnim prugama od kojih prednjači koridor RH2 (DG Koprivnica – Zagreb – Rijeka – Šapjane
DG) koji u većini odgovara Mediteranskom koridoru mreže željezničkih teretnih koridora. Novi željeznički
prijevoznici imaju sve veći značaj na tržištu. Njihov udio u teretnom prometu, a prema vlak kilometrima je
od svega 1% u 2015. godini porastao na 32% u 2018. godini. Dosadašnje ostvarenje u 2019. godini
pokazuje daljnji porast udjela novih željezničkih prijevoznika te sad iznosi 37%. U voznom redu 2018/19 u
teretnom prijevozu sudjeluje ukupno 10 željezničkih prijevoznika.
Ostvarenje za 2018. godinu pokazuje da su vlak kilometri u teretnom prijevozu, u odnosu na 2017. godinu
porasli. Povećanje godišnjeg ostvarenja u 2017. u odnosu na 2016. godinu iznosi 9%, dok je rast u 2018.
godini u odnosu na 2017. godinu bio 4%. Ostvarenje u 2019. godini pokazuje rast u odnosu na isto
razdoblje 2018. godine.
Očekuje se da će teretni promet u 2020. godini u svim segmentima (vlak kilometrima, brutotonskim
kilometrima i broju vlakova) rasti do 2%. Planirano povećanje prije svega je temeljeno na sve većem
sudjelovanju novih željezničkih prijevoznika. U narednom razdoblju, i dalje se predviđa da će se 95%
ukupnog teretnog prometa mjereno u vlkm odvijati na međunarodnim prugama, 4% na regionalnim te
tek 1% na lokalnim prugama.
11.1. Plan putničkog i teretnog prometa
Temeljem dosadašnjih kretanja i pretpostavke da će doći do poboljšanja usluga i nabavke novih vlakova
u putničkom prometu, te porasta udjela novih željezničkih prijevoznika u teretnom prometu, izrađen je
plan prometa za 2020. godinu, kako slijedi:
62
u tisućama
Vrsta
prometa Pruge
Jedinica
mjere 2018.
2019. Plan
2020. Plan Ostvarenje
1-11
Ostvarenje
1-11/Plan
Putnički
Međunarodne vlkm 10.113 10.214 9.303 91,1% 10.254
Regionalne vlkm 3.465 3.500 3.190 91,1% 3.515
Lokalne vlkm 1.670 1.687 1.560 92,5% 1.709
Ukupno vlkm 15.248 15.401 14.053 91,2% 15.478
Teretni
Međunarodne vlkm 5.757 5.815 5.634 96,9% 6.096
Regionalne vlkm 238 240 239 99,6% 245
Lokalne vlkm 57 58 69 119,0% 73
Ukupno vlkm 6.052 6.113 5.942 97,2% 6.414
Ukupno
Međunarodne vlkm 15.870 16.029 14.937 93,2% 16.350
Regionalne vlkm 3.703 3.740 3.429 91,7% 3.760
Lokalne vlkm 1.727 1.745 1.629 93,4% 1.782
Ukupno vlkm 21.300 21.514 19.995 92,9% 21.892
Tablica 21: Plan prometa po vrstama pruga mjereno vlak kilometrima
Izvor: Sektor za pristup infrastrukturi
u milijunima
Vrsta
prometa Vrsta pruga
Jedinica
mjere 2018.
2019. Plan
2020. Plan Ostvarenje
1-11
Ostvarenje
1-11/Plan
Putnički
Međunarodne brtkm 1.679 1.696 1.545 91,1% 1.709
Regionalne brtkm 384 388 319 82,2% 351
Lokalne brtkm 129 130 115 88,5% 121
Ukupno brtkm 2.192 2.214 1.979 73,2% 2.181
Teretni
Međunarodne brtkm 4.930 4.979 4.876 97,9% 5.263
Regionalne brtkm 156 158 155 98,1% 147
Lokalne brtkm 38 38 56 147,4% 61
Ukupno brtkm 5.124 5.175 5.087 77,8% 5.471
Ukupno
Međunarodne brtkm 6.609 6.675 6.421 96,2% 6.972
Regionalne brtkm 540 546 474 86,8% 498
Lokalne brtkm 167 168 171 101,8% 182
Ukupno brtkm 7.316 7.389 7.066 95,6% 7.652
Tablica 22: Plan prometa po vrstama pruga mjereno brutotonskim kilometrima;
Izvor: Sektor za pristup infrastrukturi
Vrsta prometa Vrsta
pruga Jedinica mjere 2018.
2019. Plan
2020. Plan
Ostvarenje
1-11
Ostvarenje
1-11/Plan
Putnički promet sve pruge broj vlakova 241.301 243.714 239.138 98,1% 262.859
Teretni promet sve pruge broj vlakova 70.708 72.122 66.187 91,8% 71.384
Ukupno 312.009 315.836 305.325 96,7% 334.243
Tablica 23: Promet na željezničkim prugama od značenja za međunarodni, regionalni i lokalni promet – broj vlakova
Izvor: Sektor za pristup infrastrukturi
63
11.2. Strategije usluga infrastrukture i prometna politika
U skladu s europskim zakonodavstvom (Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2012/34/EU od 21.
studenoga 2012.) kao i Zakonom o željeznici RH (NN 32/19) HŽ Infrastruktura pruža sljedeće željezničke
usluge:
• minimalni pristupni paket
• pristup uslužnim objektima, uključujući pristup kolosijekom do uslužnih objekata
• pristup uslugama koje se pružaju u tim objektima
• dodatne usluge
• prateće usluge
11.3. Organizacija i regulacija prometa
Osnovne aktivnosti poslovnog područja Sektor za promet u 2020. su:
• informatizacija poslovnih procesa upravljanja željezničkim prometom implementiranjem novog
informatičkog sustava ROMAN Anywhere kojim se daje uvid u aktualni dnevni vozni red te
omogućava svim prometnicima vlakova i svim prometnim operativama, praćenje izvršenja
prometa vlakova na dnevnoj razini, uspoređivanje planiranog voznog reda sa stvarno izvršenim
voznim redom u realnom vremenu te planiranje i potrebito premještanje križanja vlakova na
jednokolosiječnim prugama
• unaprjeđenje sigurnosti u željezničkom prometu kroz pojačani nadzor procesa rada te educiranje
radnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa
• upravljanje i nadzor nad izvršenjem prometa, organizacija rada pruga i kolodvora
• izrada akata vezanih uz reguliranje graničnog sporazuma sa susjednim Upraviteljima
infrastrukture
• izrada priručnika za reguliranje prometa na graničnim prugama
• izrada priručnika za rad izvršnih radnika željezničkih prijevoznika u graničnim kolodvorima
• definiranje prometno-tehnoloških parametara pri utvrđivanju tehnologije rada u uvjetima
puštanja u rad novih infrastrukturnih podsustava odnosno njegovih dijelova
• u tijeku je izrada novog informatičkog sustava za upravljanje i monitoring poslovnih procesa
organizacije i regulacije prometa, zatim poslovnih procesa osiguravanja pristupa i korištenja
željezničke infrastrukture (IS-ORPI), kojim će se informatizirati prometne evidencije, kao i
promjena poslovnih procesa vezanih uz informatičku obradu vlaka
• iniciranje usklađivanja općih akata sa zakonskim i podzakonskim aktima (povezano s direktivama
EU)
• sklapanje ugovora sa svim vlasnicima industrijskih kolosijeka i željezničkim prijevoznicima o
međusobnim pravima i obvezama u svezi uporabe industrijskih kolosijeka
Sve navedene aktivnosti provode se u prvoj planskoj godini, s napomenom da će aktivnosti na
informatizaciji poslovnih procesa upravljanja željezničkim prometom i izradi novog informatičkog sustava
(IS-ORPI) trajati više godina.
64
Ciljevi poslovnog područja Sektora za promet su:
• prosječna komercijalna brzina putničkih vlakova od 45km/h u 2020. godini ostaje na istoj razini u
odnosu na 2019. godinu (45 km/h)
• prosječna komercijalna brzina teretnih vlakova od 18 km/h u 2020. godini ostaje na istoj razini u
odnosu na 2019. godinu (18 km/h)
• prosječno zakašnjenje vlakova za prijevoz putnika na 100 km u 2020. godini ostaje na razini 2019.
godine (4 min/vlak)
• prosječno zakašnjenje teretnih vlakova na 100 km u 2020. godini ostaje na razini 2019. godine
(132 min/vlak)
Vrijednosti komercijalne brzine, kao i zakašnjenja vlakova ostaju na istoj razini kao u 2019. godini zbog
očekivanih zatvora pruga, radi izvođenja radova na pojedinim dionicama pruga.
65
12. ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE
Prema Pravilniku o željezničkoj infrastrukturi (NN 127/05 NN 16/08.) željeznički infrastrukturni podsustavi
održavanja su:
• građevinski infrastrukturni podsustav održavanja
• elektroenergetski infrastrukturni podsustav održavanja
• prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav
• ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture
Željezničke infrastrukturne podsustave čine skupovi građevina, konstrukcija, postrojenja, uređaja, sklopova
i elemenata te njihovih dijelova i opreme, koji kao tehničko-tehnološke cjeline ili pojedinačno služe za
sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa, te za ostale vidove uporabe željezničke
infrastrukture.
12.1. Građevinski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja
HŽ Infrastruktura upravlja s 2.617,17 km željezničke pruge, od toga jednokolosiječne pruge u duljini
2.342,35 km ili 89,5%, a dvokolosiječne pruge u duljini 274,82 km ili 10,5 %. Elektrificirano je 970,15 km ili
37,1% mreže.
Slika 8. Željeznička mreža RH po vrstama pruga
Izvor: Izvješće o stanju mreže 2020; HŽ Infrastruktura
66
Najveća dopuštena brzina vlakova
prema sposobnosti pruga (km/h) 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
do 20 km/h 88,3 97,1 79 68,8 68,5 70,9 77,5 63,1 65,6
od 21 do 40 km/h 223,9 231,5 221,6 210,6 236,9 263,2 290,2 261,3 234,8
od 41do 60 km/h 782,2 786,5 722,6 716,8 700 748,3 753,4 814,2 839,3
od 61 do 80 km/h 653,7 614,5 626,2 661 667,4 624,3 586,9 549,2 538,8
od 81 do 100 km/h 491,5 518,8 531,6 502,3 491,5 489,7 509 542,6 569,7
od 101 do 120 km/h 161 134,3 151,7 145,5 145,7 145,7 203,8 196,9 226,3
od 121 do 140 km/h 71,4 146,5 164,2 191 202,8 183,2 124,8 153,6 139,2
od 141 do 160 km/h 161 104,1 147,3 149,1 149,1 149,1 147 112,5 112,5
izvan prometa 342,9 342,9 332 213,1 196,3 184 165,8 177,5 165,8
Ukupno 2.975,9 2.976,2 2.976,2 2.858,2 2.858,2 2.858,4 2.858,4 2.870,9 2.892,0
Tablica 24: Pregled duljina mreže u km HŽI s obzirom na najveće dopuštene brzine
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
Vozne brzine 1990. 2010. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
do 20 km/h 2% 2% 3% 2% 3% 3% 3% 2% 2%
21-40 km/h 13% 8% 8% 7% 8% 9% 10% 9% 8%
41-60 km/h 25% 24% 24% 25% 25% 26% 27% 29% 29%
61-80 km/h 23% 24% 21% 23% 23% 22% 20% 19% 18,5%
81-100 km/h 20% 20% 18% 18% 17% 17% 18% 19% 19,5%
101-120 km/h 7% 5% 5% 5% 5% 5% 7% 7% 8%
121-140 km/h 1% 2% 6% 7% 7% 6,5% 4% 5% 5%
141-160 km/h 4% 3% 5% 5% 5% 5% 5% 4% 4%
Izvan prometa 6% 12% 11% 7% 7% 6,5% 6% 6% 6%
Ukupno 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%
Tablica 25: Pregled voznih brzina po godinama u %; Izvor: Pristup infrastrukturi
67
u kilometrima
Pružni razred 2016. 2017. 2018.
2019. Plan
2020.
Pruge za međunarodni promet (M) 1.459,53 1.459,53 1.459,53 1.459,65 1.459,65
Pruge za regionalni promet (R) 626,54 626,54 626,54 626,53 626,53
Pruge za lokalni promet (L) 518,47 518,47 518,47 530,99 530,99
Ukupno 2.604,54 2.604,54 2.604,54 2.617,16 2.617,16
Tablica 26: Prikaz građevinske duljine svih pruga mreže HŽI prema pružnim razredima
Izvor: Pristup infrastrukturi
u kilometrima
Pružni razred 2016. 2017. 2018.
2019. Plan
2020.
Pruge za međunarodni promet (M) 1.713,40 1.713,40 1.713,40 1.734,47 1.734,47
Pruge za regionalni promet (R) 626,54 626,54 626,54 626,53 626,53
Pruge za lokalni promet (L) 518,47 518,47 518,47 530,99 530,99
Ukupno 2.858,41 2.858,41 2.858,41 2.891,99 2.891,99
Tablica 27: Prikaz građevinske duljine svih kolosijeka otvorene pruge mreže HŽI prema pružnim razredima
Izvor: Pristup infrastrukturi
Ispravnost građevinskog infrastrukturnog podsustava neophodan je i najvažniji preduvjet za odvijanje
željezničkog prometa. Više od 65% ukupne duljine željezničke mreže bilo je izvan ciklusa obnove u
prethodnim godinama, što znači da je prosječni uporabni vijek pružnog gornjeg ustroja na neobnovljenim
dionicama mreže prekoračen i da ga više nije moguće uobičajenim mjerama redovitog održavanja održati
u tehničko uporabnom stanju za siguran tijek prometa projektiranom brzinom.
Na pojedinim dionicama pruga od značaja za međunarodni promet ima kolosiječnog gradiva starijeg od
30 godina, a na nekim regionalnim i lokalnim prugama tračnice i kolosiječni pričvrsni materijal star je
između 40 i 80 godina.
68
Obzirom na dotrajalost i nosivost stanje kolodvorskih kolosijeka u nezadovoljavajućem su stanju, a među
velikim kolodvorima navode se koridorski kolodvori kao npr. Zagreb Ranžirni kolodvor, Ogulin, Rijeka,
Novska, Osijek i Koprivnica. Zbog navedenih činjenica HŽ Infrastruktura mora obaviti kapitalne
obnove/remonte na mnogim dionicama pruga osobito na prugama od značaja za međunarodni promet,
ako žele ostati ravnopravnim članom europske željezničke asocijacije.
Obilježja pruga lokalnog prometa je stalni nedostatak financijskih sredstava za održavanja i nedostatnih
investicijskih aktivnosti što je dovelo do toga da je tehničko stanje pruga od značaja za lokalni promet u
lošijem tehničkom stanju od pruga za međunarodni i regionalni promet. Na 5 dionica lokalnih pruga i na
jednoj pruzi regionalnog značaja je obustavljen promet.
Oznaka Skraćeni naziv pruge Izvan prometa
L102 S. Marof – Kumrovec – DG dionica Harmica – Kumrovec – DG
L205 Nova Kapela – Našice dionica Čaglin – Našicecement otpr.
L213 Lupoglav – Raša dionica Učka – Raša
L210 Sisak Caprag - Petrinja Sisak Caprag - Petrinja
R103 DG – L.D. Polje – Knin DG – L.D. Polje – Knin
Tablica 28: Pruge, odnosno dionice pruga na kojima je obustavljen promet
Izvor: Odjel za upravljanje građevinskim infrastrukturnim podsustavom
Duljina pruga lokalnog prometa iznosi 531 km. Lokalne pruge značajne su za stanovništvo na području
lokalne samouprave koja bi trebala iskazati svoj interes za željeznički prijevoz. Međutim, teško je očekivati
odvijanje željezničkog prometa na pružnim dionicama gdje su tehnički rokovi za obnovu/remont istekli
ponegdje i prije više od 15 godina, a pružna postrojenja i uređaji dotrajali ili su stari toliko da za neke više
ne postoje rezervni dijelovi za održavanje.
Planirani ciljevi i učinci na poboljšanju i održavanju razine građevinskog infrastrukturnog podsustava
ostvaruju se izvođenjem radova u sklopu održavanja u dva poslovna segmenta:
I. pružni gornji ustroj:
a) konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja
b) sklopovi pružnoga gornjeg ustroja
c) elementi pružnoga gornjeg ustroja
II. pružni donji ustroj:
a) građevine
b) konstrukcije
c) oprema
I. pružni gornji ustroj:
a. Konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja čine kolosijeci sa zastorom (neprekinuto zavareni u dugi
tračnički trak ili s klasičnim sastavima), kolosijeci na čvrstoj podlozi, skretnice i križišta te
dilatacijske kolosiječne konstrukcije.
b. Sklopovi pružnoga gornjeg ustroja su: funkcionalni dijelovi konstrukcija pružnoga gornjega
ustroja sastavljeni od pojedinih elemenata pružnoga gornjeg ustroja.
69
c. Elementi pružnoga gornjeg ustroja čine vozne tračnice, vodilice, zaštitne tračnice, skretničke
tračnice, zavareni tračnički spojevi, klasični tračnički sastavi, izolacijski sastavi (lijepljeni i klasični),
drveni kolosiječni i mosni pragovi i betonski nosivi elementi, kolosiječni i skretnički pričvrsni i
spojni pribor, naprave za povećanje poprečnoga otpora kolosijeka i naprave protiv klizanja
tračnica, naprave za podmazivanje tračnica, elementi za popođenje željezničko-cestovnih
prijelaza, elementi za prigušivanje buke i vibracija, kolosiječni zastor, tamponski sloj te slojevi i
materijali za stabilizaciju podloge, signalne i pružne oznake i drugi elementi pružnoga gornjeg
ustroja.
II. pružni donji ustroj:
a. Građevine pružnoga donjeg ustroja čine:
• geotehničke građevine ( pružno tijelo - nasipi, usjeci, zasjeci, te tuneli i galerije)
• konstruktorske građevine (mostovi, propusti, vijadukti, podvožnjaci, pothodnici, te peronske
nadstrešnice i pristupne građevine)
• željezničko-cestovni i pješački prijelazi u istoj razini
b. Konstrukcije pružnoga donjeg ustroja čine:
• geotehničke i hidrotehničke konstrukcije (potporne, sidrene i obložne konstrukcije) i zaštitne
konstrukcije (burobrani, snjegobrani, bukobrani, zaštitne mreže, zaštitni biljni pojasevi),
odvodne konstrukcije (površinske i podzemne), obalo-utvrde i vodotočne konstrukcije,
ukrcajno-iskrcajne rampe, peroni, kolodvorske i druge uređene površine, manevarske staze, te
pristupne ceste, požarne ceste i drugo
• konstruktorske konstrukcije (okretnice, prijenosnice, kolosiječne vage i drugo)
c. Opremu pružnoga donjeg ustroja čini pružna oprema (ograde, signalne i pružne oznake i drugo).
Radovima redovnog održavanja građevinskog infrastrukturnog podsustava ne mreži pruga (za
međunarodni, regionalni, lokalni i prigradski promet) omogućava se održavanje funkcionalnosti
željezničkih pruga tijekom uporabnog vijeka postrojenja i otklanjanje nepravilnosti. Najvećim dijelom
realiziraju se putem godišnjih ugovora.
Ovi radovi odnose se na:
• radove održavanja gornjeg ustroja pruga, a to su strojna zamjena pragova, strojno planiranje
zastorne prizme, strojna regulaciju kolosijeka, strojna regulaciju skretnica, zamjena elemenata
gornjeg ustroja kolodvorskih kolosijeka, čišćenje snijega i leda, aluminotermijsko zavarivanje i
drugo
• radove održavanja donjeg ustroja pruge čine sanacije mostova, tunela, propusta, nasipa,
usjeka, zasjeka, odvodnih kanala i drenaža, baždarenje i popravci vaga, okretnica, održavanje
ŽCP-a, hidrografska mjerenja, podvodni vizualni pregledi temelja mostova u vodi, sanacije
perona i dizala i drugo
• radove održavanja pružnog pojasa i kemijsko tretiranje korova kao i pitanja ekologije tj. zaštite
okoliša i zaštite od požara
• u aktivnosti na održavanju spadaju i redovne provjere geometrijskog uporabnog stanja
kolosijeka mjernim vozilom i ručnim mjernim instrumentima
70
12.2. Plan aktivnosti održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu
U 2020. godini na svim dionicama mreže održavati će se tehničko-tehnološka razina na cjelokupnoj dužini
pruge uključujući kolodvorske i druge kolosijeke mreže HŽ Infrastrukture, industrijske kolosijeke te pružne
i konstruktorske građevine i opremu kao i pružni pojas.
Opis kapaciteta Jedinica
mjere
2019. Plan 2020.
Stanje
kapaciteta
ukupno
Održavani
kapaciteti
Stanje
kapaciteta
ukupno
Održavani
kapaciteti
Ukupna duljina kolosijeka otvorene
pruge km
2.891,99 2.726,15
2.891,99 2.726,15
Skretnice kom 4.319 4.319 4.319 4.319
Mostovi kom 548 548 548 548
Propusti kom 3.879 3.875 3.879 3.875
ŽCP-i i pješački prijelazi kom 1.512 1.512 1.512 1.512
Vage kom 13 13 13 13
Tuneli kom 109 109 109 109
Peroni/uređene površine kom 728 728 728 728
Tablica 29: Stanje kapaciteta mreže HŽ Infrastrukture
Izvor: Odjel za upravljanje građevinskim infrastrukturnim podsustavom
U 2020. godini planirani su troškovi održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu po
vrstama prugama:
u tisućama kuna
Godina Opis
Pruge za
međunarodni
promet
Pruge za
regionalni promet
Pruge za
lokalni promet Ukupno
2020.
Gornji ustroj 93.112,7 31.635,0 17.192,5 141.940,2
Donji ustroj 30.608,1 10.125,6 7.258,0 47.991,8
Ostalo 6.658,6 300,4 343,0 7.301,9
ukupno 130.379,4 42.061,0 24.793,5 197.233,9
Tablica 30. Planirano održavanje po vrstama pruga u građevinskom infrastrukturnom podsustavu
Izvor: Odjel za upravljanje građevinskim infrastrukturnim podsustavom
71
12.3. Značajniji radovi na održavanju građevinskog infrastrukturnog
podsustava
Gornji ustroj pruge
Radovi na redovnom održavanju gornjeg ustroja najvećim dijelom realiziraju se pridobivenim gradivom s
kapitalnih remonata pruga i u velikoj mjeri ovise o pravovremenoj nabavci novog gradiva odnosno
materijala.
U 2020. godini planirano je ukupno 141,9 milijuna kuna za održavanje gornjeg ustroja pruga od čega se
oko 65,6% odnosi na međunarodne pruge, 22,3% na regionalne i 12,1% na lokalne pruge.
Plan održavanja gornjeg ustroja pruga prema područnim radnim jedinicama je kako slijedi:
u tisućama kuna
Područna radna jedinica Nadzorno središte Plan
2020.
Centar Zagreb 30.897
Istok
ukupno 44.838
Vinkovci 17.402
Slavonski Brod 15.401
Osijek 12.035
Jug Split 13.201
Sjever
ukupno 23.042
Koprivnica 9.332
Varaždin 13.711
Zapad
ukupno 29.962
Rijeka 10.400
Pula 3.307
Ogulin 16.255
Sveukupno 141.940
Tablica 31.Plan održavanja gornjeg ustroja pruga po područnim radnim jedinicama za 2020. godinu
U 2020. godini, u cilju sigurnosti zbog dotrajalosti pruge, planiraju se značajniji radovi na obnovi
magistralnih pruga M405 Zagreb ZK – Trešnjevka, M406 Zagreb Borongaj - Zagreb Resnik te M 407 Sava
rasputnica - Velika Gorica . Na prugama M103 Dugo Selo - Novska i M202 Zagreb GK – Rijeka na dionici
Jastrebarsko – Draganići, planira se zamjena kolosiječnih pragova u većoj količini te na dionicama Zvečaj
– Moravice i Moravice – Rijeka zamjena i pragova i tračnica.
Planiraju se i radovi na obnovi kolodvorskih kolosijeka u kolodvoru Zagreb RK i Vinkovci. Na pruzi M501
DG - Čakovec - Kotoriba - DG zbog lošeg stanja trećeg kolodvorskog kolosijeka, u kolodvoru Kotoriba
planira se kompletna zamjena kolosijeka kao i na pruzi R 201 Zaprešić – Čakovec, zamjena drugog
kolosijeka u kolodvoru Zlatar Bistrica. Na prugama M604 Oštarije – Knin – Split i M607 Perković - Šibenik
planirana je kompletna zamjena kolosijeka novim materijalom.
72
Na magistralnim prugama koje održava i nadzire PRJ Istok, na M 104 Novska - Tovarnik – DG i M 104
Novska-S. Vrpolje planirana je strojna zamjena veće količine kolosiječnih pragova.
Na regionalnim prugama zbog dotrajalosti pružnog gornjeg ustroja, na R102 Sunja – Volinja – DG planira
se zamjena tračnica, na R106 Zabok - Krapina - Đurmanec – DG zamjena skretničke građe i pragova. Na
prugama R101 DG-Buzet-Pula, R 105 Vinkovci - Drenovci – DG, R 201 Zaprešić - Čakovec i R202 Varaždin
– Dalj planira se strojna zamjena veće količine pragova.
Na lokalnim prugama L103 Karlovac – Ozalj – Kamanje – DG, L203 Križevci – Bjelovar – Kloštar, L205 Nova
Kapela – Našice, L206 Pleternica – Velika i L209 Vinkovci – Županja planiraju se značajniji radovi na obnovi
kolodvorskih kolosijeka, zamjena tračnica i pragova.
Građevine, konstrukcije i oprema donjeg ustroja pruge
U 2020. godini planirano je ukupno 47,99 milijuna kuna za održavanje građevina, konstrukcija i opreme
donjeg ustroja pruge (uključujući i održavanje pružnog pojasa) .
Plan održavanja prema područnim radnim jedinicama je kako slijedi:
u tisućama kuna
Područna radna jedinica Nadzorno središte Plan
2020.
Centar Zagreb 7.383
Istok
ukupno 11.238
Vinkovci 4.597
Slavonski Brod 4.485
Osijek 2.156
Jug Split 5.288
Sjever
ukupno 5.555
Koprivnica 3.120
Varaždin 2.434
Zapad
ukupno 18.528
Rijeka 7.931
Pula 4.636
Ogulin 5.962
Sveukupno 47.992
Tablica 32: Plan održavanja prema područnim radnim jedinicama za 2020. godinu
Značajniji radovi na građevinama pružnog donjeg ustroja
a) Geotehničke građevine
Pruga M 202 Zagreb – Rijeka
• sanacija nestabilnosti nasipa u km 523+330/450
• sanacija nestabilnosti nasipa km 588+000/110 - nestabilnost Sušica
• sanacija tunel Bukovac u km 602+299/513
• sanaciju usjeka u km 496+800/970 i u km 497+300/370
• sanacija tunela Sljeme u km 603+463/920
73
• radovi na geotehničkim građevinama na poddionici Ogulin-Moravice
Pruga M 203 Rijeka – Šapjane
• sanacija zausjeka tunela Rukavac, km 43+820/900
Pruga M 602 Škrljevo- Bakar
• sanacija usjeka u km 10+250/355
Pruga L103 Karlovac - Kamanje - DG
• sanaciji klizišta u km 28+235/245
Pruga L204 Banova Jaruga - Pčelić
• sanacija klizišta u km 78+100
Pruga M 604 Oštarije – Knin – Split
• sanacija tunela Lička Jasenica u km 42+860/940
• sanacija tunela Grabež, u km 167+372/605
• sanacija tunela Ćulum u km 170+346
• sanacije pokosa izlaza tunela Dujmovača u km 322+830
Pruga R101 D.G. – Buzet – Pula
• radovi na sanaciji klizišta Buzet 7 od km 34+540 do 34+580
• radovi na sanaciji klizišta Buzet 8 od km 36+800 do 36+950
• sanacija usjeka od km 71+650 do km 71+850
b) Konstruktorske građevine
Mostovi:
• Sanacija mosta Velika Rijeka u km 19+829 pruge L203
• Obnova antikorozivne zaštite mostova u km 64+810 i km 70+683 pruge L204
• Obnova antikorozivne zaštite i uređenje ležajeva mosta u km 42+345 pruge L205
• Sanacija antikorozivne zaštite i uređenje ležajeva mosta Ilova u km 18+834 pruge M103
• Sanacija antikorozivne zaštite i uređenje ležajeva mosta Česma u km 51+036 pruge M103
• Ojačanje mosta Globornica u km 513+811 pruge M202
• Sanacija mosta Kupa Zorkovac u km 11+237 pruge L104
• Ojačanje mosta Krka u km 225+011 pruge M604
• Ojačanje mosta Butišnica u km 222+182 pruge M604
• Sanacija mosta Kupa Sisak u km 374+998 pruge M502 Zagreb GK - Sisak – Novska
• Sanacije nadvožnjaka Trpimirova u Osijeku km 0+024 pruge M301
• Sanacija most Drava Osijek u km 2+088 pruge M301
• Sanacija mosta Rječina 1 u km 3+219 pruge L 214
• Manje sanacije i popravci mostova na mreži pruga HŽI
Propusti:
• Sanacija propusta u km 31+766 pruge L205
Mehaničko čišćenje pružnog pojasa te kemijsko tretiranje pružnog pojasa na cijeloj mreži HŽI
Sanacija velikog broja ŽCPR-a i perona te uređenih površina.
74
Dopuštene brzine na prugama
Dionica Km Broj
kolosijeka 2010. 2016. 2017. 2018.
2019.
Plan
2020.
DG - Savski Marof -
Zagreb Gk
2 x
26,74 2 60-120 60-120 60-120 60-120 60-120
60-140
Zagreb Gk - Dugo Selo 2 x 21,2 2 80 60-140 60-140 50-140 50-140 50-140
Dugo Selo - Novska 83,4 1 80 60-80 60-80 60-80 60-80 60-80
Novska - Vinkovci 2 x 151,4 2 80-160 80-160 80-160 80-160 80-160 80-160
Vinkovci - Tovarnik – DG 2 x 33,9 2 100 160 160 160 160 160
Zagreb Gk - Sisak 49,464 1 50-140 60-140 60-140 60-140 80-140 80-140
Sisak - Sunja 22,777 1 60 50-60 40-60 40-60 60-100 60-100
Sunja - Novska 44,521 1 50-80 50-80 50-60 50-60 50-60 50-60
Tablica 33: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH1
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
Dionica Km Broj
kolosijeka 2010. 2016. 2017. 2018.
2019.
Plan
2020.
DG - Botovo - Dugo Selo 79,5 1 50-140 50-140 50-140 50-140 50-140 50-160
Dugo Selo - Zagreb Gk 2 x 1,2 1 80 60-140 60-140 50-140 50-140 50-140
Zagreb Gk - Karlovac 52 1 80-120 80-140 80-140 60-140 60-140 60-140
Karlovac - Oštarije 49,9 1 75-80 60-100 60-100 50-100 60-100 50-100
Oštarije - Rijeka 125,8 1 50-140 70-140 70-140 70-140 70-140 70-140
Rijeka - Šapjane - DG 30,8 1 50 40-50 40-50 40-50 40-50 40-50
Tablica 34: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH2 (Mediteranski koridor - bivši Ogranak V.b.)
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
Dionica Km Broj
kolosijeka 2010. 2016. 2017. 2018.
2019.
Plan
2020.
DG - Beli Manastir - Osijek 32,505 1 100 100 100 100 100 100
Osijek - Strizivojna/Vrpolje 48,377 1 30-100 60-100 60-100 60-100 60-100 60-100
Strizivo./Vrpolje-Sl.Šamac-
DG 23,298 1 50-100 100 100 100
100
100
DG - Metković - Ploče 22,740 1 80-110 80-110 80-110 80-110 80-110 80-110
Tablica 35: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH3 (bivši ogranak Vc)
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
Dionica Km Broj
kolosijeka 2010. 2016. 2017. 2018.
2019.
Plan
2020.
Oštarije - Knin 219,425 1 65-100 60-100 60-100 60-100 60-100 60-100
Knin- Perković 53,710 1 70-100 70-100 70-100 70-100 70-100 70-100
Perković - Split 48,948 1 70-90 70-90 70-90 70-90 70-90 70-90
Perković - Šibenik 22,503 1 65 65 65 65 65 65
Knin- Zadar 95,394 1 50-70 50-80 50-80 50-80 50-80 50-80
Ogulin – Krpelj 6,118 1 30 80 80 80 80 80
Tablica 36: Dopuštena infrastrukturna brzina na dionicama prometnog pravca Oštarija/Ogulin-Gospić-Knin-Split/Šibenik/Zadar; DG
Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova
75
12.4. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti
održavanja
Elektroenergetski infrastrukturni podsustav čine:
I. Stabilna postrojenja za napajanje električne vuče
II. Druga elektroenergetska postrojenja
Navedena postrojenja sastoje se od uređaja (aparata), sklopova, opreme i konstrukcija.
I. Stabilna postrojenja za napajanje električne vuče jesu:
• kontaktna mreža
• elektrovučne podstanice i napojni dalekovodi
• postrojenja za sekcioniranje
• postrojenja za daljinsko upravljanje
Ukupna duljina kontaktne mreže na prugama RH je 1.775,109. HŽ Infrastruktura ima svega 37,2%
elektrificiranih pruga odnosno 970,143 km (građ. duljina elektrificiranih pruga) od toga: 966,817 km
elektrificirano je izmjeničnim sustavom (25 kV, 50 Hz), a 3,326 km elektrificirano je istosmjernim sustavom
(3 kV, dionice pruga Šapjane-DG).
Zbog nedovoljnog ulaganja u proteklom razdoblju stabilna postrojenja za napajanje električne vuče nisu
u zadovoljavajućem stanju. Rekonstrukcije postrojenja sa svrhom tehničkog unapređenja i
osuvremenjivanja postrojenja kao tehničko tehnološke cjeline za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje
željezničkog prometa električnom vučom nisu obavljane u potrebnom obujmu. Posljedice su smanjena
pogonska pouzdanost uređaja, opreme konstrukcija i postrojenja kao cjeline.
Na koridoru RH1, u 2014. započela je sanacija temelja i antikorozivna zaštita nosivih konstrukcija kontaktne
mreže na dionici Garčin (uključivo) – Vinkovci (isključivo), međutim, zbog nedostatnih financijskih
sredstava u 2015. i 2016. godini radovi su bili zaustavljeni. U 2017. godini radovi su nastavljeni na
dionicama otvorene pruge Strizivojna-Vrpolje (isključivo) – Vinkovci (isključivo). Navedeni radovi su u
2018. godine nastavljeni u svim kolodvorima na dionici Garčin (uključivo) – Vinkovci (isključivo), ), a svi
radovi su u potpunosti završeni u 2019.godini.
Projekt obnove voznog voda radi veće pouzdanosti napajanja električne vuče provodi se sustavno od
2013 godine. U 2020. godini vozni vod će se obnoviti na najkritičnijim dionicama pruga koridora RH1:
Novska-Lipovljani i Nova Kapela – Staro Petrovo Selo.
U 2020. godini planiran je početak izvođenja radova na obnovi kontaktne mreže u kolodvorima sa
„kišobran“ konzolama (Duga Resa, Zvečaj, Generalski Stol, Gornje Dubrave). Za kolodvore Duga Resa,
Zvečaj, Generalski Stol, Gornje Dubrave su ishođene građevinske dozvole i izrađena tehnička
dokumentacija, te je odabran izvođač. Za kolodvore Oštarije i Gomirje je u tijeku izrada projektne
dokumentacije.
U pogonu je 19 elektrovučnih podstanica 110/25 kV (dvije je isključena iz pogona zbog rekonstrukcije),
40 postrojenja za sekcioniranje (19 postrojenja za sekcioniranje kod neutralnih sekcija), 240 komada
elektromotornih pogona rastavljača KM 25 kV, 50 Hz i oko 78 km dalekovoda 110 kV.
Tijekom 2014. godine započelo se s aktivnostima na rekonstrukciji elektrovučne podstanice 110/25 kV
Mraclin, a radovi su završeni u 2019.g. i postrojenje je preuzeto na održavanje.
U 2015. godini završena je izrada dokumentacije za rekonstrukciju postrojenja za sekcioniranje kod
neutralnih sekcija PSN2 25 kV Ivankovo i Sibinj. Radovi će biti završeni, te postrojenja uključena u rad do
kraja 2019. godine. Za rekonstrukciju PSN2 25 kV Žitnjak izrađena je tehnička dokumentacija, a za
76
rekonstrukciju PS Držićeva i PS Staro Petrovo Selo je u izradi. Rekonstrukcija tih postrojenja predviđa se u
razdoblju 2020. – 2024. godine.
U 2020. godini planira se početak obnove dalekovoda 110kV EVP N. Kapela - TS Slavonski Brod (II vod),
na pruzi Novska - Tovarnik – DG. Završetak izvođenja radova predviđen je u tijekom 2020. godine.
U svrhu smanjenja troškova prekomjerno preuzete jalove energije u 2014. godini započela je aktivnost na
izgradnji postrojenja za kompenzaciju jalove energije u EVP 110/25 kV Oštarije i Mrzlo Polje, a završena
su u 2018.g.
U razdoblju 2020. – 2024. g. predviđa se zamjena energetskih transformatora u elektrovučnim
podstanicama EVP Opuzen i EVP Andrijevci.
Posebno treba istaknuti da je značajnom broju postrojenja za sekcioniranje te elektrovučnoj podstanici
Ludina istekla životna dob i trebalo bi ubrzano započeti s revitalizacijom postrojenja. Isto kao i u EVP
Opuzen i u EVP Andrijevci u elektrovučnim podstanicama Jankovci, Resnik i Ludina energetski
transformatori su na kraju životne dobi i trebalo bi hitno krenuti u pripremne postupke zamjene.
II. Druga elektroenergetska postrojenja jesu:
• transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV opće namjene
• transformatorske stanice 25/1,5 kV za predgrijavanje i klimatizaciju vagona
• transformatorske stanice 25/0,23 kV za grijanje skretnica, te
• vanjska rasvjeta kolodvora i stajališta
Ukupna dužina zračne mreže 0,4 kV iznosi oko 51,5 km, zračne mreže 10(20) kV oko 18,8 km, a u pogonu
je 76 transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV opće namjene, 2 transformatorske stanice 25/1,5 kV za
predgrijavanje i klimatizaciju vagona, te 60 transformatorskih stanica 25/0,23 kV za grijanje skretnica.
Vanjska rasvjeta kolodvora i stajališta izvedena je s 384 reflektorskih stupova i s oko 2.300 običnih metalnih
stupova visine do 10 m. U tijeku je izrada tehničke dokumentacije za prilagodbu 5 transformatorskih
stanica 10/0,4 kV za prihvat napona od 20 kV (TS Borongaj, TS Trnava, TS Slavonski Šamac, TS Nova Kapela
i TS Kopanica), tehnička dokumentacija rekonstrukcije energetike i vanjske rasvjete kolodvora Mala
Subotica, te izrada dokumentacije za prelazak napajanja kolodvora Čakovec na mrežu HEP distribucije.
U 2020. godini planira se rekonstrukcija energetike i vanjske rasvjete na Zagreb Glavnom kolodvoru.
Druga elektroenergetska postrojenja zbog starosti su u sve lošijem stanju, te će u narednim godinama biti
nužna značajnija ulaganja u njihovu rekonstrukciju i obnovu. Najviše se to odnosi na rekonstrukciju,
odnosno prijelaz transformatorskih stanica 10/0,4 kV na 20 kV naponsku razinu (operator distribucijskog
sustava postepeno ukida 10 kV naponsku razinu) kao i na rekonstrukciju vanjske rasvjete na energetski
učinkovita rasvjetna tijela (velik dio vanjske rasvjete koristi živina rasvjetna tijela koja su europskim
direktivama zabranjena za stavljanje na tržište).
12.5. Aktivnosti na elektroenergetskom podsustavu
Srednjoročnim razdobljem 2020.-2024. na elektroenergetskom infrastrukturnom podsustavu (stabilnim
postrojenjima električne vuče) pruge od značaja za međunarodni promet predviđene su aktivnosti na:
Na RH 2 koridoru:
• rekonstrukcija kontaktne mreže u kolodvorima sa „kišobran“ konzolama na način da se
primjenjuju rješenja sa krutim portalima kao i u ostalim kolodvorima što znači jednostavnije i
77
jeftinije održavanje zbog unificirane opreme, rjeđih kontrola izdizanja kontaktnog vodiča
sporednih kolosijeka i smanjenja kvarova odnosno proboja teflonskih izolatora
Na RH1 koridoru:
• sanacija temelja nosivih konstrukcija kontaktne mreže i temelja zatega (sidra) te antikorozivna
zaštita nosivih konstrukcija kontaktne mreže radi dugoročnog pojačanja stabilnosti nosivih
konstrukcija, a time i same kontaktne mreže te produženja vijeka trajanja smanjenjem
atmosferskih utjecaja na iste
• obnova voznog voda i opreme za rastavljanje (sekcioniranje kontaktne mreže) radi veće
pouzdanosti napajanja električne vuče u svim režimima rada
• modernizacija komunikacije centra daljinskog upravljanja sa stabilnim postrojenjima električne
vuče kojima se upravlja iz jednog centra radi veće fleksibilnosti odvijanja željezničkog prometa na
elektrificiranim prugama
• obnova postrojenja za sekcioniranje Žitnjak, Držićeva i staro Petrovo Selo radi veće pouzdanosti
napajanja električne vuče u svim režimima rada
Navedenim aktivnostima povećat će se pouzdanost elektroenergetskog infrastrukturnih podsustava.
Plan održavanja u elektroenergetskom infrastrukturnom podsustavu
Plan se temelji na kombinaciji preventivnog (planskog) i korektivnog održavanja. Preventivno, (plansko)
održavanje ima za cilj održavati elektroenergetski infrastrukturni podsustav u tehnički ispravnom i
projektiranom stanju te kroz radnje, postupke i procese održavanja spriječiti tj. smanjiti postotni udio
korektivnog održavanja u cjelokupnoj strukturi održavanja. Radnje, postupci i procesi u sklopu
preventivnog održavanja provede se putem mjesečnih, tromjesečnih, polugodišnjih i godišnjih kontrolnih
pregleda, kontrolnih mjerenja i redovnih popravaka.
Korektivno održavanje podrazumijeva otklanjanje smetnji, kvarova i izvanrednih pogonskih događaja.
Sukladno navedenom u elektroenergetskom infrastrukturnom podsustavu planira se održavanje tehničko-
tehnološke razine na uređajima, sklopovima, opremi i konstrukcijama stabilnih postrojenja za napajanje
električne vuče i drugih elektroenergetska postrojenja.
Uz radove na redovnom održavanju i hitnim intervencijama u razdoblju 2020. – 2024.g. planirane su i
revizije regulacijskih sklopki energetskih transformatora i samih energetskih transformatora, ispitivanje
izolacijskih motki, umjeravanje i servisiranje ručnih mjernih uređaja, analiza transformatorskog ulja, revizija
SF6 prekidača, ispitivanje strujnih i naponskih mjernih transformatora, periodični pregledi vakuumskih 25
kV prekidača, popravci kabela 1,5 kV za predgrijavanje i klimatizaciju vagona, čišćenje trase 110 kV
dalekovoda, defektaže i popravci elektroenergetskih uređaja i aparata, servisi i popravci središnjeg sustava
za daljinsko upravljanje, nabava potrebnog materijala (žarulje, svjetiljke, elektrotehnički materijal, oprema
povratnog i voznog voda kontaktne mreže, motke za uzemljenje, uređaji i oprema za daljinsko upravljanje
itd.).
78
12.6. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav
i planirane aktivnosti održavanja
Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav čine:
Signalno-sigurnosni uređaji
Većina pruga za međunarodni promet osigurana je relejnim signalno-sigurnosnim uređajima prije 30-40
godina. Pruge za regionalni i lokalni promet većinom su osigurane mehaničkim kolodvorskim uređajima
te različitim tipovima pojednostavljenih relejnih uređaja.
Na mreži HŽ Infrastrukture nalazi se ukupno 1505 željezničko-cestovnih prijelaza. Svi su obilježeni
primjerenim tehničkim osiguranjem. Sigurnosna razina osiguranja u skladu je s nacionalnim planovima
razvoja i održavanja željezničko-cestovnih prijelaza te je određena zakonskim propisima u kojima je točno
navedeno koja sigurnosna razina mora postojati na pojedinome željezničko-cestovnom prijelazu i
pješačkom prijelazu.
Od ukupno 1505 prijelaza njih 923 (otprilike 61 posto) osigurano je prometnim znakovima (Andrijinim
križem i znakom „STOP“), 43 mehaničkim branicima (otprilike tri posto), 128 svjetlosnim i zvučnim
signalima (otprilike devet posto), a 411 svjetlosnim i zvučnim signalima te polubranicima (otprilike 27
posto).
Također je iz Kredita Svjetske banke u fazi nabave izvođenje radova za osiguranje 50 ŽCP-ova, vrijednost
investicije je 80 mil. kn. Radovi su ugovoreni s tvrtkom Končar KET, vrijednost Ugovora je 73.986.869,72
kn a rok izvođenja je 27 mjeseci od lipnja 2019. godine.
Od 50 ŽCP-ova 49 ih se osigurava 47 SV+ZV+POL, 2 SV+ZV i 1 pješački prelaz (SV+ZV) a kao i 7 dodatnih
novih pješačkih prijelaza uz cestovni osigurani s Mimoilaznim Ogradama.
Projekt „Osiguranje 114 ŽCP-ova” je u fazi izrade projektne dokumentacije i ishođenja potvrda za istu.
Radovi su ugovoreni s tvrtkom Pružne građevine d.o.o.. Trenutno je potpuno gotovo 30 projekata dok su
ostali u fazi dopune i pregleda.
Projekt zamjene zastarjelih magnetskih tračničkih kontakata s novim elektroničkim senzorima nastavit će
se i u narednom periodu sukladno planovima na investicijskom održavanju.
Do sada je od ukupno 1200 magnetskih kontakata zamijenjeno 650.
Uređaji za osiguranje službenih mjesta (kolodvorski uređaji) i međukolodvorskog područja (pružni uređaji)
Tijekom 2019. godine na mreži HŽ Infrastrukture održavano je ukupno 7 kolodvorskih elektroničkih
signalno-sigurnosnih uređaja, 94 relejnih potpunih signalno-sigurnosnih uređaja, 23 pojednostavljena
relejna uređaja, 46 mehaničkih i elektromehaničkih signalno-sigurnosnih uređaja te 290 relejnih i
elektroničkih uređaja za osiguranje otvorene pruge, s ukupno oko 30.000 jedinica (elemenata) održavanja.
Krajem 2019. godine uključit će se u rad i preuzeti na održavanje još jedan elektronički kolodvorski
signalno-sigurnosni uređaj (Sveti Ivan Žabno) i tri elektronička uređaja za osiguranje ŽCP-a te dva relejna
kolodvorska uređaja.
Osim redovitog održavanja, u Planu poslovanja HŽ Infrastrukture za 2020. predviđene su aktivnosti na
investicijskim projektima obnove signalno-sigurnosnih uređaja i zamjeni postojećih uređaja novima.
Planirani projekti obnove i gradnje signalno-sigurnosnih uređaja su:
79
• projekt izgradnje srednjenaponskih 20kV priključaka, transformatorskih stanica 20/0,4 kV i
elektroagregatskih kolodvorskih postrojenja na pruzi Dugo Selo - Novska i na dionici pruge
Zagreb GK - Sisak Caprag na kojoj će se zamijeniti i kompletna kolodvorska i pružna napojna
postrojenja; novim sustavom napajanja zamijeniti će se postojeći sustav DEC 10 kV i omogućiti
pouzdano napajanje kolodvorskih i pružnih signalno-sigurnosnih uređaja te smanjiti troškovi
održavanja, a završetak radova planira se do kraja 2020. godine
• radovi na ugradnji signalno-sigurnosnih uređaja na pruzi Oštarije - Knin – Split, gdje se u 2018.
godini ugradnja signalno-sigurnosnih uređaja izvodila u kolodvoru Knin, intenzitet aktivnosti
znatno smanjio zbog nedostajućih novčanih sredstava, te je izvedba projekata produžena prema
višegodišnjem planu 2020. – 2024., pri čemu je u planu sukcesivno puštanje u rad svih uređaja
između kolodvora Oštarije i Knin
• zamjena akumulatorskih baterija koje su dio sustava besprekidnog napajanja signalno-
sigurnosnih uređaja i u uvjetima nestanaka primarnog napajanja iz distributivne mreže osiguravaju
redovit i kontinuiran rad kolodvorskih uređaja, uređaja željezničko-cestovnih prijelaza i uređaja
automatskog pružnog bloka; planiran je nastavak zamjene stacionarnih baterija za kolodvorske
signalno-sigurnosne uređaje i baterije uređaja APB-a i ŽCP-a na temelju sklopljenih okvirnih
sporazuma na razdoblje od 3 godine ukupne vrijednosti 4.000.000,00
• zamjene uređaja besprekidnog napajanja signalno-sigurnosnih uređaja u vrijednosti 700.000
kuna; kroz višegodišnji plan od 2019. do 2023. godine planira se zamjena besprekidnog napajanja
signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja u 4 kolodvora
• projekt zamjene sustava grijanja skretnica na dionici pruge M202 od rasputnice Delta do
kolodvora Vrbovsko; cilj ovog projekta je zamjena postojećih plinskih grijača skretnica koji zbog
dotrajalosti i nemogućnosti održavanja odnosno nabave rezervnih dijelova, gube svoju funkciju;
od početka projekta do sada izrađeni su glavni projekti, ishođene građevinske dozvole,
proizveden je dio opreme; radovi na ugradnji grijača započeti su sredinom 2016. godine te je u
rad pušteno grijanje skretnica u 7 kolodvora od 18 predviđenih; završetak projekta očekuje se u
2020. godini. Pet kolodvora iz ovog Ugovora se preklapa s EU projektom Obnova pruge Hrvatski
Leskovac – Karlovac pa će sredstva za navedenih pet kolodvora biti prenamijenjena na druge
kolodvore koji imaju potrebu za ugradnjom grijača skretnica nakon izrade nove projektne
dokumentacije.
• nabava novih i popravak starih relejnih grupa koje su ključni dio signalno-sigurnosnih uređaja
starih i više od 40 godina; sukladno raspoloživim sredstvima, planira se nabava i veliki popravak
oko 150 relejnih grupa
• ugradnja solarne rasvjete likovnih signala kao zamjena za petrolejsku i baterijsku rasvjetu;
planirano opremanje 10 likovnih signala solarnom rasvjetom u 2020. te nastavak ugradnje na
preostalim likovnim signalima do 2021.
• zamjena dotrajalih glavnih signala na mreži; u 2020. planira se zamjena 20 glavnih signala te
nastavak zamjene u budućem planskom razdoblju
• zamjena dotrajalih postavljača polubranika i cestovnih signala na mreži: u skladu s raspoloživim
sredstvima, u 2020. planira se nastavak zamjene dotrajale opreme
• zamjena dotrajalih elektromehaničkih skretničkih postavnih sprava; tijekom 2020. godine planira
se postupak provođenja javne nabave i početak radova na zamjeni 20 skretničkih postavnih sprava
U 2016. godini započeti su radovi na najvećem investicijskom projektu Dugo Selo – Križevci, u sklopu
kojeg se također planira zamjena postojećeg relejnog novim elektroničkim signalno-sigurnosnim
uređajem. Završetak projekta očekuje se u 2021. godini.
Ciljevi održavanja i obnove signalno-sigurnosnih uređaja u idućem razdoblju su:
80
• zadržavanje sigurnosne funkcije uređaja kao i funkcije upravljanja prometom
• daljnje smanjivanje broja i trajanja smetnji na uređajima
• povećanje dostupnosti infrastrukture
Plan održavanja signalno sigurnosnih uređaja
Plan se temelji na kombinaciji preventivnog (planskog) i korektivnog održavanja. Preventivno, plansko
održavanje ima za cilj održavati signalno-sigurnosne uređaje u tehnički ispravnom i projektiranom stanju
te kroz radnje, postupke i procese održavanja spriječiti tj. smanjiti postotni udio korektivnog održavanja u
cjelokupnoj strukturi održavanja. Radnje, postupci i procesi u sklopu preventivnog održavanja provede se
putem mjesečnih i dvomjesečnih kontrolnih pregleda te polugodišnjih i godišnjih mjerenja i ispitivanja.
Također, kroz održavanje se obavljaju periodički preventivni popravci vitalne opreme poput skretničkih
postavnih sprava i relejnih grupa.
Korektivno održavanje podrazumijeva otklanjanje smetnji i kvarova.
Također, investicijskim ulaganjima planira se zamjena dijela tehnološki zastarjele i dotrajale opreme kroz
projekte:
• ugradnje solarnog napajanja rasvjete likovnih signala
• zamjene dotrajalih akumulatorskih baterija, pretvarača napona i ispravljača za napajanje signalno-
sigurnosnih uređaja
• zamjene dotrajalih skretničkih postavnih sprava
• zamjena dotrajalih glavnih signala
Navedenim ulaganjima će se kroz održavanje opreme u propisanim tehničkim uvjetima i povećanje
tehnološke razine ugrađenih uređaja ostvariti ispunjenje zahtjeva za sigurno odvijanje željezničkog
prometa i dostupnost željezničke infrastrukture korisnicima.
Telekomunikacijski uređaji
Uz redovito održavanje postojećih kapaciteta telekomunikacijskih uređaja, u planu poslovanja HŽ
Infrastrukture za 2020. godinu predviđena je zamjena dotrajalih telekomunikacijskih pultova, zamjena
neispravnih baznih stanica radio dispečerskog sustava, te zamjena dotrajalih registrofona.
Zamjena dotrajalih telekomunikacijskih pultova
Telekomunikacijski pultovi (u daljnjem tekstu: TK pultovi) na koje su spojene telekomunikacijske veze,
neophodne prometnicima za sigurnu regulaciju prometa, u većini kolodvora su u visokoj fazi istrošenosti
i njihov eksploatacijski vijek je istekao (stari su više od trideset godina). Zbog nemogućnosti dobave
rezervnih dijelova održavanje je otežano te je nužna njihova zamjena novim digitalnim TK pultovima.
Investicijsko ulaganje omogućiti će održavanje TK pultova u operativnom stanju i integracija s novom
telekomunikacijskom opremom koja se ugrađuje kroz projekte sufinancirane bespovratnim sredstvima iz
EU fondova.
Zamjena neispravnih baznih stanica radio dispečerskog sustava
Postojeće bazne stanice radio dispečerskog sustava (u daljnjem tekstu: RD stanice) su dotrajale te za njih
nema osiguranih rezervnih dijelova, kao ni mogućnosti servisiranja od strane proizvođača. Jedini način da
se RD sustav baznih stanica održi u operativnom stanju je nabava novih zamjenskih RD stanica za analogne
RD sustave.
81
Investicijsko ulaganje omogućiti će održavanje postojećeg RD sustava do ugradnje novog (GSM-R, LTE…)
sustava, pritom pazeći da se nabavljena oprema, u slučaju modernizacije cjelokupnog sustava na
određenom dijelu pruge, može jednostavno premjestiti na lokacije gdje je RD sustav u dotrajalom stanju.
Zamjena dotrajalih registrofona
Registrofoni su uređaji za pouzdano registriranje priopćenja između djelatnika odgovornih za siguran tijek
prometa, pri čemu audio snimke služe kao dokaz u rekonstrukciji eventualnih izvanrednih događaja ili
drugih događaja koji zahtijevaju dokazno sporazumijevanje.
U rasporednim i pograničnim kolodvorima HŽ Infrastrukture ugrađeni su digitalni registrofoni tvrtke
ATIS/UHER, i to uglavnom MDD 500 (8-kanalni) i MDD 500 MT (8-kanalni, 16-kanalni).
Zbog nemogućnosti dobave rezervnih dijelova za dio uređaja ugrađenih prije više od 15 godina,
održavanje je otežano te je nužna njihova zamjena novim, što će biti predmet ovog investicijskog ulaganja.
Novi uređaji će morati imati mogućnost centralnog daljinskog praćenja rada u skladu sa zahtjevima Asset
Management-a.
Plan održavanja telekomunikacijskih uređaja
Plan se temelji na kombinaciji preventivnog (planskog) i korektivnog održavanja. Preventivno, plansko
održavanje ima za cilj održavati telekomunikacijske uređaje u tehnički ispravnom i projektiranom stanju te
kroz radnje, postupke i procese održavanja spriječiti tj. smanjiti postotni udio korektivnog održavanja u
cjelokupnoj strukturi održavanja. Radnje, postupci i procesi u sklopu preventivnog održavanja provede se
putem godišnjih, šestomjesečnih i izvanrednih mjerenja i ispitivanja. Korektivno održavanje podrazumijeva
otklanjanje smetnji i kvarova.
12.7. Održavanje željezničkih vozila, cestovnih vozila, vagona i prikolica -
Mehanizacija
HŽ Infrastruktura u vlasništvu ima ukupno 83 željeznička vozila za posebne namjene, od čega je 75 TMD-
a i LMD-a, 7 snjegočistača i jedno mjerno vozilo. Također u vlasništvu je 59 vagona i 83 pružne prikolice.
Za sva željeznička vozila za posebne namjene te vagone i prikolice obavlja se redovno i izvanredno
održavanje te redoviti popravci.
HŽ Infrastruktura raspolaže s 228 cestovnih vozila. Od toga je u vlasništvu 121 vozilo te 107 u operativnom
leasingu. Od vozila u vlasništvu 42 su osobna cestovna vozila, 76 teretna i 3 autobusa. Od vozila u leasingu
12 su osobna cestovna vozila, a 95 teretna. Za cestovna vozila u vlasništvu obavlja se redovno i izvanredno
održavanje, tehnički pregledi, registracije i dr.
Za razdoblje 2020. - 2024. godine planirano stanje kapaciteta cestovnih vozila u vlasništvu HŽ
Infrastrukture mijenja se sa sadašnjih 121 na 48 vozila u 2020. godini. Planirana je kasacija 73 vozila zbog
ekonomske neisplativosti daljnje eksploatacije istih. U 2019. godini započet je postupak nabave 83
cestovna vozila putem operativnog leasinga. Realizacijom ove nabave supstituirat će se kasirana vozila.
U 2020. godini planirana je dodatna supstitucija 41 cestovnog vozila zbog isteka tekućeg ugovora o
operativnom leasingu.
Racionalizacija eksploatacije vozila omogućena je sustavom za nadzor korištenja i nadzor potrošnje goriva
cestovnih i željezničkih vozila. Prilikom svake isporuke novih vozila u ista se ugrađuje sustav nadzora.
82
U 2020. godini planirano stanje kapaciteta željezničkih vozila za posebne namjene u vlasništvu HŽ
Infrastrukture mijenja se s postojećih 83 vozila na 82 vozila zbog kasacije jednog LMD-a. U istoj godini
planira se i završetak investicijskog ulaganja u modernizaciju željezničkih vozila kroz ugradnju autostop
uređaja i impulsnog budnika na preostala vozila, a sukladno zahtjevima odredbi Zakona o sigurnosti i
interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 82/13, 18/15, 110/15, 70/17).
83
13. LJUDSKI POTENCIJALI
Osnovni ciljevi poslovanja HŽ Infrastrukture mogu se postići samo uz potpuni angažman ljudskih
potencijala. Sveukupnost znanja, vještina i kompetencija radnika, njihova radna uspješnost, motiviranost i
radno zadovoljstvo važan su čimbenik u ostvarenju poslovnih rezultata tvrtke. Stoga HŽ Infrastruktura
nastoji razvijati i unaprijediti stručnost svojih radnika te njegovati kulturu poslovne učinkovitosti i timskog
rada.
U okviru sveukupnog unaprjeđenja poslovanja HŽ Infrastrukture u dijelu upravljanja ljudskim
potencijalima odvijaju se odgovarajuće mjere i aktivnosti u cilju podrške poslovanju, zapošljavanje
neophodnih stručnih kadrova te zapošljavanje pripravnika na određeno vrijeme, implementacija novih
programa i dr.
Planirani broj zaposlenih
Obzirom na starosnu i obrazovnu strukturu radnika HŽ Infrastrukture koja ukazuje da 78% radnika pripada
starosnom razredu 41-60, godina te da svega 17% radnika ima do 40 godina starosti kao i da 77% radnika
ima srednju i niže od srednje stručnu spremu, HŽ Infrastruktura usmjerena je na intenziviranje
zapošljavanja pripravnika i radnika mlađe životne dobi, srednjeg i visokog obrazovanja, kao i na
provođenje mjera i aktivnosti usmjerenih stalnom stručnom usavršavanju radnika. Slijedom toga, Uprava
Društva je, sukladno iskazanim zahtjevima poslovnih područja, a imajući u vidu daljnje unapređenje
poslovanja kroz uvođenje novih tehnologija u željezničkom sektoru , donijela odluke o zapošljavanjima
radnika na neodređeno, kao i odluku o planu prijema pripravnika. Na predmetne odluke Uprave dobivena
je suglasnost Nadzornog odbora, kao i Željezničkog fonda. Potom je Uprava Društva donijela i odluku o
dinamici objavljivanja natječaja za zapošljavanje iz predmetne dvije odluke.
Sukladno planu i dinamici objavljivanja natječaja za zapošljavanje, te uzimajući u obzir duljinu trajanja
procesa zapošljavanja kao i planove odlazaka radnika, a vodeći računa o neometanom funkcioniranju
poslovnih aktivnosti, plan stanja radnika u planiranom razdoblju na dan 31.12. prikazan je kako slijedi:
Opis 2018
2019. Plan
2020. Plan Procjena Procjena/
Plan
Broj zaposlenih na početku godine/razdoblja 4.818 4.835 4.835 100,0% 5.048
Otišli radnici -85 -110 -206 187,3% -130
Uz otpremnine -70 -85 121,4% -40
Prirodni odljev -85 -40 -121 302,5% -90
Došli radnici 102 278 419 150,7% 239
Radnici došli pripajanjem org. cjeline drugog
društva 9 11
Novozaposleni radnici – vanjski natječaj 85 278 394 141,7% 239
Pripravnici 80 154 258 167,5% 85
Radnici s iskustvom 5 124 136 109,6% 154
Povratak iz mirovanja, sudska presuda i slično 8 14
Povećanje/smanjenje broja zaposlenih 17 168 213 126,8% 109
Broj zaposlenih krajem godine/razdoblja 4.835 5.003 5.048 100,9% 5.157
Tablica 37: Stanje broja zaposlenih
84
Osnovni cilj upravljanja ljudskim potencijalima u HŽ Infrastrukturi je stvaranje uvjeta koji će radnicima
omogućiti da u potpunosti iskoriste svoja znanja, vještine, sposobnosti i kompetencije, povećati radno
zadovoljstvo i motivaciju te poboljšati radnu uspješnost i produktivnost. Primjenom organizacijskih,
edukativnih i motivacijskih postupaka postiže se smanjenje troškova rada i povećava radna efikasnost.
Stručnim osposobljavanjem unutar pojedinih djelatnosti novozaposleni radnici stječu osnovna znanja i
vještine potrebne za početak samostalnoga rada u HŽ Infrastrukturi. Važan segment upravljanja ljudskim
potencijalima odnosi se i na obrazovanje radnika. Godišnjim planom obrazovanja planiraju se edukacije i
stručna usavršavanja, a sve kako bi se održala potrebna razina kompetencija radnika.
Provedbom redovitog i izvanrednog poučavanja, izvanrednoga praktičnog rada pod nadzorom, redovitih
i izvanrednih provjera znanja osigurava se trajna stručna osposobljenost izvršnih radnika i strojovođa
kategorije A. Godišnjim planom poučavanja izvršnih radnika i strojovođa kategorije A, planiraju se sadržaji
poučavanja, mjesto i vrijeme održavanja odnosno donošenje izvedbenih planova redovitog, izvanrednog
i naknadnog poučavanja radnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa.
U 2020. godini HŽ Infrastruktura u segmentu obrazovanja i razvoja ljudskih potencijala, između ostaloga,
planira:
• provesti redovitu provjeru znanja svih izvršnih radnika
• započeti aktivnosti uvođenja novog modela poučavanja izvršnih radnika i strojovođa kategorije A
(izraditi koncept prijedloga optimizacije/poboljšanja modela poučavanja; e- učenje kao jedna od
mogućih opcija) s implementacijom tijekom srednjoročnog razdoblja
• nastaviti s aktivnostima ustrojavanja suvremenih procesa upravljanja ljudskim potencijalima
odnosno izradom kataloga kompetencija i uvođenja praćenja radne učinkovitosti
• provoditi procjene razine razvijenosti ključnih i specifičnih kompetencija za voditelje i članove
projekt. timova angažiranih u projektima financiranim iz EU fondova uz širenje tog procesa na
sve radnike HŽ Infrastrukture, a za to je potrebno osigurati odgovarajuću aplikativnu podršku
• provoditi aktivnosti vezane uz istraživanje radnog zadovoljstva, vrijednosti i motivacije radnika,
te temeljem dobivenih rezultata definirati i implementirati aktivnosti i mjere
• kontinuirano provoditi proces vrednovanja učinkovitosti realiziranih edukacija i u skladu s njim
planirati nove
85
14. OSTALA POSLOVNA PODRUČJA
14.1. Sigurnost, obrambeno planiranje i zaštita
Sigurnost i obrambeno planiranje
Plan poslovanja kao i opći ciljevi Grupe za sigurnost i obrambeno planiranje temelje se na provođenju
utvrđenih obveza i razradi mjera koji su propisani iz područja obrambenih priprema, Zakonom o obrani
(Narodne novine br. 73/13, 75/15, 27/16,110/17 i 30/18 ) kao i provođenju obveza i mjera propisanih
Zakonom o protuminskom djelovanju (NN br. 110/15, 118/18 i 98/19), Zakonom o sustavu civilne zaštite
(NN br. 82/15 i 118/18), Zakonom o tajnosti podataka (NN br. 79/07 i 86/12), Zakonom o sigurnosnim
provjerama (NN br. 85/08 i 86/12), Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN br.
82/13, 18/15 i 110/15 I 70/17), Pravilnikom o unutarnjem redu željezničkog sustava (NN br. 95/17) te
drugim pripadajućim zakonskim i podzakonskim aktima (Izvodi, Odluke, Pravilnici, Metodologije, Uredbe
Vlade RH i dr.), Odlukama Društva i drugim internim općim aktima te na provođenju utvrđenih obveza
vezano uz objekte posebno važne za obranu RH.
Osnovne aktivnosti za 2020. godinu:
• sudjelovanje u obrambenim pripremama u skladu s Planovima djelovanja nadležnih civilnih
nositelja obrambenih priprema
• provođenje utvrđenih obveza te razrada mjera u dijelu obrambenih priprema
• sigurnost Društva u okvirima nacionalne sigurnosti
• koordinacija poslova razminiranja i/ili pretraživanja
• suradnja s organizacijskim jedinicama Društva u cilju podizanja razine sigurnosti HŽI
• suradnja s državnim tijelima i organizacijama (MORH, MUP RH, PU i PP, resorno ministarstvo, te
druga nadležna ministarstva, i dr.)
• izrada planskih dokumenata vezano uz objekte posebno važne za obranu
Zaštita imovine
Plan poslovanja kao i opći ciljevi Grupe za zaštitu imovine temelje se na Zakonu o privatnoj zaštiti (NN br.
68/03, 31/10 i 139/10) te ostalim zakonskim i podzakonskim aktima i internim općim aktima Društva koji
definiraju mogućnosti i obveze pravnih osoba u pogledu zaštite njihove imovine.
Osnovne aktivnosti:
• organizacija poslova zaštite i čuvanja imovine Društva
• organizacija rada portira
• interno popunjavanje portirskih mjesta
• sudjelovanje u aktivnostima u cilju očuvanja sigurnosti ljudi, njihove imovine i objekata Društva
• aktiviranje unutarnje čuvarske službe
• interno popunjavanje čuvarskih mjesta
• kontinuirano smanjenje vanjske usluge zaštite imovine i zamjena iste djelatnicima unutarnje
čuvarske službe
86
14.2. Upravljanje kvalitetom
Planiranje sustava upravljanja kvalitetom je vezano uz strateške ciljeve HŽ Infrastrukture i obuhvaća
planove razvoja ciljeva kvalitete i plan unutrašnjih ocjena kvalitete kao i plan edukacija.
Opći ciljevi upravljanja kvalitetom HŽ Infrastrukture prema normi HR EN ISO 9001 su postizanje ciljeva
kvalitete, učinkovito upravljanje procesima i rizicima, efikasno korištenje resursa, smanjenje neželjenih
gubitaka, zadovoljstvo i povjerenje korisnika usluga te kontinuirano poboljšanje sustava upravljanja.
HŽ Infrastruktura je 2011. godine certificirana prema normi HR EN ISO 9001:2008, krajem 2014. godine je
uspješno prošla postupak recertificiranja za naredne tri godine, a krajem 2017. godine proveden postupak
recertificiranja prema normi HR EN ISO 9001:2015.
Tijekom prosinca 2017. godine usvojen je osuvremenjeni Pravilnik o sustavu upravljanja kvalitetom HŽ
Infrastrukture sukladno normi HR EN ISO 9001:2015 na temelju kojeg su izrađeni glavni srednjoročni ciljevi
upravljanja kvalitetom i to:
• u suradnji s org. jedinicama utvrđivati i provoditi Operativni program Politike kvalitete HŽI
• upravljanje, praćenje i kontinuirani napredak poslovnih procesa HŽI
• uspostava, praćenje i upravljanje poslovnim rizicima HŽI
• unaprjeđenje provedbe nadzora nad nesukladnim izlazima postupaka popravnih radnji
• unaprjeđenje planiranja, mjerenja i analiziranja realizacije proizvoda i usluga
• definiranje konteksta organizacije odnosno identifikacija vanjskih i unutarnjih pitanja koja mogu
utjecati na sposobnost sustava upravljanja kvalitetom da ostvari planirane i željene rezultate
• identificirati potrebno znanje, održavati ga i učiniti dostupnim
• podrška pri provedbi vanjskog nadzornog periodičkog audita
Planiranjem i organiziranjem ostvarenja postavljenih ciljeva HŽ Infrastrukture, mora se svaki proces
neophodan za njihovo ostvarenje prilagoditi na način da bude u skladu s principima sustava upravljanja
kvalitetom. Ciljevi praćenja i nadzora sustava upravljanja i poslovnih procesa HŽ Infrastrukture temelje se
na provedbi godišnjeg programa audita, rezultatima nalaza audita iz prethodnih razdoblja te plana
vanjskog periodičkog audita:
• godišnjim programom audita planira se 10 do 15 internih audita u organizacijskim jedinicama HŽ
Infrastrukture s fokusiranim područjima: planiranje, praćenje, mjerenje i analiza učinkovitosti
poslovnih procesa, planiranje praćenje, mjerenje i analiza ostvarenje ciljeva kvalitete i operativnih
programa, upravljanje rizicima i prilikama, te sukladno kontekstu ekonomska, okolišna i društvena
odgovornost
• po potrebi jednog audita dobavljača prema prijedlogu mjerodavnih organizacijskih jedinica
• u suradnji s mjerodavnim organizacijskim jedinicama provedba internih audita iz područja drugih
sustava upravljanja (upravljanje sigurnošću i upravljanje zaštitom okoliša)
Temeljem Upute o upravljanju rizicima (HŽI 701-41) i registara rizika na razini cijele HŽ Infrastrukture u
narednom srednjoročnom razdoblju potrebno je:
• upravljati utvrđenim aktivnostima za nadzor rizika na strateškoj razini
• upravljati utvrđenim aktivnostima za nadzor rizika na operativnoj razini
• pružiti podršku organizacijskim jedinicama za postupanje po rizicima sukladno Uputi 701-41
• prikupiti kvartalna izvješća te izraditi izvješća prema Upravi društva
87
Temeljem Upute o upravljanju poslovnim procesima (HŽI 700-41) i Knjige poslovnih procesa na razini
cijele HŽ Infrastrukture u narednom srednjoročnom razdoblju potrebno je:
• provesti reviziju Knjige poslovnih procesa na razini sektora
• pružiti podršku organizacijskim jedinicama za redizajn poslovnih prosca sukladno Uputi 700-41
• izraditi godišnje izvješće za Upravu Društva
Ostali ključni ciljevi Grupe za upravljanje kvalitetom unutar Sektora za podršku Upravi, komunikacije,
sigurnost i zaštitu u narednom srednjoročnom razdoblju odnose se na uspostavu integriranih sustava
upravljanja koji se odnose na podršku ostalim sustavima upravljanja (sustav upravljanja sigurnošću,
upravljanje okolišem i zaštita od požara, sigurnost sustava, zaštita na radu) u unaprjeđenju svojih procesa
prema integriranim sustavima upravljanja.
Ciljevi kvalitete:
• izvršiti planirani broj audita prema Godišnjem programu audita
• nastaviti usklađivanje ostalih dokumentiranih informacija s normom HRN EN ISO 9001:2015
• provesti reviziju stanja Knjige poslovnih procesa HŽ Infrastrukture
• ažurirati registar rizika HŽ Infrastrukture
• nadzirati izvješća o realizaciji operativnih programa po sektorima
• nadzirati postupanja sa nalazima nadzornog i internih audita
Upravljanje rizicima
Djelotvorno upravljanje rizicima, uzimajući u obzir zahtjeve dokumentiranja, praćenja i izvještavanja o
rizicima, nalaže da se broj prioritetnih rizika kojima se bavi najviše rukovodstvo svede na razumnu mjeru.
U pravilu, naglasak treba staviti na strateške rizike, operativne rizike koji utječu na aktiviranje strateških
rizika, rizike od prijevara i nepravilnosti te rizike koji zahtijevaju međusektorski pristup u rješavanju kojima
će se baviti najviše rukovodstvo. Ostali prioritetni operativni rizici trebaju biti u fokusu rukovoditelja
ustrojstvenih jedinica u čijoj su operativnoj nadležnosti.
U 2019. godini izrađen je registar rizika HŽ Infrastrukture kao i registar prioritetnih rizika. To su u pravilu
strateški rizici kao i operativni rizici koji utječu na ostvarivanje strateških ciljeva. Registar rizika HŽ
Infrastrukture i registar prioritetnih rizika HŽ Infrastrukture odobreni su Odlukom Uprave br. UI-79-6-1/19
od 29. travnja 2019. godine.
14.3. Zaštita okoliša i zaštita od požara
Zaštita okoliša
Plan poslovanja iz domene zaštite okoliša temelji se na provođenju obveza, mjera, ustroja i vođenja
dokumentacije koji su propisani krovnim zakonima i pripadajućim podzakonskim aktima (pravilnicima i
Uredbama) iz područja zaštite okoliša (tlo, otpad, zrak, vode) odnosno temeljem Zakona o zaštiti okoliša
(NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/13,
14/19, 98/19), Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18), Zakona o vodama (NN 66/19),
Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19), Zakona o kemikalijama (NN 18/13, 115/18), Zakona o
88
biocidnim pripravcima (NN 63/07, 35/08, 56/10, 39/10), Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 (NN
39/13, 47/14, 115/18).
Program rada zaštite okoliša sastoji se od: aktivnosti na izradi i novelaciji pravilnika i uputa, izradi
dokumentacije za ishođenje vodopravnih dozvola za potrebe HŽI, suradnji i usmjeravanju sektorskih
područja i tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture u provođenju zakonskih obveza.
Navedeno se odnosi na suradnju i podršku u slijedećim područjima: vodopravne dozvole, dokumentacije
za izgradnju i sanaciju odvodnih sustava i uređaja za obradu otpadnih voda, dokumentacije za
izgradnju/sanaciju namirivališta gorivom, dokumentacije za izgradnju/sanaciju ploča za pranje putničkih
vagona i poboljšanju postupanja s otpadom nastalim u tehnološkim procesima, upravljanje sustavom
kvalitete, prijava u Registar onečišćenja okoliša, prijava u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne
tvari, prijave u registar srednjih i velikih uređaja za loženje, suradnja sa sektorima HŽI nad ugovaranjem
radova, nabavom strateškog materijala (drveni pragovi), kontrolu po projektima financiranim od strane
Svjetske banke i sudjelovanje u izradi izvješća o društveno odgovornom poslovanju iz područja zaštite
okoliša.
Osim gore navedenoga potrebno je istaknuti da je prema postojećem stanju u pogledu zaštite okoliša na
HŽ Infrastrukturi za veće tehnološke cjeline potrebno definirati pitanje nadležnosti i održavanja odvodnih
sustava s uređajima za obradu otpadnih voda, sanaciju postrojenja za namirivanje gorivom i postrojenja
za pranje putničkih vagona, adekvatnog zbrinjavanja otpada iz tehnološkog procesa i procesa otpadnih
voda.
Ispunjenje Plana poslovanja koji proizlazi kao nužnost glede zaštite okoliša, podzemnih i nadzemnih voda
i zraka te zbrinjavanja otpada, a s ciljem ispunjavanja zakonske regulative, ovisi o dobroj suradnji Odjela
zaštite okoliša i zaštite od požara sa sektorima i tehnološkim jedinicama HŽ Infrastrukture .
Prema Planu poslovanja predviđene su sljedeće aktivnosti:
• izrada i revizija potrebnih pravilnika i ostale dokumentacije: izrada i noveliranje Operativnih
planova interventnih mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda. Izrada i
noveliranje Planova rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda. Izrada i noveliranje Pravilnika o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnološkog
procesa i mulja iz procesa pročišćavanja otpadnih voda - po potrebi
• suradnja i usmjeravanje tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture u provođenju zakonskih obveza te
nastavno na navedeno provođenje godišnjeg poučavanja za provođenje prijave u Registar
onečišćavanja okoliša i provođenje prijave u Registar onečišćavanja okoliša
• suradnja na izradi projektnih zadataka i projektne dokumentacije i izvedbi sanacije i rekonstrukcije
odvodnih sustava i uređaja za obradu otpadnih voda te sanaciji/rekonstrukciji istih u dogovoru i
suradnji sa ostalim Poslovnim područjima HŽI te trgovačkim društvima pravnih slijednika HŽ-a
prema Ugovorima o najmu i međusobnim odnosima (vezano uz vodopravne dozvole)
• izrada Dokumentacije za izdavanje i produljenje vodopravnih dozvola i potrebne tehničke
dokumentacije za HŽ Infrastrukturu
• organizacija izvedbe radova proizašlih iz vodopravnih dozvola i inspekcijskih nadzora za pojedine
lokacije pod ingerencijom regionalnih jedinica
• postupanje s otpadom: poboljšanja glede postupanja s otpadom u tehnološkim postupcima i
organizacija zbrinjavanja otpada, te po potrebi nabavka spremnika za opasni otpad
a) Opasni otpad
Provođenje postupka ugovaranja analize, odvoza i zbrinjavanja opasnog otpada iz
tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture
89
b) Otpad neopasni
Provođenje ugovaranja postupka zbrinjavanja neopasnog otpada iz tehnoloških jedinica
HŽ Infrastrukture
• podrška pri prijavi u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari – u dogovoru s
nadležnim sektorom
• koordinacija na izrada planova gospodarenja otpadom
• provođenje mjerenja protoka otpadnih voda
• provođenje uzorkovanja i analiza otpadnih i podzemnih voda
• čišćenje separatora i taložnika – u koordinaciji sa nadležnim Sektorom Održavanja i Sektorom
Nekretnina
• provođenje mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora te provjera naknada
na emisije u okoliš
• revizija tehničke dokumentacije za područje zaštite okoliša
• organizacija i ugovaranje sanacije onečišćenja okoliša terena (prema iskazanoj potrebi regionalnih
jedinica) s ovlaštenim pravnim osobama
• suradnja s nadležnim inspekcijskim službama te postupanje po inspekcijskim Rješenjima
• poduzimanje mjera za otklanjanje posljedica eventualnih akcidenata
Rizici u poslovanju:
Rizici u poslovanju mogući su zbog nepoštivanja zakonskih odredbi u vidu inspekcijskih naloga i
rješenja nadležnih inspekcija i to zbog objektivnih nepoštivanja zakonskih odredbi (financijska
sredstva, postupci javne nabave i sl.) i zbog akcidenata koji mogu imati posljedice za ljude, imovinu i
okoliš.
Zaštita od požara
Plan poslovanja iz domene zaštite od požara temelji se na Zakonu o zaštiti od požara (NN. Broj 92/10) te
pravilnicima donesenim temeljem istoga i drugim važećim propisima. Prema Planu poslovanja predviđene
su sljedeće aktivnosti za srednjoročno razdoblje od 2020. do 2024. godine:
• izrada, izmjena i dopuna općih akata iz područja zaštite od požara
• organizacija i nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara na čitavom području HŽ
Infrastrukture
• sudjelovanje u nadzornim i kontrolnim pregledima od strane inspekcije zaštite od požara
• osposobljavanje radnika iz zaštite od požara
• redovno poučavanje radnika iz zaštite od požara prema Planu poučavanja za svaku godinu
• nadzor nad provođenjem ispitivanja i mjerenja vezanih za zaštitu od požara
• nadzor nad obavljanjem servisa i popravaka stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara
• izrada tehničke dokumentacije za hidrantske mreže u kolodvorima Varaždin i Koprivnica
• vođenje evidencija iz zaštite od požara
• radnje vezane za Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za
RH za 2020., godini
• davanje stručnog mišljenja na izrade tehničkih i tehnoloških projekata za rekonstrukciju postojećih
ili izgradnju novih objekata
90
14.4. Sustav upravljanja sigurnošću
Sustav upravljanja sigurnošću (eng. Safety Management System – SMS) predstavlja organizacijska rješenja
i mjere upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika uspostavljeni radi sigurnog upravljanja
djelatnošću kojom se bave.
Opći i strateški cilj uspostave i provedbe sustava upravljanja sigurnošću u HŽ Infrastrukturi je kontinuirano
poboljšanje u skladu sa tehničkim i znanstvenim napretkom, dajući prednost prevenciji izvanrednih
događaja, što uključuje i kontrolu rizika, te vezano za navedeno i suradnju sa željezničkim prijevoznicima
kada je to prikladno. Pored navedenog, cilj uspostave sustava upravljanja sigurnošću je i osiguranje da
željeznički sustav postigne barem Zajedničke sigurnosne ciljeve (eng. Common Safety Targets - CST), da
je u skladu s nacionalnim pravilima i s zahtjevima postavljenim u Tehničkim specifikacijama za
interoperabilnost (TSI) i da se primjenjuju odnosni dijelovi Zajedničkih sigurnosnih metoda (eng. Common
Safety Methods - CSM).
U tom cilju Ured upravljanja sigurnošću koordinira i nadzire cjelokupni sustav upravljanja sigurnošću HŽ
Infrastrukture putem unutarnje sigurnosne kontrole i audita, izrade internih općih akata, kontrole i
mjerenja infrastrukturnih podsustava te sigurnosnog kontrolinga, što podrazumijeva i nadziranje
primjene Zajedničke sigurnosne metode za vrednovanje i procjenu rizika. Skrbi o implementaciji i ocjenjuje
razinu dostignute sigurnosne kulture koja predstavlja sustav vrijednosti i načela koji su povezani s
formalnom strukturom HŽ Infrastrukture, kako bi se utvrdile norme ponašanja koje će trajno osiguravati
visoku razinu sigurnosti željezničkog sustava
Vezano za obvezu kontinuiranog usklađivanja poslovanja HŽ Infrastrukture sa odredbama pozitivnih
propisa, Ured upravljanja sigurnošću skrbi da interni opći akti HŽ Infrastrukture budu usklađeni sa
važećom zakonskom i podzakonskom regulativom iz područja sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog
sustava kao preduvjeta funkcioniranja sustava upravljanja sigurnošću u cjelini.
Ured upravljanja sigurnošću je ispred HŽ Infrastrukture nadležan za sustav upravljanja sigurnošću prema
Agenciji za sigurnost željezničkog prometa te je ovlašten za pripremu zahtjeva za izdavanje uvjerenja o
sigurnosti prema navedenoj Agenciji na način kako je to propisano Zakonom kojim se uređuje sigurnost i
interoperabilnost željezničkog sustava. Isto tako surađuje i sa nadležnim ministarstvom za promet, te
drugim ministarstvima, agencijama i tijelima državne uprave, kao i sa domaćim i stranim željezničkim
udruženjima na području sigurnosti željezničkog sustava.
Ured upravljanja sigurnošću svoju djelatnost obavlja kroz Grupu za koordinaciju i nadzor sustava
upravljanja sigurnošću, Grupu za unutarnju sigurnosnu kontrolu i audit, i Grupu za propise, Grupu za
kontrolu i mjerenje građevinskog infrastrukturnog podsustava i Grupu za kontrolu i mjerenje
elektrotehničkih infrastrukturnih podsustava.
Ciljevi nadzora sustava upravljanja sigurnošću temelje se na Operativnom planu provedbe Politike
sigurnosti za svaku godinu, a na temelju istog vezano za nadzor na provedbi godišnjeg plana kontrola
koji obuhvaća plan unutarnjih sigurnih kontrola i audita te plan kontrola i mjerenja građevinskog i
elektrotehničkih infrastrukturnih podsustava.
Ciljevi su sljedeći:
• obaviti redovite kontrole rada u : prometni sektor 54 kolodvora, 57 dionica elektrotehničkog
sektora SS,TK i EEP, 18 nadzornih grupa građevinskog sektora, kontrola u svim radionicama
održavatelja vozila za posebne namjene, na svim prugama kojima upravlja HŽ Infrastruktura
91
obaviti mjerenja geometrijskih karakteristika kontaktne mreže i geometrijskog uporabnog stanja
kolosijeka
• obaviti 21 kontrolu provođenja poučavanja izvršnih radnika (promet, održavanje, mehanizacija)
• obaviti 16 preventivnih kontrola prisutnosti alkohola u organizmu
• obaviti 12 unutarnjih sigurnosnih audita
• obaviti 23 kontrole sa vlaka (promet, održavanje)
• izrada svih potrebnih analiza : 4 Analize izvršenja Operativnog plana provedbe politike sigurnosti
HŽI., 4 Analize Sigurnosnog kontrolinga , 2 Analize redovitog poučavanja, 1 Analiza Izvanrednih
događaja
• izrada novih općih akata HŽ Infrastrukture temeljem EU i nacionalnih pravila
Srednjoročni ciljevi 2020-2024 vezani su za nadzor sustava upravljanja sigurnošću, odnosno kontrolu i
analizu rezultata izvršenja utvrđenih sigurnosnih ciljeva za odnosnu godinu, koji se definiraju
Operativnim planom provedbe Politike sigurnosti HŽ Infrastrukture.
14.5. Informatika
Sektor za informatiku svoje aktivnosti provodi kroz procese razvoja, održavanja i nadzora, hardware-ske
(sistemske), mrežne (podatkovne i optičke), aplikativne podrške i podrške korisnicima IS-a HŽ
Infrastrukture. Sektor za informatiku kontinuirano održava, nadograđuje i pruža podršku za vlastite i
vanjske aplikacije u produkcijskom radu te ih prema potrebi i zahtjevima korisnika unapređuju. Sektor za
Informatiku također brine o održavanju svih potrebnih licenci potrebnih za rad sustava HŽI kojima upravlja.
Vlastite aplikacije su:
• NTR – Naručivanje i otkazivanje trasa vlakova od strane prijevoznika, i rješavanje zahtjeva od
strane HŽ Infrastrukture
• Najava vlakova, Web najava za formiranje vlakova tzv stranih operatera, poveznica prema IST-u
• Dopunske potvrde, evidencija i upravljanje dopunskim potvrdama za strojovođe
• Informacijski sustav transporta (IST)
• Informacijski sustav Ranžirnog kolodvora
• Sustav za praćenje kvarova SS i TK uređaja
• Obračun usluga Infrastrukture u unutarnjem i međunarodnom prijevozu putnika i roba, statistička
izvješća
• Obračun prihoda od Iznajmljenih trasa za potrebe infrastrukture od operatera pojedinačno
• Evidencija radnog vremena (ERV za potrebe unosa podataka u SAP sustav)
• OSRED, Aplikacija za vođenje evidencije osnovnih sredstava Sektora za nekretnine, stanova i
vođenje najma
• E – pravo sustav za praćenje sporova HŽ Infrastrukture
• Evidencija ugovora i vođenje fiskalne odgovornosti, praćenje nabavnih postupaka Sektora za
nabavu
• Izvještaji MM-a za Sektor nabave, služi kao pomoć pri pokretanju postupaka nabave na temelju
podataka iz SAP sustava
• Telefonski imenik, vođenje podataka o telefonskim brojevima (VPN)
• Aplikacija za izradu modela potrošnje električne energije na EVP-cama
• Aplikacija za Evidenciju putnih naloga, koja se usklađuje sa SAP podacima
• Nalog za vožnju vlaka – izdavanje putne isprave vlaka „Nalog za vožnju vlaka”
92
• Aplikacija za informiranje prijevoznika o zatvorima pruge
• Aplikacija za pohranjivanje i analitiku podataka iz granične komunikacije BCS HZ – MAV
• Izvanredni događaji – evidencija izvanrednih događaja HŽI
Vanjske aplikacije su:
• SAP ERP sustav HŽI-a (moduli financije i računovodstvo (FI), materijalno i nabavno poslovanje
(MM), Kontroling (CO), Ljudski resursi i obračun plaće (HR), Planiranje (BW IP), Prodaja i distribucija
– Fakturiranje (SD), Investicije (IM))
• DMS - sustav za dokumentiranje
• JANA – aplikacija za provođenje postupaka javne nabave
• Roman Anywhere aplikacija za planiranje voznog reda Ad Hoc vlakova
• Roman Planning aplikacija za planiranje voznog reda
• Hivergen aplikacija za obradu ulazni računa
Vlastita Aplikativna rješenja koja su u pripremi ili se razvijaju i pripremaju se za produkcijski rad:
• Plan prometa, planiranje vožnje ili otkazivanja vlakova u narednih 12 sati, od strane prijevoznika
• Izrada sustava za brzojavke koji će zamijeniti dosadašnji način rada kroz Exchange sustav
• Registar željezničke infrastrukture
• TAF-TSI (RNE) – aplikacija za razmjenu telematičkih poruka za teretni/putnički promet
Sektor za informatiku sudjeluje u implementaciji projekata Enterprise Asset Management koji se sastoji
od sljedećih modulima: SAP PM LAM, SAP REFX, SAP MRS, KSL, Work manager, CA Spectrum, GIS,
MERMEC). Održava poslove edukacije zaposlenika te moguću pripremu za polaganje ispita iz ECDL
(European Computer Driving Licence) područja poznavanja rada s uredskim alatima koji jamče vlasniku
poznavanje rada na osobnom računalu prema ECDL normi.
Sektor pruža usluge sistemske podrške, održavanja IP mreže i održavanja aplikacija prema društvima:
Putnički prijevoz d.o.o.:
• Informacijski sustav transporta IST s uslugom izvješćivanja
• Tehničko održavanje putničkih vagona
• Evidencija radnog vremena (vremenik)
• Održavanje IFS
• Održavanje stare plaće
• SAP ERV podrška
• Hosting web servisa
• Održavanje podatkovne komunikacijske veze (100 priključaka)
• Održavanje i podrška za modul Public sistema ROMAN
HŽ Cargo d.o.o.:
• Obračun karata u međunarodnom prijevozu tereta
• Obračun u unutarnjem prijevozu tereta
• Obračun po RIV-u
• Pregledi iz IST-a
• Usluga davanja podataka o kretanju vlakova
93
• Usluga davanja podataka o teretnicama vlakova
• Vremenik
• SAP podrška
• SAP hosting
• Pristup Internetu
• Održavanje podatkovne komunikacijske veze za radnu stanicu i mrežne printere
• Hosting IS Cargo
• PI(XI) Hosting
U planu je modernizacija HŽI IP mreže, izgradnja i opremanje pričuvnog računskog centra, nabava
računalne opreme i softvera za primarni i pričuvni računski centar te pojačane aktivnosti vezano za
kibernetičku sigurnost.
Sektor za informatiku pruža usluge podrške i održavanja aplikacija prema Train Hungary Magánvasút Kft,
Podružnica u Zagrebu i Eurorail Logistics d.o.o. za pružanje željezničkih usluga. Aplikacija koja se održava
je Usluga podataka o kretanju i teretnicama vlakova. Održavanje Informacijsko-komunikacijskih resursa
HŽ Infrastrukture obuhvaća održavanje servera i pripadajuće serverske infrastrukture, optičke
infrastrukture, SDH mreže, MPLS-TP mreže, OTN i IP mreže i radnih stanica korisnika.
Sadašnja optička okosnica izgrađena je u nekoliko faza. Prvi kabeli ugrađeni su 2002. godine na dionici
pruge Zagreb Glavni kolodvor-Savski marof (kućica BBK), a zadnji je ugrađen 2014. godine na dionici
pruge Osijek-Erdut-Dalj i Dalj-Vukovar-Vinkovci. Ukupna duljina optičke mreže je 1300 kilometara, a
obuhvaća magistralne i lokalne optičke kabele. SDH prijenosni sustavi sastoji se od 82 uređaja, a služi za
prijenos telefonskog prometa, komunikaciju između kolodvorkih telekomunikacijskih uređaja i upravljanje
između Centara daljiskog upravljanja i elektrovučnih podstanica. U mreži se nalaze i dva nova uređaja
MPLS-TP na lokaciji Sibinj i Ivankovo te jedan OTN u Slavonskom brodu.
Nadzor optičkog kabela i SDH sustava se provodi kontinuirano kroz sustave za nadzor.
Serverska infrastruktura obuhvaća 150 servera (virtualnih i fizičkih) smještenih najvećim dijelom u
podatkovnom centru, a dijelom i distribuiranih na mreži HŽ Infrastrukture. IP mrežna infrastruktura
obuhvaća 428 aktivnih mrežnih uređaja različitih generacija i karakteristika. Nadzor IP komunikacijske
mreže provodi se kontinuirano kroz sustave za nadzor. Održavanje radnih stanica obuhvaća 2825 radnih
stanica (uključujući radne stanice HŽ Infrastrukture i radne stanice koje prema ugovoru HŽ Infrastruktura
održava za HŽ Cargo) i pripadajuće periferne opreme, a provodi se kroz sustav za zaprimanje i evidenciju
kvarova.
Sektor za informatiku pruža telekomunikacijske usluge (iznajmljivanje optičke infrastrukture) po ugovoru
o poslovnoj suradnji između tvrtki HŽ Infrastruktura i ODAŠILJAČI i VEZE d.o.o., OiV br. 28/14; HŽI br.
267/14 od 26.02.2014. , Pružnim građevinama. Dajemo i kolokaciju za smještaj telekomunikacijske opreme
tvrtkama A1 Hrvatska (po ugovoru o poslovnoj suradnji u pružanju telekomunikacijskih usluga između
tvrtki HŽ Infrastruktura i Vodatel d.o.o., br. 8 od 22.11.2007. i Ugovoru HŽ Infrastruktura d.o.o. i Metronet
d.d., br.9 od 24.09.2007.), te OT-Optima telekom (Po ugovoru o poslovnoj suradnji u pružanju
telekomunikacijskih usluga između tvrtki HŽ Infrastruktura i OT – Optima Telekom d.o.o., br. 4/2006 od
28.06.2006.).
94
Plan prihoda od usluga informatike
Prihodi Informatike
Iznosi u milijunima kuna 2018.
2019. Plan
2020. Plan Procjena
Procjena/
Plan
Za usluge HŽ Cargo 4,82 4,70 4,76 101,3% 1,00
Za usluge HŽ PP 0,78 0,70 0,70 100,0% 0,70
Najam optičkog kabela 1,27 2,00 1,00 50,0% 2,00
Za usluge Train Hungary 0,04 0,04 100,0% 0,04
Za usluge Eurorail Logistic ZGB 0,04
Ukupno 6,87 7,44 6,50 87,4% 3,78
Tablica 38: Plan prihoda od usluga informatike
Izvor: Sektor informatike
14.6. Nekretnine
Poslovanje Sektora nekretnina obuhvaća sustavno, optimalno i dugoročno planiranje i upravljanje
nekretninama u vlasništvu HŽ Infrastrukture kao i nekretninama koje su vlasništvo Republike Hrvatske, a
Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom su dane HŽ Infrastrukturi na upravljanje, te
poduzimanje svih pravnih i tehničkih radnji za rješavanje imovinskopravnih odnosa s ciljem upisa prava
vlasništva HŽ Infrastrukture i RH kao javnog dobra u općoj uporabi.
Aktivnosti Sektora nekretnina usmjerene su na održavanje i komercijalizaciju nekretnina kao i na rješavanje
imovinsko-pravnih odnosa na istima, za što je preduvjet kvalitetna evidencija nekretnina.
Održavanje i obnova zgrada, stanova, strojarskih objekata i crpnih postrojenja planira se i provodi kroz
projekte vezane uz investicije te poslove vezane uz investicijsko održavanje, redovno održavanje i hitne
intervencije. Aktivnosti koje se provode uključuju izvide na terenu, izradu projektnih zadataka, ugovaranje
izrade tehničke dokumentacije i tender dokumentacija za nadmetanja te ugovaranje radova i nadzor nad
izvođenjem radova.
Komercijalizacija nekretnina uključuje davanje u zakup poslovnih prostora i zemljišta, zakup lokacija za
promidžbene proizvode, najam stanova i prodaju nekretnina, osnivanja prava građenja i prava služnosti.
Aktivnosti vezane za upise u službene evidencije nekretnina u RH i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa,
kako za imovinu HŽI, tako i za imovinu RH kojom HŽI upravlja, provode se kontinuirano sukladno važećim
propisima.
Sve aktivnosti Sektora nekretnina usmjerene su prema ostvarivanju slijedećih ciljeva:
• efikasnijem upravljanju nekretninama,
• optimizaciji iskoristivosti nekretnina,
• povećanju prihoda od nekretnina i smanjenju troškova.
Kratkoročni ciljevi usmjereni su na pojednostavljenje i poboljšavanje procedura , kao i poboljšavanje
samog provođenja hitnih intervencija i tekućeg održavanja kroz kvalitetnije planiranje i jasno definiranje
zadataka.
Srednjoročni i dugoročni ciljevi obuhvaćaju aktivnosti na razvoju plana održavanja s namjerom potpune
kontrole troškova i procesa održavanja nekretnina kako bi se hitne intervencije svedu na minimum.
95
Tablica 39: Prihodi od iznajmljivanja i prodaje nekretnina
Izvor: Sektor nekretnina i Sektor financija, računovodstva i kontrolinga
Slijedom toga, srednjoročni ciljevi obuhvaćaju aktivnosti kojima se postupno prelazi na preventivno
održavanje koje obuhvaća kompletnu sanaciju pojedinačnih prostorija, kao i cjelokupnih objekata u
građevinskom, elektro i strojarskom djelu, a dugoročni cilj obuhvaća prediktivno održavanje tj. održavanje
cijelog objekta prateći stanje istoga, s izradom plana održavanja sukladno stanju same građevine.
Plan Sektora nekretnina za 2020. godinu obuhvaća poslovne aktivnosti vezane za:
intenziviranje rada na implementaciji projekta Asset menagement kojim će se značajno razviti i
unaprijediti područje nekretnina i riješiti statusi i imovinsko-pravni odnosi određenih nekretnina
izradu pojedinačnih elaborata parcelizacije kao i nove katastarske izmjere s ciljem definiranja
granica željezničke infrastrukture sukladno pozitivnim propisima, a sve sukladno Zakonu o
željeznici (NN 32/19)
nastavak aktivnog pristupa u objavi javnih natječaja za poslovne prostore, prvenstveno s ciljem
stavljanja u funkciju neiskorištenu imovinu čime će se pridonijeti očuvanju iste
aktivnost na geodetskom definiranju željezničke infrastrukture, kako u katastru nekretnina tako i
u zemljišnim knjigama, te pokrenuti upis prava vlasništva na preostaloj imovini HŽ Infrastrukture
koja je Planom podjele pripala HŽ Infrastrukturi, a ista do sada nije upisana u vlasništvo
izrada plana upravljanja nekretninama kojim će se odrediti kratkoročni i srednjoročni ciljevi, kao
i smjernice upravljanja za dugoročno razdoblje s razrađenim planiranim aktivnostima.
s aspekta redovitog održavanja nekretnina, nastavak aktivnosti servisa i održavanja strojarskih
objekata, nastavak uklanjanja preostalih napuštenih i devastiranih građevina
aktivnosti na implementaciji sustava upravljanja energijom u skladu s HRN EN ISO 50001 normom
te izvođenje energetskih pregleda i izdavanje energetskih certifikata
izradu tehničke dokumentacije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada na području
Područne radne jedinice Istok, Sjever, Zapad i preostalog dijela Centra te dostava izrađene
dokumentacije na provedbu nadležnim uredima
izradu fleksibilnijeg i detaljnije razrađenog Cjenika za komercijalne usluge koji će biti usklađen sa
stanje tržišta nekretnina
Prihodi od iznajmljivanja i prodaje nekretnina
Prihod od usluga iznajmljivanja i prodaje nekretnina
Iznosi u tisućama kuna 2018.
2019. Plan
2020. Plan Procjena
Procjena/
Plan
Prihodi od prodaje 21.425 24.824 22.400 90% 25.382
Zakup poslovnih, skladišnih prostora i zemljišta 13.163 13.843 14.800 107% 14.258
Zakup promidžbenih prostora 3.318 4.774 3.600 75% 4.917
Pravo služnosti 618 250 80 32% 250
Pravo građenja 312 580 220 38% 580
Ovisna društva (korištenje prostora PG 2.296 2.266 2.146 95% 2.266
Društva nastala podjelom HŽ-a (korištenje
prostora)
1.718 3.111 1.554 50% 3.111
Ostali poslovni prihodi 5.609 5.060 5.400 107% 4.949
Najam stanova 2.685 2.823 2.700 96% 2.956
Otkup stanova * 2.924 2.237 2.700 121% 1.993
Financijski prihodi 417 233 300 129% 178
Povrat stambenih kredita ** 417 233 300 129% 178
Ukupno 27.451 30.117 28.100 93% 30.509
* Iskazani su iznosi 35% ukupne vrijednosti (dozvoljeno priznavanje prihoda)
** Iskazani su iznosi 6% vrijednosti kredita (dozvoljeno priznavanje dijela koji se odnosi na kamate)
96
14.7. Pravni poslovi
Aktivni sudski sporovi veće vrijednosti (koji su započeli prije i poslije podjele HŽ) koje vodi HŽ
Infrastruktura na strani tužitelja odnosno tuženika kao stranka u postupku, predstavljaju potencijalni rizik
za poslovanje HŽ Infrastrukture.
HŽ Infrastruktura vodi ukupno 3.082 sudska spora s napomenom da se predmeti koji su započeti prije
podjele HŽ-a, preračunavaju između svih društava slijednika (HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza
d.o.o. i HŽ Carga d.o.o.), sukladno točki 6.2. Plana podjele HŽ Hrvatskih željeznica d.o.o., odnosno Odluci
HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o. broj Uh-35-15/12 od 26.10.2012. godine.
1. Sporovi započeti prije podjele HŽ-a (preračunavaju se na HŽI, HŽC i HŽPP)
Trenutačna vrijednost predmeta (započetih prije podjele HŽ) gdje je:
• HŽ bio tužitelj iznosi 43.408.012,43 kn
• HŽ bio tuženik iznosi 74.334.306,90 kn
U navedenim postupcima, s obzirom na odredbe Plana podjele HŽ Hrvatskih željeznica d.o.o., na HŽ
Infrastrukturu se odnosi 16,93% dosuđenog iznosa. Kako u postupcima u kojima smo tužitelji, tako i
u postupcima u kojima smo tuženici.
2. Sporovi započeti nakon podjele HŽ-a (HŽ Infrastruktura snosi štetu, osim u pojedinačnim slučajevima
ako je šteta nastala prije podjele, u tom slučaju se preračunavaju na HŽI, HŽC i HŽPP)
Ukupna vrijednost aktivnih sudskih predmeta u postupcima započetim nakon podjele HŽ, (gdje se u
nekim od predmeta HŽ Infrastruktura pojavljuje solidarno s društvima HŽ Putnički prijevoz i HŽ
Cargo, kao stranka) zaključno s 15.10.2019. gdje je:
• HŽ Infrastruktura tužitelj iznosi 190.305.990,51 kn i 83.222,50 €
• HŽ Infrastruktura tuženik iznosi 272.358.880,02 kn i 642.520,00 €
Osim navedenog, vode se još 244 aktivna sudska postupka započeta po pojedinačnima tužbama radnika
protiv HŽ Infrastrukture radi isplate razlike plaće od 6% temeljem čl.223. KU-a iz 2007.g. i njegovih aneksa,
čija ukupna vrijednost po preostalim tužbama iznosi 2.756.982,39 kuna.
Svi navedeni iznosi predstavljaju glavnicu potraživanja (bez troškova postupka i kamata).
Potencijalni troškovi (glavnica i kamate) koji mogu proizaći iz gubitka sudskih sporova su evidentirani na
poziciji Rezerviranja u Račun dobiti i gubitka. U sljedećem razdoblju cilj je pokušati što veći broj postupaka
riješiti mirnim putem (sklapanjem sudskih i/ili izvansudskih nagodbi) i na taj način smanjiti konačne
troškove pojedinog postupka (sudski troškovi, kamate). Također, plan je u pojedinim postupcima, za koje
se procijeni da predstavljaju dugotrajno parničenje u odnosu na HŽ Infrastrukturu, angažirati odvjetnike
na način da ih se opunomoći na zastupanje HŽ infrastrukture u tim postupcima, ali da se priznavanje i
naknade za odvjetničke usluge veže uz uspjeh u sudskom postupku.
Predsjednik Uprave
Ivan Kršić, dipl.ing.građ.
97
15.PREGLED TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA
Tablica 1: Ostvareni putnički i netotonski kilometri europskih željezničkih prijevoznika za razdoblje 2017.-
2019. godine; ................................................................................................................................................................................... 23
Tablica 2: Ostvareni putnički vlak km i teretni vlak km upravitelja infrastrukture u zemljama okruženja za
razdoblje 2017.-2019. godine ................................................................................................................................................... 24
Tablica 3: Makroekonomski okvir u razdoblju 2018.-2022. ........................................................................................... 25
Tablica 4: Naturalni pokazatelji rada HŽ infrastrukture .................................................................................................. 29
Tablica 5. Račun dobiti i gubitka .............................................................................................................................................. 32
Tablica 6: Analitički pregled ukupnih prihoda .................................................................................................................... 33
Tablica 7: Analitički pregled ukupnih rashoda ................................................................................................................... 35
Tablica 8: Bilanca ............................................................................................................................................................................ 36
Tablica 9: Izvještaj o novčanim tokovima ............................................................................................................................. 38
Tablica 10: Radni omjer ............................................................................................................................................................... 39
Tablica 11: Pokazatelji poslovanja ........................................................................................................................................... 39
Tablica 12: Doznačena sredstva Državnog proračuna .................................................................................................... 40
Tablica 13: Izvori financiranja planiranih investicija u željezničku infrastrukturu ................................................. 42
Tablica 14: Plan investicija po programima ......................................................................................................................... 44
Tablica 15: Projekti u provedbi; ugovoreni prema PRAG proceduri (OPP 2007.-2013.) .................................... 46
Tablica 16: Projekti u provedbi – radovi; financiranje putem OPKK 2014.-2020.; stopa sufinanciranja 85%
............................................................................................................................................................................................................... 47
Tablica 17: Projekti za koje je postupak javne nabave u tijeku ili u pripremi – projektiranje/studije;
financiranje putem OPKK 2014.-2020.; planirana stopa sufinanciranja 85% .......................................................... 47
Tablica 18: Projekti odabrani za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), HŽI prijavitelj i
korisnik ............................................................................................................................................................................................... 48
Tablica 19: Projekti odabrani za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF),HŽI korisnik i
partner Lučkoj upravi.................................................................................................................................................................... 49
Tablica 20: Planirani projekti – planirani izvori financiranja OPKK ili izvori iz sljedeće financijske
perspektive (2021. – 2027.) ........................................................................................................................................................ 49
Tablica 21: Plan prometa po vrstama pruga mjereno vlak kilometrima .................................................................. 62
Tablica 22: Plan prometa po vrstama pruga mjereno brutotonskim kilometrima; .............................................. 62
Tablica 23: Promet na željezničkim prugama od značenja za međunarodni, regionalni i lokalni promet –
broj vlakova ...................................................................................................................................................................................... 62
Tablica 24: Pregled duljina mreže u km HŽI s obzirom na najveće dopuštene brzine....................................... 66
Tablica 25: Pregled voznih brzina po godinama u %; Izvor: Pristup infrastrukturi .............................................. 66
Tablica 26: Prikaz građevinske duljine svih pruga mreže HŽI prema pružnim razredima .............................. 67
Tablica 27: Prikaz građevinske duljine svih kolosijeka otvorene pruge mreže HŽI prema pružnim
razredima .......................................................................................................................................................................................... 67
Tablica 28: Pruge, odnosno dionice pruga na kojima je obustavljen promet ....................................................... 68
Tablica 29: Stanje kapaciteta mreže HŽ Infrastrukture ................................................................................................... 70
Tablica 30. Planirano održavanje po vrstama pruga u građevinskom infrastrukturnom podsustavu .......... 70
Tablica 31.Plan održavanja gornjeg ustroja pruga po područnim radnim jedinicama za 2020. godinu .... 71
Tablica 32: Plan održavanja prema područnim radnim jedinicama za 2020. godinu ......................................... 72
Tablica 33: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH1 .............................................................. 74
Tablica 34: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH2 (Mediteranski koridor - bivši
Ogranak V.b.) ................................................................................................................................................................................... 74
Tablica 35: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH3 (bivši ogranak Vc) ......................... 74
98
Tablica 36: Dopuštena infrastrukturna brzina na dionicama prometnog pravca Oštarija/Ogulin-Gospić-
Knin-Split/Šibenik/Zadar; DG .................................................................................................................................................... 74
Tablica 37: Stanje broja zaposlenih ......................................................................................................................................... 83
Tablica 38: Plan prihoda od usluga informatike ................................................................................................................ 94
Tablica 39: Prihodi od iznajmljivanja i prodaje nekretnina ............................................................................................ 95
Grafikon 1: Društva u vlasništvu HŽ Infrastrukture .............................................................................................................. 5
Grafikon 2: Ulaganja u hrvatske željeznice i ceste u razdoblju 1995.-2017. godine ........................................... 21
Grafikon 3: Željeznički i cestovni prijevoz u RH u razdoblju 2001.-2018. godine ................................................ 22
Grafikon 4: Željeznički i cestovni putnički prijevoz u RH u razdoblju 1991.-2018. godine ............................... 22
Grafikon 5: Broj radnika po km pruge ................................................................................................................................... 30
Grafikon 6: Produktivnost - vlak km po radniku ................................................................................................................ 30
Grafikon 7. Struktura poslovnih prihoda .............................................................................................................................. 33
Grafikon 8: Struktura poslovnih rashoda .............................................................................................................................. 36
Slika 1: Organizacijska struktura HŽ Infrastrukture ............................................................................................................. 6
Slika 2. Paneuropska prometna mreža .................................................................................................................................. 14
Slika 3. Transeuropska prometna mreža (TEN-T) .............................................................................................................. 15
Slika 4. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFC) ........................................................................................................ 17
Slika 5. Koridori za željeznički teretni prijevoz Mediteranski (RFC6) i Alpe-zapadni Balkan u RH ................ 18
Slika 6. Željeznička mreža RH - podjela pruga ................................................................................................................... 19
Slika 7: Pregled projekata financiranih iz ESI fondova i CEF-a (radovi, projektiranje, studije) ........................ 50
Slika 8. Željeznička mreža RH po vrstama pruga ............................................................................................................... 65