Snijeg i bura izazvali poteško e Prevezeno 12 milijuna ... · broj 795/ velja a 2012. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o. /4 /10 /13 /20 Zimski uvjeti na prugama Snijeg

broj 795/ velja�a 2012. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o.

/4 /10 /13 /20

Zimski uvjeti na prugamaSnijeg i bura izazvali poteško�e

Komunikacija s korisnicimaTemelj uspješnog poslovanja

Prometni posloviRacionalizacija neizbježna

HŽ CargoPrevezeno 12 milijuna tona

/ Foto: Branimir Butkovi�

/U kolodvoru Moravice

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S U M

3/

/ UVODNIK

predsjednik Uprave HŽ Holdinga Zlatko Rogožar, dipl. ing.

Ovih se dana u javnosti puno polemizira o HŽ-u, eventualnome tehnološkom višku, sta-nju poduzeća, spremnosti na promjene i sličnome. Činjenica jest da je proteklih godina željeznica bila podinvestirana. Rezultat toga su spore pruge i stari vozni park koji one-mogućuju pružanje usluge na primjerenoj razini, ali ni uvijek odgovarajući radni uvjeti željezničara. No činjenica jest i to da smo se u zadnjih godinu dana trudili to promijeniti. Pokrenuli smo razne projekte poput logističkih centara koji tek trebaju donijeti rezultate. U ovome teškom, prije svega financijski zahtjevnom razdoblju teško je pronaći čarobni štapić i preko noći promijeniti stanje. Ne teško, već nemoguće. Željeznici trebaju milijuni i milijarde za ulaganja, a njih nema. Potrebno je i vrijeme da bi se promijenio ovako veliki sustav, a i njega je sve manje. No ipak vjerujem u svjetliju budućnost, u bolja vremena u kojima će upravo željeznica biti prioritet. Ulaganjem u željeznicu bit će pokrenuto cjeloku-pno gospodarstvo. Građevinski i metalurški sektor dobit će novi smisao. Trebamo uložiti maksimalan napor u to da pokrenemo nove investicije, ali i da nastavimo one postojeće. U vremenima kada je proračun manji za pola milijarde kuna više nego ikada trebamo se okrenuti komercijalnim bankama, tražiti alternativne izvore financiranja i ulagati. Interes postoji, ima i putnika i robe. Najbolje to pokazuju statistički podatci. Prošle godine željeznicom je bilo prevezeno 49,6 milijuna putnika. U strukturi prijevoza putnika željezni-ca je sudjelovala sa 42 posto. To ulijeva nadu, ali i nameće zadaću da se još jače borimo za putnike. To možemo samo ponudom novih usluga i boljih prijevoznih kapaciteta. S druge strane mnogi gospodarski subjekti uistinu vide željeznicu kao optimalan način pri-jevoza robe jer je mogu prevesti više, jeftinije i na ekološki prihvatljiv način. U 2011. bio je prevezen 12,1 milijun tona robe, no i s tom tonažom udio željezničkog prometa u opsegu teretnog prijevoza je premali u odnosu na udio cestovnog prometa. Željeznica zauzima 9,5 posto tržišta. U tome je naša velika prilika. Već smo promijenili pristup traženju robe. Na tome trebamo ustrajati, u to ulagati i bolji rezultati neće izostati. Bez obzira na najavljene viškove, bude li ulaganja, bit će i posla. Za neke možda ne na radnome mjestu na kojemu rade danas, ali otvorit će se nove mogućnosti. Novi plan restrukturiranja koji očekujemo u ovoj godini neke će procese unutar društava bolje po-složiti. Iako se restrukturiranje provodi kontinuirano, novi će plan označiti novi zaokret u poslovanju društava. Sadržavat će novu organizacijsku strukturu društava u sklopu HŽ-ova holdinga i procesa upravljanja, strategiju i strateške planove za tvrtke kćeri koje se ne bave osnovnim djelatnostima te preporuku o njihovoj reintegraciji ili privatizaciji. Bit će to ono što ovome sustavu treba – polaganje kockica na prava mjesta te omogućivanje kvalitetnijeg nastavka rada i spremnijeg uključivanja u tržišnu utakmicu.

Ulaganja nemaju alternativu

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

Za nakladnika: Zlatko Rogožar

Novinari: Branimir Butkoviċ i Boris Udier

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Urednica: Ivana Čubelić

Dizajn: Oskar Pigac

Priprema za tisak: Lidija Torma

Fotografija na naslovnici: Dragutin Staničić

Adresa uredništva:

Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks: 01/4572-131

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

/ 4 Zimski uvjeti na prugama: Snijeg i bura izazvali poteškoće

/ 8 Agencija za sigurnost željezničkog prometa: Pripreme za liberalizaciju tržišta

/ 10 HŽ Cargo: Prevezeno 12 milijuna tona / 13 Prometni poslovi: Racionalizacija neizbježna

/ 19 Praonica teretnih vozila: Ispunjeni planovi i zaštićen okoliš

/ 20 Komunikacija s korisnicima: Temelj uspješnog poslovanja

/ 21 Zanimanja: Skretničar / 22 Partneri: INA

4 broj 795 / veljača 2012.

/ NOVOSTI / Pišu: Ivan Marković Martina Štiglić/ Foto: Branimir Butković Ida Erceg Dragutin Staničić

Bijeli vikend počeo je u petak 3. veljače cestovnom i zračnom pro-metnom odsječenošću kontinentalnog i priobalnog dijela zemlje. Željeznički putnički prijevoz održao je vezu sa zaleđenim Splitom, bez obzira na poteškoće s kojima su se susretali radnici da bi uspjeli u tom naumu. Vremenske nepogode nastavile su se tijekom prve polovine veljače te su vlakovi za prijevoz putnika na cijeloj pružnoj mreži vozili s manjim ili većim kašnjenjima. Najčešći uzroci kašnjenja bili su smrzavanje skretnica i kvarovi signalno-sigurnosnih uređaja. Bilo je i 185 slučajeva otkazivanja vlakova za prijevoz putnika zbog kvarova lokomotiva te elektromotornih i dizel-motornih garnitura.Dana 7. veljače iskliznuo je nagibni vlak između kolodvora Zrmanja i Malovan. Putnici koji su putovali iz Splita za Zagreb prebačeni su u drugi vlak koji se pokvario kod Plaškog te su trećim vlakom stigli do svojega odredišta – zagrebačkoga Glavnog kolodvora. Ta nezgoda izazvala je najviše medijske pozornosti tijekom snježnog razdoblja. U trenucima kada su nastupili kvarovi na infrastrukturi ili prijevoznim sredstvima, vlakopratitelji su u koordinaciji s operativom obavješći-vali putnike o čekanjima na zamjenska sredstva i presjedanjima u autobuse te o svim nastalim promjenama i situacijama.

Zimski uvjeti na prugama

Snijeg i bura izazvali poteškoćeJaka zima donijela je obilne snježne padaline i iza-zvala velike poremećaje u prometu. Iako je cestovni promet bio gotovo paraliziran, željeznički promet prema jugu tekao je redovito. No snijeg i vrlo jaka bura nisu poštedjeli postrojenja ni prijevozna sred-stva na HŽ-ovoj pružnoj mreži.

Iznenadni zimski val zaposlene u HŽ Infrastrukturi nije zatekao ne-spremnima. Za to su se pripremili Prometni poslovi pravodobno izradivši smjernice za osiguranje prometa u zimskom razdoblju 2011/2012, kao i sekcije za održavanje pruga u sklopu Građevin-skih poslova održavanja koje su izradile operativne planove za osi-guranje prometa u zimskom razdoblju 2011/2012. Prometni poslovi odredili su kolodvore koji su imali prioritet pri čišćenju snijega. Riječ je o 69 kolodvora u kojima postoji dostatan broj prometnog osoblja potreban za obavljanje prometa u uvjetima snježnih padalina. U tim kolodvorima obavljala su se pretjecanja i križanja vlakova.

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 5

/ NOVOSTI

Prema potrebama utvrđenima u operativnim planovima sekcije za održavanje pruga nisu imale dostatan broj radnika za čišćenje snijega na skretnicama u prioritetnim kolodvorima, na skretni-cama u drugim kolodvorima, na željezničko-cestovnim prijela-zima te na peronima u kolodvorima i stajalištima. Zbog velike frekvencije putničkih vlakova taj problem bio je najizraženiji u Sekciji za održavanje pruga Zagreb, i to ponajprije u zagreba-čkom i dugoselskom čvorištu gdje postoji velik broj perona, pri-stupnih putova, ŽCP-ova i skretnica koji su se istodobno morali održavati čistima. Zaposleni u sekcijama za održavanje pruga u Rijeci i Ogulinu ulagali su velike napore da održe prohodnima pruge kroz Gorski kotar i Liku. Jednako tako puno posla imali su zaposleni u sekcijama za održavanje pruga u Koprivnici, Osijeku i Vinkovcima.Problem nedostatka dovoljnog broja radnika bio je riješen angaži-ranjem 75 radnika iz Remonta i održavanja pruga d.o.o., koji su bili na ispomoći u Dugom Selu, Vinkovcima, Ogulinu i Delnicama. Osim njih pomagali su i radnici iz drugih dviju kćerinskih tvrtki, Pružnih građevina d.o.o. i POSIT d.o.o. Za ispomoć na dionicama Zaprešić – Zagreb GK i Koprivnica – Križevci bili su unajmljeni radnici vanjske tvrtke Explanta d.o.o. Zbog jako niskih temperatura zraka dolazilo je do lomova tračnica. Za sanaciju tih puknuća sekcije za održavanje pruga imale su dovoljno interventnih ekipa.

Za razliku od sekcija za održavanje pruga sekcije signalnih i teleko-munikacijskih uređaja imale su dostatan broj ljudi odnosno interven-tnih ekipa za otklanjanje kvarova. Najviše kvarova na SS-uređajima dogodilo se u Zagreb RK i kolodvoru Vinkovci, i to na skretnicama i skretničkim postavnim napravama. Na primjer, u Zagreb GK ugra-đena su 484 skretnička grijača od kojih je odjednom u kvaru znalo biti njih pedesetak, i te je kvarove valjalo otklanjati što hitnije. Ni sekcije elektrotehničkih postrojenja nisu oskudijevale interventnim ekipama za otklanjanje kvarova na kontaktnoj mreži.Iz Službe za izvršenje prometa doznali smo da se od 1. do 15. veljače na pružnoj mreži dogodilo 77 kvarova automatskoga pružnog bloka, 197 kvarova SS-uređaja (od toga 90 kvarova otpada na nemogu-ćnost postavljanja skretnica u ispravan položaj), 15 kvarova kon-taktne mreže, 101 kvar ŽCP-ova, 178 kvarova lokomotiva, 91 kvar elektromotornih vlakova i 102 kvara dizel-motornih vlakova. Odjel za komunikacije HŽ Infrastrukture u suradnji s Korporativnim komunikacijama HŽ Holdinga svakodnevno je obavješćivao putnike i novinare o stanju u prometu putem internetske stranice i priopćenja te u najkraćem roku odgovarao na brojne upite novinara i građana.Iako je bilo prigovora na neudoban prijevoz, otkazivanje vlakova i neodgovarajuće grijanje u vlakovima, zaposlenici su, iskoristivši sva raspoloživa sredstva, dali sve od sebe da bi promet organizirali što bolje, a putnici stigli do svojih odredišta.


/ NOVOSTI / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Na dan kada smo posjetili taj kolodvor, u jutarnjim je satima napadalo oko 70 cm snijega, noću se temperatura spuštala do -22ºC, a bura koja je puhala gotovo tjedan dana otežavala je promet teretnih vlakova prema Rijeci. Snijeg je bio rašči-šćen u najvećoj mogućoj mjeri. Na tom su poslu bili angažirani radnici Remonta i održavanja pruga d.o.o., Sekcije za odr-žavanje pruga Ogulin - Nadzorništva Mo-ravice i radnici zaposleni u kolodvoru. Zadnjih jedanaest godina šef kolodvora Moravice je Ivica Turković, željezničar s

više od 30 godina staža. Željezničko čvorište Moravice sagrađeno je 1873. kada je građena i pruga, kao mjesto gdje se razdvajaju nizin-ski i brdski dio riječke pruge. Danas dio pruge od Moravica prema Rijeci razdvaja i sustav električnog napajanja, što bi se trebalo pro-mijeniti krajem godine kada bi trebao biti dovršen projekt izmjene sustava vuče na dionici Moravice – Rijeka – Šapjane. Jedinstveni sustav vuče na riječkoj pruzi neće bitno utjecati na važnost Mora-vica kao željezničkog čvorišta. Putnički prijevoz odvijat će se bez iz-mjene lokomotiva, što će putovanja prema Rijeci skratiti za desetak minuta. No teretni vlakovi će se i dalje zaustavljati i pregledavati u Moravicama te kao posebne manje kompozicije otpremati na brdski dio pruge s nagibima od čak 25 promila. Trenutačno se posebne kompozicije od 700 tona otpremaju prema Šoićima, Bakru, Škrlje-vu, Rijeka Brajdici i Rijeci, a radni vlakovi voze prema Delnicama i Fužinama. Uređenje kolodvora Moravice dovršeno je prije tri godine, tako da su radni uvjeti jako dobri. Izmijenjeno je krovište, obojano je proče-

Kolodvor Moravice

Bura veći problem od snijegaIako Moravice sa 70 cm snijega i burom na brdskom dijelu riječke pruge trenutačno nisu u središtu me-dijske pozornosti, u tom kolodvoru, ponajprije za-hvaljujući željezničarima koji tamo rade, promet teče neometano. Radnicima koji rade na tempera-turama od -22ºC svakako treba odati priznanje.

lje, uvedeno je centralno grijanje i uređena stolarija. U kolodvoru Moravice zaposleno je 57 radnika HŽ Infrastrukture, a u uz njih rade i zaposlenici HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza, čija zaštitna odjeća i obuća nisu prilagođene uvjetima u kojima rade. Iako su snijeg i hla-dnoća dovoljne nevolje, i u takvim uvjetima Moravice su jedan od opterećenih kolodvora u kojem se posao često obavlja cijele noći. Tada je tamo manevarska lokomotiva vjerojatno najzaposlenija na HŽ-ovoj mreži. Zbog brojnih manevarskih radnji koje treba obaviti, najveći teret podnose manevristi, rukovatelji manevrom i skretniča-ri. Primjerice, za manevarsko kretanje vlaka treba osposobiti sedam ili osam skretnica te u ekstremnim vremenskim uvjetima obavljati cjelonoćni posao. Trenutačno veće probleme od snijega radnicima koji na riječkoj pruzi rade na organizaciji prijevoza zadaje bura koja puše gotovo bez prekida. Najjači udari bure su na dijelu pruge od Drivenika do Škrljeva. Burobran se nalazi u kolodvoru Škrljevo, a prema izmje-renoj snazi bure formiraju se teretni vlakovi. Dugačke kompozicije iz Zagreba do Moravica stižu s trideset vagona, a iz Moravica se otprema po pet vagona. U takvim uvjetima vagonske cisterne uo-pće ne voze jer postoji opasnost da vjetar s vagona otrgne zaštitni lim. Temperature do -15ºC još uvijek dopuštaju da se obave probe kočnica, a kada se živa u termometru spusti niže, to više neće biti moguće.


/ POSLOVANJE/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Ivan Dukić

U sklopu posjeta Hrvatskoj Misija Europske komisije posjetila je 1. veljače HŽ-ov holding. Na sastanku se razgovaralo o provedbi anti-korupcijskog programa s težištem na integritetu i etičkom kodeksu, sustavu prijave nepravilnosti, transparentnosti javne nabave te su-stavu unutarnjih kontrola i revizije. Izaslanstvo EK vodila je Laura Stefan, a uz nju su bili Paulina Sta-noeva iz Ureda EK u Zagrebu, Davor Dubravica, načelnik Sektora za suzbijanje korupcije pri Ministarstvu pravosuđa, i Miljenko Petrak, treći tajnik Misije Republike Hrvatske pri Europskoj uniji. Najnovije rezultate u provođenju Antikorupcijskog programa (AKP) iznijeli su članovi Uprave HŽ-ova holdinga, Marijan Klarić i mr. Pre-drag Zekić, koordinatorice AKP-a, Renata Flinta i Ljiljana Bunjevac, te Ana Rupčić, Vlatka Škorić i Ivo Hrvat, koji su u AKP-u odgovorni za nepravilnosti, informiranje i reviziju. Prevencija korupcije trajna je zadaća svih društava u sklopu HŽ-ova holdinga koja su proglasila nultu stopu tolerancije na korupciju, re-čeno je u prikazu trenutačnoga stanja. Osim što su doneseni svi pri-padajući akti vezani uz antikoruptivno ponašanje te je ustanovljeno da se na različite načine, putem internetskih stranica, priopćenja, časopisa i službenih tiskovina, objavljuje većina odluka uprava, u društvima u sklopu HŽ-ova holdinga tijekom 2011. zabilježena su 1244 različita upita u vezi informacija iz različitih područja poslo-vanja, prijavljeno je 17 nepravilnosti, od kojih je većina riješena, a provedeno je 16 redovitih godišnjih revizija te četiri ad hoc revizije. Voditeljicu izaslanstva najviše je zanimalo koja su područja po-

Misija Europske komisije u HŽ-u

Prevencija korupcije trajna zadaćaStručnjake Misije EK za područje suzbijanja i pre-vencije korupcije najviše su zanimala pitanja veza-na uz transparentnost javne nabave, jamstvo ano-nimnosti zaposlenika koji prijavljuju nepravilnosti te kontrolu reakcije na nepravilnosti utvrđene re-vizijama.

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Arhiva CER-a

Obilježen Europski dan 112

slovanja najizloženija korupciji, kako su izabrani članovi nadzornih odbora tvrtki po prijašnjem Zakonu o NO-ima koji je previđao javne natječaje, kako se kontroliraju i gdje se mogu vidjeti postupci javne nabave, kako se jamči anonimnost radnicima koji prijavljuju nepra-vilnosti te kako se provode preporuke iz nalaza internih revizija za uklanjanje nepravilnosti. Na sva pitanja dobila je iscrpne odgovore, a tijekom sastanka najnovije informacije provjerila je na portalu ja-vne nabave HŽ Infrastrukture. Načelnik Dubravica izrazio je zadovoljstvo suradnjom s predstavni-cima HŽ-ova holdinga na provođenju mjera iz AKP-a, a posebice se osvrnuo na uspješno organiziranu izobrazbu menadžera za provo-đenje programa.

Budući da građani Europe sve češće putuju zbog poslovnih i privatnih razloga, veliku vrijednost na takvim putovanjima predstavlja jedinstven europski broj za hitne službe. Pozivom s fiksnih i mobilnih telefona na taj besplatni broj građani odmah mogu dobiti lokalnu policiju, hitnu pomoć ili vatroga-sce, a u Hrvatskoj i Gorsku službu spašavanja.No broj 112 pomaže samo u slučaju da građani znaju za njega. Iako je taj broj odabran prije 21 godinu, nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da samo četvrtina (26%) građana EU-a zna čemu on služi. Broj 112 dostupan je u svakoj zemlji članici EU-a, a putnici s operaterima mogu razgovarati na različitim jezicima. Time je bila nastavljena prošlogodišnja uspješna kampanja Diane Wallis, članice Europskog parla-menta, koja je počela molbom da 11. veljače sve prijevozničke tvrtke objave oglas kojim će putnike informirati o broju 112. Tvrtke poput Easy Jeta, British Airwaysa, P&O Ferriesa i BMI-a pridružile su se prošlogodišnjoj kampanji u sklopu koje je u europskim gradovima dio sudionika projekta odjeve-nih u majice s brojem 112 formirao lance, dok su drugi prekrivali spomenike tkaninom na kojoj je bio otisnut broj 112. U sklopu kampanje na zagrebačkome Glavnom kolodvoru dijelili su se letci Državne uprave za zaštitu i spašavanje.Podizanju svjesnosti putnika ove se godine pridružio i HŽ-ov holding i time pokazao socijalnu odgo-vornost kojom se mogu sačuvati životi putnika, a putovanja biti sigurnija.

Europska komisija pokrenula je kampanju kojom se putnike informira o bro-ju 112, jedinstvenome europskom broju za hitne službe.


/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Vlatka Škorić

/ INTERVJU

Osnivanje Agencije za sigur-nost željezničkog prometa samo je jedan od koraka u pripremi liberalizacije željezni-čkog prometa u RH. Vlada RH imenovala je Upravno vijeće Agencije koje čine predsjednik dr. sc. Srećko Kreč te članovi doc. dr. sc. Dubravka Hozjan, Milivoj Krmpotić i Zdravko Se-kulić. Ravnateljem Agencije Vlada je imenovala Vladimira Habuša s kojim smo razgova-rali o njezinu radu.

/ Iz koje EU-smjernice proizlazi obveza postojanja Agencije i kako je ona uređena u državama EU-a? / Obveza osnivanja neovisnog tijela za sigurnost proizlazi iz Zako-na o sigurnosti u željezničkom prometu te iz europske željezničke regulative. To je javna ustanova s javnim ovlastima, odvojena od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Njezine djelatno-sti navode se u više EU-ovih zakonodavnih akata, od kojih su najva-žnije smjernica br. 2004/49 o sigurnosti željeznica Unije, 2008/57 o interoperabilnosti željezničkog sustava u Uniji te 2007/59 o davanju ovlasti strojovođama. Svaka država članica obvezna je osnovati neovisno tijelo mjeroda-vno za sigurnost i imaju ga sve zemlje članice EU-a, osim Malte i Cipra koje nemaju željeznicu.

/ Koliko Agencija ima zaposlenih i koje su bile njezine prve aktivno-sti? / Prve aktivnosti Agencije bile su usmjerene na njezino usposta-vljanje te na donošenje niza općih akata. U Agenciji su zaposlena dva pravnika i tri diplomirana inženjera elektrotehničke, strojarske i prometne struke. Sistematizirano je 49 radnih mjesta, ali zbog ušte-da u proračunu u protekloj godini nije bilo odobreno novo zapošlja-vanje. Jedan zaposlenik je na stručnom usavršavanju u sjedištu Europske agencije za željeznice u Francuskoj te će u Agenciji raditi dvije osobe s certifikatom o završenom stručnom usavršavanju u tome tijelu EU.

/ Čime se Agencija bavi? Sudjeluje li u istragama izvanrednih doga-đaja?/ Zaposlenici Agencije bili su uključeni u pregled dokumentacije potrebne za izradu privremenog rješenja za korištenje prometno-

Agencija za sigurnost željezničkog prometa

Pripreme za liberalizaciju tržištaSabor RH 3. listopada 2008. donio je Zakon o osni-vanju Agencije za sigurnost željezničkog prometa. Zadaća Agencije jest osiguravanje nepristranog, otvorenog i nediskriminacijskog obavljanja djela-tnosti reguliranja, upravljanja i nadziranja susta-va sigurnosti željezničkog prometa te uspostave i praćenja djelovanja sustava upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture, željezničkih prijevoznika i pravnih osoba koje obavljaju prijevoz za vlastite potrebe.

upravljačkog i signalno-sigurnosnog infrastrukturnog podsustava na dijelu modernizirane pruge Vinkovci – Tovarnik – državna grani-ca. Agencija donosi i rješenja o osnivanju pokusnih pružnih dioni-ca sukladno zahtjevima HŽ Infrastrukture i nedavno je jednu takvu dozvolu izdala za ličku prugu. Trenutačna kadrovska popunjenost omogućuje da zaposlenici Agencije, odnosno njezino Upravno vije-će, može obavljati tek dio djelatnosti propisanih Zakonom. Agencija također donosi, produljuje, mijenja i oduzima rješenje o sigurnosti za željezničke prijevoznike i upravitelja infrastrukture.

Poslovi Agencije često se povezuju s istragama željezničkih nesre-ća, ali ona za njih nije mjerodavna. Naime, sukladno Smjernici o sigurnosti, neovisno tijelo za istragu (NIB) i tijelo za sigurnost (NSA) dva su funkcionalno odvojena tijela. Tako je prema Zakonu o sigur-nosti u željezničkom prometu propisano postojanje istražnog tijela u sklopu mjerodavnog ministarstva, ali ono još nije imenovano.

/ Kako bi trebala funkcionirati Agencija da bi spremno dočekala sr-panj 2013.? / Ako se želi osigurati funkcioniranje Agencije do ulaska Hrvatske u EU, nužno je popuniti sva sistematizirana radna mjesta. Na po-treban broj zaposlenih utjecat će daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim iz područja željezničkog prometa. Pra-vilnikom o unutarnjem ustroju, sistematizaciji i načinu rada Agenci-je propisano je da njezini zaposlenici budu stručnjaci s određenim brojem godina radnog iskustva stečenog na radu u željezničkom sustavu jer samo takav kadar može osigurati dovoljno visoku razinu stručno-tehničke osposobljenosti.

/ Koja je uloga Agencije u otvaranju tržišta željezničkih usluga i hoće li ona nakon srpnja 2013. imati veće ovlasti i značenje? / Otvaranje tržišta željezničkih prijevoznih usluga, koje nastupa ula-skom RH u EU, postavlja pred Agenciju goleme i odgovorne zada-će. Liberalizacija ne znači automatski proširenje ovlasti Agencije, nego povećanje opsega posla. Pojavom novih prijevoznika bit će povećan broj subjekata koje Agencija treba nadzirati. U trci za ve-ćom dobiti, odnosno nižom cijenom prijevoza, željeznički prijevozni-ci trude se što više smanjiti troškove svojeg poslovanja. Ulaganje u sigurnost nije profitabilno i prijevozniku je samo trošak.

Zadaća Agencije jest da izdavanjem rješenja o sigurnosti i nadzorom funkcioniranja sustava upravljanja sigurnošću prometa, koji moraju imati svaki prijevoznik i upravitelj infrastrukture, osigura udovolja-vanje propisanim uvjetima da sigurnost željezničkog prometa ne bi bila ugrožena. Bojim se da postojeći prijevoznici iz HŽ-ova sustava nisu prepoznali sve rizike koje njihovu poslovanju donosi otvaranje tržišta. U tom bi smislu valjalo dobro proučiti iskustva drugih malih zemalja članica EU koje su prošle takvo »školovanje« jer moderni-zacija prijevoznih kapaciteta jest nužna, ali sama po sebi nije do-voljna. Nadam se da su domaći željeznički prijevoznici svjesni gole-mog posla koji ih čeka da bi dobili certifikate za pojedine poslove i zaposlenike pojedinih stručnih sprema koji će im biti potrebni da bi nakon 1. srpnja 2013. mogli obavljati posao.

/ Kako vidite Agenciju u budućnosti?/ Nadam se da ćemo u 2012. preseliti u odgovarajuće prostorije jer je Agencija privremeno smještena u zgradi Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te koristi njegovu računalnu i ostalu infrastru-kturu. Također planiramo zaposliti određeni broj stručnjaka te se izra-dom internetske stranice približiti željezničkom sektoru i građanima.


/ POSLOVANJE

Vjernost potrošača postaje važnom temom modernog poslovanja i menadžmenta jer korporativni svijet postaje sve svjesniji činjenice da se vjerni kupci ponašaju drugačije od ostalih. Takvi kupci redovito kupuju paket proizvoda ili usluga tvrtke, daju drugima preporuke o proizvodima ili uslugama i često su imuni na ponudu konkurencije. Lojalan putnik nije samo korisnik usluge prijevoza, on je angažirani klijent koji svoju privrženost pokazuje širenjem pozitivnih preporuka

Nova ponuda HŽ Putničkog prijevoza

Uveden program lojalnosti Zadnjih godina sve više tvrtka prepoznaje i prihvaća či-njenicu da je zadržavanje postojećih potrošača znatno profitabilnije od privlačenja novih. Zbog toga je i HŽ Pu-tnički prijevoz uveo nove ponude namijenjene lojalnim korisnicima – HŽ WL Karticu i HŽ Auto Karticu.

o željezničkom prijevozu svojim poznanicima i prijateljima, priku-pljanjem novih saznanja, isprobavanjem novih usluga i povratnim informacijama koje tvrtki mogu pomoći da poboljša uslugu. Istra-živanja su pokazala da tvrtke prije mogu vratiti izgubljenoga kupca nego se boriti za naklonost novog potrošača. Naravno, za što je preduvjet da usluga bude bolja od očekivane.Vjernost kupaca ključni je čimbenik uspjeha svake tvrtke, pa tako i HŽ Putničkog prijevoza jer pružanje usluga vjernim putnicima košta manje nego kada se ona pruža putnicima koji putuju povremeno. Za-državanje vjernih putnika automatski potiče stvaranje većeg profita. Budući da se suočavamo s velikom konkurencijom na tržištu prijevo-znih usluga, putnicima treba ponuditi kvalitetnu uslugu i dokazati im se brigom o njima.Da bi nagradio vjernost korisnika usluga prijevoza u vagonima za spavanje i vagonima za prijevoz praćenih automobila, HŽ Putnički prijevoz je od 6. veljače u svoju komercijalnu ponudu uveo dvije kartice lojalnosti: HŽ WL Karticu za putnike koji putuju u vagonima za spavanje i HŽ Auto Karticu za putnike koji koriste uslugu prijevoza u vagonima za prijevoz praćenih vozila. Te kartice podižu vrijednost usluge te se lojalnost putnika nagrađuje korištenjem besplatne usluge. HŽ WL Kartica putniku omogućuje da nakon kupljenih šest posteljnih dodataka ostvari pravo na besplatan posteljni dodatak po izboru, a HŽ Auto Kartica omogućuje mu da nakon korištenja šest prijevoza praćenog vozila ostvari pravo na besplatan prijevoz vozila u jednome smjeru. HŽ-ove kartice vrijede u unutarnjem pu-tničkom prijevozu na relaciji Zagreb GK – Split – Zagreb GK godinu dana od dana njihova ispostavljanja.Vagoni za spavanje uvedeni su u ponudu željezničkog prijevoza da bi se putnicima ponudilo putovanje visoke razine udobnosti, a prije-voz praćenih vozila vlakom jest dodatna ponuda koju putnici mogu koristiti po povoljnijim cijenama na temelju postojećih komercijalnih ponuda »Putovanje snova« i uz niže cijene posteljnih dodataka. Od dodatnih pogodnosti koje pružaju HŽ WL Kartica i HŽ Auto Kartica očekuje se da će privući nove putnike te nagraditi lojalnost svih onih korisnika koji su vjerni željezničkom prijevozu.

Na konferenciji su sudjelovali Krunoslav Grlević, predsjednik klu-ba navijača Uvijek vjerni, Zorislav Srebrić, glavni tajnik Hrvatskoga nogometnog saveza, Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, Mato Stanković, izbornik hrvatske futsal reprezentacije, i Boris Durlen, direktor turnira Euro futsal Hrvatska.

Temeljem ugovora HŽ Putničkog prijevoza i turističke agencije Speran-za ugovoren je prijevoz vlakom na utakmice u Poznanju i Gdanjsku. / Organizirat ćemo put na sve tri utakmice naše reprezentacije, a za prijevozno sredstvo odabrali smo vlak, tradicionalno sredstvo hrvatskih navijača još od osamdesetih godina. U suradnji s Hrvatskim željezni-cama dogovorili smo navijačke vlakove u kojima je osiguran povoljan prijevoz, a u vagonskom restoranu će biti dosta multimedijalnih sadr-žaja da bi put u Poljsku bio što zanimljiviji – rekao je Grlević.

EURO 2012.

Vlakom u PoljskuKlub navijača hrvatske nogometne reprezentacije Uvijek vjerni 12. veljače održao je konferenciju za novinare na kojoj su, uz novi prostor u Frankopan-skoj 12 u Zagrebu, predstavili povoljan prijevoz vla-kom na utakmice u Poljskoj.

/ Na Trgu bana Jelačića navijači će uz javno praćenje utakmica vi-deolinkom biti povezani s navijačima u Dublinu, Rimu i Madridu. Mislim da će se tako ljudi osjećati kao da su u Poljskoj. Osim u Za-grebu, fan-zone bit će u Rijeci, Splitu i Osijeku – rekao je Grlević.Više o tome možete pogledati na www. euro2012.hr.

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Branimir Butković

/ Piše: Anita Matačić/ Foto: Arhiva TŽV-a Gredelj

http://www.euro2012.hr


/ POSLOVANJE / Piše: Mira Klarić-Sobota/ Tablica: Mira Klarić-Sobota/ Foto: Ante Klečina

OSTVARENI PRIJEVOZNI UČINAK HŽ CARGO ZA I-XII 2011.

O P I SJed.

mjere

Ostvarenje2010.g.

I-XII

Ostvarenje2011.g.

I-XII

Indeks:5/4

PRIJEVOZ ROBE

PREVEZENE TONE ROBE u 000 t 12.609 12.094 95,9

Unutarnji prijevoz “ 2.369 2.459 103,8

Međunarodni prijevoz “ 10.240 9.635 94,1

UVOZ “ 1.179 1.146 97,2

IZVOZ “ 1.990 1.964 98,7

PROVOZ “ 7.071 6.525 92,3

TONSKI KILOMETRI u mil.tkm 2.732 2.521 92,3

Unutarnji prijevoz “ 683 654 95,8

Međunarodni prijevoz “ 2.049 1.867 91,1

UVOZ “ 333 288 86,5

IZVOZ “ 542 522 96,3

PROVOZ “ 1.174 1.057 90,0

PROSJEČNI PUT JEDNE TONE ROBE 1t/km 216,7 208,5 96,2

Unutarnji prijevoz “ 288,3 266,0 92,2

Međunarodni prijevoz “ 200,1 193,8 96,8

UVOZ “ 282,4 251,3 89,0

IZVOZ “ 272,4 265,8 97,6

PROVOZ “ 166,0 162,0 97,6

UTOVAR u 000 t 7.056 7.368 104,4

ISTOVAR u 000 t 5.708 5.481 96,0

HŽ Cargo u 2011.

Prevezeno 12 milijuna tona

HŽ Cargo je u 2011. ostvario prijevoz robe od 12,1 mi-lijuna tona i 2. 521 milijuna tonskih kilometara, što je smanjenje prijevoza za 4,1% ili 515 000 tona, tj. 7,7% ili 210 milijuna TKM-ova u odnosu na 2010. godinu.

Na smanjenje opsega prijevoza robe željeznicom utjecalo je sma-njenje međunarodnog prijevoza za 5,9% ili 605 000 tona, tj. 8,9% ili 182 milijuna TKM-ova, i to zbog smanjenja gospodarskih aktivno-sti osobito u građevinskoj i prerađivačkoj industriji.Prijevoz robe željeznicom bez praznih privatnih vagona od 11.794 tis. tona i 2.438 mil. TKM u padu je za 3,4% u tonama, tj. za 6,9% u TKM-ovima u odnosu na 2010. godinu. Prosječan put jedne tone robe u 2011. iznosio je 208,5 km što je u odnosu na 2010. smanje-nje za 3,8 posto. Na to smanjenje utjecalo je smanjenje prijevoznog

puta u unutarnjem prijevozu za 7,7%, a u međunarodnom prijevozu za 3,2 posto.Ukupan utovar robe po kolodvorima u 2011. povećan je za 4,4% ili 312 000 tona, a istovar bilježi pad za 3,9% ili 227 000 tona u odnosu na 2010. godinu. U 2011. struktura udjela u ukupnom prijevozu robe HŽ Carga u tonama u odnosu na 2010. ostala je gotovo nepromijenjena, a u TKM-ovima pove-ćan je udio izvoza na štetu uvoza. Na povećanje u unutarnjem prijevozu od 3,8% ili 90 000 tona i smanjenje od 4,3% ili 29 milijuna TKM-ova u odnosu na 2010. utjecalo je povećanje prijevoza kamenih agrega-ta, drva i proizvoda od drva i neplemenitih kovina (željeza i čelika). U međunarodnom prijevozu koji čini 80% ukupnog prijevoza željeznicom u tonama i 74% u TKM-ovima zabilježeno je smanjenje od 5,9% ili 605 tis. tona i 8,9% ili 182 mil. u TKM-ovima zbog smanjenog prijevoza žitarica, mineralnih tvari, proizvoda kemijske industrije i proizvoda od drva.


/ Kako se prati tehničko stanje vagona i kolika je njihova prosječna starost?

/ Služba za tehnički pregled vagona, koja je sastavni dio poslova Tehničko-vagon-ske djelatnosti HŽ Carga, svakodnevno prati stanje teretnih vagona uz pomoć obrasca TV 43 T. Taj obrazac pokazuje broj isključenih vagona iz prometa koji se trebaju uputiti u ovisna društva HŽ Car-ga te onih koji su u prometu. Inače, HŽ Cargo raspolaže sa 6063 teretna vagona koja su podijeljena po serijama. Od toga broja njih 6005 je dostupno, dok preosta-

lih 56 nije jer se ne nalaze na HŽ-ovu području i predmet su razmjene s drugim željezničkim upravama koje su nastale raspadom bivše države. Njihova prosječna starost je oko trideset godina, ali budući da se grade i novi vagoni, njihova se starost u prosjeku smanjuje.

/ Kako se prate troškovi redovitoga i izvanrednoga održavanja va-gona?

/ Služba ima godišnje ugovore o održavanju s ovisnim društvima. Putem informatičkog sustava HŽ-SAP svakodnevno se izrađuju di-spozicije (narudžbenice) koje se ovisnim društvima ispostavljaju na naplatu. Kroz sustav HŽ-SAP možemo pratiti troškove održavanja izvanrednih popravaka, kontrolnih pregleda i revizije teretnih vago-na. Grupa za planiranje i praćenje troškova održavanja obavlja i poslove unosa ispostavljenih računa za obavljene popravke teretnih vagona pa se i na taj način mogu pratiti ukupni troškovi održava-nja.

/ Postoji li vremenski plan održavanja vagona?

/ Vremenski plan održavanja teretnih vagona HŽ Carga, kao i poje-dinih komponenti uređaja i opreme, utvrđen je Pravilnikom o uvje-tima održavanja željezničkih vozila i Uputom o održavanju teretnih vagona kojima su regulirani rokovi održavanja i opseg radova po serijama vagona. Tako je regulirano da se revizijski popravci oba-vljaju svakih šest, a kontrolni pregledi za pojedine serije vagona svake tri godine.

/ Jesu li hrvatski propisi usklađeni s europskima?

/ Hrvatski propisi za održavanje teretnih vagona moraju biti u skla-du s europskim normama (EN) i UIC-ovim objavama te međunaro-dnim pravilnicima kao što su Opći ugovor o uporabi teretnih vagona s prilogom EVIC i Pravilnik o međunarodnom prijevozu opasnih tvari željeznicom (RID) koje se prevoze vagonskim cisternama.

/ Kako se prati razvoj vagonske tehnike i koliko je novih vagona nabavljeno?

/ Služba vodi statističke analize kvarova po pojedenim serijama va-gona te predlaže tehnička rješenja koja se primjenjuju da bi se po-

/ POSLOVNA PODRUČJA/ Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Branimir Butković Ivan Dukić

HŽ Cargo

Održavanje teretnih vagonaSlužba za održavanje teretnih vagona jedan je od važnijih čimbenika koji utječu na opseg i kvalite-tu teretnog prijevoza. Šef službe, mr. Vili Milković, ukratko je predstavio rad svoje službe.

boljšalo stanje vagona, a u što je uključeno i uvođenje nove opreme i uređaja. U 2011. od tvrtke Đuro Đaković Holding naručeno je 100 vagona, a isporučeno je 30 vagona serije Eanos-z i 30 vagona serije Eamos-z (kiper-vagoni). U ovoj godini predstoji isporuka preostalih 40 vagona tipa Habbins-z. U 2011. izvedena je i rekonstrukcija 40 vagona serija Gbs-z i Lgs-z koji se koriste za prijevoz kontejnera.

/ Što se događa kada se na HŽ-ovim prugama pokvare teretni va-goni stranih uprava?

/ Kada se to dogodi, teretni vagon upućuje se na popravak u ra-dionice ovisnih društava u vlasništvu HŽ Carga, a za te poslove mjerodavna je Grupa za planiranje i praćenje troškova održavanja. Obrađuje se potrebna dokumentacija i od stranih željezničkih upra-va dopremaju se potrebni dijelovi. Uz to ta grupa ispostavlja račune za štete na stranim vagonima koje se dogode na našim prugama.

/ Može li se poboljšati rad Službe?

/ Iako je riječ o uhodanom poslu, uvijek postoje načini da se nešto poboljša. Uvedeni informatički sustav HŽ-SAP u dobroj je namjeri »paralizirao« naše dosadašnje svakodnevne aktivnosti i poslove. Naime, riječ je o dodatnom poslu koji je malo usporen zbog nedo-statka kadrova. No uz dobivenu novu računalnu opremu i odgova-rajuće aplikacije, kao i uhodavanje naših radnika, poboljšat će se rad Službe.


/ POSLOVNA PODRUČJA / Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Ante Klečina

/ Koji komitenti obavljaju poslove prijevoza?

/ U kolodvoru Koprivnica najvažniji komitent je tvrtka Podravka, najveći prehrambeni gigant u ovome kraju. Ona je u 2011. prevezla 15 994 tone robe, što je manje za oko 33% u odnosu na 2010. godinu. Svoje proi-zvode Podravka izvozi u pedeset zemalja. Svoju robu uglavnom prevozi u kontejnerima, i to preko luke Rijeka Brajdica, a u dovozu se za njihove po-trebe koristi glutaminat koji također stiže u kontejnerima. Tvrtka CE-ZA-R - Centar za reciklažu bavi se otpremom starog željeza, koji se djelomice izvozi u Sloveniju i Italiju, i to preko luke Rijeka. I ta tvrtka bilježi smanjenje opsega rada. U 2011. taj je opseg rada iznosio 2 470 tona, što je manje za oko 9% u odnosu na 2010. godinu. Pivovara Carlsberg Croatia za svoje potrebe uvozi slad. U 2011. ostvarili su opseg rada od 1 920 tona, što je za oko 40% manje u odnosu na 2010. godinu. Naš najveći komitent jest tvrtka Igma koja se bavi prodajom šljunka i granulata koji otprema iz kolodvora Botovo i Virje te izradom i proda-jom betonskih elemenata koje otprema iz kolodvora Drnje, najčešće za potrebe HŽ Infrastrukture. U 2011. iz tih su kolodvora prevezene 524 904 tone robe, što je povećanje od 40% u odnosu na 2010. godinu. Šljunak i granulat najviše se prevoze prema osječkom po-dručju, tj. kolodvorima Osijek Donji grad i Nemetin, te kolodvorima zagrebačkog čvorišta, a manji dio prema kolodvoru Škrljevo. U kolodvoru Bjelovar najvažniji komitent jest tvrtka Sirovina, koja se bavi opremom rasutoga starog željeza. Tijekom 2011. ostvarili su prijevoz od 9 880 tona, što je povećanje opsega za 76% u odnosu na 2010. godinu. Uz nju za potrebe tvrtke Marko Metal u 2011. pre-vezeno je 7 740 tona, što je povećanje za 60% u odnosu na 2010., a za potrebe tvrtke Labo prevezeno je 2 300 tona, što je povećanje za 121% u odnosu na 2010. godinu. U otpremništvu Sveti Ivan Žabno za potrebe tvrtke More, koja se bavi otpremom trupaca, prevezeno je 3 500 tona, što je rezultiralo smanjenjem prijevoza za 43% u odnosu na 2010. godinu. U kolodvoru Križevci tvrtka Mlinar bavi se dopremom žitarica, a u 2011. ostvarili su prijevoz od 5 696 tona, što je rezultiralo smanje-njem prijevoza za 60% u odnosu na 2010. godinu.Ukupno ostvaren opseg rada na području Centra Koprivnica u 2011. iznosio je 716 719 tona što predstavlja povećanje od 84% u odnosu na 2010. godinu. Taj rast ostvaren je zbog povećanja opse-ga prijevoza potrebnog materijala za izvođenje radova za Sekciju za održavanje pruga Zagreb i tvrtku Swietelsky. Tvrtka Swietelsky je za potrebe remonta pruge dopremala i otpremala mehanizaciju s dva cjelovita vlaka u dolasku i odlasku, tj. s ukupno osam vlakova. Oni su bili smješteni u kolodvoru Lepavina, čime je povećan i opseg rada tog kolodvora koji je u 2011. iznosio 117 349 tona.

/ Koje se komercijalne aktivnosti poduzimaju da bi se pridobilo što više komitenata i roba za prijevoz?

/ Za komercijalnu politiku mjerodavne su nadležne službe u HŽ Car-gu. Šef Područnog centra Koprivnica mjerodavan je za to da svakog komitenta, bilo da je riječ o starom ili novom, primi na najbolji način

Područni centar HŽ Carga u Koprivnici

Povećan opseg radaU kolodvoru Koprivnica nalazi se Područni centar prvog ranga HŽ Carga koji je novom organizacijom proširio djelokrug rada, pa obuhvaća i bjelovarsko područje. Taj centar mjerodavan je za kolodvore Koprivnica, Lepavina, Križevci, Vrbovec, Bjelovar s otpremništvom Sveti Ivan Žabno, Đurđevac, Virje, Bregi, Drnje i Botovo. O radu Centra razgovarali smo sa šefom Robertom Kukelščakom.

i da ga usluži te da suradnja bude na profesionalnoj razini. To znači da se za njih moraju osigurati odgovarajući broj i serije vagona te da se na operativnoj razini moraju rješavati svi problemi koji se ja-vljaju tijekom rada.

/ Kolodvor Koprivnica nalazi se u graničnoj zoni. Na koji se način pregledava teret u provozu?

/ Granični rad obavlja se u kolodvoru Gyekenyes, koji je zajednički granični kolodvor. U njemu se izvode tehnološke radnje vezane uz primopredaju vagona i vlakova te se na taj način krati vrijeme zadr-žavanja vlakova i vagona. U njemu rade radnici HŽ Carga, i to pet popisnih vlakovođa, četiri tranzitera, šest robnih blagajnika i pet skladištara. Oni rade na prijamu i predaji teretnih vagona za potre-be HŽ Carga i Rail Carga Hungaria, kao i za pet drugih željezničkih operatora s kojima su potpisani ugovori o obavljanju poslova. Tijekom 2011. u kolodvoru Gyekenyes ukupni opseg rada na ulazu u Hrvatsku iznosio je 38 208 vagona, a na izlazu 40 968 vagona. Izraženo u bruto tonama to iznosi 1 753 531 tonu na ulazu i 2 056 028 na izlazu, odnosno u neto tonama 882 391 tonu na ulazu i 1 131 672 tone na izlazu. U tom se kolodvoru obavlja i rad s putničkim vagonima, a naši radnici pružaju usluge i udovoljavaju potrebama HŽ Putničkog prijevoza. To se prije svega odnosi na rad vlakovođa koji uz teretne preuzimaju i putničke vlakove. Opisane poslove u PC-u Koprivnica obavlja 60 radnika, od kojih većinu čine tehničari željezničkog prometa i komercijalisti, a manje je transportnih radnika i tranzitera.

/ Jeste li zadovoljni stanjem zaštitne i službene odjeće?

/ Za sada smo zadovoljni stanjem zaštitne odjeće, iako nedostaju pojedini dijelovi kao što su zaštitni prsluci i zaštitne rukavice.

/ Kako se informatički prati rad Centra?

/ Svi navedeni kolodvori opskrbljeni su računalima koji su među-sobno povezani, što svima omogućuje da mogu pratiti kretanje vlakova i poziciju vagona na području Centra i cijele HŽ-ove mreže. Informatizacija nam je olakšala rad s planerima teretnog prijevoza koji su smješteni u kolodvoru Varaždin jer nam je tako olakšan pri-stup informacijama potrebnima za organizaciju prijevoza.


/ Zbog čega je to nužno učiniti?/ Kroz 242 željeznička kolodvora i 329 stajališta dnevno prođe od 750 do 780 putničkih vlakova, a teretnih i do 250. Prometni poslovi imaju 3262 radnika, a prema postojećoj siste-matizaciji trebalo bi ih biti 3616. Od 2007. kroz tehnička rješenja i racio-nalizaciju radnih mjesta, broj preko-

vremenih sati smanjen je čak za dvije trećine, i to bez većih rezova. Racionalizacija poslovanja u Prometnim poslovima neminovna je. Primjena kvalitetnih tehničkih rješenja, smanjenje broja kolodvora, modernizacija kroz primjenu suvremenih tehnologija, digitalizacija i uvođenje telekomande budućnost su prometnoga sustava.

/ Kako su organizirani Prometni poslovi?/ Prometni poslovi podijeljeni su u tri službe. Služba za izvršenje pro-meta prati izvršenje voznog reda i statistički prati promet, odlučuje o korekciji prometa potrebnim intervencijama te traži najbolje rješe-nje u slučaju poremećaja u redovitome željezničkom putničkom ili teretnom prijevozu. Glavni dispečer u suradnji s prometnom opera-tivom u jednoj od sedam prometnih sekcija sjedinjuje rad i određuje prioritete prometa vlakova. Tijekom pružnog remonta, u suradnji s drugim poslovnim područjima, Služba sudjeluje u koordiniranju prometa. Služba je i informatička podrška upravljačkome informati-čkom sustavu (UIS).

Služba za prometnu tehnologiju prati stanje u kolodvorima u tehno-loškom smislu. Utvrđuje potrebne intervale za križanja vlakova, pra-ti i po potrebi regulira tehnologiju manevarskog rada te sudjeluje u izradi službenih propisa. S obzirom na specifičnost režima prometa na graničnim prugama, u suradnji sa susjednim željezničkim upra-vama izrađuje potrebne propise. Upravo je završen opsežan posao izrade nove dokumentacije, prometnog priručnika za graničnu pru-gu X. koridora prema Republici Sloveniji, i to po uzoru na sustav europskih željezničkih propisa. U pripremi je izrada dokumentaci-je za granični kolodvor Šapjane, a do kraja 2013. namjeravamo dovršiti dokumentaciju za sve granične kolodvore prema Republici Sloveniji.

Služba za regulativu, planiranje i praćenje troškova izrađuje prije-dlog investicijskog i tekućeg održavanja svih objekata i opreme koji su u funkciji prometa, izrađuje pravilnike i upute koje prema Zakonu o sigurnosti u željezničkom prometu obvezno treba primjenjivati, prati međunarodne propise iz svojeg djelokruga te predlaže primje-nu tih propisa ili novosti u naše propise.

/ Koja je važnost sekcija?/ Prometni poslovi organizirani su u sedam sekcija koje su mje-rodavne za izravno izvršenje voznog reda na terenu, u stalnom su kontaktu s korisnicima usluga željezničkog prometa te izravno odgovaraju za kvalitetu naše usluge.

/ POSLOVNA PODRUČJA/ Razgovarala: Željka Mirčić/ Foto: Dragutin Staničić

Božo Cerovečki

Racionalizacija neizbježnaPrimjenom kvalitetnih tehničkih rješenja kroz odre-đena razdoblja nastojat ćemo smanjiti broj kolodvo-ra odnosno centralizirati upravljanje prometom. To pretpostavlja određena ulaganja u modernizaciju, odnosno primjenu novih i suvremenih tehnologija – rekao je Božo Cerovečki, izvršni direktor Prome-tnih poslova HŽ Infrastrukture.

/ S obzirom na brojne upite putnika i građana, možete li izdvojiti one najčešće?/ Najčešći upiti odnose se na kašnjenja vlakova te pravodobno in-formiranje putnika u kolodvorima i stajalištima. To nam je najslabija karika, pa bismo trebali bolje surađivati s osobljem prijevoznika da bi korisnici usluga imali zajedničku i pravodobnu informaciju. Putni-ci se često opravdano ljute jer su zakinuti za pravodobnu informaci-ju o tome zašto vlak kasni, odnosno za informaciju o polasku vlaka u slučaju da je došlo do poremećaja u prometu. Najviše poteškoća imamo u putničkome prigradskom prijevozu. Nažalost nismo dobro tehnički opremljeni tako da, osobito u kolodvorima izvan čvorišta i u stajalištima s većom frekvencijom putnika, za putnike nema to-čne i pravodobne informacije. Novi dispečerski centar, primjerice u kolodvoru Vinkovci, te dionica Vinkovci – Tovarnik primjeri su za to kako bi prometni informatički sustav trebao biti postavljen. U planu je postavljanje displeja u kolodvorima i stajalištima koji bi točno i na vrijeme informirao putnike o svim događanjima u vožnji putničkih vlakova.

/ Jedan od češćih upita novinara odnosi se na željezničko-cestovne prijelaze na kojima se u jednome dijelu dana nije spuštao branik./ Radi racionalizacije poslovanja u Prometnim poslovima reducirali smo radno vrijeme čuvara prijelaza koji su upravljali branicima na tim ŽCP-ovima, a što je u skladu s važećim propisima i ne ugrožava sigurnost ni jednog sudionika u prometu. Dio upita odnosio se na željezničko-cestovne prijelaze u Čakovcu te koristim priliku da čitatelje obavijestim o završetku svih aktivnosti na tim prijelazima i nadam se da će do objave ovog članka oni biti u režimu automatskog osiguranja. Vezano uz to, cilj je smanjiti režijske troškove i ulagati u moderniza-ciju svih željezničko-cestovnih prijelaza.

/ Velike količine snijega i nanosa te jak vjetar uzrokovali su proble-me u prometu, posebice prema jugu. Je li bilo većih poteškoća i u željezničkom prometu? / Bilo je dosta kašnjenja i zastoja, ponajprije zbog kvarova vučnih i vučenih vozila koje smo rješavali u suradnji s prijevoznicima. No-vonastale situacije u putničkom i teretnom prijevozu rješavale su se u hodu, a najteže je bilo prilikom iskliznuća vlaka na ličkoj pruzi između kolodvora Zrmanja i Malovan. Iako uz veliko zakašnjenje, putnici su sretno stigli na svoje odredište.

Obnovljen prometni ured u graničnom kolodvoru Tovarnik


/ KOLODVORI / Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Boris Udier

/ Na koliko kolosijeka teče promet i kako su oni osigurani?/ Kolodvor Krapina raspolaže sa sedam kolosijeka, a promet teče drugim i trećim kolosijekom, koji su prijamno-otpremni. U kolodvo-ru Sveti Križ Začretje imamo četiri kolosijeka, od kojih su drugi i treći prijamno-otpremni. U tom se kolodvoru od 2009. nalazi novi industrijski kolosijek tvrtke Crodux plin d.o.o. U kolodvoru Đurma-nec promet teče na četiri kolosijeka, od kojih su drugi i treći pri-jamno-otpremni. Uz ta tri kolodvora mjerodavan sam za stajališta Štrucljevo, Dukovec, Velika Ves, Doliće, Žutnica i Hromec.

/ S kojim tvrtkama poslujete?/ U kolodvoru Sveti Križ Začretje poslujemo s tvrtkom Crodux plin koja se bavi trgovinom ukapljenog plina. Oni prevoze plin u vagon-skim cisternama, koje se istaču u kolodvoru Sveti Križ. Tijekom 2011. za tvrtku je istovareno 30 735 tona ukapljenog plina, tj. 683 cisterne, a svake se godine opseg prijevoza povećava. Taj je prijevoz za ovu godinu doveden u pitanje jer je na dijelu pruge od Zaboka do Krapine osovinski pritisak smanjen na 18 tona, a cisterne u prosjeku imaju opterećenje od 20 tona. Zadnji remont na tom dijelu pruge izveden je 1988. s polovnim materijalom tako da bi tu dionicu trebalo sanirati. Tvrtka ima skladište za ukapljeni plin i svoja tri kolosijeka koje plani-ra produljiti radi prijevoza i istakanja tekućih derivata, što bi također moglo biti dovedeno u pitanje zbog smanjenja osovinskog pritiska. Za sada smo s mjerodavnim službama uspjeli dogovoriti da se ove godine na tom dijelu pruge smanji brzina teretnih vlakova.U kolodvoru Đurmanec obavlja se prijevoz za Hrvatske šume, i to vagonima serije Eas-z u koje se tovari višemetrica. To je drvo koje se prerađuje za celulozu, a većim dijelom izvozi se u Italiju i Sloveniju. U kolodvoru Krapina najviše se radi za tvrtku Straža-plastika d.d. iz Huma na Sutli, koja se bavi proizvodnjom PVC-ambalaže. U 2011. za tu tvrtku prevezene su 524 tone, odnosno 28 vagona serije Hrrs-z. Godine 2010. na dijelu pruge od Đurmanca do Krapine bio je izveden kapitalni remont, koji je uključivao i željezničko-cestovne prijelaze, čime je brzina povećana sa 20 na 50 kilometara, a osovinski pritisak na 22 tone.

/ Koliko se željezničko-cestovnih prijelaza nalazi na tom području i kako su osigurani?/ U tim kolodvorima postoje tri ŽCP-a koja su osigurana polubrani-cima i zvučnim signalima, četiri koja su osigurana zvučnim signali-ma i devet koji su osigurani cestovnim znakovima. Od tih devet za dva je prijelaza predviđeno da se na njima uskoro podigne razina sigurnosti. Jedan od njih nalazi se na ulazu u Krapinu, prilično je frekventan i vodi prema industrijskoj zoni te je u planu za ovu godi-nu, a drugi se nalazi na području kolodvora Začretje.

/ Koliko se putnika preveze na vašem području?/ Prijevoz putnika od kolodvora Đurmanec do Zaboka vrlo je frekven-tan. Tijekom 2011. sva tri kolodvora otpremila su oko 527 000 putnika. U odnosu na druge kolodvore imamo relativno visoke prihode od pri-jevoza putnika te su sva tri kolodvora ostvarila godišnji prihod od oko 3,3 milijuna kuna. Tomu su doprinijele i subvencije županija, gradova i općina s kojima jako dobro surađujemo. Tako Krapinsko-zagorska župa-nija subvencionira 20% cijene mjesečne karte za učenike srednjih škola na temelju sklopljenoga godišnjeg ugovora s HŽ Putničkim prijevozom,

Kolodvor Krapina

Neiskorištene mogućnosti područjaU uvjetima kada se u kolodvorima nastoji povećati opseg teretnog prijevoza, kapaciteti pojedinih regi-ja ne koriste se dovoljno. Stoga smo posjetili ko-lodvor Krapinu te sa šefom kolodvora Dubravkom Kranjčecom razgovarali o radu i problemima triju kolodvora za koje je mjerodavan.

općine Sveti Križ Začretje i Petrovsko dodatno sufinanciraju karte s 25%, općine Radoboj, Krapinske Toplice i Đurmanec s 20%, Općina Jese-nje s 50%, a Grad Krapina s 25%. Uz to, u sufinanciranju pojedinačnih putovanja s 35% sudjeluje i Varaždinska županija, i to za studente koji studiraju u Zagrebu, a putuju iz kolodvora Đurmanec i Krapina.

/ Koliko zaposlenika obavlja poslove na vašem području?/ U sva tri kolodvora zaposlen je 21 radnik, od čega je 19 zapo-slenika HŽ Infrastrukture, jedna putničko-kolodvorska blagajnica u kolodvoru Krapina i jedan ugovorni prodavač karata u Velikoj Vesi. Zaposleni su šef kolodvora-područja, jedanaest prometnika i se-dam skretničara. Odlukom iz 2008. smanjen je broj skretničara i skraćeno je radno vrijeme skretničara kolodvora Krapina, pa se rani jutarnji vlakovi križaju bez skretničara, što zimi stvara probleme. / Kakvi su radni uvjeti u kolodvorima? / U sva tri kolodvora potrebna je kompletna sanacija zgrada jer su one djelomično obnovljene prije dvadesetak godina. Takvo je stanje i sa zgradama u stajalištima. Nažalost, ni jedan od tri kolodvora nema sanitarni čvor ni za putnike ni za osoblje, pa stoga koristimo unajmljene kemijske toalete. Kolodvor Krapina iziskuje kompletnu sanaciju. U planu za 2011. bila je sanacija sanitarnog čvora, za što je dobiven projekt, osiguran je novac te su odabrani izvođač i nadzor. Problem je nastao oko nabave suhih akumulatora za relejnu prostoriju, koji do danas nisu nabavljeni.

/ Što bi trebalo napraviti da bi se povećao opseg prijevoza putnika i tereta?/ Trebalo bi povećati kapacitete vlakova, i to onih jutarnjih kojima putnici odlaze na posao i popodnevnih kojima se vraćaju s posla te popodnevnog vlaka kojim se u nedjelju učenici i studenti vraćaju na školovanje u Zagreb.U teretnom prijevozu trebalo bi hitno riješiti problem nastavka pruge od Đurmanca do državne granice koja je za promet zatvorena 1999. godine. Obnovom te dionice bili bi stvoreni uvjeti za pružanje prijevo-znih usluga tvrtki Vetropack-Straža iz Huma na Sutli. Ta tvrtka koristi prijevozne usluge Slovenskih željeznica koje za nju godišnje prevezu oko 550 000 tona sirovina i gotovih proizvoda staklarske industrije.


/ POSLOVNA PODRUČJA

Redovito održavanje unutarnjeg dijela elektromehaničkog SS-uređaja

/ Piše: Boris Udier/ Foto: Dragutin Staničić Boris Udier

/ Koja područja obuhvaća vaša dionica?/ Naša dionica mjerodavna je za kolodvore Zagreb GK, Zagreb IK, Resnik, Žitnjak, Velika Gorica, Zagreb Klara i Hrvatski Leskovac te pripadajuće pruge od Zagreb GK do Velike Gorice, od Zagreb GK do Hrvatskog Leskovca, od Velike Gorice do Zagreb RK te od Za-greb RK do Sesveta. U spomenutim vanjskim kolodvorima dionica održava uređaje tipa SEL Lorenz, osim u Zagreb GK gdje se nalaze uređaji tipa VES Integra. / Koje sve uređaje održavate?/ Važnost kvalitetnog i redovitog održavanja signalno-sigurnosnih uređaja proizlazi iz njihove namjene, a ta je da prometnici mogu sigurno i neometano upravljati procesom prometovanja vlakova.Posao koji se obavlja u dionici vrlo je dinamičan i raznovrstan, što proizlazi iz raznovrsnosti uređaja, u koje spadaju uređaji na želje-zničko-cestovnim prijelazima, automatski pružni blok, skretnice, si-gnali, koji mogu biti glavni, manevarski i granični, i izolirani odsjeci, pomoću kojih se kontrolira zauzetost određenih prostornih odsjeka, odnosno je li vlak na pruzi.Za njihovo održavanje potrebni su alati za rad elektromehaničara, tj. razni mjerni instrumenti koji služe za mjerenje ispravnosti rada uređaja, koje obavljamo polugodišnje i godišnje. Svaki od tih ure-đaja ima svoju mjernu listu prema kojoj, da bismo zadržali propisa-ne parametre, u određenom roku moraju biti provedena mjerenja uređaja. Uz to dionica obavlja i poslove na redovitome održavanju uređaja, koji se obavljaju prema planu rada koji se donosi poče-tkom godine.

/ Koliko je radnika zaposleno u vašoj dionici?/ Na području za koje je mjerodavna dionica posao obavlja 26 ra-dnika, odnosno šef dionice, pomoćnik šefa, dva inženjera koji su voditelji mjerne grupe, pet brigadira, deset tehničara specijalista i sedam tehničara. Da bi se potrebni poslovi obavljali uspješno, nužno je surađivati s drugim službama, od kojih je najvažnija Sekcija za održavanje pruga Zagreb jer se na području koje pokriva dionica nalazi njihovih pet nadzorništva. Surađujemo i sa šefovima kolodvora, sa susjednom

Dionica SS-uređaja Zagreb GK

Počela modernizacija uređajaZa održavanje signalno-sigurnosnih uređaja na području željezničkog čvorišta Zagreb Glavni kolo-dvor brinu se radnici Dionice SS-uređaja, koji se u manjem opsegu bave i investicijama. O održavanju uređaja i problematici rada Dionice više smo dozna-li od šefa te dionice, Željka Delača, elektrotehničara za SS-uređaje.

Dionicom telekomunikacijskih uređaja (TK) Zagreb GK i ostalim še-fovima TK-ova. Uz to surađujemo sa Sekcijom za elektrotehničke poslove, odnosno najčešće s Dionicom kontaktne mreže. Budući da su radnici Dionice stalno na terenu, htio bih spomenuti da imamo problema s dinamikom nabave zaštitne odjeće, koju ra-dnici ne dobivaju na vrijeme.

/ Najveći opseg posla je u Zagreb Glavnom kolodvoru. / Na području Zagreb GK rad se mora uklopiti u proces redovitog tijeka prometa koji mora teći bez zastoja. Promet reguliraju dvije postavnice, glavne Postavnica 1 i Postavnica 2. Dionica za održavanje SS-uređaja raspolaže određenim sredstvima za rad kao što je kombi transporter, kojim se većinom koriste radni-ci koji dežuraju po turnusima od 0 do 24 sata, i to po dva radnika po smjeni, a zimi se radi u duplome turnusu. Ostali instrumenti su u relativno dobrom stanju, a mjerni se instrumenti baždare svake godine te nakon toga dobivaju certifikate za ispravnost.

/ Koliko vaša dionica sudjeluje u modernizaciji SS-uređaja u Zagreb GK?/ Ti uređaji ugrađeni su 1939. pa je zato bio raspisan međunaro-dni natječaj za nabavu novog uređaja. To se financira iz fondova Europske unije. Izvođenje radova dobila je tvrtka Siemens, uz do-maću tvrtku Elektrokem, koja je nositelj poslova. Novi će uređaj biti postavljen na novoj postavnici, a radovi su u tijeku. Istodobno se na terenu izvode radovi na kabelskoj kanalizaciji, tj. pripremni rado-vi za kabliranje. Predviđeno je da ti radovi budu završeni do kraja 2013. godine. Time će biti povećana sigurnost prometa, tj. bit će omogućena veća frekvencija vlakova kroz Zagreb GK, što će pove-ćati i vozne brzine. Dionica je u tome dijelu već provela određene pripremne radove, od kojih treba spomenuti ugradnju 50 postavnih hidrauličnih sprava tijekom 2011. godine.

Komandni pult za SS-uređaje na postavnici na Zagreb GK


/ CER i UIC / Prevela: Viktorija Košćak/ Foto: Arhiva CER-a

/ CER postoji od 1988. godine, dakle već više od 20 godina. Oko 10 godina vodili ste te po-slove. Što je sada s tom orga-nizacijom i što ju čeka u skoroj budućnosti?/ CER kao organizacija oku-plja 77 članova, a prije deset godina bilo ih je 25. Najmlađi član CER-a je VDV (Verband Deutscher Verkehrsunterne-hmen – Društvo njemačkih prijevoznih tvrtki), čijem se su-djelovanju osobito veselim. U CER-u blisko surađuju privatni i državni upravitelji infrastru-kture, tvrtke koje se bave pu-tničkim i teretnim prijevozom, kao i integrirane tvrtke iz svih

dijelova Europe. Prema tome, kao društvo koje zastupa europski željeznički sektor, imamo dobar sastav. Što se tiče sadržaja našeg rada, u prosincu 2011. izradili smo sažetke svojih stajališta o Četvr-tom željezničkom paketu, tj. CER-ova stajališta o daljnjem otvaranju tržišta, razdvajanju prijevoza i infrastrukture te budućnosti Europske željezničke agencije (ERA). Time su stvoreni dobri uvjeti za nastavak rada u 2012. godini.

/ Njemačka željeznica (DB) i Francuske državne željeznice (SNCF) sastavile su očitovanje o europskoj prometnoj politici koje nije bilo usklađeno s CER-om. Jeste li kod izrade svojih stajališta imali do-jam da te željeznice ne podupiru CER-ovo stajalište?/ Tu je očito bilo nesporazuma. Istina, zbog takvih izoliranih inicija-tiva u politici je sreća ograničena. U međuvremenu smo to interno razjasnili. Svi članovi CER-a potvrdili su da zastupaju zajednički ra-zvijena i jednoglasno donesena stajališta CER-a.

/ Tim očitovanjem DB i SNCF ostavljaju dojam da se za njih pro-cesi u CER-u ne provode dovoljno brzo. Ako u CER-u vlada načelo jednoglasnosti, ne traje li predugo to da se dođe do zajedničkog stajališta? A vrijeme je novac./ To što odluke donosimo jednoglasno ima svoje razloge. Iskustvo nam govori da jednoglasno donesene odluke uvijek djeluju uvjerlji-vije. Naravno da kao mogućnost uvijek ostaju glasovanje i donoše-nje odluke na temelju većine glasova. Uostalom, nikada nam nije promaknula važna tema. Dapače, kod određivanja političkih smje-rova bili smo i u pravilu smo aktivniji od ostalih.

/ Možete li navesti neki primjer za to? / Zbog otpora u Francuskoj, Belgiji i Luksemburgu 2003. su zau-stavljene rasprave o liberalizaciji tržišta teretnog prijevoza. U našoj udruzi vodili smo kontroverzne rasprave na tu temu, no na kraju smo se sporazumjeli u korist otvaranja tržišta u europskome želje-

dr. Johannes Ludewig

Treba znati kojim smjerom krenutiS novom je godinom dr. Johannes Ludewig poslove izvršnog direktora Zajednice europskih željeznica (CER) nakon devet godina predao svom naslje-dniku, dr. Liboru Lochmanu. O svojim iskustvima i očekivanjima razgovarao je s Timonom Heinricijem, novinarom njemačkoga stručnog časopisa Deutsc-he Verkehrszeitung (DVZ).

zničkom teretnom prijevozu. S tim prijedlogom otišli smo u Atenu i predali ga Christosu Verelisu, tadašnjemu predsjedatelju Vijeća ministara prometa. On je prijedlog iznio Vijeću ministara prometa, pa je Drugi željeznički paket, koji je uključivao liberalizaciju željezni-čkoga teretnog prijevoza, konačno bio prihvaćen, djelomice i na temelju stajališta koje je izradio CER. To je ono što se može postići ako sektor nastupa jedinstveno, s jednim glasom.

/ Uvjet je bio da prije toga Francusku, Belgiju i Luksemburg prido-bijete da naprave ustupke. Kako ste uspjeli u tome?/ Za to vam kao čelnom čovjeku udruge treba određeni autoritet u kombinaciji s kulturom razgovora u udruzi, gdje se priznaje samo kvaliteta argumenata. Kao čelni čovjek morate sami voditi stručne rasprave, i to s članovima i s političkim akterima. Morate znati slu-šati, ali ponekad i uvjeravati. Na kraju svaki član mora imati dojam da tu vrijedi snaga argumenata, a ne veličina željezničke tvrtke. To je umijeće, to je bitno.

/ Tko u udruzi kao što je vaša određuje program?/ Predsjedništvo udruge, odnosno na kraju njezin izvršni direktor. Iz razgovora s Bruxellesom i s članovima udruge, a ponekad i s po-litičarima iz zemalja članica EU-a, morate dobiti predodžbu o tome kojim smjerom treba krenuti. Dobar primjer za to jest tema finan-ciranja. Kada je riječ o liberalizaciji željezničkog prometa u zadnjih deset godina, Europska komisija preveliko je težište stavila na pra-vni okvir, a premalo pozornosti posvetila pitanju koje je odlučujuće za funkcioniranje željezničkog sustava, a to je dostatno financiranje. Na primjer dramatična podfinanciranost željezničke infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi zadnjih je deset godina u Bruxellesu bila politički ignorirana jer nije politički ugodna, što je imalo fatalne posljedice na promet u tim zemljama.

/ Što je CER poduzeo da bi otklonio takvo loše stanje?/ Podastrli smo načelni dokument o tzv. financijskoj arhitekturi eu-ropskoga željezničkog sustava. Ondje izneseni argumenti u među-vremenu su općenito priznati, a priznala ih je i Komisija. Na temelju toga, tema financiranja infrastrukture danas je dio izmjena i dopuna Prvoga željezničkog paketa. Nažalost, zbog straha od financijskih obveza zemlje članice razvodnile su te prijedloge. Dakle, na tome području ima još mnogo važnih stvari koje treba napraviti.

/ Iako u zemljama sa slabim gospodarstvom takva nastojanja pred-stavljaju borbu s vjetrenjačama?/ Za mene je uvijek bilo važno to da se osvijeste ključni čimbenici europske željezničke politike, čak i ako za provedbu toga treba više vremena nego što ga imamo. A u ovoj je raspravi, želimo li nekoga uvjeriti, odlučujuća kvaliteta argumenata. Na to mislim kada kažem »lobiranje kvalitetom«. Stajališta ne dijele svi, ali se kvaliteta obra-zloženja posvuda cijeni.

/ Sektor muči i povećanje troškova, što je posljedica EU-ova zako-nodavstva za područje željeznice, na primjer za interoperabilnost i sigurnost. Što je CER postigao na tome području?/ Problem je u tome što interoperabilnost, tj. unificirana željeznička tehnika, prije svega košta više zbog toga što se nova tehnika, prije nego li bude mogla zamijeniti staru, mora godinama graditi uspore-do s konvencionalnom nacionalnom tehnikom. Unatoč tomu intero-perabilnost je imperativ za zajedničko europsko željezničko tržište. Problem je prelazak. Što se brže uskladimo, to će brže prelaskom na novi jedinstveni sustav doći do smanjenja troškova. Stoga se zauzimamo za jačanje ERA-e koja mora učinkovitije upravljati tim procesom. Danas je ERA samo niži odjel Europske komisije. ERA


/ CER i UIC

/ Piše: Tomislav Petanović/ Foto: Tomislav Petanović

mora dobiti jaču, samostalniju ulogu u koordiniranju i nadzoru na-cionalnih tijela za sigurnost i izdavanje dozvola.

/ Vaša organizacija ima vrlo heterogenu strukturu članstva. U svom sažetku osnovnih stajališta spram Komisije spominjete temu ra-združivanja (razdvajanja prijevoza i upravljanja infrastrukturom da bi se pružile jednake mogućnosti svim korisnicima infrastrukture). Kako ste to uskladili?/ Manje je važno to je li neka željeznica integrirano poduzeće, već je riječ o tome da, kao i na svim područjima gospodarstva, podu-zetničke aktivnosti zaista budu potaknute. Ako na upravitelje infra-strukture i njihove odluke nije moguće utjecati s aspekta tržišta i usmjerenosti na korisnika, onda se to negativno odražava na cijeli željeznički sustav. To su pokazala iskustva iz Velike Britanije gdje su prije 15 godina infrastruktura i prijevoz bili potpuno odvojeni. Rezultat toga je da je na međunarodnoj razini britanski željeznički sustav danas puno skuplji. Slično vrijedi i za druge europske zemlje s odvojenim infrastrukturnim tvrtkama koje su pod nadzorom svo-jih uprava u mjerodavnom ministarstvu, a ne pod nadzorom svojih korisnika. Važno je da željezničke prijevozničke tvrtke, i to sve koje nude prijevoz na određenoj pružnoj mreži, imaju utjecaj na to što

se na mreži događa. U vezi s time CER je za Četvrti željeznički paket predložio konkretne modele i poslao ih Komisiji.

/ EU-ova komisija ne ostavlja dojam da će trpjeti integrirane mode-le./ CER nikad nije napravio pogrešku i jedan model odredio kao jedini koji će usrećiti cijelu Europu. Nema takvog modela koji ima pravi odgovor na sve te različite okolnosti u europskim zemljama. Zala-žemo se za to da zemljama na izbor ponudimo niz različitih modela s manje ili više ili čak bez ikakve integracije. Važno je da jak nadzor natjecanja jamči funkcionalnu konkurenciju i da operatori i upravi-telji infrastrukture imaju zajedničku odgovornost spram korisnika.

/ Što biste preporučili svom nasljedniku, dr. Liboru Lochmanu?/ Libor Lochman dovoljno je iskusan i sam će postaviti svoje priori-tete. Teme koje preferiram i dalje su transparentnost i otvorenost. U Bruxellesu još uvijek ima previše ograničenih razmišljanja i dje-lovanja. Mnogi akteri još uvijek nisu shvatili da još nitko nije došao do prave spoznaje, ni udruženja ni Komisija. Ako po ovom pitanju želimo dobra i prihvatljiva rješenja, obje strane moraju se oslanjati jedna na drugu.

Svrha te međunarodne kampanje jest promijeniti pogrešnu perce-pciju da su nesreće na ŽCP-ovima samo problem željeznica. Po-datci pokazuju da je u većini slučajeva uzrok nesreće nesmotre-nost vozača cestovnih vozila, motociklista ili pješaka koji neoprezno prelaze prugu i ne poštuju signalizaciju. Dosadašnja međunarodna praksa pokazala je da je najučinkovitiji način promjene ponašanja te smanjivanja broja nesreća i nezgoda na ŽCP-ovima edukacija su-dionika u prometu, naglašavanje rizika i upozoravanje na potenci-jalne posljedice nepoštivanja osnovnih prometnih pravila. Sudionici u prometu koji zanemaruju prometna pravila na ŽCP-ovima uz sebe i svoje suputnike ugrožavaju i druge koji putuju vlakom ili rade u vlaku.Na sastanku su predstavljene prošlogodišnje aktivnosti iz područja sigurnosti na ŽCP-ovima u Velikoj Britaniji (Network Rail), Estoniji (OLE- Operation Lifesaver), Luksemburgu (CFL), Portugalu (REFER) i Francuskoj (RFF).U drugome dijelu sastanka dogovoreno je da ove godine kampanja ILCAD bude održana 7. lipnja. Taj dan u Parizu će biti održana kon-ferencija za novinare koja će se putem live streaminga prenositi na ILCAD-ovim internetskim stranicama (www.ilcad.com).U organizaciji UIC-a snimljen je promidžbeni spot, a izrađeni su pro-midžbeni plakati i letci koji sve zemlje sudionice kampanje mogu besplatno preuzeti i koristiti. Na letcima će biti objavljen crtež Sare Novosel, kćeri Sanjina Novosela iz Razvoja i građenja HŽ Infrastru-kture, koja je pobijedila na ILCAD-ovu natječaju. Budući da se ove godine u Londonu održavaju Olimpijske igre, savjetovano je da se u kampanji pokušaju angažirati sportaši koji

ILCAD 2012

Održan inicijalni sastanakU organizaciji Međunarodne željezničke unije (UIC) u veljači je u prostorijama britanskog Ureda za že-ljezničku sigurnost i standardizaciju (RSSB) u Lon-donu bio održan međunarodni inicijalni sastanak pod nazivom ILCAD 2012., kampanje kojom se obi-lježava Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima.

će sudjelovati na OI, da bi se u što većoj mjeri privukla pozornost medija i javnosti.I u 2012. bit će raspisan natječaj za najbolji dječji crtež na temu sigurnosti na ŽCP-ovima, a glasovanje će biti omogućeno putem ILCAD-ove stranice na Facebooku. Prošle godine prvu nagradu u kategoriji od četiri do sedam godina osvojila je Sara Novosel, kći Sanjina Novosela iz Razvoja i građenja HŽ Infrastrukture.Hrvatske željeznice pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prome-ta i infrastrukture i Ministarstva unutarnjih poslova uspješno su se uključile u kampanju 2011. te će i u 2012. nastaviti s obilježava-njem Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima na željezni-čkim prijelazima.


/ PROJEKTI / Razgovarala: Željka Mirčić/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić

/ Tko je sudjelovao na UIC-ovoj konfe-renciji i o čemu se raspravljalo?/ Prisustvovalo nas je dvadesetak, iz svake zemlje članice po jedan član. U toj radnoj skupini sudjelujem od 2003. go-dine. Glavna rasprava vodila se o radu na zidanim lučnim mostovima, čeličnim mostovima te nosivosti postojećih če-ličnih građevina. Raspravljali smo na temelju izvješća o radu na projektima, programu rada te financijskim izvješći-ma. Glavne teme unaprijed su dogo-

vorene, no dobra strana konferencije je da se kroz rad u radnim skupinama i razne prijedloge pokreću novi projekti. Tako je, pri-mjerice, tijekom ove konferencije predložen projekt na temu cijevi i propusta. Prihvaćanje opravdanosti predložene teme podrazumi-jeva određivanje cijene projekta i izvora financiranja, a svaka od članica koja to želi participira određen dio. UIC-ova komisija ispituje opravdanost svakog financijski većeg projekta, dok za projekte čiji troškovi izrade prelaze 100.000 eura prethodno treba izraditi i stu-diju opravdanosti. Visina participacije članova radne skupine ovisi o veličini željeznice zemlje iz koje dolaze, a koju, između ostalog, određuju duljina pruga, broj prevezenih putnika i tone prevezenog tereta. Konferenciji su prisustvovali i druge radne skupine, ERA i CEN, s projektima i poslovnim planovima, prezentacijom novih metoda proračuna i materijala u izradi mostova te projekata pruga velikih brzina i poboljšanja konvencionalnih pruga, sa studijama upravlja-nja i održavanje tunela, razvojem EU-ovih kodeksa, i dr.

/ Jesu li održane prezentacije projekata koji su vašoj struci bili od posebnog interesa?/ Prezentirano je mnogo zanimljivih projekata, primjerice projekti na temu nosivosti čeličnih građevina, zaštite od buke, projekt na temu krutosti željezničkih mostova, projekt ojačanja tla odnosno usjeka i nasipa. Posebice zanimljiva prezentacija bila je ona o studiji utjecaja različitih kombinacija opterećenja različitih vozila na nosivost mosta. Za našu struku zanimljiva je bila i studija o tomu kako dijagnostički ustanoviti stanje nosivosti starih zidanih lučnih mostova, kakvih kod nas ima primjerice u Lici, te na koji se način simuliraju razne situaci-je i izrađuju analize teoretskog proračuna ponašanja konstrukcije za razliku od čeličnih mostova gdje su svi potrebni parametri egzaktni. Prikazane su i metode utvrđivanja stvarnog stanja takvih objekata. / Kako su sastavljeni timovi stručnjaka koji rade na projektu ili stu-diji?/ Izrada projekta zahtijeva maksimalnu predanost tima koji sudje-luje u radu na tome projektu. Iako prezentaciju drži i na UIC-ovim konferencijama sudjeluje jedan član, na svim tim projektima rade stručni timovi, tim više što svaki projekt i studija zahtijevaju saku-pljanje, obradu i analizu mnogih potrebnih podataka. Za sve projekte imenuje se voditelj projekta, a svi članovi skupine ispunjavanju upitnike potrebnim podatcima, dostavljaju mišljenja i

UIC-ova konferencija u Parizu

Rad u stručnoj skupini za donji ustrojZidani lučni mostovi, čelični mostovi i nosivost po-stojećih čeličnih građevina bile su glavne teme UIC-ove konferencije stručne skupine za donji ustroj. Da bi razmijenio iskustva s drugim željeznicama, na konferenciji je sudjelovao Dean Matović, pomoćnik direktora Građevinskih poslova održavanja. Konfe-rencija je održana u Parizu.

analize te razmjenjuju iskustva iz prakse u obavljanju svojih poslo-va. Na taj način sudjelujemo u pružanju što više podataka potrebnih za izradu određenog projekta ili studije radne skupine.

/ Što ste prezentirali na konferenciji?/ U svojoj sam prezentaciji iznio presjek Hrvatskih željeznica, poslo-vni ustroj željeznice, komparaciju koridora u paneuropskom baze-nu, informacije o brzinama vozila po koridorima i ostale poslovne pokazatelje. Također sam prezentirao programe i projekte HŽ Infra-strukture u 2011. te željeznička infrastrukturna ulaganja u sredstva za održavanje. Skrenuo sam pozornost na važnost koridora X, V. i V.c za društva HŽ-ova holdinga te u tome kontekstu na upravo završene radove na dionici Vinkovci – Tovanik. Članove radne sku-pine upoznao sam s programom projekata u nadogradnji, obnovi i izgradnji željezničke infrastrukture koji bi trebali biti provedeni kroz EU-ove fondove od 2012. do 2014. godine. Također sam pred-stavio rad svoje službe, projekte koje sam vodio u prošloj godini, primjerice sanaciju mosta Sava Jakuševac. Upoznao sam ih i sa statističkim podatcima o tunelima, mostovima itd.

/ Upravo ste spomenuli zahtjevni projekt koji ste uspješno priveli kraju. Koji su sljedeći prioriteti Službe za pružne građevine?/ U pripremi je daljnja kategorizacija čeličnih i masivnih mostova na pružnoj mreži. U tijeku je natječaj za angažman vanjskog stručnjaka za dijagnostiku, koji bi nam uvelike pomogao u slučaju izvanrednih događaja, tj. brže bi rješavali nastali problem. Također je izrađen projektni zadatak za veći broj loših usjeka i zasjeka na riječkoj i li-čkoj pruzi. Među većim poslovima u Službi predviđenima za ovu godinu je projekt ojačanja Zelenog mosta u Zagrebu. Uprava HŽ Infrastrukture imenovala je Margaretu Krakan Čop i mene u tim za vođenje tog projekta. U postojeću konstrukciju ugradit će se više od 100 tona čelika, u sve spregove i lukove, ojačat će se stupovi te će biti provedena antikorozivna zaštita mosta. Tijekom radova most će biti otvoren za željeznički promet uz posebnu regulaciju prometa. Planirani rok završetka radova je polovina 2014. godine. Uz to, Služba za pružne građevine u svoje dvije grupe, Grupu za geotehničke građevine i Grupu za konstruktorske građevine, vodi sve ostale poslove u sklopu redovitih poslova pružnih građevina pri Građevinskim poslovima održavanja.


/ Razgovarala: Ida Erceg/ Foto: Ksenija Bertović

/ Koliko je vagona do sada oprano?/ Od početka rada Praonice oprano je 1819 vagona/vagonskih ci-sterni. Za provedbu tog broja pranja posebice su zaslužni samo-zatajni radnici Praonice. U Praonici je od početka rada pa do stu-denoga 2011. zaposleno šest radnika. Da nije bilo njihova velikog angažmana, uz sve poteškoće koje su pratile i prate Praonicu ne bi bio ostvaren toliki broj pranja.

/ Budući da je Praonica pozicionirana na frekventnome X. koridoru, koriste li njezine usluge i druge željezničke uprave?/ Praonica ima tri linije za pranje vagona u zatvorenome prostoru. U njoj se peru teretni vagoni i vagonske cisterne kojima se koristi HŽ Cargo. Plan je da se peru i vagoni i cisterne željezničkih uprava susjednih zemalja, jer se najbliža praonica vagona i cisterni nalazi u Beču.

/ Prije puštanja Praonice u rad bilo je negodovanja lokalnih ekolo-ških udruga. Kakav je tehnološki proces i je li bilo ikakvih incidenata koji bi štetili okolišu?/ Od početka gradnje pazilo se na udovoljavanje svim standardima i zahtjevima koji će jamčiti čisti okoliš. Ugrađena oprema i tehnolo-ški procesi u cijelosti udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Tehnološki postupak čišćenja-pranja vagona koncipiran je tako da omogućuje kvalitetno čišćenje, u skladu s međunarodnim norma-ma koje se bave tom problematikom (npr. ISO 9000 i 14 001). Tako koncipirano postrojenje nositelju usluge omogućuje izdavanje vjerodostojnih, međunarodno priznatih certifikata kvalitete čišćenja vagona ili cisterne. Projektom je definiran tehnološki postupak koji tretira otpadne vode prije ispusta u javni kanalizacijski sustav, sve dok im vrijednosti ne dosegnu kvalitetu propisanu Vodopravnom dozvolom. Otpadne vode pročišćavaju se u bazenima gdje se talože, kondicioniraju, se-pariraju i biološki obrađuju. Tek pošto njihova onečišćenost dose-gne vrijednosti koje dopušta Vodopravni i Dozvolbeni akt, otpadne se vode preko revizijskog okna ispuštaju u javni odvodni sustav.Do sada je Praonica pokazala da njezin rad ne utječe na okoliš, a tijekom redovitih i/ili izvanrednih nadzora mjerodavnih državnih institucija nije zabilježena ni jedna prijava, kao ni bilo kakav utjecaj na okoliš.

/ Koliko često se vagoni peru i koje vrste tereta oni prevoze?/ Na početku rada Praonice cisterne koje su stizale na pranje sa-državale su vrlo velike količine zaostaloga tereta. Vrijeme pranja cisterne, kao i trošak koji je nastajao, bili su znatni. Zbrinuti i nastali otpad otpremao se više puta godišnje. Cisterne su stizale na pranja više puta godišnje. Tako se npr. u prijašnjem razdoblju na cisternama u HEP-ovu najmu događalo da nakon izvanrednih ili redovitih poslova održavanja, dolaze s po tonu do dvije zaostalog tereta koji se nije mogao isprazniti. U procesima koji prethode pranju zaostali teret, nakon pražnjenja, postaje otpad koji se mora zbrinuti.

Praonica teretnih vagona

Ispunjeni planovi i zaštićen okolišPraonica teretnih vagona u Slavonskome Brodu sa-građena je sredinom 2008. na inicijativu Hrvatskih željeznica da bi se na suvremen i ekološki čist na-čin obavljale usluge pranja vagona i vagonskih ci-sterni. Više o postrojenju koje ima veliku važnost za obavljanje željezničkoga teretnog prijevoza doznali smo od Ksenije Bertović, voditeljice Praonice.

Cisterne koje danas stižu na pranje sadrže manje količine zaostalog tereta. Zaostali mediji/tereti lakše se uklanjaju, a količine otpada koje moramo zbrinjavati puno su manje. To osigurava učinkovitiji i jeftiniji postupak pranja. Održavanje u radionicama osigurava bolje i kvalitetnije obavljene poslove. Tako je rad Praonice višestruko po-boljšao iskorištavanje vagona, kao i njihovo održavanje. U dosadašnjem razdoblju gotovo sve cisterne u HŽ-ovu posjedu ili one koje su u najmu HEP-a, Zvijezde i Agita bile su na pranju. U skladu s potrebama poslova održavanja u radionicama za popra-vak i održavanje vagona i cisterni mijenja se i potreba za njihovim pranjem.

/ Očekujete li povećanje broja vagona dovezenih na pranje?/ Svake godine plan pranja i/ili broj upućenih vagona i cisterni u cijelosti je ispunjen i ne odstupa od projektom predviđenih i planira-nih pranja. S obzirom na kapacitet i mogućnosti obavljanja pranja, taj broj mogao bi se povećati. U 2011. proširila su se pranja i vrste pranja vagona. Tehnološki postupci pranja upotpunjeni su i dopunjeni novim potrebama i za-htjevima. Kroz dosadašnji pregled uočavamo smanjenje upućenih cisterni koje prevoze mazut dok ostali broj pranja i/ili vrsta pranja uglavnom prati dosadašnje. Znatnije povećanje broja pranja bilježi pranje vagona u kojima se prevoze prehrambeni proizvodi i/ili sirovine te umjetna gnojiva. Do sada su se u Praonici obavljala i uslužna pranja za potrebe RPV-a d.o.o. Slavonski Brod kao i ostalih društava iz HŽ-ova sustava.

/ Ima li Praonica mogućnosti prati kamionske cisterne?/ Da bi poboljšali isplativost i iskoristivost Praonice, razmatrali smo mogućnost unutrašnjeg pranja kamionskih cisterni. Uz određene tehnološke preinake usluge pranja mogle bi se proširiti i na pranje cestovnih teretnih vozila. No za provedbu toga plana nužna su zna-tna financijska sredstva.

/ Hoće li ulazak u Europsku uniju Praonici donijeti povećanje opse-ga posla ili druge promjene i prilagodbe?/ Nadamo se da će ulazak u EU donijeti i bolje iskorištavanje Pra-onice. Za pretpostaviti je da će biti uvedeno i mnogo više reda u sustavu koji nadzire subjekte koji se mogu ili se bave tom djelatno-šću. Svojim radom, ugrađenom opremom, standardima i mnogim pro-pisima koje moramo provoditi vrlo ćemo se lako prilagoditi zako-nima EU. Uz to očekujemo i povećanje broja upućenih vagona i cisterni iz susjednih zemalja.

/ POSLOVANJE


/ POSLOVANJE / Razgovarao: Boris Udier / Foto: Branimir Butković Boris Udier

Snježana Sever završila je Željezničko-tehničku školu u Zagrebu, smjer transportni komercijalist, a zaposlena je na radnom mjestu informacijske radnice koja daje usmene informacije u Zagreb Glavnom kolodvoru.

/ Kako biste opisali svoje radno mjesto? / Na ovom radnom mjestu daju se sve vrste usmenih informacija kori-snicima koji dolaze u Zagreb GK, a koje bi trebale biti kratke i jasne. Te se informacije prije svega odnose na vozni red, presjedanja za nastavak putovanja u unutarnjem i međunarodnom prijevozu, kašnjenja vlakova i izmjene u prometu. Također se daju informacije o svim vrstama tari-fnih povlastica, cijenama karata, mogućnostima prijevoza bicikla i kućnih ljubimaca, prijevozu praćenih automobila i mogućnostima korištenja va-gona za spavanje. Uz to svim korisnicima dajemo sve potrebne dodatne informacije ili ih upućujemo na mjesta gdje ih mogu dobiti. Osim što informiramo putnike, ovjeravamo prijevozne isprave u slu-čaju prekida putovanja i vraćanja prijevozne cijene.

/ Kakva su vaša iskustva na tome radnom mjestu?/ Budući da imam izravan kontakt s korisnicima usluga, imam do-brih i loših iskustava. Postavljaju nam i neugodna pitanja te se susrećemo i s neugodnim osobama, no kada dođe do toga, posao nastojim odraditi što profesionalnije, bez obzira na njihov nastup. Puno je ugodnije kada putnik zahvali na informaciji, a i nama je lakše kada im možemo pomoći.Do neugodnih situacija dolazi kada se pojave problemi u redovitom prometu vlakova, posebice kada kasne prigradski vlakovi. Tada se događa da učenici dolaze kod nas, traže ispričnice i znaju se neprimjereno ponašati. Kada to takvih situacija dođe, nastojim smireno reagirati i to prevladati. Događa se da nekima nije dovoljno naše objašnjenje te traže mjeroda-vne službenike kojima bi se mogli požaliti, iako mi svoja objašnjenja te-meljimo na uputama, tarifama i propisima. U takvim slučajevima putnici se upućuju na šalter reklamacija u Putničkoj službi koji radi od 00.00 do 24.00 sati, a gdje se nalazi i Knjiga žalbe.

/ Jeste li pohađali dodatnu izobrazbu i koja je stručna sprema po-trebna za vaš posao?/ Za obavljanje posla potrebna je srednja stručna sprema, a s go-dinama rada stekne se iskustvo i nauči se nositi sa svakodnevnim

Komunikacija s korisnicima

Temelj uspješnog poslovanjaMnoga zanimanja na željeznici vezana su uz svako-dnevni neposredni i posredni kontakt s korisnicima usluga. Jedno od takvih dinamičnih i zanimljivih ra-dnih mjesta jest i ono informacijskog radnika u Pu-tničkoj službi HŽ Putničkog prijevoza, koji 24 sata na dan pruža sve potrebne informacije.

problemima u radu. Za oba-vljanje tog posla treba imati mnogo strpljenja i znati pro-cijeniti važnost primjedaba. Nismo prošli posebnu izo-brazbu za takav posao, nego se s problemima nosim na temelju dvadesetogodišnjeg iskustva.

/ U kakvim uvjetima obavlja-te posao?/ Radni uvjeti zadovoljavaju s tehničke strane. Na radnom mjestu koristimo se raču-nalom, što nam uvelike ola-kšava posao jer ne moramo listati po voznim redovima. Na monitorima možemo pratiti dolaske i odlaske vlakova, što nam skraćuje vrijeme pružanja informacija. Radni prostor ne zadovoljava jer se radi u otvorenome prostoru, gdje se nalaze izlazi na peron i u vestibul, a vrata su stalno otvorena. Tako se radni prostor zimi ne može zagrijati, tj. ljeti rashladiti, a neprekidno je izložen propuhu. Uz to izloženi smo velikoj buci, osobito kada se u hladnije dane okuplja veliki broj putnika koji čekaju vlak. Zadnji put radni je prostor preuređen 1987., uoči Univerzijade, pa bi ga trebalo renovirati što hitnije. Uz to interfonski uređaji nisu u fun-kciji, pa je zbog staklene pregrade komunikacija s putnicima otežana, posebice zbog buke koju stvara razglas za obavješćivanje putnika.

Marica Petrović završila je Željezničko-tehničku školu u Zagrebu, smjer transportni komercijalist, a zaposlena je na radnom mjestu informacijske radnice koja daje telefonske informacije u call centru smještenom u Postavnici 1 u Branimirovoj ulici u Zagrebu.

/ Koje informacije pružate korisnicima?/ Osnovni posao ovoga radnog mjesta jest davanje informacija koje putnici traže putem telefona. Riječ je o informacijama o unutarnjem i međunarodnom voznom redu, cijenama karata, raznim povlasti-cama, kašnjenjima vlakova, prijevozu osobnih automobila i malih životinja, izletničkim vlakovima, grupnim putovanjima i sličnom. Kada nam postave upit vezan uz međunarodne karte, u davanju odgovora posreduju Putnička služba i međunarodne putničke bla-gajne. Uz to trudimo se što brže odgovoriti na svaki mail, a najdulji rok za odgovor je 24 sata. Da bi obavljali svoj posao, nužno je po-znavati najmanje jedan strani jezik, ponajprije engleski.

/ U kakvim uvjetima obavljate posao?/ Radni i tehnički uvjeti izuzetno su dobri. Pozive primamo putem računala, a ne izravno putem telefonskog poziva kao do sada. Na taj način vidimo koja stranka zove i od kuda, bilježi se svaki ra-zgovor, kao i njegova duljina i cijena. Prostor je nedavno uređen i opremljen novim namještajem, a uređena je i mala čajna kuhinja.Posao se obavlja neprekidno 24 sata i njime je pokrivena cijela Hr-vatska te u svakom trenutku možemo pratiti kako teče promet na cijelom području.

/ Na koji se broj mogu dobiti informacije?/ Korisnici iz Hrvatske informacije mogu dobiti na broj telefona 060/333-444, a na broj telefona 01/3782-583 mogu nas dobiti ko-risnici iz inozemstva. Na tim brojevima mogu se dobiti informacije o unutarnjem i međunarodnom voznom redu.Snježana Sever

Marica Petrović


/ Z ANIMANJA

/ Kako izgleda vaš radni dan? Što radi skretničar na pruzi?/ Nama je nadređen pomoćnik šefa kolodvora, pa se po dolasku na posao najprije javljamo njemu. Radim u zagrebačkom Glavnom kolodvoru u kojemu se skretnice postavljaju elektrorelejnim osigu-ranjem iz Postavnica 1 i 2, tako da njih ne treba postavljati ručno. Ručno se skretnice postavljaju jedino na ulazu u prostore tzv. Male Grabe i Amerike (prostor za predgrijavanje garnitura vlakova,

odnosno prostor predviđen za pranje) te Maksimira (prostor predvi-đen za manevriranje). Radni dan počinje vizualnim pregledom skretnica i skretničkih pro-metnih oznaka, tzv. likova, do skretničarske kućice (bloka). Vodimo računa o tome jesu li skretnice uredno postavljene, nalazi li se u njima nešto što bi onemogućilo upravljanje njima i slično. Sve to upisujemo u plombiranu evidencijsku knjigu u skretničarskoj kućici. O mehaničkim oštećenjima skretnica obavješćujemo prometnika i pomoćnika šefa kolodvora, a kvar popravlja dežurni mehaničar za signalno-sigurnosne uređaje. Prilikom pregleda skretnica skretničar treba ukloniti kamenje, predmete i slično te utvrditi nije li skretnica oštećena jer skretnice moraju biti u stanju da se mogu prebaciti u tzv. vozni put. Prometnik s postavnice prebacuje skretnice u smjer vo-znog ulaza vlaka, tj. u pravac ili skretanje. Nakon zvučne signalizacije koja označava dolazak vlaka, skretničar upisuje prometnu dojavu u evidencijsku knjigu. Prilikom prolaska vlaka skretničar provjerava je li vlak imao sve prometne oznake i je li po prometnim propisima ušao u kolodvor te o tome obavješćuje prometnika. Na isti način obavlja posao i prati vozni put svih vlakova, vučnih i manevarskih vozila. Kod ručnog postavljanja skretnica za prostore tzv. Male Grabe, Amerike ili Maksimira ili u slučaju kvara na elektrorelejnom osigu-ranju skretnica, skretničar skretnicu otključava ručno. To znači da polugom prebacuje skretnički uteg u položaj za potreban vozni put i zaključava skretnicu. O tome obavješćuje prometnika, a podatke upisuje u knjigu.Osim navedenoga, naša je dužnost održavati skretnice, podmaziva-ti ih i čistiti, a u slučaju neispravnosti signalno-sigurnosnih uređaja, radimo na postavljanju i osiguranju potrebnoga voznog puta vlaka.

/ Koliko često podmazujete skretnice? Na koji način vodite eviden-ciju o održavanju? / Evidencije održavanja, čišćenja i podmazivanja skretnica, kao i svaki nedostatak, upisuju se u knjigu. Svaka skretnica u Glavnom kolodvoru podmazuje se triput mjesečno, što znači da skretničar u svakoj trećoj dnevnoj smjeni čisti i podmazuje iste skretnice. Pri-mjerice, danas smo na bloku 4 podmazali oko 24 skretnice. Inače, dok nije bila završena obnova mosta Jakuševac, kroz Glavni kolodvor tekao je sav teretni prijevoz. U tom smo razdoblju zbog ispadanja pijeska iz vagona skretnice morali podmazivati češće nego što je to predviđeno.

/ Razgovarala: Željka Mirčić/ Foto: Dragutin Staničić

Skretničar

Rad u svim vremenskim uvjetimaO željezničkom zanimanju skretničara, vrlo napor-nom poslu koji omogućuje neometanu vožnju vla-kova i koji se obavlja uglavnom uz kolosijeke u svim vremenskim uvjetima, razgovarali smo s Goranom Lovrićem, skretničarom u zagrebačkom Glavnom kolodvoru.

/ Od kojih se dijelova sastoji skretnica?/ Skretnica se sastoji od tračnice na jastučiću i jezička. Jastučić se podmazuje jer prilikom prolaska kotača vozila ne smije biti trenja. Skretnice se koriste stalno te se dnevno, zbog prolaska vlakova i manevre, okrenu čak i do tisuću puta. Jezičak može biti postavljen ravno ili u skretanje. Za manevriranje skretnice u potreban smjer potrebne su tri-četiri sekunde. Kada se skretnice postavljaju u po-treban smjer, potreban je velik oprez za slučaj da se netko nađe u njihovoj blizini. Na skretnici se nalazi i poluga, tj. uteg koji pomaže pri ručnom upravljanju skretnicom u slučaju da je centralno elek-trorelejno osiguranje u kvaru. Na nalog prometnika iz postavnice, skretničar postavlja skretnicu u potreban smjer. Svaka skretnica ima i centralnu bravu koja dodatno povećava sigurnost skretnica. U slučaju kvara na bravi, do njezina popravka postavlja se privreme-na, tzv. ambulantna brava.

/ Budući da radite uglavnom na otvorenom, što čini vašu zaštitnu odjeću i obuću? Kakvi su radni uvjeti?/ Posao obavljamo uglavnom na otvorenom, uz kolosijeke i izloženi smo svim klimatskim uvjetima danju i noću, osim kada radimo u skretničarskoj kućici. Radimo u operativnom turnusu 12/24/48 sati, a u Glavnom kolodvoru radimo u četiri turnusa, i to u svakom tur-nusu po četiri skretničara. Inače, za posao skretničara potrebna je druga zdravstvena grupa koja se provjerava svake druge godine. Zaštitnu odjeću čine cipele, jakna, hlače, zaštitni prsluk i rukavice jer pri čišćenju i podmazivanju skretnica koristimo bat koji postavi-mo između tračnice i jezička. Bat onemogućuje pomicanje skretnica dok skretničar čisti i podmazuje skretnicu te mu je to dodatna zašti-ta od moguće nezgode.

/ Od kada radite ovaj posao? S obzirom na rad u turnusu, na koji način provodite slobodno vrijeme?/ Na željeznici sam počeo raditi nakon završetka školovanja za prometno-transportnog radnika 1986.godine, no početkom rata otišao sam u policiju. Ratne godine proveo sam na većini ratišta, uglavnom na Velebitu, a 1999. sam se vratio na željeznicu. Budući da sam izgubio prvu zdravstvenu grupu, radio sam na održavanju kotlovnice u Glavnom kolodvoru. S obzirom na to da s obitelji živim u Novoj Kapeli, bilo mi je teško svakodnevno putovati u Zagreb te sam od 2002. počeo raditi na poslovima skretničara. Rad u turnusu odgovara mi upravo zbog duljine putovanja na posao. Tako sam više kod kuće s obitelji.

Skretničari na Zagreb GK


/ PARTNERI / Razgovarala: Vlatka Škorić/ Foto: Ferdo Buva Dragutin Staničić

INA industrija nafte d.d.

Povećanje opsega prijevoza željeznicom

INA ima status VIP-partnera za HŽ Cargo, a suradnja između te dvije tvrtke temelji se na Ugovoru o tran-sportno-komercijalnim i operativnim odnosima. U 2011. prevezene su 432 000 tone nafte i naftnih deri-vata, što je oko 4% od ukupnoga prošlogodišnjeg opsega prijevoza željeznicom. Takav opseg prijevo-za svrstao je INA-u na 4. mjesto poslovnih partnera po prevezenim količinama INA u svojem vlasništvu ima 381 ci-

sternu, a u slučaju pojačanog opsega prijevoza po potrebi unajmlju-je i pedesetak cisterni drugih vlasnika. U sljedećim godinama INA predviđa znatno povećanje opsega prijevoza nafte i naftnih derivata željeznicom. Kako saznajemo u HŽ Cargu, u pripremi je nacrt ugovora o uvjetima prijevoza pošiljaka željeznicom koji predviđa prijevoz 950 000 tona nafte i naftnih derivata ove godine te milijun tona u 2013. i 2014. godini. U usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima, to je dvo-struko povećanje opsega prijevoza. U INA-i smatraju da obje tvrtke imaju zajednički interes, a taj je da krajnji potrošač robu dobije na vrijeme. U skladu s tim sigurni su da HŽ ulaže maksimalne napore kako bi svoju infrastrukturu prilagodio suvremenim standardima koji će pratiti aktualne zahtjeve tržišta među kojima su sigurna dostava, dostava na vrijeme i uz optimalne troškove. Samo na taj način ostva-ruje se konkurentska prednost u odnosu na ostale vidove prijevoza.Prije nego li se počne ostvarivati taj ambiciozni prijevozni plan, u razgovoru s Josipom Horvatom, direktorom Službe željezničkog, vodnog i cjevovodnog transporta INA-e, provjerili smo kako su u INA-i zadovoljni dosadašnjom suradnjom. / Suradnja s kolegama iz HŽ Carga je na vrlo visokoj razini, a bez su-radnje i želje da se u svakom trenutku iziđe u susret našim potrebama, sigurno ne bi mogli biti provedeni mjesečni i godišnji planovi prijevoza naftnih derivata željeznicom. Također, novim optimizacijskim modelom na razini MOL Grupe dodatno je povećan opseg prijevoza naftnih de-rivata na hrvatskim prugama, što je zahtijevalo veću povezanost i ko-ordinaciju između korisnika i pružatelja usluge. Zbog toga mjerodavni zaposlenici HŽ-a i INA-e na temelju svakodnevne razmjene informaci-ja uspješno rješavaju probleme u otpremi i dopremi naftnih derivata. Osim što smo u svakodnevnom kontaktu, na mjesečnim sastancima analiziramo situaciju prethodnog mjeseca i planirane zahtjeve INA-e za prijevozom derivata u sljedećem mjesecu.

/ Koliko HŽ Cargo udovoljava vašim potrebama za prijevozom i kako se suradnja može poboljšati?/ Vrlo smo zadovoljni kvalitetom usluge, što možemo zahvaliti an-gažmanu svih zaposlenika HŽ Carga. Unatoč tomu povremeno se pojavljuju ograničavajući čimbenici koji se prije svega odnose na infrastrukturu. Naše preporuke za poboljšanje suradnje odnose se na rješavanje problema prevelike gustoće prometa na željezničkim prugama, što je u izravnoj vezi i s povećavanjem opsega otpreme i dopreme. Informatizacija željezničkih usluga kroz projekt IS Car-go znatno će pridonijeti bržoj razmjeni ključnih podataka veznih uz učinkovitu prijevoznu organizaciju, ali uz to neophodno je osigurati pouzdanost i raspoloživost infrastrukture i vuče.

/ Koliki je omjer prijevoza tereta cestom i željeznicom za potrebe vaše tvrtke? / Kada su u pitanju naftni derivati, otprilike 2/3 prevozimo cestom, a 1/3 željeznicom. Želimo znatno povećati udio željezničkog prijevoza, ali za to su nam potrebni pouzdana usluga i učinkovitost koju možemo po-stići samo zajednički. INA u svom portfelju ima više od 400 benzinskih postaja, dvije rafinerije i sedam skladišta preko kojih se distribuiraju i prodaju naftni derivati. Stoga je neophodno pronaći prijevozni model opskrbe koji bi smanjio prijevozne troškove te povećao brzinu doba-vljanja i dopreme robe do krajnjeg potrošača. S obzirom na prisutnost na tržištu te na to da INA svojim krajnjim potrošačima nastoji osigurati dostupnost robe u svakom trenutku, neophodna su joj skladišta koja posjeduje na području cijele Hrvatske.

/ U pripremi je trogodišnji sporazum INA–HŽ Cargo kojim se na-javljuje znatno povećanje opsega prijevoza u sljedeće tri godine. Znači li to da se kao tvrtka koja brine o okolišu trajno usmjeravate na što veći opseg prijevoza željeznicom?/ Svakako da je ugovor o prijevozu naftnih derivata željeznicom važan za učvršćivanje suradnje kojom obje strane žele osigurati ekonomske pogodnosti kao što su količina i cijena, a prije svega si-gurnost. Povećanje količina koje u idućem razdoblju INA namjerava prevoziti bilo je jedno od presudnih čimbenika u Ugovoru, jer nam je važno da imamo sigurnog i pouzdanog partnera kao što je HŽ Cargo. Europa upravo potiče željeznicu kao ekološki najprihvatljiviji i najsigurniji oblik prijevoza, pa se i INA, kao društveno odgovorna tvrtka, nastoji prilagoditi takvim preporukama te povećati udio že-ljezničkog prijevoza u ukupnom prijevozu naftnih derivata.

U sljedećim godinama INA želi povećati opseg pri-jevoza nafte i naftnih derivata željeznicom, što je opredjeljenje Ine kao društveno odgovorne tvrtke.


/ PARTNERI/ Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Dragutin Staničić

/ Koje se vrste proizvoda proizvode u vašoj tvrtki te u kojim količi-nama?/ IGMA d.o.o. Koprivnica posluje kroz dvije radne jedinice, Šljunčaru i Betonsku. Radna jedinica Šljunčara jedna je od većih proizvođača šljunčanih materijala i agregata za betone, dok se u drugoj radnoj jedinici proizvodi betonska galanterija kao što su cijevi, rubnjaci, ele-menti za popločavanje i program za potrebe HŽ Infrastrukture. Tvr-tka IGMA d.o.o. Koprivnica je 1989. preuzela proizvodnju betonske galanterije za potrebe bivših Jugoslavenskih željeznica od jedinice u Botovu koja je bila u sastavu JŽ-a i njihovih tridesetak zaposlenih. U sklopu proizvodnje šljunčanih materijala, IGMA ima tri eksploata-cijska polja od kojih su dva aktivna (Keter i Jagnježđe) i povezana industrijskim kolosijekom. Stoga veću količinu šljunčanih materijala i agregata za betone na tržište plasiramo željeznicom. Prije desetak godina u suradnji s HŽ-ovim službama izveli smo rekonstrukciju ko-losijeka na lokaciji Keter. Učinili smo to u vlastitu aranžmanu, a in-vesticija je bila vrijedna oko 6 milijuna kuna. Također smo izveli re-konstrukciju kolosijeka na eksploatacijskom polju Jagnježđe. Kada su u HŽ-u objavljeni natječaji za intenzivniju rekonstrukciju pruga, IGMA je dobila mogućnost dostaviti određene količine tamponskog i nasipnog materijala koji se ugrađivao u pruge prema Rijeci i Bo-tovu, čime je postala jedan od važnijih dobavljača tamponskog i nasipnog materijala za potrebe donjega pružnog ustroja. Tvrtka je također razvijala tehnologiju u dijelu proizvodnje betonskih elemenata za potrebe izvođenja infrastrukturnih radova na HŽ-ovim prugama. Riječ je o peronskim elementima, kanalicama i ostalim di-jelovima betonske galanterije koji su bili potrebni za rekonstrukciju pruga. U tom dijelu tvrtka je jedan od važnijih dobavljača materijala. Zbog prevoženja tolikih količina materijala, tvrtka je uložila znatna sredstva u vlastite industrijske kolosijeke na kojima je izvedena sa-nacija da bi ih se moglo neometano koristiti. Zahvaljujući tomu 50 posto svojih proizvoda uspjeli smo otpremati željezničkim, a ostatak cestovnim prometom. Budući da se otvara novo eksploatacijsko polje koje će biti povezano s industrijskim kolosijekom, udio želje-zničkog prometa povećat će se na 70 posto.

/ Na koja se tržišta plasiraju vaši proizvodi?/ S obzirom na vrstu materijala, većinom se plasiraju na domaće tržište. Betonski se program plasira na područje udaljeno oko 150 kilometara, dok se kameni materijal plasira diljem Hrvatske. Najva-žnija su osječko, riječko i zagrebačko tržište, a materijal se prevozi željeznicom. Na tim tržištima možemo biti konkurentniji, odnosno plasirati veće količine u kraćim intervalima.

/ Koliko ste materijala proizveli u 2011. te koliko ste toga prevezli željeznicom?/ Prevezeno je oko milijun tona šljunčanih materijala, od čega oko pe-deset posto željeznicom. Ta količina mogla bi biti veća, ali zbog rekon-strukcije pruge između Križevaca i Koprivnice bilo je zastoja u željezni-čkom prometu te smo izgubili oko 80 000 tona vagonskog tereta.

/ Za takav prijevoz materijala potrebno je osigurati i određenu vrstu vagona. Jeste li ih imali dovoljno i kako ste dolazili do njih?/ U principu nismo imali većih poteškoća u snabdijevanju vago-nima, osim u iznimnim slučajevima kada je HŽ Infrastruktura za vlastite potrebe koristila određeni broj kiper-vagona serije Eamos,

IGMA d.o.o. Koprivnica

Uspješna suradnja Jedan od važnijih poslovnih partnera HŽ Carga jest tvrtka IGMA d.o.o. iz Koprivnice koja djeluje u sa-stavu Nexe Grupe iz Našica. To je bio povod za ra-zgovor s direktorom tvrtke Alojzijem Gregurom.

zbog čega ih mi nismo imali dovoljno za potrebe tržišta. No uz po-moć HŽ-ovih mjerodavnih službi, to se uspjelo prevladati.

/ Kojom tehnikom i u kojim prostorima tovarite robu? Imate li vlasti-ti industrijski kolosijek?/ Tvrtka posjeduje vlastiti industrijski kolosijek za tovarenje šljunčanih materijala koje tovarimo vlastitim utovarivačima. Program betonske galanterije za potrebe rekonstrukcija pruga također otpremamo želje-znicom, jer je i ta jedinica povezana kolosijekom. Prošle su se godine u prosjeku tovarile tri maršrute, odnosno pedesetak vagona dnevno. Napomenuo bih da je tvrtka od HŽ Infrastrukture zakupila poslovni prostor površine oko 4,5 tisuće kvadratnih metara na području ko-lodvora Zagreb Resnik. Zadnjih godina s tog smo prostora intenzi-virali plasman roba koji je narastao s 40 000 tona na 110 000 tona u 2011. godini.

/ Na čemu se temelji suradnja s HŽ Cargom te kako teku pregovori? / Poslovna suradnja temelji se na godišnjim ugovorima između HŽ Carga i tvrtke IGMA. Od 2012. ugovori se nastoje zaključiti na tri godine, čime planiramo intenzivirati i poboljšati suradnju. Tijekom godine pomno se prati provedba te se nastoji povećati i količine prevezene robe. Suradnja s Područnim centrom HŽ Carga Koprivni-ca temelji se na operativnoj komunikaciji kojom utvrđujemo dinami-ku nabave vagona te rješavamo probleme koji se mogu pojaviti. Ta je suradnja na zavidnoj razini.

/ Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju? Ima li kakvih problema i imate li prijedloge za njezino poboljšanje? / Smatram da bi se određene sitnice u operativnom dijelu mogle poboljšati. Budući da se ponekad javljaju poteškoće zbog utovara i vagona koji na industrijski kolosijek nisu stigli na vrijeme, trebalo bi regulirati produljenje radnog vremena nakon 16.00 sati, odnosno produljiti ga prema potrebi. Drugi se problem odnosi na manjak odre-đenih tipova vagona, kojih povremeno nedostaje za naše potrebe. Tijekom 2012. želimo napraviti važniji iskorak prema povećanju opse-ga prijevoza roba, i to zbog ponovnog otvaranja eksploatacijskog polja. Zbog sve većeg opsega teretnog prijevoza i češćeg plasmana roba že-ljeznicom tražili smo da s HŽ Cargom potpišemo višegodišnji ugovor. Zbog karaktera prijevoza proizvoda i pruženih usluga, željeli bismo u većoj mjeri biti prisutni u projektima HŽ Infrastrukture i nadamo se da će naša tvrtka biti jedan od važnijih dobavljača u njihovoj provedbi.


/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Ante Klečina

/ PROJEKTI

U svijetu postoji velik broj ljubitelja željeznice koji su zainteresirani za posebnosti i muzejske primjerke željezničkih uređaja, kao i mnogo amaterskih i profesionalnih fotografa koji su ljubitelji fotografiranja vlakova zbog kojih se i osmišljavaju ponude željezničkog turizma. Na hrvatskome tržištu takve ponude ne postoje, pa se Croatia-express odlučila usredotočiti na to. To je prepoznalo Ministarstvo turizma, pa su u prosincu 2011. potpisali ugovor o sufinanciranju poticanja, stvaranja, osmišljavanja i promocije novih turističkih pro-izvoda u 2012. pod zajedničkim nazivom »Upoznaj Hrvatsku«, a koji uključuje deset projekata.

Željeznički fotosafari kontinentalnom Hrvatskom – Potraga za neza-boravnim prizorima vlaka temelji se na činjenici da putovanje vla-kom putniku omogućuje promatranje i fotografiranje vlaka u vožnji, kretanje kroz očuvanu prirodu i uživanje u okusima i mirisima tra-dicionalnih jela i pića. Muzej krapinskih neandertalaca, lepoglavska čipka, ugasli vulkan Gaveznica, pavlinski samostan u Lepoglavi, barokni Varaždin, prva hrvatska pruga, Belišće i posljednja kom-pozicija Gutmannove željeznice, Park prirode Kopački rit, Ilok i de-gustacija kvalitetnih vina te Vukovar i spomen-obilježje braniteljima dovoljan su razlog da takvo putovanje produbi spoznaju o ljepota-ma i bogatstvu Hrvatske.

Vlakom kroz povijest željeznice kontinentalne Hrvatske – Otputujmo vlakom u prošlost projekt je koji obuhvaća obilazak Hrvatskoga že-ljezničkog muzeja (HŽM) u Zagrebu i razgledanje Zagreb Zapadnog kolodvora u koji je prije 150 godina stigao prvi vlak u Zagreb. Po-tom je u planu obilazak Muzeja krapinskih neandertalaca te Muzeja rudarstva u Murskome Središću u kojemu je prikazana veza između željeznice i rudarstva. Na tome putu nalazi se i barokni Varaždin, a u Čakovcu se mogu vidjeti najstariji signalni uređaji koji su i dalje u funkciji. Uz to se može razgledati najstarija hrvatska pruga i obići rodna kuća Rudolfa Steinera, osnivača Waldorfske škole. Program obuhvaća i razgledanje automatske skretnice na čelično uže i liko-vnih izlaznih signala u osječkome kolodvoru, obnovljenog vodotor-nja na područje osječke Vuče vlakova te posjet Kopačkome ritu.

Vlakom i objektivom kroz zlatna polja Slavonije i Baranje. U potrazi za savršenim kadrom predloženo je putovanje prema Vinkovcima, Vukovaru, Osijeku i Koprivnici, a posebna pozornost bit će posveće-na Gutmannovoj željeznici u Belišću, Kopačkome ritu i Vukovaru. Saznajte gdje i kako nastaju vlakovi u Zagrebu – Saznajte gdje se rađaju vlakovi program je koji počinje obilaskom TŽV-a »Gredelj«, a nastavlja se obilaskom tvornice Končar-Električna vozila, Zagreb Ranžirnog i Zapadnog kolodvora te HŽM-a.

Dašak povijesti najstarije pruge u Hrvatskoj – Kotoriba – Čakovec - Otkrijte čari najstarije hrvatske pruge obuhvaća obilazak HŽM-a, Za-greb Zapadnog kolodvora, Muzeja rudarstva u Murskome Središću i varaždinskog kolodvora te razgledanje štitnih signala starijih od 100 godina. Potom se u Čakovcu može vidjeti kako rade najstariji signalni uređaji te postavnica stara oko 150 godina, a u Kotoribi lju-

Nova ponuda Croatia-expressa

Upoznaj Hrvatsku željeznicomPutnička agencija Croatia-express, čija raznovrsna ponuda obuhvaća i paket-aranžmane po željama klijenata, osmislila je projekt »Upoznaj Hrvatsku« koji je poduprlo Ministarstva turizma. U sklopu tog projekta jest deset ponuda za putovanja željezni-com koje je ukratko predstavila Biserka Zorbas, menadžerica Croatia-expressa.

bitelje željeznice čekaju stari mehanički željeznički branik te maketa parne lokomotive ispletena od šiblja.

Vlakom kroz povijest željezničke tehnologije od Čakovca do Vinko-vaca – Željeznička tehnologija nekad i danas program je u sklopu kojeg će sudionici obići HŽM, Zagreb Zapadni i Ranžirni kolodvor, Muzej rudarstva u Murskome Središću, kolodvore Čakovec, Koto-riba, Osijek i Vinkovci, u kojemu se može razgledati HŽM-ov stalni postav, a u Slavonskome Brodu moći će obići prvu tvornicu vagona »Đuro Đaković«.

Vlakom kroz željezničku povijest Krapinsko-zagorske županije – Za-gorski vremeplov počinje obilaskom Zagreb Zapadnog kolodvora i HŽM-a. Potom sudionici odlaze u etnoselo Kumrovec, pa u Muzej krapinskih neandertalaca, Donju Stubicu i Muzej seljačkih buna, a nakon odmora u Stubičkim toplicama slijedi obilazak Novih Dvora i ljetnikovca bana Josipa Jelačića.

Zagorskim cugom u posjet neandertalcu dedeku Kajbumščaku u Krapini – Zagorskim cugom k dedeku Kajbumščaku program je koji obuhvaća odlazak u Muzej krapinskih neandertalaca. Putova-nje se nastavlja razgledanjem dvorca Trakošćan, ugaslog vulkana Gaveznica te pavlinskog samostana u Lepoglavi. Uz to organiziran je obilazak Donje Stubice i Muzeja seljačkih buna, odmor u Stubi-čkim toplicama te obilazak špilje Veternica i Medvedgrada u Parku prirode Medvednica.

Vlakom na »Lovrakove dane kulture« u Velikom Grđevcu – Otputuj-mo vlakom u priče iz djetinjstva program je koji počinje obilaskom HŽM-a, a nastavlja se putovanjem u Križevce, Rovišće i Kloštar, i to kroz tunel koji je kroz Bilogoru probijen između stajališta Paulo-vac i kolodvora Katalena. Taj tunel sagrađen je 1900., dug je 360 metara i povezuje dvije županije, a zbog specifičnosti zanimljiv je ljubiteljima željeznice. Nakon toga slijedi obilazak Velikog Grđevca i Kulturnog centra Mate Lovraka, koji izloženom replikom mlina, parnom lokomotivom i trima dvoosovinskim vagonima iz HŽM-ova fundusa dočarava izvorni ambijent Lovrakovih romana.

Vlakom od Rovišća kroz bilogorski tunel do Kloštra – Saznajte oda-kle je krenuo »Vlak u snijegu« program je koji obuhvaća obilazak HŽM-a i Kulturnog centra Mate Lovraka u Velikome Grđevcu, čiji je dio i Staza prijatelja prirode. Moguć je posjet sportsko-rekreacij-skom centru Kukavica i konjičkoj udruzi »Konji gizdavi«.Tu izvrsno zamišljenu ponudu koja će sigurno imati mnogobrojnu publiku Croatia-express uskoro treba početi provoditi. Mario Šarić, direktor Željezničkog ugostiteljstva d.o.o. u čijem je sklopu ta agen-cija, nada se da će provedbu poduprijeti i tvrtke u sklopu HŽ-ova holdinga, bez čije logistike tu ponudu neće biti moguće ostvariti.


/ PUTOVANJA/ Piše: Hrvoje Jurić/ Foto: Hrvoje Jurić

Putovanje više nije luksuz, ono je postalo način života. S obzirom na to da živimo u doba recesije, putovanja su pristupačnija i više nije potrebno odvojiti poveću svotu novca da biste otputovali na željeno odredište. Na svakom putovanju, bilo ono grupno organizirano ili s ruksakom i nešto sitniša u džepu, upoznat ćete osobe koje će vam promijeniti pogled na život, upoznat ćete onog pravog sebe, osobu za koju niste znali ni da postoji. Zašto se onda odlučiti na ovakav način putovanja?

Svaki put kada imam priliku voziti se vlakom, bilo to na pola sata ili nekoliko sati, upoznam zanimljive ljude koji su spremni sa mnom podijeliti dio životnog iskustva i događaje koji su ih obilježili. U sura-dnji s HŽ Putničkim prijevozom sjeo sam u vlak za Beograd i sve ono što sam planirao, isti mi se dan poremetilo. Od smještaja do štrajka Bugarskih državnih željeznica i vražje kiše koja je cijeli dan padala. Zahvaljujući kontinuiranoj karti InterRail (InterRail Global Pass Con-tinuous), mogao sam putovati po bilo kojoj europskoj zemlji, i to u svim pravcima i vlakovima za što sam imao svo vrijeme svijeta. Mogao sam doslovce izlaziti iz vlaka u vlak i cijelo vrijeme boraviti u njima. Zbog prirode svog posla, između tri vrste kontinuirane karte (15 dana u nizu, 22 dana u nizu, 1 mjesec), odabrao sam kartu sa 22 dana putovanja u nizu. Isto tako možete birati između prvog i drugog razreda, ovisno o onome što vam je financijski prihvatljivije. Drugi razred bio je pun pogodak, kupee sam dijelio s dragim ljudi-ma i kući se vratio obogaćen iskustvom koje mi ni jedan turistički vodič nije mogao pružiti.

Osim kontinuirane, možete se odlučiti i za fleksibilnu globalnu kartu (InterRail Global Pass Flexi). Na primjer, ako u 10 dana želite po-sjetiti tri države i koji dan ostati u njima kako biste ih razgledali, s fleksibilnom globalnom kartom koja vrijedi 10 dana putujte vlakom pet dana i sami organizirajte vrijeme koje želite provesti u određenoj

Hrvoje Jurić, putopisac i novinar

Željeznica je najbolji izbor!Putopisac i novinar Hrvoje Jurić javio se HŽ Putni-čkom prijevozu jer je želio proputovati Europu vla-kom. Dogovorili smo zajedničku pustolovinu i pratili njegove pothvate na putovanju kroz europske ze-mlje koje je trajalo 22 dana. O njegovu putovanju možete čitati na www.osijek-online.com, a u na-stavku objavljujemo jedan njegov članak.

zemlji. Ako pak želite putovati dulje, preporučio bih vam fleksibil-nu globalnu kartu koja vrijedi 22 dana i kojom možete putovati 10 dana. Pri tomu sami krojite tijek, vrijeme i mjesto svog putovanja, što svakako daje određenu dozu avanturizma.

Ljudi su poput vagona – neki su stariji, neki mlađi, neki su topli, a neki pomalo hladni. Dobar dio njih vuče sudbine drugih ljudi, a opet ovise o nekome sasvim trećem. Glavna lokomotiva, usudio bih se reći, po-kreće sve nas. U mom slučaju, to je bila karta koju sam izabrao, karta koja mi je cijelu Europu stavila na dlan. Mogao sam svakih par sati mijenjati vlakove, obići sve glavne europske gradove, poslijepodne piti kavu u Krakovu, a već sutradan doručkovati u Berlinu.

Putujući Europom upoznao sam zanimljive ljude, njihove kulturu i tradiciju. Zapamtio sam neke riječi na poljskom koji je nevjeroja-tno sličan našem jeziku, pričao sam lovačke priče starom bračnom paru iz Mađarske, iako ih nisam razumio ni riječ, ali smo se smijali kao da se znamo sto godina. Popio sam litru ljute rakije s dragim prijateljem iz Bukurešta, dijelio spavaći kupe s prelijepom studenti-com iz Beča, naučio Marka iz Irske kako se nazdravlja pivom (da, i to je moguće), staroj bakici popravio kovčeg, a ona mi je zahvalila prekrasnim osmjehom i dala mi 20 eura. Čak sam i Božić dočekao u vlaku, zajedno s tri otkačena umirovljenika koji su me častili kuha-nim vinom. Čar koju ni jedan drugi način putovanja nema jest da su vlakovi nekim ljudima poput drugih domova.

Dolazi ljeto, tešeš liniju, večeri provodiš u teretani i ne večeraš na-kon 20.00 sati kako bi otišao na more i tjedan se dana pržio na suncu?! Ma daj, sve je tako jednostavno! Odaberi države, napravi mini plan, uzmi kartu, otputuj u nepoznato i proživjet ćeš najbolje dane u životu. Povedi sa sobom curu, frenda, bicikl (prije toga na internetu provjeri prevoze li se bicikli u vlaku), ruksak s nešto odje-će, sačuvaj jednu plaću i uloži u iskustvo koje, ne samo da će te promijeniti, nego će ti otvoriti oči i dokazati kako je sve moguće, samo je potrebno istinski željeti. OK, i imati kartu.

Više o putovanju vlakovima po Europi možete pogledati na www.eureilgroup.org, na www.hznet.hr (gdje možete pronaći informacije o InterRail ponudi kojom sam putovao) ili me osobno kontaktirati na Facebook grupu »Bic bajs putopis«.

U vlaku na relaciji Beograd - Temišvar

Pratilje Djeda Božićnjaka u Temišvaru

http://www.osijek-online.com

http://www.eureilgroup.org

http://www.eureilgroup.org

http://www.hznet.hr


/ DOGAĐAJI / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Pregledači vagona jedno su od prepoznatljivih zanimanja na želje-znici. Javnost taj posao u velikoj mjeri doživljava pojednostavljeno, pri čemu je prva pomisao na pregledače vagona ta da su to »oni koji čekićem kuckaju po kotačima«. No u stvarnosti je taj posao puno složeniji i odgovorniji jer pregledač vagona kontrolira ispra-vnost svih sklopova vagona. U obilasku vagona uočava pogreške i procjenjuje može li u kratkom roku otkloniti kvar ili vagon treba ra-skopčati i poslati ga u radionicu. Koncentracija i iskustvo preduvjeti su za kvalitetno obavljanje tog posla. Glavni kolodvor jedan je od najzahtjevnijih prostora za obavljanje tog posla. Kao zahtjevne pregledači vagona u Glavnom kolodvoru spomenut će i Volinju, Podsused, Ranžirni kolodvor te industrijski kolosijek u Zaprešiću. Staze za kretanje pregledača vagona često nisu uređene, a instalacije uz prugu mogu biti opasne pri kretanju noću. Radi se u svim vremenskim uvjetima, 24 sata na dan. Primje-rice pregledač koji radi na četvrtom peronu u Glavnom kolodvoru

Zagreb Glavni kolodvor

Iskustvo i koncentracija spriječili nesrećuIskustvo i koncentracija pregledača vagona Mar-tina Gromovića bili su presudni u izbjegavanju že-ljezničke nesreće u studenome prošle godine. Me-đunarodni vlaka br. 314 koji je vozio iz Beograda za Villach zaustavio se u Zagrebu. Zbog kašnjenja zaustavio se samo toliko da putnici iziđu i uđu. U te dvije minute Martin Gromović uspio je uočiti teški kvar na osovini vagona za spavanje.

u smjeni treba pregledati 34 vlaka, što znači da treba hodati oko dvadeset kilometara. Koncentracija i iskustvo došli su do izražaja kada je u zagrebačko-me Glavnom kolodvoru 9. studenoga Martin Gromović, pregledač s trideset godina radnog iskustva, uočio pregrijani ležaj na osovini putničkog vagona. Međunarodni vlak br. 314 koji je vozio iz Beo-grada za Villach zaustavio se u Zagrebu. Vlak redovito stoji devet minuta, no u situacijama kada vlak kasni, zaustavljanje vlaka traje samo dvije minute, koliko je potrebno da putnici iziđu i uđu. Toga je dana vlak kasnio i vremena za pregled vagona nije bilo previše. Tijekom obilaska vlaka Gromović je uočio da se pregrijao valjkasti ležaj na osovini vagona za spavanje. Bio je to znak za uzbunu. Pu-tnici su premješteni u druge vagone, a vagon za spavanje bio je raskopčan i poslan u radionicu na popravak. Srećom je putovanje tog vagona prekinuto u Zagrebu. Da nije, posljedice su mogle biti katastrofalne. Ispostavilo se da je bila riječ o velikom kvaru na vitalnom dijelu te je trebalo promijeniti osovinu. Nakon što je više od mjesec dana vagon bio na popravku u tzv. Grabi, radionici za popravak putničkih vagona OV–Održavanja vagona u Zagrebu, kvar je otklonjen i va-gon je vraćen u promet. Naš sugovornik rekao je da je samo radio svoj posao, no njegovi kolege smatraju, a teško je ne prikloniti se takvu razmišljanju, da je Gromović izuzetno kvalitetno radio svoj posao pa je izbjegnuta ozbiljna nesreća. Zbog toga su Upravi HŽ Carga odlučili predložiti da se Gromoviću isplati stimulacija predviđena Kolektivnim ugo-vorom.


/ NOVOSTI/ Piše: Ivan Marković/ Foto: Dragutin Staničić

/ Na željeznici sam počeo raditi u Slavonskom Brodu nakon zavr-šetka željezničke tehničke škole. Budući da je u ono doba većina dolazila na željeznicu po tradiciji, kao željezničarska djeca, čudili su

HŽ Infrastruktura

Nagrađena petorica radnikaDrugi put zaredom Uprava HŽ Infrastrukture nagra-dila je radnike s više od 40 godina radnog staža. Prometnicima Mati Juriću, Branku Galiću, Milanu Matiću i Branku Čidiću te skretničaru Pavlu Škrti-ću isplaćena je novčana nagrada u visini od 5000 kuna, a na prigodnoj svečanosti priređenoj 30. stu-denoga Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, uručio im je zahvalnice za njihov du-gogodišnji rad i prinos razvoju željeznice.

Branimir Jerneić uručuje zahvalnicu Pavlu Škrtiću

se što nisam jedan od njih. Naime, nitko od mojih predaka nije bio željezničar, ali mene su oduvijek zanimali vlakovi, pa sam tako svoj radni vijek počeo na željeznici i na njoj ću ga i završiti. Puno se toga promijenilo do danas. Prije se sve radilo ručno, nije bilo rukavica i zaštitne odjeće, a i opseg prometa bio je veći. Sada je puno lakše raditi, iako bih opet sve ponovio da mogu – rekao je Pavao Škrtić i dodao: / Nije bilo lako, ali moralo se raditi. Savjetovao bih mladim ljudima da se više prihvate posla, a ne da samo zahtijevaju neka prava. I još nešto: ovaj je posao tvrda kora crnog kruha, ali je uvijek ima.Za razliku od svojega kolege, Branko Čidić potekao je iz željezničar-ske obitelji, a taj slijed nastavio je i njegov sin, koji radi kao kondu-kter u Novskoj. / Taj posao treba voljeti. Naviknuo sam raditi noću, pa sada ne mogu spavati. Inače nakon toliko godina rada mogu reći da želje-znica, da bi bila učinkovita, mora biti ustrojena gotovo kao vojska te da valja poštivati i posao i radnu disciplinu. Što ću raditi u mirovini? Pa, nedostajat će mi posao, ali kao zaljubljenik u ribolov više vre-mena posvetit ću tomu svojem hobiju – istaknuo je Čidić. / U 45 godina staža, uključujući beneficirani, nikada nisam imao nikakvu nesreću – ponosno je istaknuo Milan Matić iz željezničkoga čvorišta Moravice, u kojemu su radili njegov otac i brat, a sada mu se zaposlio i sin kao strojovođa.

/ I on je, kao većina mladih danas, sretan da radi, a kako je iz že-ljezničarske obitelji, taj mu je posao, kao i meni, prirastao srcu. Nadam se da će poštivati rad i cijeniti posao i ljude s kojima radi, jer to je preduvjet da čovjek bude zadovoljan na poslu – rekao je Martić.

Nakon provedenih izbora za članove radničkih vijeća prvi put bio je organiziran izbor za članove Glavnoga radničkog vijeća (GRJ). GRJ ima sedam članova, među kojima su tri člana iz Samostalnog sin-

HŽ Cargo

Izabrani članovi radničkih vijećaNa provedenim izborima za radnička vijeća u HŽ Cargu SSHŽC-ove liste kandidata polučile su izvr-sne rezultate. Time su radnici HŽ Carga prepoznali matični i strukovni sindikat te dali potporu njego-vim predstavnicima.

dikata HŽ-a Carga (SSHŽC), dva člana iz Sindikata tehničkog pre-gleda vagona i vlakova HŽ-a te po jedan član iz Sindikata željezni-čara Hrvatske i Sindikata hrvatskih željezničara. Na konstituirajućoj sjednici, koja je bila održana u siječnju, za GRJ-ovu predsjednicu jednoglasno je izabrana Marija Stefanov, a za njezina zamjenika Nediljko Ilić. Zbog iznimno dobrih izbornih rezultata listi kandidata SSHŽC-a i STPVV HŽ-a, koji su ostvarili 19 od 29 mandata, GRJ je za pred-stavnika radnika u Nadzornom odboru HŽ Carga imenovao Borivoja Vučkovića, predsjednika STPVV HŽ-a, kojega će na tom mjestu sva-kih šest mjeseci mijenjati Marija Stefanov, predsjednica SSHŽC-a.

Savez za željeznicu, Hrvatska gospodarska komora i Fakultet pro-metnih znanosti iz Zagreba, uz potporu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, 8. ožujka organizirat će konferenciju pod nazivom »Javni prijevoz putnika u funkciji regionalnog razvoja«.Na konferenciji će biti predstavljen rad na projektu pokretanja inte-griranoga javnog putničkog prijevoza u Varaždinskoj i Međimurskoj

Savez za željeznicu

Javni prijevoz putnika – drugi put

/ Piše: Ivana Čubelić

/ Piše: Ante Klečina

županiji, rezultati istraživanja te buduće aktivnosti na tome projektu. Dio konferencije bit će posvećen mogućnostima financiranja tog i drugih sličnih projekata u Hrvatskoj sredstvima EU-ovih fondova.

Konferencija će biti održana od 10.30 do 14.00 sati u zagrebačko-me hotelu »Porin«.

/ NOVOSTI


Svojim fotografskim dnevnikom »Povra-tna karta« bjelovarska fotografkinja Petra Slobodnjak unijela je veliku dozu veselja i radosti među putnike. Iako vlak nije galeri-ja, autorica se odlučila organizirati izložbu fotografija u vlaku jer je vlak mjesto sva-kodnevnog okupljanja velikog broja ljudi, a autori se često nastoje približiti publici. Uz to Petra je Bjelovarka koja je šest godina gotovo svakodnevno putovala vlakom na Grafički fakultet u Zagreb. Izložba je svečano otvorena 29. siječnja tijekom večernje vožnje makoze (putničkog

vlaka serije 7121) prema Zagrebu i za to se putovanje tražila karta više. Putnici su iskretali vratove i na stropu razgledali 34 metra du-gačak ispis na fotoplatnu. Brojne slike i kratki zapisi činili su Petrin fotografski dnevnik. Ta je makoza vozila prema Osijeku, Virovitici, Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici, Križevcima i Vrpolju, a krug je 3. veljače bio zatvoren u Bjelovaru. S autoricom izložbe razgovarali smo u vlaku uoči posljednjeg putovanja izložbe prema Bjelovaru. Dnevnički zapisi počinju nekada popularnom igrom školice. Petra ju je igrala tako što je stopala umočila u fiksir te tako ostavila trag u svakom od šest polja. Dnevnik u većoj mjeri čine dokumenti, a fotografije su tom prigodom bile u drugom planu:/ »Povratna karta« priča je o životnom putu, o stvarima koje su me formirale kao osobu, o ljudima zbog kojih mi fotografija nije samo dobar kadar. O onima koji su utjecali na mene i pružili mi toplinu koja je još uvijek prisutna, no zbog modernog načina života katkada u mom planeru bivaju stavljeni na čekanje. Moj je put ispričan u obliku izložbe, no to nije samo moj put. Izložba je postavljena u

Nakon višegodišnjega znanstvenoistraži-vačkog rada HŽ-ov financijski stručnjak i znanstvenik, dr. sc. Ante Dedić, diplomirani ekonomist i inženjer prometa, prošle godine uspješno je obranio doktorsku disertaciju. Prilikom obrade teme pod naslovom »Po-slovna politika Hrvatskih željeznica Holding d.o.o. u funkciji uključivanja Republike Hr-vatske u europski prometni sustav« mentor mu je bio prof. dr. sc. Ratko Zelenika, redo-viti profesor Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Dr. sc. Ante Dedić

Doktorirao na HŽ-ovoj poslovnoj politiciObrazovnu strukturu željezničara prošle godine po-digao je dr. sc. Ante Dedić, zaposlen u Kontrolingu HŽ Putničkog prijevoza. Na Odjelu za ekonomiju i turizam »Dr. Mijo Mirković« Sveučilišta Jurja Dobri-le u Puli stekao je titulu doktora ekonomskih zna-nosti.

Time je Dedić postao jedan od šest doktora znanosti u društvima u sklopu HŽ-ova holdinga. Autor istraživanje počinje analizom najvažnijih teorijskih odrednica prometne i poslovne politike te prometnog sustava RH u sklopu eu-ropskih koridora s težištem na željezničkom sustavu. Usporedbom vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti HŽ-ova poslovanja s većim brojem europskih željeznica dokazao je da proces restruktu-riranja uvelike zaostaje te da je u što kraćem roku nužno oblikovati nove modele poslovne politike i razvoja HŽ-a i implementirati ih. Oblikovanje tih modela temelji se na ispravljanju uočenih negativnih trendova čije su trenutačne vrijednosti među najlošijima u industriji kao što su stupanj pokrića, poslovna produktivnost, koeficijenti li-kvidnosti, rentabilnost, ekonomičnost i drugi. Primjenom ispitanih modela, odnosno korekcijom postojećega mo-dela restrukturiranja, može se ostvariti pozitivan utjecaj na brže i učinkovitije preoblikovanje u europskoga prometnog prijevoznika. Budući da su ciljevi prometnog sustava u RH usko povezani i s na-cionalnim gospodarskim ciljevima, primjenom tih modela moguće je ostvariti i brojne pozitivne učinke na hrvatsko gospodarstvo.

Izložba fotografija »Povratna karta«

Petrini dnevnički zapisiZa otvorenje izložbe fotografija Petre Slobodnjak, koje je bilo održano 29. siječnja tijekom vožnje ma-koze iz Bjelovara prema Zagrebu, tražila se karta više. Dnevnički zapisi na 34 metra dugom fotopla-tnu izazvali su veliko zanimanje putnika.

vlaku, simbolu naših putovanja, a podsjeća mlade ljude kako je katkada potrebno kupiti povratnu kartu – rekla je Petra.Druženje Petre Slobodnjak s fotografskim aparatom počelo je u petom razredu osnovne škole i od tada se nije prekinulo. Ubrzo se učlanila u Fotoklub Bjelovar i počela pohađati radionice Hrvatskog fotosaveza:/ Sve je to bila igra iz koje su nastajale fotografije. U klubu i u fotosave-zu naučila sam puno toga. Uz danas dominantnu digitalnu fotografiju, u klubu i fotosavezu savladala sam i kemijski dio postupka razvijanja negativa i izrade fotografija. Drago mi je da su roditelji prepoznali i podržavali moje bavljenje fotografijom. Kada sam 2011. na radionici Hrvatskog fotosaveza postigla svoj prvi uspjeh, mama mi je ispekla tortu u obliku fotoaparata. Roditelji su me vozili kamo god je trebalo, a zahvaljujući Hrvatskom fotosavezu i njegovim ljetnim radionicama koje sam pohađala od 1999. do 2011. stekla sam mnogo prijatelja. Podršku sam imala i u Fotoklubu Bjelovar u kojemu mi je veliku pomoć pružila predsjednica kluba Zlata Medak – rekla je Petra.Ta izložba ujedno je Petrin diplomski rad na Grafičkom fakultetu u Zagrebu (modul: dizajn grafičkih proizvoda). Fotografiju Petra do-življava previše osobnom da bi se njome komercijalno bavila, pa će zbog toga nastojati zarađivati radeći u struci. No budući da je fotografija ono što je kao autoricu u cijelosti ispunjava, trenutačno uči češki jezik jer svoje fotografsko obrazovanje planira nastaviti na Filmskoj i televizijskoj školi Akademije izvedbenih umjetnosti u Pra-gu (FAMU) ili sličnoj školi u Češkoj.

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković Petra Slobodnjak


/ OSOBNO/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković

Marica Brletić, predsjednica HŽED-a

Ona koja se nadaŽivim zajedništvo i za mene esperanto nije samo je-zik nego stil života i filozofija. Esperanto mi omogu-ćuje putovanja i druženje s ljudima na način na koji to ni jedna turistička agencija ne može organizirati – rekla je Marica Brletić, predsjednica Hrvatskoga željezničarskog esperantskog društva.

Esperanto je međunarodni je-zik nastao u drugoj polovini 19. stoljeća prema zamisli Lazara Ludviga Zamenhofa. Prvi udžbe-nik Zamenhof je objavio 1887. u Varšavi pod pseudonimom dr. Esperanto (liječnik koji se nada), koji je kasnije postao i nazivom je-zika. Ideja o nastanku esperanta temeljila se na činjenici da u svi-jetu postoje tisuće jezika kojima se govornici slabo ili nikako spo-razumijevaju. Zamisao esperanta je da se zadrže svi ti jezici, ali i da se uvede zajednički, nadnacional-ni jezik, koji bi stanovništvo cijele zemlje govorilo uz svoj materinji

jezik. Esperanto se relativno lako uči, pa je njegovo učenje i više od deset puta jednostavnije od učenja velikih europskih jezika. Govor-nu zajednicu esperantista čine mnogobrojni govornici i simpatizeri okupljeni u tisućama klubova, skupina, udruženja te strukovnih i nacionalnih saveza na svim kontinentima. U Hrvatskoj postoji Hr-vatski savez za esperanto koji okuplja desetak hrvatskih društava, a jedno od njih i jedino strukovno jest Hrvatsko željezničarsko espe-rantsko društvo osnovano 1954. u Zagrebu. Nekada je u HŽED-u bilo više od stotinu članova, ali od devedese-tih godina prošloga stoljeća broj članova stalno opada, pa danas društvo ima 30 članova. Dvadeset godina na čelu HŽED-a je eko-nomistica Marica Brletić, samostalna referentica za financije u HŽ Infrastrukturi.

/ Kako ste se zainteresirali za esperanto?/ Na željeznici radim od 1978. u financijskim poslovima i čitav se radni vijek bavim osiguranjem imovine, bez obzira na organizacije. Kada sam došla na željeznicu, shvatila sam da sam dio velike obite-lji u kojoj, uz posao, mogu pronaći druge sadržaje. U »Željezničaru«

sam 1984. pronašla oglas za tečaj esperanta i krenula. Učlanila sam se u društvo i nakon završenog tečaja nastavila se baviti espe-rantom. Tomu me vukla znatiželja. Uz to što sam esperantistica bavim se planinarenjem i gljivarstvom, a pjevala sam i u ženskom zboru Jeđutovke, koji je djelovao u sklopu HKUD-a »Željezničar«, i drugim vokalnim sastavima.

/ Jesu li se ispunila vaša očekivanja od bavljenja esperantom?/ U cijelosti! Esperanto mi je omogućio odlazak na mnoga puto-vanja koja inače ne bih mogla doživjeti i upoznavanje osoba koje nigdje ne bih mogla sresti. Kao izaslanica našeg društva, kasni-je i kao tajnica Međunarodnog saveza željezničara esperantista (sada sam počasni član), već dvadeset godina stalno odlazim na međunarodne kongrese i sastanke Predsjedništva Saveza. Naš je slogan: Željeznica povezuje zemlje, a esperanto narode i u cijelosti ga živim. Zahvaljujući esperantu obišla sam sve republike bivše dr-žave, Poljsku, Češku, Bugarsku, Rumunjsku, Njemačku, Dansku, Nizozemsku, Francusku, Luksemburg, odnosno veći dio europskih zemalja i Kinu. Kongresi često traju po tjedan dana. To su jedini međunarodni kongresi na kojima ne treba angažirati prevoditelje. Na kongresima se obrađuju stručne teme i zemlje sudionice pred-stavljaju novosti svojih željeznica. I mi to često radimo, pa smo na svojevrsni način veleposlanici Hrvatskih željeznica, što nam je i du-žnost jer nas HŽ financira. Uz to organizira se obilazak kulturnih znamenitosti, a večeri su ispunjene kulturnim sadržajima na espe-rantu. Na strukovnim sastancima djelujemo kroz različite komisije, a jedna od najvažnijih jest Komisija za željezničku terminologiju. Ona je mjerodavna za prevođenje i usklađivanje suvremene željezničke terminologije na esperanto. Od Zamenhofa do danas željeznica se jako promijenila i novi termini koji nastaju s novim tehnologijama uvode se u esperanto u sklopu projekta RailLexic, i to u suradnji s jezičnom komisijom Međunarodne željezničke unije (UIC). Uz fran-cuski i njemački, esperanto je treći službeni jezik FISAIC-a, Međuna-rodne federacije željezničarskih kulturnih i intelektualnih društava.

/ Budući da engleski dominira svim područjima, kakva je budu-ćnost esperanta u svijetu? / Budući da esperanto znači onaj koji se nada, mi esperantisti vje-rujemo u njegovu budućnost. Nadam se da će se dolaskom novih mladih ljudi na željeznicu dio njih odlučiti pridružiti nam se. Espe-rantska društva i savezi imaju svoje internetske stranice i prilago-đavaju se informatičkome dobu, ali ni jedan mail ili status na Face-booku ne može zamijeniti izravni kontakt. Akademik i jezikoslovac Dalibor Brozović bio je dugogodišnji predsjednik Hrvatskog saveza za esperanto i jednom prigodom rekao je da očekuje prestanak vla-davine engleskog jezika i vjeruje da će esperanto tada dobiti svoju priliku i biti priznat kao idealni nadnacionalni jezik. Nadamo se da će se to i dogoditi. U ovoj sveopćoj krizi kada ljudi preispituju što bi se trebalo i moglo promijeniti u budućnosti nadamo se da će prednost pred tehnologijom i zaradom biti dana ljudskim vrijednostima. Tu vidim i priliku za esperanto kao jezik koji spaja rase, nacije i jezike.

Riječ je o različitoj opremi koja je bila iskorištavana u željezni-čkim hotelima i odmaralištima diljem Hrvatske te u vagonskim restoranima. Sačuvani su tanjuri, šalice, čaše i pribor za jelo

Hrvatski željeznički muzej

Porin donirao posuđeFundus Hrvatskoga željezničkog muzeja obogaćen je zanimljivim predmetima koje je donirao Hotel Po-rin u sklopu Željezničkoga ugostiteljstvo d.o.o.

s logotipom Kola za spavanje i ručavanje (KSR), JŽ-a i HŽ-a. Posuđe su proizveli različiti proizvođači kao što su Jugokera-mika, Porculan Jugoslavija, Porculan Zagreb, FP Zaječar, In-ker Croatia. Ta građa vrlo je zanimljiva jer pokazuje sveobu-hvatnost nekadašnjega željezničkog poslovanja, a u muzejske svrhe može odlično poslužiti pri rekonstrukciji željezničke po-vijesti, kao što je dokazala prošlogodišnja izložba “U našim se vlakovima navek fino jelo“ autora Dragutina Staničića i Zlatka Puntijara.

/ Piše: Tamara Štefanac


/ SPORT / Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Damir Bajs

Sjedište HPD-a je u Trnjanskoj 5b u Zagrebu, u kojemu se nalaze i društvene prostorije te mali planinarski i speleološki muzej. Među HPD-ovim članovima je oko 120 aktivnih i umirovljenih željezniča-ra, kao i sedamdesetak članova njihovih obitelji. Članovi Društva djeluju u različitim sekcijama. Sekcija društvenih izleta središnja je sekcija koja okuplja članove željne prirode, druženja i pjesme koji planinare po stazama svih vrsta. Alpinistički odsjek okuplja člano-ve željne većih izazova koji osvajaju stijene različitih težina u zemlji i inozemstvu, a speleološki odsjek po mnogima je najuspješnija sekcija koja izdaje i priznati časopis »Speleolog«. Sekcija mladih »Gojzeki« okuplja više od 120 učenika OŠ »Zapruđe« te njihove roditelje i nastavnike, koji na taj način uče o očuvanju prirode i razvijaju pozitivan stav prema tjelesnoj aktivnosti i sportu. Članovi Sekcije visokogorskog planinarenja trebaju imati vrlo dobru tjelesnu spremnost, a osvojili su mnoge svjetski poznate vrhove, često i više od 5000 metara. Članovi Markacijske sekcije stvaraju preduvjete za boravak u planini te čiste, održavaju i označavaju planinarske staze. Ta skupina planinara, predvođena pročelnikom Robertom Smole-com, vodi brigu o 21 planinarskoj stazi na Samoborskome gorju, Medvednici, Velebitu i otoku Pagu.

HPD »Željezničar« iz Zagreba

62 godine na vrhuHrvatsko planinarsko društvo »Željezničar« osno-vano je 20. siječnja 1950. u putničkoj čekaonici Zagreb Glavnog kolodvora. HPD okuplja 500 člano-va koji djeluju u više sekcija i odsjeka, a u njegovu sjedištu nalazi se i manji planinarski i speleološki muzej – rekao je Damir Bajs, član Društva i zaposle-nik HŽ Carga, koji se planinarstvom bavi tridesetak godina.

/ Sve sekcije Društva svake godine organiziraju planinarske škole iz svojega djelokruga rada. Na taj način educiraju se članovi, dolaze novi, a stotinjak planinara stječe nova znanja i prijateljstva. Progra-me svih škola verificirao je Hrvatski planinarski savez. Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže – rekao je Bajs.

Društvo svake godine organizira tri planinarska pohoda, i to sredi-nom travnja Dragojlin pohod na Okić u spomen na Dragojlu Jarne-vić, književnicu i prvu hrvatsku planinarku, pohod na Oštrc u Samo-borskome gorju prvu nedjelju u listopadu kojim se obilježavaju Dan Hrvatskih željeznica i Dan HPD-a »Željezničar« te noćni pohod na Oštrc koji se organizira zadnju subotu prije Božića.

/ Naše Društvo u široj planinarskoj javnosti poznato je po planinarskim obilaznicama. Društvo je osnovalo pet vlastitih obilaznica, i to Hrvat-ske planinarske kuće, Četiri godišnja doba na Oštrcu, Špiljama Lijepe naše, 50 vrhova za 50 godina HPD-a »Željezničar« i Od vrha do vrha. Također vodi natjecanje »Gojzerica« tijekom kojega se članovi natječu u obilaženju obilaznica u bilo kojem dijelu svijeta, a kojih je nama po-znato više od 400. Cilj natjecanja jest obići zadane kontrolne točke na kojima se nalaze planinarski žigovi, otisnuti ih u odgovarajući dnevnik i udovoljiti propisanim pravilima. Nagrada za završenu obilaznicu naj-češće su prigodna značka i vlastito zadovoljstvo boravkom u prirodi. U natjecanje je uključeno 230 planinara iz Hrvatske i drugih zemalja koji su prošli više od 15 000 obilaznica – rekao je Bajs.

HPD je 1950. preuzeo brigu o zgradi planinarskog doma podno vrha Oštrca, koji je prije toga u cijelosti bio obnovljen u razdoblju od 1946. do 1948, i to radom željezničara iz Fiskulturnog društva »Lokomoti-va«. Od tada zgrada je nekoliko puta temeljito obnavljana, dovedeni su struja i voda te je uređen okoliš doma. Oštra planinska klima stva-ra potrebu za stalnim i pojačanim održavanjem. Zadnje dvije rekon-strukcije planinari i zaljubljenici u prirodu izveli su 1997. i 2009. u što su uložili mnogo sati rada i novca. Nakon obnove 2009. potpuno su obnovljeni kat i krovište doma te je sagrađena nova spavaonica za 25 osoba. Veliku potporu HPD-u pružio je TŽV »Gredelj«, čiji su radnici uvijek rado pomagali svojim stručnim rješenjima.

Planinari željezničari na pohodu Papučki jaglaci


/ NOVOSTI

/U Kustosija-Vrapce

/ Foto: Dragutin Stani�i�

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković

Documents

Snijeg i bura izazvali poteško e Prevezeno 12 milijuna ... · broj 795/ velja a 2012. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o. /4 /10 /13 /20 Zimski uvjeti na prugama Snijeg