ELABORAT

ORGANIZACIJA JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA

PUTNIKA NA PODRUĈJU GRADA DUGO SELO

Autor:

Marijan Kamenjašević, dipl.ing.prom.

Dugo Selo, 2012.

2

SAŽETAK

Grad Dugo Selo nalazi se na prometnoj ţili kucavici koja spaja istoĉni dio

ţupanije sa gradom Zagrebom. Zbog velikog opterećenja prometnice, potrebno je

razmišljati o uspostavi vlastite prijevozne kompanije koja bi obuhvatila sva naselja

grada Dugo Selo i povezala ih sa prigradskom ţeljeznicom.

Obzirom na planirane investicije Hrvatskih ţeljeznica te prirast stanovništva,

sa velikom dozom sigurnosti moţe se pretpostaviti daljnji razvoj i ulaganja u razvoj

prigradske ţeljeznice. S tom pretpostavkom na umu organiziran je prijevoz putnika

od mjesta stanovanja pa do ţeljezniĉkog kolodvora u Dugom Selo. Svaki dan u

neposrednoj blizini ţeljezniĉkog kolodvora parkirano je oko 300 osobnih vozila, a

upravo ti radnici su najveći potencijal u korištenju javnog prijevoza putnika koji je

detaljno opisan u ovom radu.

KLJUČNE RIJEČI

Javni gradski prijevoz putnika; Dugo Selo; Prijevoz putnika minibusem; Školski

prijevoz putnika; Ĉazmatrans; Zagrebaĉki elektriĉni tramvaj; Prijevozni prihodi i

troškovi;

3

SADRŽAJ

1. PREDGOVOR ....................................................................................................................... 5 2. PREGLED OSNOVNIH POJMOVA .................................................................................... 6 3. UVOD .................................................................................................................................... 8 3.1. PRIJEVOZ PUTNIKA ........................................................................................................ 8 3.1.1. UNAJMLJIVANJE PRIJEVOZNOG PODUZEĆA ........................................................ 8

3.1.2. OSNIVANJE VLASTITOG PODUZEĆA .................................................................... 10 4. OSNIVANJE PRIJEVOZNOG PODUZEĆA - ORGANIZACIJA ..................................... 11 4.1. POČETAK ........................................................................................................................ 11 4.2. ANKETA .......................................................................................................................... 11

4.3. PROVOĐENJE ANKETIRANJA .................................................................................... 12 4.4. GLAVNE HIPOTEZE ...................................................................................................... 13 4.5. OSOBLJE U PRIJEVOZNOM PODUZEĆU ................................................................... 14 4.5.1. ADMINISTRATIVNO OSOBLJE ................................................................................ 14

4.5.2. PROMETNO OSOBLJE ................................................................................................ 14 4.5.3. ZAKLJUČAK ................................................................................................................ 15 5. OSNIVANJE PRIJEVOZNOG PODUZEĆA – PRIHODI I RASHODI ............................ 16

5.1. CIJENA PRIJEVOZA ....................................................................................................... 16 5.2. PROFITABILNOST PRIJEVOZNOG PODUZEĆA ....................................................... 16 5.3. TROŠKOVI PRIJEVOZNOG PODUZEĆA .................................................................... 17

5.4. FINANCIRANJE PROJEKTA ......................................................................................... 19 5.4.1. FINANCIRANJE IZ PRORAČUNA GRADA I OPĆINA ........................................... 20

5.4.2. PRORAČUN ZAGREBAČKE ŢUPANIJE................................................................... 20 5.4.3. O ERDF FONDU ........................................................................................................... 20

5.5. SMJEŠTAJ PRIJEVOZNIH SREDSTAVA ..................................................................... 21 5.6. POTREBAN BROJ VOZILA ........................................................................................... 22

6. PRIJEDLOG LINIJA I VOZNOG REDA ........................................................................... 23 6.1. LEPROVICA – DUGO SELO – SREDNJA ŠKOLA ...................................................... 23 6.2. ANDRILOVEC – DUGO SELO - CIGLANA ................................................................. 24 6.3. PUHOVO – DUGO SELO – MARTIN BREG – DUGO SELO - KOPČEVEC ............. 25

6.4. ŠKOLSKA LINIJA OŠ JOSIPA ZORIĆA – LEPROVICA (BEZ VELIKE OSTRNE) . 27 6.5. ŠKOLSKA LINIJA OŠ JOSIPA ZORIĆA – MARTIN BREG – VELIKA OSTRNA.... 28 6.6. ŠKOLSKA LINIJA OŠ IVANA BENKOVIĆA – MARTIN BREG - CIGLANA .......... 29

6.7. KAPACITETI VOZILA ................................................................................................... 30

6.8. PRIMJERI VOZNOG REDA ........................................................................................... 34 6.8. PRIMJERI VOZNOG REDA ........................................................................................... 34 6.9. PRIMJERI VOZNOG REDA ZA KORISNIKE LINIJA ................................................. 38

6.10. PODATCI O LINIJAMA (DULJINA, VRIJEME VOŢNJE TE TROŠAK) ................. 40 6.11. SLUŢBE ZA VOZAČE – JESENSKI RASPORED ...................................................... 41 6.12. SLUŢBE ZA VOZAČE – RASPORED TIJEKOM PRAZNIKA .................................. 42 7. PRIHODI I TROŠKOVI ...................................................................................................... 43 7.1 PRIHODI ............................................................................................................................ 43

7.2 TROŠKOVI ........................................................................................................................ 45 7.3 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRIHODIMA I RASHODIMA ............................................... 46 8. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 47

4

POPIS SLIKA

Slika 1: Autobus ZET-a .............................................................................................................. 9 Slika 2: Ţeljeznička stanica Dugo Selo ...................................................................................... 9 Slika 3: ZET-ov minibus .......................................................................................................... 10 Slika 4: Izgled online ankete .................................................................................................... 12

Slika 5: Prigradski vlak HŢ-a ................................................................................................... 13 Slika 6: Izgled autobusnog terminala (s administrativnim prostorijama) u gradu Varaţdinu . 18 Slika 7: Klasični autobus .......................................................................................................... 30 Slika 8: Minibus ....................................................................................................................... 30

Slika 9: Kombibus na šasiji kombija ........................................................................................ 31 Slika 10: Vanjski izgled kombibusa ......................................................................................... 31 Slika 11: Unutrašnjost kombibusa............................................................................................ 31

Slika 12: Minibus proizvoĎača Mecedes ................................................................................. 32 Slika 13: Unutrašnjost minibusa proizvoĎača Mercedes ......................................................... 33

POPIS TABELA

Tabela 1: Izračun prijevoza ZET-a do Sesvetskog Kraljevca .................................................... 8 Tabela 2: Popis stanovništva iz 2011. Godine ......................................................................... 43 Tabela 3: Broj potencijalnih putnika po naseljima ................................................................... 44

5

1. PREDGOVOR

Grad Dugo Selo nalazi se na prometnoj ţili kucavici koja spaja istoĉni dio

ţupanije sa gradom Zagrebom. Zbog velikog opterećenja prometnice, voţnja

automobilom ili autobusom do istoĉnog dijela Zagreba traje najmanje 45 minuta

tijekom vršnog opterećenja. Primjera radi, s prigradskom ţeljeznicom se do istog

odredišta moţe doći za manje od 20 minuta voţnje dosta visoke udobnosti.

Obzirom na pozitivan godišnji prirast broja stanovnika te uz pozitivan natalitet,

uvoĊenje gradskog prijevoza na podruĉju grada nameće se kao iznimno zanimljiva

ideja. Povećanje broja stanovnika rezultira povećanjem broja osobnih vozila na

prometnicama te samim time smanjenjem sigurnosti na istim – kako za vozaĉe, tako i

za pješake. Isto tako, Dugo Selo ima dvije osnovne i jednu srednju školu te je od

iznimne vaţnosti osigurati sigurnost pješaka uĉenika na putu do škole i natrag kući.

UvoĊenje posebne regulacije na nekim prometnicama moţe vatrogasnim mjerama

smanjiti broj nezgoda, ali za pravo smanjivanje godišnjeg broja nezgoda potrebno je

smanjiti broj vozila na prometnicama.

U dugoroĉnom planu je gradnja obilaznice oko grada, ali do tada problem

ostaje. Jedna od mjera smanjivanja broja vozila je i uvoĊenje gradskog prijevoza,

odnosno osnivanje gradskog prijevoznog poduzeća.

6

2. PREGLED OSNOVNIH POJMOVA

„javni prijevoz“ je prijevoz, koji je pod istim uvjetima dostupan svim korisnicima

prijevoznih usluga.

„javni linijski prijevoz putnika u cestovnom prometu“ je prijevoz koji se obavlja

na odreĊenim relacijama i po unaprijed utvrĊenom voznom redu, cijeni i općim

prijevoznim uvjetima, kao meĊuţupanijski i ţupanijski linijski prijevoz putnika.

„prijevoznik“ je domaća ili strana fiziĉka ili pravna osoba koja ima licenciju za

obavljanje prijevoza u cestovnom prometu.

„domaći prijevoznik“ je fiziĉka ili pravna osoba sa sjedištem/prebivalištem u

Republici Hrvatskoj koja ima licenciju za obavljanje prijevoza ili obavlja prijevoze za

vlastite potrebe u skladu s Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu.

„vozač vozila“ je osoba koja ima srednju struĉnu spremu u zanimanju vozaĉ.

„putnik“ je osoba koju prijevoznik prevozi uz naknadu.

„relacija“ je udaljenost izmeĊu dvaju mjesta na liniji, koji su u voznom redu oznaĉeni

kao autobusni kolodvori odnosno autobusna stajališta.

„linija“ je relacija ili skup relacija obavljanja prijevoza u cestovnom prometu, od

poĉetnog do završnog kolodvora, odnosno stajališta, na kojoj se prevoze putnici po

registriranom i objavljenom voznom redu s jednim ili više polazaka.

„putnička linija“ je linija na kojoj se obavlja prijevoz izmeĊu poĉetnog i završnoga

autobusnog kolodvora, odnosno autobusnog stajališta, s obveznim zaustavljanjem

na svim usputnim autobusnim kolodvorima, odnosno autobusnim stajalištima

utvrĊenim u voznom redu.

7

„autobusno stajalište“ je posebno izgraĊena i oznaĉena prometna površina,

odreĊena za zaustavljanje autobusa, koja omogućava sigurni ulazak, odnosno

izlazak putnika.

„vozni red“ je akt koji sadrţi: naziv prijevoznika, liniju na kojoj se obavlja prijevoz,

vrstu linije, redoslijed autobusnih kolodvora, odnosno autobusnih stajališta, te njihovu

udaljenost od mjesta gdje poĉinje linija, vrijeme dolaska i polaska s autobusnog

kolodvora, odnosno autobusnog stajališta, reţim odrţavanja linije, razdoblje u kojem

se odrţava linija, te rok u kojem vrijedi utvrĊeni vozni red.

8

3. UVOD

3.1. PRIJEVOZ PUTNIKA

Prijevoz putnika na nekom podruĉju predstavlja organizacijski i tehniĉko-

tehnološko zahtjevan proces. Prijevoz putnika moţe se obaviti na dva naĉina:

unajmljivanjem prijevoznog poduzeća koje će obavljati posao prijevoza ili osnivanjem

vlastitog prijevoznog poduzeća.

3.1.1. UNAJMLJIVANJE PRIJEVOZNOG PODUZEĆA

Ovaj naĉin uobiĉajen je u većini gradova u Hrvatskoj. Gradska uprava

raspisuje natjeĉaj i odabirom najpovoljnijeg ponuĊaĉa povjeri mu prijevoz putnika na

svojem podruĉju. Posljednjih 15-tak godina na podruĉju Dugog Sela prometuje

„Ĉazmatrans“ koji po glavnoj prometnici povezuje Zagreb (Borongaj), Dugo Selo i

dalje istoĉno prema Vrbovcu. Iako je u poĉetku prijevoz putnika bio uĉestao i

kvalitetan, vremenom je ponuda, a samim time i potraţnja pala. Postoji više razloga

smanjivanja potraţnje za putniĉkim prijevozom kompanije „Ĉazmatrans“, ali oni nisu

svrha ovog projekta.

U posljednje vrijeme javlja se ideja ponovnog uspostavljanja ZET-ove linije na

podruĉju grada Dugog Sela, meĊutim ako se takvu liniju gleda iz kuta prometne

struke, ona neće biti kvalitetno rješenje iz više, dalje navedenih, razloga.

Kontaktiranjem odgovarajuće sluţbe podruţnice ZET, utvrĊena je sluţbena cijena

prijevoza ZET-a koja iznosi oko 22 kune po prijeĊenom kilometru.

Tabela 1: Izračun prijevoza ZET-a do Sesvetskog Kraljevca

cijena

km (kn)

frekvencija

(min)

broj

obrta

krug

(km)

dnevno

(kn)

tjedno

(kn)

mjesečno

(kn)

godišnje

(kn)

22 45 22 28 13.552 81.312 406.560 4.309.536

Kao što se moţe uoĉiti iz gornje tabele, odabrana je cijena od 22 kn/km.

Planirano vrijeme voţnje bilo bi od 05:00 do 22:00, dakle 17 sati frekvencijom od 45

minuta, što iznosi oko 22 polaska sa svakog terminala. Dionica od 14 km izmjerena

je od naselja Štakorovec pa do okretišta u Sesvetskom Kraljevcu.

9

Kada se cijela raĉunica postavi u cijenu

koštanja kilometra, dolazi se do znatnih

sredstava koje Grad Dugo Selo treba uplatiti

Zagrebaĉkom holdingu za uvoĊenje nove linije.

Ovo je dosta kompliciran naĉin prijevoza pošto

putnici moraju izaći iz vozila te presjesti na liniju

268 Sesvetski Kraljevec – Borongaj.

Ukoliko se ţeli uspostaviti nova linije od Borongaja u Zagrebu do Štakorovca,

cijena prijevoza postaje duplo veća od gore navedene pošto udaljenost Sesvetski

Kraljevec – Borongaj iznosi dodatnih 14 km. Znaĉi, grad Dugo Selo bi na godišnjoj

razini plaćao oko 1.000.000 € za putniĉki prijevoz od Štakorovca pa do Borongaja.

PREDNOSTI UVOĐENJA LINIJE ZET-a: u Grad dolazi prijevoznik sa jako

kvalitetnim prijevoznim sredstvima i sluţbom za odrţavanje. Polasci bi bili toĉni, a

cjelokupan prijevoz bio bi kvalitetniji nego postojeći koji nudi tvrtka Ĉazmatrans.

NEDOSTACI UVOĐENJA LINIJE ZET-a: neovisno o postotku sufinanciranja

od strane Zagrebaĉke ţupanije, potrebno je uloţiti znatna sredstva u odrţavanje

linije. Isto tako, potrebno je upitati se što će stanovnici Dugog Sela dobiti novom

linijom? Ne treba zaboraviti kako će budući putnici na toj liniji morati kupiti novi pokaz

pošto postojeći ZET-ov pokaz vrijedi do

Sesvetskog Kraljevca, a za sva daljnja

odredišta će se morati kupiti doplatna

karta (sliĉna situacija je i u HŢ-u).

TakoĊer, negativno je to što će se uz

toliko uloţenih sredstava pokriti samo

glavna prometnica kroz Grad, sva ostala

naselja (Puhovo, Martin Breg, Ostrna,

Leprovica, Andrilovec, ...) ostaju i dalje

izolirana.

Slika 1: Autobus ZET-a

Slika 2: Željeznička stanica Dugo Selo

10

Isto tako, upitno je koliko je moguća definicija autobusne linije izmeĊu dva

grada (Zagreba i Dugog Sela), iz razloga što autobusna linija mora prometovati

izmeĊu dva terminala. Zagreb ima veliki broj terminala, ali Dugo Selo ima samo

prostor kod ţeljezniĉke stanice. Ukoliko će autobusni prijevoz ići samo do ţeljezniĉke

stanice, gubi se svaki smisao prijevoza, a prijevozni uĉinak će biti jako mali uz

potrošena znatna novĉana sredstva.

3.1.2. OSNIVANJE VLASTITOG PODUZEĆA

Prilikom osnivanja prijevoznog

poduzeća potrebno je uzeti u obzir veliki

broj faktora, pozitivnih i negativnih.

PREDNOSTI OSNIVANJA PODUZEĆA:

podizanje prijevozne ponude na višestruko

veći nivo, atraktivnost prijevoza, obuhvat

svih naselja u gradu kod prijevoza putnika,

grad dobiva veći status u oĉima stanovnika,

smanjivanje prometnog opterećenja na

prometnicama, povećanje stupnja

sigurnosti na prometnicama, porast broja

zaposlenih na podruĉju grada.

Osim navedenog, vlastito poduzeće organiziralo bi i prijevoz uĉenika osnovnih

škola od mjesta stanovanja pa do škole. Obzirom da Zagrebaĉka ţupanija financira

navedeni prijevoz, nuţno je i taj aspekt prijevoza uzeti u obzir.

NEDOSTACI OSNIVANJA PODUZEĆA: povećanje financijskog opterećenja

gradskog proraĉuna (dok stanovnici ne krenu u masovno korištenje prijevoza),

troškovi prijevoza, troškovi odrţavanja vozila, troškovi osobnih dohodaka zaposlenih

u poduzeću.

Slika 3: ZET-ov minibus

11

4. OSNIVANJE PRIJEVOZNOG PODUZEĆA - ORGANIZACIJA

4.1. POČETAK

Uz pomoć Mjesnih Odbora, lokalnih medija i tribina te uz pomoć ankete koja

sadrţi 20tak ciljanih pitanja odrediti potrebe stanovnika svakog naselja posebno te na

osnovu rezultata definirati buduće gradske linije. Svaka organizacija linije mora se

temeljiti na potraţnji, odnosno na zainteresiranosti stanovnika Dugog Sela i okolnih

naselja.

4.2. ANKETA

Anketa (fr. enquête; lat. inquisita; enquirere = istraţivati) je naziv za skup

postupaka pomoću kojih se pobuĊuju, prikupljaju i analiziraju izjave ljudi kako bi se

saznali podaci o njihovu ponašanju ili o njihovim stavovima, mišljenjima,

preferencijama, interesima i sliĉno, radi statistike, ispitivanja javnog mnijenja, trţišta

ili kao temelj za potrebe medicinskog, sociološkog ili nekog drugog istraţivanja.

Izjave se pobuĊuju promišljeno odabranim pitanjima, koja trebaju biti

jednostavna, jasna, nedvosmislena i nesugestivna. Pitanja se mogu postaviti

pismeno, pomoću otisnutog upitnika, ili usmeno, putem intervjua. Pitanja se ne

postavljaju bilo kome, već paţljivo izabranom uzorku ispitanika koji mora biti

reprezentativan za populaciju koja se prouĉava. Registrirani odgovori ispitanika na

kraju se obraĊuju razliĉitim postupcima statistiĉke analize.

Vrijednost ankete je ograniĉena, jer spoznaje koje nam ona moţe dati ovise o

iskrenosti ispitanika i o njihovoj sposobnosti da odgovore na postavljena pitanja. Ali,

uz primjeren problem istraţivanja, dobro konstruiran i provjeren upitnik,

reprezentativan uzorak ispitanika i uz konkretno prikupljanje i prikladnu analizu

podataka, anketom se moţe doći do korisnih podataka o ljudskom doţivljaju i

ponašanju te o svakodnevnim migracijskim potrebama stanovnika.

12

4.3. PROVOĐENJE ANKETIRANJA

Anketa se provodi po kućanstvima svakog naselja posebno. Neka od pitanja

vezana su uz definiciju strukture stanovništva (broj ĉlanova u obitelji, broj

umirovljenika, broj radnika, broj srednjoškolaca i studenata, broj osnovnoškolaca te

broj djece predškolskog uzrasta). Nakon toga nuţno je definirati mjesto putovanja

svakog ĉlana obitelji posebno (mjesto putovanja definirano je imenom: Zagreb,

Sesvete, Zaprešić). Sljedeće što treba utvrditi jest koja prijevozna sredstva ĉlanovi

obitelji trenutno koriste (osobno vozilo, javni prijevoz, motocikl, bicikl, pješice). Na

kraju valja traţiti mišljenje ĉlanova o mogućnosti angaţiranja gradskog prijevoza

(slaţete li se s time, biste li koristili takav prijevoz, koliko ĉesto bi po vašem mišljenju

trebao autobus prometovati, i sliĉno).

Dobivene rezultate anketa potrebno je objediniti na jednom mjestu i nakon

toga detaljno analizirati te komentirati dobivene rezultate s gradskom

administracijom. Tek nakon toga moţe se detaljnije ući u kvalitetno definiranje ove

kompleksne problematike.

Osim ankete po kućanstvima, moţe

se provesti i web anketa, odnosno anketa

objavljena na nekoj web stranici. Primjer

izgleda web ankete moţe se vidjeti s lijeve

strane.

Slika 4: Izgled online ankete

13

4.4. GLAVNE HIPOTEZE

Glavni cilj gradskog prijevoza putnika je zvjezdastim prijevozom spojiti okolna

naselja sa ţeljezniĉkom stanicom. Pri tome valja imati na umu prometnu potraţnju te

prijevozna sredstva i njihove kapacitete. Glavne hipoteze ovog projekta su:

1. Okolna naselja koja se nalaze unutar grada Dugog Sela povezati kombi

autobusima prijevoznog kapaciteta do 30 putnika

2. Okolna udaljena naselja povezati sa osnovnim školama (školski prijevoz)

3. Prijevozne kapacitete iskoristiti preko vikenda za prijevoz raznih sportskih

udruga, škola, vrtića, umirovljenika te ostalih koji imaju potrebe za masovnim

prijevozom

Isto tako potrebno je definirati sljedeći

problem: trebaju li sva prijevozna sredstva ići do

ţeljezniĉkog kolodvora ili samo do dijela trase,

odnosno da putnici presjedaju? Na primjer:

ukoliko imamo liniju od Leprovice, kroz Ostrnu

do Dugog Sela, treba li kombi autobus ići do

ţeljezniĉke stanice ili samo do okretišta na

kriţanju s Bjelovarskom i tamo se okrenuti, a

putnici presjednu na autobus koji od Štakorovca

ide na kolodvor. Na taj naĉin bi okolna naselja

dobila više polazaka, ali bi se smanjila udobnost

putovanja zbog presjedanja.

Dosadašnja praksa prometnog planiranja pokazala je uĉinkovitiju varijantu s

presjedanjem, ali pod uvjetom usklaĊivanja dolazaka prijevoznih sredstava (ne

smije se dogoditi da se putnicima „ispred nosa“ odveze prijevozno sredstvo na

koje moraju presjesti). Iako je ovaj naĉin planiranja prometno uĉinkovit,

korisnicima stvara više problema nego smanjeni broj polazaka uzrokovan većom

trasom.

Slika 5: Prigradski vlak HŽ-a

14

4.5. OSOBLJE U PRIJEVOZNOM PODUZEĆU

4.5.1. ADMINISTRATIVNO OSOBLJE

- Voditelj gradske podruţnice (jedan izvršitelj) kao karika izmeĊu

poduzeća i Grada i poduzeća i putnika. IzraĊivao bi godišnji plan i

procjenu troškova, vršio analizu rada vozaĉa, obavljao razgovore sa

osobljem i nadzirao rad djelatnika.

- Referent za sigurnost (dva izvršitelja) koji bi vodio raĉuna o polascima i

povratku u garaţu, vodio bi kartoteku djelatnika i vozila, kontrolirao i

pratio preko tahografa prijeĊenu kilometraţu, vršio obraĉun plaća,

odrţavao vozni park te obavljao ostale administrativne poslove.

Potrebno je naglasiti kako je jedan od glavnih uvjeta za navedeno

radno mjesto i vozaĉka dozvola za autobus.

4.5.2. PROMETNO OSOBLJE

- vozaĉi

Ukoliko se optimizira koliĉina sluţbi i prijevoznih sredstava, dolazi se do

broja od šest prijevoznih sredstava od kojih bi tri vozila na redovitim linijama,

dva prijevozna sredstva obavljala bi školski prijevoz, a jedno vozilo bilo bi u

priĉuvi. Potreban broj vozaĉa raĉuna se na sljedeći naĉin:

- redovite linije: 3 vozaĉa od 04:00 – 15:00 sati + 3 vozaĉa od 15:00 –

21:30 sati = 6

- školske linije: 2 vozaĉa tijekom cijelog dana

- priĉuve: 2 vozaĉa (1 od 04:00 – 12:00 i 1 od 12:00 – 20:00)

- ostalo: dnevni odmor 2 vozaĉa, bolovanje i godišnji odmor 2 vozaĉa

Ukupno vozaĉa: 14

Takav raspored bio bi aktivan radnim danom i subotom, a nedjeljom bi bile

aktivne samo dvije sluţbe uz dodatak priĉuve – ukupno ĉetiri sluţbe.

15

4.5.3. ZAKLJUČAK

Na temelju gore navedenih podataka dolazimo do ukupnog broja djelatnika u

prijevoznom poduzeću koji iznosi 17 zaposlenih. Ukoliko se odrţavanje ne

definira tijekom nabave vozila, potrebno je sklopiti ugovor s lokalnim auto

servisom za hitne i redovite intervencije. Navedeni servis garantirao bi promptno

rješavanje eventualnog problema s ciljem aktiviranja dotiĉnog prijevoznog

sredstva. Vozilo ne mora biti na servisu cijeli dan, moţe se dogoditi primjerice da

vrata zakoĉe i ne otvaraju se. Dotiĉni kvar nije takav da bi vozilo cijeli dan provelo

na servisu, dovoljno je da voditelj prijevoznog poduzeća nazove auto servis i da

deţurni serviser izaĊe na teren te na terenu popravi kvar.

16

5. OSNIVANJE PRIJEVOZNOG PODUZEĆA – PRIHODI I RASHODI

5.1. CIJENA PRIJEVOZA

Cijena prijevozne karte mora biti konkurentna, ne samo prema ostalim

ponuĊaĉima prijevozne usluge nego i prema prijevozu osobnim vozilom. Jedan od

osnovnih zadataka je da stanovnici ostave osobno vozilo kod kuće, odnosno da

prihvate voţnju gradskim autobusom.

Mjeseĉna cijena prijevozne karte mora biti definirana na taj naĉin da potiĉe

korisnike na korištenje ţeljezniĉkog prijevoza. Potrebno je definirati s Hrvatskim

Ţeljeznicama zajedniĉku kartu koja bi vrijedila kao prikljuĉna karta od Dugog Sela do

Sesvetskog Kraljevca i kao prijevozna karta u gradskom prijevozu Dugog Sela.

Povoljna cijena prijevozne karte bila bi izmeĊu 5 i 10 kn u jednom smjeru,

odnosno 10 i 20 kn tijekom dana. Cijena mjeseĉne karte za prijevoz kretala bi se do

200 kn.

5.2. PROFITABILNOST PRIJEVOZNOG PODUZEĆA

Profitabilnost prijevoznog poduzeća ostvaruje se na više naĉina: kupnjom

dnevnih i mjeseĉnih karata, prodavanjem reklamnog prostora za razna poduzeća

unutar prijevoznog sredstva, naplata usluge prijevoza raznih udruga, djeĉjih vrtića,

osnovnih škola, umirovljenika i sliĉno.

Na taj naĉin proraĉun grada Dugog Sela, odnosno prijevoznog poduzeća se

svakodnevno puni redovitim prihodom od prodanih karata. Reklamiranjem raznih

poduzeća preko reklamnih panoa unutar prijevoznih sredstava ostvaruje se dodatna

zarada, a postoji mogućnost oslikavanja cijelog prijevoznog sredstva (primjer:

tramvaji u Zagrebu). Vikend prijevozom raznih sportskih udruga te djece i

umirovljenika dolazi se do dodatnog prihoda kojim se puni proraĉun.

17

Dakle, broj prodanih karata nije jedini izvor zarade za prijevozno poduzeće,

postoji još nekoliko izvora koje je nuţno iskoristiti za dodatnu profitabilnost poduzeća.

Prijevoz vikendom obraĉunavao bi se po prijeĊenom kilometru koji će se utvrditi

nakon nekoliko mjeseci rada prijevoznog poduzeća.

Isto tako, potrebno je naglasiti kako se dodatna ušteda moţe ostvariti uz pomoć

gradskih sluţbi, posebno kod sljedećih usluga:

- ĉišćenje vozila

- prodaja karata u prostorima gradske uprave

- obraĉun plaća

Za gore navedene usluge nije potrebno angaţirati dodatne radnike ukoliko gradska

uprava „posudi“ svoje radnike za obavljanje tih usluga.

Prihodi prijevozne kompanije mogu se prikazati na sljedeći naĉin:

- Reklamiranje tvrtki unutar vozila: 20.000 kn

- Vikend prijevoz udruga: 100.000 kn

- Vikend prijevoz vrtića i škola: 60.000 kn

- Sufinanciranje školskog prijevoza od strane Zagrebaĉke ţupanije: 1.600.000

kn

- Prodane karte u vrijednosti od 1.200.000 kn

o Ukupan prihod: 2.800.000 kn

5.3. TROŠKOVI PRIJEVOZNOG PODUZEĆA

Nakon prikupljanja rezultata anketa te nakon obrade rezultata potrebno je

(sukladno rezultatima) toĉnije odrediti ukupne troškove, ali već sada je moguće

navesti neke troškove. Jedan kombi autobus ima cijenu od oko 60.000 €; odnosno

180.000 € za sva tri (ponuda dobivena od kompanije Termobil Thermo King).

18

Jedan klasiĉni školski autobus ima cijenu od oko 180.000 €, odn. 540.000 € za sva tri

vozila.

UKUPNA CIJENA VOZILA = 720.000 € ili oko 5.400.000 kn

Osim troškova nabave potrebno je uzeti u obzir sljedeće troškove:

- troškovi održavanja vozila

Troškovi se definiraju s nabavljačem vozila, odnosno potrebno je kod cijene

nabave vozila pregovarati oko povoljnije cijene održavanja. Procjena je kako bi

svih šest vozila uz 7-godišnju otplatu leasinga te uz troškove održavanja

koštala oko 850.000 kn godišnje.

- troškovi pogonskog goriva

Troškovi pogonskog goriva mogu se izračunati u ovisnosti o prijeđenoj

kilometraži koja bi iznosila oko 300.000 km godišnje. Naravno, krajnja

kilometraža izračunati će se nakon odrađene ankete među stanovnicima

naselja. Ukoliko se uzme cijena goriva od deset kuna te potrošnja goriva

11l/100 km, dolazimo do godišnjih troškova za gorivo od oko 300.000 kn

- troškovi nabave, projektiranja i gradnje garaže s administrativnim

prostorijama

Troškovi koji se moraju

definirati uz stručni

savjet službi koje se

bave tim poslovima. Za

smanjivanje ovih

troškova, garaža može

biti postojeći prostor u

vlasništvu grada koji je

čuvan, a administrativni

objekt može se riješiti

nabavom dva kontejnera

koji mogu biti smješteni Slika 6: Izgled autobusnog terminala (s administrativnim prostorijama) u

gradu Varaždinu

19

na gradskoj površini koja je čuvana od strane zaštitarske službe.

- troškovi osobnog dohotka zaposlenika

Ukoliko se uzima da prijevozno poduzeće zapošljava 14 vozača, dva

prometna tehnologa te jednog direktora, dolazimo do ukupno 17 zaposlenih

djelatnika. Prosječna bruto plaća na nivou poduzeća iznosi 7.500 kn. Godišnji

troškovi za plaće iznosili bi oko 1.500.000 kn.

- troškovi marketinga

Troškovi reklamiranja na radiju, lokalnim te županijskim novinama.

RADIO POSTAJA

Jedno puštanje govorne reklame u trajanju od 60 sekundi iznosi 230.00 kn na

lokalnoj radio postaji Radio Martin.

DUGOSELSKA KRONIKA

Oglašavanje u Dugoselskoj kronici iznosi 1200,00 kn na pola stranice. Ukoliko

računamo na reklamu tijekom cijele godine, dolazimo do iznosa od 14.400,00

kn.

5.4. FINANCIRANJE PROJEKTA

Cjelokupan projekt moţe se financirati iz nekoliko izvora, ovisno o

zainteresiranosti okolnih općina za prijevoz putnika. Izvori financiranja:

- proraĉun grada Dugo Selo

- proraĉun općine Rugvica

- proraĉun općine Brckovljani

- proraĉun Zagrebaĉke ţupanije

- Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

20

5.4.1. FINANCIRANJE IZ PRORAČUNA GRADA I OPĆINA

Ukoliko bi gradski prijevoz bio organiziran preko susjednih općina, za

financiranje projekta mogu se koristiti i sredstva iz proraĉuna gore navedenih općina.

Naravno, sve ovisi o dogovoru, politiĉkoj volji i sluhu za potrebe graĊana.

5.4.2. PRORAČUN ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Obzirom da Zagrebaĉka ţupanija financira troškove školskog prijevoza, nuţno

je uzeti u razmatranje i taj aspekt financiranja. Primjerice, tijekom 2011. godine

prijevozno poduzeće „Ĉazmatrans“ dobilo je od Zagrebaĉke ţupanije sredstva za

prijevoz 565 školske djece u visini od 1.608.753,6 kn. Rijeĉ je o sredstvima za

prijevoz školske djece za obje osnovne škole u Dugom Selu.

5.4.3. O ERDF FONDU

ERDF fond je jedan od strukturnih fondova. U Financijskoj perspektivi 2007.-

2013. uspostavljen je Uredbama Vijeća br. 1083/2006 i 1080/2006. Cilj mu je jaĉanje

ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika izmeĊu regija unutar EU, kroz

podršku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i

podršku prekograniĉnoj, transnacionalnoj i meĊuregionalnoj suradnji.

ERDF fond je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih

mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg

poduzetništva. Hrvatskoj će ERDF biti otvoren nakon pristupanja, za što se priprema

kroz program IPA. Republika Hrvatska je u ovom trenutku korisnica Instrumenta

pretpristupne pomoći – IPA. Unutar toga programa imamo pet komponenti od kojih je

jedna, komponenta IIIa namijenjena projektima u podruĉju prometne infrastrukture.

U ovom trenutku projekt ne moţe biti financiran u programskom razdoblju 2007-

2009. iz navedene IPA komponente, jer je programiranje završeno. Projekt ovog tipa

21

moći će se financirati iz strukturnih fondova (ERDF-a toĉnije) i to već u prvom

programskom razdoblju 2012.-2013., ali je potrebno da se što prije uvrsti na listu koja

se šalje u Europsku komisiju. Ono što je najvaţnije je da projekt moţe ići u objavu

natjeĉaja već poĉetkom 2012. ukoliko se ţeli financirati iz prvog programskog

razdoblja.

5.5. SMJEŠTAJ PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

Za obavljanje kvalitetnog prijevoznog procesa, potrebno je imati prostor za

smještaj prijevoznih sredstava te administrativnog i prometnog osoblja. Osim same

površine i objekta za administrativno i prometno osoblje, potrebno je izgraditi

zatvorenu garaţu za vozila. Na taj naĉin je vozila lakše odrţavati (manji servis i

ĉišćenje), a tijekom zime lakše ih je pokrenuti (nema mogućnosti smrzavanja vrata,

goriva ili vjetrobranskog stakla).

Veliĉina same garaţe ovisi o broju prijevoznih sredstava koje prijevozno

poduzeće posjeduje (u konkretnom sluĉaju izmeĊu 5 i 7 vozila).

Za osiguranje prostora garaţe nije potrebno zapošljavati novu radnu snagu.

Kvalitetnim video nadzorom moţe se nadzirati cijela garaţa, a u sluĉaju provale,

alarmirala bi se najbliţa policijska postaja. Alarm aktivira posljednja osoba koja

napušta garaţu zatvaranjem glavnih vratiju, a deaktivira otvaranjem vrata ujutro, pola

sata prije prvog polaska.

Ukoliko se u poĉetnom stadiju pokretanja prijevoznog poduzeća ne mogu

osigurati sredstva za ureĊenje cijelog kompleksa, potrebno je prostor ureĊivati po

prioritetima. Na primjer, veći je prioritet izgradnja garaţe za vozila nego

administrativni objekt – osoblje moţe boraviti i u dva kontejnera (primjer: prijevozno

poduzeće u Varaţdinu te administracija kod naplatnih kućica uz autoput). U jednom

kontejneru mogu boraviti voditelj i tehnolog, a u drugom vozaĉko osoblje (smjene i

priĉuve).

Kao što je već navedeno, u cilju smanjenja troškova, garaţa s pripadajućim

objektima nije potrebna. Dovoljno je da postoji gradska ĉuvana površina za smještaj

22

vozila i dva kontejnera smještena u centru grada (po mogućnosti u blizini

ţeljezniĉkog kolodvora). Jedan kontejner bio bi za smještaj vozaĉkog osoblja, a drugi

za administrativno osoblje. Kao primjer ĉuvane gradske površine moţemo navesti

prostor gradskog poduzeća Dukom gdje vozila mogu biti smještena tijekom noći.

5.6. POTREBAN BROJ VOZILA

Kao što je prethodno navedeno, za sva okolna naselja dovoljan bi bio

prijevozni kapacitet kombi vozila. Neki modeli kombi vozila imaju kapacitet 10

sjedećih i 20 stajaćih mjesta što je i više nego zadovoljavajuće za potrebe lokalnih

naselja. Isto tako, tri kombi vozila navedenog kapaciteta bila bi dovoljna za

svakodnevno obavljanje prijevoza putnika.

Ukoliko bi politika razvoja kompanije bila i u smjeru razvoja školskog prijevoza,

kombi autobusi nisu zadovoljavajućeg kapaciteta za taj prijevoz. U tom sluĉaju

potrebno je nabaviti još tri klasiĉna autobusa specijalizirana za prijevoz djece.

Navedeni autobusi prometovali bi iskljuĉivo u vrijeme poĉetka ili završetka školske

nastave, a u preostalom vremenu bili bi priĉuvna vozila u garaţi ili terminalu.

Navedeni kombi autobusi i klasiĉni autobusi mogu se koristiti i tijekom vikenda

za prijevoz raznih udruga, ovisno o broju putnika.

Znaĉi, koliko je vozila potrebno za sav planirani prijevoz?

- 3 vozila na liniji (tri kombi autobusa)

- 2 vozila za školski prijevoz (dva školska autobusa)

- 1 vozilo u priĉuvi (jedan klasiĉni školski autobus ili jedan kombi bus)

o UKUPNO: 6 (šest) vozila

23

6. PRIJEDLOG LINIJA I VOZNOG REDA

6.1. Leprovica – Dugo Selo – Srednja škola

Dugo Selo - Leprovica

Duljina obrta:

oko 15 700 m

Vrijeme voţnje:

oko 40 minuta

Dugo Selo – Srednja

škola

Duljina obrta:

oko 4 200 m

Vrijeme voţnje:

oko 20 minuta

24

6.2. Andrilovec – Dugo Selo - Ciglana

Dugo Selo - Andrilovec

Duljina obrta: oko 15 000 m Vrijeme voţnje: oko 40 minuta

Dugo Selo - Ciglana

Duljina obrta:

oko 7 500 m

Vrijeme voţnje:

oko 20 minuta

25

6.3. Puhovo – Dugo Selo – Martin Breg – Dugo Selo - Kopčevec

Dugo Selo - Puhovo

Duljina obrta:

oko 7 100 m

Vrijeme voţnje:

oko 20 minuta

Dugo Selo – Martin

Breg

Duljina obrta:

oko 7 100 m

Vrijeme voţnje:

oko 20 minuta

26

Dugo Selo – Kopĉevec

Duljina obrta: oko 5 200 m Vrijeme voţnje: oko 15 min

27

6.4. Školska linija OŠ Josipa Zorića – Leprovica (bez Velike Ostrne)

Duljina obrta: oko 15 700 m Vrijeme voţnje: oko 45 min

28

6.5. Školska linija OŠ Josipa Zorića – Martin Breg – Velika Ostrna

Duljina obrta: oko 8 000 m Vrijeme voţnje: oko 35 min

29

6.6. Školska linija OŠ Ivana Benkovića – Martin Breg - Ciglana

Duljina obrta: oko 10 000 m Vrijeme voţnje: oko 45 min

30

6.7. KAPACITETI VOZILA

Za definiranje potrebnog kapacitet vozila, moramo navesti raspoloţive vrste

prijevoznih sredstava koja su na raspolaganju:

a) Klasiĉni autobus kapaciteta 35 sjedećih te 40 stajaćih mjesta

Slika 7: Klasični autobus

b) Minibus kapaciteta 30 sjedećih te 10 stajaćih mjesta

Slika 8: Minibus

c) Kombibus kapaciteta 17 - 20 sjedećih mjesta

31

Slika 9: Kombibus na šasiji kombija

d) Kombibus kapaciteta 10 sjedećih te 20 stajaćih mjesta

Navedeni modeli su primjenjivi na podruĉju Dugog Sela, svaki sa svojim

pozitivnim i negativnim karakteristikama.

Klasiĉni autobus ima velikih problema u mimoilaţenju na cestama koje spajaju

lokalna naselja sa centrom, da ne spominjemo nemogućnost prolaska klasiĉnog

autobusa preko Martin Brega. Isto tako, klasiĉni autobus sa svojim najvećim

kapacitetom od 75 putnika je prekapacitiran za podruĉje Dugog Sela.

Minibus kapaciteta 30 sjedećih mjesta odliĉno je prijevozno sredstvo za turistiĉke

voţnje vikendom. MeĊutim, zbog svojih dimenzija nije pogodan za uske prometnice,

posebno na podruĉju Martin Brega i Prozorja.

Slika 11: Unutrašnjost kombibusa Slika 10: Vanjski izgled kombibusa

32

Kombibus većeg putniĉkog kapaciteta savršeno odgovara potrebama stanovnika

na podruĉju grada. Uz 10 sjedaćih i 20 stajaćih mjesta, kombi koji moţe prevesti 30

putnika, a uz to moţe prometovati po svim prometnicama, savršeno je rješenje za

problem prijevoza putnika na podruĉju grada.

Osim navedenih prijevoznih sredstava, postoje i autobusi veliĉine minibusa koji

imaju sjedala za sjedenje te prostor za stajanje, meĊutim prijevozna sredstva takvog

tipa teško je pronaći u Hrvatskoj.

Mercedes MB 0520 Cito s 12 sjedećih te 25 stajaćih mjesta Slika 12: Minibus proizvođača Mecedes

33

Slika 13: Unutrašnjost minibusa proizvođača Mercedes

34

6.8. PRIMJERI VOZNOG REDA

35

36

37

38

6.9. PRIMJERI VOZNOG REDA ZA KORISNIKE LINIJA

39

6.10. PODATCI O LINIJAMA (DULJINA, VRIJEME VOŽNJE TE TROŠAK)

6.11. SLUŽBE ZA VOZAČE – JESENSKI RASPORED

42

6.12. SLUŽBE ZA VOZAČE – RASPORED TIJEKOM PRAZNIKA

43

7. PRIHODI I TROŠKOVI

7.1 PRIHODI

U nekoliko navrata navedeno je kako anketiranje još nije provedeno te ćemo se

ovom prilikom koristiti odreĊenim pretpostavkama.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, broj stanovnika je sljedeći:

Tabela 2: Popis stanovništva iz 2011. Godine

Andrilovec 287

D. Dvorišće 186

Dugo Selo 17531

Kopĉevec 1113

Kozinšĉak 1331

Leprovica 254

Lukarišće 1023

M. Ostrna 326

Prozorje 497

Puhovo 722

V. Ostrna 1266

Da bi pretpostavili broj ljudi koji će koristiti javni gradski prijevoz, definirati ćemo

nekoliko skupina putnika: nezaposleni, umirovljenici, radnici, školarci i studenti.

Sljedeća pretpostavka je odreĊivanje postotka svake pojedine skupine od ukupnog

stanovništva. Procijenjeno je kako na ukupan broj stanovnika otpada po 20% na

radnike, umirovljenike te školarce. Nezaposlenih je po procjeni 5% na ukupno

stanovništvo.

Sljedeća pretpostavka je kako će 15% od ukupnog broja školaraca i studenata

putovati gradskim prijevozom. Isto tako, pretpostavljen je i broj radnika od 15%, te

1% umirovljenika i 1% nezaposlenih.

44

Dugo Selo kao centar je u procjeni broja potencijalnih putnika smanjeno na 1% po

svakoj kategoriji obzirom da je većina Dugog Sela u relativnoj blizini ţeljezniĉkog

kolodvora.

Krajnji pretpostavljeni broj putnika je sljedeći:

Tabela 3: Broj potencijalnih putnika po naseljima

Djeca i mladi

Zaposleni Umirovljenici Nezaposleni

Andrilovec 9 9 1 0

D. Dvorišće 6 6 0 0

Dugo Selo 35 35 35 12

Kopĉevec 33 33 2 1

Kozinšĉak 40 40 3 1

Leprovica 8 8 1 0

Lukarišće 31 31 2 1

M. Ostrna 10 10 1 0

Prozorje 15 15 1 0

Puhovo 22 22 1 0

V. Ostrna 38 38 3 1

245 245 49 16

556

Dakle, krajnji broj putnika koji bi putovali svaki dan gradskim prijevozom iznosio bi

oko 550. Ukoliko uzimamo u obzir pet radnih dana u tjednu i deset mjeseci u godini,

dolazimo do godišnjeg broja putnika od 111.200 putnika, odn. prihoda od prodanih

karata u iznosu od oko 1.100.000 kn.

Reklamiranjem tvrtki i obrta, procjenjuje se kako bi prijevozna kompanija ostvarila

zaradu od oko 30.000 kn godišnje, a od turistiĉkih voţnji (vrtići, udruge, škole, …)

oko 100.000 kn godišnje.

Isto tako, ukoliko se odluĉi obavljati i prijevoz djece do osnovnih škola, prijevozna

kompanija dobila bi od Zagrebaĉke ţupanije subvenciju od 1.600.000 kn (podatak

dobiven iz struĉnih gradskih sluţbi – na temelju isplate Zagrebaĉke ţupanije tvrtki

„Ĉazmatrans“).

Znaĉi, ukupni prihodi iznosili bi: 1.111.000 + 30.000 + 100.000 + 1.600.000 =

2.841.000 kn

45

7.2 TROŠKOVI

Troškovi prijevozne tvrtke sastoje se od nekoliko dijelova:

- troškovi za plaće radnika: uz prosjeĉni mjeseĉni bruto od 7.300 kn, godišnji troškovi

na plaće iznose 1.488.000 kn

- troškovi nabave vozila: ukupna cijena vozila iznosi oko 3.300.000 kn, a uz redovitu

kamatu leasinga na sedam godina i troškova odrţavanja dolazimo do troška od

850.000 kn godišnje

- troškovi ĉišćenja vozila, goriva i ostalih troškova iznose oko 300.000 kn godišnje

Ukupni troškovi prijevozne tvrtke iznose oko 2.638.000 kn.

Dakle, po procjeni dolazimo do oko 200.000 kn nerasporeĊenih sredstava. Naravno,

prethodno navedena projekcija troškova zasniva se na hipotezi punog razvoja

gradskog prijevoza. Navedeni razvoj je dio procesa koji poĉinje medijskom

pripremom stanovnika na uvoĊenje gradskog prijevoza, zatim uvoĊenjem probne

linije na (po procjeni) najfrekventnijoj liniji te na kraju otvaranjem preostalih linija.

46

7.3 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRIHODIMA I RASHODIMA

47

8. ZAKLJUČAK

Odluka pokretanja vlastitog gradskog prijevoza nije mala stvar, ali upravo to je

jedna od stvari koja grad ĉini Gradom. Kao što je i navedeno u ovoj analizi, potrebno

je sakupiti dovoljno valjanih podataka iz svih naselja te na osnovu tih podataka

kreirati linije. Anketni podaci su polazište za sve ostalo i zato je nuţno da Mjesni

Odbori taj posao odrade maksimalno profesionalno.

Dugom Selu je potreban gradski prijevoz – kvalitetan gradski prijevoz koji

Grad ne moţe ostvariti niti s jednim postojećim ponuĊaĉem usluge prijevoza putnika.

Osim aspekta društvene korisnosti potrebno je sagledati i aspekt imidţa Grada

nakon uvoĊenja svojeg prijevoza, a on bi se mogao dodatno naglasiti ukoliko bi

prijevozna sredstva koristila ekološko gorivo (plin ili biodizel).

UvoĊenje gradskog prijevoza odluka je koja ima višestruke pozitivne efekte u

naseljima i zato je potrebno ozbiljno razmisliti o toj opciji. Gradu Dugom Selu

potreban je gradski prijevoz koji će biti u poĉetku subvencioniran iz gradskog

proraĉuna. Prigradska ţeljeznica svojim velikim kapacitetom i brzinom privlaĉi većinu

putnika na svoj podsustav tako da je potrebno usmjeriti stanovnike grada na

ţeljezniĉki kolodvor, odnosno na prigradsku ţeljeznicu.

Isto tako, ne treba zaboraviti i opći dojam koji će grad Dugo Selo ostaviti na

buduće turiste koji će doći u posjet našem gradu kada vide razvijen gradski prijevoz.

48

9. LITERATURA

Cerovac Vesna (2002), Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih

znanosti, Zagreb

Narodne Novine (2008), Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati autobusi

kojima se organizirano prevoze djeca, ministarstvo mora, prometa i

infrastrukture, Zagreb

Narodne Novine (2005), Pravilnik o naĉinu voĊenja oĉevidnika o polascima i

dolascima autobusa, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Zagreb

Narodne Novine (2003), Naredba o homologaciji malih autobusa za prijevoz

putnika s obzirom na njihove konstrukcijske znaĉajke, Drţavni zavod za

normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb

Narodne Novine (2005), Pravilnik o posebnim uvjetima za vozila kojima se

obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe, Ministarstvo mora,

turizma, prometa i razvitka, Zagreb

http://www.mppi.hr/default.aspx?id=338, 10.06.2012.

.