PRIJEVOZ TERETA 2

8/10/2019 PRIJEVOZ TERETA 2

1/27

1

SADRAJ

1.Uvod22. Pojam, sadraj i uloga cestovnog teretnog prijevoza .33. Vrste cestovnog teretnog prijevoza 3

4. Integralni prijevoz tereta 55. Pojam ipodjela tereta .56. Prijevozna i manipulacijska sposobnost 67. Ambalaa ...68. Obujam prijevoza tereta .79. Radna snaga ...710. Uvjeti za primjenu mehanizacije ..711. Razvrstavanje prijevoznopretovarnih sredstava ...812. Vrste utovarnopretovarneistovarne mehanizacije ....813. Podjela cesta .....914. Konstruktivni elementi ceste ....9

15. Obiljeja cestovnih motornih vozila ......1016. Vrste cestovnih vozila za prijevoz tereta .......1117. Motorna vozila .......1118. Prikljuna cestovna vozila .....1119. Nain ustrojavanja prijevoznih djelatnosti ....1220. Ustroj prijevoznog procesa ....1221. Prijevozna dokumentacija ......1322. Rad na utovaru i istovaru ...1423. Slaganje, zatita i uvanje tereta ....1424. Istovar tereta i predaja primatelju ..1525. Vrste prijevoza tereta prema organizaciji ..1526. Prijevoz opasnih tereta ...1527. Prijevoz specijalnih tereta ..1628. Prijevoz lakopokvarljive robe ....1829. Meunarodni prijevoz tereta ..1830. Objekti u slubi prijevoza ..2031. Tahograf .2132. Posada vozila ..2233. Temeljni uvjeti racionalizacije prijevoza ...2234. Stupanj iskoritenja voznog parka .2435. Koeficijent iskoritenja prijeenog puta 24

36. Pokazatelji gospodarstvenog uinka ..2437. Rad i proizvodnost voznog parka ...2538.Zakljuak..26


2/27

2

UVOD

U ovom radu upoznat emo se sa svim elementima prijevoza tereta koje obavlja vozamotornih vozila.

Opisan je pojam, sadraj i uloga cestovnog teretnog prijevoza.

Takoer su opisane vrste tereta, koliina i obujam prijevoza tereta, radna snaga te primjenapotrebne mehanizacije za manipulaciju tereta.Vidjet emo da postoji vie vrsta mehanizacije koja slui za utovar, istovar ili pretovar.Zatim upoznajemo ceste i njezine elemente.

Opisane su i vrste vozila za prijevoz tereta sa njihovim svojstvima.

Ustroj prijevoznog procesa nam objanjava 3 faze rada: pripremna faza, faza izvrenja i fazaokonanja rada.Objasnit emo koja je dokumentacija potrebna za prijevoztereta.Opisani su utovar, istovar, slaganje, zatita i uvanje tereta do predaje primatelju.Upoznat emo se s vrstama prijevoza tereta, te prijevozom opasnih i specijalnih tereta.I na kraju emo saznati to je tahograf upoznati se s posadom vozila.

Uvjeti racionalizacije prijevoza, stupanj iskoritenja voznog parka, koeficijent iskoritenjaprijeenog puta, rad i proizvodnost voznog parka nam pokazuju ukupan gospodarski uinak.


3/27

3

POJAM, SADRAJ I ULOGA CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA-prijevoz tereta datira od najranijih vremena: od prenoenja tereta na lenima robova, naleima stoke, tegljenja, voenja splavima, amcima, kolima- prijevoz tereta u cestovnom

prometu novijeg je datuma odnosno poinje pronalaskom Otto motora, to je preduvjetnaglijem razvoju suvremenih prijevoznih sredstava i izgradnjo modernih prometnica

- teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema udaljenosti moe biti na male ivelike udaljenosti- na male udaljenosti naziva se unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o

sredstvima prijenosa- na velike udaljenosti naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste

sredstva prijevoza- pojam prijevoza tereta obuhvaa dva osnovna elementa prijevoznogprocesa: organizacijuprijevoza i tehniku prijevoza

- ulogu prijevoza tereta moemo promatrati s raznih gledita kao:- utjecaj na razvoj privrede - razmjetaj proizvoakih i potroakih centara- prometne potrebe i mogunosti zadovoljavanja- odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa

- meusobni promet roba- poveanje obrambene sposobnosti zemlje- potreba da se teret preveze predstavlja zahtjev, zbroj zahtjeva naziva se opseg prijevoza koji

moe biti:a) statikiukupna koliina tereta koju treba prevesti izraena u tonama

b) dinamikito je statiki opseg pomnoen sa kilometrima koje prijevoznasredstva moraju prevaliti, iskazuje se u kilometrima

VRSTE CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA

- podjela prema kriterijima:1. Prema teritorijalnoj zoni djelovanja dijeli se na:

a) prijevoz tereta unutar zemlje:

a1) prijevoz tereta na krae udaljenostia2) prijevoz tereta na due udaljenosti

b) meunarodni prijevoz tereta:b1) pograninib2) na due udaljenostib3) tranzitni

2. Prema teritorijalnoj zoni djelovanja:

a) linijskiodvija se na odreenoj relaciji, po odreenom voznom redu i utvrenoj tarifi

- moe biti: a1) stalnia2) sezonski

a3) privremeni

- moe se odvijati na sljedei nain:a11) direktni linijski prijevoz

a12) dioniki ili relacijski prijevozb) slobodniobavlja se na osnovu sluajnih potreba a pravci i tarifa nisu unaprijedutvreni- s obzirom na izvritelja moe biti: a) slobodni javni obavlja gaorganizacija ija je djelatnost prijevoz tereta

obavljaju ga organizacije samo za svoje potrebePrema teritorijalnoj zoni djelovanjaa) cestovni teretni prijevoz kojeg obavljaju specijalizirane prometne radne organizacije,


4/27

4

naziva se javni prijevoz

b) cestovni teretni prijevoz koji obavljaju organizacije za svoje osobne potrebe, naziva

se prijevoz za vlastite potrebe

4. Prema vrsti poiljaka dijeli se na:a) prijevoz komadnih poiljaka

b) prijevoz kolskih poiljakac) marrutni prijevoz obavlja se veim brojem vozila za jednog primatelja5. Prema sloenosti prijevoza dijelimo na:a) normalne teretne prijevozene zahtijevaju nikakve dodatne organizacijske zahvate

b) specijalne teretne prijevozezahtijevaju posebne uvjete ili mjere za izvrenjeprijevoza ili pak zahtijevaju specijalna vozila kao to su: - hladnjae-prijevoz ivih ivotinja- autocisterne

- remorkeriteki tereti- dugaki tereti6. Prema prijevoznom sredstvu kojim se obavlja:

a) teretni prijevoz motornim vozilimab) teretne prijevoze vozilima na motorni pogon

c) prijevoz zapregom

d) prijevoz ostalom vuom


5/27

5

INTEGRALNI PRIJEVOZ TERETA

- integralni prijevozto je tehnologija prijevoza tereta pri emu se teret ne ukrcavaneposredno na prijevozno sredstvo nego se slae na palete ili u kontejnere, koji na taj nainsa teretom ini veliku prekrcajnu jedinicu koju na efikasni nain mogu preuzeti sredstva svihvidova prijevoza

- ovim sistemom racionalizacije obuhvaene su sljedee tehnoloke operacije:- pakiranje robe- skladitenje- utovar

-prijevoz jednom ili vie grana prometa- pretovar izmeu grana prometa- usputna meuskladitenja- istovar

- skladitenje- raspakiranje

- vraanje prazne ambalae

- pretpostavke integralnog prijevozada bi se izvrila izmjena u organizaciji prijevozapotrebna su tri preduvjeta:

a) kooperacija u teretnom prijevozu koja moe biti:- tehnoloka- tehnika- kadrovska

- komercijalna

c) informacijski prijevozni sustav

d) pediterska djelatnost

POJAM I PODJELA TERETA

- pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra bazine ili preraivakeindustrije, poljoprivrede, umarstva koja imaju potrebu za prijevozom1. Tereti s obzirom na stupanj iskoritenja korisne nosivostia) tereti normalne teine

b) laki ( kabasti ) tereti

c) teki tereti2. Tereti prema vrijednosti

a) manje vrijedni

b) srednje vrijedni

c) skupi ili visokovrijednid) specijalni

3. Tereti s obzirom na pakiranje

a) s ambalaomb) bez ambalae4. Tereti s obzirom na uvjete prijevoza

a) svakodnevni

b) specifinic) opasni

5. Tereti s obzirom na dimenzije

a) gabaritni

b) negabaritnic) dugi


6/27

6

6. Tereti prema koliini i jednovrsnostia) u rasutom ( rinfuza ) stanju

b) nepakirani tereti koji se slobodno bacaju

c) u tekuem stanju7. Tereti prema teini i veliini poiljke

a) paketi ( do 20 kg )b) komadne poiljkec) kolske poiljke

PRIJEVOZNA I MANIPULACIJSKA SPOSOBNOST

- svi tereti nisu jednako podobni za prevoenje to ovisi o prirodnim i ekonomskimsvojstvima tereta

- prirodna svojstva ( fizika, kemijska, bioloka ) utjeu na ponaanje tereta za vrijemeprijevoza ( da bi se lakopokvarljivi teret mogao prevoziti na vee udaljenosti potrebno je

primjeniti posebnu tehniku konzerviranja i pakiranja )- ekonomska svojstva govore o odnosu cijena prijevoza i vrijednosti robe ( teret male

vrijednosti ne isplati se prevoziti na velike udaljenosti jer bi cijena prijevoza mogla biti veaod vrijednosti robe )

- manipulacijska podobnost je osobina tereta koja se oituje kod utovara, pretovara, istovara,skladitenja to se zajedniki naziva manipulacijski radovi- manipulacijska podobnost oituje se:- u pokretljivosti tereta

- obujmu manipulacijskih operacija

- osjetljivosti tereta

- nunosti primjene ambalae- primjene pretovarne mehanizacije

- na manipulacijsku podobnost utjee i veliina, oblik, dimenzija i teina tereta

AMBALAA- materijal koji slui za omatanje i pakiranje robe s ciljem:- da se zatiti teret- da se olakaju prijevozno manipulacijski radovi ( ukrcaj i iskrcaj tereta )- da se snize trokovi prijevoza

- da se smanje nesretni sluajevi pri utovaru i istovaru- vrste ambalae:- odvojiva i neodvojiva ambalaa- komercijalna i prijevozna

- klasina i suvremena- limena, staklena, drvena, papirnata, plastina- standardna, rasklopiva, nerasklopiva

- prizmatinog oblika, cilindrinog, nepravilnog i teki tereti


7/27

7

OBUJAM PRIJEVOZA TERETA

- pod prijevozom podrazumijevamo koliinu tereta koja prevozi u toku odreenogvremenskog perioda- mjesta otpremezbirna mjesta, mjesta dostaveprijemna mjesta- koliina otpremljenog, primljenog ili tereta koji eka na prijevoz zove se obujam tereta

- obujam moemo promatrati sa statikog ili dinamikog stanovita- statiki obujam prijevoza je koliina tereta koja eka na prijevoz, a iskazana je u tonama- dinamiki obujam prijevoza je ona koliina tereta koja je u prijevoznom procesu, a iskazujese u neto tona kilometrima

- na obujam prijevoza utjee: - koliina tereta- potreba tereta za prijevozom

- zahtjev centara za otpremom tereta

- zahtjev potroakih centara za dopremom- udaljenost poiljatelja i primatelja- udvojeni prijevoz tereta je prijevoz iste koliine tereta koji se do krajnjeg potroaa prevoziu fazama

- razvrstavanje tereta po vrsti odreuju strukturu prijevoza- strujanje teretnog prijevoza je prijevoz cjelokupne koliine tereta u odreenom pravcu- strujanje moe biti u jednom ili uoba pravca- pravac kojim se prevozi vea koliina tereta naziva se glavni pravac prijevoza- prijevozni tokovi se dijele na:

- jednosmjernevozilo odlazi puno, vraa se prazno- dvosmjernevozilo odlazi puno, vraa se puno- krune vozilo u jednom pravcu ide puno, obavlja istovar, ide na drugi utovar

prazno, vri utovar i u polazite dolazi puno

RADNA SNAGA

- radna snaga predstavlja u strukturi trokova manipulacije tereta visoku stavku- u skladitima ta stavka jo je vea- odnos radne snage i mehanizacije:

- 1870. god. 65% - 25% u korist fizikog rada- 1970. god. 3% - 97% u korist mehaniziranog rada

UVJETI ZA PRIMJENU MEHANIZACIJE

- uvjeti za primjenu mehanizacije:

- prisutnost strune radne snage- kritina teina tereta- mogunost zahvaanja tereta- brzina manipulacije

- daljina prijevoza

- kritina teina tereta je ona teina kod koje su trokovi runog rada jednaki trokovimamehaniziranog rada

- do te teine utovar, istovar obavlja se radnom snagom, a iznad te teine utovaruje se

mehanizirano


8/27


9/27

9

- dizalolift- kranske dizalice

- dizalo kosina

2.) Dizala i dizalice

su strojevi i postrojenja pomou kojih se prenose tereti na krae udaljenosti u

neprekidnom nizu- vrste: trakasti, ploasti, valjkasti, elevatori, ovjesni, strugai ili grabljari, puni i zavojni,

pneumatski i hidraulini, gravitacijski

PODJELA CESTA

- mreu javnih cesta ine:- magistralne i meunarodne- regionalne

- lokalne

- prema vrsti prometa dijele se na: - ceste namijenjene za promet motornih vozilaautoceste iostale ceste namijenjene iskljuivo za promet motornih vozila- ceste namijenjene za mjeoviti promet- magistralna cestameunarodna i javna cesta koja povezuje glavne gradove i vanija

privredna podruja- regionalna cestajavna cesta koja povezuje sela i naselja na podruju opine- ceste namijenjene iskljuivo za motorni promet ine: autoceste i ostale ceste za motorni

promet sa suvremenim kolnikim zastorom ( brzine vee od 40 km/h )- ceste namijenjene za mjeoviti promet slue za kretanje svih vrsta cestovnih vozila kao tosu motorna vozila, zaprena vozila, biciklisti, pjeaci

KONSTRUKTIVNI ELEMENTI CESTE

- tehniki elementi ceste:- brzina

- minimalni radijusi zavoja

- uzduni nagib- popreni nagib- preglednost

- irina prometnih traka

- broj prometnih traka- irina rubnih traka- irina dodatnih traka za spora vozila- irina i ureenost bankina- biciklistike i pjeake staze-proirenje kolnika u zavoju zbog dugakih vozila- pravilno zaobljenje kolnika

- pravilno postavljanje signalizacije

- konstruktivni elementi ceste:

1.) Uzduni profil ceste je uzduna vertikalna projekcija presjeka ceste u odnosu na teren- niveleta cestepresjena linija povrine ceste s vertikalnom podunom ravninom, pokazuje

nadmorsku visinu osi ceste u svakoj toki duine- iz uzdunog profila se vide: usponi, padovi, vertikalne krivine, stacionaa ceste i putni


10/27

10

objekti

- virtualni koeficijent je odnos zrane duine i stvarne duine ceste i kada je blii jedinicionda

je cesta povoljnija za promet

zrana duina ceste

Vk = ----------------------------------stvarna duina ceste

2.) Popreni profil cesteje vertikalni presjek postavljen na uzdunu os ceste, pokazujekonfiguraciju terena lijevo i desno od ceste

- oblici poprenog profila mogu biti u obliku usjeka, zasjeka, nasipa, tunela3.) Situacijski plan cesteje tlocrt ili horizontalna projekcija ceste- posebno bitan kod prijevoza specijalnih tereta za odreivanje itinerera4.) Podloga cestecesta se kao graevinski objekt dijeli na gornji i donji stroj- sastavni dijelovi gornjeg stroja su: kolovoz, ivine trake, bankine, pjeake i biciklistikestaze, rigoli, jarkovi

OBILJEJA CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA- motorna vozila moraju imati sljedea svojstva:- tehnika- tehniko-eksploatacijske- prijevozna

- svojstvo ekonominosti- svojstva koja vozau omoguavaju normalne uvjete rada- tehnika svojstvasigurnost, trajnost, pokretljivost, stabilnost i elastinost- ekonomski vijek trajanja kree se od 6 do 10 godina to ovisi o veliini godinjeg radaodnosno oko 350 000 km kod vozila vee nosivosti i 250 000 km kod vozila manje nosivosti- fiziki vijek trajanja je uvijek vei od ekonomskog- ekonomski i fiziki vijek ovise o nainu rukovanja i odravanja- tehniko-eksploatacijska svojstvavuna sposobnost, elastinost, stabilnost, trajnost, lakoa

pristupa pojedinim dijelovima i sklopovima te promjer kretanja

- prijevozna svojstvanosivost, tovarni volumen, mogunost uvanja robe pri prijevozu,prilagodljivost tovarnog sanduka specifinostima robe, mogunost brzog utovara i istovara imogunost breg poduzimanja sanitarno-tehnikih mjera- svojstvo ekonominostiminimalna potronja goriva i maziva u odnosu na odrenenu

veliinu pogonskog rada-potronja na praznom hodu- standardna potronja- specifina potronja 100 x k- eksploatacijska potronja Kep= ---------------

l

kstvarna koliina utroenog goriva u litramalduina prevaljenog puta u kilometrima- svojstva koja vozau omoguuju lako i udobno upravljanja- lakoa upravljanja vozilom i elastinost kretanja- lakoa upravljanjakonstrukcijski dobro izveden upravljaki mehanizam

- otpori pri kretanju izazivaju poprene i uzdune vibracije koje oteavaju rad vozaa


11/27

11

VRSTE CESTOVNIH VOZILA ZA PRIJEVOZ TERETA

MOTORNA VOZILA

- motorni triciklipogonski dio nalazi se iza ili ispred tovarnog prostora- ako je tovarni sanduk ispred onda se smije tovariti najvie do visine glavevozaa

- namijenjeni za gradski prijevoz- kamionimale nosivosti do 1,5 tona- srednje nosivosti preko 1,5 tona do 5 tona

- velike nosivosti preko 5 tona

- sanducis niskim, visokim, otvorenim, zatvorenim stranicama, sa i bez krova, pomini inepomini sanduci, sanduci u obliku reetki, zatvoreni ili furgon- teglja razdvojenog tipa, sastavljeno od vunog dijela i poluprikolice koja se prednjimdijelom oslanja na vuni dio a na zadnjem ima jednu ili vie osovina, spojje preko tanjurastespojke, jedno vuno vozilo posluuje i tri poluprikolice- transportni traktortovarni sanduk vue za sobom- kratka asija, velika manevarska sposobnost, vue dvije ili vie

prikolica- koristi se u lukama, zrakoplovnim pristanitima, skladitima a sadodatnim ureajima moe posluiti i u umarstvu, poljoprivredi- motorni prednjaciauto-traktorikamioni s jako skraenim tovarnim sandukom, a slue zavuu specijalnih prikolica

PRIKLJUNA CESTOVNA VOZILA- nemaju vlastiti pogon

- svrhapoveanje prijevozne moi, smanjenje trokova, vee iskoritenje vunog vozila

- moraju se lagano kretati, biti to laka, to jednostavnija i da imaju konice te ureaje zasignalizaciju- vrste prikljunih vozilaprikolice- poluprikolice

- specijalne prikolice

- prikolicetovarni sanduk smjeten na dvije ili vie osovina- poluprikolicemogu biti u obliku otvorenih platformi, sa stranicama razliitih veliina, uobliku furgona, cisterni i kao kiperi, s vunim dijelom spojena tanjurastom spojkom- specijalne prikolicenamijenjene za naroite vrste prijevoza, za teke terete- specijalna teretna vozilaza prijevoz graevinskih materijala ( grederi, mjealice, damperi,kiperi )

- cisterne ( tekuine i plinovi )- komunalna vozila (vatrogasna vozila, vozila za odravanje


12/27

12

istoe, policijska vozila, za odravanje komunalnih instalacija- hladnjae ( provjetravajue, hladnjae ili vozila s rashladnimureajem )- pokretne radionice

- pokretne pekare, kuhinje

NAIN USTROJAVANJA PRIJEVOZNIH DJELATNOSTI- s gledita ustroja glavni zadatak prijevoznog procesa je:- da se teret preda u onom stanju u kojem je primljen

- da se preveze uz to manje prijevozne trokove- da se preveze u to kraem vremenu- da se prijevozna sredstva tobolje koriste-prijevozna usluga moe se realizirati putem:a) javnog prijevoza

b) prijevoza za vlastite potrebe- organizacija javnog prijevoza moe imati sljedeu strukturu:- radna jedinica gradski promet

- radna jedinica meumjesni promet- radna jedinica meunarodni promet- radna jedinica putniki promet- zajednike slube

USTROJ PRIJEVOZNOG PROCESA

- u prijevoznom procesu postoje tri faze rada i to:

a) pripremna faza

b) faza izvrenjac) faza okonanja- u pripremnoj fazi dolaze ovi poslovi:

- davanje ili primanje upita mogunosti prijevoza- stupanje u kontakt s poslovnim partnerom

- sklapanje ugovora o prijevozu

- izbor ljudi, sredstava i mehanizacije

- izdavanje dokumentacije

- u fazi izvrenja dolaze ovi poslovi:- javljanje poslovnom partneru o dolasku na utovar- preuzimanje dokumentacije o teretu

- utovar i slaganje tereta

- uvrivanje tereta-pokusna vonja- prijevoz

- prijava o prispijeu tereta primatelju- istovar ili pretovar

- preuzimanje tereta potvrivanjem prijevozne dokumentacije- ova faza mogla bi se opet podijeliti u tri faze i to:

- utovar- prijevoz


13/27

13

- istovar

- utovar i istovar moemo opet smatrati neproduktivnim fazama-prijevoz se moe smatrati produktivnom fazom- na vrijeme utroeno na utovar, pretovar i istovar moe se utjecati:- organizacijom rada

- primjenom mehanizacije- primjenom sredstava racionalizacije

- utovarnoistovarnim objektima- u fazi okonanja dolaze ovi poslovi:- predaja prijevozne dokumentacije

- analiza i obraun prijevoznih trokova- pisanje rauna za izvreni prijevoz- izvrenje naplate za prijevoznu uslugu

PRIJEVOZNA DOKUMENTACIJA

a) DOKUMENTI VOZAA- vozaka dozvola- putna isprava

- razne potvrde kod prijevoz specijalnog tereta

- ostali dokumenti

b) DOKUMENTI VOZILA

- prometna dozvola

- dozvola za prijevoz po stranim zemljama

- potvrda o osposobljenosti vozila za razne vrste prijevoza

- ostala dokumentacija ovisna o vrsti prijevoza

c) DOKUMENTI TERETA

- otpremnica

- dostavnica

- spisak poiljaka- naznaka o porijeklu robe

- izvozna, uvozna i prijevozna dozvola za teret

- ostala dokumentacija

ab) - tahograf

- knjiica za provjeravanje rada voznog osobljaac) - zapisnik o lomu ili manjku tereta

bc) - karnet TIRabc) - nalog za utovar tereta

- putni nalog

- meunarodni putni nalog- tovarni list

- tovarni list i raun- raun za izvreni prijevoz


14/27

14

RAD NA UTOVARU I ISTOVARU

- utovar i istovar obavlja se na utovarno-istovarnim stanicama u ije podruje rada spada:- prijem i otprema tereta

- skladitenje tereta- pripremanje tereta za prijevoz

- utovar i istovar tereta- izdavanje prijevozne dokumentacije

- za obavljanje tih poslova utovarno-istovarne stanice moraju imati:

- utovarno-istovarne prostore za manipulaciju teretom

-prostor za smjetaj tereta- postrojenja za mjerenje tereta

- prilazni putevi i prostori za manevriranje vozila

- slubene i pomone prostorije- kapacitet utovarno-istovarne stanice ovisi o koliini tereta koja se izmanipulira u jedinicivremena, a to opet ovisi o:

- prostoru za utovar i istovar koji mora imati utovarno-istovarni front za postavljanje

vozila:a) uzduno

b) okomito

c) koso

- manipulativnim sposobnostima tereta s ambalaom- nainu utovara i istovara: a) runi

b) mehanizirani

- vrsti tereta, njegovih osobina, dimenzija i teine- klimatskim i vremenskim uvjetima

SLAGANJE, ZATITA I UVANJE TERETA- prilikom utovara voza mora voditi brigu o ravnomjerno rasporeenom teretu na vozilu te dase ne prekorai doputeni osovinski pritisak i nosivost vozila- teret mora biti tako sloeni po potrebi privren da se sprijei njegovo pomicanje- slaganje tereta ima mnogostruko znaenje:- da se to bolje iskoristi zapremina i nosivost vozila- da teret ne prelazi gabarit vozila

- da se osigura stabilnost vozila

- da se povea produktivnost utovarno-istovarne mehanizacije

- prije utovara treba napraviti plan slaganja teretaCARGO PLAN- teret se slae od prednjeg dijela vozila prema zadnjem da se osovine ravnomjerno optereuju- tei se teret uvijek slae dolje prema prednjem dijelu vozila- rasuti tereti tovare se samo do visine stranice

- nakon zavrenog utovara posada motornog vozila duna je teret na vozilu dobro povezati,uvrstiti i osigurati a stranice tovarnog sanduka dobro zatvoriti, povezati lancima, ceradudobro zategnuti i povezati

- po potrebi postavljaju se i posebni svjetlosni signali, znakovi i ploe za obiljeavanje tereta- odgovornost za uvanje tereta u toku prijevoza pada na lanove posade motornog vozila- pod uvanjem se smatra kvalitativno i kvantitativno ouvanje tereta i predaju primatelju uistom stanju u kojem je bio predan na prijevoz

- u prijevoznom procesu teret se titi na vie naina: obiljeavanjem raznim oznakama,privrivanjem i vezivanjem tereta, koritenjem cerada i mrea


15/27

15

ISTOVAR TERETA I PREDAJA PRIMATELJU- obavijest o prispijeu tereta voza je duan dostaviti na adresu koju oznai poiljatelj-pravovremenim obavjetavanjem primatelj je u mogunosti da organizira nain istovarakako bi se obavio u to kraem roku- vozai su duni nadgledati istovar

- ako primatelj iz bilo kojeg razloga odbije primiti teret voza je duan o tome obavijestitiodgovornu osobu u svojoj organizaciji- ako se utvrdi oteenje ili gubitak tereta voza je duan zatraiti da se to utvrdi zapisniki,

jedan primjerak zapisnika uzima sa sobom

- nakon izvrenog istovara, primopredaje tereta bez primjedbi voza je duan zatraitiprimatelja potpisivanje prijevozne dokumentacije i to: putni list, tovarni list, prijevoznicu

VRSTE PRIJEVOZA TERETA PREMA ORGANIZACIJI

LINIJSKI PRIJEVOZ

- je prijevoz koji se odvija na unaprijed utvrenoj liniji po utvrenom redu vonje i tarifi- moe biti:- stalan ( preko cijele godine )

- sezonski ( tokom nekog vremenskog perioda )

- povremeni ( prema sluajnim i pojedinanim zahtjevima )- svaki od ovih naina organizacije linijskog prijevoza moe biti: direktan i relacijski- osnovni uvjeti za organizaciju linijskog prijevoza su:

-postojanje objekata za sakupljanje i razvrstavanje tereta kao to su skladita, autoteretnikolodvori i javna skladita- postojanje minimalne koliine tereta- stalna potranja za prijevozomSLOBODNI ILI PRIGODNI PRIJEVOZ

- je prijevoz koji se obavlja od prigode do prigode odnosno prema ukazanoj potrebi, a

naplauje se prema meusobnoj pogodbi- uvjeti prijevoza odreuju se sporazumno izmeu prijevoznika i korisnika za svaki pojedinisluaj- moe se podijeliti na:- lokalni ( gradski i prigradski )

- meumjesni- meunarodni prijevoz tereta- slobodni prijevoz mogu obavljati prijevoznike organizacije kao i individualni prijevoznici

- cijena prijevoza odreuje se prema trenutnoj trinoj vrijednosti prijevoza

PRIJEVOZ OPASNIH TERETA

- opasan teret je teret osjetljiv na vanjske utjecaje pod kojima mogu izazvati eksploziju, poar,trovanje, zarazu i slino pa su opasni za:- osobe koje njime rukuju

- prijevozna sredstva

- osobe i objekte koji se nalaze u blizini

- opasni tereti podijeljeni su po klasama:

- KLASA 1eksplozivne tvari i predmeti- KLASA 2plinovi


16/27

16

- KLASA 3zapaljive tekuine- KLASA 4zapaljive vrste tvari- KLASA 5oksidirajue tvari i organski peroksidi- KLASA 6otrovne tvari i zarazne tvari- KLASA 7radioaktivne tvari

- KLASA 8korozivne tvari- KLASA 9razliite opasne tvari i predmeti- ADRpodsjetnik rada za prijevoz opasnih tereta- ispravedozvola vozaa da je osposobljen za prijevoz opasnih tereta-potvrda poiljatelja o vrsti tereta- popratna dokumentacija o teretu

- toan naziv tereta- kemijska kartica za vozaa u kabini- voza da li je upoznat s teretom koji prevozi- da li je proitao kemijsku karticu- da li je upoznat s podsjetnikom u sluaju nesree

- da li je upoznat s opremom za sluaj potrebe- poznaje li mjere koje se poduzimaju u sluaju opasnosti- opremada li su svi protupoarni aparati na vozilu ispravni- da li je vozilo ispravno obiljeeno- da li je u vozilu sva oprema za signalizaciju u sluaju nezgode- da li je u vozilu osigurana sva oprema za vozaa- postoji li oprema za prvu pomo- ispravnost vozilaprije svake vonje vozilo se mora pregledati i ustanoviti stupanjtehnike ispravnosti- vonja da li je posada sposobna za vonju- da li vremenske prilike dozvoljavaju prijevoz

- da li je vozilo pravilno utovareno i teret osiguran

-ponaanje u sluaju nezgodepostupiti u skladu s uputama iz kemijske kartice- ugasiti motor

- iskljuiti sve izvore elektrine energije- osigurati vozilo

- propisno oznaiti mjesto nezgode- obavijestiti vatrogasce i policiju

- upozoriti sudionike u prometu i okolno stanovnitvo


17/27

17

PRIJEVOZ SPECIJALNIH TERETA

- specijalni teret je teret koji svojim karakteristikama zahtijeva poseban reim prijevoza- prije prijevoza potrebno je obaviti neke predradnje:

- pribaviti sve podatke o teretu

- osigurati posebna vozila za prijevoz

- izraditi elaborat - itinerer prijevoza- utovar tereta i istovar

- izraditi terminer ukupnog vremena prijevoza

- izraditi dokumentaciju

- izabrati vozno osoblje

- pribaviti sve potrebne dokumente

- organizacija i tehnika prijevoza specijalnih tereta predvia tri osnovne faze:1.) PRIPREMNA FAZAa) ugovaranje prijevoza

b) odreivanje itinererapregled dokumentacije trase- minimalni radiusi cesta

- lokacija mjesta za rekonstrukciju- predvianje zaobilazne ceste- odreivanje mjesta za odmor, pretjecanje, mimoilaenje- odreivanje meteorolokih uvjetac) prikupljanje raznih dozvola

d) projektiranje prijevozanapraviti skicu tereta na vozilu- ustanoviti osovinske pritiske, duinu irinu, visinue) slanje zahtijeva za dobivanje prijevoza

f) pisanje prijevozne dokumentacije

2.) IZVRENJE PRIJEVOZA koji poinje utovarom, centriranjem i uvrenjem tereta,te postavljanjem signalizacije koja oznaava gabarite, u toku prijevoza vie puta kontroliratiteret

3.) FAZA OKONANJApredaja tereta, potpisivanje prijevozne dokumentacije, pisanjerauna za izvreni prijevoz


18/27

18

PRIJEVOZ LAKO POKVARLJIVE ROBE

- lakopokvarljiva roba je grupa prehrambenih namirnica koja se uslijed klimatskih i drugih

utjecaja mogu u kratkom roku pokvariti

- svrstava se u sljedee grupe:a) lakopokvarljive namirnicepokazuju osjetljivost na vremenske i temperaturne utjecaje

b) svjee namirnicec) smrznute namirnicepodvrgnute hlaenju ispod7 do - 18 stupnjevad) duboko smrznute namirnicepodvrgnute hlaenju ispod18 stupnjeva- lako pokvarljive namirnice mogu se grupirati na:

- mesne namirnice

- mlijene namirnice- voe i povre- pia i sokovi- vozila za prijevoz lako pokvarljivih namirnica:

- termikahladnjae- izotermika

- zagrijavajua- provjetravajua- vozila moraju biti sa hermetiki zatvorenim vratima na zadnjem eonom zidu, rashladnakomora mora imati odreene ureaje za privrivanje namirnica ( kuke za meso ), nalaze seu komori a kontrolni instrumenti u kabini vozaa- izvrenje prijevoza dolazak na utovarienje rashladne komore, doi u tono vrijemena

utovar to se upisuje u putni nalog i tovarni list- za vrijeme utovaraprovjeriti temperaturu, zabiljeiti nedostatke,

provjeriti koliinu robe- pred polazak

- na putu

- pri dolasku

MEUNARODNI PRIJEVOZ TERETA- cestovni promet u meunarodnom prijevozu zauzima posebno mjesto, zbog brzine, prijevozaod vrata do vrata, elastinosti prilagoavanja nastalima situacijama, smanjenja trokovaambalairanja- svaki prijelaz granice zahtijeva odreeno vrijeme zadravanja radi pregleda carinskih

formalnosti, a to utjee na brzinu prijevozada bi se olakao prijelaz dravne granice potpisana je meunarodna konvencija TIR ( 1959.god. )

- konvencija iz 1959. godine je revidirana 1975. a stupila je na snagu 20. oujka 1978. godine- TIRtransport internacional par la route ( meunarodni cestovni prijelaz )- reim TIR sadri etiri osnovna zahtijeva:- teret se mora prevoziti u vozilima ili kontejnerima koji osiguravaju sve garancije u

pogledu sigurnosti

- teret mora pratiti meunarodni karnet koji slui kao kontrolni dokument otpremnoj,tranzitnoj i uputnoj zemlji

- rad carinskih organa otpremne zemlje mora biti priznat od strane zemalja i uputne zemlje

- sve novane pristojbe za vrijeme prijevoza moraju biti priznate garancijom- kada treba obaviti meunarodni prijevoz tereta moe se postupiti na sljedei nain:


19/27

19

a) da se teret prevozi prema sporazumu TIR

b) sa spiskom robe

c) pod pratnjom

d) sa carinskom popratnicom

- u tom sluaju carinjenje robe obavlja se na polaznoj carini najblioj mjestu utovara i carini

opredjeljenja- isprave za meunarodni prijevoza) za osoblje

b) za vozilo

c) za teret ili robu

- da bi se mogao izvriti prijevoz na osnovi konvencije TIR potrebno je imati popratnudokumentaciju:

- karnet TIR

- meunarodni tovarni list- ostala dokumentacija

- carinski organi provjeravaju pouzdanost podataka unesenih u karnet, provjeravaju vozilo i

kontejner i stavljaju carinske plombe iji se brojevi upisuju u karnet TIR- karnet TIR sadri niz listia u duplikatu koji slue carinskim organima za kontrolu kretanjavozila

- konvencijom TIR predvieni su uvjeti koje mora ispunjavati vozilo ili kontejner a to jeutvreno posebnim pravilnikom koji je dodan kao prilog- svaka zemlja ima svoju dozvolu koja se izdaje na graninom prijelazu-pojedine drave bilateralnim ugovorima svake godine odreuju broj dozvola na bazireciprociteta

- TIR karnet se izdaje u zemlji polaska ili u zemlji u kojoj je nositelj karneta namjeten ili ivi- TIR karnet tampan je na francuskom, prva stranica ovitka na engleskom, moraju se dodatilistovi s prijevodima

- TIR karnet vrijedi do zakljuenja prijevoznog TIR procesa- za skup vozila ili vie kontejnera na jednom vozilu izdaje se jedan karnet- polazne carinarnice moraju se nalaziti u istoj zemlji, carinarnica odredita moe se nalaziti unajvie dvije zemlje, ukupan broj polaznih i odredinih carinarnica ne smije biti vie od etiri- ako transport obuhvaa samo jednu polaznu i jednu odredinu carinarnicu TIR karnet morasadravati najmanje dva lista za zemlju polaska, tri za odredinu zemlju, zatim po dva lista zasvaku tranzitnu zemlju


20/27

20

OBJEKTI U SLUBI PRIJEVOZA- da bi cestovni prijevoz mogao ispuniti sve zadatke potrebno je raspolagati i s objektima koji

omoguuju bri, sigurniji, funkcionalniji i jeftiniji prijevoz- meu te objekte ubrajaju se:- zbirna skladita

- autoteretni kolodvoriZBIRNA SKLADITA prostori gdje se obavlja skupljanje komadnih poiljaka generalnogtereta

- osim skupljanja tu se roba razvrstava po smjerovima, po primateljima ili vrstama tereta

- vrste zbirnih skladita su:- u sklopu organizacije

- samostalna

- skladita udruenih prijevoznih organizacija- zbirna skladita za tree osobe nazivaju se javnim skladitimaAUTOTERETNI KOLODVORIprostori ili mjesta gdje se obavlja javno i organizirano:skupljanje komadnih poiljaka, razvrstavanje po pravcima, spremanje i skladitenje,

razvrstavanje po primateljima- zadatak: omoguuju linijski i kombinirani prijevoz, racionalno koritenje velikih prijevoznih

jedinica, ekonomino manipuliranje teretom pomou paleta i kontejnera- dodatne usluge:

- servisnoremontne usluge- sigurnosnozatitne mjere- lijenike usluge- kontrola prijevoza

- lokacija izvan grada, u bliziniprometnica, na prostornim povrinama, u blizini potroakihcentara, izvan naselja radi ekoloke istoe


21/27

21

TAHOGRAF

- ureaj u obliku sata koji radi na principu prenoenja linearnog gibanja centrifugalnogregulatora u linearno gibanje indikatora

- mehanizam tahografa na ploici ili uloku od papira presvuenog tankim slojem parafinaautomatski ispisuje pomou safirske igle fine linije ime podloni papir postaje vidljiv

- evidentiraju se sljedei podaci:- poetak rada vozaa- kraj rada i vonje- vrijeme vonje i stajanja- broj zaustavljanja

- prijeena udaljenost- utroena koliina goriva-brzina vonje- broj okretaja motora

- pojedinanost i ukupnost prijeenog puta- izmjena vozaa

- uloak od papira sastoji se od unutarnjegpolja na koje se podaci unose runo i vanjskogpolja gdje se obavlja registracija podataka

- pojedini tipovi tahografa s odgovarajuim ulocima mogu se koristiti za jedan dan ili sedamodnosno osam dana

- analiza dijagrama tahografa pokazuje:

- igliasti oblikpokazuje velike promjene u brzini- tupi oblikumjerenija vonja


22/27

22

POSADA VOZILA

-posadu vozila predstavljaju neposredni izvritelji prijevoznog zadatka tj. oni koji rade uzvozilo kao vozai, prijevozni radnici i kod specijalnih vozila pratitelji- broj lanova ovisi o vrsti vozila, duini puta i svojstvima tereta koji se vozi- broj lanova odreuje se najee na sljedei nain:

a) na relacijama do 500 km bez obzira na vrstu vozila rasporeuje se jedan vozab) na relacijama preko 500 km na teretna vozila kojima najvea doputena teina prelazi 20tona moe se rasporediti jedan vozapod uvjetom da mu se nakon svakih 500 km osigura

propisano vrijeme odmora ili zamjena, ako ne onda se odreuju dva vozaac) u meunarodnom prometu na relacijama do 450 km kao u toki b)d) na relacijama gradskog i prigradskog prometa i prijevoza stvari teine do 20 kg i vozilanajvee doputene teine do 3500 kg rasporeuje se jedan voza ako su komadne poiljketee od 20 kg rasporeuju se i prijevozni radnicie) kad se prevoze opasne stvari rasporeuju se dva vozaaf) kod prijevoza specijalnih tereta rasporeuje se potreban broj vozaa i ostalih radnika- vozai svih vrsta prijevoza stvari moraju imati strunu spremu kvalificiranog vozaa

- upravljati vozilom smije samo voza koji ima odgovarajuu vozaku dozvolu- radno vrijeme lanova posade sastoji se od vremena provedenog na efektivnom radu ivremena obavezne prisutnosti na mjestu obavljanja posla

- upravljanje vozilom iznad 3500 kg teine ne smije neprekidno trajati dulje od 5 sati- prije poetka vonje voza mora imati najmanje 10 sati odmora- prijevozni radniciradnici koji se rasporeuju na motorna vozila u svojstvu lanova posaderadi obavljanja poslova utovara, pretovara ili istovara

- operativno osobljekao organizatori prijevoznog procesa su disponenti, prometnici ikontrolori

- vrste disponenata:

- lokalnog prijevoza

- meugradskog prijevoza- meunarodnog prijevoza- linijskog prijevoza

- slobodnog prijevoza

- za specijalne prijevoze

- tehniki referent ( referent voznog parka )- kontrolno osobljekontrolori prometa

TEMELJNI UVJETI RACIONALIZACIJE PRIJEVOZA- pripremanje komadnog tereta u vee jedinice tereta pri emu se mora paziti na dimenzije

kako bi se mogla primijeniti i druga sredstva racionalizacije prijevoza

- kombinirani prijevozteret se prevozi sredstvima dviju ili vie grana prometa- uvoenjem paleta i kontejnera ostvarena je znatna racionalizacija pretovarnih i skladinihmanipulacija ime je uklonjena tehnoloka pa i ekonomska barijera prijevoza izmeu raznihgrana prometa

- tri oblika kombiniranog prijevoza:

a) prijevoz paketirane i paletizirane robe

b) prijevoz u kontejnerima

c) prijevoz tovarnih sredstava jedne grane prometa sredstvima druge grane

- cilj kombiniranog prijevoza je omoguiti najbri i kvalitetan prijevoz od vrata do vrata- metode kombiniranog prijevoza su sljedee:


23/27

23

1. prijevoz cestovnih vozila eljeznicom2. prijevoz velikih kontejnera eljeznicom3. prijevoz eljeznikih vagona cestovnim vozilima4. prijevoz putnikih vozila eljeznicom5. prijevoz cestovnih vozila sredstvima vodenog prometa

6. prijevoz eljeznikih vagona i cestovnih vozila feribotima7. prijevoz vozila i tereta zrakoplovima- neki sustavi kombiniranog prijevoza:

a) sustav Piggybackprijevoz cestovnih prikolica i poluprikolica na eljeznikimplato vagonima

b) sustav klokanvagoni prilagoeni za prijevoz prikolica i poluprikolica bez skidanjakotaa ( dijelovi poda za kotae su uputeni )c) sustav niskih vagonavagoni su lankastog sastava, niskog poda, utovar se obavljanavoenjem preko prijelaznog mostiad) sustav feri - bot -prijevoz eljezniki vagona i cestovnih vozila brodovima na veeudaljenosti

PALETIZACIJAokrupnjavanje robe u vee jedinice radi primjene sredstava pretovarnemehanizacije da bi se ubrzao proces prijevoza i time snizili trokovi prijevoza- paleta je vrsta pomone opreme koja omoguuje formiranje kompaktnog i vrstog paketasloenog iz raznih vrsta komadne robe- vrste paleta:

- prema namjeni: ravne, boks-palete, sanduk, specijalne

- prema materijalu: drvene, metalne, plastine, kombinirane- prema pokretljivosti: obine, polupokretne, pokretne ( u okviru ove podjele jo sedijele na: sklopive, rasklopive i vrste )-palete se jo razvrstavaju i prema nainu postavljanja nogara, broju ulaza za viljukare inosivosti

- ravna paletaravna vrsta podloga bez nadgradnje- dimenzije: 800 x 1000 i 1000 x 1200

- teina ne smije prijei 5% nosive teine ili oko 25 kg- prednosti paletizacije:bri utovar i istovar za 5 10 puta, smanjuje se zadravanje vozila nautovaru, manjim brojem vozila prevozi se vie tereta, smanjuje se radna snagaKONTEJNERIZACIJAje druga mjera racionalizacije prijevoza tereta ime seracionalizirala

ambalaa u integralnom prijevozu- kontejner je manipulativno-prijevozna oprema, u obliku zatvorene posude u obliku sanduka,

cisterne, sandukhladnjaka, vree specijalne namjene

- vrste kontejnera:a) kontejneri europskih eljeznica ( UIC )b) kontejneri internacionalne organizacije za standardizaciju ( ISO )

-prema nosivosti mogu biti: laki, srednji, teki- prema volumenu mogu biti: mali, srednji, veliki i specijalni

- prema namjeni: univerzalni i specijalni

- prema vrsti tereta: za komadni, rasuti, tekui- prema pokretljivosti: nepokretni, pokretni sa kotaiima- prema materijalu: metalni, drveni, kombinacija gume, sintetike ili tekstila

- prema rasklopivosti: nesklopivi, sklopivi

- ciljevi primjene kontejnerizacije su:

- smanjenje trokova ambalairanja- bolja zatita tereta


24/27

24

- formiranje podesnih prijevoznih jedinica ime se postie brzina manipuliranja-puna iskoritenost prostora vozila- optimalno iskoritenje skladinog prostora- smanjenje ukupnih trokova prijevoza- uvjeti koje mora ispunjavati kontejner su: vrst, lagan, otporan na vremenske prilike, brz

utovar i istovar, tipiziran, standardiziran, da se lako otvara, zatvara i isti itd.- mehanizacija za manipulaciju kontejnerima: sve vrste viliara, dizalice, podizne platforme idizala

STUPANJ ISKORITENJA VOZNOG PARKA- stupanj iskoritenja prikazuje se koeficijentima- moe se odnositi na cjelokupni vozni park ili na dio tehniki ispravnog voznog parka- koeficijent iskoritenja voznog parka jednak je odnosu broja kalendarskih autodana na radu iukupnog broja autodana

- koeficijent iskoritenja tehniki ispravnog voznog parka jednak je odnosu izmeu brojaautodana na radu i autodana tehniki ispravnih vozila- koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka jednak je odnosu broja autodana tehnikiispravnih vozila i broja ukupnih autodana

- koeficijent tehnike neispravnosti voznog parka jednak je odnosu izmeu broja autodanatehniki neispravnih vozila i broja ukupnih autodana

KOEFICIJENT ISKORITENJA PRIJEENOG PUTA- jednak je odnosu prijeenih kilometara s teretom i ukupnog prijeenog puta u kilometrima- moe se odrediti za jednu obinu vonju, sloenu vonju, jedinicu voznog parka ili cijelivozni park

- veliina koeficijenta ovisi o organizaciji prijevoznog procesa, meusobnom odnosu otpremei

dopreme, o mogunosti prijevoza raznovrsnih tereta istim prijevoznim sredstvima- srednja duina vonje s teretom jednaka je odnosu ukupnog prijeenog puta s teretom prema

broju izvrenih vonji- srednji dnevni prijeeni put jednak je odnosu ukupnog prijeenog puta voznog parka prema

broju autodana na radu za promatrani period vremena

- srednje rastojanje prijevoza jedne tone tereta jednako je odnosu ostvarenog prijevoznog rada

prema koliini prevezenog tereta

POKAZATELJI GOSPODARSTVENOG UINKA- su:

- mogui tonski kilometri- stvarni tonski kilometri

- prosjeni put jedne tone tereta- mogui tonski km izraunavaju se mnoenjem registrirane korisne nosivosti vozila sudaljenou puta

- stvarne tonske km dobijemo mnoenjem teine prevezenog tereta u tonama s duinomprijeenog puta u kilometrima


25/27

25

- odnos izmeu izvrenog i mogueg prijevoznog uinka nazivamo koeficijentom iskoritenjanosivosti ( dinamiki ), a statiki koeficijent iskoritenja jednak je omjeru stvarnogoptereenja i mogueg optereenja vozila- prosjeni put jedne tone tereta dobijemo kao omjer tonskih kilometara i broja prevezenihtona tereta

- tehnika brzina je omjer prijeenih kilometara i pripadnog vremena ( put koji prijee vozilou jedinici vremena )- putna brzina je prosjena brzina vozila za vrijeme koritenja vozila od polaznog do ciljnogmjesta

- komercijalna brzina je odnos puta koji prijee vozilo u jedinici vremena s tim to se uzimacijelo vrijeme koje je vozilo provelo u radu na nekom zadatku

RAD I PROIZVODNOST VOZNOG PARKA- prijevozna sposobnost voznog parka je odnos mogueg broja prevezenih tona u jednom

autosatu rada- prijevozni uinak je odnos ostvarenih tonskih kilometara u jednom satu- na prijevoznu sposobnost i prijevozni uinak ima utjecaj kilometri pod teretom, tehnika

brzina, vrijeme stajanja, utovar, istovar, koeficijent iskoritenja prijenenog puta, stupanjiskoritenja nosivosti


26/27

26

ZAKLJUAK

Teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema udaljenosti moe biti na male ivelike udaljenosti. Na male udaljenosti naziva se unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o

sredstvima prijenosa, na velike udaljenosti naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste

sredstva prijevoza. Vrste cestovnog teretnog prijevoza su podijeljene prema: teritorijalnoj zoni

djelovanja, vrsti poiljaka, sloenosti prijevoza, prema prijevoznom sredstvu. Integralniprijevozto je tehnologija prijevoza tereta pri emu se teret ne ukrcava neposredno naprijevozno sredstvo nego se slae na palete ili u kontejnere, koji na taj nain sa teretom iniveliku prekrcajnu jedinicu koju na efikasni nain mogu preuzeti sredstva svih vidova

prijevoza.

Pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra bazine ili preraivakeindustrije, poljoprivrede, umarstva koja imaju potrebu za prijevozom. Svi tereti nisu jednako

podobni za prevoenje to ovisi o prirodnim i ekonomskim svojstvima tereta.Ambalaa je materijal koji slui za omatanje i pakiranje robe.Pod prijevozom

podrazumijevamo koliinu tereta koja prevozi u toku odreenog vremenskog perioda.Radna snaga predstavlja u strukturi trokova manipulacije tereta visoku stavku, u skladitimata stavka jo je vea.Uvjeti za primjenu mehanizacije su prisutnost strune radne snage, kritina teina tereta,mogunost zahvaanja tereta, brzina manipulacije i daljina prijevoza.Vrste utovarnepretovarneistovarne mehanizacije su kolica i prevozila, te dizala i dizalice.Mreu javnih cesta ine: magistralne i meunarodne, regionalne i lokalne ceste.Konstruktivni elementi ceste su tehniki elementi ceste: uzduni profil ceste, popreni profil

ceste, situacijski plan ceste i podloga ceste.Motorna vozila moraju imati sljedea svojstva:tehnika, tehniko-eksploatacijske, prijevozna,svojstvo ekonominosti, svojstva koja vozau omoguavaju normalne uvjete rada.Vrste cestovnih vozila za prijevoz tereta su motorna vozila.

Prikljuna cestovna vozila nemaju vlastiti pogon, a svrha poveanje prijevozne moi,smanjenje trokova, vee iskoritenje vunog vozila.U prijevoznom procesu postoje tri faze rada i to:

a) pripremna faza

b) faza izvrenjac) faza okonanjaPrijevoznu dokumentaciju za prijevoz tereta ine dokumenti vozaa, dokumenti vozila i

dokumenti tereta.Prilikom utovara voza mora voditi brigu o ravnomjerno rasporeenom teretu na vozilu te dase ne prekorai doputeni osovinski pritisak i nosivost vozila. Teret mora biti tako sloen i po

potrebi privren da se sprijei njegovo pomicanje. Teret z


27/27

ambalairanja. Svaki prijelaz granice zahtijeva odreeno vrijeme zadravanja radi pregledacarinskih formalnosti, a to utjee na brzinu prijevoza. Objekti u slubi prijevoza su zbirnaskladita i auto-teretni kolodvori.Tahograf je ureaj u obliku sata koji radi na principu prenoenja linearnog gibanjacentrifugalnog regulatora u linearno gibanje indikatora. Mehanizam tahografa na ploici ili

uloku od papira presvuenog tankim slojem parafina automatski ispisuje pomou safirskeigle fine linije ime podloni papir postaje vidljiv.Posadu vozila predstavljaju neposredni izvritelji prijevoznog zadatka tj. oni koji rade uzvozilo kao vozai, prijevozni radnici i kod specijalnih vozila pratitelji.Temeljni uvjeti racionalizacije prijevoza su pripremanje komadnog tereta u vee jedinicetereta pri emu se mora paziti na dimenzije kako bi se mogla primijeniti i druga sredstvaracionalizacije prijevoza.

Stupanj iskoritenja voznog parka prikazuje se koeficijentimaKoeficijent iskoritenja prijeenog putajednak je odnosu prijeenih kilometara s teretom iukupnog prijeenog puta u kilometrima

Documents

PRIJEVOZ TERETA 2