GRAANSKO PRAVO: POJAM, NAELA,Graansko pravo je sistematizovan skup pravnih pravila koja ureuju pravne odnose izmeu subjekata prava povodom povom stvari, inidaba i prava, odnosno povodom imovine. Graansko pravo je u isto vrijeme i grana nauke sa svojom sistematizacijom, pravilima, zakonitostima, institutima i drugim sastavnim elementima svake nauke a posebno drutvene nauke. Naziv graanskog prava- potie iz rimskog prava (ius civile).Razlika izmeu subjektivnih i objektivnih pravaObjektivno pravo je skup svih pravnih normi kojima se ureuju odnosi povodom materije odreene grane prava npr. stvarno pravo. Subjektivno pravo je konkretno ovlatenje koje pravni poredak daje odreenom subjektu prava povodom odreenog pravnog odnosa a koja proizilazi iz normi objektivnog prava npr. pravo vlasnitva na Vaem mobitelu.Naela graanskog pravaNaelo dispozitivnosti (autonomije -slobode volje)Naelo dispozitivnosti u graanskom pravu znai da graanskopravni odnos nastaje, prestaje i mijenja se voljom pravnih subjekataNaelo jednakosti stranaka i ravnopravnosti njihovih voljaPoloaj subjekata u graanskopravnom odnosu je koordiniran.U graanskom pravu nema podreivanja jedne strane graanskopravnog odnosa drugoj straniNema subordinacije to je karakteristika nekih drugih grana (javnog) prava l. 2 ZOO Sudionici u obveznom odnosu su ravnopravni.Naelo imovinske sankcijeUkoliko doe do povrede graanskopravnih normi, jedini mogui vid sankcije je na imovinu a nikada na linost pravnog subjekta. U graanskom pravu sankcija e uvijek glasiti na imovinu (najee u obliku novanog iznosa) i NIKADA nee glasiti na zatvor.Naelo prometljivosti subjektivnih graanskih pravaIma se na umu promet subjektivnih graanskih prava. Sva subjektivna graanska prava su prometna, u smislu da mogu mijenjati nosiocaMjesto graanskog prava u sistemu pravaPravni sistem predstavlja skup svih pravnih normi u jednom pravnom poretku, koji je ustrojen po odreenim mjerilima,tako da predstavlja jedinstvenu i neprotivrijenu cjelinu.Pravni sistem se uobiajno djeli na: meunarodno i domae (unutranje pravo), javno i privatno, i na materijalno i formalno (procesno) pravoSistematizacija graanskog pravaSistematizacija prava je tehniko rasporeivanje postojeih pravnih normi u jednu jedinstvenu i neprotivrijenu cjelinu,koje se vri s obzirom na sadrinu i drutvene odnose na koje se te norme odnose. Graansko pravo se moe prouavati: Egzegetski svaka norma za sebe (naputen, koristi se kod izrade komentara zakona) , ili Sistematski nain.Skupina pravnih normi koje imaju isti cilj, isti karakter i usklaenu sadrinu, i koje ine jednu organsku cjelinu zbog toga to reguliu jedinstven odnos, jedinstven predmet, nazivaju se pravnim ustanovama. Npr. Vlasnitvo, ugovor. Daljom sistematizacijom iz vie pravnih ustanova izvlae se odnosno stvaraju u sistematskoj obradi opta pravna naela. Sistematizacija graanskog prava podrazumijeva nain sreivanja graansko-pravnih normi u vee cjeline (ustanove,institute,grane) na osnovu zajednikih karakteristika,ali i razlika meu njima. Sistematizacija graanskog prava se primjenjuje kako u pravnoj nauci i teoriji tako i u zakonodavnoj praksi. Dvije najvanije sistematizacije graanskog prava su: Institucijska i Pandektna.Institucijska sistematizacija graanskog pravaGajeve Institucije. Institucijama cjelokupno graansko pravo je podijeljeno u tri dijela: subjekti (prva knjiga- lica,personae), stvari (druga i trea knjiga- res), i tube (etvrta knjiga-actiones).Code civil i OGZ i Srpski graanski zakonik iz 1844.Pandektna sistematizacija graanskog pravaImenovana po djelu Justinianove kodifikacije, nastaje krajem XVIII i poetkom XIX vijeka, a zagovaraju je njemaki profesori.Po ovoj sistematici, cjelokupno graansko pravo je podijeljeno u pet cjelina i to: Opti dio (sastavljen od zajednikih normi, pojmova i institucija), Stvarno pravo, Obligaciono pravo, Porodino pravo, i Nasljedno pravo.

Primjenjuju je Saski graanski zakonik, Njemaki g.z. te u Aziji, Junoj Americi i Evropi. Prednosti: stalnost, loginost i praktinost. Prihvaena u pravnoj nauci i u nastavnim planovima na pravnim fakultetima.Razgranienje graanskog prava od ostalih grana pravaPredmet graanskog prava predstavljaju, najoptije reeno, takvi drutveni odnosi,odnosno ekonomski odnosi, u kojima se jedno lice kao subjekat prava pojavljuje u odnosu sa drugim licem, kao subjektom prava, a povodom, u krajnjoj liniji, izvjesne ekonomske vrijednosti. Druge grane prava imaju isti metod i predmet regulisanja.Odnos graanskog prava prema drugim granama prava Graansko pravo trgovako pravo Graansko pravo porodino pravo Graansko pravo radno pravo Graansko pravo upravno pravo Graansko pravo meunarodno privatno pravoIZVORI GRAANSKOG PRAVAIzvori prava su ono emu se okrenemo kada elimo da saznamo koja pravna norma ureuje odreeni graanskopravni odnos. HIJERARHIJA IZVORA GRAANSKOG PRAVA

Ustav kao izvor graanskog pravaUstav je hijerarhijski najvii pravni akt, akt sa najviom pravnom snagom.BiH ima izuzetno sloen ustavni sistem. Sa aspekta znaaja odredbi Ustava BiH na graansko pravo i mogunosti njihove primjenjivosti kao formalnog izvora prava potrebno je ukazati da Ustav BiH u l.II sadri niz odredbi bitnih za graanskopravne odnose kao to su : pravo na imovinu; pravo na ivot; prava na slobodu i sigurnost linosti; pravo na privatni i porodini ivot, dom i potu; pravo na zakljuenje braka te osnivanje obitelji. pravo na slobodu kretanja i prebivalita.Zakon kao izvor graanskog pravaZakon je pravni akt koji u hijerarhiji dolazi odmah poslje ustava.Zakon je pravni akt kojeg po odreenoj i propisanoj proceduri donosi organ nadlean za njegovo donoenje. Mora biti usaglaen sa Ustavom. S obzirom na izuzetno veliku brojnost graanskopravnih odnosa i njihovu sadrinsku razliitost materija graanskog prava regulisana je velikim brojem razliitih zakona.U praksi velikog broja zemalja materija graanskog prava ureuje se posebnim, obimnim, zakonima.Imperativnost i dispozitivnost pravnih normiPravne norme mogu biti: Imperativne odnosno prinudne (ius cogens), te Dispozitivne.Imperativne norme su takve norme koje subjekt na koga se odnose mora bezuslovno potovati, bez ovlatenja da u njima bilo ta mijenja svojom voljom. U pravilu se imperativnom normom zabranjuje strankama odreeno ponaanje ili se namee jedno odreeno ponaanja.Imperativne norme nisu karakteristine za graansko pravo, jer u graanskopravnim odnosima preovladava autonomija volja stranaka i dispozitivne norme. Primjer imperativne norme:lan 16. ZOO Zabrana uzrokovanja tete Svatko je duan uzdrati se od postupka kojim se moe drugom uzrokovati tetaDispozitivne norme se razlikuju od imperativnih normi po tome to strankama u graanskopravnom odnosu daju ovlaenja da umjesto dispozicije sadrane u dispozitivnoj normi same stranke donesu drugu normu i da se po njoj ponaaju.To znai da primjena neke dispozitivne norme nije obavezujua ve zavisi od volje stranaka na taj nain dispozitivnim normama se strankama daje velika sloboda da same stranke reguliu odnose u koje ulaze na nain kako to stranke ele. Tek u sluaju ako stranke ne ele drugaije rjeenje nekog odnosa bie primjenjena dispozitivna norma. Primjer dispozitivne norme:lan 20. ZOO Sudionici mogu svoj obvezni odnos urediti drugaije nego to je ovim zakonom odreeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njezina smisla ne proizilazi to drugo.Pravne norme kao pravni standardiNije mogue da zakonodavac uredi svaki vid graanskopravnog odnosa. Veoma bitna uloga u pravnom poretku. Primjena norme zavisi od svakog konkretnog sluaja i u svakom konkretnom sluaju se procjenjuje znaenje odnosno da li je odlo od povrede propisa ili ne.Primjer pravnog standarda:lan 12. ZOO Naelo savjesnosti i potenja U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa sudionici su duni pridravati se naela savjesnosti i potenja.Primjena ranijih pravnih pravilaU nekim sluajevima, ukoliko odreeni graanskopravni odnos nije regulisan pozitivnim propisom, temeljem davno donijetog i u pravni sistem Bosne i Hercegovine preuzetog Zakon o nevanosti pravnih propisa donjetih pre 6. IV 1941. godine i za vreme neprijateljske okupacije (Slubeni list FNRJ 86/1946) mogu se primjenjivati tkz. pravna pravila. Pravna pravila su propisi ranijih zakona i drugi pravni propisi,koji iako su prestali da vae mogu biti primjenjeni pod uslovom da : a) ne postoji drugi pravni propis sadraan u vaeem zakonu; b) da raniji propisi (koji se izuzetno primjenjuju) nisu u suprotnosti sa ustavom,ustavnim naelima,imperativnim propisima ili moralom drutva.Podzakonski akti kao izvori graanskog pravaPodzakonski akti se pojavljuju u razliitim oblicima i sa razliitim nazivima meu kojima su najkarakteristiniji : uredbe, naredbe i pravilnici. Ovi akt se mogu donositi radi primjene zakona, ili na osnovu zakonskog ovlaenja, ili po nudi, ili na osnovu specijalnog ustavnog ovlaenja. Pravna snaga podzakonskih pravnih akata je razliita zavisno od nadlenosti i hijerarhijskog poloaja u sistemu vlasti organa koji je donio podzakonski pravni akt, a to se regulie drugim normama pozitivnog prava.Ugovor kao izvor graanskog pravaPACTA SUNT SERVANDA! Ugovor za stranke predstavlja zakon! Ugovor izravno ureuje konkretni graanskoopravni odnos povodom kog je sklopljen. Njegove odredbe stvaraju obaveze i prava za stranke ugovora. lanovi ugovora, za stranke, moraju da se primjenjuju kao zakonske norme.Obiaj kao izvor graanskog pravaObiaj nije formalni izvor prava! Obiaj je drutveno pravilo o ponaanju, koje nastaje dugim ponavljanjem jednog istog naina ponaanja nekih subjekata, u odreenoj situaciji, iz ega u toj drutvenoj grupi nastaje miljenje,odnosno svijest kako je takvo ponaanje obavezno za sve naredne takve situacije. U naem pravu, kao i uopte u pravnom krugu evropskog kontinentalnog prava, obiaj i obiajno pravo mogue je ponekad supsidijarno primjeniti u nedostatku odgovarajuih zakonskih rjeenja.Npr l. 21 st. 1 ZOO: Sudionici u obveznim odnosnima suni u u pravnom prometu postupati u skladu s dobrim poslovnim obiajima.Uzanse uzanceKada se pravila uobiajena da se primenjuju pri sklapanju pravnih poslova, dakle obiaji, u trgovini, pomorstvu, bankarstvu, osiguranju i u dugim oblastima kodifikuju, onda se takva kodifikovana pravila odnosno kodifikovani obiaji pretvaraju u pravna pravila i nazivaju se uzance. Uzanse imaju sankcijuDijele se na: Ope i posebne uzanseZOO je samo izuzetno ostavio mogunost primjene uzansi, ako nisu u suprotnosti sa imperativnim zakonskim odredbama i ako ugovorne strane nisu iskljuile njihovu primjenu.Sudska praksa kao izvor graanskog pravaSudska praksa nije formalni izvor prava. Sud kada donosi presudu, u pravilu, je zasniva na normi iz zakona, odnosno vri tumaenje norme i primjenu prava. Sudska praksa je zapravo primjena prava od strane sudova. Vrlo esto pod sudskom praksom shvatamo jednako postupanje i donoenje istih presuda od strane razliitih sudova. Pravo mrzi proizvoljnost!Pravna nauka kao izvor graanskog pravaPravna nauka nije formalni izvor prava, ali vri znaajan utjecan na pravno shvatanje subjekata prava od kojih se oekiva primjena pravnih normi.SUBJEKTI GRAANSKOG ODNOSA U graanskopravnom odnosu kao sudionici se mogu pojaviti iskljuivo subjekti prava. Nikada ne moe postojati odnos izmeu lica i stvari!TA JE SUBJEKT PRAVA ????Subjekt prava jeste svako lice koje moe biti nositeljem prava i obaveza.

Svojstva subjekata graanskog prava

PRAVNA SPOSOBNOSTPravna sposobnost je svojstvo subjekta prava da bude nositeljem prava i obaveza. Razlikujemo optu i posebnu pravnu sposobnost. Lice koje ima optu pravnu sposobnost moe da bude nositeljem svih vrsta prava i obaveza, u svim obimima, koje postoje u pravnom poretku.Pravni poredak ne pravi prima facie prepreke povodom sticanja, koritenja i gubitka prava i obaveza za lica sa optom pravnom sposobnosti. Svako ljudsko bie ima optu pravnu sposobnost.Nije mogue ograniiti pravnu sposobnost ljudskih bia.Drutvene tvorevine sa pravnim subjektivitetom nemaju optu pravnu sposobnost (ako nije drugaije odreeno). Lica koja imaju posebnu pravnu sposobnost mogu da budu nositeljem samo onih vrsta prava i obaveza i u onom obimu koji im je zakonom ili drugim pravnim aktom izriito ovlateno.Drutvene tvorevine sa pravnim subjektivitetom imaju posebnu pravnu sposobnost (ako nije drugaije odreeno).Ljudska bia nikada nemaju posebnu pravnu sposobnost.POSLOVNA SPOSOBNOSTPoslovna sposobnost je svojstvo subjekta prava da oitovanjem svoje pravno relevantne volje utie na svoja prava i obaveze. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost ali ne mora imati poslovnu sposobnost niti puni obim poslovne sposobnosti.Poslovna sposobnost moe biti: 1. Potpuna poslovna sposobnost2. Djelimina poslovna sposobnost3. Potpuna poslovna nesposobnostPravno relevantna voljaVolju moemo definisati kao htijenje za postizanje neega. Pravno relevantna volja je samo ona volja za koju pravni poredak vee odreene pravne uinke.Pravni poredak zahtjeva da se ispune odreeni uslovi (protok vremena od roenja, ili uslovi pri osnivanju) da bi volja subjekta prava mogla da proizvodi pravno relevantne uinke. RAZLIKE IZMEU POSLOVNE I PRAVNE SPOSOBNOSTIPRAVNA SPOSOBNOSTFiziko lice mora imatiNe moe biti ogranieno (FL)Ne moe se oduzetiNe moe se umanjiti (FL)POSLOVNA SPOSOBNOSTFiziko lice ne mora imatiMoe biti ogranienoMoe se oduzetiMoe se umanjitiDELIKTNA SPOSOBNOSTDeliktna sposobnost jeste svojstvo subjekta prava da odgovara za svoja potivpravna djelovanja. Deliktna sposobnost takoe moe biti stepenovana.PRAVNO RELEVANTNI ATRIBUTI SUBJEKTA PRAVA Ime subjekta pravaIme je oznaka subjekta prava koje tog subjekta prava razlikuje od svih drugih subjekata prava kako upote tako i u pravnom prometu. Pravo na ime se moe povrijediti na dva naina:1. Osporavanjem prava na ime2. Koritenje tueg imenaKraa identiteta je znaajan problem dananjice. Ime privrednih drutava je firma.Prebivalite ili domicilPrebivalite ili domicil jeste geografski identifikovana lokacija za koju pravni subjekt vee svoje pravno relevantno djelovanje. Pravni poredak za prebivalite vee razne pravne uinke.DravljanstvoDravljanstvo jeste svojstvo subjekta prava da propada odreenoj dravi. Stranci, uglavnom, pod uslovom reciprociteta, uivaju ista prava kao i dravljani te drave. Fizika lica imaju dravljanstvo odreene drave.Pravna lica nemaju dravljanstvo kao takvo ali imaju izvjesne karakteristike dravljanstva.FIZIKO LICEFiziko lice kao subjekt prava jeste svako ivo ljudsko bie. Svako ljudsko bie je subjekt prava. Ne moe biti drugaije. ivo ljudsko bie ne moe a da nije subjekt pravaPostanak fizike osobeFiziko lice postaje subjekt prava, stie pravnu sposobnost, trenutkom roenja.Medicinska a ne pravna nauka tano definie u kom trenutku nastaje moment roenja. Pretpostavlja se da je dijete roeno ivo, ali se moe drugaije dokazivati (oboriva pravna pretpostavka).Djelimina pravna sposobnost ljudskog bia u nastajanjuNASCITURUSZaeto a jo neroeno dijete kod kog postoji potreba da se zatite izvjesna prava koja bi bila ugroena u vremenskom intervalu do roenja i preuzimanja pravnog subjektiviteta, ima izvjesnu i ogranienu pravnu sposobnost po strogo ogranienom obimu prava i obaveza tog lica. Ovo je primjer pravne fikcije Mora se ii u korist nasciturusa Nasciturus se mora iv roditi Ukoliko se nasciturus ne rodi iv, nastaju posljedice kao i da nije postojao. Talidomid prava neroenih beba,Nasljeivanje prava koja nasciturus ima u naem pravnom poretku.Prestanak pravnog subjektiviteta fizikog licaPravni subjektivitet fizikog lica prestaje smru tog fizikog lica. Fiziko lice kao subjekt prava gubi pravnu sposobnost u trenutku smrti. Trenutak smrti je injenica koja je definisana medicinskom naukom.Fingirana smrtPostoji u izvjesnim pravnim sistemima ali ne i u naem. Fingirana smrt se susree u onim sluajevima kada pravni sistem oduzima pravnu sposobnost fizikim licima zbog izvjesnog dogaaja kao to je pridruivanje manasatiru ili osuda na smrt.Proglaenje nestalog lica za umrloNekada nije izvjesno da li je odreeno fiziko lice ivo ili mrtvo. Pravni poredak to u nekim sluajevima ne moe dozvoliti.POSLOVNA SPOSOBNOST FIZIKIH LICAPunu poslovnu sposobnost fizika lica stiu kada napune 18 godina. Puna poslovna sposobnost se moe umanjiti ili oduzeti iskljuivo u sudskom, vanparninom postupku. Razlozi za umanjenje ili oduzimanje poslove sposobnosti fizikih lica. Puna poslovna sposobnost se moe stei i prije punoljetstvaSLUAJEVI U KOJIMA FIZIKA OSOBA STIE POSLOVNU SPOSOBNOST PRIJE PUNOLJETSVA Zakljuenjem braka prije punoljetstva se stie poslovna sposobnost. Roenjem vanbranog djeteta takoe. Sa punih 15 godina se moe stei ograniena poslovna sposobnost ukoliko se fiziko lice zaposli, i ograniena je na raspolaganje sa zaradom, ali i uslovljena finansijskom kontribucijom tog lica svom odgoju.. Dijete starije od 16 godina ima ogranienu poslovnu sposobnost te moe vlastitim izjavama volje stvarati pravne uinke uz prethodno ili naknadno odobrenje.DELIKTNA SPOSOBNOST FIZIKIH LICAPotpunu deliktnu sposobnost fizika lica stiu sa napunjenih 14 godina. Djeca od 7 do 14 godina nisu deliktno sposobna, ali mogu odgovarati za svoja protivpravna djelovanja ukoliko se moe dokazati da je dijete bilo u tom trenutku sposobno za rasuivanje. Djeca do 7 godina starosti su potpuno deliktno nesposobna. Za njihova protivrpavna djelovanja odgovaraju njihovi roditelji u izvjesnim sluajevima.PRAVNA LICAPravno lice je drutvena tvorevina svojih lanova koji mogu biti fizika lica, druga pravna lica ili i fizika i pravna lica, koja ima stalnu organizacijsku strukturu, koja ima imovinu razliitu od imovine svojih lanova, koja ima jasan cilj svog postojanja, te kojoj je pravni poredak dao pravnu sposobnost.lanovi pravnog licaNajee su fizika lica koja su se udruila radi ostvarenja odrenog cilja.Druga pravna lica takoe mogu se udruiti da bi ostvarili odreeni cilj i osnovali odreeno pravno lice. lanovi pravnog lica mogu biti i kombinacija pravnih i fizikih lica. lanovi pravnog lica se mogu mijenjati. Obino se zahtjeva odreen broj lanova za osnivanje pravnog lica-Organizacija pravnog licaPravno lice manifestuje svoju pravno relevantnu volju (poslovna sposobnost) preko svog zakonskog zastupnika (koji, ultimativno, je uvijek fiziko lice). Pravno lice mora da ima organizaciju koja na jasan nain odreuje nain ispoljavanja i ustanovljenja svoje pravno relevantne volje. Organizacija treba da uredi i druga pitanja. Organizacija pravnog lica se najee moe utvrditi iz dokumenta kojim je osnovano pravno lice, bilo da je to ugovor, statut ili zakon.Imovina pravnog licaPravno lice mora da ima imovinu koja je razliita od imovine svojih lanova. Pravno lice moe da raspolae sa svojom imovinom preko svog zakonskog zastupnika. lanovi pravnog lica ne mogu da raspolau sa imovinom pravnog lica kao sa svojom imovinom. Pravno lice nije odgovorno za dugove lanova i lanovi nisu odogovorni za dugove pravnog lica (ako zakonom nije drugaije odreeno).Cilj pravnog licalanovi pravnog lica stvaraju drutvenu tvorevinu da bi postigli odreeni cilj koji kao individue ne mogu da ostvare (najee). Cilj pravnog lica mora da bude jasan od osnivanja i da postoji cijelo postojanje pravnog lica, kada se postigne cilj, najee e doi do prestanka pravnog lica. Cilj pravnog lica mora biti dozvoljen i moralan. Cilj pravnog lica odreuje pravnu sposobnost pravnog lica.Pravni poredak mora da pravnom licu prizna pravnu sposobnost. Drutvena tvorevina sa svim drugim elementima ali kojoj nije priznata pravna sposobnost nije pravno lice. Pravni poredak mora na jasan i nedvosmislen nain da prizna drutvenoj tvorevini u pitanju pravnu sposobnost. To se obino izvrava putem postupka registracije pravnog lica.Sistemi priznanja pravne sposobnosti drutvenim tvorevinama(pravnim osobama) Sistem registracije Sistem prijave Sistem odobrenja Sistem zakonskog nastankaVRSTE PRAVNIH LICA

PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNIH LICANije ista kao kod fizikog lica. Ograniena ciljem zbog kog je osnovano pravno lice. Apsolutno nitavi su pravni poslovi koji su zakljuni mimo ili izvan pravne sposobnosti pravnog lica.POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNIH LICAPravno lice poslovnu sposonbnost stie u trenutku registra u nadleni sud. lanovi pravnog lica ne mogu manifestovati pravno relevantnu volju pravnog lica osim ako nisu izriito ovlateni u ime i za raun pravnog lica da tako postupaju.DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNIH LICAPravna lica su potpuno deliktno sposobna. Takoe deliktno sposoban je organ odnosno zakonski zastupnik pravnog lica. Ovo je oblik kompenzacijske odgovornosti.PRESTANAK PRAVNIH LICAPravno lice prestaje: Ispunjenjem cilja Voljom lanova Aktom drave ZakonomDisolucija pravnih lica se vri: Likvidacijom SteajemGRAANSKOPRAVNI POSAO, SUBJEKTIVNA GRAANSKA PRAVA, GRAANSKOPRAVNE INJENICEPravni odnos je drutveni odnos subjekata prava povodom objekata prava, ureen pravnim normama. Postoji znaajna razlika izmeu drutvenog odnosa i pravnog odnosa! Graanskopravni odnos jeste pravni odnos izmeu subjekata prava povodom stvari, inidaba i prava, odnosno imovine, ureen graanskopravnim normama. Pravni odnos i graanskopravni odnos su razliite kategorije.Svaki graanskopravni odnos je pravni odnos ali svaki pravni odnos nije graanskopravni odnos. GRAANSKO PRAVNI ODNOS

Kada se ostvare injenice povodom kojih pravni poredak vee uinak nastanka, za jedan pravni subjekt subjektivnih graanskih prava, a za drugi pravni subjekt obaveze povodom tog subjektivnog graanskog prava dolazi do nastanka graanskopravnog odnosa. Drugim rijeima, graanskopravni odnosi nastaju, mijenjaju se i prestaju kada se u stvarnom ivotu dogode odreene injenice za koje norme graanskog prava veu uinke nastanka za jednu stranu graanskih subjektivnih prava a za drugu stranu korespondirajue obaveze povodom tog subjektivnog graanskog prava. Odnos g.p. norma i pravno relevantna injenicaGraanskopravne norme po pravilu ne stvaraju same graanskopravne odnose. Postoje izuzetci, kao na primjer nastanak tete. Graanskopravni odnosi nastaju NA OSNOVU injenica kojima graanskopravne norme priznaju relevantnost.Za graanskopravni odnos moraju postojati...

PRAVNO RELEVANTNE INJENICEPravno relevantne injenice su sve one injenice za koje pravni poredak vee odreeni pravni uinak. Sve injenice nisu pravno relevantne injenice. Odreena injenica moe biti a ne mora pravno relevantna u zavisnosti od konteksta. Pravni izvori daju odgovor na pitanje koja injenica je pravno relevantna.Vrste pravno relevantnih injenica sa obzirom na nastanak

PRIRODNI DOGAAJSva dogaanja u stvarnom svijetu na koje ljudska bia nemaju izravnog utjecaja a za koje pravo vee izvjesne pravne uinke su prirodni dogaaji.To moe biti: Roenje Smrt Protek vremena PoplavaLJUDSKE RADNJESvako djelovanje ljudskih bia koje predstavlja manifestaciju pravno relevantne vlje ljduskih bia kao subjekata prava a za koje pravni poredak vee izvjesne pravne uinke predstavlja ljudsku radnju kao pravno relevantnu injenicu. Ljudske radnje mogu biti pravom dozvoljene i pravom nedozvoljene. Pravno dozvoljene ljudske radnje su takva djelovanja koja su dozvoljena odredbama pravne norme, te koje ne povlae za sobom primjenju graanskopravne ili druge sankcije.Pravno dozvoljene ljudske radnje se dijele na: Pravne poslove i Radnje saglasne sa pravomPravno nedozvoljene ljudske radnje su svaka takva djelovanja ljudskih bia za koja pravni poredak vee izvjesne sankcije. Pravno nedozvoljene ljudske radnje se dijele na: Krivine delikte i Graanske delikteVrste pravnih injenica s obzirom na funkciju

Skup svih injenica koje su potrebne za nastanak nekog graanskopravnog odnosa naziva se injenina osnova ili injenino stanje. Pretpostavka kao pojam je razliita od tog pojma u svakodnevnom govoru. Pretpostavka je vrsta pravne injnenice koja je zaista i nastala u stvarnosti a koja je uslov da bi dolo do nastanka, promjene ili prestanka graanskopravnog odnosa. Njeno postojanje je sigurno. Moe se konkretno i uvijek dokazatiPretpostavka kao pojam je razliita od tog pojma u svakodnevnom govoru. Pretpostavka je vrsta pravne injnenice koja je zaista i nastala u stvarnosti a koja je uslov da bi dolo do nastanka, promjene ili prestanka graanskopravnog odnosa. Njeno postojanje je sigurno. Moe se konkretno i uvijek dokazati. Pravna osnova je takva vrsta pretpostavke kao pravne injenice za koju se primarno i bitno vee postanak, promjena ili prestanak subjektivnog graanskog prava. To je klin na koji se kai graanskopravni odnos. Oko pravne osnove se grupiraju sve druge pravno relevantne injenice. (jedno vienje)Pravna osnova je pravno pravilo ili pravna norma koja sadri ovlatenje, dunost, odgovornost ili zabranu odreenog ponaanja. (drugo tanije vienje)

Pravne presumpcije (poznate kao i pravne pretpostavke)U graanskom pravu su za svaki pravni odnos tano odreene pravne injenice koje su potrebne da bi odreeni pravni odnos nastao. Sve te pravne injenice ne moraju biti pretpostavke. Nekada nije sigurno da li su nastale izvjesne injenice ili nisu. Za pravni promet posebno je potrebno da ne dozvoli takvu pravnu neizvjesnost. Za izvjesne pravne injnenice je lake da se pretpostavi da su dokazane nego da se konkretno dokazuju. Svaka pravna injnenica ne moe biti i pravna presumpcija. Samo izriito zakonom ili drugom pravnom normom odreene i identifikovane pravne injnenice mogu biti pravne presumpcije. Pravna presumpcija je takva pravna injenica za koju se smatra da je dokazano, a moe ali ne mora da se dokazuje suprotno. Pravne presumpcije u pravnim izvorima moete prepoznati po koritenju izraza smatra se. Oborive pravne pretpostavke su takve pravne injenice za koje pravni poredak odreuje da se imaju smatrati dokazanim, te gdje pravni poredak dozvoljava dokazivanje suprotnog. Oborive pravne presumpcije se jo nazivaju i presumptio iuris tantum. Neoborive pravne presumpcije su takve pravne injenice za koje pravni poredak odreuje da se imaju smatrati dokazanim ali gdje pravni poredak ne dozvoljava dokazivanje suprotno. Neoborive pravne presumpcije se jo nazivaju i presumptio iuris et de iure.Pravna fikcija jeste takva pravna injenica za koju se ili zna da se uote nije dogodila odnosno da se nikada nee dogoditi, ali se uizma kao da je se dogodila kako bi graanskopravni odnos mogao nastati, promjeniti se ili prestati. Pravnu fikciju moete prepoznati u pravnim izvorima po koritenju izraza uzima se.Nasciturus je klasini primjer pravne fikcije. Nasciturus je klasini primjer pravne fikcije. Subjektivno graansko pravoObjektivno pravo je skup svih moguih pravnih pravila kojima se ureuju odnosi izmeu subjekata prava povodom izvjesnog objekta prava.Primjer objektivnog prava je: Stvarno pravo Autorsko i srodna prava Obligaciono pravo Roditeljsko i starateljsko pravo Notarsko pravoODNOS OBJEKTIVNO SUBJEKTIVNOG PRAVAApstraktne norme objektivnog prava odreuju kakva konkretna prav asubjekti stiu i kakve obaveze preuzimaju kada stupaju u konktretne graanskopravne odnose. Kada stupi u konkretni graanskopravni odnos subjekt prava postaje nosilac konkretnog subjektivnog pravaprema drugim subjektivma, na osnovu normi objektivnog prava koje ureuju taj graanskopravni odnos.Subjektivno graansko pravo je skup ovlatenja koja jednom pravno subjektu prema jednom ili vie drugih subjektata prava povodom konkretnog graanskopravnog odnosa priznaju norme graanskog prava. Subjektivnog graanskom pravu jednog subjekta nuno odgovara subjektivna graanska obaveza drugog subjekta.Vrste subjektivnih graanskih prava

Apsolutna subjektivna graanska prava su ona subjektivna graanska prava koja djeluju prema svim drugim subjektima prava, odnosno erga omnes. Kod apsolutnih prava svi subjekti prava su u pasivnom pravnom odnosu prema nosiocu prava, a oni koji povrijede pravo preu u aktivni pravni odnos naknade tete. Apsolutna prava su npr: stvarna prava, prava intelektualnog vlasnitva, prava linosti...Relativna subjektivna graanska prava su takva subjektivna graanska prava koja djeluju izmeu tano odreenih subjekata prava, odnosno djeluju inter partes. U aktivnom pravnom odnosu su samo nosioci konkretnih relativnih subjektivnih graanskih prava. Ne postoji pasivni pravni odnos. Primjer su obligaciono pravni odnosi.Prenosiva subjektivna graanska prava su subjektivna graanska prava kod kojih je mogue mijenjati nosioca prava. Veina graanskih prava su subjektivna graanska prava (naelo prometnosti subjektivnih graanskih prava). Primjer je pravo vlasnitva ili pravo reproduciranja autorskog djela.Neprenosiva subjektivna graanska prava su takva subjektivna graanska prava kod kojih nije mogue mijenjati nosioce prava. Vezana za linost subjekta prava. Nazivaju se lina graanska prava. Primjer je autorska moralna prava, line slunosti.Glavna subjektivna graanska prava su takva subjektivna graanska prava ije postanak, prijenos ili prestanak ne ovisi od postojanju nekog drugog subjektivnog graanskog prava. Primjer pravo vlasnitva.Sporedno subjektivno graansko pravo je takvo subjektivno graansko pravo iji nastanak, prijenos ili prestanak ovise od postojanja dugog, glavnog, subjektivnog graanskog prava. Takva prav se nazivaju i akcesornim graanskim pravima.Oni uglavnom prate pravnu sudbiju glavnog graanskog prava. Primjer: kamata, kapara, plodoviPreobraajna subjektivna graanska prava su takva subjektivna graanska ovlatenja subjekta prava da jednostranom izjavnom svoje pravno relevantne volje zasnuje, promjeni ili okona graanskopravni odnos sa drugim subjektom prava bez njegovog pristanka.Preobraajna subjektivna graanska prava

Preobraajna prava nastanaka graanskopravnog odnosa Prihvat ponude, pravo pree kupovine, okupacija, pravno nazadkupnje.Preobraajna prava promjene graanskopravnog odnosa Izbor kod alternativnih obaveza Izbor izmeu raskida ugovora i snienja cijene kod materijalnih nedostataka kupljene stvari...Preobraajna prava prestanaka graanskopravnog odnosa Otkaz ugovora, Poziv punomoii, Pravo pobijanja ugovora, Odustanak od ugovora...OBJEKTI GRAANSKOG PRAVA I STVARI KAO OBJEKTI GRAANSKOG PRAVAPojam objekta graanskog pravaObjekti graanskog prava su sve one instance postojanja povodom kojih subjekti graanskog prava ulaze u graanskopravne odnose. Drugim rijeima, objekti graanskog prava je sve ono zbog ega subjekt prava moe ui u pravni odnos.

Stvari kao objekti graanskog pravaZAKONSKI POJAM STVARIlan 5 Zakona o stvarnim pravima FBiH (Sl. novine FBiH 66/13, 100,13)(1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizike ili pravne osobe, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ogranienja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekt prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. (2) Stvari su u smislu ovog zakona i skup stvari i prava koja su zakonom izjednaena sa stvarima.TEORIJSKA DEFINICIJA STVARIStvar je cjelovit, samostalni materijalni dio prirode, koji je prostorno ogranien, potinjen faktikoj moi ljudskih bia te kojoj pravni poredak nije oduzeo ili je oznaio svojstvo stvari. Stvar je materijalni dio prirode u smislu da mora postojati u stvarnosti i da zauzima prostor bez obzira kako malen u stvarnosti. Stvar mora biti cjelovita. Dijelovi stvari nisu zasebne stvari budui da oni nemaju izolovanu egzistenciju i bez ostatka gube znaajnu vrijednost. Stvar mora biti samostalna u smislu da povodom pravno-tehnikih konsideracija ne predstavlja sastavni element komplementarne stvari ija vrijednost lei u zajednikom skupu pojedinih materijalno individualnih ali komplementarnih stvari. Stvar mora biti potinjena ljudskoj moi u smislu da mora biti podobna kontroli od strane ljudskih bia kao apsolutno svojstvo stvari. Da bi odreeni materijalni dio prirode bio stvar pravni poredak ne smije da je izriito oduzeo tom materijalnom dijelu prirode svojstvo stvari. Neto to nije materijalni dio prirode e biti stvar ukoliko pravni poredak tom faktoru postojanja prui karakteristiku stvari.

STVARI PO KRITERIJU PROMETNOSTI

Stvari u prometu su takve vrste stvari kao objekata prava povodom kojih subjekti prava mogu neogranieno sticati subjektivna prava, i u punom njihovom obimu. Stvari u prometu mogu biti objektom svih prava i svih. Na njima se mogu neogranieno i neogranien broj puta sticati i mjenjati stvarna prava i njihovi nosioci.Stvari ograniene u prometu su takve vrste stvari povodom kojih je na neki nain ogranieno sticanje subjektivnih graanskih prava iz drutveno opravdanog razloga. Primjer: oruje, droge, lijekovi, otrovi, eksplozivi. Za takve stvari se obino propisuje poseban reim pravnog prometa.Stvari izvan pravnog prometa(res extra commercium) su takve vrste stvari koje uopte nisu objekti graanskog prava budui da su, svojom prirodom ili posebnom pravnom odredbom izuzete iz pravnog prometa.POKRETNE I NEPOKRETNE STVARIPokretna stvar je takva vrsta stvari kao objekta graanskog prava koja moe mijenjati svoj poloaj u prometu a da pri tom ne dolazi do unitenja ili mijenjanja bitnih svojstava stvari u pitanju. Primjer: automobil, olovka, mobitel.Nepokretna stvar jeste takva vrsta stvari kao objekta graanskog prava koja ne moe da mijenja svoj poloaj u prostoru a da pri tom ne doe do unitenja ili bitnog smanjenja bitnih svojstava stvari. Primjer: kua, zemljite, zgrada...Bitnost ove podjele se ogleda u razliitom pravnom tretiranju izvjesnih aspekata pravnog prometa pokretnih i nepokretnih stvari. Promet nekretninama u bosni i hercegovini zahtjeva notarsku obradu i upis u zemljinu knjigu dok pokretnina zahtjeva valjan pravni osnov i tradiciju kao nain sticanja (sa valjanim pravom prethodnika kod derivativnog sticanja).INDIVIDUALNE ODREENE I GENERIKE STVARIGeneriki odreene stvari su takva vrsta stvari kao objekata graanskog prava koja je odreena po svojoj vrsti, rodu, broju, mjeri ili po nekom drugom kriteriju a ne po svojoj individualnosti. Primjer: litar Coca Cole, kilogram graha, deset banana.Individualno odreene stvari su takva vrsta stvari kao objekata graanskog prava koje su u pravnom prometu strogo odreene i identifikovane po svojim jedinstvenim identifikacionim karakteristikama. Primjer: autografisana knjiga, slika, automobil Ford Focus 2014, registarskih tablica E45-O-325 br. asije 20B1220015-H-6632Q532Zamjenjive stvari su one vrste stvari kao objekata graanskog prava umjesto kojih se moe ispuniti odreena graanskopravna obaveza davanjem druge stvari iste vrste, priblino istih svojstava i iste vrijednosti. Sve druge stvari su nezamjenjive stvari.POTRONE I NEPOTRONE STVARIPotrone stvari su takva vrsta stvari kao objekata graanskog prava kod kojih prilikom jednokratne upotrebe dolazi do konzumacije njihovih bitnih svojstava. Primjer: eer, ulje, benzin, autobuska karta, krema za kouNepotrone stvari su takve vrste stvari kao objekata graanskog prava kod kojih prilikom svake individualne redovne upotrebe ne dolazi do unitenja ili znaajnog smanjenja bitnih svojstava. Primjer: raunar, kramp, automobileRelevantnost ove podjele se manifestuje u pravnim mehanizmima omoguavanja upotrebe ili koritenja stvari u vlasnitvu drugog subjekta prava.DJELJIVE I NEDJELJIVE STVARIDjeljive stvari su takve vrste stvari kao objekata graanskog prava koje se mogu rastaviti na vie istovrsnih djelova na nain koji kod rezultirajueg svakog individualnog djela se nalazi bitno svojstvo stvari i pri emu se ne umanjuje upotrebna stvar i njena vrijednost nesrazmjerno. Primjer: okolada, lego kockice, arak papiraNedjeljive stvari su ona vrsta stvari kao objekata graanskog prava kod kojih dioba stvari neophodno unitava bitna svojstva stvari te nesrazmjernoumanjuje vrijednost stvari u odnosu na istu kada je stvar cjelovita. Primjer: iva ivotinja, dijamant, paket karataNAINI DIOBE STVARI

Ova podjela je relevantna prvesnstveno kod pitanja diobe suvlasnitva.JEDNOSTVNE STVARI i SASTAVLJENE STVARIJednostavne stvari su takve vrste stvari kao objekata prava koje po ustaljenom shvatanju i u pravnom prometu ine jedinstvo. Primjer: kamen, ivotinja, biljka, ali i tkanina, papir, legura metalaSastavljene stvari su ona vrsta stvari kao objekata graanskog prava koje nastaju spajanjem jednostavnih stvari u jednu novu cijelinu, tako da upotrebljeni dijelovi ne gube svoje fiziko postojanje. Primjer: zgradaPRIPADAK ILI PERTINENCIJAPripadak ili pertinencija jeste sporedna stvar koja je odreena da podreeno trajno slui svrsi glavne stvari bez da u isto vrijeme ne postane njen sastavni dio. Objektivni element odnos pripatka i glavne stvari. Subjektivni element da je vlasnik stvari odredi kao pripadak.PLODOVI STVARIPlodovi su prinosi (*ili proizvodi*) koji neposredno ili posredno nastaju od izvjesne stvari odnosno prava.

UKUPNOST STVARIPod ukupnou stvari razumijeva se zbroj fiziki samostalnih i meusobno koordiniranih stvari koje su ujedinjene zajednikom gospodarskom svrhom, a u prometu se javljaju pod zajednikim nazivom. Naziva se i skupna stvar Primjer: stado ovaca, biblioteka, skladite robe.OSTALI OBJEKTI GRAANSKOG PRAVALJUDSKA RADNJA KAO OBJEKAT GRAANSKOG PRAVALjudska radnja, odnosno inidba, je takva vrsta objekta graanskog prava koji predstavlja obavezno postupanje od strane subjekta prava, bilo da je to postupanje negativno ili pozitivno definisano, gdje je subjekt prava obavezan na takvo postupanje u skladu sa postojeom valjanom pravnom osnovom. Stvar je prvenstveno objekt stvarnopravnih graanskopravnih odnosa, dok je ljudska radnja inidba prvenstveno objekt obligacionopravnih graanskopravnih odnosa.KARAKTERISTIKE INIDBEinidba mora biti ljudksa radnja - inidba MORA biti manifestacija (ultimativno) djelatnosti fizikog lica kao subjekta prava, bilo da je to djelovanje pozitivno ili negativno odreeno. inidba se ne moe odnositi na djelovanje koje ne moe biti u kontroli fizikog lica. Djelovanje neega pod kontrolom fizikog lica se smatra djelovanjem tog fizikog lica, ukoliko je to lice djelovalo na nain koji je izravno rezultirao takvom vrstom djelovanja, odnosno smatra se djelovanjem vlasnika objekta koje djeluje u pitanju. inidba mora imati imovinski karakter - Ljudsko djelovanje kao objekt prava mora da se odraava izravno ili neizravno na imovinsku masu vjerovnika. Imovinski karakter inidbe se manifestuje u tome da isunjenje djelovanja neophodno se izravno ili neizravno oituje u promjeni imovinske mase (pozitivno ili negativno)Primjer: pjevanje za novac i za uitak.Primjer: negativne posljediece povrede obaveze na ljudsko djelovanje kao negativno djelovanje na imovinsku masu.inidba mora biti mogua - Da bi inidba bila mogua, potrebno je da po objektivnim kriterijima i standardima koji su opte razumljivi i prepoznatljivi, te koji ne zavise od linosti koja izvrava ljudsko djelovanje kao objekt graanskopravnog odnosa, ta inidba pod takvim uslovima, izvodiva. Poznajemo objektivnu i subjektivnu mogunost odnosno nemogunost. Objektivno mogua je ono ljudsko djelovanje koje se moe izvriti od strane makar jednog postojeeg ljudskog bia. Objektivno nemogue je neto to se uopte ne moe izvriti.Objektivnost ukazuje na to da kriterij utvrivanja ne zavisi od linosti subjekta pravaPrimjer: preskoiti zgradu, putovati u prolost, rascijepiti zemlju vlastitim rukama. Ukoliko je ljudsko djelovanje objektivno nemogue u trenutku dogovora subjekata prava nee nastati do obaveze odnosno nee nastati do granskopravnog odnosa uprkos tome da svi drugi uslovi su zadovoljeni. Ako postane naknadno nemogue- to nema utjecaja. Ne dolazi do konvalidacije.Mogue je ugovoriti pod odgodnim uvjetom. Naknadna objektivna nemogunost zavisi od uslova i savjesnosti obje strane. Subjektivno nemogue je ono ljudsko djelovanje koje tano odreeni subjekt prava ne moe da izvri. Subjektivna nemogunost znai da inidbu nije u stanju izvriti konkretni subjekt, dunik, koji se obavezao da e istu izvriti. Subjektivno nemoguu inidbu nee takvo lice morati izvriti ali e moda odgovarati za naknadu tete.inidba mora biti pravno doputena - Ljudsko djelovanje e biti pravno dozvoljeno ukoliko se sadraj istog ne protivi: Ustavu Bosne i Hercegovine Prinudnim propisima Bosne i Hercegovine Moralu drutvaPravna nedoputenost ima sline posljedice kao i objektivna nemogunost uglavnom, zavisi.inidba mora biti odreena ili odrediva - inidba je odreena kada je ista individualno odreena, odnosno ukoliko je precizno usaglaena pravno relevantna volja subjekata prava, strana graanskopravnog odnosa povodom pravno relevantnih i drugih elemenata ljudskog djelovanja kao objekta prava. Kod odreene inidbe se tano zna obaveza dunika kao i pravo povjerioca. U nastanku graanskopravnog odnosa inidba ne mora biti odreena, ali ona najmanje mora biti odrediva. inidba e biti odrediva u onim sluajevima kada postoji mehanizam na osnovu kojih e se inidba individualizirati, odnosno kako e se odrediti pravno relevantni aspekti inidbe kao objekta graanskopravnog odnosa.

Alternativne inidbe tsu takve vrste ljudskih djelovanja kao objekata graanskopravnog odnosa gdje dunik duguje dvije ili vie inidaba, ali im jednu od njih ispuni isti se oslobaa obaveze. Primjer: Dunik moe ili platiti tetu ili kupiti novu stvar.Fakultativne inidbe su takve kod kojih dunik duguje samo jednu inidbu ali mu je doputeno ispuniti neku drugu inidbu da bi se oslobodio obaveze. Primjer: odustanina.Generike su one inidbe kod kojih je sadraj, odnosno objekt inidbe odreen samo po vrsti. Dunik se oslobaa davanjem odreene stvari unutar vrste. Primjer: Duguje 500 kg vicarske okolade srednje kvalitete.SADRAJ INIDBEinidba moe biti odreena poztivno da zahtjeva aktivno djelovanje od strane subjekta prava - Dunika i negativno da zahtjeva izvjesno proputanje djelovanja od strane subjekta prava - dunika.

Davanje (dare) jeste takva vrsta ljudskog djelovanja kao objekta graanskog prava koji podrazumjeva predaju jedne stvari iz posjeda dunika ili drugog subjekta prava u posjed povjerioca. Uvjek je objekt inidbe stvar i to predaja stvari. Predaja stvari je iri pojam od davanja.injenje (facere) je takva vrsta ljudskog djelovanja kao objekta graanskog prava koji porazujeva odreeno konkretno djelovanje troenjem snage i primjenom konkretnog utilitarnog pokreta ljuskog bia, sa ili bez pomoi mehanikih sredstava. Predmet injenja nije davanje u pravnotehnikom smislu.Proputanje (non facere) je takva vrsta ljudskog djelovanja kao objekta graanskopravnog odnosa koje se sastoji od neizvrenja odreenog djelovanja na koje subjekt prva koji je obveznik inae bi imao pravo na izvrenje, ali na koji, povodom obligacionog odnosa, nije vie u stanju da izvri, u pravnom smislu. Primjer: da neu putati glasno muziku u 13:00 sati.Trpljenje je takva vrsta ljudskog djelovanja kao objekta graanskopravnog odnosa koje se sastoji od nesprijeavanja izvjesnog ljudskog djelovanja drugog subjekta prava, koje bi prvi subjekt prava imao mogunost da sprijei, ali koji, pravnotehniki vie nije u mogunosti da sprijei budui zbog postojeeg obligacionopravnog odnosa kojim je dunik na trpljenje.INTELEKTUALNE TVOREVINE KAO OBJEKTI GRAANSKOPRAVNOG POJAMIntelektualna tvorevina jeste rezultat stvaralakog intelektualnog djelovanja fizikog lica. Intelektualna tvorevina je plod umnog rada ljudskog bia. Intelektualna tvorevina moe biti objektom graanskopravnog odnosa kao bilo koja stvar, sa odreenim individualnim karakteristikama koje su rezultat sui generis prirode intelektualne tvorevine kao objekta graanskog prava.VRSTE INTELEKTUALNE TVOREVINE

Autorsko djelo je vrsta intelektualne tvorevine koja je nastala kreativnim intelektualnim djelovanjem ljudskog bia u polju knjievnosti, umjetnosti i nauke, koja je objektivno i subjektivno originalna, te koja ima bilo koju formu koja sadraj istog ini podobnim za prenos na lica koja nisu autor. Primjer: knjievno djelo, likovno djelo, audiovizuelno djelo.Interpretacija je vrsta intelektualne tvorevine koja je nastala kreativnim intelektualnim djelovanjem na ve postojeem autorskom djelu ljudskog bia koristei svoje individualne sposobnosti, te koje ima druge elemente autorskog djela. Primjer: pjesma, pozorina drama, muzika izvedba.Fonogram je vrsta intelektualne tvorevine kao objekta graanskopravnog odnosa koja se sastoji od zvunog zapisa autorskog djela ili interpretacije autorskogd jela te drugih zvukova povodom kojih je autor zatien. Primjer: Snimka zvuka.Videogram je vrsta intelektualne tvorevine koji se sastoji od sekvencijalnog niza slika koji, kada su prikazani u nisu ostavljaju ubijeenje pokreta, koje mogu ali ne moraju biti praene zvukom. Primjer: filmEmisija je vrsta intelektualne tvorevine koja se sastoji od elektromagnetnih valova koji nose sadraj autorskog djela ili drugih intelektualnih tvorevina. Primjer: Lud, Zbunjen, Normalan..Baza podataka je vrsta intelektualne tvorevine koja se sastoji od ureenog skupa podataka koji je pravno zatien. Primjer: Google, Facebook, Spisak studenata

Patent je subjektivno graansko pravo koje subjekt prava stie na osnovu izuma. Izum je vrsta intelektualne tvorevine koja predstavlja konkretno i temeljito rijeenje na izvjesni tehniki problem koji je nov, koji je inventivan, te koji je industrijski primjenjiv.Primjer: Mikrovalna penica.ig je subjektivno graansko pravo koje subjekt prava stie povodom oznake. Oznaka je vrsta intelektualne tvorevine koja se sastoji od bilo kakvog vizuelno perceptibilnog znaka koji nosilac prava iga koristi da bi razlikovao svoju robu ili usluge od drugih slinih roba i usluga u pravnom prometu. Primjer: Coca Cola, MercedesIndustrijski dizajn jeste subjektivno graansko pravo koje subjekt prava stie povodom vanjskog izgleda proizvoda. Izgled proizvoda je vrsta intelektualne tvorevine koja se sastoji od vizeulno perceptibilnih vanjskih karakteristinih izgleda proizvoda koji mora biti nov i inventivan.Primjer: Izgled mobitela ili posebno lijepog ajnikaGeografksa oznaka porijekla je vrsta intelektualne tvorevine koja se sastoji od oznake odreenog teritorija sa kog potie odreeni proizvod a gdje injenica da taj proizvod potie iz te teritorije uzrokuje sa odreenim svojstvima i karakteritiskama proizvoda u pitanju koje isto ine posebnim u pravnom prometu. Primjer: Travniki sir i FetaTopografija integrisanog kola je vrsta intelektualne tvorevine koja se sastoji iz posebnog rasporeda poluprovodnikih elemenata na odreenom integrisanom kolu. Primjer: Haswell arhitektura Intelovog i7 ipaBiljna sorta je vrsta intelektualne tvorevine koja se sastoji od odreene nove biljne sorte koja je stabilna, homogena i koja ima izvjesne druge karakteristike, te koja kao takva moe biti objektom graanskopravnog odnosa. Primjer: Crvene delies jabukeDva osnovna naela zatite intelektualnog vlasnitvaNematerijalni, odnosno duhovni ili intelektulani karakter predmeta zatite (intelektualno), Ekonomska funkcija koja obezbjeuje da subjekt zatite prisvaja materijalnu korist od privredne eksploatacije predmeta zatite (vlasnitvo)Nematerijalnost objekta zatiteObjekt zatite je UVIJEK nematerijalna intelektualna tvorevina. Objekt zatite se STROGO mora razlikovati od predmeta koji utjelovljava tu nematerijalnu int. tvorevinu!Stvarno pravo i pravo intelektualnog vlasnitvaPravo intelektualnog vlasnitva povodom odreene nematerijalne intelektualne tvorevine je u cijelosti odvojeno i nezavisno od prava vlasnitva ili drugih stvarnih prava na materijalnom dijelu prirode na kom je ta nematerijalna tvorevina fiksirana!Odnos pravo-intelektualno dobro-predmetAutorsko pravo autorsko djelo predmet na kom je autorsko djelo fiksiranoPatent pronalazak proizvod u kom je pronalazak integrisanig oznaka proizvod ili usluga oznaeni igom zatienom oznakomEkonomska funkcija zatite intelektualnog vlasnitvaPriroda predmeta zatite intelektualnog vlasnitva je takva da se lako saznaje i da je nemogue je odstraniti jednom kada se sazna, sa dozvolom ili bez. Iz tog razloga, intelektualno vlasnitvo se titi tako to se zabranjuje svim neovlatenim licima da se okoriste nedozvoljeno steenim znanjem, odnosno, da jedino ovlatenik intelektualnog vlasnitva moe, pravno dozvoljeno, da se koristi intelektualnim dobrom te da jedino to lice ili lica koja isti ovlasti mogu da ostvare ekonomsku korist. Nitko drugi ne moe ostvariti ekonomsku korist od odreenog intelektualnog dobra osim nosioca prava! Druge karakteristike intelektualno-pravne zatitePredmet zatite intelektualnog vlasnitva nisu sva nematerijalna dobra, ve samo odreena, strogo i iskljuivo definisana, kvalifikovana, nematerijalna dobra. Uslovi pod kojima su odreene vrste nematerijalnih dobara predmet zatite, propisani su zakonom i vrlo restriktivni. Sadrina zatite usmjerena je prvenstveno na radnje privrednog/ekonomskog koritenja zatienog nematerijalnog dobra,iako se tite i izvjesna moralna prava. Zatita ima raznovrsna ogranienja bilo da su ona vremenska, sadrinska, predmetna, a iji je cilj da se i treim licima omogui koritenje zatienog nematerijlnog dobra, ukoliko je to u optem interesu.Ljudsko tijelo kao sui generis objekt graanskog pravaLe kao stvarNeki dijelovi ovjeijeg tijela mogu se smatrati stvarima,ali samo kad su odvojeni od ovjeijeg tijela (kosa,zubi,proteze...). Krv ili majino mlijeko u pravilu nisu stvar,pa ak i u sluaju dobijanja nekog ekvivalenta za bolju ishranu. ovjekov le nije stvar razlozi pijeteta(potovanja). Pitanje darovanja organa nije jasno regulisano u naem pravu (dva razliita rjeenje iz preuzetih zakona).Novac kao sui generis objekt graanskog pravaNovac, u svojoj fizikoj manifestaciji, je sui generis vrsta stvari u pravnom prometu openito. Novanice, bilo da su papirne bilo da su metalne nisu vlasnitvo individue koja je njihov posjednik ve su iskljuivo vlasnitvo drave. Zabranjeno je unitavanje novanica.

Novac kao mjerilo vrijednosti - Novac je instrument pravnog prometa. Novac omoguava da se drugi objekti graanskopravnog odnosa izraze u njihovom novanom ekvivalentu. Vrijednost stvari izraena u novanom obliku naziva se cijenom.

Pod redovnom cijenom neke stvari podrazumijeva se standardna, normalna, obina, prometna vrijednost stvari u pitanju. Primjer: vake su 1KMPod vanrednom cijenom se porazumijeva subjektivna virjednosst stvari koja je procjenjiva objektivnim mjerilima. Primjer: Dijamanti, nakitPod afekcijskom cijenom podrazumijeva se posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima. Energija kao sui generis objekt graanskog pravaEnergija je sui generis objekt graanskog prava tek u skorije vrijeme. Razni vidovi energije mogu biti razliite vrste objekata graanskog prava. Pojmovanje energije kao objekta graanskog prava je tek u povoju.Ustav

Zakon

Podzakonski akti

(Sudske presude)

(Obiaji)

(Pravna Nauka)

Meunarodni izvori G.P.

Subjekt prava

Fiziko lice

Pravo lice

Svojstva subjekata graanskog prava

Pravna sposobnost

Opa

Posebna pravna sposobnost nasciturusa

Posebna

Poslovna sposobnost

Potpuna poslovna sposobnost

Djelimina poslovna sposobnost

Potpuna poslovna nesposobnost

Deliktna sposobnost

Potpuna deliktna sposobnost

Djelimina deliktna sposobnost

Potpuna deliktna nesposobnosst

Pravno relevantni atributi fizikih lica

Ime

Domicil

Dravljanstvo

Drugi atributi

Vrste pravnih lica

Pravna lica javnog prava

Drava

Javne ustanove

Optine

Javna preduzea

Univerziteti

Drugi

Pravna lica privatnog prava

Komercijalna pravna lica

Privredna drutva

Javno trgovako drutvo

Komanditno drutvo

Drutvo ograniene odgovornosti

Dioniko drutvo

Nekomercijalna pravna lica

Zaklade

Fondacije

Subjekt g.p. kao nosioc g. subjektivnih prava

Subjekt g.p. kao nosioc obaveze povodom g.s.p.

Subjekt prava

Pravno relevantna injenica

Subjektivno graansko pravo i korespondirajua obaveza

Graanskopravni

odnos

Pravne injenice

Prirodni dogaaji

Ljudske radnje

Doputene ljudske radnje

Pravni poslovi

Radnje saglasne pravu

Nedoputene ljudske radnje

Graanski delikti

Krivini delikti

Vrste pravnih injenica s obzirom na funkciju

injenina osnova

Pretpostavka

Pravna osnova

Pravna pretpostavka ili presumpcija

Oboriva pravna pretpostavka

Neoboriva pravna pretpostavka

Pravna fikcija

Pravni odnos

Pravna osnova

injenina osnova

Apsolutna i relativna

Prenosiva i nepresnovsiva

Glavna i sporedna prava

Preobraajna prava

Vrste subjektivnih graanskih prava

Preobraajna prava

Preobraajna prava nastanka g.p.o.

Preobraajna prava promjene g.p.o.

Preobraajna prava prestanka g.p.o.

Vrste graanskopravnih objekata

ovjek

Linost ovjeka

Izvjesne druge linosti

Materijalne tvorevine

U prometu i van prometa

Pokretne i nepokretne

Individualno odreene i generike

Potrone i nepotrone

Djeljive i nedjeljive

Proste i sloene

Glavne i sporedne

Plodovi

Nematerijalne tvorevine

Intelektualne tvorevine

Tvorevine autorskog prava

Tvorevine industrijskog vlansitva

Druge nematerijalne tvorevine

inidba

Davanje

injenje

Proputanje

Trpljenje

Prava

Imovina kao cjelina

Cjelokupnost postojanja pravnog lica

Stvari u prometu i stvari van prometa

Pokretne i nepokretne stvari

Individualno odreene i generike stvari

Zamjenjive i nezamjenjive stvari

Potrone i nepotrone stvari

Djeljive i nedjeljive stvari

Jednostavne i sastavljene stvari (proste i sloene stvari)

Glavne stvari i sporedne stvari ili pripadci

Plodovi

Zbirne stvari i zbir stvari

Novac kao sui generis stvar

Ljudsko tijelo kao sui generis stvar

Energija kao sui genersi stvar

Internet i beini signal kao sui generis stvari

Vrste stvari

Stvari po kriteriju prometnosti

Stvari u prometu

Stvaroiograniene u prometu

Stvaro izvan prometa

Nain dijeljenja stvari

Fizika dioba stvari

Geometrijska dioba stvari (zemljita)

Civilna dioba stvari (po vrijednosti)

Idealna dioba stvari

Vrste plodova

Prirodni plodovi

Industrijski plodovi

Civilni plodovi

Vrste prirodnih i industrijskih plodova

Visei plodovi

Odvojeni plodovi

Ubrani plodovi

Potroeni plodovoi

Nepotroeni plodovi

Zanemareni plodovi

Vrste odredivih inidbi

Alternativne inidbe

Fakultativne inidbe

Generike inidbe

Pozitivno definisane ljudske radnje

Davanje

injenje

Negativno definisane ljudske radnje

Proputanje

Trpljenje

Intelektualne tvorevine autorskih i srodnih prava

Intelektualne tvorevine prava industrijskog vlasnitva

Intelektualne tvorevine autorskog i srodnih prava

Autorsko djelo

Interpretacija

Fonogram

Videogram

Emisija

Baza podataka

Intelektualne tvorevine prava industrijskog vlasnitva

Patent - Izum

ig - Oznaka

Industrijski dizajn izgled proizvoda

Geografska oznaka porijekla

Topografija integrisanog kola

Biljna sorta

Procjenjivost stvari

Procjenjive stvari

Neprocjenjive stvari

Vrste cijena

Redovna cijena

Vanredna cijena

Afekcijska cijena