Embed Size (px)
Citation preview
GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO II PREDAVANJA I VJEŽBE
Prof. dr. Sanjin Omanović
ss. Anisa Ruhotina, MA iur.
SADRŽAJ
IZVRŠNI POSTUPAK
1. Subjekti izvršnog postupka
2. Pretpostavke za izvršenje
3. Odluke u izvršnom postupku
4. Pravni lijekovi u izvršnom postupku (prvi dio)
1. SUBJEKTI IZVRŠNOG POSTUPKA
Izvršni postupak – skup radnji koje preduzimaju učesnici u postupku.
Sva lica koja učestvuju u izvršnom postupku su učesnici u najširem smislu ovog pojma.
Razlika između:
Subjekata izvršnog postupka
– to su učesnici bez kojih se ne
može pokrenuti ni voditi
izvršni postupak.
Ostalih učesnika izvršnog
postupka čije prisustvo nije
nužno (određena treća lica).
SUD I OSTALI ORGANI IZVRŠNOG POSTUPKA
Sud kao subjekt izvršnog postupka
Funkcija ostvarenja izvršenja povjerava se sudovima.
Kao djelatnost sprovođenja izvršenja ima niz karakteristika upravno-pravne djelatnosti.
Funkcija izvršenja je dio pravosudne funkcije i u njenom ostvarenju moraju biti zastupljena birna obilježja vršenja te funkcije: nezavisnost i nepristrasnost organa koji je vrše i ravnopravnost stranaka.
U fazi dozvole izvršenja sud utvrđuje pretpostavke za izvršenje i odlučuje o nizu drugih pravnih pitanja, za čije pravilno odlučivanje, garantija sudske nepristrasnosti ima veliki značaj.
U fazi provođenja izvršenja pored suda učestvuju i određena službena lica.
Odluke arbitraže koje su podobne za izvršenje, izvršavaju redovni sudovi po pravilima izvršnog postupka.
NADLEŽNOST SUDOVA U IZVRŠNOM POSTUPKU
Stvarna nadležnost
• Stvarna nadležnost redovnih sudova (osim Vrhovnog suda FBiH) određena je Kantonalnim zakonodavstvom. U svim predmetima izvršenja postupaju opštinski sudovi.
• Funkcija izvršenja povjerava se onim sudovima koji su postupali u prvom stepenu.
Funkcionalna nadležnost
• U prvom stepenu izvršni postupak vodi i odluke donosi sudija pojedinac, a u drugom stepenu vijeće od trojice sudija.
NADLEŽNOST SUDOVA U IZVRŠNOM POSTUPKU
Mjesna nadležnost
Koji će od opštinskih sudova, kao stvarno nadležnih, postupati u konkretnom predmetu, određuje se pravilima o mjesnoj nadležnosti.
Pravilima o mjesnosj nadležnosti nastoji se obezbijediti što sigurnije i efikasnije sprovođenje izvršenja.
Koji će teritorijalno određeni sud postupati zavisi u prvom redu od vrste potraživanja radi čijeg ostvarenja sprovodi izvršenje:
a) Novčanih potraživanja
b) Nenovčanih potraživanja
da li se izvršenje
sprovodi radi ostvarenja
A) MJESNA NADLEŽNOST U OSTVARIVANJU NOVČANIH POTRAŽIVANJA
Određuje se s obzirom na vrstu predmeta na kojima se sprovodi izvršenje.
Koji će teritorijalno određeni sud postupati zavisi od toga da li se izvršenje provodi na pokretnim stvarima, novčanim potraživanjima izvršenika ili nekretninama.
Kada je predmet izvršenja neka pokretna stvar, onda je mjesno nadležan da postupa onaj sud na čijem području se ta stvar nalazi. (član 114 ZIP-a)
Ako tražilac izvršenja kao predlagač nije u prijedlogu za izvršenje odredio mjesto gdje se stvar nalazi onda je za donošenje odluke o izvršenju mjesno nadležan sud na čijem području se nalazi prebivalište ili boravište izvršenika (fizičkog lica)/sjedište izvršenika (pravnog lica). (član 115 ZIP-a)
Rješenje o izvršenju koje ovaj sud donese, povjerilac može podnijeti radi sprovođenja izvršenja, svakom stvarno nadležnom sudu na čijem području se nalaze stvari dužnika – tzv. leteće izvršenje. (član 115 stav 3 ZIP-a)
A) MJESNA NADLEŽNOST U OSTVARIVANJU NOVČANIH POTRAŽIVANJA U slučajevima kada je predmet izvršenja izvršenikovo potraživanje da se predaju ili isporuče pokretne stvari ili da se preda nepokretnost, mjesno nadležan je onaj sud na čijem području se takve stvari nalaze. (član 177 ZIP-a)
Za provedbu izvršenja na novčanim potraživanjima izvršenika, mjesno je nadležan sud prebivališta ili boravišta izvršenika. Ako izvršenik nema prebivalište ni boravište u FBiH, mjesno je nadležan sud na čijem području se nalazi prebivalište odnosno boravište izvršenikova dužnika. Ovo vrijedi bez obzira da li je izvršenik fizičko ili pravno lice. (član 136 ZIP-a)
Mjesna nadležnost prema forumu generale određuje se i u slučajevima kada je predmet izvršenja patent, tehničko unapređenje, produžavanje ili neko drugo slično izvršenikovo pravo.
Ako se izvršenje sprovodi na nekretninama, onda u određivanju mjesne nadležnosti važi pravilo: forum rei sitae – nadležan je sud na čijem području se nalazi nekretnina. (član 67 ZIP-a)
B) MJESNA NADLEŽNOST U OSTVARIVANJU NENOVČANIH POTRAŽIVANJA
Kada je u pitanju izvršenje radi ostvarenja nenovčanih potraživanja, mjesno nadležni sud se određuje s obzirom na prirodu nenovčanog potraživanja.
Ako novčano potraživanje iz izvršne isprave glasi na predaju jedne ili više određenih pokretnih stvari ili na isporuku određene količine zamjenjivih stvari, mjesno je nadležan onaj sud na čijem području se te stvari nalaze.
U slučajevima kada je nenovčano potraživanje upravljeno na predaju određene nekretnine, za ispražnjenje i prodaju te nekretnine, mjesno je nadležan sud na čijem se području nekretnina nalazi.
Kada je obaveza upravljena na određenu radnju, trpljenje ili nečinjenje mjesno je nadlećan da postupa onaj sud na čijem području izvršenih treba da izvrši obavezu. (član 207 ZIP-a)
Npr. Kada je poslodavac dužan da po izvršenoj obavezi vrati radnika na rad, mjesno je nadležan sud na čijem području se nalazi sjedište tog poslodavca.
SLUŽBENA LICA U IZVRŠNOM POSTUPKU
Pored sudije pojedinca koji vodi i donosi sve odluke u izvršnom postupku u prvom stepenu, učestvuju i određena službena lica.
To su sudski izvršioci koji pod kontrolom i pouputsvu sudije preduzimaju pojedine radnje sprovođenja izvršenja.
Službeno lice poduzima radnje kao što je popis i procjena stvari u posjedu izvršenika.
U vršenju svoje dužnosti službena lica uživaju posebnu zaštitu.
Ometanje službenog lica u vršenju službene dužnsti je krivično djelo.
U slučaju ometanja mogu zatražiti pomoć od nadležnih organa unutrašnjih poslova.
S druge strane, stranke mogu tražiti od suda da otkloni nepravilnosti koje službena lica učine u sprovođenju izvršenja.
ZADATAK ZA VJEŽBU
Koristeći relevantne odredbe Zakona o izvršnom postupku objasnite ulogu sudskih izvršilaca u izvršnom postupku.
Zainteresirani studenti svoje odgovore mogu dostaviti na e-mail predmetne stručne saradnice [email protected] . Zadatakl ne podliježe ocjenjivanju.
STRANKE U IZVRŠNOM POSTUPKU Izvršni postupak je kao i parnični postupak sistem dvije stranke.
Stranke u izvršnom postupku su povjerilac i dužnik – to su pojmovi obligacionog prava. Pored materijalnopravne komponente sadrže i
procesnopravnu komponentu. Povjerilac je ono lice u obligacionom odnosu koje je ovlašteno da traži od
dužnika da mu preda određenu stvar, da nešto učini ili da se uzdrži od određenog činjenja. Dužnik je ono lice koje u obligacionopravnom odnosu ima obavezu
da izvrši dugovanu radnju.
Stranke u izvršnom postupku su tražilac izvršenja i izvršenik. Tražilac izvršenja je lice koje je pokrenulo
psostupak radi izvršenja nekog potraživanja, te lice u čiju korist se taj postupak pokrenuo po službenoj dužnosti. Izvršenik je lice protiv kojeg se potraživanje ostvaruje.
Prije donošenja reformskih
zakona o izvršnom
postupku
Nakon donošenja
reformskih zakona o
izvršnom postupku
STRANKE U IZVRŠNOM POSTUPKU
Položaj stranke u izvršnom postupku u pravilu pripada onim licima koja u materijalno-pravnom odnosu povodom kojeg se izvršenje traži imaju položaj povjerioca i dužnika.
Međutim ovi pojmovi se ne podudaraju do kraja.
Položaj povjerioca i dužnika (sada tražioca izvršenja i izvršenika) imaju samo ona lica čija su potraživanja i obaveze utvrđene presudom ili nekim drugim pravnim aktom kojem zakon priznaje svojstvo izvršne isprave.
Prema tome položaj tražioca izvršenja u izvršnom postupku ima samo ovlaštenik iz izvršene isprave/vjerodostojne isprave, a položaj izvršenika obaveznik iz izvršne isprave/bjerodostojne isprave, bez obzira na pravnu prirodu pravnog odnosa iz kojeg je nastalo pravo na naplatu novčanog potraživanja ili na neko činjenje i nečinjenje.
STRANKE U IZVRŠNOM POSTUPKU
Položaj stranke u izvršnom postupku imaju lica koja u izvršnoj ispravi imaju položaj tražioca izvršenja i izvršenika, bez obzira na porijeklo izvršne isprave.
Npr. Ako je izvršnu ispravu donio sud u parničnom postupku onda položaj tražioca izvršenja u pravilu zauzima tužilac, a položaj izvršenika tuženi. To ne mora uvijek biti tako. Položaj tražioca izvršenja može zauzeti i tuženi iz parničnog postupka. To će biti u onim slučajevima kada je u parničnom psotupku dosuđeno da tražilac snosi parnične troškove, odnosno dio parničnih troškova. Tada će se tužilac iz parničnog psotupka naći u ulozi izvršenika u izvršnom psotupku, ukoliko se putem izvršenja bude ostvarilo potraživanje na isplatu novčanog iznosa dosuđenih troškova.
Da li se u izvršnom u ulozi tražioca izvršenja pojavilo lice na čiji prijedlog je pokrenut izvršni postupak, odnosno da li se u ulozi izvršenika pojavilo lice prema kojem je prijedlog upravljen, sud pazi po službenoj dužnosti.
UČESNICI U IZVRŠNOM POSTUPKU
Termin učesnik se u izvršnom psotupku koristi u najširem značenju.
Sva ostala lica koja pored stranaka učestvuju u izvršnom postupku nazivamo učesnicima.
Učesnik je svako lice koje u postupku izvršenja ostvaruje neko pravo ili pravni interes, a nije stranka u postupku.
Među učlensike spadaju: založni povjerioci i nosioci drugih stvarnih prava i tereta na predmetu izvršenja, treća lica prema kojima izvršenik ima potraživanja (izvršenikov dužnik), treća lica koja ustaju sa prigovorom da je izvršenje na određenom predmetu nedopušteno.
2. PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE
Procesne pretpostavke za izvršenje su uslovi od kojih zavisi pokretanje i sprovođenje izvršenja.
Norme izvršnog prava određuju uslove za čije postojanje se veže mogućnost pokretanja izvršnog psotupka kao pravnog metoda za prinudno ostvarenje pravne zaštite.
Procesne pretpostavke su u službi garantije kojima se onemogućava nezakonito pokretanje izvršnog psotupka, a time sprečava nezakonito pribjegavanje prinude prema dužniku.
Sud po službenoj dužnosti pazi da li su ispunjene pretpostavke za pokretanje izvršnog psotupka i za njegovo sprovođenje.
PROCESNE PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE
• Izvršna/vjerodostojna isprava
• Klauzula izvršnosti OPŠTE
• Prijedlog za izvršenje
• Legitimacija stranaka
• Dospjelost potraživanja POSEBNE
OPŠTE PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE
A. Izvršna isprava
B. Klauzula izvršnosti
A) IZVRŠNA ISPRAVA
Prva i najvažnija prepostavka je izvršna isprava.
Izvršna isprava je procesno-pravni osnov za pokretanje izvršenja (iustus titulus).
Izvršna isprava je isprava koja sadrži pravni akt kojim se utvrđuje postojanje potraživanja.
Svojstvo izvršne isprave imaju samo one isprave kojima to svojstvo zakon priznaje.
Samo ona potraživanja koja su utvrđena pravnim aktom kome se priznaje svojstvo izvršne isprave mogu se prinudnim putem ostvariti u izvršnom psotupku.
Izvršna isprava – pravno-tehnički pojam izvršnog prava kojim se nazivaju svi akti kojim se priznaje svojstvo pravnog osnova za pokretanje izvršenja.
Izvršni sud će na osnovu izvršne isprave dozvoliti prinudno izvršenje samo ako je ona podobna za izvršenje.
Izvršna isprava je podobna za izvršenje samo ako su u njoj naznačeni tražilac izvršenja i izvršenik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obaveze.
VRSTE IZVRŠNIH ISPRAVA
Raznovrsnost izvršnih isprava kojim se priznaje titulus za pokretanje izvršnog postupka.
Izvršne isprave:
Domaće isprave se mogu podijeliti na: sudske izvršne isprave, izvršne isprave domaćih organa, izvršne notarske isprave
+ Vjerodostojne isprave
I. Domaće izvršne isprave II. Odluke stranog suda
VRSTE IZVRŠNIH ISPRAVA
Član 23 ZIP-a
Izvršne isprave su:
1) izvršna odluka sudova i izvršno sudsko poravnanje,
2) izvršna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novčane obaveze, ukoliko zakonom nije drukčije određeno,
3) izvršna notarska isprava,
4) druge isprave koje su zakonom određene kao izvršne isprave.
I. DOMAĆE IZVRŠNE ISPRAVE
Sudske izvršne isprave
Najvažniji i najčešći osnov za pokretanje izvršnog postupka.
To su izvršne sudske odluke i porovnanja redovnih sudova.
To su:
a) Kondemnatorne odluke (presude, rješenja) donesena u parničnom i vanparničnom postupku
b) Odluke u krivičnom postupku ukoliko se odnose na imovinsko-pravna potraživanja, odluke u pogledu novčanih kazni i troškova krivičnog postupka
c) Sudsko poravnanje
+ odluke arbitraže i poravnanja sklopljena pred arbitražom
I. DOMAĆE IZVRŠNE ISPRAVE
Izvršne isprave drugih organa
Odluke (rješenja i zaključci) doneseni u upravnom postupku ukoliko glase na novčano potraživanje
Poravnanja zaključena u upravnom postupku
Odluke donesene u prekršajnom postupku, kada glase na ispunjene novčane obaveze, odnosno na povraćaj stvari.
Izvršna notarska isprava
Novi osnov za izvršenje
VJERODOSTOJNE ISPRAVE
Naše pravo određenim vjerodostojnim ispravama daje svojstvo izvršne isprave.
Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave.
Prema ZIP-u vjerodostojna isprava je mjenica i ček s protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje potraživanja i računi ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije i odvoz smeća.
Vjerodostojna isprava je podobna izvršenje ako su u njoj naznačeni tražilac izvršenja i izvršenik, te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.
II. ODLUKE STRANOG SUDA
Priznanje stranih sudskih odluka
Inostrane sudske odluke nemaju same po sebi svojstvo izvršne isprave kao i odluke domaćih sudova.
Da bi stekle svojstvo izvršne odluke one prvo moraju biti priznate
Priznanjem stiču svojstvo titulusa za izvršenje, a izvršavaju se po istim pravilima kao i odluke domaćih sudova.
Strane sudske odluke nisu i ne mogu biti neposredno titulus izvršenja iz razloga koje postavlja načelo suvereniteta.
II. ODLUKE STRANOG SUDA
Uslovi i postupak priznanja
U našem pravu prihvaćen je sistem ograničene kontrole stranih odluka čije se priznanje traži.
Ovaj se sistem zasniva na principu povjerenja i poštivanja odluka koje donose strani sudovi.
Dvojaki uslovi:
POZITIVNI NEGATIVNI
II. ODLUKE STRANOG SUDA
Pozitivni uslovi su:
1. Da je inostrani sud po pravilima o međunarodnoj sudskoj nadležnosti naših sudova mogao postupiti u toj stvari. Naši sudovi neće priznati inostranu presudu onda kada se radi o predmetu u kojem postoji isključiva međunarodna nadležnost BiH sudova.
2. Da je udovoljeno načelu kontradiktornosti: aklo su licu, protiv koga je donosena odluka, pozivi ili naredbe kojim je otpočet postupak, bili lično dostavljeni ili se to lice na bilo koji našin upustilo u raspravljanje.
3. Da je ta odluka snabdjevena klauzulom kojom se potvrđuje pravosnažnost i izvršnost prema pravu države u kojoj je doneseno.
4. Da postoji uzajamnost.
I kada postoje ovi uslovi, neće se priznati strana odluka, ako lice protiv kojeg je donesena, nije moglo zbog nepravilnosti u postupku da učestvuje i ako bi priznanje odluke bilo protivno javnom poretku naše zemlje.
II. ODLUKE STRANOG SUDA
Za priznanje i izvršenje odluke stranih izabranih sudova važe isti uslovi kao i za priznanje stranih odluka u statusnim stvarima.
Neće se izvršiti odluka stranog suda ako postoje sljedeći nedostaci:
1. Ako uopšte nije bilo ugovora o izabranom sudu ili je on nevažeći,
2. Ako je u pogledu sastava suda i u pogledu odlučivanja povrijeđena koja odredba ugovora o izabranom sudu,
3. Ako je izabrani sud prekoračio granicu svog zadatka,
4. Ako je izreka izabranog suda nerazumljiva ili je sama sebi protivrječna.
II. ODLUKE STRANOG SUDA
Ispitivanje postojanja ovih uslova vrši se u postupku priznanja stranih sudskih odluka ili delibacionom postupku.
To je poseban postupak koji u sebi sadrži više specifičnosti vanparničnog postupka nego parničnog psotupka.
Svako lice koje ima pravni interes ovlašteno je da traži priznanje odluke stranog suda.
Na osnovu rješenja o priznanju strana sudska odluka stiče svojstvo izvršne isprave, a time podobnost za izvršenje.
PRIMJER
Odluka stranog suda donesena je u obliku sudske nagodbe. Ova sudska nagodba nije snadbjevena potvrdom o njenoj pravosnažnosti. Bez ove potvrde podnesena je nadležnom sudu radi njenog priznanja. Kako će u ovakvom slučaju postupiti nadležni sud?
Mogući odgovor: Odluka stranog suda i kad je donesena u obliku sudske nagodbe mora biti snadbjevena potvrdom pravosnažnosti. Ovakav stav izražen je u rješenju Vrhovnog suda F BiH broj: Gž-3/01 od 29.06.2001. godine Zato bi sud u fazi prethodnog ispitivanja prijedloga za priznanje trebao od predlagača zatražiti da otkloni nedostatke izvršne isprave tako što će u određenom roku dostaviti potvrdu o njenoj pravosnažnosti.
* Primjer preuzeti iz: Centar za edukaciju sudaca i tužitelja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i
tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (2009) Izvršna i upravna oblast, Modul 4. Sarajevo
PODOBNOST IZVRŠNE ISPRAVE ZA IZVRŠENJE
Sud može dozvoliti izvršenje na osnovu izvršne isprave smao kada je ona podobna za izvršenje, tj. ako je izvršna.
Više uslova određuje podobnost izvršne isprave za izvršenje. Oni se osnose na:
Formalno-pravnu
podobnost Materijalno-pravnu
podobnost
PODOBNOST IZVRŠNE ISPRAVE ZA IZVRŠENJE
Formalno-pravna podobnost
Izvršna isprava je podobno za izvršenje ukoliko su u njoj naznačeni:
1. Tražilac izvršenja i izvršenik
2. Predmet, vrsta i opseg obaveze
3. Vrijeme ispunjenja obaveze.
Materijalno-pravna podobnost
Ovi uslovi određeni su s obzirom na vrstu izvršne isprave. Razlikuju se s obzirom na to da li je titulus za izvršenje odluka, poravnanje ili vjerodostojna isprava.
MATERIJALNO – PRAVNA PODOBNOST
A) Izvršnost odluke
Sudska odluka i odluka donesena u prekršajnom postupku izvršna je ako su ispunjeni sljedeći uslovi: da je pravosnažna i da je protekao rok za dobrovoljno izvršenje obaveze (paricioni rok)
Odluka donesena u upravnom postupku izvršna je ako je postala konačna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze.
Pravosnažnost je preduslov izvršnosti, osim u onim predmetima u kojima je izričito određeno da pravosnažnost ne odlaže izvršnost. Npr. Postupak zbog smetanja posjeda.
Sudska odluka postaje pravosnažna momentom nastupanja formalne pravosnažnosti (momenat nakon kojeg se odluka ne moće pobijati redovnim pravnim lijekovima).
MATERIJALNO – PRAVNA PODOBNOST
A) Izvršnost odluke
Kada sudska odluka postane formalno pravosnažna postaje i izvršna ukoliko je ispunjen i drugi uslov, a to je da je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje dužnikove obaveze. Za odluke donesene u upravnom postupku ovaj momenat je konačnost.
Paricioni rok počinje teći od dana dostave odluke izvršeniku.
B) Izvršnost poravnanja
Poravnanje sklopljeno pred sudom i upravnim organom ima svojstvo pravosnažnosti odnosno konačnosti. S tim je ispunjen prvi uslov izvršnosti.
Drugi uslov – dospjelost potraživanja dokazuje se zapisnikom o poravnanju ili prema zakonu ovjerenom ispravom.
Ako se ne može dokazati niti na jedan od ovih načina dokazuje se pravosnažnom sudskom odlukom donesenom u parničnom postupku.
B) POTVRDA (KLAUZULA) IZVRŠNOSTI
Klauzulom izvršnosti se zvanično potvrđuje da je izvršna isprava podobna za izvršenje.
Ako se prijedlog za izvršenje podnosi sudu koji je odluku na osnovu koje se traži izvršenje donio u prvom stepenu, tada odluka ne mora imati klauzulu izvršnosti.
Podobnost te odluke za izvršenje sud će utvrditi po službenoj dužnosti, na osnovu podataka koji se kod njega nalaze.
Ako se prijedlog za izvršenje podnosi sudu koji o potraživanju nije odlučivao u prvom stepenu, uz prijedlog se podnosi izvršna isprava na kojoj je stavljena potvrda o izvršnosti.
IZUZETNO – izvršna isprava notara ne mora biti snabdjevena klauzulom izvršnosti, već se njena izvršnost određuje s obzirom na odredbe Zakona o notarima.
Kada se izvršenje traži na osnovu vjerodostojne isprave prilaže se ta isprava u originalu ili ovjerenom prepisu.
Potvrdu (klauzulu) izvršnosti stavlja na izvršnu ispravu organ koji je o potraživanju odlučivao u prvom stepenu.
SUDSKA PRAKSA
Sud je apsolutno nenadležan za izvršenje novčane kazne zbog carinskog prekršaja.
Iz obrazloženja:
Iz stanja spisa i obrazloženja ožalbenog rješenja proizilazi da je tražitelj izvršenja podnio prijedlog za izvršenje sudu na osnovu rješenja Federalnog ministarstva finansija, Carinske uprave, Carinarnice Sarajevo, radi naplate novčane kazne.
Prvostepeni sud se oglasio apsolutno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari pozivajući se na odredbe člana 272, stav 2 Zakona o upravnom postupku i člana 255 Carinskog zakona.
Suprotno žalbenim navodima, prvostepeni sud je pravilno postupio kada je donio ožalbeno rješenje pri čemu su dati razlozi koje u cijelosti kao valjane prihvata i ovaj sud.
SUDSKA PRAKSA
Naime, prema odredbama člana 23, stav 1, tačka 2 Zakona o izvršnom postupku, izvršni dokumenti su: izvršna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novčane obaveze, ukoliko zakonom nije drudgačije određeno.
U konkretnom slučaju, radi se o naplati novčane kazne zbog carinskog prekršaja pa je prvostepeni sud pravilno postupio kada je donio ožalbeno rješenje pozivajući se na odredbe člana 255 Carinkog zakona kojim je propisan način prinudne naplate, pa je ovaj sud žalbu tražitelja izvršenja odbio i potvrdio prvostepeno rješenje imajući u vidu odredbe člana 235, stav 2 Zakona o parničnom postupku.
Rješenje Općinskog suda u Sarajevu, broj: I-544/04 od 30.04.2004. godine i Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: Gž-1304/04 od 22.07.2004. godine
* Primjer preuzeti iz: Centar za edukaciju sudaca i tužitelja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i
tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (2009) Izvršna i vanparnična oblast, Modul 4. Sarajevo
POSEBNE PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE
a. Prijedlog za izvršenje
b. Dospjelost potraživanja
c. Legitimacija stranaka
A) PRIJEDLOG ZA IZVRŠENJE
Izvršni postupak se pokreće prijedlogom.
U prijedlogu moraju biti naznačeni:
tražilac izvršenja i izvršenik
izvršna ili vjerodostojna isprava kao titulus za izvršenje
potraživanje čije se izvršenje traži
sredstvo kojim izvršenje treba provesti
predmet izvršenja ako je poznat
druge podatke koji su potrebni za provođenje izvršenja.
Nepotpun prijedlog – sud je dužan pozvati podnosioca da ga dopuni u određenom roku. U protivnom ga odbacuje kao nauredan.
B) DOSPJELOST POTRAŽIVANJA
1. Postojanje izvršnog potraživanja nije pretpostavka za izvršenje, ali jeste dospjelost tog potraživanja. Sud je dužan da pozi po službenoj dužnosti da li je dospjelo potraživanje radi čijeg se ostvarenja pokreće izvršni psotupak.
Problem dospjelosti izvršnog potraživanja ne postavlja se jednako kod svih izvršnih isprava.
Ako je titulus za izvršenje sudska presuda, ovaj uslov mora biti ispunjen momentom donošenja presude, jer sud može naložiti izvršenje određene činidbe, u pravilu samo ako je dospjela do zaključenja glavne rasprave.
Ako je izvršna isprava sudskog poravnanje izvršenje je može dozvoli samo ukoliko je potraživanje dospjelo.
B) DOSPJELOST POTRAŽIVANJA
2. Uslovne i uzajamne obaveze
Kada su izvršnom ispravom utvrđene uslovne ili uzajamne obaveze, onda je tražilac izvršenja iz izvršne isprave ovlašten da svoje potraživanje ostvari tek onda ako je ispunio svoju obvezu prema izvršeniku, odnosno ako je ispunjen određeni uslov.
Tražilac izvršenja svoje obaveze, odnosno da je uslov nastupio, dokazuje javnom ispravom.
Ako je određeno istodobno ispunjenje uzajamnih obaveza, sud će odrediti izvršenje ako tražilac izvršenja podnese dokaz da je osigurao ispunjenje svoje obaveze.
3. Alternativne obaveze po izboru dužnika
Ako izvršenik ima pravo na osnovu izvršne isprave birati između više predmeta svoje obaveze i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor između tih predmeta i ne ispuni dužnu oabvezu, predmet kojim obaveza treba biti ispunjena određuje tražilac izvršenja u prijedlogu za izvršenje.
C) LEGITIMACIJA STRANAKA
Sud pazi po službenoj dužnosti na legitimaciju stranaka u izvrnšnom postupku .
Legitimisano je da se pojavi u ulozi stranke u izvršnom postupku i to u ulozi tražioca izvršenja, lice koje ima položaj ovlaštenika, a u ulozi izvršenika, lice koje ima položaj obaveznika iz izvršne isprave.
Položaj tražioca izvršenja i izvršenika mogu imati i ona lica koja taj položaj nemaju u izvršnoj ispravi, ako javnom ili zakonom ovjerenom ispravom dokažu da je potraživanje odnosno obaveza na njih prenesena.
3. ODLUKE U IZVRŠNOM POSTUPKU
U izvršnom postupku sud donosi dvije vrste odluka:
Rješenja
• Rješenjem se odlučuje o svim onim pravnim situacijama u kojima se u izvršnom postupku odlučuje o pravima stranaka i drugih učesnika
Zaključke
• U obliku zaključka odluke se donose u pitanjima koja se tiču upravljanja postupkom.
• Zaključkom se izdaje nalog službenom licu za sprovođenjem pojedinih radnji izvršenja.
RJEŠENJE O IZVRŠENJU
Prema prijedlogu za izvršenje sud zauzima stav donošenjem rješenja o izvršenju.
Rješenjem sud može prijedlog za izvršenje potpuno ili djelomično odbiti, ili usvojiti.
Ako se rješenjem o izvršenju odbija prijedlog za izvršenje, rješenje mora biti obrazloženo.
Sadržina rješenja o izvršenju (član 39 stav 1 ZIP-a)
U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni tražilac izvršenja i izvršenik, izvršna odnosno vjerodostojna isprava na temelju koje se određuje izvršenje, potraživanje koje se ostavruje, sredstvo i rpedmet izvršenja, te drugi podaci potrebni za provođenje izvršenja.
RJEŠENJE O IZVRŠENJU
Rješenje o izvršenju dostavlja se i tražiocu izvršenja i izvršeniku.
Rješenje kojim se odbija/odbacuje prijedlog za izvršenje, a o kojem se izvršenik nije imao priliku izjasniti, sud nije obavezan dostaviti izvršeniku.
Ako je određeno izvršenje na novčanim potraživanjima dužnika, onda se rješenje o izvršenju dostavlja i izvršenikovom dužniku.
Rješenje o izvršenju na pokretnim stvarima dostavlja se prilikom preduzimanja prve izvršne radnje. Službeno lice prije nego što pristupi popisu stvari, predaje dužniku rješenje o izvršenju, kako bi se onemogućilo da dužnik osujeti ostvarenje izvršenja.
PRAVNI LIJEKOVI U IZVRŠNOM POSTUPKU
Struktura pravnih lijekova nije ista u svim postupcima i u zavisnosti je od pravosudnih zadataka koji se određenim postupkom ostvaruju.
Sistem pravnih lijekova se razlikuje u parničnom, vanparničnom i izvršnom postupku.
Struktura pravnih lijekova u izvršnom postupku određena je ciljem koji se ostvaruje u ovom postupku.
Izvršeniku moraju biti na raspolaganju pravna sredstva kojim se može suprotstaviti svakom obliku nezakonitog sprovođenja izvršenja.
Takva pravna sredstva imaju i treća lica u slučajevima da se izvršenjem zadire u njihovu pravnu sferu.
I tražilac izvršenja na čiji prijedlog se pokreće izvršenje mora imati pravne garancije u obliku pravnih lijekova, kako bi obezbijedio povoljan ishod izvršenja za sebe.
SISTEM PRAVNIH LIJEKOVA
Redovni pravni lijekovi
Žalba Prigovor
Vanredni pravni lijekovi : prijedlog za
ponavljanje postupka i revizija nisu
dozvoljeni.
Nastavak o pravnim lijekovima 11. 5. 2020.
godine
HVALA VAM NA PAŽNJI !
