Gradjansko Procesno Pravo

1.1. OSNOVE GRAANSKOG PROCESNOG PRAVA 1.1.1. O graanskom procesnom pravuGraansko procesno pravo je sistem pravnih pravila kojima se regulira sudsko ostvarivanje zatite prava koja proistjeu iz odreenih graanskopravnih odnosa. Njima se regulira: struktura graanskog sudskog postupka te poloaj, aktivnosti i uzajamni odnosi procesnih subjekata. Graansko procesno pravo se dijeli na: parnino i izvanparnino. Graanski parnini postupak je opa, redovna i osnovna metoda zatite ugroenih ili povrijeenih subjektivnih graanskih prava, koju prua dravno pravosue. Ako zakon koji regulira graanskopravnu materiju nita ne propisuje, primjenjuje se parnina metoda, a neka od izvanparninih metoda primjenjivat e se samo ako je tako izriito propisano. Ovdje treba spomenuti i odredbu lanka 1. Zakona o parninom postupku1 (dalje: ZPP) prema kojoj se tim zakonom ureuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odluuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama ovjeka i graanina, o osobnim i obiteljskim odnosima graana te u radnim, trgovakim, imovinskim i drugim graanskopravnim sporovima, ako zakonom nije za neke od tih sporova odreeno da u njima sud rjeava po pravilima kojega drugog postupka. Cilj. Priznavanje prava implicira i priznavanje prava na njihovu zatitu. Prava iju zatitu ne bismo mogli ostvariti ne bismo uope mogli nazvati pravima. Zatita graanskih prava ostvaruje se u parninom postupku.

1.1.2. SamopomoPravosudni aparat mora raspraviti svaiji zahtjev za pruanje pravne zatite, kako bi se sprijeila samopomo. Sudu se ne moe dopustiti da, kada neka stvar nije injenino ili pravno jasna, od sebe otkloni dunost pruanja pravne zatite. To nalazi izriit izraz i u ZPP-u: Sud ne moe odbiti da odluuje o zahtjevu za koji je nadlean (2/2).2 Samopomo je u pravilu zabranjena. Tko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada kaznit e se za kazneno djelo samovlasti (329 KZ3). Samopomo je ipak izuzetno doputena u granicama zakona i to u sljedeim sluajevima: - Djelo uinjeno u nunoj obrani nije kazneno djelo (29 KZ). Tko u nunoj obrani uzrokuje tetu napadau nije duan naknaditi je, osim u sluaju prekoraenja (161/1 ZOO4).

1

Zakon o parninom postupku objavljen je u Sl. l. SFRJ br. 4/77, izmjene i dopune: Sl. l. SFRJ br. 36/77, 4/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 27/90, 35/91, preuzimanje za Republiku Hrvatsku: Narodne novine br. 53/91, izmjene i dopune: Narodne novine br. 91/92, 112/99 88/01 i 117/03.2

Kada se nastavku teksta navode u zagradama brojevi lanaka / stavaka bez naznake koji je zakon u pitanju, radi se o odredbama Zakona o parninom postupku.3 4

Kazneni zakon (KZ) objavljen je u Narodnim novinama br. 110/97, 27/98, Zakon o obveznim odnosima

Graansko procesno pravo

2

- Djelo uinjeno u krajnjoj nudi nije kazneno djelo (30 KZ). Ako netko uzrokuje tetu u stanju nude, oteenik moe zahtijevati naknadu od osobe koja je kriva za nastanak opasnosti ili od osoba od kojih je opasnost otklonjena, ali od ovih posljednjih, ne vie od koristi to su je od toga imale (161/2 ZOO). - Pravo subjekta da sam primjerenom silom brani svoj posjed (27 ZV5).

1.1.3. Izvori graanskog procesnog pravaUstav RH. Kao akt najvie pravne snage, on je temeljni izvor graanskog procesnog prava. On se ne bavi graanskoprocesnom problematikom, ali sadri neka temeljna naela koja slue zakonodavcu kada donosi zakon i onome tko primjenjuje taj zakon (napr. naelo javnosti, jednakosti, ravnoprvnosti stranaka, itd.). Zakon. Najvaniji meu zakonima je Zakon o parninom postupku od 24. prosinca 1976., stupio na snagu 1. srpnja 1977.6 Treba naglasiti da je Hrvatski sabor 14. srpnja 2003. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (dalje: ZIDZPP/03), objavljen u Narodnim novinama br. 117/03, a stupio je na snagu 1. prosinca 2003. Taj propis unosi mnoge bitne novote i promjene u parnini postupak, a promjene su obuhvatile vie od polovine odredaba aktualnog propisa. Ove izmjene tee k tome da svi sudionici u postupku (stranke, njihovi zastupnici, ali i sud) svojim aktivnim djelovanjem doprinesu da se sporne injenice to prije rasprave, te da se jednako tako efikasno donese odluka u sporu. Zakoni koji reguliraju pojedina procesna pitanja su: Zakon o radu, Zakon o sudovima, Zakon o dravnom odvjetnitvu, Obiteljski zakon. U izvanparninim stvarima: Zakon o nasljeivanju, Zakon o proglaenju nestalih osoba umrlim i dokazivanju smrti, u ovrnim stvarima: Ovrni zakon, za pitanja steaja: Steajni zakon. Obiaj. Obiaji nisu izvor, ako zakon na njih ne upuuje, to nije sluaj sa Zakonom o parninom postupku. Izvjestan izuzetak je pravilo da u pogledu nadlenosti sudova za suenje strancima koji uivaju imunitet vae pravila meunarodnog prava (26/1), koje je nekad obiajno. Sudska praksa. Nije izvor, osim za stranke na koje se presude odnose. Znaajnu ulogu ona ima pri interpretaciji pravnih pravila. Pravna znanost. Nije izvor ali moe utjecati na rjeenja zakonodavca snagom svoje uvjerljivosti.

1.1.4. Procesne pretpostavkeDefinicija. To su okolnosti od ijeg postojanja zavisi dopustivost pokretanja parninog postupka, raspravljanje u parnici i donoenje meritorne odluke o osnovanosti tubenog zahtjeva.

5 6

Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima Brojne izmjene i dopune koje je pretrpio ovaj zakon navedene su u fusnoti 1.


3

Kada se ispituje njihovo postojanje? Do zasnivanja procesnopravnog odnosa dolazi uspostavljanjem kontakta izmeu suda i stranaka, neovisno o tome da li su procesne pretpostavke ispunjene. Dakle, o procesnim pretpostavkama ne ovisi nastajanje samog procesnopravnog odnosa, nego doputenost odnosa koji je ve nastao. Budui da pokretanju parnice ne prethodi nekakav poseban postupak za utvrivanje postojanja procesnih pretpostavki, niti izvan parnice ima organa koji bi o tome odluivao, moemo zakljuiti da se postojanje procesnih pretpostavaka moe ispitivati jedino u parnici. Klasifikacija: Pretpostavke koje se tiu sudaSudska nadlenost Stvarna i mjesna nadlenost Pravilan sastav suda Objektivnost sudaca -

Pretpostavke koje se tiu stranakaPostojanje stranaka i njihova stranaka sposobnost Parnina sposobnost stranaka Uredno zastupanje stranaka Procesno ovlatenje za voenje parnice Pravni interes (za traenje odreene pravne zatite) -

Pretpostavke koje se tiu predmeta sporaFormalna pravilnost zahtjeva kojim se trai pravna zatita Nedostatak dvostruke litispendencije Nedostatak postojanja sudske nagodbe Nedostatak pravomono presuene stvari

Ope: one od ijeg postojanja zavisi dopustivost svake parnice. Posebne: one od ijeg postojanja zavisi dopustivost odreenih vrsta parnica ili rjeavanje nekih incidentalnih pitanja u toku parnice (npr. polaganje aktorske kaucije, vjerodostojnost isprave za izdavanje platnog naloga). Apsolutne: o kojima sud vodi rauna po slubenoj dunosti (to je u pravilu tako). Relativne: o kojima sud vodi rauna samo na prigovor stranke (npr. aktorska kaucija). Pozitivne: one bez ijeg postojanja, voenje parnice i donoenje meritorne odluke nije doputeno. Negativne: one ije postojanje sprjeava voenje parnice i donoenje meritorne odluke. ZPP ih naziva smetnje za voenje postupka, a to su: a) litispendencija, b) sudska nagodba (res iudicaliter transacta), c) pravomono presuena stvar (res iuducata), d) ugovor o prorogaciji nadlenosti, e) arbitrani ugovor. Odluivanje. O postojanju procesnih pretpostavki sud, u pravilu, mora voditi rauna po slubenoj dunosti. Prije povlaenja krajnjih konzekvenci koje proizlaze iz nedostatka procesnih pretpostavki, sud je duan poduzeti mjere za njihovo otklanjanje. Zbog nedostatka pozitivnih procesnih pretpostavki, odnosno zbog postojanja negativnih procesnih pretpostavki, tuba se mora kao nedoputena odbaciti.

1.2. GRAANSKO PARNINO PRAVOSUE U HRVATSKOJ 1.2.1. Parnini, izvanparnini i ovrni postupak


4

Razgranienje parninog i izvanparninog postupka. Izvanparnini postupak se negativno definira - kao postupak koji nije parnini. U nedostatku sutinskog kriterija za razgranienje parninog od izvanparninog postupka, primjenjuje se legalni kriterij. Prema tome, da li e neka stvar spadati u jedan ili drugi postupak, ovisi o tome na koju e se od te dvije varijante odluiti zakonodavac. Osnovne razlike su sljedee: Parnini postupakJednoobrazan - pravila postupanja su jednaka za sve vrste sporova Uvijek imamo spor Rigorozan, uniforman - ima jae procesne garancije za pravilno utvrivanje injenica Nikad se ne pokree po slubenoj dunosti Glavna rasprava je centralni stadij Pravni ljekovi su u pravilu devolutivni Dominantno je raspravno naelo Inkvizitorna ovlatenja suda su ograniena Mogu sudjelovati samo dvije stranke -

Izvanparnini postupakHeterogen - odluuje se o raznovrsnim materijama Moemo imati sporne injenice, ali ne spor Elastinost procesnih instituta - radi boljeg prilagoavanja specifinim materijama o kojima se odluuje Mnogi se pokreu po slubenoj dunosti Rasprava je samo izuzetno propisana Pravni ljekovi mogu biti devolutivnoremonstrativne prirode Dispozitivna ovlatenja stranaka su ograniena Inkvizitorna ovlatenja suda su ojaana Postupanje je mogue i samo s jednom strankom, ali isto tako i s veim brojem njih

-

-

Pravila o paninoj sposobnosti stranaka su u parninom postupku ua nego li u izvanparninom, to znai da se u posljednjem moe kao stranka pojaviti neka osoba koja to ne moe u parninom postupku. Ipak, pravila parninog procesnog prava slue kao supsidijarni pravni izvor u svim izvanpraninim stvarima.

Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparninog postupka. Postupak e se nakon pravnomonosti rjeenja nastaviti po pravilima izvanparninog postupka pred nadlenim sudom (19/1). Radnje to ih je proveo parnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i dr.) te odluke koje je donio taj sud nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u parninom postupku (19/2). Parnini postupak i ovrni postupak. Nakon to sud donese kondemnatornu presudu, tueniku se ostavlja paricijski rok (rok za dobrovoljno ispunjenje). Ako on dobrovoljno ne postupi po presudi u tome roku, slijedi ovrha. Dakle, u ovrnom postupku se prisilno ostvaruju naredbe suda samo iz kondemnatornih presuda, samo kad nema dobrovoljnog ispunjenja i samo kad vjerovnik to zahtijeva. Neke mjere ovrnog postupka mogu se provesti i u toku parnice, pa ak i prije nje (privremene mjere). Treba rei da ni svakom ovrnom postupku ne prethodi parnini postupak, jer ovrne isprave ne moraju potjecati od parninog suda. Sve ovo govori u prilog samostalnosti ovrnog prava, jer se, dakle, na svaki parnini postupak ne nadovezuje ovrni. Parnini postupak i steajni postupak. Ni ovrno pravo nije homogeno. Naime, u ovrnom postupku se provodi individualno izvrenje odreenog potraivanja na odreenoj imovini dunika. U steajnom postupku se provodi generalna egzekucija na cjelokupnoj imovini steajnog dunika, u korist svih steajnih vjerovnika. U tome se postupku primjenjuju bitno drukiji principi namirenja vjerovnika od onih koji vae u ovrnom postupku.


5

1.2.2. Parnini postupak i postupak pred Ustavnim sudomPostupak. Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom, zastat e s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom (37/1 UZUSRH7). Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis (podzakonski akt) koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom, na konkretan sluaj e neposredno primijeniti zakon, a Ustavnom sudu e podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom (37/2 UZUSRH). O podnijetim zahtjevima u prethodna dva sluaja Ustavni sud e izvijestiti Vrhovni sud Republike Hrvatske (37/3 UZUSRH). Posljedice. Svaka fizika i pravna osoba koja je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine odredbe zakona s Ustavom, odnosno pojedine odredbe drugog propisa s Ustavom i zakonom, a Ustavni sud njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona, odnosno odredbu drugog propisa, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu pravomone odluke kojom joj je povrijeeno pravo, a koja je donesena na temelju ukinute zakonske odredbe, odnosno ukinute odredbe drugog propisa (58/2 UZUSRH). Svaka fizika i pravna osoba kojoj je povrijeeno pravo pravomonom odlukom donesenom na temelju ponitene odredbe drugog propisa (ne i zakona), neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke8 (58/3 UZUSRH). Kad sud pravomonom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeeno neko pravo moe podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke9 (60 UZUSRH).

1.2.3. Parnini postupak i kazneni postupakPodjela funkcija ovih dvaju vrsta postupaka zasniva se na razliitosti predmeta zadataka i metoda u suenju. U graanskim stvarima sudovi odluuju u graanskopravnim sporovima, a u kaznenim stvarima ispituje se je li poinjeno kazneno djelo, tko ga je poinio i da li poinitelju treba izrei sankciju. Dakle granice su odreene relativno jasno. Dodirne toke su sljedee: 1. Isti injenini supstrat moe biti predmet razmatranja u oba postupka

7 8

Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske

U prethodna dva sluaja prijedlog se moe podnijeti u roku od est mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama (58/4 UZUSRH).9

U roku od godine dana od dana objave odluke Ustavnog suda (60 UZUSRH).


6

2. Rjeavanje prejudicijelnih pitanja (odluivanje u parnici moe zavisiti od rjeenja nekog prejudicijelnog pitanja kaznenopravne naravi o kojem, kao o glavnom, odluuju kazneni sudovi, i obrnuto). 3. Kazneni sud je ovlaten provoditi adhezijski postupak (u kaznenom postupku odluiti o imovinskopravnom zahtjevu oteenog kaznenim djelom). a) ADHEZIJSKI POSTUPAK Sudovi koji sude u kaznenom postupku ovlateni su, prilikom voenja kaznenog postupka, da u adhezijskom (pridruenom) postupku odluuju i o graanskopravnim sporovima koji su nastali zbog izvrenja kaznenog djela. Adhezijski postupak u sutini predstavlja parnicu u okviru kaznenog postupka. Osoba koja postavlja takav imovinskopravni zahtjev je oteenik. Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na (1) naknadu tete, (2) povrat stvari ili (3) ponitaj odreenoga pravnog posla10. Oteenik nije duan postaviti imovniskopravni zahtjev u kaznenom postupku. Ako ga postavi, kazneni sud nije duan rijeiti to pitanje ako smatra da bi se time znatno odugovlaio postupak11. Ako odlui da ne raspravlja o imovinskopravnom zahtjevu, uputit e oteenika na parnicu. Ukoliko kazneni sud ipak rijei o imovinskopravnom zahtjevu, on moe: zahtjev usvojiti u cijelosti (samo u osuujuoj presudi) zahtjev usvojiti djelomino, a za ostatak ga uputiti na parnicu (takoer samo u osuujuoj presudi) uputiti oteenika da zahtjev u cijelosti moe ostvariti u parnici (u oslobaajuoj presudi ili ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu za presuivanje)12 Dok tee parnica o imovinskopravnokm zahtjevu, nije doputeno pokretanje adhezijskog postupka, i obrnuto. b) PREJUDICIJELNA PITANJA Prejudicijelno pitanje ima sljedee osobine: a) To je pitanje koje nije neposredan predmet spora, ali se bez prethodnog rjeenja tog pitanja ne moe odluivati o osnovanosti tubenog zahtjeva. b) To je pitanje koje predstavlja samostalu pravnu cjelinu o kojoj bi se moglo meritorno rjeavati kao o glavnom pitanju pred nadlenim sudom ili drugim organom. c) To je pitanje pravne prirode (a ne injenine).13 Sluaj kad parnini sud sam rjeava prethodno pitanje. Parnini sud samostalno rjeava sva pitanja o kojima zavisi njegova odluka o glavnoj stvari, pa i kaznenopravna, ali pod uvjetom da kazneni sud jo nije rijeio o takvom kaznenopravnom pitanju (12/1). Parnini sud tada ne mora ekati da kazneni sud rijei kaznenopravno pitanje koje je od prejudicijelnog znaenja u parnici.

10 11 12 13

l. 127. Zakona o kaznenom postupku l. 127. st. 1. Zakona o kaznenom postupku l. 132. Zakona o kaznenom postupku.

Primjeri: u parnici za naknadu tete prejudicijelno je pitanje da li je poinjeno kazneno djelo iz kojeg je proizala teta. U brakorazvodnoj parnici prejudicijelno je pitanje dravljanstvo branih drugova.


7

Kad parnini sud sam zauzme stav o prejudicijelnom pitanju, taj stav ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno (12/2).14 Odluka o prejudicijelnom pitanju je deklaratorne naravi. Ona nije sastavni dio dispozitiva, ve ulazi u obrazloenje, kao jedan od razloga na kojima sud temelji svoju odluku o glavnom pitanju. Stoga nema zapreke da nadleni organ o ovom pitanju samostalno rjeava kao o glavnom, jer niti jedan drugi organ nije vezan za prejudicijelne stavove parninog suda (12/2). Sluaj kad parnini sud ne rjeava sam prethodno pitanje. No pravo organa, pred kojim se pojavilo prejudicijelno pitanje, da o njemu odluuje, ne predstavlja i njegovu dunost. On uvijek moe prekinuti postupak (213/1) i saekati da nadleni organ o tome meritorno odlui. Kad kazneni sud donese svoju odluku, parnini sud e za nju biti vezan u granicama njene pravomonosti. Parnini sud je vezan i za oslobaajuu i osuujuu presudu kaznenog suda, kad se tom presudom odluuje o nekom kaznenopravnom pitanju kao prejudicijelnom pitanju. Meutim, parnini sud ne moe biti vezan za shvaanja oslobaajue kaznene presude, kada je opseg kaznene odgovornosti ui od graanske.15 Parnini sud je vezan samo za osuujuu presudu kaznenog suda i kad ta odluka nije od prejudicijelnog znaenja za parnicu, ali se odnosi na injenini kompleks koji je predmet obaju postupaka (arg. iz 12/3). Ako se odluka u parnici zasniva na kaznenoj presudi, pa ta presuda bude kasnije ukinuta, to predstavlja osnovu za ponavljanje pravomono zavrenog postupka (421/8).

1.2.4. Priznanje i ovrha stranih sudskih odlukaOva pitanja regulira ZRSZ16. Postupak u kojem se odluka stranog suda ispituje da bi se utvrdilo ispunjava li pretpostavke da joj se prizna uinak domae sudske odluke i da se dozvoli njeno prisilno izvrenje naziva se delibacijski postupak. Kod nas je prihvaena liberalna varijanta ovog sustava u kojoj se ispituje a) da li se strani sud pridravao osnovnih procesnih odredbi i b) da li ta odluka vrijea domai javni poredak. O priznanju strane sudske odluke moe se odluiti ili u posebnom delibacijskom postupku ili kao o prejudic. pitanju, ali samo s uinkom u parnici u kojoj je rjeavano. Za odluivanje o priznanju i ovrsi primarno se primjenjuju meunarodni ugovori, a tek supsidijarno domae procesno pravo (3 ZRSZ). a) PRIZNANJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA Priznata strana sudska odluka izjednauje se s domaom pravomonom sudskom odlukom. Objekt ovog postupka mogu biti i presude i rjeenja (deklaratorne, kondemnatorne i konstitutivne) i sudske nagodbe.14

Odluujui se da zauzme ovakav stav, ne ekajui rjeenje nadlenog organa, parnini sud se izlae riziku, jer ako naknadna odluka nadlenog organa bude drukija od incidentalne odluke parninog suda, to moe predstavljati osnovu za traenje ponavljavnja postupka (421/8).15

Napr. oslobaajua presuda u kojoj se konstatira da se okrivljeniku ne moe pripisati nehaj, ne vee parnini sud ako graansko pravo propisuje objektivnu odgovornost16

Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima


8

Pozitvna pretpostavka: podnositelj zahtjeva za priznanje mora podnijeti potvrdu stranog suda da je odluka pravomona (87 ZRSZ). Negativne pretpostavke: 1. Da osoba protiv koje je donesena odluka nije mogla sudjelovati u postupku17 2. Da je u postupku postojala iskljuiva nadlenost suda RH18 3. Da je u istoj stvari sud RH donio pravomonu odluku. Sud e zastati s priznanjem, ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj stvari meu istim strankama, do njene pravomonosti (90 ZRSZ). 4. Da ne postoji uzajamnost.19 5. Da je strana odluka u suprotnosti s javnim poretkom (91 ZRSZ) Ako se odluka tie osobnog statusa dravljanina RH, priznat e se strana odluka, ako strano pravo na temelju kojeg je donesena, ne odstupa bitno od prava RH (93 ZRSZ). b) POSTUPAK RADI OVRHE STRANE ODLUKE Ispitivanje pretpostavaka za ovrhu strane odluke vri se u posebnom postupku egzekvature. Da bi se dobila dozvola za ovrhu, nuno je da je strana odluka (na koju se ovrha odnosi) ve priznata. Da bi se dobilo rjenje o ovrsi, nuno je da se ispune uvjeti iz l. 87. 92. ZRSZ, s tim to podnositelj zahtjeva treba podnijeti i potvrdu stranog suda o ovrnosti odluke20.

1.2.5. Pravna pomoOdreeni parnini sud moe poduzimati parnine radnje samo na svome podruju. Ali u ivotu su este situacije kada je nuno poduzeti neke parnine radnje na podruju drugog suda (jer se dokazi nalaze na tom podruju). Ako postoji opasnost od odgode, sud ima ovlast iz l. 25. ZPP-a da sam poduzme pojedine parnine radnje na podruju susjednog suda (uz obvezu da o tome obavijesti sud na ijem podruju je radnja poduzeta). Meutim, ako ne postoji opasnost od odgode, sud nee moi sam poduzeti takve radnje na podruju drugog suda, ve e zatraiti pruanje pravne pomoi. Pruanje pravne pomoi ujedno i predstavlja iznimku od naela neposrednosti. a) UNUTRANJA PRAVNA POMO Pravnu pomo treba razlikovati od delegacije nadlenosti.2117 18

Jer joj napr. nije bio uredno dostavljen poziv ili dostava nije ni bila pokuana.

Izuzetak: ako u branom sporu priznanje sudske odluke trai tuenik, ili tuitelj (a tuenik se ne protivi) onda iskljuiva nadlenost nije smetnja.19

Izuzetak: ako u branom ili paternitetskom sporu priznanje trai dravljanin RH, onda ovo nije smetnja (92 ZRSZ).20 21

l. 96. ZRSZ

Kod delegacije odreeni se predmet oduzima od nadlenog suda i u cijelosti povjerava na odluivanje nekom drugom sudu. Kod pravne pomoi nadleni sud zadrava predmet, a od zamoljenog suda trai poduzimanje samo odreenih parninih radnji.


9

Zamolnica. Sud kome je potrebna pravna pomo drugog suda, obraa se ovome pismom zamolnicom. Zamoljeni sud nije ovlaten ocjenjivati svrsishodnost zamolnice, ve je duan provesti zamoljenu radnju.22 Zamoljeni sud je ovlaten izvesti i druge dokaze ako to smatra svrsishodnim (kod zamolnice za izvoenje dokaza - 225). Nadlenost. Za poslove pravne pomoi stvarno su nadleni opinski sudovi (34/4), a nekad i vii sud, ako se od njega trai spis ili obavijetenje iz spisa koji se kod njega nalaze. U sluaju da sud koji je zamoljen nije nadlean za zamoljenu radnju, ustupit e molbu nadlenom i o tome obavijestiti sud od kojega je primio molbu. Ako mu nadleni sud nije poznat, vratit e molbu. b) MEUNARODNA PRAVNA POMO Sudovi su duni pruiti pravnu pomo i stranim sudovima u sluajevima predvienim meunarodnim ugovorom i kada postoji uzajamnost, te ako se trai izvrenje radnje koja nije protivna javnom poretku (181). Zamolnica. Sudovi e uzimati u postupak molbe stranih sudova ako su dostavljene diplomatskim putem i ako su sastavljane na hrvatskom jeziku ili je priloen ovjeren prijevod (183). Isto vrijedi i u sluaju kada se domai sudovi obraaju za pomo stranim sudovima (184). Nadlenost. Ako zamoljeni sud nije nadlean, shodno se primjenjuju pravila o nenadlenosti kod unutarnje pravne pomoi. Zamolnica se moe uputiti i diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu RH u stranoj zemlji, ako se opravdano smatra da e se pozvana osoba dobrovoljno odazvati. Lex fori. Sudovi pruaju pravnu pomo stranim sudovima na nain predvien domaim zakonom (lex fori, locus regit actum). Iznimno, radnja se moe izvriti i na nain koji trai inozemni sud, ako to nije protivno javnom poretku (182).

1.2.6. Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na prostorNaelo teritorijalnosti. Nae graansko procesno pravo vai samo unutar granica Republike Hrvatske i ne protee se na nae dravljane u inozemstvu. Ako se pokae potreba za poduzimanjem nekih nekih radnji u inozemstvu sud mora zatraiti meunarodnu pravnu pomo od stranog suda. Isto tako se ni strano graansko procesno pravo ne protee na strance na naem teritoriju, jer za njih vai nae graansko procesno pravo. Lex fori. Nae graansko procesno pravo se uvijek primjenjuje u parninom postupku pred domaim sudovima (lex fori, locus regit actum), pa ak i kad su stranke inozemci, kao i kad o osnovanosti tubenog zahtjeva treba odluiti na temelju stranog materijalnog prava.23 Meunarodna sudska nadlenost. Razgranienje nadlenosti izmeu stranih i domaih sudova, vri se po pravilima o meunarodnoj sudskoj nadlenosti unutranjeg prava drave pred ijim se sudom pojavi ovakav problem razgranienja. Zakon propisuje da je sud RH nadlean22

Sudovi su duni jedan drugome pruati pravnu pomo (179/1), a i ostali dravni organi su duni pruati pravnu pomo sudovima (11ZS)23

Izuzetak: domai sudovi mogu postupati po pravilima stranog graanskog procesnog prava kad udovoljavaju zamolnicama inozemnih sudova.


10

suditi u sporu s meunarodnim elementom, kad je njegova nadlenost u takvom sporu (a) izriito odreena zakonom ili meunarodnim ugovorom, ili (b) kad ona proizlazi iz odredaba zakona o mjesnoj nadlenosti hrvatskih sudova (27).

1.2.7. Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na osobeNaelo univerzalnosti. Ovo naelo znai da se pred naim sudom mogu pojaviti sve osobe bez obzira na dravljanstvo, ako je na sud u tom sporu nalean prema pravilima o meunarodnoj sudskoj nadlenosti. Od ovoga pravila izuzete su osobe koje uivaju imunitet po meunaronom pravu (efovi stranih drava koji se nalaze kod nas, diplomati, konzuli, njihove obitelji, itd.).

1.2.8. Poloaj stranaca u parninom postupkuStranci koji ne uivaju imunitet imaju, pod uvjetom uzajamnosti, u pravilu jednak pravni tretman pred naim sudovima kao i dravljani RH. Uzajamna nadlenost. Ako je za naeg dravljanina u stranoj dravi nadlean sud koji ne ne bi bio nadlean po naem pravu, tada e i za stranog dravljanina biti u Hrvatskoj nadlean taj sud (48 ZRSZ). Stranaka sposobnost. Mjerodavno je pravo one drave iji je dravljanin (79/1 ZRSZ). Parnina sposobnost. Mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin, ali ako je po tom pravu nema, moe izabrati da se na njega primjenjuje nae pravo, jer bi po njemu imao praninu sposobnost (79/1,2 ZRSZ). Jezik. Pri usmenom poduzimanju parninih radnji pred domaim sudom stranci se mogu sluiti svojim jezikom (102/1). Pri pismenim radnjama duni su se sluiti hrvatskim jezikom. Aktorska kaucija. Stranac kao tuitelj duan je tueniku, na njegov zahtjev, osigurati parnine trokove (82/1 ZRSZ). Trokovi. Pod uvjetom uzajamnosti, stranci se mogu osloboditi od dunosti prethodnog snoenja parninih trokova, po pravilima koja vae za domae dravljane (85/1 ZRSZ). Inozemne javne isprave. One pod uvjetom uzajamnosti imaju istu dokaznu snagu kao i domae (231).

1.2.9. Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na vrijemeOpe pravilo graanskog procesnog prava jest da se pretpostavke za poduzimanje odreene procesne radnje prosuuju po zakonu koji vai u vrijeme njenoga poduzimanja (tempus regit actum). Dakle, novi procesni zakon ne vai za procesne radnje pduzete prije njegovog stupanja na snagu, ali se u naelu primjenjuje na sve radnje poduzete nakon stupanja na snagu. U sluaju kad novi procesni zakon stupi na snagu dok parnica tee, rigorozna primjena ovih pravila dovodi do tekoa.


11

Dvije neprihvatljive solucije: (1) ve zapoete postupke treba dovriti po bivem zakonu neprihvatljivo kad novi zakon dovodi do bitnih strukturalnih promjena u pravosuu (napr. smanjen broj pravnih ljekova), (2) na sve radnje poduzete u ve zapoetom postupku treba primijeniti novi zakon neprihvatljivo jer bi morali negirati pravni znaaj radnjama koje su po prijanjem zakonu bile dozvoljene ali ih novi zakon zabranjuje. Kompromisna rjeenja pokuavaju se nai tako da se postupak podijeli na vie stadija, pa se novi zakon primjenjuje na onaj stadij koji e zapoeti nakon njegovog stupanja na sangu no i ovdje dolazi do potekoa jer se nekad podjela na stadije nee sadrajno podudarati u tim dvama zakonima. Zakonodavac, nemoan da naelno rijei ovo pitanje, obino pribjegava donoenju posebnih pravila (u prijelaznim odredbama ili uvodnom zakonu).

1.3. TEMELJNA NAELANaela su znaajna zbog tumaenja pravnih normi i zbog postojanja zakonskih praznina. U naem graanskom procesnom pravu postoji 13 naela, meu kojima je ponekad i nesklad. No sva naela zajedno postoje i na sudu je da odri ravnoteu i postigne kompromis.

1.3.1. Naelo ustavnosti i zakonitostiPrema l. 115. st. 2. i 3. Ustava RH sudbena je vlast samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Ustavnost. Sud se, prilikom voenja parninog postupka, duan rukovoditi pravilima Ustava i ostalih propisa koji svoju snagu izvode iz Ustava. Ako sud smatra da neki propis nije u skladu s Ustavom, postupit e prema l. 37. UZUSRH.24 Zaklonitost. Sud se prilikom voenja parninog postupka mora strogo pridravati normi o parninom postupku, one su za njega ius cogens. On je ovlaten poduzimati samo one radnje koje su zakonom predviene, a ako neto u zakonu nije predvieno treba uzeti da to onda ni u parninom postupku nije doputeno (u pravilu). Sud nije ovlaten postupak voditi po naelima pravinosti ex aequo et bono.25 Osim suda i stranke se moraju strogo pridravati normi o parninom postupku, jer ove i za njih predstavljaju ius cogens. Ovako postavljen princip strogog legaliteta nije konzekventno proveden, jer bi se time sputavala primjena apstraktnog pravila na konkretan sluaj. Zato, da bi se omoguila prilagodba opih pravila prilikama odreene parnice, uvode se neka pravila kojima se daje ovlatenje sudu da u konkretnoj stvari primjeni metodu za koju nae da je in concreto najsvsishodnija sudsko24 25

V. poglavlje 1.2.2.

Iznimno e sud mou primjeniti to naelo napr. temeljem ovlasti iz l. 169. ZOO odgovornost po osnovi pravinosti). Dakle u sferi procesnog prava Zakon o parninom postupku je jedini izvor i nema mogunosti suenja po pravinosti, dok takva mogunost iznimno postoji u sferi primjene materijalnog prava.


12

upravljanje postupkom. Tako naprimjer na glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom u nekim situacijama zakon preputa sudu slobodan izbor radnih metoda, te se uvode pravni standardi koji procesnim pravilima daju elasticitet. Jednistvena primjena pravnih pravila. Ostvarenje nael promatrano ire, izvan granica konkretnog spora, trai da se pravno pravilo primjenjuje na isti nain u istim sluajevima prema svim subjektima. Zato pravila graanskog procesnog prava moraju osigurati jednistvenu primjenu pravnih pravila na itavom podruju njihovog vaenja. Jedinstvena primjena zakona se osigurava: - Sjednicama sudskih odjela 26 - Opim sjednicama Vrhovnog suda27 - Objavljivanjem odluka Vrhovnog suda - Evidencijom sudske prakse.

1.3.2. Naelo dispozicije i oficioznostiDefinicija: ovo naelo daje odgovor na pitanje o kome ovisi pokretanje, odravanje i prestanak parnice. Ako to ovisi o inicijativi stranaka radit e se o naelu dispozitivnosti, a ako ovisi o incijativni suda radit e se o naelu oficijelnosti. U parninom postupku dominantno je naelo dispozitivnosti, korigirano nekim mjerama koje su izraz naela oficijelnosti (koje je inae karakteristino za kazneni postupak). Naelo dispozitivnosti je prihvaeno u parninom postupku jer taj postupak slui zatiti graanskopravnoh donosa, koji su regulirani pravilima dispozitvne prirode. Stranke imaju materijalne i procesne dispozicije. iste procesne dispozicije su takve parnine radnje stranaka kojima se ostvaruje neko pravo procesne naravi. Pravno su relevantne dok parnica traje (napr. prijedlog stranaka za izuzee suca). Materijalne procesne dispozicije su takve parnine radnje stranaka kojima se utjee na sudbinu tubenog zahtjeva. Pravno relevantne su i izvan parnice. To su: (1) odricanje od tubenog zahtjeva, (2) priznanje tubenog zahtjeva i (3) sudska nagodba. Pokretanje, odravanje i obustava postupka. Parnica se pokree tubom tuitelja (185). Sud nije ovlaten pokrenuti parnicu po slubenoj dunosti (nemo iudex sine actore; ne procedat iudex ex officio). Jednom pokrenut postupak vodi se po sluebnoj dunosti do donoenja konane odluke u pravostupanjskom postupku. Tuitelj, koji je ovlaten pokrenuti postupak, ovlaten je i jednostranom parninom radnjom dovesti do njegove obustave. Ukoliko parnica nije ovako obustavljena, dalji procesni stadiji (alba, izvanredni pravni lijekovi) opet zavise od inicijative stranaka. Granice odluivanja. Sud odluuje samo u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (2/1) - ne eat iudex ultra et extra petitia partium. Sud nije ovlaten tuitelju dosuditi ni vie od onoga to je traio, ni neto drugo od onoga to je traio. Prekoraenje tubenog zahtjeva26

Veliki sudovi se dijele na odjele, a odjele sainjavaju vijea odnosno suci. Ta vijea ili sucu mogu na razliit nain primjenjivati pravila. Zbog toga se sazivaju sjednice odjela. O obvezatnosti pravnih shvaanja prihavenih na sjednicama odjela vidjeti l. 30 ZS.27

Njih sainjavaju svi suci Vrhovnog suda. Na njima Vrh. sud utvruje pravna shvaanja radi osiguranja jedinstvne primjene zakona. O obvezatnosti pravnih shvaanja prihavenih na tim sjednicama vidjeti l. 36 ZS.


13

razlog je apsolutne nitavosti No o ovoj povredi sud je ovlaten voditi rauna samo na zahtjev stranke, pa ako stranke propuste pobijati presudu, time saniraju ovaj nedostatak i takva e odluka postati pravomona. Dispozicije koje sud nee uvaiti. Zakon nalae sudu da ne uvai raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima morala (3/3). Ova kontrola mora biti preventivna, jer ove dispozicije mogu biti opasnije od izvansudskih, budui da se one sankcioniraju pravomonou.

1.3.3. Naelo pravnog interesaDefinicija: pravni interes je korist koju tuitelj oekuje od angairanja suda njegovoj pravnoj stvari. Pravni interes mora biti: - pravni i konkretan (treba se ogledati u odreenoj sferi tuiteljevih prava) - socijalno jai od javnog interesa pravosua da se bez potrebe ne angaira - takav da se moe ostvariti jedino sudskim putem (nema pravnog interesa ako je oekivanu korist mogue ostvariti na neki drugi svrsishodniji nain bez intervencije suda) Tuitelj ne mora dokazivati da mu odreeno pravo pripada, ve da (pod pretpostavkom da mu to pravo pripada) ima razloga da se za ostvarenje toga prava obrati sudu. On mora uiniti vjerojatnim da e, ako njegov tubeni zahtjev bude usvojen, to za njega predstavljati neku pravnu korist. Pravni interes je opa pravna pretpostavka. O njegovom postojanju sud vodi rauna po slubenoj dunosti. On uvijek mora postojati, razlika je u tome to se nekad presumira, a nekad se mora dokazivati. Pravni interes mora dokazivati: 1. umjea (206/1) 2. stranka koja podnosi pravni lijek (358/3) 3. stranka koja posnosi deklaratornu tubu (187/2), jer kod pravnih odnosa kod kojih prijeti opasnost od povrede, postoji mogunost da tuitelj precijeni opasnost od povrede, makar se iz objektivnih okolnosti ne moe rei da prijeti takva opasnost. Zato tuitelj mora sud uvjreriti u ozbiljnost svog zahtjeva. Pravni interes se presumira kod: 1. osobe koju zakon ovlauje da trai odreenu deklaratornu zatitu28 2. podnositelja kondemnatorne tube, jer on, zbog zabrane samopomoi, nema drugog naina da zatiti svoja povrijeena prava. 3. podnostielja konstitutivne tube, jer strankama nije doputeno da svojim dispozicijama preinauju sadraj pravnih donosa29 4. tuenika, jer poduzimanje defenzivnih parninih radnji predstavlja jedini doputeni nain obrane od tuitelja. Posljedice nepostojanja pravnog interesa. Kad sud konstatira nedostatak pravnog interesa, duan je odbaciti tubu (288/2).28

Npr. ne mora dokazivati pravni interes onaj kojega zakon ovlauje na isticanje deklaratornih zahtjeva za utvrivanje ili osporavanje oinstva29

Npr. da razvedu ili ponite brak


14

1.3.4. Naelo ekonominostiDefinicija: sud je duan nastojati da se postupak provede bez odugovlaenja, u razumnom roku, i sa to manje trokova (10/1). To je naelo bis dat, qui cito dat. Parnica bi se trebala voditi tako da njeni trokovi ne nadmae vrijednost predmeta spora. Iako se ovaj postulat ne moe primijeniti u smislu da bi u tom sluaju sud mogao otkloniti pruanje pravne zatite, ipak taj postulat treba biti glavna rukovodna misao pri izboru raspravnih metoda u sporu. ZIDZPP/03 po prvi puta izriito propisuje obvezu suda da parnini postupak provede u razumnom roku.30 Odluivanje u razumnom roku u interesu je ponajprije onoga tko zahtjeva pravnu zatitu, ali je isto tako i u interesu drave, jer bi krae trajanje postupaka znailo za nju i manje financijske obveze (budui da ona financira rad sudstva). Metode za ostvarenje ovog naela. Radi se o sljedeim zakonskim odredbama: - ograniavanje razloga zbog kojih se mogu podnositi pravni lijekovi - pri mogunosti izbora izmeu vie metoda, prednost treba dati broj i jeftinijoj metodi - reim rokova i roita treba biti strog - raspravu treba, po mogunosti, dovriti na jednom roitu (koncentracija postupka) - kod sporova male vrijednosti vodi se bagatelni postupak u kojem sudi sudac pojedinac (ovim se donekle daje izraz naelu de minimis non curat praetor) - nepriznavanje nesvrsishodnih trokova - svrsishodna delegacija, atrakcija nadlenosti

1.3.5. Naelo sasluanja stranakaDefinicija: sud je duan svakoj stranci pruiti mogunost da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke (5/1). To je klasini procesni princip audiatur et altera pars. Danas je stranci dovoljno omoguiti sudjelovanje u postupku, jer je sasluanje stranaka njihovo ovlatenje, pravo, a ne vie obveza kao u prolosti. Postavlja se pitanje kako reagirati na pasivnost stranaka? Postoje 3 rjeenja ovog problema. Sisetem afirmativne litiskontestacije (Qui tacet consentire videtur). Stranka koja uti smatra se da priznaje istinitost protivnikovih navoda. Ovaj sistem je dobar za motiviranje stranaka na procesnu aktivnost, jer postoji strah od pogrenog zakljuka suda. Sisetem negativne litiskontestacije (Qui tacet consentire non videtur). Stranka koja uti smatra se da porie protivnikove zahtjeve. Ovaj sistem je najloiji za motiviranje jer potie pasivnost parnine stranke. Sistem neopredjeljenog stava. (Qui tacet nihil dicet). Iz utnje stranke se ne moe izvesti nikakv zakljuak o njenoj volji, ona ne znai ni priznanje ni poricanje.30

Je li u konkretnom sluaju povrijeen pravni standard razumni rok trebalo bi zasnivati na utvrenju: (1) ukupnog trajanja postupka, (2) sloenosti predmeta, (3) naina postupanja sudova, (4) ponaanja podnositelja zahtjeva koje je moglo pridonijeti produivanju postupka, (5) vanosti predmeta za posnositelja zahtjeva, te (6) posebnih okolnosti koje mogu opravdati produenje postupka.


15

Nae procesno pravo prihvaa neopredijeljen stav. Izuzetno, u sluaju potpune pasivnosti tuenika, sud je ovlaten donijeti presudu zbog izostanka i presudu zbog ogluhe, kojima usvaja tubeni zahtjev. Ovdje je prihvaen sistem afirmativne litiskontestacije. U ostalim sluajevima sud je duan rapravljati i bez sudjelovanja jedne od stranaka, cijenei stav aktivne strane i procjenjujui to znai pasivnost druge strane. Propisi ZPP-a kojima se osigurava ostvarenje ovog naela: - pravila o dostavljanju - roita se odreuju tako da stranakama ostane dovoljno vremena da se priprememe za raspravljanje - pripremno roite i glavna rasprava poinju izlaganjem tube, a zatim tuenik odgovara na tubu - stranka moe sudjelovati u izvoenju dokaza - osvrati se na rezultate dokazivanja Propisi ZPP-a kojima se odstupa od ovog naela: - Samo kad je to ZPP-om odreeno, sud je ovlaten odliivati o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila dana mogunost da se izjasni (5/2). - Sud moe odrediti osiguranje dokaza bez omoguavanja protivniku da se izjasni o prijedlogu (ali sud mu treba imenovati privremenog zastupnika). - Platni nalog se izdaje ne temelju samih navoda i dokaza tuitelja (ali tuenik moe dati prigovor - 450) - U postupku zbog smetanja posjeda privremene mjere se odreuju bez sasluanja protivnika (442) - o trokovima sud odluuje bez prethodnog raspravljanja (164/1) Kontradiktorno raspravljanje je aktivna realizacija ovog naela. Stranke iznose svoje stavove protiv stavova protivnika i suda (contra dicere). Kontradiktornost je najizaenija za glavne rasprave, zahvaljujui primjeni naela usmenosti i neposrednosti.

a) NAELO OTVORENOG PRAVOSUENJA Meutim, nije dovoljno jednu stranku tititi samo s obzirom na procesna djelovanja druge, jer je u parnici aktivan i sud. Stoga se, u skladu s naelom otvorenog pravosuenja, trai da stranke budu upoznate i sa stavovima suda o njima, te da sud zajedno sa strankama otvoreno razmotri sporna pitanja u parnici. Prema noveliranim odredbama ZPP-a, sud moe tijekom postupka, kad ocijeni da je to svrsishodno za pravilno rjeenje spora, upozoriti stranke na njihovu dunost iznoenja injenica i predlaganja dokaza te iznijeti razloge zbog kojih smatra da je to potrebno (219/2). Dakle, sud, imajui na umu prihvaeno raspravno naelo, vie nije u mogunosti neovisno o strankama prikupljati dokaze i tako osigurati siguran temelj za utvrenje materijalne istine. No ipak je uloga suda u funciji pravilnog presuenja i nadalje ostala aktivna, ali sada na nain da tijekom postupka potie stranke na iznoenje injenica i predlaganje dokaza. Bitna novina je izriito propisana obveza suda da u takvim situacijama strankama iznese razloge zbog kojih smatra da je to potrebno. Nadalje, sudac postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan nain nastojat e da se tijekom rasprave iznesu sve odlune injenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o vanim


16

injenicama, da se oznae ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i, uope, da se dadu sva razjanjenja potrebna da bi se utvrdilo injenino stanje vano za odluku. U mjeri u kojoj je to potrebno radi ostvarivanja toga cilja, sud e sa strankama razmotriti i pravna pitanja spora (298). Ovom je odredbom i izriito uvedeno naelo otvorenog pravosuenja. Time je istaknuta dunost suca da, ne samo potie stranke na iznoenje svih odlunih injenica, nego i da sa strankama razmotri i pravna pitanja konkretnog spora. Posljedice povrede ovih pravila: ako je kojoj stranci nezakonitim postupkom (a naroito proputanjem dostave) uskraena mogunost raspravljanja pred sudom, to je razlog apsolutne nitavosti (354/2/6). Na to sud ne pazi ex offo.

1.3.6. Naelo traenja istineMogunost spoznaje istine u postupku je ograniena, jer su objekt istraivanja proli dogaaji. Pritom se sud esto oslanja na nepouzdane dokaze izjave stranaka, svjedoka i vjetaka itd. Dvije su metode utvrivanja istine. Dakle, postoje dva oprena sistema izbora, ispitivanja i ocjene dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. 1. Sistem legalne ocjene dokaza (sistem traena tzv. formalne istine). Ovdje procesno pravo odreuje pretpostavke za izbor, ispitivanje i ocjenu dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. Osobni stav suca je ovdje irelevantan. Njegov zadatak svodi se na utvrivanje postoje li zakonom propisane pretpostavke za primjenu zakonskih pravila o istinitosti odreenih injeninih navoda. Oslanjajui se na tipina pravila iskustva steena kroz generacije, zakonodavac unaprijed sam cijeni umjesnost ispitivanja nekog dokaznog sredstva i njegovu dokaznu snagu. 2. Sistem slobodne ocjene dokaza (sistem traenja materijalne istine). Ovdje je karakteristian nedostatak zakonskih pravila o izboru, ispitivanju i ocjeni dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. Sud odluuje tako da, ispitujui konkretan sluaj, formira zakljuke induktivnom metodom. Sud je duan uzeti da je odreena tvrdnja dokazana tek kad formira osobno uvjerenje o njenoj istinitosti.31 Ozbiljnost kritika dovodi do nekih korektura i ogranienja: suevo zakljuivanje mora odgovarati zakljuivanju razumnog i razboritog ovjeka; sudac je vezan opim zakonima logike, psihologije i iskustva uope; sudac svoje miljenje mora obrazloiti. Kod nas je, prije zadnje novele ZPP-a, kroz odredbu 7/1 bilo je izraeno naelo materijalne istine nalaui sudu dunost potpuno i istinito utvrditi injenice o kojima ovisi utemeljnenost zahtjeva stranaka. Stupanjem na snagu ZIDZPP/03 situacija se znaajno mijenja. Prema izmijenjenom lanku 7. ZPP-a, naputeno je naelo istraivanja materijalne istine po slubenoj dunosti, dakle apsolutna obveza suda utvrditi materijalnu istinu na nain da je upravo na sud bila prevaljena takva dunost kroz prikupljanje dokaznog materijala.31

Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (8).


17

Prednost je sada dana izriito raspravnom naelu, jer su stranke dune iznijeti injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice (7/1). Zakon preputa inicijativu za prikupljanje procesnog materijala strankama, pa su odluke suda zapravo rezultat stranake istine. Svoje zakljuke sud moe u pravilu donositi samo na temelju procesne grae koju su mu predoile stranke. Pravila koja idu u prilog naela traenja istine: - pravila o sasluanju stranaka, o dunosti stranaka u postupku da govore istinu, o dunosti graana da svjedoe i vjetae pred sudom - o naelu neposrednosti, javnosti, usmenosti i pismenosti - o izuzeu sudaca u iju se objektivnost sumnja - o slobodnoj ocjeni dokaza, o obrazloenju sudske odluke - o naelu otvorenog pravosuenja Pravila koja ne idu u prilog naela traenja istine: - Zakon doputa samo odreeno dokazno sredstvo radi dokazivanja ugovora o prorogaciji, o punomoi o izbranom sudu - Sud ne smije ispitivati svjedoke i vjetake o onome to predstavlja slubenu ili vojnu tajnu - sud mora uzeti da postoje injenice na koje ukazuju zakonske presumpcije (napr. dokazna snaga javnih isprava) - pravilo o zabrani pobijanja presude zbog nepravilno utvrenog injeninog stanja u sporovima male vrijednosti - zabrana reformatio in peius - raspravno naelo

1.3.7. Raspravno i istrano naeloOva naela daju nam odgovor na pitanje na kome je incijativa za prikupljanje procesnog materijala na temelju kojega sud donosi odluku o tubenom zahtjevu. Procesni materijal sainjavaju: 1) injenice, 2) dokazi, 3) pravila iskustva, 4) pravna pravila. Ad 1) - injenice su sve ono konkretno iz prolosti ili sadanjosti (zbivanja, aktivnosti, stanja, izjave volje) to ulazi u sastav praemisse minor logikog silogizma iz kojeg nastaje sudska odluka.32 Ad 2) - Dokazi su sve ono temeljem ega se moe zakljuivati o postojanju pravnorelvantnih injenica. I dokazi su injenice, ali ne takve injenice na kojim se gradi sueva odluka, ve takve da se pomou njih izvodi zakljuak o postojanju onoga to treba biti podloga sueve odluke. Ad 3) - Pravila iskustva su apstraktni sudovi injnine (ne pravne) naravi, zasnovani na dugotrajnom promatranju pojava ili eksperimentu, za koje se osnovano moe pretpostaviti da vae i za budue sluajeve.33 Ona se u pravilu ne dokazuju (ona su za su praemisse maior kao i32 33

Dakle, injenice su praemissa minor, pravne norme - praemissa maior, a sudska odluka - conclusio. Npr. pravilo da odreen postotak alkohola u krvi smanjuje sposobnost vonje.


18

pravna pravila), ali ako neko pravilo iskustva nije poznato sudu, on ga moe dokazivati koritenjem vjetaka. Sud je ovlaten da o njima stjee znanja izvan postupka, privatno, za razliku od injenica kod kojih to nipoto nije dozvoljeno. Ad 4) - Pravna pravila sud mora poznavati (iura novit curia), pa ih zato ne treba dokazivati. Tuitelj nije duan u tubi navesti pravnu normu koju bi sud trebao primijeniti. No stranke su ovlatene da u parnici iznose svoja pravna shvaanja o predmetu spora. Meutim sud nije takvim shvaanjima vezan ni u kom pogledu (186/3).34 Procesni sistemi zasnovani na dosljednoj primjeni raspravnog naela, inicijativu za prikupljanje procesnog materijala priznaju samo strankama (da mihi factum, dabo tibi ius). Sud je ovdje pasivni promatra. Procesni sistemi zasnovani na dosljednoj primjeni istranog naela, inicijativu za prikupljanje procesnog materijala priznaju naprotiv sudu. Stranke nisu ovlatene da svojim dispozcijama utjeu na prikupljanje procesnog materijala. Kod nas je, prije novele ZPP-a iz 2003., u odnosu na utvrivanje injenica prevladavalo kao dominanatno raspravno naelo, uz samo ua istrana ovlatenja. S druge strane, u odnosu na dokaze sudu su bila dana znaajna istrana ovlatenja tako da je u tom dijelu kao dominantno bilo prihvaeno istrano naelo. Meutim, novelirani ZPP prihvaa raspravno naelo kao dominantno i u odnosu na dokaze (na isti nain kako je to ve u ranijoj odredbi bilo predvieno u odnosu na injenice), pa slijedom toga on vie ne sadri odredbu o ovlatenju suda izvesti dokaze koje stranke nisu predloile. Sada je izjednaeno inkvizitorno ovlatenje suda u donosu na injenice i dokaze, i to na nain da je sud je ovlaten utvrditi injenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predloile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima koji su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala (7/2). No ni u takvim sluajevima sud ne moe svoju odluku utemeljiti na injenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogunost da se izjasne (7/3). Istrano naelo u pogledu prikupljanja dokaza iznimno vrijedi u parnicama iz radnih odnosa, jer je u tim parnicama sud ovlaten izvesti i dokaze koje stranke nisu predloile, ako su ti dokazi znaajni za odluivanje (435/2). Dakle, prednost je dana izriito raspravnom naelu, jer su stranke dune iznijeti injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice (7/1).35

1.3.8. Naelo neposrednosti34

Sud bi morao poznavati strano pravo jednako kao i domae (13/1 ZRSZ). Da bi se upoznao sa stranim pravom sudac moe: 35

zatraiti od stranaka da mu podnesu javne isprave izdane od nadlenog inozemnog organa kojima se potvruje koje pravo vai u stranoj dravi (13/3 ZRSZ) ako ne uspije sa prethodnim, moe se obratiti posebnoj slubi pri ministarstvu pravosua (13/2 ZRSZ) moe se obratiti institutu za meunarodno pravo ili institutu Max Planck u Hamburgu koji da je informacije o stranom pravu

S obzirom na prihvaeno raspravno naelo u l. 7. ZPP-a, bilo je potrebno s tim uskladiti i ostale odredbe toga zakona. To je i uinjeno izmjenom lanaka 220/2, 225, 286, 289 i 290. Svim ovim izmjenama te su odredbe usklaene s prihvaenim naelom da sud pribavlja i izvodi samo one dokaze koje su stranke predloile.


19

Definicija: ovo naelo je radni princip parninog postupka, direktiva o metodi ispitivanja procesnog materijala radi utvrivanja relevantnih injenica, posebno pravilo o nainu izvoenja dokaza. Ovo naelo se odnosi na metodu sueva rada pri ispitivanju dokaznih sredstava. Ovo naelo zahtjeva: (a) da sud svojim ulima zapaa sadraj dokaznih sredstava, izmeu suda i izvora informacija ne smije biti posrednika; (b) da sud koji tako neposredno zapaa procesni materijal bude onaj isti koji odluuje o dokaznoj vrijednosti dokaznih sredstava; (c) da taj sud donese odluku odmah nakon zakljuivanja raspravnog roita. Prednost je ovog naela u tome to sudac, prilikom ocjenjivanja dokazne vrijednosti tih informacija, pored logikih kriterija primjenjuje i psiholoke geste svjedoka, (ne)odlunost, (ne)sigurnost, itd. Ovime se omoguuje da se ostvare prednosti naela slobodne ocjene dokaza, te se takoer omoguuje ostvarivanje naela ekonominosti i usmenosti i sasluanja stranaka. Dakle, spoznaje postaju intentzivnije i tonije. Propisi kojima se osigurava ovo naelo - sud odluuje u pravilu na temelju neposrednog raspravljanja (4) - u sporovima koje sudi vijee, dokazi se prvenstveno izvode na glavnoj raspravi pred nadlenim vijeem (224/1) - sud moe traiti da se vane isprave podnesu i u izvorniku (108/1) - presudu mogu donijeti samo suci koji su sudjelovali na roitu na kojem je glavna rasprava zakljuena (335/2) - ako se roite dri pred sudom u izmijenjenom sastavu, glavna rasprava mora poeti iznova (315/3) - presuda se objavljuje odmah nakon zakljuenja gl. rasprave (335/3) Propisi kojima se zaobilazi ovo naelo - u sporovima koje sudi vijee vijee moe iz vanih razloga odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijea ili sucem zamoljenog suda (224/1) - kad postoji opasnost od odgode dokaze izvodi sud na ijme se podruju dokaz nalazi, a to ne mora biti parnini sud (273/2) - sud se zadovoljava i prijepisima isprava (108/1) - ako se roite dri pred sudom u izmijenjenom sastavu, sudac pojedinac, odnosno vijee moe, nakon to se strankama omogui da se o tome izjasne, odluiti da se ponovno ne sasluavaju svjedoci i vjetaci i da se ne obavlja novi uviaj, ve da se proitaju zapisnici o izvoenju tih dokaza (315/3) - u sloenijim predmetima sud moe odgoditi donoenje presude za petnaest dana od dana zakljuenja glavne rasprave (335/4) - u odsutnosti stranke sud e raspravljati oslanjajui se na njezine pismeno poduzete radnje - u stadiju pripremnog roita predsjednik vijea ovlaten je da izvri uviaj izvan suda (290/3). Ako je odrano pripremno roite, na prvom roitu za glavnu raspravu predsjednik vijea samo upoznaje lanove vijea s rezultatima pripremnog roita (297/2) alba. Ako su dokazi izvedeni pred prvostupanjskim sudom na neposredan nain, albeni sud moe ne moe preinaiti utvreno injenino stanje, budui da je institut rasprave pred drugostupanjskim sudom ukinut. Ali ako je prvostupanjski sud zasnovao svoju odluku iskljuivo na posredno izvedenim dokazima ili na ispravama, albeni sud moe preinaiti utvreno injenino stanje. Posljedice. Povreda ovih pravila naelno moe biti samo uzrok relativne nitavosti.


20

1.3.9. Naelo usmenosti i pismenostiU svome ekstrenmom obliku naelo usmenosti trai da se sve parnine radnje poduzimaju govorom. Pismena stranaka imaju samo znaaj prethodnog obavijetavanja o radnjama koje se namjeravaju usmeno poduzeti: quod est in actis non est in mundo.36 Ekstremno ostvareno naelo pismenosti trai da se sve parnine radnje poduzimaju u pismenom obliku, inae nemaju znaaja: quod non est in actis non est in mundo.37 ZPP naelno odreuje: ako za pojedine radnje nije predvieno u kojem se obliku poduzimaju, izvan roita parnine radnje se poduzimaju pismeno, a na roitu usmeno (14). Propisi koji odreuju usmenu formu: - sud donosi odluku u pravilu na temelju usmenog raspravljanja (4). Usmeno izlau: svjedok, vjetak, stranke, one jo usmeno izlau tubu i odgovor na tubu (287/1) - isprave i rezultati posredno izvedenih dokaza itaju se na raspravi - punomo se moe izdati i u usmeno (97/1) - sve izjave koje se daju podneskom mogu se dati i usmeno na zapisnik kod suda (106/5) - sud usmeno proglaava presudu i njene razloge Propisi koji odreuju pismenu formu: - svjedok: ako je gluh postavljaju mu se pitanja pismeno, ako je nijem pozvat e se da pismeno odogovara (245/2); - vjetaka sud moe pozvati da prije roita podnese svoj pismeni nalaz i miljenje (260/1) - punomo se u pravilu izdaje pismeno (97/1) - presuda i rjeenje moraju se pismeno izraditi (337/1) - sud moe donijeti presudu na osnovi pismenih podnesaka bez odravanja rasprave (332a) - platni nalozi izdaju se na temelju pismenih podnesaka tuitelja (446/1) Posljedice. Povreda pravila o formi postupanja je razlog relativne nitavosti.

1.3.10. Naelo koncentracije postupkaPrema ZPP-u (311/2) dunost je suca brinuti se da se o predmetu spora svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ipak ne odugovlai, te da se rasprava po mogunosti dovri na jednom roitu. Ovo je u praksi neostvarivo, i vie slui kao jedna smjernica, cilj kojemu sudac treba stremiti. Da bi se ostvarila maksimalna koncentracija postoje dva naina. Metoda strogog zakonskog reda. Postupak je bio podijeljen u niz meusobno strogo odijeljenih stadija a zakon propisuje koje se procesne radnje u odreenom stadiju mogu obavljati

36

Prednosti naela usmenosti su demokratinost (jer je pristupana nepismenima), ekonominost (brza i jeftina), spontanost, omoguuje ostvarenje naela: javnosti, neposrednosti, kondradiktornosti. Sve ove kvalitete ne mogu se ostvariti kod naela pismenosti.37

Prednosti naela pismenosti su sreenost, preciznost, iscrpnost, te nema optereenja teretom pamenja, dok kod usmenosti imamo kao nedostatke improvizaciju, nepreciznost, proputanje bitnog, mogunost, zaboravljanja, sugestivnost.


21

i kojim redom. Ni sud ni stranke nemaju mogunost utjecati na promjenu ovog rasporeda. Proputanje poduzimanja tih radnji dovodilo je do prekluzije ovlatenja. Metoda arbitrarnog, diskrecijskog ili svrsisihodnog reda. Takoer je postupak podijeljen na stadije, ali granice meu njima nisu vie tako otre. Zakonom je redosljed raspravaljanja odreen samo okvirno. Sudu se preputa da po svome nahoenju odredi onaj procesni red za koji smatra da je najprikladniji. Samo u nekim sluajevima proputanje nekih djelatnosti stranaka u odreenom roku ili stadiju dovodi do prekluzije ovlatenja. Kod nas zakon prihvaa svrsishodni zakonski red, ali ga korigira pravilima o stroem reimu dopustivosti i redosljeda odreenih radnji, to je sada nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03 jo izraenije. Primjeri za prekluziju procesnih ovlatenja: - Sud se moe, u povodu prigovora tuenika, proglasiti stvarno ili mjesno nenadlenim, ako je taj prigovor podnesen najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (17/2, 20/1) - stranke su dune ve u tubi i odgovoru na tubu, na pripremnom roitu ili najkasnije na prvom roitu za glavnu raspravu (ako pripremno roite nije odrano) iznijeti sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve, i predloiti dokaze (299/1).38 - tuitelj je ogranien u svom pravu na jednostrano preinaenje tube (190/1) - stranke su ograniene u pravu na traenje izuzea suca (73/2)

1.3.11. Naelo javnostiDefinicija: ovo naelo trai da se svakome (neogranienom broju osoba koje nisu unaprijed individualno odreene) osigura nesmetana mogunost prisustvovanja sudskoj raspravi. Ovo naelo se, osim u pravu graana da prisustvuju sudskoj raspravi, manifestira jo i u pravu graana da objavljuju svoja zapaanja s rasprave, te da razmatraju i prepisuju sudske spise (150/1). Zakonodavac je ovime htio postii dva cilja: (a) kontrola graana oni svojom prisutnou trebaju sprijeiti arbitrarnost suda, te utjecati na sud kako bi se ostvarila kontradiktornost i temeljito raspravilo o sporu; (b) generalna i specijalna prevencija. Naelo javnosti se odnosi samo na one procesne radnje koje sud poduzima uz sudjelovanje stranaka na slijedeim roitima: - glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom (306/1) - pripremno roite (310) - roite koje se odrava pred predsjednikom vijea ili zamoljenim sucem (310) - kad se presuda objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea javno e proitati izreku i saopiti ukratko razloge presude (336/1). Ako je javnost na glavnoj raspravi bila iskljuena izreka presude uvijek e se javno proitati, a sud e odluiti hoe li se i koliko iskljuiti javnost pri objavi razloga presude (336/3).

38

Postupanje stranaka sukladno ovako naloenoj obvezi omoguilo bi sudu maksimalnu koncentraciju raspravljanja. Meutim, stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze, uz samo blagu sankciju - dunost naknaditi trokove koji time budu izazvani protivnoj stranci (299/2).


22

Ogranienje naela javnosti. Raspravljanju mogu prisustvovati samo punoljetne osobe (306/2).39 One ne smiju nositi ni oruje ni opasno orue, osim uvara sudionika u postupku. (306/3,4) Prisutnost e biti dozvoljena samo onolikom broju osoba koliko to dozvoljavaju prostorne mogunosti sudnice, osiguravajui prednost onome tko prvi doe. Iskljuenje javnosti po zakonu. Po zakonu je javnost iskljuena u statusnim stvrima fizikih osoba (271 ObZ). Iskljuenje javnosti po odluci suda. Sud moe iskljuiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne, odnosno radi zatite privatnog ivota stranaka, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde (307/1). Sud moe iskljuiti javnost i kada se mjerama za odravanje reda predvienim u ZPP-u ne bi moglo osigurati nesmetano odravanje rasprave (307/2). Na koga se iskljuenje ne odnosi. Iskljuenje se ne odnosi na na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomonike i umjeae (308/1). Na zahtjev stranke sud moe dopustiti da raspravi prisustvuju do dvije osobe koje ona odredi (308/3). Sud moe dopustiti da na raspravi s iskljuenom javnou prisustvuju slubene osobe, te znanstveni i javni radnici ako je to od interesa za njihovu slubu tj. djelatnost (308/2). Sve takve osobe upozorit e se da kao tajnu moraju sauvati sve to su na raspravi saznale (308/4). Posljedice. Povreda ovih pravila u naelu je razlog relativne nitavosti.40 No ako je javnost protivno zakonu bila iskljuena s glavne rasprave, to je razlog apsolutne nitavosti (354/2/10).

1.3.12. Naelo pruanja pomoi neukim strankamaPrema ZPP-u stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima to joj pripadaju prema ovom zakonu sud e upozoriti koje parnine radnje moe poduzeti (11). Ostvarenje ovog zadatka moglo bi ugroziti objektivnost suda, pa se problem svodi na pronalaenje prave mjere u pruanju pomoi neukima. Iz zakonskog teksta zakljuuje se da dunost pouavanja postoji samo u pogledu procesnih, a ne u pogledu materijalnih prava stranke.41 Meutim, vrlo je teko obavijestiti stranku o njezinim procesnim pravima i pritom izbjei davanje informacija o materijalnopravnim ovlatenjima. Moe se rei da je u ovakvim situacijama sud duan stranci dati obavjetenja o materijalnopravnim posljedicama procesnih prava. Ta obavjetenja moraju biti ope prirode bez ulaenja u detalje. Propisi kojima se osigurava ostvarenje ovog naela: - umjesto podneskom, stranke mogu davati izjave usmeno na zapisnik kod suda (106/4) - falsa nominatio non nocet: pogreno nazivanje procesnih radnji ne moe tetiti stranci

39 40

To se ne odnosi na stranke.

Primjer za relativnu nitavost: stranka nije htjela zbog nazonosti javnosti iznijeti neku bitnu injenicu koja bi za nju dovela do povoljnije presude.41

Procesno pravo je npr. pravni lijek, potreba promjene odvjetnika, a materijalno npr. prigovor zastare.


23

-

-

ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, sud e podnositelja pouiti i pomoi mu da podnesak ispravi ilii dopuni (109/1) ako je podnesak pravodobno predan nenadlenom sudu, a stigne nadelenom nakon proteka roka,42 uzima se da je na vrijeme podnesen ako se pogreka moe pripisati neznanju ili oitoj pogreci podnositelja (113/7). pravila o minimalnim rekvizitima albe omoguuju da je koristi i nestrunjak u prijepisu odluke kojeg dobiva stranka mora biti i pouka o pravnom lijeku (337/3) kad zakonski zastupnik stranke ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju stranke, sud je duan o tome obavijestiti organ starteljstva (81/3)

Posljedice. Povreda ovih pravila povlai relativnu nitavost.

1.3.13. Naelo savjesnog koritenja procesnih ovlatenjaPostavlja se pitanje mogu li stranke poduzimati takve procesne radnje koje su dodue u formalnom skladu sa zakonom, ali su usmjerene ka postuzanju ciljeva koji nisu u skladu s duhom procesnih institucija? Odgovor je negativan, jer bi se time vrila zloupotreba prava. Zloupotreba prava je koritenje ovlatenja s ciljem da se drugome nanese teta ili s ciljem koji je protivan savjesnosti i potenju. Ova zabrana je zasnovana na tezi: non omne quod licet honestum est. Primjeri ovakvih postupaka brojni su u praksi.43 Sankcije za zloupotrebu ovlatenja. Prema l. 10. st. 1. ZPP-a sud je duan onemouiti svaku zloupotrebu prava koja stranke imaju u parnici. Obvezu savjesnog koritenja procesnih ovlatenja sadri i odredba l. 9. ZPP-a prema kojoj su stranke i umjeai duni pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom. Do novele iz 2003. spomenuta odredba l. 10. st. 1. ZPP-a bila je uglavnom dekleratorne prirode. No sada sud ima mogunost kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.500,00 do 50.000,00 kuna pravnu osobu koja tee zlouporabi prava koja joj pripadaju u postupku (10/2). Ta novana kazna moe se izrei stranci i umjeau, a njihovom zastupniku ako je on odgovoran za zlouporabu prava (10/3).44 Novanu kaznu izrie prvostupanjski sud. Izvan roita za glavnu raspravu kaznu izrie sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea (10/4).45 Izreena novana kazna prisilno se naplauje po slubenoj dunosti kao42 43

Budui da se tuba upuena nenadlenom ne odbacuje nego prosljeuje nadlenom. Primjeri zloupotrebe prava: - kako je tuitelj ovlaten kod podizanja tube protiv dvojice iz razliitih mjesta odabrati mjesno nadlean sud, neki tuitelji izmiljaju tuenike (u dogovoru) kako bi im mjesto suenja bilo blie - stranka je ovlatena da u albi iznosi novote, pa to radi i s onim injenicama i dokazima koji su joj bili poznati u poetku raspravljanja - tuitelj iznevjerava izvanprocesni dogovor s tuenikom da e obostranim izostankom provocirati mirovanje postupka, te dolazi na roite i predlae donoenje presude zbog izostanka

44

Kad je rije o izricanju ovakve kazne zastupniku stranke koji je odvjetnik, onda valja imati na umu i odredbe Statuta Htvarske odvjetnike komore i Kodeksa odvjetnike etike.45

Sud koji odluuje o pravnom lijeku nije ovlaten izrei novanu kaznu, ali ako taj sud posumnja da je koja od osoba koje sudjeluju u postupku tee zlouporabila prava koja joj pripadaju u postupku, naloit e prvostupanjskom sudu da provjeri je li takva zlouporaba poinjena (10/5). U tom sluaju sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskoga suda izrei e novanu kaznu ili e rjeenjem utvrditi da nije poinjena tea zlouporaba prava. Prijepis svoje odluke prvostupanjski e sud uvijek dostaviti sudu koji odluuje o pravnom lijeku (10/6).


24

novana trabina prema pravilima ovrnoga postupka (10/7). Sudu stoje na raspolaganju i drugi instituti za suzbijanje zloupotrebe prava: - sud nije duan uvaiti raspolaganja stranaka suprotna moralu ili prislinim propisima (3/3); - ovlaten je odbaciti tubu kad stranka nema pravnog interesa (288/2); - sud raspolae efikasnim mjerama protiv stranke koja sprjeava da joj se obavi dostava (133-150). - odredbe o naknadi parninih tokova po naelu culpae (156/3) - odredbe o postupku izuzea (73, 75/2 i 5) Utjecaj zloupotrebe na pravomonu odluku. Postavlja se pitanje da li se sudska odluka koja je postala pravomona moe ospotavati u redovnoj graanskoj parnici (actio doli), zbog toga to je nastala kao posljedica zloupotrebe prava? Odgovor je negativan, jer bi tada dolo do velike pravne nesigurnosti, budui da bi se pravomone odluke mogle ruiti. Zakonodavac rae trpi da presuda zasnovana na zloupotrebi prava postane pravomona, nego da rtvuje pravnu sigurnost pa da se presude donesene prije mnogo godina ponu obarati. S obzirom da je zloupotreba prava protupravna, stranci koja je time pretprjela tetu treba priznati ovlatenje da u posebnoj parnici ostvaruje zahtjev za naknadu tete.

2. SUBJEKTI PARNINOG POSTUPKA2.1. SUDOVI 2.1.1. Ustrojstvo naela i djelovanje sudova u Republici HrvatskojNaela. Sudovi obavljaju sudbenu vlast koja je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona (117 URH46) i na temelju meunarodnih ugovora koji su dio pavnog poretka Republike Hrvatske (5/2 ZS). Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno u ime Republike Hrvatske (119 URH). Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom i ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke (121 URH).46

Ustav Republike Hrvatske


25

Izbor i razrjeenje sudaca. Suce imenuje i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee (123 URH). Sudaka dunost je stalna. Iznimno, prigodom prvog stupanja na sudaku dunost suci e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno (122 URH). Sudac e biti razrijeen sudake dunosti: (a) ako to sam zatrai, (b) ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost, (c) ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti, (d) ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee, (e) kad navri sedamdeset godina (122/3 URH). Za suca moe biti imenovan dravljanin Republike Hrvatske koji ima zavren pravni fakultet i poloen pravosudni ispit, radno iskustvo na odreenim pravnim poslovima, strunu sposobnost i iskazane radne sposobnosti (49 ZS). Sudac se mora ponaati tako da ne umanji svoj ugled i ugled sudbene vlasti, te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suenju i samostalnost sudbene vlasti (58 ZS). Stupanjem na znagu ZIDZPP/03-a, ukinut je institut sudaca porotnika, to znai da je uvedeno naelo profesionalnosti. Materijalnopravna odgovornost sudaca. Republika Hrvatska odgovara za tetu koju u obnaanju sudake dunosti nanese sudac graaninu ili pravnoj osobi, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom. Republika Hrvatska moe od suca zatraiti naknadu isplaene svote samo kad je sudac tetu uinio namjerno ili iz krajnje nepanje. Takav zahtjev zastarijeva za est mjeseci od dana isplate naknade oteeniku (67 ZS). Sudovi se dijele prema kriteriju vrste i ranga. Prema vrsti se dijele na (1) sudove ope nadlenosti (opinski sudovi, upanijski sudovi i Vrhovni sud), te (2) sudove specijalizirane nadlenosti (trgovaki sudovi, Visoki trgovaki sud, prekrajni sudovi, Visoki prekrajni sud i Upravni sud). Unutar ove podjele prema vrsti lako je uoiti i rang pojedinih sudova (13 ZS).

2.1.2. Sastav sudaDonoenjem ZIDZPP/03 radikalno su izmijenjene odredbe o sastavu suda. Prvostupanjski postupak. Izmjenom l. 41. st. 1. ZPP-a uvodi se naelo monokracije: u parninom postupku u prvom stupnju sporove sudi sudac pojedinac, ako posebnim zakonom nije odreeno da sudi vijee. Kad u prvom stupnju sudi vijee, ono je sastavljeno od trojice sudaca, ako zakonom nije drugaije odreeno (42). Tom odredbom je uvedeno naelo profesionalnosti u kolegijalnom sastavu suda prvog stupnja, jer u suenju vie ne sudjeluju suci porotnici. Drugostupanjski postupak. U drugom stupnju sudovi sude u vijeu sastavljenom od trojice profesionalnih sudaca, ako zakonom nije drukije odreeno (41/2, 44/1). Dakle, u pravilu ovdje imamo naelo zbornosti i profesionalnosti. No i u drugostupanjskom postupku uvedeno je naelo monokracije, ali samo kao iznimka. Tako je propisano da o albi protiv rjeenja47 odluuje sudac pojedinac vieg suda, ako zakonom nije drugaije odreeno (44/2). Takoer, sukob nadlenosti iz l. 23. st. 1. i 2. ZPP-a rjeava47

Dakle, protiv svih prvostupanjskih rjeenja, pa i onih kojima se odluuje o meritumu stvari (kao to je rjeenje o smetanju posjeda).


26

sudac pojedinac nadlenog suda. Iznimno i o labi protiv presude odluuje sudac pojedinac drugostupanjskog suda, kad je rije o sporovima male vrijednosti (467/6). Postupak po reviziji. Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih odluka, Vrhovni sud RH sudi u vijeu sastavljenom od pet sudaca, ako ZPP nije drukije odredio (44/3).48 Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih rjeenja koje je donio sudac pojedinac suda nieg stupnja, Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeu sastavljenom od trojice sudaca (44/4). Postupak za svrhovitu delegaciju. I u ovom sluaju uvedeno je naelo monokracije: o zahtjevu prvostupanjskog suda za svhrovitu delegaciju odluuje sudac pojedinac najvieg suda odreene vrste (68/3). Najvii sud odreene vrste je Vrhovni sud RH, a kad se radi o trgovakim sudovima - Visoki trgovaki sud RH. Postupak izuzeza. O zahtjevu stranaka za izuzee predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odluuje vijee sastavljeno od pet sudaca toga suda (74/3). Sudsko vijee sudac pojedinac: Kad vijee u tijeku postupka utvrdi da se radi o sporu kojeg treba suditi sudac pojedinac, postupak e se, po pravomonosti rjeenja kojim se to utvruje, nastaviti pred sucem pojedincem (18/1). Sudac pojedinac vezan je za ovo rjeenje, protiv kojega nije doputena alba (18/2). U obrnutom sluaju, kada sudac pojedinac utvrdi da je za suenje nadleno vijee, postupak e se nastaviti pred vijeem. Vijee nije vezano za ovo rjeenje suca pojedinca, protiv kojega je nije doputena alba (18/5). Ako o nekim od kumuliranih zahtjeva treba suditi vijee, a o drugima pojedinac, sudit e vijee (188/4). Povreda pravila o sastavu suda. Kad vijee prvostupanjskog suda donese odluku o sporu koji je trebao suditi sudac pojedinac, to ne moe biti razlog za pobijanje (18/4).

2.1.3. Predsjednik vijeaOdredbe o predsjedniku vijea gube na znaaju nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03-a, budui da je tom novelom, kao pravilo, uvedeno naelo monokracije i profesionalnosti. Vijee e suditi samo kad je to posebnm zakonom propisano. U kolegijalnim sudovima radi rastereenja kolegija od odluivanja u pitanjima koja se ne odnose na meritum spora, odluivanje o gotovo svim pitanjima procesne naravi povjereno je predsjedniku vijea. Kad predsjednik vijea kao primus inter pares rukovodi tijekom postupka, njegove odluke nisu definitivne, a kad bilo koji od sudionika u postupku izrazi protivljenje postupku predsjednika vijea, konanu doluku donjet e vijee (311/3).

48

Takvu drukiju odredbu nalazimo u l. 392. st. 1. i 2. ZPP-a: nepravodobnu, nepotpunu, nedoputenu ili neobrazloenu reviziju odbacit e rjeenjem sudac izvjestitelj revizijskog suda, ako to u granicama svojih ovlatenja nije uinio prvostupanjski sud. Reviziju podnesenu protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 2. ZPP-a odbacit e rjeenjem sudac izvjestitelj ako utvrdi da ona nije izjavljena zbog pravnog pitanja zbog kojega je doputena.


27

Tako predsjednik vijea: rukovodi glavnom raspravom, ispituje stranke i izvodi dokaze, daje rije lanovima vijea te objavljuje odluke vijea (311/1). Nekad predsjednik vijea poduzima radnje kao odreeni sudac: - vijee moe ovlastiti predsjednika vijea da obavi uviaj (228/1) - vijee moe iz vanih razloga odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijea (224/1)

2.1.4. Predsjednik sudaPredsjednik suda je sudac koji, uz tu dunost, obavlja jo i poslove sudske uprave. Imenuje se na vrijeme od 4 godine (73a ZS). U parninom postupku on: - odluuje o izuzeu, a ako se trai izuzee predsjednika suda, odluku donosi predsjednik neposredno vieg suda. - postavlja stranci, koja je osloboena od prethodnog plaanja parninih trokova, besplatnog punomonika iz reda odvjetnika (174/4) - daje dozvolu treima za razmatranje i prepisivanje spisa kad je postupak zavren (150/2)

2.1.5. Sudski savjetnici kao pomonici sudacaSudski savjetnici - pomonici suca. Novom odredbom l. 13. ZPP-a sudski savjetnici su stekli zapravo satus pomonika suca. Sudski savjetnici ovlateni su u prvom stupnju provoditi parnini postupak, ocjenjivati dokaze i utvrivati injenice. Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu kojeg na to ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku. (13/1). Ogranienja. Takav samostalni rad sudskuih savjetnika ogranien je na provoenje postupka i predlaganje sucu odluka u sporovima za isplatu novane trabine, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 50,000,00 kuna, odnosno u trgovakim sporovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna (13/3). Funkcija suenja pridrana je za suca. Predsjednik suda moe ovlastiti jednog ili vie sudaca koji e donositi odluke na temelju prijedloga sudskih savjetnika. Dakle, funkcija suenja pridrana je za suca, ali sve pripremne radnje obavlja savjetnik. Ako ne prihvati prijedlog kojeg mu je dao sudski savjetnik, nadleni sudac e sam provesti postupak (13/2), tj. ocijeniti dokaze, utvrditi injenice i donijeti odluku. U tom sluaju sudac ne mora o tome donijeti posebno rjeenje, ve e odrediti gl. raspravu na kojoj e strankama priopiti svoju odluku da sam provede postupak. U uvodu odluke navest e se da je odluka donesena temeljem prijedloga sudskog savjetnika (13/1). Pisani prijedlog sudskog savjetnika trebao bi obvezno sadravati prijedlog izreke odluke, a korisno bi bilo i prijedlog obrazloenja, te vlastoruni potpis sudskog savjetnika. Takav prijedlog treba uvezati i uvati u spisu predmeta.


28

U drugostupanjskom postupku i postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova sudski savjetnici referiraju o stanju spisa i pripremaju nacrte odluka (13/4).

2.1.6. Izuzee sudacaNepristranost je svojstvo suca da bi donio istu odluku i meu drugim strankama, ili da bi istu odluku donio i drugi sudac. Kad ta nepristranost doe u pitanje, moe se traiti izuzee suca.49 S obzirom na vrstu moguih uzroka neprostranosti, razlikujemo iskljuenje suca ili apsolutno izuzee (iudex inhabilis) i izuzee u uem smislu ili relativno izuzee (iudex suspectus). a) RAZLOZI ZA IZUZEE 1) Iskljuenje (apsolutno izuzee) Trai se iz apsolutnih razloga, tj. onih koji samim postojanjem opravdavaju sumnju u nepristranost, pa nema potrebe dokazivati postoji li kauzalna veza izmeu tog razloga i nepristranosti. Ti su razlozi u zakonu taksativno navedeni (71/1-6). Dakle, sudac ne moe obavljati sudaku dunost: 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu sasluan kao svjedok ili vjetak. 2) ako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je stranka u postupku. Prema Zakonu o sudovima, sudac ne smije obavljati poslove lana upravnog ili nadzornog odbora trgovakog drutva ili druge pravne osobe koja je osnovana radi stjecanja dobiti (61/2,3 ZS). Dakle, sucu nije zabranjeno biti lanom odreenog drutva, uz uvjet da je to lanstvo izvan granica citiranih zabrana. Zato se smatra u teoriji da bi zakonom trebalo na odgovarajui nain regulrati ovo pitanje, jer zainteresiranost suca kao lana trgovakog drutva (npr. dioniara) za ishod spora nije nita manja od one kada radi u pravnoj osobi. 3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stupnja, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili mu je brani drug, izvanbrani drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije. ZIDZPP/03 dodao je i izvanbranog druga i to, prema stajalitu teorije, bez obzira to je izvanbrana zajednica prestala. 4) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke, njezina zakonskog zastupnika ili punomonika; Terminologija nije usklaena s ObZ-om pa bi trebalo stajati "skrbnik, posvojitelj i posvojenik" 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred niim sudom ili pred kojim drugim tijelom.

49

Osim institutom izuzea, nepristrano i samostalno obavljanje sudake dunosti titi se i odredbana Zakona o sudovima kojma se odreuju naini i kriteriji rasporeivanja predmeta (56, 57 ZS), te kojma se ureena zabrana obavljanja slube i poslova koji bi mogli utjecati na samostalnost i nepristranost suca (61 ZS).


29

Dakle, sudac je iskljuen od obavljanja sudake dunosti, ne samo u sluaju ako je sudjelovao u donoenju odluke nieg suda ili drugog tijela, ve i u sluaju ako je na bilokoji nain sudjelovao u postupku pred takvim sudom ili tijelom. 6) ako je u steajnom postupku u povodu kojega je dolo do spora sudjelovao ili sudjeluje kao steajni sudac ili lan steajnog vijea. 2) Izuzee u uem smislu (relativno izuzee) Trai se iz relativnih razloga tj. onih kod kojih je potreban ne samo dokaz o postojanju odreenog svojstva, ve i tome da to svojstvo in concreto ugroava suevu neprostranost (kauzlani neksus). Ti razlozi nisu u zakonu taksativno navedeni, ve generalno: razlogom za izuzee ima se smatrati i svaka druga okolnost ako je takve naravi da dovodi u sumnju nepristranost suca u konkretnoj stvari50 (71/7). b) ZAHTJEV ZA IZUZEE Stranke mogu traiti izuzee samo suca koji sudjeluje u odreenom postupku, odnosno predsjednika suda koji o zahtjevu za izuzee treba odluiti.51 Nije doputen zahtjev za izuzee (73/2): kojim se uopeno trai izuzee svih sudaca nekoga suda ili svih sudaca koji bi mogli suditi u nekom predmetu52; o kojem je ve odlueno; u kojem nije naveden obrazloeni razlog zbog kojeg se trai izuzee. Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee suca im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije do zavretka rasprave pred prvostupanjskim sudom; a ako nije bilo rasprave, do donoenja odluke.53 Zahtjev za izuzee suca vieg suda stranka moe staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek (73/6, 7). c) POSTUPANJE SUCA IJE SE IZUZEE TRAI 1) Zbog apsolutnih razloga

50

Takvi razlozi su naprimjer: sudac je vjerovnik ili dunik stranke ili njenog zastupnika, srodnik u daljem stupnju srodstva, u odnosu intimnog prijateljstva ili neprijateljstva, hranitelj, vjerenik, ako je lan trgovakog drutva koje je stranka u postupku, ako se radi o predmetu u kojem se pojavljuje pravno pitanje identino s pitanjem koje se javlja u nekom drugom predmetu u kojem je taj sudac izravno zainteresiran, i sl.51

Ne moe se zahtijevati izuzee predsjednika suda nevezano za njegov rad u konkretnom predmetu (npr. zbog toga to je ve odbio zahtjev za izuzee u nekom drugom predmetu, itd.).52

No doputen je zahtjev u kojemu bi za svakog suca nadlenog suda bile navedene konkretne okolnosti zbog kojih postoji sumnja u nepristranost svakog od nijh.53

Vremensko ogranienje ovlatenja stranke na podnoenje zahtjeva "im sazna" za razlog za izuzee odnosi se samo na relativno izuzee. Ako stranka ne podnese zahtjev odmah nakon to je saznala za razlog, zakonom nije predviena mogunost odbacivanja takvog zahtjeva, ve bi se radilo o zloporabi prava i sud bi trebao izrei novanu kaznu (sukladno l. 10/2) i obvezati stranku na snoenje trokova postupka (sukladno l. 156).


30

Inicijativa suca. Sudac, im sazna da postoji koji od razloga za apsolutno izuzee, duan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda. Na isti nain e postupiti i predsjednik suda ako u predmetu u kojem sudjeluje postoji razlog za njegovo iskljuenje. Inicijativa stranke. Sudac odnosno predsjednik suda e odmah prekinuti rad na predmetu i u sluaju da je inicijativa za izuzee potekla od stranke. U oba sluaja predsjenik suda e sucu odnosno sebi odrediti zamjenika, a ako to nije mogue, postupit e po pravilima o nunoj delegaciji. Ako je prihvaen zahtjev za izuzee zbog apsolutnih razloga, zamjenik e ukinuti sve radnje koje je poduzeo iskljueni sudac. 2) Zbog relativnih razloga Inicijativa suca. Ako smatra da postoji neki od relativnih razloga za izuzee, sudac e o tome odmah obavijestiti predsjednika suda, te prekinuti svaki rad u predmetu. Inicijativa stranke. Kada stranka podnese zahtjev za izuzee, sudac e, im sazna da je takav zahtjev stavljen, obustaviti svaki rad na tome predmetu. Neovisno o tome je li zahtjev za izuzee stavio sudac ili stranka, sudac moe poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. Ako je prihvaen zahtjev za izuzee zbog relativnih razloga, zamjenik e ukinuti samo one radnje koje je izuzeti sudac poduzeo od dana saznanja da je zahtjev za njegovo izuzee podnesen. d) NASTAVAK POSTUPKA PRIJE DONOENJA ODLUKE O IZUZEU Iznimno, sudac moe rjeenjem (protiv kojega nije doputena alba) odluiti nastaviti s radom ako ocijeni da je zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je postavljen radi sprjeavanja ili ometanja suda u poduzimanju odreenih radnji, odnosno radi odugovlaenja postupka. U tom sluaju sudac e odrediti da se spis predmeta umnoi te da se prijepis spisa zajedno sa zahtjevom za izuzee proslijedi na odluivanje. Ako zahtjev za izuzee bude prihvaen, radnje koje su poduzete i odluke koje su donesene ukinut e sudac koji e preuzeti voenje postupka (75/2 4).54 Pri ocjeni je li zahtjev oito neosnovan, treba biti primarno jesu li okolnosti, koje se u zahtjevu istiu kao razlog za sumnju u nepristranost suca, istinite. Samo pitanje sumnje u nepristranost je subjektivne naravi, zbog ega bi se ocjeni o tome trebalo pristupiti suzdrano. e) ODLUIVANJE O IZUZEU

54

Sud e novano kazniti (uz odgovarajuu primjenu odredaba l. 10. ZPP-a) stranku i umjeaa, odnosno njihova zastupnika ako se utvrdi da je zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je podnesen samo zato da bi se omelo ili sprijeilo sud u poduzimanju nekih radnji ili radi odugovlaenja postupka (75/5). Na zahtjev protivne stranke sud e bez odgode rjeenjem odluiti o naknadi trokova postupka koji su toj stranci uzrokovani postavljanjem neosnovanoga zahtjeva za izuzee. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a na temelju njega ovrha se moe traiti i prije njegove pravomonosti (75/6).


31

Nadlenost. Nedoputene zahtjeve odbacit e sudac pred kojim tee postupak u povodu kojeg je izuzee zatraeno. Protiv tog rjeenja posebna alba nije doputena55 (73). O doputenom zahtjevu stranke za izuzee odluuje: za suca - predsjednik suda za predsjednika suda predsjednik neposredno vieg suda56 za predsjednika Vrhovnog suda vijee sastavljeno od 5 sudaca toga suda (74/1 - 3) izuzeu sudskih savjetnika i zapisniara odluuje sudac pojedinac ili predsjednik vijea koji vode postupak (76/2). zahtjevu za izuzee vjetaka odluuje parnini sud, dakle sudac (254/4). Postupak. Prije donoenja odluke uzet e se izjava suca ije se izuzee trai, a preama potrebi obavit e se i drugi izviaji (74/4). Primjerak izjave suca ije se izuzee trai, odnosno izvjea o obavljenim izviajima predsjednik suda dostavit e strankama, koje mogu u roku od tri dana dati svoje oitovanje (74/5). Odluka. U sluaju apsolutnog izuzea, predsjednik suda rjeenjem utvruje postojanje razloga za izuzee i odreuje sucu ili sebi zamjenika. Ta su rjeenja deklaratorne naravi jer se njima samo utvruje postojanje razloga za izuzee. U sluaju relativnog izuzea, predsjednik suda rjeenjem odluuje o zahtjevu za izuzee na nain da ga prihvaa i izuzima suca te mu odreuje zamjenika ili ga odbija. Ta su rjeenja konstitutivne naravi. alba. Protiv rjeenja kojim se zahtjev usvaja nije doputena alba, a protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje ili odbija te rjeenja kojim je sudac odluio nataviti s radom nije doputena posebna alba (74/5). f) POSLJEDICE POVREDE PRAVILA O IZUZEU Povrede propisa o obje vrste izuzea koje se sastoje u tome to je u suenju sudjelovao sudac koji je odlukom suda bio izuzet, predstavljaju apsolutno bitnu povredu odredaba parninog postupka (354/2/1). Takoer, apsolutno bitna povreda je ostvarena ako je u donoenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti zbog razloga za apsolutno izuzee. Povreda izvrena sudjelovanjem suca za kojeg postoji razlog za relativno izuzee, a koji nije uvaen, predstavlja relativno bitnu povredu. g) OSOBE NA KOJE SE PRIMJENJUJU PRAVILA O IZUZEU Odredbe o izuzeu primjenju se i na zapisniare i sudske savjetnike. S obzirom da je u parninom postupku naputen sustav porotnog suenja, iz oodredaba ZPP-a o izuzeu izostavljeni su suci porotnici (76/1). O izuzeu sudskih savjetnika i zapisniara odluuje sudac pojedinac ili predsjednik vijea (76/2).

2.2. OSTALI ORGANI KOJI SUDJELUJU U VRENJU PRAVOSUA55 56

Ako je takav zahtjev za izuzee istaknut u pravnom lijeku, odbacit e ga predsjednik prvostupanjskog suda.

Osim kada predsjednik suda odredi sebi zamjenika iz reda sudaca, jer u odnosu na njega postoje razlozi za apsolutno izuzee.


32

2.2.1. Dravno odvjetnitvoDravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih djela i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona (2/1 ZDO57). Naela ustrojstva dravnog odvjetnitva su: - Monokratskog ureenja. Jedna je osoba nositelj funkcije progona koja sama poduzima sve radnje (ovisno o rangu to je opinski d.o., upanijski d.o. ili Glavni d.o.R.H.). Mogu ga zastupati zamjenici d.o.-a. On je ovlaten davati obvezne upute za rad svim svojim zamjenicima. - Hijerarhije. Meu pojedinim dravnim odvjetnitvima postoji podreenost odnosno nadreenost. Vii d.o. moe niem davati obvezne upute za rad (26/1 ZDO). - Devolucije. D.o. je ovlaten preuzeti predmet zamjenika ili nieg d.o.-a. - Supstitucije. D.o moe, nakon preuzimanja predmeta prema prethodnom naelu, taj predmet ustupiti drugom zamjeniku ili drugom niem d.o.-u (26/2 ZDO). Dravno odvjetnitvo u parninom postupku. Dravno odvjetnitvo u parninom postupku nije ovlateno na odluivanje, ve ono sudjeluje u postupku kao stranka ili kao sudionik. Prema novom ZDO-u, dravno odvjetnitvo je preuzelo ulogu koju je prije imalo dravno pravobraniteljstvo. Tako nadleno dravno odvjetnitvo u graanskom i upravnom postupku: zastupa Republiku Hrvatsku u zatiti imovinskih i drugih prava (15/3 ZDO), dakle, kao zastupnik ex lege; zastupa pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske, te jedinice lokalne samouprave i podrune (regionalne) samouprave, kada je to s obzirom na predmet postupka opravdano, i to na temelju posebne punomoi (16/1/1). u incidentanom postupku radi provjere zakonitosti odluke o obustavi postupka u kojem pravna osoba nem

Documents

Gradjansko Procesno Pravo