GOSPODARSKI SUSTAV (1)

7/28/2019 GOSPODARSKI SUSTAV (1)

1/79

GOSPODARSKI SUSTAV

REPUBLIKE HRVATSKE


2/79

1. Razvoj pouzetnikog trinog

gospodarstvaTO JE PODUZETNITVO?

Ukupnost poduzetnikovih organizacijskih,nadzornih, usmjeravajuih i upravljakihfunkcija. U ekonomskoj se teoriji promatra kaoposeban proizvodni faktor. Zadatak mu je da nanajpovoljniji nain kombinira i koordiniraproizvodne faktore i tako maksimizira isti

profit.


3/79

Poduzetnik?Ulazi u posao poslovni pothvat

Odluuje o bitnim pitanjimatoga pothvata

Snosi sav rizik posla u koji je

uaoOstvaruje (uzima) profit


4/79

Temeljni uvjeti za razvoj

pouzetnitvaRazvijeni trini mehanizmi i to:Trite roba i uslugaTrite kapitalaTrita radaTrite znanja ideja informacijaTrite menadmentaPravni sustav prilagoen trinom

gospodarstvu


5/79

Prijelaz iz netrine u trinu ekonomiju

1990-ih Ukidanje kontrole cijena

Slobodan uvoz i izvoz

Drava se ne uplie u poslove gospodarstva(nema pokrivanja gubitaka)

Privatizacija

Slobodno ukljuivanje inozemnih poduzeana svim poljima nacionalne ekonomije

Slobodno osnivanje novih i zatvaranjepostojeih poduzea


6/79

to se ogaa kaa se cijene slobono formiraju

u uvjetima nedostatka robe ali u obilju novca?

Cijene rastu galopirajua je inflacija koja razara

temelje gospodarstva Takva je ekonomja nesigurna rizina neizvesna

Nitko (pametan, osim spekulanata) ne eli ulaziti utakvu ekonomiju

Nema izravnih stranih investicija (foreign directinvestment)


7/79

Pretvorba i privatizacija

I. Faza pretvorba drutvenihpoduzea u dravna poduzea

II. Faza privatizacija dravnih

poduzea i to u etiri varijante(1991.-1994., 1994.-1998., 1998.-2000.,

2000. do danas)


8/79

Temeljna obiljeja privatizacije Privatizacija (poznati vlasnik) trebala

unaprijediti proizvodnju, poboljati kavalitetproizvodne, sniziti proizvodne trokove icijene, poveati konkurentnost

Od svega toga se malo ostvarilo

Uz mali broj uspjenih privatizacijskih

transakcija, glavnina ih je bila neuspjena privatizacija je bila sama sebi svrha (da bi sedolo do imovine s kojom bi se kasnije moglomeetariti)


9/79

PosljedicePoetni tranzicijski problemi

Neuinkovita privatizacijaVeliki rast nezaposlenosti

(brojna propala poduzea)


10/79

Posebne okolnostiAgresija, okupacija dijela zemlje

Velika ratna razaranja

(gospodarskih i inih objekata,stambenog fonda, infrastrukture)

Angairanje radno sposobnih uobrani zemlje

Ogromna izdvajanja za obanuzemlje


11/79

Kako dalje u takvim okolnostima?Obuzdavanje inflacije (mjere

ekonomske stabilizacije restriktivna fiskalna imonetarna politika

Obnova razorenog (velikafinancijska ulaganja)

Pokretanje gospodarstva


12/79

DenacionalizacijaPotreba ispravljanja nepravdi

povrat nacionalizirane (oduzete)

imovine iz druge polovice 1940-ihZakonska osnova postojiProces se ne odvija

zadovoljavajuom dinamikom(nedostatak novca za obeteenje,promjene u/na imovini, nasljednikrugovi i sl.)


13/79

Temeljna obiljeja hrvatskog gospoarstva

(2008.)Unato pozitivnim trendovimai promjenama (makroekonomska

stabilnost, realni rast BDP-a, konanoposlovanje u zoni ekonominosti iprofitabilnosti, poboljanje likvidnosti,porast vrijednosti ukupnog kapitala)

hrvatsku ekonomiju i dalje pritiubrojni problemi i to ba u vitalnim sektorimakao to je


14/79

vanjskotrgovinski kompleks, inozemni i domaidug, spora i neefikasna privatizacija,nezaposlenost, socijalni problemi, niska razina

ukupne proizvodnje, nedovoljna uinkovitostrada, strukturne neusklaenosti na makro imikro planu


15/79

OBILJEJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA(2011.)

Osjetno pogoranje u hrvatskomgospodarstvu

Pad BDP-a za 1,3%

Daljnji rast vanjskog duga Rast unutarnjeg duga Rast nelikvidnosti Poveani gubitci u poslovanju

Rast nezaposlenosti Osjetan pad ekonomskih aktivnosti Pad prometa u maloprodaji Smanjenje potronje u svim sektorima


16/79

Bruto omadi proizvo (BDP) Sintetiki pokazatelj koji pokazuje kolika jevrijednost proizvoda i usluga proizvedenih odrezidenata i nerezidenata (domaih i stranih

poduzea) u jednoj fiskalnoj godini, ali nakon tose oduzme meufazna potronja i tako dobijeiznos dodane vrijednosti, kojoj se pribroji razlika(porezi na proizvode minus subvencije naproizvode) i tako izrauna BDP


17/79

BDP 2007. (tekue cijene) mlrd. kn %

Proizvodnja robe i usluga 616,0 100,0

Meufazna potronja 345,0 56,0 Dodana vrijenost 271,0 44,0

Porezi na proizvode minus

subvencije na proizvode 47,0 14,8

Bruto domai proizvod 318,0 100,0


18/79

BDP po rashodnoj metodi

mlrd. kn; tek. cijene, 2007.Konana potronja 249

Individualna potronja 217Kuanstva 185NSPUK 3

Opa potronja drave 61Individ. potro. drave 29


19/79

Kolekt. potro. drave 32

Bruto investicije 94Izvoz roba i usluga 134

- uvoz roba i usluga 158BDP 318


20/79

PROSJENE GODINJE STOPE RASTA/PADA

BDP-a2003. 5,4% 2009. -5,8%

2004. 4,1% 2010. -1,6%2005. 4,3% 2011. -1,3%

2006. 4,9%

2007. 5,1%

2008. 2,4%


21/79

2. OSNOVE GOSPODARSKOG SUSTAVA Turizam

Poljoprivreda

Prehrambena industrija Tekstilna industrija

Drvopreraivaka industrija

Metalopreraivaka industrija

Kemijska industrija


22/79

Naftna industrija

Elektroindustrija

Graditeljstvo Trgovina na veliko i malo

Brodogradnja

Pomorstvo (brodarstvo i luke)


23/79

Izvoz i uvoz Uvoz robe znatno je vei od izvoza

U 2010. uvoz robe iznosio 15,1 mlrd. eura izvoz robe iznosio 8,9 mlrd. eura

Pokrivenost uvoza izvozom 58,9%


24/79

Struktura (%) izvoza prema preteitoj

namjeni

1979. po. 2000-ih

Proizvodi za repro. 48,6 46,7Proizvodi za invest. 25,4 24,5

Proizvodi za ir. potr. 26,0 28,8


25/79

Struktura (%) uvoza prema preteitoj

namjeni

1979. po. 2000-ih

Proizvodi za repro. 72,4 48,9Proizvodi za invest. 18,8 22,0

Proizvodi za ir. potr. 8,8 29,1


26/79

TURIZAM U HRVATSKOJHrvatska je vodea turistika

zemlja

Stavi li se u odnos povrina RHi/ili broj stanovnika onda se

vidi da je Hrvatska u samomsvjetskom vrhu

ARGUMENT TOJ TVRDNJI ??!!


27/79

Francusku godinje posjeti vie

od 80 mln. stranih turista onaje najturistikija/receptivnazemlja na svijetu (gledajui

apsolutne brojke)Francuska ima oko 58 mln.

stanovnika i povrinu oko 544 tis.km2


28/79

Hrvatsku posjeti oko 10 mln.stranih turista

Stanovnitvo Hrvatske je samooko 7,7% stanovnitva Francuske(Francuska ima gotovo 13 putavie stanovnika)Povrina Hrvatske je 10,5%

povrine Francuske (Francuskaje vea 9,5 puta)


29/79

ZAKLJUAK Hrvatska jeturistikija zemlja od velikeFrancuske jer Francuska na 9,5puta veem teritoriju s 13 putaveim stanovnitvom ostvarujeSAMO 8 puta vei turistikipromet/dolazaka stranih turista


30/79

U Hrvatskoj se ostvari vie od1% dolazaka stranih turista

svijeta tako malu zemljuposjeti toliko stranih turista


31/79

DOLASCI PO MJESECIMA

2010. (%)I 1,1 VII 23,7

II 1,3 VIII 25,3III 2,0 IX 11,5

IV 5,4 X 4,4

V 8,0 XI 1,9

VI 14,0 XII 1,5


32/79

ZAKLJUAK

- U dva ljetna mjeseca

(srpanj kolovoz)

gotovo 50% dolazaka

- Lipanj rujan 74,5%dolazaka


33/79

Nodenja po mjsecima

2010. (%) I 0,6 VII 30,8

II 0,7 VIII 31,2III 1,2 IX 10,5

IV 2,3 X 2,7

V 6,1 XI 0,8

VI 12,4 XII 0,7


34/79

Turisti na Mallorci

po mjesecima (%)I 1,4 VII 14,4

II 2,3 VIII 16,1III 4,6 IX 13,4

IV 6,2 X 11,2

V 12,6 XI 2,6

VI 13,7 XII 1,5


35/79

SMJETAJNI KAPACITETI

2010. (tis. postelja)Hoteli, vile, apho. 121 (12,5%)

Kampovi 218 (22,5%)Kuanstva 436 (44,9%)Luke naut. tur. 61 ( 6,3%)

Ostalo 134 (13,8%)

Ukupno 970 (100)


36/79

Dolasci po vrstama smjetaja

2010. (%)Hoteli 36,1

Kampovi 18,6Kuanstva 23,8Luke naut. t. 6,1

Ostalo 15,4

Ukupno 100


37/79

Nodenja po vrstama smjetaja

2009. (%)Hoteli 25,4

Kampovi 24,5Kuanstva 33,4Luke naut. t. 2,3

Ostalo 14,4

Ukupno 100


38/79

Pros. iskoritenost kapaciteta u anima

(2010.)

Hoteli 129 (35,3%)

Kampovi 62 (17,0%)Kuanstva 42 (11,5%)

Ostalo 42 (11,5%)


39/79

Hoteli po zvjezdicama

2008. (%)1* -

2** 20,03*** 55,3

4**** 21,8

5***** 2,8

Ukupno 100


40/79

Trite raa

Neodgovarajua struktura podobi, kvalifikacijama,prostornom razmjetaju


41/79

Zaposleni prema stupnju strunog

obrazovanja

VSS VSS SSS NS VKV KV PKV NKV

16,7 7,9 46,0 3,5 2,4 12,3 2,9 8,3


42/79


43/79

Monetarna politikaNovana politika,vaan dio

ekonomske politike

Neposredno je provodi Hrvatskanarodna banka

Blii cilj novane politike je

koliina novca u opticaju, visinakamatnjaka, opseg bankovnihkredita


44/79

Konani cilj novane politikeje visoka stopa zaposlenosti,

niska stopa inflacije,platnobilanna ravnotea iodgovarajui (dinamian)rast BDP-a


45/79

Novanu politiku sredinjabanka provodi instrumentima

kojima djeluje na koliinuprimarnog novca i na novani

multiplikator


46/79

Instrumenti novane politikedijele se na one koji pridonose

poveanju koliine primarnognovca i one koji dovode do

poveanja novanogmultiplikatora


47/79

Novani multiplikator pokazujekoliko se jedinica depozitnog

novca stvara iz jedinice vikarezervi poslovnih banaka


48/79

Fiskalna politikaTo je jedan od temeljnih segmenata

ekonomske politike

Razliitim kombinacijama upotrebepojedinih instrumenata na straniprihoda i rashoda prorauna, moese prema intenzitetu pojedinog

multiplikatora ostvariti pozitivanuinak na ciljeve ekonomskepolitike


49/79

Bankarski sustav Bankarski sustav Hrvatske ini Hrvatska

narodna banka, poslovne banke i tedionice Prema Zakonu banke mogu obavljati poslove

primanja novanih depozita, odobravanjakredita, poslovanja sa stranim sredstvimaplaanja, otkupa mjenica i ekova,preuzimanja jamstava i garancija te obavljanjaplatnog prometa

Uz to mogu obavljati i druge poslove uvanjevrijednosti, vrijednosnih papira itd.


50/79

Trite kapitalaTo je skup financijskih institucija

koje kanaliziraju ponudu i

potranju dugoronih financijskihtransakcija novcem i vrijednosnimpapirima

Mjesto je susreta interesa tedia iinvestitora, davatelja i uzimateljanovih sredstava


51/79

Na tritu kapitala pojavljuju sesredinje i poslovne banke,posrednike i investicijskeinstitucije, burze, hipotekarne

institucije, osiguravajuadrutva i brojne druge prateeinstitucije


52/79

Trite osiguranjaNa tritu osiguranja primarno

se prodaje rizikOsiguravajua drutva

raspolau velikim kapitalom

Postaju sve vie izrazitofinancijske institucije s velikimutjecajem na trite kapitala


53/79

3. EKONOMSKI ODNOSI

REPUBLIKE HRVATSKE S:

EUROPSKOM UNIJOM

DRUGIM ZEMLJAMA U EUROPI

I SVIJETU


54/79

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJADosadanji odnosi Hrvatske i

EU bili su intenzivni (trgovina,turizam)

Skorim ulaskom Hrvatske u EU

odnosi e se, to je logino,poboljati/unaprijediti


55/79

TKO JE/TO JE EU!!??EU je danas

regionalni savez 27 dravaNastala je iz davne elje da se

Europa ujedini

Nekad se to ujedinjenjeostvarivalo silom

U t i


56/79

U meuvremenu su se stvaridrastino promijenile, pa sedanas zemlje dobrovoljnopovezuju/postaju punopravnelanicePoeci europskih integracija

seu u antiko dobaRije Europa vezana je za grku

mitilogiju

Iako je apadna Europa u doba


57/79

Iako je zapadna Europa u dobafeudalizma bila uvelikerazjedinjena, duhbenediktinaca, pod utjecajemSv. Benedikta (480. - 547.)zatitnika Europe, utjecao je na

unifikacijske snageMeutim, u moderno doba (15.

19. st.) ujedinjujue ideje slabe

U to doba dolazi do afirmacije


58/79

U to doba dolazi do afirmacijedrave-nacije i to je prepreka

idejama ujedinjenjaPrvi svjetski rat potkopava teideje, a nakon njega pobjeeni

za sve okrivljuju poraene, adestruktivni nacionalizamdonosi Drugi svjetski rat

Nakon Drugog s jetskog rata


59/79

Nakon Drugog svjetskog rataeuropski integracijski proces se

znatno razvijaPrilike nameu potrebu

radikalnih promjena, i stvaranje

ozraja da se izbjegne jo jedanrat

(


60/79

Podjela Zapad Istok (NATOpakt, 1949. Varavski pakt,1955.)i/ili OEEC 1948. (Organizacijaeuropske ekonomske suradnje osnovana radi provoenja

Marshallova plana) i SEV -1949.(Vijee za uzajamnu ekonomskupomo)


61/79

Ne prijee zapadnu Europu u

jaem meusobnompovezivanju, tj. uvoenjezajednikog trita za sveindustrijske i poljoprivredneproizvode

P iki i t j


62/79

Parikim ugovorom iz travnja1951. osnovana je EUROPSKA

ZAJEDNICA ZA UGLJEN IELIK (Francuska, Z.

Njemaka, Italija Nizozemska,Belgija i Luksemburg)


63/79

Rimskim ugovorom iz oujka

1957. Osnovana je EUROPSKAEKONOMSKA ZAJEDNICA(EEZ) i Ekonomska zajednica

za atomsku energiju(EURATOM)

Od t t i 8


64/79

Od poetne estorice 1958.(Francuska, Z. Njemaka,Italija, Nizozemska, Belgija iLuksemburg) savez se

proiruje est puta i to:

19 3 (nakon 1 godina ) u


65/79

1973. (nakon 15 godina ) usavez ulaze tri drave V.Britanija, Irska i Danska1981. (nakon 8 godina) ulazi

Grka1986. (nakon 5 godina) ulazepanjolska i Portugal

1995. (nakon 9 godina) ulazeAustrija, vedska i Finska)

a e po ov com 1990- ve eujedinjeno 15 drava


66/79

p 99 ve eujedinjeno 15 dravaU meuvremenu

Maastrichtskim ugovorom iz1992. (raticiciran koncem 1993.)EZ (ranije EEZ) prerasta uEuropsku uniju (EU)2004. (nakon 9 godina) EU se iri

na 10 drava i to:

l k l k


67/79

Sloveniju, Maarsku, Slovaku,eku, Poljsku, Estoniju,Letoniju, Litvu, Maltu i Cipar

2007. (nakon 3 godine) pristupaju

EU-u Rumunjska i Bugarska


68/79

Od sijenja 2002. euro ulazi u opticaj

u gotovinskom oblikuU poetku je bilo 12 lanica

Europske monetarne unije

Danas ih je 17 (Belgija,Grka, Italija,Austrija, Njemaka, Francuska,panjolska, Portugal, Nizozemska,Luksemburg, Irska, Finska,Slovenija, Cipar, Malta, Slovaka iEstonija)

T l i EUROZONE ili


69/79

To su lanice EUROZONE iliEUROPODRUJA

Andora, San Marino. Monakoi Vatikan uvele su euro kao

sredstvo plaanja Crna Gora i Kosovo imaju eurokao slubenu valutu


70/79

Teina EU-a 27 u svijetuEU ima gotovo 500 mln.

stanovnika ili oko 7%svjetskog stanovnitva

SAD ima oko 300 mln.

stanovnika ili oko 4%svjetskog stanovnitva

EU ima oko 4 3 mln km2


71/79

EU ima oko 4,3 mln. km2povrine (oko 3% svijeta)SAD ima 9,8 mln. km2povrine (oko 7% svijeta)BDP EU-a je oko 30% BDP-a

svijetaBDP SAD-a je oko 28% BDP-a

svijeta

BDP Japana je oko 10% BDP-asvijeta

BDP (PPP) it


72/79

BDP (PPP) per capita:

EU 29.900 USDSAD 43.800 USD

Japan 33.100 USDSvijet 10.200 USD


73/79

UDJEL U SVJETSKOM UVOZU

EU oko 12%SAD oko 16%

Japan oko 5%


74/79

UDJEL U SVJETSKOM IZVOZU

EU oko 11%

SAD oko 9%

Japan oko 5%


75/79

POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM

EU oko 90%

SAD oko 55%

Japan oko 115%


76/79

SURADNJA S DRUGIM ZEMLJAMA EUROPE

I SVIJETARazumljiva je potreba

suradnje Hrvatske s drugimeuropskim zemljama(trgovina, turizam, kultura,

obrazovanje, sport, znanost,ekologija


77/79

To su zemlje u okruenju (BiH,

Srbija, C.G., Makedonija,Albanija, Ukrajina, Rusija, zemljesrednje Azije...)

Hrvatska treba aktivno suraivati(ako postoje ekonomski interesi)i s drugim zemljama u svijetu

Zb kti ih l


78/79

Zbog prektinih razloga(jednostavnost postupka, bretransakcije, manje rizika, niitrokovi prijevoza, osiguranja,

prilagodbe) logino je daHrvatska razvija ekonomskusuradnju sa zemljama u

okruenju (lanicama inelanicama EU-a)


79/79

Hvala na pozornosti

Documents

GOSPODARSKI SUSTAV (1)