Gospodarski list 12/2013

C I J E N A 1 2 k n

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

1 . s r p n j a

2013. 12

HRVATSKA – 28. članica EU

Elta d.o.o. trgovina i servis poljoprivredne mehanizacije Pušćine , Čakovečka 136 , 40 305 NedelišćeTelefon : 040 895 252 , 091 66 35 485 , 091 63 54 855 Fax : 040 895 334www.elta.hr , [email protected]

Beinlich rolomati i motorni agregati su najbolji i najučinkovitiji strojevi na području navodnjavanja, a prikladni su i za svaki oblik i veličinu površine.

Sistemi za navodnjavanje br. 1 na njemačkom tržištu

Odlikuju se izvanrednom kvalitetom koja je rezultat dugogodišnjeg iskustva proizvodnje mehanizacije za navodnjavanje, a posebno je atraktivan odnos cijene i kvalitete.

USPJEH NASVAKOM HEKTARU

Poštovani poljodjelci,

u postrnim rokovima sjetve preporučamo hibride:

PR39F58, PR38N86 i P9025.

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/48 16 145telefaks 01/48 16 146

DirektoricaAndreja Vrcan

E-mail: [email protected]štvo

Majstora Radonje 12telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777

telefaks 01/38 43 666E-mail: [email protected]

www.gospodarski.hr

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Računovodstvo i pretplatatelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]: [email protected]

Račun broj 2360000-1101284610 kod Zagrebačke banke d.d. ZagrebRačun broj 2390001-1100301008

kod Hrvatske poštanske banke ZagrebDevizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610Matični broj: 3222195

OIB: 09377481666Tisak i grafička priprema

VJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje Jeste li podmirili pretplatu?

Podmirena pretplata osigurava redovito izlaženje „Gospodarskog lista”!

Čitajte u ovom broju: 2 S raznih strana

3 – 4 Projekt "Seljačka tržnica"

5 "Hlad" je odavno u Europi

6 Smanjuje li se potrošnja voća u Hrvatskoj?

7 Rastući trend cijena teladi

8 PRAVNI SAVJETI

9 STRUČNI SAVJETI

10 – 11 Isplativost uzgoja krastavaca

12 – 13 Korisne zeljanice na travnjacima

15 Suvremeni sustavi za natapanje

20 Kišno proljeće uzrok velikim najezdama puževa

21 – 22 Kalifornijska štitasta uš – sve veće štete u nasadima jabuke

23 Lisne uši u okućnicama

24 Rezidba plasteničkog krastavca

25 – 26 Organski malč u povrtnjaku (1)

28 Bakterioza pelargonija

29 Afelandra – privlačna cijele godine

30 – 31 Avokado – neobično i hranjivo voće

33 – 47 MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK Hrvatska poljoprivreda i ruralni razvoj u Europskoj uniji

48 Znanstvenici uzgojili spororastuću travu

49 Pisali smo prije 100 godina

51 Njega nasada marelica

52 – 53 10 godina pokusnog voćnjaka u Donjoj Zelini

55 Viroze vinove loze

57 O vinu uz vino

58 – 59 Biljke s mirisom limuna – za lijepe misli i ukusna jela

60 Američka gnjiloća pčelinjeg legla

61 Patka mandarinka

62 – 64 Prirodni antibiotici za perad

65 Načini ublažavanja toplinskog stresa u mliječnih krava

66 – 67 Ždrijebljenje i njega ždrebadi

68 Bez duhana svakog dana

69 – 71 RECEPTI – Janjetina u ljutom crvenom umaku s kus kusom, Punjeni čupavci...

2 gospodarski list 1. srpnja 2013.

s raznih strana

7. srpnja dan povrća koprivničko-križevačke županije koprivnica

13. – 14. srpnja konjogojska izložba sunja

27. srpnja eko-etno gacka otočac

31. srpnja –4. kolovoza porcijunkulovo čakovec

izložbe, sajMovi, Festivali, dani...

srpanj

Sorta jagode joly, ocjenom potrošača, najukusnija je sorta što se uzgaja u jagodnjacima Zagrebačke županije i grada zagre-ba. na 11. ocjenjivanju plodova jagode, u vinotočju obitelji si-rovica u prekrižju plešivičkome, ocijenjena je veličina, oblik i boja, čvrstoća, tekstura i sočnost, odnos šećera i kiselina, puno-ća okusa i aroma 12 sorata jagode: madeleine, gala, raurica, asia, arosa, clery, joly, alba, albion, tecla, nora i irma.

domaće jagode kvalitetnije od uvoznih– Potrošačko ocjenjivanje smjer je proizvođačima u planiranju

budućih nasada. Jagoda iz Zagreba i njegove okolice na tržište dolazi istoga dana kada je ubrana, stoga je puno kvalitetnija od one iz drugih krajeva, posebno one iz uvoza – komentirao je dr. sc. boris duralija, izvanredni profesor zagrebačkoga Agronom-skog fakulteta, voditelj ocjenjivanja. Dodao je da je proizvodnja jagode isplativa samo onima koji su dobro organizirani i u proi-zvodnju unose višu razinu znanja.

– Ona traži dobru tehnologiju, educirane i obučene ljude. Ako se zaštita od bolesti i štetnika prepusti slučaju, proizvodnja je problematična - rekao je Duralija, dodavši da sunce utječe na kvalitetu ploda, no važna je i sorta sa svojom genetskom kon-strukcijom. damir gregorić, predsjednik udruge “jagodni presten”, koja okuplja 26 proizvođača s područja županije, po-jašnjava da svaki mikrolokalitet ima svoje specifičnosti, pa ista sorta na dva različita područja može imati, primjerice, različiti okus i boju. Za ovogodišnju jagodu kaže da se ‘dobro punila’, no zrioba i njezin okus nešto su slabije kvalitete.

jagoda proizvedena u zagrebu i njegovoj okolici uglav-nom se proda na zagrebačkim i tržnicama u županijskim gradovima, a proizvođači već imaju i svoje stalne kupce.

Proizvođači “Jagodnog prstena” imaju oko 560.000 sadnica i ove će godine tržištu isporučiti oko 300 tona jagoda. Najza-stupljenija sorta je clery, koja u županijskim jagodnjacima, zbog svoga izgleda i okusa, čini oko 70 posto ukupne proizvodnje.

(d. kč.)

11. POTROŠAČKO OCJENJIVANJE KVALITETE JAGODA

Najukusnija je sorta jolyPotrošačko ocjenjivanje smjer je proizvođačima u pla-niranju budućih nasada.

Ocijenjeno je 12 sorata

Sajam autohtonih proizvoda i tradicijskih obrta ovu godinu je okupio više od stotinu izlagača koji su svojim proizvodi-ma ispunili cijelu trogirsku rivu.

U sklopu 4. festivala održalo se natjecanje u najboljem trogirskom rafiolu, omiljenoj slastici čija je tradicija pripreme duga više od 150 godina, posebice u Dalmaciji. Ručno pri-premljeno prhko tijesto ručno puni se bademima i omiljeni je desert svakome tko ga proba.

zaštićena kulturna baštinaPrvu nagradu osvojila je tatjana papak, dok su drugopla-

sirana Marija laura i trećeplasirana zdenka stipčić. Sva-ki je rafiol na svoj način dobar, a nagrađene natjecateljice smatraju kako je za pobjedu najviše zaslužna velika ljubav prema ovoj tradicionalnoj trogirskoj deliciji, koju treba staviti na popis zaštićene nematerijalne kulturne baštine. Osim po-pularnih rafiola, svoje slastice su na večeri slastica predstavili i gosti iz Budimpešte i Rame.

ivan Marjanica, dipl. ing.

U Trogiru je održana četvrta po redu manifestaci-ja Vridne ruke obale, zagore i škoja u organizaciji Grada Trogira i TZ Trogira.

Najbolji trogirski rafiol pripremila je Tatjana Papak

Izabran najbolji trogirski rafiol

3 1. srpnja 2013. gospodarski list

aktualne teme

Uz poljoprivredno prehrambene proi-zvode na ovakvim tržnicama se uobičaje-no prodaju primjerice i suveniri, tradicijski nakit, kruh i kolači, itd. Seljačka tržnica sadrži elemente i tržnice i manifestacije, te se uz samu prodaju često organiziraju i popratne svečanosti i priredbe.

izravan kontakt proizvođača i kupaca

Seljačke tržnice se organiziraju u go-tovo svim zemljama EU-a, a najrašireni-je su i najpoznatije u Njemačkoj, Austriji i Engleskoj i dobra su prigoda za kup-nju kvalitetnih domaćih proizvoda na kojima se može ostvariti izravan kontakt kupaca i proizvođača/pro davatelja.

Zajednička poljoprivredna politika onemogućuje jedinicama lokalne i regi-onalne samouprave poticanje poljopri-vrede mjerama koje se temelje na cijeni, količini, jedinici proizvodnje i/ili jedinici sredstava za proizvodnju. Jedinice lo-kalne samouprave mogu provoditi pro-grame potpore poljoprivredi isključivo putem mjera koje po svom karakteru spadaju u tzv. mjere ruralnog razvoja.

Jedna od prihvatljivih mjera ruralnog razvoja je i potpora projektima kojima se omogućuje izravna prodaja poljoprivred-no prehrambenih proizvoda.

Lokalne i regionalne vlasti pokazu-ju interes za izravnu prodaju, jer na taj način pomažu ostvarenju dohotka na seljačkim gospodarstvima. Uspostava i uspješan rad seljačke tržnice može biti

Projekt „Seljačka tržnica“

Jedan od oblika izravne prodaje poljoprivrednih pro-izvoda i prerađevina je i seljačka tržnica. Koncept seljačke tržnice se razlikuje od uobičajenih gradskih (komunalnih) tržnica po tome što se na seljačkim trž-nicama povremeno ili stalno prodaju isključivo vlastiti poljoprivredno prehrambeni proizvodi poljoprivrednih gospodarstava.

još jedan mali doprinos razvoju ukupne gospodarske djelatnosti lokalnih za-jednica u ruralnim područjima. Ovakav projekt pridonosi atraktivnosti prostora i u turističkom smislu, stoga i turistički djelatnici na lokalnoj razini mogu partici-pirati u provedbi projekta

Optimalno je da u provedbi projekta uspostave seljačke tržnice, partnerski sudjeluju predstavnici lokalne vlasti, predstavnici poljoprivrednika, turističkih djelatnika, LAG-ova, lokalnih medija i svi ostali koji mogu afirmativno raditi na pro-jektu na dobrobit lokalne zajednice.

smanjen dohodak malih opg-a

Za uspjeh i rad seljačke tržnice nuž-no je potreban zadovoljan kupac, odno-sno potrošač. Današnji potrošač sve je više naklonjen kupovini hrane izravno od proizvođača. Umnogome su tome doprinijeli brojni skandali koji su prate proizvodnju hrane po principima inten-zivnosti i masovnosti. Negativno raspo-loženje spram moderne proizvodnje je u porastu. Hrana koja se želi kupiti sve se više vezuje uz epitete kao što su: zdravo, prirodno, domaće, svježe, ukusno, kva-litetno i posebno. Dodatni motivi za ku-povinu od proizvođača su i tradicionalna proizvodnja, preglednost proizvodnog postupka, osobni kontakt s proizvođa-čem, međusobno povjerenje i slično.

Neke od najvećih prijetnji za stabil-nost dohotka ovakvih gospodarstava su sljedeće:● Cijene poljoprivrednih proizvoda

imaju tendenciju pada, dok se isto-vremeno proizvođačev udio u kraj-njoj cijeni proizvoda sve više sma-njuje

● Sve veća odvojenost malih proizvo-đača od sustava distribucije i pro-daje poljoprivrednih proizvoda

● Sve veća ograničenja glede prora-čunskih potpora poljoprivredi

● Globalizacijskim procesima ukidaju se carinske i druge pristojbe koje su služile zaštiti domaćih proizvodnji

Sve to u konačnici rezultira kontinui-ranim padom dohotka te životnog stan-darda poljoprivrednika i njihovih obitelji. Rezultati kontinuiranog trenda pada do-hotka malih gospodarstava u proteklih nekoliko desetljeća, vrlo su jasno vidljivi na cijelom ruralnom prostoru Republike Hrvatske.

ciljevi i razlozi projektaCilj projekta “Seljačka tržnica“ je or-

ganizacija i uspostava održive seljačke tržnice. Ovdje treba naglasiti riječ „odr-žive“, jer je neophodno nakon početka rada tržnice osigurati održivost i konti-nuitet rada.

Razlozi za pokretanje projekta mogu biti višestruki. Uspostavom projekta po-maže se lokalnim poljoprivrednim i osta-lim proizvođačima u prodaji i promociji njihovih proizvoda, što u konačnici pozi-tivno utječe na dohodak njihovih obitelji, a potom i dohodak cijele lokalne za jednice.

Za izravnu prodaju seljačkih proizvoda prije svega su zainteresirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva, jer im izravna prodaja omogućava da svoj proizvod prodaju po nešto većoj cijeni, te preko veće uposlenosti članova gospodarstva ostvari nešto veći dohodak.

Suvremeni postupci u poljoprivredi, odnosno u proizvodnji hrane, sve više utječu na smanjenje dohotka „malih“ obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Posebice se to odnosi na gospodarstva koja zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti nisu u mogućnosti intenzivirati svoju proizvodnju odnosno proizvoditi na način da velikom količinom, te niskom cijenom koštanja budu konkurentni na tržištu. Upravo ovakva gospodarstva, baveći se poljoprivredom, ostvaruju glavninu ili veći dio dohotka za život svojih obitelji.

Svetonedeljska seljačka tržnica radi svake subote na glavnom gradskom trgu u Svetoj Nedelji

(nastavak na str. 4)


aktualne teme

Proizvođačima će biti olakšan dolazak i dostava njihovih proizvoda na tržište.

Koristi za županiju, grad ili općinu koja inicira pokretanje ovakvog projek-ta, ogledaju se u oživljavanju gradskih ili općinskih centara novim i zanimljivim sadržajem, te povećanjem atraktivno-sti prostora u društvenom, turističkom i ekonomskom smislu.

Vrlo je važno da se već na samom po-četku strogo utvrdi i shvati razlika izme-đu seljačke i uobičajene „gradske komu-nalne tržnice“.

Nikako ne bi bilo dobro postaviti pro-jekt kao nekakvu mješavinu ova dva koncepta.

Razlozi tomu su marketinške prirode – na seljačkim tržnicama kupuje „po-seban“ segment kupaca te se prema njemu osmišljava marketing plan, osim toga na seljačkim tržnicama proizvođači sudjeluju u organizaciji i radu tržnice, te su i sami čuvari tržnog reda. Kod „mije-šanih“ tržnica postoji opasnost od poja-ve čiste trgovine, te šverca poljoprivred-no prehrambenih, ali i drugih proizvoda.

Razlika između Seljačke tržnice i ostalih kanala prodaje je, što je to ekskluzivni pro-dajni kanal za proizvođače, što to znači da na njemu ne mogu prodavati trgovci.

Isto tako, se izdvojenim prodajnim mjestom, kao što su posebni gradski trgovi, proizvođači se dodatno diferen-ciraju (razlikuju) u odnosu na sve ostale vrste trgovaca.

najvažniji koraci u provedbi projekta

Analiza tržišta i procjena prodaje – u organizaciji seljačke tržnice presudno je utvrditi i potom pokušati uskladiti ponu-du i potražnju.

Istraživanje potražnje, stavova i na-mjera potencijalnih kupaca na tržnici, provodi se anketnim istraživanjem na određenom uzorku. Ankete se potom statistički obrađuju, te služe kao podlo-ga za definiranju marketinškog spleta i daljnje strategije provedbe projekta. Re-zultati ankete trebali bi dati odgovor na sljedeća pitanja:● koliki je tržni potencijal seljačke trž-

nice odnosno koliki je očekivani vo-lumen prodaje

● gdje potencijalni kupci trenutno na-bavljaju poljoprivredno-prehrambe-ne proizvode ?

● na kojoj bi lokaciji bilo optimalno or-ganizirati ovakvu tržnicu ?

● koje je prihvatljivo radno vrijeme ?● ima li uopće smisla organizirati ova-

kvu tržnicu s obzirom na postojanje „klasične“ komunalne tržnice ?

Istovremeno se uz procjenu potražnje radi i analiza potencijalne ponude na se-ljačkoj tržnici.

U sklopu analize ponude potrebno je pokušati utvrditi vrstu, kakvoću i količine proizvoda za prodaju. Vrlo važno je utvr-diti i legalitet proizvodnje potencijalnih prodavača. Posebice se ovo odnosi na proizvode prerade, alkoholnih pića i sl. Nadalje, potrebno je utvrditi i spremnost proizvođača na poštivanje pravila rada na tržnici. Ukoliko se procijeni da postoji značajna ponuda i potražnja za ovakvim načinom prodaje grad ili općina može objaviti javni poziv proizvođačima koji se žele uključiti u projekt.

Po javljanju na javni poziv može se napraviti anketa poljoprivrednih gospo-darstava (prodavača), koja je služila za izradu jednostavne baze ponude poljo-privrednih gospodarstva.

analiza i zadovoljenje pravnih okvira

Seljačke tržnice nisu točno zakonski definirane. Prema zakonu o trgovini taj se oblik prodaje smatra prodajom na klupama izvan tržnice.

U sklopu zadovoljenja zakonskih propisa, potrebno je proučiti zakonsku regulativu koja pokriva područje poljo-privrede, trgovine, hrane, veterinarskih

propisa, prerade na gospodarstvima, deklariranja i označavanja hrane, pore-znih propisa itd.

U sklopu projektnih aktivnosti prepo-ruča se obaviti sastanke s nadležnim odjelima sanitarne inspekcije Ministar-stva zdravlja, Veterinarske inspekcije, Ministarstva poljoprivrede i ostalim nad-ležnim institucijama.

pravilnik o radu seljačke tržnice

U sklopu rada na projektu potrebno je izraditi Pravilnik o radu seljačke tržni-ce. Pravilnikom o radu seljačke tržnice utvrđuju se uvjeti i način pod kojima se obavlja prodaja poljoprivredno-prehram-benih proizvoda i tradicijskih suvenira na seljačkoj tržnici.

Radi održavanja kvalitete i kontinuiteta rada same tržnice Pravilnik mora biti pre-cizan i jasan, provediv i održiv, u skladu s postojećom zakonskom regulativom, u skladu s prostorom i sveukupnim obi-lježjima područja na kojem se organizira seljačka tržnica.

Najvažnija pitanja koja je potrebno definirati i urediti Pravilnikom su:● Definicija seljačke tržnice● Mjesto i vrijeme održavanja tržnice● Što se sve može prodavati na tržnici● Tko ima pravo prodaje na tržnici● Definiranje legalnosti proizvođača i

proizvoda● Ponašanje i održavanje reda na se-

ljačkoj tržnici● Opremu seljačke tržnice● Nadzor nad radom seljačke tržnice● Sankcije za kršitelje Pravilnika o

radu seljačke tržnice itd.Uz Pravilnik o radu potrebno je krei-

rati i Ugovor o sudjelovanju na seljačkoj tržnici, koji definira prava i obveze orga-nizatora i prodavača. Ugovor se većim dijelom temelji na usvojenom Pravilniku od strane gradskog ili općinskog vijeća.

mr. sc. robert črep,Rukovoditelj Odsjeka za ruralni razvoj

i EU programe,Poljoprivredna savjetodavna služba

Za potrebe pokretanja projekta poželjno je koristiti pozitivna iskustva i postojeća znanja sličnih projekata, koji su uspješno realizirani u Republici Hrvatskoj. Pozitivni primjeri su Svetonedeljska seljačka tržnica, Dani jagoda Zagrebačke županije“, „Proizvodi hrvatskog sela“, itd.

Koristi za potrošača od kupnje na seljačkoj tržnici su svježina proizvoda, kvaliteta, osobni kontakt s proizvođačem, ugodno kupovno ozračje, povjerenje, te zadovoljstvo kupnjom.

(nastavak sa str. 3)

aktualne teme

Shema školskog voćaMinistarstvo poljoprivrede nositelj je projekta „Shema škol-skog voća“ koji će se po principima Europske unije provo-diti u Republici Hrvatskoj od školske godine 2013./2014.. Projekt vrijednosti 1.375.000,00 Eura financiran je sred-stvima proračuna Europske unije (75 %) i sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske (25%).

U Projekt su aktivno uključeni Ministarstvo zdravlja, Minis-tarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Poljoprivredna savjeto-davna služba, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

„Shema školskog voća“ namijenjena je učenicima od 1. do 4. razreda osnovne škole kojih je u Republici Hrvatskoj više od 160.000. S ciljem uključivanja što većeg broja osnovnih škola u projekt organiziran je niz radionica namijenjenih ravnateljima škola i dobavljačima voća i povrća koji su izabrani temeljem Natječaja.

U Projekt je na razini Europske unije uključeno oko 9 mili-juna djece predškolskog i školskog uzrasta u 24 države članice. Škole i učenici koji će sudjelovati u Shemi školskog voća najmanje jednom tjedno besplatno će dobivati manda-rine, jabuke, kruške, šljive, breskve, nektarine, trešnje, jagode, rajčice ili mrkve.

„Shema školskog voća“ projekt je Europske unije osmišljen s ciljem: • promoviranja zdravih prehrambenih navika kako bi se

povećao udio voća i povrća u svakodnevnoj prehrani te spriječila debljina i bolesti uzrokovane neadekvatnom prehranom u dječjoj dobi,

• oblikovanjaprehrambenihnavikadjece i ograničavanjaunosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli, te

• omogućavanja školskoj djeci dodatnog obroka svježegvoća ili povrća

„Ulaskom Republike Hrvatske u Europ-sku uniju dodatno će nam biti olakšano poslovanje oko carinjenja i operative, ali mi smo odavno već u Europi. Hrvatska je za nas malo tržište jer su naše mogućno-sti velike, zahvaljujući i novoj proizvodnoj liniji“, kaže ruža rončević, predsjednica Uprave Hlada. U tvrtki prerađuju višnju, šljivu u manjem obujmu, a odnedavno, zahvaljujući sredstvima europskog IPARD programa i jabuku. Uz novu liniju za proi-zvodnju smrznute jabuke, sredstvima EU je kupljen i novi tunel kapaciteta pet tona na sat, dodatna linija za višnju te linija za pakiranje. Investicija je „teška“ nešto više od 14 milijuna kuna, a uz IPARD- je povu-čeno nešto više od 6 milijuna kuna.

razvijena kooperacijaHlad ima 50 ha vlastitih nasada od

čega 40 ha pod višnjom, 10 ha jabuke i jedan ha kruške. Ima oko 180 ha višnje u kooperaciji te otkupljuje svu ponuđenu kvalitetnu sirovinu. Osim toga, tvrtka iz Mađarske uvozi oblačinsku višnju koje u Hrvatskoj nema. S novim proizvodnim li-nijama preradbeni kapaciteti Hlada sada su tisuću tona jabuke te oko 4 tisuće tona višnje. Ukoliko se ne ponovi prošla godina kada je veći dio uroda voća ‘pobrao’ tra-vanjski mraz, sirovine tvrtki Hlad ne nedo-

„Hlad“ je odavno u EuropiTvrtka Hlad iz Slavonskog Broda već je odavno na europskom tržištu, jer 85 posto proizvodnje izvozi u sve europske zemlje, te nešto u Rusiju.

staje. „Imamo dobro razvijenu kooperaci-ju, jer naše kooperante pratimo i stručno. Imaju sve veći prinos i sve bolju kvalitetu, pa mnogi razmišljaju o podizanju novih nasada. To znači da su zadovoljni s nama. Nastojimo imati korektan odnos, jer su oni naši partneri. To smo pokazali i pri otkupu višnje prošle godine kada se cijena pove-ćala, pa smo našim dobavljačima sirovinu platili po važećoj tržišnoj cijeni. Bez njih mi ne značimo ništa, kao što ni njihova proizvodnja bez nas ne znači“, ističe Ron-čević. Dodaje da tvrtka neće širiti mrežu kooperanata, ali svi koji žele sirovinu pla-sirati u Hlad dobro su došli.

kvaliteta otvara sva vrataGovoreći o budućnosti, Rončević po-

ručuje da svoj dio kolača na zahtjevnom tržištu možete uzeti samo boljom kvali-tetom i konkurentnom cijenom. „Kvali-teta otvara sva vrata. Tehnološki smo se opremili da možemo izaći u Europu, no težnja nam je da se Hlad osposobi za viši stupanj prerade. Sada u ponudi imamo smrznutu višnju te smrznute kockice ja-buke, no željeli bi u budućnosti izaći na tržište izaći s visoko finalnim proizvodom, međutim za realizaciju tih planova treba jako puno novca. Da i mi dobijemo ‘pro-izvod s mašnom’.

Ruža Rončević, predsjednica Uprave Hlada

Međutim žalosno je to što se visoko finalizirani proizvodi u Hrvatskoj ni ne rade i to ne samo u našoj branši, već i u tekstilnoj i drvnoj industriji, poljoprivre-di…“, kaže Rončević. Dodatni bod tvrtki su veliki skladišni kapaciteti od 12.000 tona, budući da prerada traje 1,5 mjesec dana, što je ipak sada linijom za jabuku produženo za mjesec – dva za preradu jabuke.

„Činjenica da imamo mogućnost skla-dištenja velikih kapaciteta, radno isku-stvo i zadovoljstvo korisnika naših uslu-ga dovodi nas u bolju poziciju, iako smo ’daleko’ od Zagreba, pa moramo biti cijenom konkurentni barem za troškove transporta“, dodaje predsjednica Uprave Hlada.

anita benić



aktualne teme

potrošnja voća u Hrvatskoj (kg/stanovnik)2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

južno voće 10,10 11,42 11,68 13,70 13,05 12,2 12,9 13,2banane 9,15 9,23 10,38 10,38 10,50 9,8 10,1 9,1jabuke 13,39 15,53 15,34 15,17 15,73 14,1 14,6 16,0kruške 1,43 1,27 1,50 1,47 1,96 1,9 1,8 1,5koštičavo voće 3,54 4,00 5,00 4,28 4,02 3,9 5,0 3,8bobičasto voće 2,15 2,85 2,82 2,67 2,81 2,6 4,4 2,3ostalo voće 7,40 6,46 5,79 4,54 5,33 5,5 5,4 4,9sušeno voće i sjemenke 1,30 1,68 1,53 1,62 1,72 1,5 1,7 1,7konzervirano i prerađeno voće 0,60 0,47 0,45 0,54 0,36 0,4 0,3 0,0

Izvor: Državni zavod za statistiku

proizvodnja voća u Hrvatskoj (t)2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

jabuke 69 682 73 700 80 174 80 201 93 355 106 865kruške 7 447 8 917 9 872 8 849 9 950 8 715breskve i nektarine 7 110 6 943 6 135 7 348 10 110 8 914marelice 832 1 390 1 458 1 493 1 583 1 170trešnje 4 970 5 412 7 976 8 009 7 148 5 283višnje 3 851 4 514 6 614 6 665 6 977 6 781šljive 35 863 49 868 64 238 48 614 38 369 40 901orasi 7 893 7 549 8 228 6 828 7 226 8 651lješnjaci 610 912 1 240 1 289 1 384 3 333smokve 2 380 2 039 2 235 2 460 2 490 2 123jagode 3 244 3 670 3 118 2 385 2 548 2 572naranče 601 588 554 464 559 216mandarine 8 067 42 120 43 139 50 138 37 500 55 486

Izvor: Državni zavod za statistiku

Smanjuje li se potrošnja voća u Hrvatskoj?

Gledajući po tržnicama i dućanima, vidljivo je kako se potrošnja voća smanjuje. Ima sve manje voća u košaricama ili kolicima kupaca. Tako-đer se u trgovinama može vidjeti, a i u dnevnim novinama se nedavno moglo pročitati kako ljudi sve više voće kupuju na komad, a ne na kilo-gram. Takva situacija je zaista porazna, jer voće je ključno za čovjekovu prehranu i zdravlje.

Voće je već od davnina poznato po svo-jem blagotvornom i povoljnom učinku na čovjekovo zdravlje. Po svojem kemijskom sastavu, voće je bogato vitaminima, mine-ralima, antioksidansima i drugim korisnim spojevima. No istovremeno je voće siro-mašno ugljikohidratima i tvarima bogatim kalorijama.

Ono nije zamjena za neki obrok, ali ga može vrlo ukusno i skladno upotpuniti. Upravo zbog tih svojstava zbog kojih je tra-žena namirnica, voće ima visoku cijenu.

baca se i do 50% proizvedene hrane

Kad pogledamo statističke podatke o potrošnji voća u Hrvatskoj, djeluje da sma-njenja potrošnje nema jer su razlike vrlo male, a često je samo stvar u drugačijoj za-stupljenosti vrsta voća u ukupnoj potrošnji. Iako ovi rezultati pokazuju da je potrošnja voća u Hrvatskoj na razini preporuka Svjet-ske zdravstvene organizacije, ove podatke treba uzeti s odmakom. Kada se pogleda samo proizvodnja voća i broj stanovnika, dobije se gotovo identičan podatak za potrošnju voća u Hrvatskoj. Dakle postoji vjerojatnost da ovi podaci nisu točni jer Hr-vatska još uvijek uvozi velike količine voća, a također i izvozi voće. Treba uzeti u obzir i da se, prema procjenama UN-a, u razvije-

nim (zapadnim) zemljama baca 20 do 30% proizvede-ne hrane, a u manje razvijenim zemljama (gdje možemo svrstati Hrvatsku) to se može popesti i do 50%. To podra-zumijeva da se samo 50% proizvedenog voća iskoristi. Ostalih 50% propadne zbog loše kvalitete, lošeg skladištenja, predu-gog stajanja na polici u trgovinama ili pro-padne kod samog potrošača na stolu ili u hladnjaku.

socijalni status utječe na potrošnju voća

Istraživanja u svijetu pokazuju da se potrošnja voća razlikuje prema dobu i spolu stanovnika.

Djevojke i žene jedu više voća od dječaka i muškaraca u svim dobnim skupinama. Gledajući po dobi, najma-nje voća jedu adolescenti i mlađi odrasli. Naime, uočljiv je pad potrošnje voća kako djeca odrastaju i osamostaljuju se. Mlađe odrasle osobe, pak zbog brzog nači-na života, mnogo obaveza i aktivnosti koje imaju, često se ne jedu redovite i pravilne obroke. Tako onda i manje jedu voće. Me-đutim s godinama, kako im se povećava svijest o pravilnoj i redovitoj prehrani, kao i poboljšanje financijske situacije, tako kod njih raste i potrošnja voća.

Prisutnost raznih vrsta voća tijekom cijele godine, kao i veći osobni prihodi u sred-njoj dobi, pozitivno utječu na potrošnju voća. Zanimljiva je i činjenica da socijalni status tako-đer utječe na potrošnju voća. Tako je uočeno da oženjeni muškarci konzumira-ju češće i više voća od samaca. To se po-vezuje s tradicionalnim ulogama žena koje su u obiteljima bile zadužene za zdravlje, kupovinu i pripremu hrane. Potrošnja voća kod djece uvelike je povezana s roditeljima, odnosno kakav primjer pružaju roditelji. Ako roditelji konzumiraju dosta voća i nude ga djeci, ona će steći naviku konzumacije voća.goran Fruk, dipl. ing. agr

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svrstava nedostatan unos voća i povrća na osmo mjesto faktora koji pridonose nastanku bolesti. Stoga voće treba biti obavezan dio prehrane.


tržište i cijene

cijene žive stoke na stočnim sajmovima

i otkupnim mjestima po županijama u kn/kg

u tjednu od 10. do 16. 6. 2013. b

jelov

arsk

o-bi

logo

rska

bro

dsko

-pos

avsk

a

ista

rska

kar

lova

čka

kop

rivni

čko-

križe

vačk

a

kra

pins

ko-za

gors

ka

Međ

imur

ska

osje

čko-

bara

njsk

a

pož

eško

-slav

onsk

a

sisa

čko-

mos

lavač

ka

spl

itsko

-dalm

atin

ska

vuk

ovar

sko-

srije

msk

a

zad

arsk

a

zag

reba

čka

Hrv

atsk

a (2

4 tj/

2013

.)

22 tj

/201

3.

tele simental(80-160 kg)

1.Min 23,00 22,00 ---- 24,00 24,00 21,00 24,00 25,00 26,00 21,00 28,00 25,00 30,00 25,00 21,00 21,002.Max 28,00 25,00 ---- 26,00 25,00 25,00 30,00 25,00 26,00 28,00 28,00 27,00 30,00 26,00 32,00 32,00prosjek 26,00 23,50 ---- 25,00 24,50 23,25 27,50 25,00 26,00 25,50 28,00 26,25 30,00 25,50 25,45 25,09

junica simental(za meso)

1.Min 13,00 11,00 ---- 13,00 ---- 14,00 ---- 12,00 14,50 10,00 ---- 10,00 ---- ---- 10,00 10,002.Max 14,50 11,00 ---- 14,00 ---- 14,00 ---- 12,00 14,50 12,00 ---- 12,00 ---- ---- 14,50 15,00prosjek 13,75 11,00 ---- 13,50 ---- 14,00 ---- 12,00 14,50 11,00 ---- 11,00 ---- ---- 12,17 12,56

bik simental(>450 kg)

1.Min 13,00 13,00 ---- 14,00 13,00 14,50 14,00 13,50 14,00 14,00 15,00 13,00 ---- 13,00 13,00 12,502.Max 14,50 13,00 ---- 15,00 14,50 15,00 14,00 13,50 15,00 15,50 15,00 14,00 ---- 13,00 15,50 16,00prosjek 13,75 13,00 ---- 14,50 13,75 14,75 14,00 13,50 14,50 15,00 15,00 13,50 ---- 13,00 13,75 13,84

krava simental(za meso)

1.Min 4,00 8,00 ---- 6,00 7,00 5,00 10,00 8,50 9,00 6,00 10,00 9,00 ---- ---- 4,00 5,002.Max 7,00 8,00 ---- 8,00 9,00 10,00 10,00 8,50 10,00 10,00 10,00 10,00 ---- ---- 10,00 10,00prosjek 5,50 8,00 ---- 7,00 8,00 7,00 10,00 8,50 9,50 8,00 10,00 9,50 ---- ---- 8,13 8,15

odojak (25-35 kg)1.Min ---- 20,00 ---- 16,00 16,00 14,00 18,00 17,00 18,00 16,00 22,00 17,00 20,00 17,00 14,00 15,002.Max ---- 20,00 ---- 18,00 18,00 22,00 18,00 18,00 18,00 19,00 22,00 20,00 21,00 19,00 22,00 24,00prosjek ---- 20,00 ---- 17,00 17,00 18,50 18,00 17,50 18,00 17,33 22,00 18,38 20,50 18,00 17,73 17,76

svinja (80-120 kg)1.Min ---- 12,00 14,00 10,00 11,00 12,00 11,00 11,00 10,60 10,00 15,00 12,00 ---- 11,70 10,00 10,002.Max ---- 13,00 16,00 12,00 12,00 15,00 13,00 13,00 12,00 12,00 18,00 12,00 ---- 13,00 18,00 16,00prosjek ---- 12,50 15,00 11,25 11,50 14,00 12,00 12,00 11,45 11,55 16,75 12,00 ---- 12,10 11,94 11,47

krmača (za meso)1.Min ---- ---- ---- ---- ---- 9,00 6,00 ---- ---- 8,00 ---- 8,00 ---- ---- 6,00 8,002.Max ---- ---- ---- ---- ---- 10,00 6,00 ---- ---- 10,00 ---- 10,00 ---- ---- 10,00 10,00prosjek ---- ---- ---- ---- ---- 9,50 6,00 ---- ---- 8,50 ---- 9,00 ---- ---- 8,30 8,50

janjad1.Min 20,00 23,00 ---- 25,00 22,00 24,00 ---- 22,44 18,00 18,00 30,00 20,00 ---- ---- 18,00 18,002.Max 20,00 23,00 ---- 30,00 22,00 26,00 ---- 22,44 22,00 20,00 30,00 22,00 ---- ---- 30,00 30,00prosjek 20,00 23,00 ---- 27,50 22,00 25,00 ---- 22,44 19,15 19,00 30,00 21,00 ---- ---- 21,20 21,20

Prosječna cijena teladi u tjednu do 16. lipnja izno-sila je 25,45 kn/kg. Cijene

su i dalje na višim razinama i u rastućem su trendu. Ponuda teladi na tržištu je do-bra, a potražnja u stalnom porastu. Traže-nija je muška simentalska telad, a cijene su na vrlo visokim razinama. Muška telad tržena je po cijenama 24 do 27 kn/kg dok je ženska telad jeftinija i najčešće se trži po cijenama od 21 do 23 kn/kg. Nastavak rasta prosječne cijene teladi očekujemo i tijekom ljetnih mjeseci. i dalje bez većih cjenovnih promjena

na tržištu junadi Nakon prošlogodišnjih rekordnih cije-

na žive junadi, ove godine cijene su umje-renije i promatrajući desetogodišnje raz-doblje možemo zaključiti da su neznatno iznad prosječnih cijena za domaće tržište. Već duže vrijeme na tržištu vlada letargija cjenovnih promjena i cijene su najčešće od 13 do 15 kn/kg za mušku simental-sku junad te za junice od 10 do 13 kn/kg. U odnosu na prošlu godinu cijene su u prosjeku niže za 11,63 %. Ponuda junadi u prvoj polovici lipnja bila je vrlo dobra i

cijene odojakaU tjednu do 16. lipnja izostao je daljnji pad cijena odojaka, uobičajen za ovo doba godine. Prosječna otkupna cijena odojaka iznosila je 17,73 kn/kg i nije se mijenjala u odnosu na cijene s početka mjeseca, dok je u odnosu na cijene od prije mjesec dana niža za 11,5 posto. Trgovina odojcima još je uvijek aktualna, s tendencijom smanjenja potražnje. Cijene kvalitetnih odojaka, ujednačene težine najčešće su bile od 16,00 do 20,00 kn/kg. U narednom razdoblju moguće je očekivati nastavak pada cijena.

Rastući trend cijena teladizadovoljava trenutnu potražnju. Na eu-ropskom tržištu i dalje bilježimo rekordne razine otkupnih cijena junećih trupova R3 klase, iako su u padajućem trendu. Pro-sječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase u tjednu do 16. lipnja o.g. iznosila je 378,33 eura/100 kg što je gotovo identič-no prošlogodišnjim cijenama.

cijena krava za mesoTijekom proteklih šest mjeseci cije-

ne krava za meso u otkupu i na stočnim sajmovima nisu se značajnije mijenjale. Važno je navesti da je prosječna cijena na višim razinama i da se udio mlađih kvali-tetnih krava namijenjenih za meso pove-ćava, što se očituje i na porastu prosječne cijene krava za meso. Prosječna cijena krava za meso u 24. tjednu iznosila je 8,13 kn/kg. Cijene starijih krava za meso su od 4 do 5 kn/kg, dok su cijene kvalitetnijih, mlađih krava najčešće od 8 do 10 kn/kg.

visoke cijene svinja na stočnim sajmovima

Prosječna cijena svinja na stočnim saj-movima u 24. tjednu iznosila je 11,94 kn/kg i viša je u odnosu na prošlogodišnje cijene za 4,55 posto. Rastući trend cijena

koji je započeo prije mjesec dana nastav-ljen je i u navedenom tjednu. Na određe-nim sajmovima ponuda svinja je veća od potražnje no cijene se ne snižavaju. Oče-kivanja su da će u turističkoj sezoni cijene svinja porasti. Na području kontinentalne Hrvatske cijene svinja na stočnim sajmo-vima najčešće su bile od 10 do 14 kn/kg dok su na području jadranske Hrvatske cijene više, do 18 kn/kg.

krešimir jakuš, dipl. ing.

pravni savjeti pitajte – odgovaramo

Pravna i stručna pitanja šaljite pismenim putem ili elektroničkom poštom ([email protected]) Molimo obvezno navesti pretplatnički broj ili priložiti izrezak adrese. Besplatne savjete dajemo samo pretplatnicima koji su podmirili dužnu pretplatu.

Pozivamo vas da nam šaljete pravna i stručna pitanja pismenim putem ili elektroničkom poštom ([email protected]). Molimo obvezno navesti pretplatnički broj ili priložiti izrezak adrese. Besplatne savjete dajemo pretplatnicima koji su podmirili dužnu pretplatu.

Kako do vlasništva stanaGodine 1989. po ugovoru o najmu uselili smo se u stan koji je primopre-dajom između građevinske tvrtke pre-dan u vlasništvo firme u kojoj je moj suprug tada bio zaposlen. U međuvre-menu zbog ratnih događanja tvrtka je registrirana pod drugim vlasnikom i stan nije uknjižen. Trenutno se sređu-ju ZK i dobili smo poziv da donesemo papire vezano uz taj stan, a mi imamo samo ugovor sklopljen s bivšom fir-mom. Dobila sam odgovor od sutkinje da se ne možemo uknjižiti na temelju tog ugovora. Pronašli smo Ugovor o primopredaji stana, što možemo dalje poduzeti?

ODGOVOR

Iz Vašeg pitanja ne proizlazi da li ste Vi predmetni stan kupili, dobili, ili ste bili samo u najmu istog, te tko je upisan kao vlasnik tog stana (da li je to još uvijek upisano kao društveno vlasništvo ili je u privatnom vla-sništvu).

U slučaju da ste slan kupili (dakle da niste samo u najmu tog stana), ima više načina kako pokrenuli postupak za uknjižbu Vašeg prava vlasništva. S tim u vezi. u slučaju da posjedujete predmetni stan duže od 10 go-dina (u slučaju da je kao vlasnik upisana pri-vatna osoba ili trgovačko društvo), odnosno 20 godina (u slučaju da je upisano kao druš-tveno vlasništvo) možete podići tužbu za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti.

Rok od kada dosjelost teče je od 1991. g. ukoliko je ta nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo. Također, možete po-krenuti ZK ispravni postupak u kojem ćete dokazivati svoje pravo vlasništva. U sluča-ju da ste u najmu tog slana, ne možete se uknjižiti kao vlasnici, jer najam ne predstavlja pravni posao na temelju kojega se prenosi pravo vlasništva. Stoga je potrebno provje-riti mogućnost da se isti otkupi od upisanog vlasnika. U svakom slučaju, savjetujemo da se obratite stručnoj osobi koja će provjeri-ti dokumentaciju i zemljišnoknjižno stanje predmetne nekretnine, te vas potom uputiti u odgovarajući postupak.

N. T.

Etažiranje kućeMože li se kuća etažirati ako nema betonsku ploču? Radi se o staroj kući koja je fizički vodoravno podijeljena na dva stana (gornji nema ni vodu, ni sa-nitarni čvor) s dva odvojena ulaza, ali je vlasništvo i dalje idealno, jer se moj pokojni otac protivio etažiranju bez be-tonske ploče. Može li se i bez betonske ploče etažirati, ako je jedan od suvla-snika spreman «komplicirati» stvari?

ODGOVORJedan od preduvjeta etažiranja je i da tijelo

nadležno za graditeljstvo izda potvrdu kako su dijelovi nekretnine koji se žele etažirati sa-mostalne uporabne cjeline - dakle da sadrže sve potrebno kako bi se ti dijelovi (stanovi) mogli koristiti bez upotrebe ostalih dijelova nekretnine.

U slučaju da jedan stan nema priključak vode i sanitarni čvor, on ne predstavlja sa-mostalnu uporabnu cjelinu, radi čega nad-ležno tijelo vjerojatno neće izdati gore na-vedenu potvrdu. S tim u vezi, savjetujemo da se obratite stručnoj osobi (npr. vještaku građevinske struke) koji će vas uputili koje je radove potrebno provesti na nekretnini, kako hi se ista mogla etažirati. U postupku etažiranja potrebno je dati izraditi etažni ela-borat (može ga izraditi gore navedeni sud-ski vještak) i taj je elaborat potrebno prvo provesti na katastru.

Nakon provedbe elaborata na katastru, isti se predaje na gruntovnicu zajedno s među-vlasničkim ugovorom (kojeg moraju potpisati svi suvlasnici) i potvrdom, da dijelovi nekret-nine čine samostalne uporabne cjeline kako je gore navedeno.

N. T.


Poništenje presudeRadi vraćanja sinovog dugovanja pro-veden je postupak kod Općinskog suda i donesena je presuda u korist vjerov-nika, nakon toga je proveden ovršni postupak te je vjerovnik upisan kao vlasnik na 1/2 dijela kuće umjesto moje supruge. Supruzi je ostalo pravo doži-votnog uživanja. Postoji li mogućnost da se poništi pravomoćna presuda i upis vjerovnika u zemljišnim knjigama?

ODGOVORMogućnost poništenja presude trebali

ste pokušati iskoristiti prije nego što je po-krenut ovršni postupak jer su za poništenje presude Zakonom o parničnom postupku određeni strogi rokiovi i razlozi.

Kako niste iskoristili te mogućnosti pre-suda je postala pravomoćna i konačna, proveden je ovršni postupak tokom kojeg je dio vaše nekretnine prenesen na vjerov-nika. jedini način da se vjerovnik izbriše iz zemljišnih knjiga je taj da od njega kupite polovicu kuće koja je upisana na njegovo ime ili da tražite razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom.

Postupak razvrgnuća pokreće se kod nadležnog općinskog suda tokom kojeg će sud izvršiti procjenu n ekretnine i odre-diti rok u kojem ćete isplatiti suvlasnika. Predlažem vam da za takav postupak ovla-stite odvjetnika.

Ako nemate novčanih sredstava za pla-ćanje odvjetnika, možete iskoristiti institut pravne pomoći (informacije o tome može-te dobiti u općinskom sudu), a možete se obratiti i Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Za-grebu koja će vam (ako za to imate uvjete)

Upis u zemljišne knjigeŠto je sa zgradama koje se trebaju upi-sati u zemljišne knjige? Što vlasnici stanova trebaju poduzeti? Tko je odgo-voran?

ODGOVORZa mogućnost upisa u zemljišne knjige

treba se obratiti nadležnom sudu, odnosno Ministarstvu pravosuđa. U interesu je ono-ga tko se smatra vlasnikom, da takvo stanje uvede u zemljišne knjige. odgovornost za eventualne propuste, pitanje odštete, nepo-štivanjua ugovornih obveza i slične situacije rješavaju se sudskim putem.

V. L.

odrediti odvjetnika koji će vas zastupati bez prava na naknadu tj. besplatno.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

pitajte – odgovaramo stručni savjeti

Oboljeli listovi limunaŠaljem list limuna koji je obolio. Poku-šala sam dodavati bor, željezo, kalij, ali ništa ne pomaže. Prvi su listovi otpali i niknuli su novi, ali i oni su oboljeli. Što još mogu poduzeti?

ODGOVORPoslali ste nam list oboljelog limuna, ali

za pravi bismo odgovor morali znati još pojedinosti kao: je li limun u loncu ili u slo-bodnom uzgoju u vrtu, na kojoj podlozi je cijepljen, koliko i čime ga zalijevate, koliko voćka ima godina, ima li u blizini nekakakv izvor mogućeg onečišćenja, o kakvom tlu je riječ i sl.

Iz poslanog uzorka ne možemo zaključi-ti da je riječ o nedostatku željeza pa stoga mislimo da nema potrebe za dodavanjem željeznih gnojiva. Isto je i s borom.

Nekoliko je mogućih uzroka zbog kojih limun propada:

– bolest korijenja – tu se malo može po-moći, jedino pokušati poboljšanom ishra-nom putem tla i preko lišća;

– pretjerano zalijevanje – zalijevanje tre-ba svesti na razumnu mjeru jer previše vode u tlu može dovesti do zagušenja žila;

– strane kemikalije – blizina septičke jame, voda s većim količinama soli i sl., malo se može pomoći;

– virusne bolesti – malo se može učiniti.Dakle, možete pokušati prskati voćku fo-

lijarnim gnojivima. Ako se voćka ne popra-vi, nabavite novi limun na otpornoj podlozi (Poncirus trifoliata), zasadite ga na drugo mjesto ili, ako se radi o lončanici, u drugi lonac.

Pazite da limun pretjerano ne zalijeva-te, osobito ne tik uz samo deblo, da ga zalijevate kvalitetnom vodom, te da nije zasađen u blizini septičke jame.

Ivo KIRIGjIjA, dipl. ing.


ta vina često podsjećaju na vina južnijih vi-nogradarskih područja.

Vina Regenta za sada se ne proizvode u Hrvatskoj. Sorta nije preporučena za naša vinogradarska područja i tek je u fazi ispiti-vanja, no sudeći prema prvim iskustvima iz pokusnih nasada u Zelini i Zagrebu, sorta ima potencijal za širenje i u našim kontinen-talnim vinogradima.

Za uzgoj Regenta sve više zanimanja pokazuju proizvođači u sustavu ekološke proizvodnje, a ako se uvrštavanjem na listu preporučenih kultivara dopusti proizvod-nja vina sa zaštitom zemljopisnog podrije-tla, vjerujemo da će naći svoje poklonike i među ostalim proizvođačima.

Prof. dr. sc. jasminka KAROGLAN KONTIĆ

No, ni oni nisu službeno registrirani u Hrvatskoj, ali jesu u mnogim zemljama u svijetu. Nadamo se da to neće tako dugo potrajati.

dr. sc. Zvonimir OSTOjIĆ

Suzbijanje korova u krastavcimaDa li postoji herbicid protiv korova u krastavcima - ako ima dali se smije pr-skati barem između redova?

ODGOVORU Hrvatskoj na žalost nije registriran nije-

dan herbicidni pripravak za suzbijanje koro-va u krastavcima. U svijetu ih za tu namjenu ima nekoliko, pa ću se osvrnuti na njihova iskustva. Iz pisma nije razvidno na koji način uzgajate krastavce.

Prije sjetve u SAD-u i nekim zemljama izvan Europe rabe se pripravci na osno-vi klomazona (u nas su za druge namjene na toj osnovi registrirani pripravci ORION i CLON 480 EC. Mogu se (ali i ne moraju) plitko oruđem unijeti u tlo prije sjetve (ili sad-nje) krastavaca. Ostali koji se rabe u svijetu uglavnom nisu (više) na tržištu u Europi (ni u RH). To su pripravci na osnovi klorambena, DCPA, bensulida, etalfluralina i trifluralina. Posljednji je do lani bio registriran i u Hrvat-skoj. Znači, ako ste posijali krastavce bilo na golo tlo ili pod foliju, nije ništa propušte-no. Bar ne što se tiče primjene po propisu. Naime, proizvođač treba znati da ne smije primijeniti ni jedno sredstvo za zaštitu bilja, ako sredstvo nije registrirano za određenu namjenu u RH. S obzirom da krastavci pripa-daju u skupinu malih kultura, rješenje ovog problema (i za druge male kulture) leži u zakonskoj mogućnosti relativno fleksibilnog proširenja primjene sredstva (koje je u RH re-gistrirano za druge namjene) na male kulture i male namjene. O tome se proizvođač može informirati u Savjetodavnoj službi i nadležnoj službi Ministarstva poljoprivrede.

Drugi dio upita koji se odnosi na primje-nu “između redova” krastavaca nudi više odgovora, odnosno manja je vjerojatnost da bi takova primjena mogla štetiti krastav-cima. Za tu namjenu možete međuredno kontaktno „spržiti» iznikle korove priprav-kom Basta. Basta ne djeluje rezidualno, pa će ubrzo ponovo ponići novi korovi. Sprije-čiti ih može jedan od pripravaka na osnovi klomazona (ORION s 10-15 ml/m2). Važno je to učiniti prije nego vriježe krastavca zađu u međuredni prostor. Dođe li škropivo u dodir sa zelenom masom krastavaca spržit će ih. Isto tako je važno da, (ukoliko se uz-gaja krastavce pod folijom), da se kapljice škropiva od folije ne odbiju na mlade biljke. Uzrokovat će točkaste nekroze. Sve rečeno odnosi se na borbu protiv jednogodišnjih širokolisnih korova. Korovne trave moguće je suzbiti s brojnim potpuno selektivnim her-bicidima čak i u slučaju kad ih prskate po li-stu krastavaca. Ima ih više na našem tržištu (Fusilade forte, Agil 100, Focus ultra i dr.).

Sorta grožđa Regent

Kakve su osobine (nove?) sorte grožđa Regent s obzirom na otpornosti prema bolestima, najvažnijim bolestima, ni-skim temperaturama, vremenu dozrije-vanja i naravno kvalitete vina?

ODGOVORRegent pokazuje visoku otpornost na

plamenjaču, pa se u većini godina zaštita protiv te bolesti može izostaviti. Otpornost na pepelnicu je dobra, te se u lošijim godi-nama zaštita može provoditi i manje učinko-vitim sredstvima, poput onih dopuštenih u ekološkom uzgoju.

Kako ni prema sivoj plijesni nije osobito osjetljiv, praktična iskustva pokazuju da se zaštita protiv bolesti može kvalitetno prove-sti s maksimalno tri tretiranja. Regent dobro podnosi i niske zimske temperature, pa je sve više interesa za njegovo širenje u hlad-nija vinogradarska područja.

Regent je sorta rane dobi dozrijevanja, pa je za berbu spreman nešto ranije od Portugisca. Prinosi su joj osrednji, nešto viši od Pinota crnog od kojeg nakuplja i nešto više šećera. Kiselost mu je umjerena, a vrlo dobrom obojenošću nadmašuje sve ostale crne sorte koje se mogu uzgajati u istom području.

Od Regenta se mogu dobiti alkoholična vina, intenzivne boje, dobrog tijela i umje-rene kiselosti s prepoznatljivim aromama trešnje i crnog ribiza. Iako su već kao mlada meka i pitka, vina Regenta s dobrih položa-ja i u boljim godinama mogu dozrijevati u barrique bačvicama. Po svojim obilježjima

gospodarski list 1. srpnja 2013.10

agroekonomika – vaš savjetnik za proizvodnju

Krastavac je jednogodišnja biljka, s plo-dom koji se uglavnom (95%) sastoji od vode, a uzgajaju se širom svijeta i koriste svježi, kuhani ili ukiseljeni.

Uvjeti uzgojaKrastavac je jako osjetljiv, čak i na ni-

ske pozitivne temperature, pa se izravna sjetva može obaviti tek kad prođe opa-snost od kasnih proljetnih mrazeva i na-kon što se tlo zagrije na temperaturu od 17 do 18 °C. U kontinentalnom području mogu se sijati sve do sredine srpnja (kao drugi usjev,) ali se time znatno smanjuje trajanje plodonošenja tj. urod, a poslje-dično i ekonomičnost proizvodnje. Una-pređenjem tehnologije uzgoja presadnica u kontejnerima izravna sjetva se sve više napušta. Kornišoni se siju gušće od salat-nih krastavaca, a količina sjemena ovisi od gustoće sjetve i iznosi 2-4 kg/ha. Najbolje ih je uzgajati uz potporanj jer je u tom slučaju berba lakša, olakšana je primjena pesticida, te osigurana bolja prozračnost između biljaka što smanjuje pojavu bole-sti. Također, bolje ih je uzgajati na crnoj polietilenskoj foliji, jer se tlo ispod nje brže zagrije, što omogućava brže nicanje i bolji razvoj biljaka, a folija ujedno sprje-čava rast korova.

Odgovaraju mu laka, propusna i pro-zračna tla s većim postotkom humusa, te pH oko 7, uz razinu podzemne vode ne višu od 70 cm. Kako je to biljka tople klime, osjetljiv je na niske temperature, pa su pri-

Krastavci su zanimljiva kultura za proizvodnju u zaštićenom prostoru i na otvorenom, a moguć je i hidroponski uzgoj. Uz-gajaju se kao salatni krastavci, te kao industrijski (kornišoni za kiseljenje). Na otvorenom se uzgajaju izravnom sjetvom na predviđeno mjesto ili iz presadnica.

kladnija područja sa što du-ljim bezmraznim razdobljem. Krastavci se na istoj površi-ni mogu uzgajati tek nakon 3-4 godine, a predkultura im mogu biti žitarice, mahu-narke, lukovi, salata, špinat, korabica i drugo povrće. Kra-stavci su kod nas uz rajčicu i papriku, jedno od najčešće uzgajanih vrsta povrća kako na otvorenom, tako i u zašti-ćenim prostorima.

U zaštićenim prostorima prakticira se uzgoj iz presadnica, primje-na plastične mreže kao potpore, te crne polietilenske folije ispod koje se postav-ljaju cijevi za natapanje sustavom „kap po kap“.

Ukoliko se krastavci uzgajaju u zaštiće-nom prostoru hidroponskim uzgojem sup-strati mogu biti organskog i anorganskog podrijetla te sintetički.

BerbaKrastavci za industrijsku preradu (kor-

nišoni) beru se svaka dva dana što ovisi o klasi. Prvu klasu čine plodovi dužine 3-5 cm, promjera oko 1,5 cm. Drugu

klasu, plodovi dužine 5-7 cm, promjera oko 2 cm. Takva berba se obavlja ručno, samo je na većim površinama mehani-zirana, što znatno poskupljuje proizvod-nju. Uobičajeno, oko 15 do 20% prinosa čine plodovi prve klase, oko 40 do 45% druge klase i oko 30% treće klase. Manji dio uroda (5 do 10%) čine prerasli plodo-vi. Salatni krastavac se bere kada plodovi poprime boju, veličinu i oblik karakteri-stičan za sortu. Urodi plodova krastavca za industrijsku preradu su 25-50 t/ha, a salatnog 22-40 t/ha.

Plodovi za tržište sortiraju se u karton-ske kutije ili plastične sanduke, a čuvaju se na temperaturi 3-7 ºC i relativnoj vlazi zraka 93-95%. Industrijski krastavci beru se u velike plastične kontejnere i poželjno ih je što prije doraditi, jer se plodovi vrlo teško čuvaju.

Tržna proizvodnja krastavaca i kornišona u RH

U Republici Hrvatskoj opadaju površine pod ovom kulturom, ali raste prosječan urod. Nažalost, još uvijek smo po urodu

Krastavac sadrži većinu sva-kodnevnih potreba vitamina. Sadrži vitamine B1, B2, B3, B5, B6, folnu kiselinu (B9), vita-min C, kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i cink. Kako djeluje na izlučivanje vode iz organiz-ma, pomaže kod bolesti srca i bubrega. Ako se uzima svježe iscijeđeni sok od krastavaca, on djeluje na izlučivanje otrovnih tvari iz organizma,te čisti krv od prekomjernih kiselih sastojka.

Prednost uzgoja u zaštićenom prostoru u odnosu na uzgoj na otvorenom je pomicanje rokova sadnje na ranije datume što pro-dužava vrijeme plodonošenja, posljedično povećava prinos i omogućava berbu i izvan glavne sezone, te time povećava eko-nomsku isplativost investicije.

Proizvodnja krastavaca i kornišona u Europi

Površina, ha Proizvodnja, t Urod, t/haEU-27 58.930 2.857.886 48,5Poljska 17.461 510.892 29,3Rumunjska 13.154 195.855 14,9Njemačka 2.931 249.607 85,2Slovenija 263 6.076 23,1Hrvatska 184 6.414 34,9

Isplativost uzgoja krastavaca


vaš savjetnik za proizvodnju – agroekonomika

Kalkulacija proizvodnje salatnog krastavca u zaštićenom prostoru, 100 m2

Naziv Mjerna jedinica IznosUrod, 1. Klasa (1.350 kg) kn/100 m2 4.860,00Urod, 2. Klasa (150 kg) kn/100 m2 435,00Ukupni prihod kn/100 m2 5.295,00

Presadnice kn/100 m2 330,00Crna folija kn/100 m2 44,00Prozirna folija kn/100 m2 48,00Organska gnojiva kn/100 m2 45,00Mineralna gnojiva kn/100 m2 137,00Sredstva za zaštitu bilja kn/100 m2 91,96Vezivo kn/100 m2 40,00Postavljanje veziva kn/100 m2 32,00Plastične kopče kn/100 m2 88,00Kartonske kutije kn/100 m2 600,00Cijevi za natapanje kn/100 m2 97,50Ručno razbacivanje gnojiva kn/100 m2 16,00Ručna obrada tla kn/100 m2 48,00Berba, sortiranje i klasiranje kn/100 m2 750,00Postavljanje folije i sadnja kn/100 m2 112,00Rezidba i omatanje kn/100 m2 240,00Uklanjanje biljnih ostataka kn/100 m2 48,00Troškovi vlastite mehanizacije kn/100 m2 934,47Ostali troškovi kn/100 m2 650,00Ukupni varijabilni trošak kn/100 m2 4.351,93Dobit kn/100 m2 943,07

Kalkulacija proizvodnje industrijskog krastavca-kornišona na otvorenom, 1 ha

Naziv Mjerna jedinica IznosUrod, klasa E i 1 (16.000 kg) kn/ha 54.400,00Urod, klasa 2 (18.000 kg) kn/ha 34.200,00Urod, klasa 3 (6.000 kg) kn/ha 1.800,00Ukupni prihod kn/ha 90.400,00Sjeme kn/ha 6.550,00Mineralna gnojiva kn/ha 7.971,32Sredstva za zaštitu bilja kn/ha 3.714,58Folija kn/ha 6.192,00Mreža kn/ha 4.669,00Cijevi za navodnjavanje kn/ha 4.468,90

Stupovi, drveni kn/ha 2.680,00Postavljanje armature kn/ha 6.600,00Troškovi sjetve kn/ha 900,00Provlačenje vriježa kn/ha 10.800,00Berba, sortiranje i klasiranje kn/ha 14.545,45Skidanje armature kn/ha 2.070,00Troškovi unajmljene mehanizacije kn/ha 1.500,00Troškovi vlastite mehanizacije kn/ha 4.044,83Ostali troškovi kn/ha 1.500,00Ukupni varijabilni trošak kn/ha 78.206,08Dobit kn/ha 12.193,92

U izračun dobiti nisu uzeti u obzir fik-sni troškovi kao što su zakup, amortizacija, plaće stalno zaposlenih i slično. Uzgoj se odvija u negrijanom plasteniku s jednom lađom, uz natapanjem kapanjem. U konti-nentalnoj regiji RH početak sadnje se pred-viđa krajem travnja, uz početak berbe od 1.-15. lipnja, te završetak berbe u rujnu.

TroškoviKao najveći troškovi uzgoja u plasteni-

ku izdvajaju se troškovi vlastite mehani-zacije (oranje, frezanje, prskanje) s 22% udjela, te troškovi berbe sa 17% udjela u varijabilnom trošku.

U obračun nisu uzeti u obzir potica-ji koje je moguće ostvariti, kao ni fiksni troškovi. Regija uzgoja je kontinentalna, uz natapanje kapanjem. Kod uzgoja kor-nišona daleko najveći trošak je trošak ber-be s 19% udjela, a slijedi ga trošak pro-vlačenja vriježa s udjelom od 14%. Kako otkupljivači industrijskog krastavca obično daju proizvođačima na korištenje povrat-nu ambalažu, taj trošak nije uračunat u kalkulaciju.

Krastavce je moguće uzgajati i hidro-ponski u zaštićenom prostoru, ali je takva proizvodnja troškovno jako intenzivna, prvenstveno zbog cijena grijanja. Tako istraživanje rađeno u Sjevernoj Americi navodi da na trošak grijanja otpada 71% ukupnog troška proizvodnje krastava-ca, na trošak rada 13%, a na sve ostale troškove, uključujući i fiksne 16% troška. Visoki trošak grijanja moguće je smanji-ti primjenom dvostrukog polietilenskog pokrova, čime hidroponska proizvodnja postaje isplativa u slučaju prodajne cije-ne od 2$/kg krastavca i više. Manji trošak grijanja moguće je ostvariti i jesenskom proizvodnjom umjesto proljetne, ali takav krastavac obično postiže nižu cijenu.

Dr. sc. Vesna OčićZavod za menadžment i

ruralno poduzetništvoAgronomski fakultet u Zagrebu

ispod prosjeka Europske Unije. Svjetska proizvodnja krastavaca dramatično se po-većala od početka novog tisućljeća, i to

skoro isključivo zbog povećanja kineske proizvodnje, na koju danas otpada 70% svjetske proizvodnje.

Proizvodnja krastavca je ispla-tiva, osobito salatnog u zašti-ćenom prostoru, u kojem je moguće postići veće urode i bo-lju kvalitetu plodova. Cilj proi-zvođača treba biti proizvodnja izvan glavnih rokova berbe na otvorenom, čime se postiže veća cijena, ali uz potrebu za-državanja troškova na čim nižoj razini.

Stolisnik ili hajdučka trava (Achillea millefolium L.) vezan je za suha i ocje-dita tla. Visok je 15-70 cm. Izvanredno podnosi sušu i gaženje, a raširen je od nizina do predalpskih staništa. Voli rijetku tratinu.

Preživači ga rado pasu, dok je narijet-ko raspoređen u tratini, zbog aromatič-nog lišća. Ako se previše proširi stoka ga izbjegava, a mlijeko može dobiti neugo-dan miris.

Obična vrkuta (Alchemilla vulgaris L.) visoka je 15-50 cm, trajnica s vrlo upadljivim lišćem. Koristi se i u medicini. Stoka ju rado konzumira, a ukusnost joj ovisi o staništu. Dolazi na vlažnim i ocje-ditim, plodnim tlima, nizinskih i planinskih položaja. Teško se suši, ali joj se listovi ne lome. Bolje se koristi ispašom. Gno-

Dugo su se vremena sve biljne vrste u travnjaku koje ne pripadaju porodicama trava i mahunarka smatrale korovima. Međutim, sve se te vrste ne mogu svrstati u nepoželjne, jer neke od njih imaju dobru, pa čak i izvrsnu hranidbenu vrijednost za domaće životinje. Danas za njih koristimo pojam zeljanice.

jenje travnjaka gnojnicom povećava udio ove vrste u travnjaku.

Obični kim (Carum carvi L.) oduvijek predstavlja cijenjenu zeljanicu s dijetet-skim i ljekovitim djelovanjem (probavni proces, sma-njenje grčeva kod do-jenčadi i umirenje), naročito ako se radi o sjemen-kama. Djeluje i protiv nadma. Jako je aro-matičan i u slučaju preve-like zastuplje-nosti smanjuje ukusnost krme, a i stoka ga izbjegava. Visok je 30-100 cm. Dola-zi na suhim, ocjeditim ali i vlažnim karbonatnim tlima. Najviše ga ima u brdskim travnjacima. Vrlo je korisna zeljanica ako je slabije zastupljena u tratini.

Lavlji zub (Leontodon autumnalis L.) je dugotrajna vrsta na vlažnijim tlima, gli-nama, ilovastim tlima bogatim dušikom. Visok je 15-50 cm. Podnosi ispašu i tu se najbolje razvija.

Domaće životinje ga rado pasu, a kod jakih pašnih opterećenja rozetu posve priljubi uz tlo pa ga mogu popasti samo ovce i konji.

Velika bedrenika (Pimpinella magna L.) visoka je 14-100 cm, sa šupljom sta-bljikom izvana uglasto izbrazdanom. Sa-drži eterična ulja i pimpinelin, te služi kao ljekovita biljka (bolesti dišnih i probavnih organa). Vezana je za vlažna i mokra, ali ne i zamočvarena tla. Prvenstveno dolazi na visinskim položajima (najproduktivnije livade). Stoka ju rado jede, a kod sušenja u sijeno dolazi do drobljenja lišća.

Korisne zeljanice na travnjacima

Dijetetsko i ljekovito djelovanje

Po sadržaju bjelančevina nalaze se ispred trava, a iza mahunarka. Po sa-

držaju sirovih vlakana znatno su bolje od trava, a često puta su

nešto bolje čak i od mahu-narka. Neke od zeljanica

imaju znatno bolji sadr-žaj mineralnih tvari i od trava i od mahunarka. Mnoge zeljanice tako-đer sadržavaju znatno više šećera, organskih kiselina i vitamina, me-đutim, mnoge od njih

sadržavaju i alkaloide, glikozide, saponine i ete-

rična ulja. Stoga imamo kod nekih, za razliku od tra-

va i mahunarka, znatno jače izraženo dijetetsko i ljekovito

djelovanje.

Stolisnik

Obična vrkuta

Kim

Lavlji zub

Velika bedrenika

krmno bilje


Prugasta bedrenika (Pimpinella saxi-fraga L.) naraste 15-20 cm. Kvalitetna je kao i velika bedrenika. Veći udio ove ze-ljanice u pašnjaku daje maslacu ugodnu aromu. Vezana je za suha staništa.

Uskolisni trputac (Plantago lance-olata L.) visok je 5-50 cm i od svih ze-ljanica ima najveću kakvoću, pa ga do-maće životinje rado konzumiraju. Dolazi na suhim, ocjeditim i vlažnim tlima, a na kiselim tlima može prevladavati u tratini. Odgovaraju mu i nizinska i gorska stani-šta. Na siromašnijim travnjacima je nizak i slabog prirasta, ali u gustim, gnojenim tratinama je bujniji i postaje vrijedna kom-ponenta travnjaka. Još je vrijedniji alpski trputac (Plantago alpina) niska, uskolisna biljka, proširena u planinskom pojasu, gdje predstavlja vrijedniju biljku od bilo koje planinske trave.

Mala krvara (Sanguisorba minor Scop.) trajnica je visoka 30-60 cm. Dolazi na suhim, siromašnim livadama vapnene podloge i tu predstavlja dobru kompo-nentu travnjaka, čak i u slučaju da zauzi-ma znatan dio tratine.

Velika krvara (Sanguisorba officinalis L.) je srednje visoka biljka (60-120 cm). Optimalno stanište joj je mokro do po-plavno tlo. Vrlo je dobra zeljanica ukoliko ne prelazi 3-4% udjela u tratini. Intenzivnu ispašu ne podnosi, a kod sušenja gubi gotovo svo lišće, pa joj je uporabna vrijed-nost ograničena. Bogata je bjelančevina-

Ipak, i dobre (korisne) zeljanice imaju i negativnih strana. Kod sušenja sijena drobi im se i opada lišće, a ostaju slabo probavljive stabljike. Ti gubici su čak veći nego kod djetelina, a neusporedi-vo veći nego kod trava. Zato ih je bo-lje koristiti napasivanjem ili siliranjem. Proizvodni potencijal travnjaka znatno se smanjuje kada zeljanice prevlada-vaju u tratini. Povoljno ljekovito i dije-tetsko djelovanje postaje škodljivo ako

Negativne strane zeljanicaodeđene vrste zeljanica prevladavaju u tratini. Osim toga stoka ih rado pase kad ih u tratini ima malo, a kad ih je previše ostavlja ih i one se još više šire. Težin-ski udio pojedinih korisnih zeljanica u ukupnoj masi ne bi trebao prelaziti 3%. Većinu korisnih zeljanica životinje po-pasu u mlađim fazama rasta i razvoja biljke, a ostavljaju ih kad ostare, pa se osjemenjuju i jače šire u travnjaku.

Prugasta bedrenika

Uskolisni trputac

Alpski trputac

Mala krvara

Velika krvara

Muravka

Maslačak

krmno bilje


ma i mineralima. Ljekovita je biljka za bo-lesti proljeva i krvarenja (otuda joj i naziv).

Muravka (Scorzonera villosa Scop.) niska je zeljanica (35-60 cm), sa žutim mli-ječnim sokom. Korisna je vrsta našeg submedi-teranskog i me-diteranskog po-dručja, a stoka ju rado jede. Na tim travnjacima često predstavlja jednu od rijetkih korisnih ze-ljanica, pa je vrlo poželj-na komponenta travnjaka.

Maslačak (Taraxacum officinale Web.) ima visoki postotak bjelančevina i minerala, a i ljekovitih je svojstava. Vrlo je čest na travnjacima koji su nastali od napuštenih oranica.

Unatoč visokoj hranidbenoj vrijednosti smatramo ga korisnim i poželjnim samo ako na uzme previše maha u tratini. Stoka ga rado konzumira. Gnojenje gnojnicom i gnojovkom može dovesti do dominiranja maslačka, a uslijed njegovog rozetastog rasta i do jakog sniženja produktivnosti travnjaka.

Prof. dr. sc. Josip Leto

mehanizacija

Prva prezentacija travnjaka bila je kod tvrtke Embacher u Kirchbichlu. Drugu sta-nicu centar je odradio zajedno s trgovcem u Sloveniji uz velik odaziv posjetitelja. Doš-lo je oko 700 zaljubljenika u CLAAS-ove strojeve. Sljedeća etapa turneje održana je u subotu, 08.06.2013, u Štajerskoj pokrajini u gradu Trahütten-u s 300 posjetitelja.

Daljnja predstavljanja održala je 11. 6. 2013. firma Wölfleder u Gornoj Austriji dok je peta stanica turneje održana u organi-zaciji tvrtke Pongruber u Salzburgu 14. 6. 2013.

Od košnje, okretanja otkosa, prešanja i izrade bala, do utovara na CLAASOVO vozi-lo prikazan je i cijeli lanac pripreme sjenaže.

1. turneja travnjaka Claas-aRegionalni centar Austrija & Adria započeo je svoju 1. „turneju travnjaka“ kroz Austriju i Sloveniju.

CLAAS-ovi stručnjaci na 1. turneji travnjaka

Mnoštvo posjetitelja iskoristilo je moguć-nost isprobati nove traktore CLAAS ARION 500 i ARION 600 u kombinaciji sa strojem za košnju krmnog bilja, te upoznati visoka obilježja kvalitete i performansi.

Bolji rezultati i veći učinak u siliranju

Tvrtka Claas proizvela posebnu seriju strojeva pod imenom Volto koji se proizvo-

de u raznim izvedbama od 4,50 do 14,50 m radnog zahvata. Zajednička odlika ovih strojeva je da vrlo brzo i učinkovito mogu ravnomjerno raširiti veliku količini biljne mase, pri čemu ne oštećuju bilje, ne otresa-ju lišće i stvaraju jedan vrlo ujednačen tepih pri čemu se bilje ravnomjerno suši.

Cijeli tim stručnjaka iz CLAAS-a s dugo-godišnjim iskustvom u dizajniranju balirki, doveo je do uspješnog razvoja i napretka u radu ovih strojeva. Postoje 4 imena koja danas predstavljaju inovaciju, izvedbu i učinkovitost:

MARKANT – konvencionalna visokotlač-na balirka

ROLLANT – najprodavanija balirka na svijetu opremljena učvršćenom komorom

VARIANT – roto preša s varijabilnom ko-morom

QUADRANT – velika balirka za pravokut-ne bale

CLAAS-ove balirke postavljaju trendove u industriji poljoprivrednih strojeva za sje-nažu i ove balirke postižu bolje rezultate i veći učinak u siliranju roto bala zahvaljujući brojnim tehnološkim rješenjima. Kad je riječ o siliranju bala, ključni čimbenici za uspjeh su visoka kompaktnost, pouzdanost, fino usitnjavanje i druge odlike koje korisnicima olakšavaju rad.

Na austrijskom tržištu, ovom prilikom prvi put je predstavljen CLAAS sustav satelitske navigacije GPS PILOT FLEX, s volanom od CLAASA, koji može precizno pratiti slijed košnje uz odmak od 2-3 cm.

Varaždinska ulica 2, odvojak IIIJalkovec, 42000 Varaždin

Gsm: 099/ 215 [email protected] www.grapak.com

MoGućnost fInancIranJa bez kaMata!

Bauer rolomati• zamanjeisrednjepovršine:RainstarserijaT,

rasponcijeviod220-420m,ø65-100mm• zavećepovršine:RainstarserijaE,raspon

cijeviod300-700m,ø90-140mm• navodnjavanjeprekotopa

(raspršivača)ilikišnogkrila• opremljeniračunalomkojevodibriguo

nadzoruradaiposredujepodatkeoradu

Cogem motorne pumpe• visokoučinkovitimotoriIveco,Deutz,John

DeereiLombardini(11-510KS)• ugrađenepumpeCaprariiliRovatti• kapacitet:33-1200m3/h• ELCOSelektroničkinadzorsvihfunkcijapumpe

SuStav polietilenSkih Cijevi akplaS S raSpršivačima perrot• jednostavnopriključivanjeipolaganje• otpornostnakemikalije,mikroorganizmeidrugeutjecaje• 100%nepropusnostvode• otpornostnarastezanjeitrošenje• širokiizborcijevi,ø50,63,75,90,110,125,140,160,200,225• dužinacijevi:5ili6m


mehanizacija

Prvi dio prezentacije odvijao se na po-lju, gdje je u radu prikazan sustav nata-panja pomoću cijevi s dodacima Akplas. Riječ je o polietilenskim cijevima na koje se jednostavno priključuju raspršivači. Na taj način poprskano je 18 m površine u radijusu 360° oko središnjeg izvora sva-kog raspršivača.

suvremeni sustavi za natapanjeTvrtka Grapak d.o.o. u suradnji s poduzećima PIK Vinkovci d.d. i OPG Franjo Dodlek, organizirala je stručno predavanje i predstavljanje na temu natapanja. Između ostalih, detaljno su predstavljeni sustavi za na-tapanje proizvođača Akplas, Bauer, Perrot, Caffini i Cogem.

Nakon uvodnog govora i prezentacije proizvoda od strane predstavnika po-duzeća Cogem i Bauer posjetitelji su se uputili prema poduzeću Pik Vinkovci d.d., Profitni centar Belica gdje je bila izložena mehanizacija poduzeća Grimme (kom-bajni za vađenje krumpira, transportne trake i usipni bunker), vučene i nošene prskalice Caffini, te prikolice Brantner.

Posjetitelji su u radu mogli vidjeti i rolo-mat s kišnim krilom austrijskog poduzeća Bauer, te moto pumpu talijanskog podu-zeća Cogem

Ušteda energije i vodeDrugi dio prezentacije započeo je po-

zdravnim govorom predsjednika Hrvat-ske udruge za navodnjavanje, g. Vladi-mira Džaje, te stručnom prezentacijom predstavnika poduzeća Bauer koji je predstavio prednosti i učinkovitosti kori-štenja njihovih proizvoda, naveo i opisao različite mogućnosti natapanja, te njihovu isplativost. Glavni cilj poduzeća Bauer je unapređenje sustava na način da se po-stigne čim veća ušteda energije i vode, a troškovi ulaganja svedu na minimum.

Slijedilo je predavanje Marka Josipo-vića, stručnog savjetnika na Poljoprivred-nom fakultetu u Osijeku, koji je iznio opće podatke o važnosti natapanja, pogotovo u današnja vremena kad su klimatski uvjeti postali iznimno neugodni i nepred-vidljivi.

Odaziv posjetitelja je bio vrlo pozitivan, a kako i ne bi bio, kad je natapanje danas po-stalo ključno za dobar i optimalan prinos

Praktični, ekonomični, trajni i pro-duktivni Sustavi natapanja s cijevima i raspršivačima Akplas razvijeni su za natapanje u poljoprivredi, imaju dug vijek trajanja, otporni su na šok, svje-tlost, jednostavno se sastavljaju i ra-stavljaju, ekonomični su, te imaju još čitav niz prednosti. Proizvedeni su naj-više za one kojima je na prvom mjestu praktičnost, ušteda troškova, trajnost i produktivnost. Cijevi i priključci na-pravljeni su od polietilena – cijevi imaju hvataljku i pričvrsnicu. Cijevi i dijelovi s pričvrsnicom imaju Akplas patentiranu oprugu koja sprečava raz-dvajanje zatvorenog spoja i olakšava transport. Duljina cijevi može biti 5 m ili 6 m, a na izbor postoji i šest različitih promjera: 75, 90, 110, 125, 140 i 160 mm, a dizajnirane su u skladu s potre-bama poljoprivrednog sektora. Akplas sustavi natapanja mogu se primjeniti na bilo kojem području za njegu usje-va i sadnju, bez obzira na to da li je područje ravno ili neravno. Naš sustav s hvataljkom i pričvrsnicom idealan je za natapanje pogotovo šećerne repe, krumpira, žitarica, djeteline i mrkve, ali i ostalih proizvoda.

Tijekom cijelog događanja posjetitelji su se mogli informirati o svemu što ih je dodatno zanimalo i međusobno podijeliti iskustva i znanje.

Više informacija o vrhunskim sustavi-ma za natapanje možete naći na internet-skoj stranici http://grapak.hr/

Posjetitelji su u radu mogli vidjeti i ro-lomat s kišnim krilom austrijskog podu-zeća Bauer, te moto pumpu talijanskog poduzeća Cogem

Prednosti navodnjavanja pomoću PVC cijevi s raspršivačem• NatapanjepomoćuPVCcijevisras-

pršivačem ne zahtijeva oblikovanje površine ili niveliranje i može se primijeniti na poljoprivrednom tlu različitog tipa

• Ekonomično i ujednačeno visokoefikasno natapanje moguće je na cijelom gospodarstvu - ne dolazi do gubitka vode, ovisno o protoku u pjeskovitom tlu, o kapacitetu brze apsorpcije i zadržavanju vode

• Tamo gdje je podzemnavoda na višoj razini, natapa-nje je moguće i bez potrebe za povećanjem razine vode

•Sobziromnatodaseželjenakoličina vode kojom se nata-pa dovodi na zemlju preci-znim mehanizmima, gubitak vode je minimalan

•Povrće, voćke i vinogradi vi-sokog ekonomskog troška zaštićeni su od smrzavanja i visokih temperatura

•Sol i čestice prašine koja senalazi na listovima biljaka lako se ispiru te se time sprje-čava šteta na usjevima

Dom d.o.o.Kalnička 52 a

Križevcitel: 048/714-064

www.dom-krizevci.hr

IM-04 RD-03 TD-13 TD-02

Prepoznali poljoprivrednici diljem Europe

uvoznik i distributer za RH

Pozivamo Vasna prezentaciju najnovijih modela traktora FENDT i VALTRA

te priključaka KVERNELAND,gdje ćemo uživo pokazati strojeve u radu.

Pridružite nam se na jednoj od lokacija, s početkom u 9.30 sati:

29. 7. OPG Jugoslav Barković, Osijek (Čepinska obilaznica, 3 km od Porta Nove)

30. 7. OG Ostrihon, Račinovci (u smjeru granice prema Srbiji)

31. 7. OG Babojelić, Antunovac / Lipik (na cesti Antunovac - Marino Selo)

01. 8. PG Jurinec Slava, Ivanovec (Čakovec) (na cesti između Ivanovca i Šljunčare

"Preloge")

Za više informacija možete se obratitiDamiru Novoselu na mob. 091/302-4040

ili Ivici Bučanoviću - 091/302-4050.

VELIKI HRVATSKI

DEMO TOUR 2013

Vrhunska tehnologija, učinkovitost i moderan dizajn na jednom mjestu


mehanizacija

Od samih početaka rada tvrtke Lateran, čija je jedna od osnovnih djelatnosti uvoz, distribucija i servis poljoprivredne mehani-zacije, oduvijek se težilo suradnji izravno s proizvođačima, čime sve svoje kupce stavljaju u osobito povoljan položaj. Kroz suradnju sa Lateranom, surađuju izravno s proizvođačem, što im omogućuje brojne pogodnosti – od brze isporuke i najpovolj-nijih uvjeta kupovine strojeva i originalnih rezervnih dijelova, kvalitetnog i stručno os-posobljenog servisa, koji je upravo i obu-čen od strane samog pro izvođača.

Osim traktora Landini, za koje je Lateran d.o.o. generalni uvoznik, distributer i servi-ser, vinkovačka tvrtka već dugi niz godina zastupa na hrvatskom tržištu renomirane proizvođače vrhunske poljoprivredne me-hanizacije, u koje se svakako ubraja i nje-mačka kompanija Fliegl.

NAJSUVREMENIJA TEHNOLOGIJA U SKLADIŠTENJU I PROIZVODNJI

POLJOPRIVREDNIH STROJEVA

Fliegl – broj 1 u Europi za transportnu tehnologiju

U organizaciji vinkovačke tvrtke Lateran, posjetili smo bavarski grad Mühldorf u kojem se nalazi novootvoreni, najsuvremeniji pogon kompanije Fliegl - vodećeg europskog proizvođača poljoprivrednih pri-kolica, cisterni, istovarnih prikolica, razbacivača stajnjaka i gnojnice.

Obiteljska tvrtka Tvrtku je osnovao Josef Fliegl, koji je od

obične radionice u njemačkom gradu Kas-tlu, koju je pokrenuo 1974., u razdoblju od nešto više od 30 godina, stvorio uglednu kompaniju svjetskog glasa u kojoj danas posao vode njegova djeca.

Josef Fliegl, menadžer tvrtke Fliegel Agrartechnik, koja je i otvorila ovaj novi po-gon u Mühldorfu, pozdravio je sve uzvanike na svečanom otvaranju, na kojem je uz po-vijest i djelatnost kompanije predstavljena i obitelj Fliegl, Helmut, Martin, Johan i An-gelika, koji vode razne segmente poslova-nja kompanije.

500 vozila mjesečnoOsim najsuvremenijeg proizvodnog po-

gona, u Mühldorf je premješteno i sjedište tvrtke, a na površini od 30 hektara, koja je tri put veća od dosadašnje u gradu Tögin-gu, povećan je i proizvodni kapacitet od 300 vozila na mjesec, do impozantne brojke od 500 vozila koja će sići s pokretne trake sva-kog mjeseca. Ovaj najsuvremeniji kompleks u kojem je 280 djelatnika, osim tvrtke Flie-gl Agrartechnik, sjedište je i ostalih tvrtki iz grupacije Fliegl.

Gradnja je započela u studenom 2009, tijekom koje je prebačeno je 1,5 milijuna kubičnih metara zemlje, a sam kompleks pokriva 85 tisuća „kvadrata“ i ima zapremi-nu od 900 tisuća m3 zatvorenog prostora. Električne instalacije protežu se na oko 200 km, uz otprlike 6 km vodilica i 1800 svjetala.

Prilikom obilaska tvornice predstavljene su sve faze proizvodnje na 4 proizvodne linije na kojima se sastavljaju vučene trak-torske prikolice, manjih i većih nosivosti, prikolice za biomasu s mehanizmom za isti-skivanje, mješalice-mikseri, tehnologija za proizvodnju bioplina, jednostavnije cisterne za tekuće gnojivo, strojevi za čišćenje cesta

nakon izlaska mehanizacije s polja, pa sve do vrhunske tehnologije za tretman velikih površina tekućim gnojivom cisterne Garant od 25.000 litara.

Inovativno i funkcionalno skladištenje

Od vrhunske opreme posebno se izdva-ja laserska tehnologija za rezanje, bušenje i glodanje limova svih debljina. Tvrtka Fliegl i sama proizvodi strojeve koji optimiziraju proizvodne procese.

Režu materijal brzo i precizno za daljnju obradu, a koriste se kod rezanja limova do 20 mm debljine. Mogu se obavljati i preci-zni rezovi od 2.000 x 4.000 mm na samim stranicama.

Skladišta su potpuno automatizirana i logistički vrlo učinkovita, jer je dostupnost raznih dijelova skoro trenutačna. U gole-mim skladištima pohranjeni su gotovi dije-lovi spremni za proizvodnju u sljedeće dvije godine.

Više informacija o proizvodnom asorti-manu tvrtke Fliegl možete saznati na inter-netskoj stranici:www.poljoprivredna-mehanizacija.com

Ova multinacionalna kompanija ima oko 1000 zaposlenih u proizvodnim pogonima u njemačkim gradovima Kastl, Triptis i Töging, kao i u ma-đarskoj Abdi i španjolskom gradu Vilafranca, u kojima se proizvode kvalitetni strojevi za poljoprivredu, transport, građevinarstvo, kao i za uređenje vrta i krajobraza.

Obitelj Fliegl – Josef, Helmut, Martin, Johan i Angelika, vode razne segmente poslovanja kompanije

Novotvoreni najsuvremeniji pogon kompanije Fliegl ima 4 proizvodne li-nije na kojima se sastavljaju traktorske prikolice i ostali poljoprivredni strojevi

Centralizirana visoka skladišta do-sežu 27 m, i u njima se nalazi oko 18 tisuća raznih dijelova na zalihama. Tu su dijelovi za hidraulične komponen-te, amortizeri, osovine za sva vozila i gume, sve za tehnologiju tekućeg gnojiva, pa čak i dijelovi za priključ-ne strojeve za čišćenje cesta i traktor-ske mješalice za beton.


zaštita bilja

Puževe nalazimo u svim krajevima, iako su češći na vapnenjačkim tlima. Danju se skrivaju pod biljnim ostacima, pod korom drveta ili među grudicama zemlje u površin-skom sloju tla, tamo gdje je vlažnost veća. Vlaga im je potrebna za održavanje sluza-vog pokrova na njihovom tijelu, zbog čega na površinu izlaze i hrane se samo noću.

Puževi nisu izbirljiviBez obzira radi li se o golaćima ili oni-

ma s kućicom, puževi se hrane lisnom masom svih povrtnih biljaka, ali i korovi-ma. Na listovima prave velike kružne gri-zotine, a najpouzdaniji znak njihova napa-da su tragovi sluzi na izgriženim listovima. Najčešće se na listu nalazi samo po ne-koliko grizotina. Nikada nije izgrižen cijeli list, a da drugi ostanu netaknuti.

Puževi su dvospolci, koji se razmna-žaju stranoplodnjom i odlažu jaja. Žive prilično dugo, oko 6-12 mjeseci. Za to vrijeme odlože vrlo veliki broj jaja, neke vrste čak i do 800, koja odlažu od ranog proljeća do kasne jeseni. Čim se ispile iz jaja, ličinke započinju s vrlo intenzivnom hranidbom, s dobro poznatim posljedica-ma. Štetne vrste najčešće nalazimo među golaćima kao što su crveni puž golać (Arion rufus) narančaste boje tijela, veli-ki puž golać (A. ater) tamnosive do crne boje tijela, sivi vrtni puž( A. hortensis) i još neke druge vrste iz drugih rodova. Štetu izazivaju i puževi s kućicom poput velikog vinogradnjaka (Helix pomatia), koji se i uzgaja, jer je jestiv i od svih jesti-vih puževa najbolja je delikatesa.

Grizotine su ulazna vrata kroz koja pro-diru razni patogeni mikroorganizmi uzro-kujući trulež izgriženih biljnih dijelova, plodova i listova.

Kišno proljeće uzrok velikim najezdama puževa Na pitanja pretplatnika, koji se žale na veliku najezdu puževa ovog kiš-nog proljeća, i pita kako se riješiti tih napasnika, odgovara naša stručna suradnica mr. Chiara Pagliarini.

Suzbijanje agrotehničkim mjerama

Suzbijanje se sastoji od agrotehničkih mjera, kemijskog suzbijanja zatrovanim mamcima i novog načina – biološkom borbom parazitskim nematodama.

Agrotehničke mjere obuhvaćaju obra-du tla kojom se reducira kretanje puževa od njihova dnevnog skloništa u tlu do biljaka kojima se hrane, zatim sjetvom ili sadnjom kultura podalje od zapuštenih površina, optimalnom gnojidbom i prila-gođavanjem sjetve, odnosno sadnje u sušnijem razdoblju kad su puževi manje aktivni. Već pripremljeni zatrovani mamci, koji postoje na tržištu, sadrže hranidbeni atraktant i sredstvo protiv puževa - lima-cid.

Za primjenu u plodovitom. lisnatom, mahunastom i korjenastom povrću, ukra-snom bilju i u jagodama u Hrvatskoj su registrirani limacidi na bazi metaldehida (Pužomor, Luxor, Pužocid, Limax i dr.), na bazi metiokarba (Mesurol granulat i Metiol) s karencom od 14 i 21 dan, ovi-sno o vrsti povrća i preparatu.

Potpuno neotrovan i bez karence je Ferramol na bazi željeznog pirofosfata, koji je registriran za primjenu u jagodama,

U prosjeku dnevno puž pojede i do 50% svoje težine, odnosno godišnja oko 2,5 kg biljnog materijala. Uz gri-zotine od skoro iste važnosti su štete koje puževi izazivaju onečišćenjem proizvoda svojim sluzavim tragom, svojim izmetom i njima samima, te prenošenjem patogenih gljivica i bak-terija.

povrtlarskim kulturama, ukrasnom bilju, voćkama i u ratarskim usjevima.

Alternativni načini suzbijanjaPostoje i alternativni načini suzbijanja

puževa fizičkim barijerama, kao što su pilovina, vapno, kameno brašno, pije-sak, oštri šljunak i sl., sve što skida sluz s puževa tijela. Posipavaju se po tlu oko biljaka. To su i razni hranidbeni trapovi poput pivskih, trapovi načinjenih od ostataka voća, pšeničnih mekinja i sl.

Od alternativnih načina koriste se i bilj-ke s repelentnim svojstvima, kao što su lavanda, ružmarin, rajčica. češnjak, ka-dulja i dr. Za odbijanje puževa koriste se njihova eterična ulja koja se dobiju kuha-njem ili namakanjem dijelova navedenih biljaka. Često se ovim ekstraktima dodaje i neki voćni ocat. Zanimljivo je spomenu-ti da rajčica, čiji su plodovi vrlo atraktivni puževima i rado se njima hrane, istodob-no pripravci od listova i stabljika imaju repelentno djelovanje. Borba protiv ovih napasnika zahtijeva mnogo truda i strplje-nja. Uvijek treba kombinirati više načina zajedno, svaka 2-3 dana bez obzira na vrstu, mora se mijenjati mamke (osobito u kišnom razdoblju), a uginule i žive pu-ževe treba sakupiti i uništiti. Uspjeh neće izostati.

Parazitske nematode koje se koriste za biološko suzbijanje puževa, njiho-vi su paraziti. Malobrojne su u zemlji, zbog čega ih proizvođači prirodnih neprijatelja masovno uzgajaju i pro-daju. Najveći proizvođač je Koppert iz Nizozemske. Primjenjuju se zalijeva-njem u gredice. Ne štete ni biljkama, životinjama, niti čovjeku, a vrlo su učinkovite protiv mnogih vrsta puže-va. U Hrvatskoj se mogu nabaviti pre-ko distributera “Zeleni hit” iz Zagreba i “Colić Trade“ iz Biograda n/m.

Puž golać izgriza plod rajčice

Puž golać na listu kupusa

Izgriženi listovi kupusa i uzročnici puževi golaći

U Hrvatskoj je kalifornijska štitasta uš poznata još od 1933. godine, a nakon drugog svjetskog rata provodile su se obavezne mjere zimskog prskanja voća-ka radikalnim insekticidima jakog djelova-nja (npr. “žuta sredstva”) u cilju eradikaci-je (iskorjenjivanja) štitastih uši.

Istraživanja Zavoda za zaštitu bilja za razdoblje 2005.-2009. pokazala su da ka-lifornijska štitasta uš nije više prisutna u Hrvatskoj kao prije, te da se može zamije-niti (poistovjetiti) s drugim štitastim ušima (npr. Diaspidiotus ostreaformis i Epidias-pis leperii), ali zbog više razloga zadnjih nekoliko sezona je moguće nenadano širenje ovog štetnika.

Najvažniji razlozi porasta populacije kalifornijske štitaste uši u voćnim nasadi-ma tijekom posljednjih nekoliko sezona

● Globalne klimatske promjene sa sve toplijim i sparnim ljetnim mjeseci-ma, izravno utječu na moguće pove-ćanje broja generacija štitastih uši tije-kom 1 sezone (ovisno o meteorološkim uvjetima kalifornijska štitasta uš tije-kom godine ima 2-6 pokoljenja).

● Ukidanje i povlačenje s hrvatskog tržišta kemijskih sredstva, koje sadrže

Kalifornijska štitasta uš – sve veće štete u nasadima jabukeU skladu s Europskom direktivom 2006/91/EC za kontrolu kalifornijske štitaste uši, u našoj je zemlji još 27. siječnja 2009. stupio na snagu “Pra-vilnik o mjerama za sprječavanje širenja i suzbijanja kalifornijske štitaste uši – Quadraspidiotus perniciosus Comst.” (NN 17/09), a kako zadnjih sezona imamo iz različitih dijelova naše zemlje sve više upita po kojima možemo posumnjati da se radi o širenju ove štetne vrste u voćarstvu, dajemo stručni osvrt na njeno prepoznavanje i moguće mjere zaštite.

aktivne tvari koje nisu uvrštene na listu Aneksa I Direktive 91/414 EEC, a ranije su vrlo učinkovito suzbijala kalifornij-sku štitastu uš (npr. diazinon, endosul-fan, uljna organo-fosforna sredstva).

● Prenošenje štetnika zaraženim sadnim materijalom.

● Širenje u proizvodnji nekih vrlo osjetljivih sorti jabuka na zarazu kalifor-nijskom štitastom uši (npr. braeburn) i pokrivanje na-sada mrežom protiv tuče značajno se pogoduje nji-hovom množenju (zbog po-višene vlažnosti zraka).

● Suvremeni uređaji za aplikaciju sredstva za za-štitu bilja s dodatnom opre-mom radi produktivnosti troše sve manje škropiva na jedinicu površine, a šti-taste je uši moguće kvali-tetno suzbijati samo pove-

ćanim utroškom vode (barem 800 lit./ha).

Zajednička svojstva štitastih uši

Štitaste uši su izvanredno važni na-metnici voćaka, vinove loze, ukrasnog cvijeća i grmlja. Zbog slabije mobilnosti ne mogu se uspješno održavati na jed-nogodišnjim kulturama, koje stoga vrlo rijetko napadaju.

Usni ustroj je podešen za bodenje i sisanje biljnih sokova. Većina vrsta izlu-čuje slatkaste, ljepljive tekućine («mednu

rosu»), pa se na njih naseljavaju i gljive čađavice. Većina štitastih uši hrani se mnogobrojnim domaćinima, a neke su vrste uvrštene u karantenske štetnike (npr. kalifornijska štitasta uš je u Hrvatskoj do novijeg Pravilnika o mjerama za sprje-čavanje njezina širenja i suzbijanja bila na A II karantenskoj listi). Suzbijaju se različi-tim metodama, od kojih su još uvijek naj-važnije kemijsko tretiranje.

Prepoznavanje napadaPočetni se napad kalifornijskom štita-

stom uši u pravilu teško uočava, budući su štitovi smješteni u pukotinama kore, pazušcima grana, uz pupove ili na osnovi lisnih peteljki. Štit kalifornijske uši je sive boje, promjera oko 2 mm s prepoznatlji-vim krugovima.

Tijelo uši se nalazi ispod štita, žute je boje, okruglog do jajolikog oblika. Kako intenzitet napada sve više jača, to se je-dinke prošire na granama, deblu i plodo-vima.

Struganjem tih naslaga od više sloje-va štitova otkidaju se čitave hrpe poput peruti. Kod takvog napada dolazi do su-šenja krošnje od gornjih prema donjim etažama. Ishrana kalifornijske štitaste uši uzrokuje kržljanje izdanaka i pucanje kore, što naknadno uzrokuje i razvoj ne-kih bolesti (npr. rak kore).

Crvene pjege najbolje se vide na plo-dovima, kori i lisnim peteljkama. Rani napad na plodovima uzrokuje njihovo kr-žljanje i deformaciju. Kasni napad na već razvijenim plodovima umanjuje njihovu tržnu vrijednost upravo zbog tih crvenih pjega (to su ujedno sanitarno neispravni plodovi).

Štitaste su uši tipični fiziološki štetnici od kojih je u našoj zemlji već u prošlosti propalo više stotina tisuća stabala

To su sitni kukci, veličine najčešće 2-5 mm, a tijelo im je pokriveno voštanim izlučinama ili štitićem od voska, svla-kova ili raznih izlučina (štit ih brani od negativnih vanjskih utjecaja).

Kod vrlo jakih napada sva su stabla višeslojno pokrivena štitovima stari-jih ili već odumrlih štitastih uši. U tom slučaju ličinke prvog razvojnog stadija zabadaju rilo kroz te naslage ili traže slobodno mjesto za ishranu ispod već praznih štitova ranije odumrlih jedin-ki. Tako se stvaraju naslage štitastih uši koje ne samo da iscrpljuju biljku sišući biljne sokove, već je i guše for-mirajući čitave slojeve poput krasti.

Kod jabučastih voćaka zaraza se vrlo lako može uočiti i po crvenoj boji, koja se pojavljuje oko mjesta uboda zbog prekomjerne tvorbe antocijana.


zaštita bilja

1. srpnja 2013. gospodarski list 21

Iako se prema opisanim znakovima zaraze jabuka vrlo lako može posumnjati na napad kalifornijske štitaste uši, jedina pouzdana determinacija ove vrste mogu-ća je detaljnom mikroskopskom analizom morfoloških karakteristika odrasle ženke i po tome razlikovati ovu vrstu od sličnih štitastih uši (npr. Diaspidiotus ostreafor-mis i Epidiaspis leperii).

Širenje štetnikaKalifornijska štitasta uš se vrlo brzo raz-

množava u toplim i vlažnim područjima. Sušna područja ne pogoduju njezinom razvoju i razmnažanju, jer veliki postotak jedinki ugiba, ali položaji uz riječne doline i jezera s povišenom vlagom zraka, ideal-ni su za neočekivano brzo širenje.

Osim jabuke i ribiza napada više od 150 domaćina iz skupine jabučastog i košti-čavog voća, te ukrasnog grmlja i drveća. Istraživanja na području bivše države su pokazala da u ovim krajevima razvija 3 ge-neracija godišnje, s pretpostavkom da se u iznimno povoljnim uvjetima može razviti i četvrto pokoljenje. Najčešće prezimljuju

kao ličinke drugog razvojnog stadija, a prva ili prezimljujuća generacija se počinje razvijati sredinom svibnja.

neracije. Ukoliko ličinke prvog razvojnog stadija masovno izlaze i nakon 10 dana, tretiranje je potrebno ponoviti.

Bitno je naglasiti da je suzbijanje u vegetaciji uvijek usmjereno na vrijeme masovnije pojave ličinki ženki prvog ra-zvojnog stadija, s time da uvijek treba pa-ziti na karencu. Nažalost, broj učinkovitih insekticida za tretiranje kalifornijske štita-ste uši u našoj zemlji je vrlo ograničen. Kako bi prijemom Republike Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji sredstva za zaštitu bilja bila usklađena sa standardima zajednice, Ministarstvo poljoprivrede još od kraja 2006. godine provodi niz mjera i odluka, od čega je za praksu značajno ukidanje i povlačenje s tržište sredstva što sadrže aktivne tvari koje nisu uvrštene na listu Aneksa I Direk-tive 91/414 EEC.

Među njima na kalifornijsku štitastu uš su vrlo učinkoviti bili insekticidi diazinon (dozvoljen do 30.6. 2009.) i endosulfan (dozvoljen do 31.12. 2008.), a još su ra-nije s tržišta povučena uljana organo-fos-forna sredstva koja su početkom vegeta-cije suzbijala “prezimljujuće” oblike ovog nametnika (npr. Folidol Ulje EC dozvoljen do 31.12. 2001., Oleo-Ekalux i Oleoultra-cid EC dozvoljeni do 31.12. 2003.).

Za kemijsko suzbijanje štitastih uši u našoj zemlji registrirane su samo djelat-ne tvari mineralno ulje (npr. Bijelo ulje, Svijetlo mineralno ulje EC), imidakloprid (npr. Confidor 200 SL) i dimetoat (npr. Rogor EC). Brojna istraživanja pokazuju dobar postrani utjecaj sredstva klorpiri-fos-etil (Pyrinex 250 ME) i klorpirifos-me-til (Reldan) na smanjenje populacije šti-tastih uši. U zemljama okruženja u novije se vrijeme protiv štitastih uši u voćarstvu preporučuje spirotetramat (Movento SC) (npr. u Austriji, Švicarskoj) i piriproksi-fen (Admiral 10 EC u količini 0,32 lit./ha samo jednom godišnje prije cvatnje voća-ka) (npr. u Sloveniji).

mr. sc. Milorad Šubić

Na mjestu uboda voćka reagira pojačanom tvor-bom antocijana, pa se javlja crvenilo

Vrlo je osjetljiv ribiz (zbog niskog ra-sta i veće vlažnosti tkiva), te je ova biljka ujedno indikator na prisutnost ove štitaste uši u voćnjaku.

U određenim uvjetima i okolnostima kalifornijska štitasta uš spada u jedne od najvažnijih štetnih or-ganizama u voćarstvu. Pr-venstveno se širi zaraženim sadnicama, a u vrijeme po-jave ženskih ličinki prvog stadija može biti prenesena vjetrom na novog domaći-

na (u krugu nekoliko km).

Moguće je zabraniti uvoz sadnica bilja-ka domaćina iz zemalja u kojima je ova uš prisutna za vrijeme ljeta, kada je suzbi-janje ove uši otežano.

Pravilnikom o mjerama za sprječavanje širenja i suzbijanje kalifornijske štitaste uši (NN 17/09) je propisano da posjednik bilja ili bilo koja druga osoba koja uoči simptome ili posumnja na pojavu kalifor-nijske štitaste uši obavezan je o tome od-mah izvijestiti fitosanitarnog ili šumarskoj inspektora, koji o tome izvješćuje nad-ležnu upravu Ministarstva poljoprivrede. Nadležni inspektor uzima uzorak, šalje ga na determinaciju u Zavod za zaštitu bilja (pri HCPHS), pa ukoliko se potvrdi zaraza inspektor određuje granice zaraženog i sigurnosnog područja!

SuzbijanjeU tim su područjima posjednici bilja

obvezni provoditi odgovarajuće mjere radi suzbijanja kalifornijske štitaste uši. Ukoliko je štitasta uš prisutna u većem broju, potrebno je primijeniti mineralna ulja prije kretanja vegetacije. Nakon toga trebalo bi primijeniti neki od folijarnih in-sekticida u vrijeme pojave mužjaka i tije-kom masovnog izlaska ličinki ženki prvog razvojnog stadija prezimljujuće (prve) ge-


Opis sirovina za proizvodnju voćnih i žitnih rakija, rakija od krumpira, whisky-a i likera, opisuje alkoholno vrenje, destilaciju (pečenje) rakija i whisky-a, pripremanje rakija za piće, izradu whisky-a i sve o pripremi, dobivanju komine i pečenju gotovo svih vrsta rakija.

Format: 14 x 20 cmOpseg: 160 stranica u boji

Rakije,whisky i likeri

Cijena k

njige

60,00

knwww.gospodarski.hr

tel: 01/4816-145, 01/[email protected]

pošiljka se

uvećava za

cijenu pošta

rine obraču

natu prema cj

eniku HP-a

zaštita bilja

Primjenjuje se u koncentraciji od 0,012 – 0,014 %.

Briga o ekologiji, okolišu, zdravlju lju-di i očuvanju korisnih kukaca zauzima sve veći značaj u aspektu zaštite bilja, zbog čega se naglasak stavlja na razvoj novih, naprednih tehnologija, kojima je isključiva namjena suzbijanje štetnih kukaca bez popratnih djelovanja na kul-turu, priprodne neprijatelje, primjenitelje i korisnike. Upravo takave osobine čine TEPPEKI 500 WG najboljim i najproda-vanjijim insekticidom za suzbijanju lisnih ušiju i bijele mušice na europskom trži-štu.

TEPPEKI 500 WG je posebno intere-santan za suzbijanje lisnih ušiju na okućnicama, jer se radi o malim povr-šinama na kojima se uzgaja različito kulturno bilje. TEPPEKI 500 WG ima široku primjenu, a dolazi u pakiranji-ma prilagođenim svim vrstama proi-zvođača od 1,5 g (za 10 L vode) i 14 g (za 100 l vode).

Za suzbijanje lisnih ušiju danas je na tržištu dostupan insekticid/aficid namije-njen suzbijanju lisnih uši na gotovo svim

najznačajnijim kultura-ma. TEPPEKI 500 WG osigurava učinkovito suzbijanje lisnih uši bez negativnog utjeca-ja na okoliš i prirodne neprijatelje.

Poseban naglasak treba staviti na njego-ve toksikološke i eko-toksikološke osobine zbog čega je ovaj pre-parat najprodavaniji europski preparat za suzbijanje lisnih ušiju i bijele mušice. Naime,

TEPPEKI 500 WG ne predstavlja opa-snost za korisnike, za podzemne vode, ne predstavlja rizik za vodene organiz-me, pčele, ptice, ribe niti populacije pri-rodnih neprijatelja lisnih ušiju. Zbog na-vedenog izvrsno se uklapa u programe integrirane zaštite bilja. U zemljama EU TEPPEKI 500 WG predstavlja nezamje-njivo rješenje u suzbijanju bijele mušice u plasteničkoj i stakleničkoj proizvodnji.

TEPPEKI 500 WG –sistemični insekti-cid (aficid) i apsolutni novitet u suzbi-janju lisnih uši. Važan je njegov jedin-stven našin djelovanja zbog čega ne pokazuje cross-rezistentnost sa dru-gim preparatima koji se koriste za istu namjenu. Visoke temperature i sun-čeva svjetlost ne utječu na njegovu učinkovitost, a već tri sata nakon pri-mjene otporan je na ispiranje kišom.

Lisne uši se pojavljuju na različitim biljnim organima, osobito na listovima gdje sisanjem biljnih sokova, biljci odu-zimaju potrebna hraniva, usporavaju nje-zin razvoj, te uzrokuju različite deforma-cije, oštećenja i sušenje biljnih dijelova. Osim navedenog, lisne uši luče mednu rosu na koju se naseljavaju gljive čađavi-ce, umanjujući asimilacijsku sposobnost lišća i transpiraciju, a kapljice medne rose skupljaju i mravi, pa je prisutnost mrava jedan od glavnih pokazatelja na-pada lisnih uši.

Suzbijanje lisnih uši neophodno je provoditi u proizvodnji kulturnog bilja, a nepravilan izbor i primjena insekticida često uzrokuje uništenje prirodnih nepri-jatelja (božjih ovčica, grabežljivih stje-nica i sl.), te prenamnažanje lisnih uši. Danas je ipak postignut velik napredak u mogućnostima suzbijanja lisnih uši koje nisu štetne za okoliš, a pogubne za lisne uši.

Lisne uši u okućnicamaLisne uši su najbrojnija porodica kukaca i gotovo da nema biljne vr-ste koju ovi štetnici ne napadaju. Posebne štete nanose voćnim vr-stama (jabuka, kruška, breskva, trešnja, višnja itd.) i ukrasnom bilju. Zbog pojave u kolonijama, njihova se prisutnost lako prepoznaje, a osobito ih često nalazimo u okućnicama, pa se zbog intenzivnih napada lisnih uši, vrlo često čini da se uloženi trud u održavanje okućnica nije isplatio.

ZAŠTITA VRTA

www.agrochem-maks.com

10000 Zagreb, Ulica Kneza Borne 14, tel: +385 (0)1 66 08 633

E-mail: [email protected]

Veronika Kolak, dipl.ing.agr.AgroChem MAKS d.o.o.


Većina uzgajivača krastavca u plaste-nicima koristi bezsjemene kultivare žen-skog tipa (partenokarpni i ginoecijski hi-bridi). Oni su velikih listova, imaju snažan vegetativni porast i visoku rodnost.

Uzgoj uz oslonac Da bi takvoj biljci osigurali dovoljno

svjetla za rast, neophodan je okomiti uz-goj krastavca uz oslonac. Krastavci se vode uz špagu ili mrežu koja se pričvr-šćuje na žicu na željenoj visini (oko 2 m).

Krastavac raste neograničeno i stvara cvjetove u pazušcu lista. Ukoliko se pusti da biljka slobodno raste, ona će stvarati previše plodova u isto vrijeme. Oni se neće moći ishraniti, dio plodova će otpasti i bit će puno deformiranih i loše obojenih plodova. Zato se obavlja rezidba, pri čemu vrijedi pravilo “više reži, više i bolje ćeš brati“.

Način rezidbe ovisno o tipu kultivara i stanju biljke

Postoje 2 tipa rezidbe koji se razlikuju po načinu vođenja glavne vriježe. Rez su-stavom kišobrana i rez sustavom „brajdi“

Za oba načina je zajedničko skidanje bočnih vriježa i cvjetova do visine 50-70 cm za ubrzani porast biljke, raniju i uspješniju berbu.

Rez sustavom kišobranaGlavnu vriježu vodimo i omatamo oko

konopca. Kad glavna vriježa preraste žicu, vrh joj režemo i pričvrstimo na žicu da težina plodova ne sklizne dolje.

Bočne vriježe koje se do tada pojavlju-ju skidamo. Dvije bočne vriježe blizu vrha

Krastavci su zanimljva kultura u proizvodnji povrća u zaštićenom prosto-ru jer brzo rastu i mogu dati urod za 60-70 dana po sjetvi. Proizvodnja krastavaca ovisno o trajanju berbe može u godini dana biti u 2-3 navra-ta. Dugu i kvalitetnu berbu možemo osigurati neprestanim obnavljanjem biljke što se kod krastavca postiže pravovremenom i učestalom rezid-bom vriježa, skidanjem suvišnih listova i loših plodova.

biljke pustimo i prebacimo preko žice da vise. One počinju rasti dolje sa svake stra-ne po jedna i zamjenjuju glavnu vriježu.

Na bočnim vriježama I reda ostavljamo prve dvije vriježe II reda. Svaki od vrhova biljke pustimo 50 cm od tla i otkinemo im vrh. Nakon berbe na prvoj vriježi II reda ta se vriježa reže i ostavlja prostora za brži razvoj ostalih. Na svim vriježama se ostavlja 1 list sa 1 plodom.

Rez sustavom „brajde“ Krastavac uzgajamo na mreži pričvr-

šćenoj na žicu i provlačimo vriježe. Glavna vriježa vodi se dok ne preraste žicu i otki-da joj se vrh. Tada njezinu ulogu preuzima najbliža bočna vriježa. Ukoliko se na glav-noj vriježi stvara premalo bočnih vriježa, pristupa se ranijem rezanju vrha biljke.

Sve bočne vriježe i cvjetove na 50-70 cm visine skidamo. Slijedećih 50-70 cm pustimo bočne vriježe da razviju 1 list sa po 1 plodom i režemo. Do visine žice pustimo bočne grane da razviju 2 lista sa

1 plodom i režemo. Postranu vriježu na vrhu prebacujemo preko žice i režemo je na 3 lista sa po 1 plodom.

Daljnji postupak rezidbe bočnih vriježa je isti kao kod glavne vriježe. Kod kultivara ženskog tipa rez je oštriji (kao na crtežu).

Ukoliko uzgajate monoecijske kulti-vare (sa ženskim i muškim cvjetovima u pazušcu lista), biljka se jače opterećuje vriježama i plodovima na višim etažama.

Sunčica Dombaj, dipl.ing.agr.PSS, Koprivnica

Rezidba plasteničkog krastavca

Pravovremenom i učestalom re-zidbom vriježa, skidanjem suviš-nih listova i loših plodova može se osigurati duga i kvalitetna berba krastavaca

povrćarstvo

žicažica

60 cm listplodrez

listplodrezu

zgo

j na

mre

ži

Rez sustavom brajde

Rez sustavom kišobrana

x x

POVRĆE iz vlastita vrta

Cijen

a60

,00 kn

Osim važnih prehrambenih vrijednosti povrća, knjiga opisuje osnovne značajke obrade tla, topline i svjetlosti, vode i zalijevanja, razmnožavanja, te opsežan prikaz radova po mjesecima.

Format: 14 x 20 cmOspeg: 184 stranica u boji

www.gospodarski.hrtel: 01/4816-145, 01/[email protected] pošil

jka se uveća

va za ci

jenu poštarin

e obračunatu

prema cj

eniku Hrv

atske pošte


povrćarstvo

Organski malč u povrtnjaku (1)Nepokriveno tlo bez zaštite izravno je izloženo vremenskim nepogoda-ma. Djelovanje sunčanih zraka zagrijava i isušuje tlo te može uzrokovati stvaranje pokorice i njegovo pucanje sprečavajući tako klijanje sjemenki i njihov snažan rast. Vjetar pak, isušuje površinski sloj tla i biljke. Na po-sljetku jaka kiša pri padu udara o tlo čime se narušava njegova struk-tura. Sve te pojave mogu izazvati ekstremne oscilacije u temperaturi, vlažnosti i strukturi tla. Da bi se pritom spriječile te neravnoteže moraju se poduzeti određene mjere. Jedna od mjera je malčiranje, prekrivanje ili zastiranje tla.

To je termin koji se koristi za izravno prekrivanje tla različitim materijalima. Prekrivanjem tla, ti materijali dolaze u neposredni kontakt s tlom i na taj način utječu na fizikalna, kemijska, i biološka svojstva tla kao i na mikroklimu u zoni rasta biljke na način da uravnotežuju sve te elemente.

Materijali za prekrivanje tla Za prekrivanje tla koriste se najčešće

sintetski dobiveni polimerni materijali kao što su filmovi (folije) različitih debljina, ši-rina i boja. Na kraju vegetacije, upotrije-bljeni filmovi se većinom nekontrolirano spaljuju ili deponiraju u tlo čime se izrav-no onečišćuje okoliš. Kao alternativa, za tu namjenu se mogu koristiti prirodni ma-terijali koji su ekološki prihvatljiviji, a koje nalazimo svuda oko nas. Oni mogu biti anorganskog (mineralnog) i organskog porijekla.

Materijali anorganskog porijekla koji se mogu koristiti u svrhu prekrivanja tla su najčešće kamene ploče, šljunak, pijesak, perlit, vermikulit, itd. Zbog svoje posto-janosti kasnije nakon uzgoja kultura oni mogu postati smetnja kod obrade tla, pa se krupniji materijali iz ove skupine manje koriste u povrćarskoj proizvodnji.

U organske materijale za prekrivanje tla ubrajamo i tzv. “mrtvi malč”. Tu spada-ju najčešće pokošeni ostaci različitog bi-lja, najčešće trava (sijeno), žetveni ostaci ratarskih kultura (slama i kukuruzovina), lišće i iglice drveća, drvena kora, piljevi-na, strugotina, treset, kompost, stajski gnoj, papir i drugi materijali organskog porijekla.

Prekrivanje tla u povrtnjakuPrekrivanje tla organskim materijali-

ma u uzgoju povrća zanimljiva je osobito mješovitim poljoprivrednim gospodar-stvima koja raspolažu odgovarajućim organskim materijalima za prekrivanje tla kao produktima (slama, sijeno) ili kao ot-padom (kukuruzovina, kukuruzni oklasci) vlastite proizvodnje.

U povrćarskoj proizvodnji, prekrivanje tla, provodi se isključivo kod onih kultura koje se uzgajaju u rjeđem sklopu a to su uglavnom one koje se uzgajaju iz pre-sadnica.

U posljednje vrijeme, u cilju smanjenja troškova i sprječavanja erozije, u Americi se na pjeskovitim tlima prakticira tzv. kon-zervacijska obrada tla (minimalna ili redu-cirana). To je takav sustav obrade tla gdje se nakon žetve strnih žitarica, bez pret-hodne ili minimalne obrade tla, direktno usijava ili sadi neka druga kultura najče-šće povrćarska. Ostaci slame na površini na taj način čine pokrov. Za tu vrstu agro-tehnike koriste se specijalno konstruirane sijaćice i sadilice.

Da bi uspostavili organski pokrov nuž-no je na površinu koja se namjerava pre-kriti donijeti toliku količinu organskog ma-terijala koja će stvoriti rahli i rastresit sloj debljine 5 do 10 cm. Debljina pokrovnog materijala ne smije spriječiti dotok zraka u tlo i biljku. Stoga ona ovisi o izgledu (ha-bitusu) biljke, klimatskom području i tipu tla, te vrsti materijala za prekrivanje.

Pri tankom sloju pokrovnog materijala omogućit će se rast korova, dok će usli-jed prevelikog sloja biti otežano prozrači-vanje tla i isparavanje vode čime se stva-raju nepovoljni uvjeti za rast biljke.

Od prirodnih materijala u praksi se daleko više koriste organski. Organski materijal za prekrivanje tla mogu biti niske biljne vrste (pokrivači tla) koje rastu u isto vrijeme kada i uzgajana povrćarska kultura.Siju se između redova uzgajanih kultura, uglavnom se održavaju košnjom i čine tzv. “živi malč” koji se nakon uzgoja kultura zaore i na taj način provede zelena gnojidba. Takav pokrov je pogodan za višegodišnje nasade, osobito one koje se uzgajaju na pokosima.

Postavljanje papirnatog malča

Postavljeni organski i polimerni malče-vi neposredno pred sadnju

Prekrivanje tla organskim materijalima najčešće se primjenjuje na manjim površinama obzirom da njegovo postavljanje iziskuje puno radne snage i veliku količinu organskog materijala.

Sadilica za sadnju povrća u organski malč bez prethodne obrade tla



povrćarstvo

Koristi od pokrivanja tla u uzgoju povrća

● značajno se smanjuje onečišćenje okoliša uslijed smanjenog spaljivanja ili deponiranja nerazgradivih polimernih folija u tlo i izostanka kemijskih metoda suzbijanja korova;

● tlo se obogaćuje organskom tvari zaoravanjem biljnih ostataka uzgajane kulture i organskog materijala s pozitivnim učinkom na strukturu tla, a istovremeno potiče razvoj korisne mikroflore;

● sprječava se erozija tla;● reducira se rast korova;● smanjeno je zbijanje tla i stvaranje

pokorice nakon obilnijih pljuskova;

● smanjena je isparavanje i ispiranje hraniva što rezultira manjim utroškom vode i hraniva;

● ujednačena je temperatura tla na pokrivenoj površini čime se smanjuje stres uslijed naglih temperaturnih promjena što olakšava ukorjenjavanje mladih biljaka i osigurava bolji rast te štiti od sunca.

Rastresiti organski materijali mogu se postavljati u debljem sloju za razliku od kompaktnih i zbijenih materijala. Upotre-ba “živog malča” ne preporučuje se kod biljaka niskog rasta kao i u uvjetima uz-goja bez navodnjavanja. Prekrivanje tla se provodi dok je tlo još dovoljno vlažno, obično nakon natapanjua ili kiše.

Tada je uspjeh u zadržavanju vlage i rastu biljaka u vrtu zajamčen. Važno je

Za biljke višeg rasta postavlja se deblji sloj kao i u sušnijim klimatskim uvjetima, te na tlima lakšeg teksturnog sastava.

napomenuti prije stavljanja pokrovnog sloja da nasad treba u potpunosti očistiti od korova, osobito od višegodišnjeg. Or-ganski se pokrov postupno razgrađuju djelovanjem mikroorganizama, a slaba opskrbljenost organske tvari dušikom može rezultirati deficitom dušika u tlu. Kako bi se ova pojava spriječila, potreb-no je osigurati dodatnu količinu dušika kada se u uzgoju povrća koriste organski malčevi.

Osnovna svojstva organskih materijala za prekrivanje tla

u povrtnjakuSvi organski materijali koji se kori-

ste za prekrivanje tla nemaju jednaka svojstva. Oni se međusobno razlikuju po boji, veličini čestica, strukturi, kemij-skom sastavu, sadržaju vode itd., što izravno utječe na njihova fizikalna i ke-mijska svojstva kao materijala za prekri-vanje tla.

Upravo te nabrojene razlike uvjetuju različit utjecaj na tlo koje pokrivaju i biljku koja raste na njemu.

(nastavlja se)Dr. sc. Dean Ban,

Institut za poljoprivredu i turizam PorečPrekrivanje tla slamom prije sadnje povrća


Od plamenjače na krastavcima najveće štete nastaju na krastavcu za kiseljenje-kornišonu i salatnom krastavcu, a od osta-lih tikvenjača na dinjama i lubenicama, u zaštićenom prostoru i u polju. Daleko su više ugroženi krastavci kod uzgoja na tlu, od onih na mreži ili uz konopac, a kornišoni su mnogo osjetljiviji od salatnih krastavaca. Najčešće se bolest javlja u doba oblikova-nja prvih plodova u vidu pjega po listovima (u sušnim godinama javiti će se kasnije), a redovito nakon čestih oborina i temperatu-ra između 16-22 °C. Zračna vlaga ima vrlo važnu ulogu u širenju parazita. Pjege na listovima su u početku okrugle, svjetlo ze-lenkaste, te daju mozaičan izgled listu. Po-stupno rastu i postaju uglate, jer ne prelaze nervaturu lista. Na naličju listova na mjestu pjega razvija se jedva vidljiv tamno sivi ma-šak. Porastom zaraze raste broj pjega, a stare postanu žuto-smeđe. Zaraženi dijelovi

Plamenjača krastavacaNakon kišnog razdoblja, na krastavcima su se pojavile zaraze s plame-njačom čiji je uzročnik gljiva Pseudoperonospora cubensis. Obilje obori-na s temperaturama preko 20° C u proteklom razdoblju, idealni su uvjeti za razvoj ove gljivične bolesti.

lista se osuše, lako se lome, pa su iskidani. Plodovi krastavca ostaju sitni i deformirani zbog smanjene asimilacijske površine lista.

ZaštitaZaštita se sastoji od najmanje dvogo-

dišnjeg plodoreda, sjetve otpornijih sorata, uzgoja krastavaca na mreži ili uz konopac. No, i pored toga treba redovno provoditi preventivnu zaštitu folijarnim tretiranjima s fungicidima. S fungicidima površinskog dje-lovanja prskanja se provode u razmacima od 6-8 dana, a s kurativno-sistemičnim fun-gicidima, razmaci su malo dulji 8-10 dana. Važno je da se kod prskanja koristi velika količina vode od 600 l/ha u početku, do 900 l/ha za kasnija prskanja.

Površinsko i samo preventivno djelova-nje imaju fungicidi na bazi bakra kao Cham-pion tekući, Nordox 75 WG, Cuproline, na bazi mankozeba, propineda, klortalonila

i također preventivni ciazofamid Ranman 400 SC. Vrlo dobra, kako preventivna tako i kurativna zaštita, postiže se fungicidima na bazi azoksistrobina, koji imaju transla-minarno djelovanje, što znači da prodiru u površinski sloj lista štiteći biljku iznutra i izvana. Na tikvenjačama suzbija i pepelnice. Od sistemičnih fungicida koji su kurativnog i preventivnog djelovanja navodimo one na bazi fosetila, metalaksila s mankozebom, propamokarba, benalaksila s mankoze-bom, dimetomorfa s mankozebom, man-dipropamida i mandipropamida s manko-zebom. Prilikom primjene fungicida treba se strogo pridržavati propisanih karenci, a tijekom berbe primjenjivati samo fungicide kratke karence.

Mr. Chiara Pagliarini

Izged lista krastavca zaraženog pla-menjačom: (lijevo) na naličju i (de-sno) na licu lista

Knowledge grows

L’obiettivo di Yara è individuare e soddisfare le effettive esigenze nutrizionali delle colture.

Yara fornisce agli agricoltori:

Conoscenza delle esigenze nutrizionali delle colture.Competenze agronomiche per applicare il fertilizzante più idoneo, alla giusta dose e nei momenti ottimali.Gamma prodotti completa col miglior rapporto qualità/prezzo.Praticità nella distribuzione dei fertilizzanti con la strategia della concimazione frazionata in grado di massimizzare le rese, ridurre al minimo i costi e l’impatto ambientale.Tecnologia, con strumenti diagnostici come N-Tester™ ed N-Sensor™ e servizio di analisi agronomiche.Garanzia che i nutrienti ed il peso dichiarati in etichetta corrispondono al vero al 100%.Qualità per la forma fisica dei formulati e la efficienza dei nutrienti (solubilità in acqua, pH, purezza).

Yara Italia S.p.A. - Via Benigno Crespi 57 - 20159 Milano - Tel. 02 754161 www.yara.it

Knowledge grows

L’obiettivo di Yara è individuare e soddisfare le effettive esigenze nutrizionali delle colture.

Yara fornisce agli agricoltori:

Conoscenza delle esigenze nutrizionali delle colture.Competenze agronomiche per applicare il fertilizzante più idoneo, alla giusta dose e nei momenti ottimali.Gamma prodotti completa col miglior rapporto qualità/prezzo.Praticità nella distribuzione dei fertilizzanti con la strategia della concimazione frazionata in grado di massimizzare le rese, ridurre al minimo i costi e l’impatto ambientale.Tecnologia, con strumenti diagnostici come N-Tester™ ed N-Sensor™ e servizio di analisi agronomiche.Garanzia che i nutrienti ed il peso dichiarati in etichetta corrispondono al vero al 100%.Qualità per la forma fisica dei formulati e la efficienza dei nutrienti (solubilità in acqua, pH, purezza).

Yara Italia S.p.A. - Via Benigno Crespi 57 - 20159 Milano - Tel. 02 754161 www.yara.it

YARA – uvijek prava kombinacija!Znanje o usjevima • asortiman proizvoda • znanje o primjeni

Yara ima za cilj prepoznati i zadovoljiti stvarne zahtjeve svakog usjeva za hranjivima.

Yara osigurava poljoprivrednim proizvođaćima:• Znanje o potrebama svakog usjeva za hranjivima.• Agronomsko znanje za primjenu najprikladnijeg gnojiva, u pravoj dozi i u optimalnom vremenu• Cijeli asortiman proizvoda najboljeg omjera kvalitete / cijene .• Praktičnost u raspodjeli gnojiva sa strategijom višekratnog prihranjivanja kako bi povećali prinose, smanjili troškove i utjecaj na okoliš.• Tehnologiju, s dijagnostičkim alatima kao što su N-Tester™ i N-senzor™• laboratorijske analize .• Jamstvo da nutrijenti i težina deklarirani na etiketi odgovaraju sadržaju pakiranja .• Kvalitetu u fizičkom obliku formulacija i učinkovitosti hranjivih tvari (topljivost u vodi, pH, čistoća).

Distributeri: Kronion d.o.o., Kulmerska 5, 10 000 Zagrebtel 01/466 23 11, fax 01/466 23 13http://www.kronion.hr/

CIPRO d.o.o. Lepajci 4a, 49 224 LepajciTel.: 049/382-000, Fax: 049/342-242http://www.cipro.hr/

gospodarski list.indd 2 5/22/2013 9:27:51 PM

Ova bakterija napada listove, stabljike reznica, stabljike ukorijenjenih reznica i ma-tične biljke. Najviše se javlja kasnije, kada razvijene biljke iznesemo na otvoreni prostor. Prema dijelu biljke na kojem je došlo do za-raze, znakovi zaraze se razlikuju. To su bakterijska trulež, bakterijska pjegavost listova, trulež stabljike i venuće biljaka. Bakterijsku pjegavost i trulež stabljike vrlo često prati naglo venuće biljaka.

Na stabljici bolest se očituje u tam-njenju provodnih snopova, koji ubrzo pocrne. Kako trulež napreduje kroz stabljiku, zaraženo tkivo postaje suho, crno i naborano. Na biljkama nalazimo nekoliko pocrnjelih grančica, bez listo-va, osim nekoliko deformiranih listića na samom vršnom dijelu izboja. Suše-nje i tamnjenje se ponekad spušta niz stabljiku prema korijenu, no trulež sa-mog korijena se rijetko javlja.

Na listovima razlikujemo dvije vrste znakova. Prvi se nalaze na naličju listo-va u vidu malih, poluprozirnih okruglih pjega, nalik na mjehuriće. Ako pogleda-mo takav list prema svjetlu, na mjestu pjega, vidljive su polu prozirne, vode-naste točke. Za nekoliko dana pjege se pretvore u velike utonule zone, koje ne-što kasnije potamne, otvrdnu i posuše se. Rjeđe se pojavljuje spajanje pjega. Zaraženi listovi uvenu i osuše se. Ostaju visjeti na stabljici, ali mogu i otpasti ne-posredno po uginuću.

Druga vrsta simptoma na listovima je venuće njihovih rubova uz žućenje tkiva između nervature u obliku slova V. Požutjeli dijelovi lista nekrotiziraju i suše se, na njima nastaju velike uglate nekroze ograničene lisnim žilama, tkivo između vene, a peteljke ostaju čvrste.

Bakterija može ući u stabljiku kroz pe-teljke zaraženih listova i širiti se u druge di-jelove biljke, na primjer u veći broj listova. Ako se proširi na vršne dijelove biljaka, jav-lja se trulež stabljike na mjestima, gdje su zaraženi listovi pričvršćeni na stabljiku. Ta-kve biljke najčešće ugibaju. Reznice uzete s oboljelih biljaka slabo se ukorijenjuju. Na

Bakterioza pelargonijaMnogi će nabaviti ove lijepe cvjetnice, za ukras svog okoliša, ali umje-sto da napreduju, rast biljaka postaje zaustavljen. Još tijekom proljeća kad nastupe vrućine, one se suše i osuše, usprkos zalijevanju. Radi se o bakteriozi (Xanthomonas) koja podjednako napada viseće i usprav-ne pelargonije.

donjem dijelu stabljike utaknutom u sup-strat javlja se suha trulež, naboran je i boje tamnosmeđe do crne. Ta se trulež širi pre-ma gore, a na listovima se javlja venuće i pjegavost.

na zdrave listove, prenose je insekti poput cvjetnog ili duhanovog štitastog moljca, li-sne uši i drugi, a ulaze i kroz rane na biljci gdje god se pojave. Kada bakterije jednom uđu u biljku šire se provodnim snopovima izazivajući opisane simptome. Interesantno je spomenuti da na zaraženim biljkama, koje se drže na temperaturama nižim od 20 oC i kod niže vlage tla i zraka, nema pojave opi-sanih simptoma. Zaražene biljke zdravog su izgleda. To su latentne infekcije, koje su re-dovna pojava kod ove bakterioze. Porastom temperatura i intenzivnijim zalijevanjem, na biljkama će se pojaviti gore opisani simptomi i one će početi propadati. To se u pravilu do-

gađa kada naizgled zdrave biljke kupimo i stavimo ih u sandučiće u vrtove, na balko-ne ili terase i sl.

Suzbijanje bolestiŠirenje bakterioze tijekom uzgoja s

oboljelih na zdrave biljke, može se za-ustaviti fungicidima na bazi bakra kao Champion, Champion WG, Kocide DF ili Nordox 75 WG, Nordox Super 75, ali ne i suzbiti. Iako ovi fungicidi nisu regi-strirani u nas na ukrasnom bilju, koriste se u zemljama EU. Za suzbijanje se ko-riste i antibiotici poput Plantomycin-a (Streptomycin 17%), Agrimycin-a, Bacterol Super i Agrept (streptomycin), ali ih u Hrvatskoj nema.

Kako kurativa slabo zadovoljava zaštita se mora sastojati od sprečavanja širenja zaraze, dakle preventivom. To se postiže kako slijedi: biljke s kojih će se uzimati reznice moraju biti uzgojene iz sjemena u sterilnom supstratu – poželjan je uzgoj iz meristema. Reznice je bolje otkidati s biljaka, nego odsijecati zbog prenošenja zaraze noževima. Ako se koriste noževi, treba ih dezinficirati u 70% alkoholu. Prije rukovanja s biljkama i reznicama nužno je pranje ruku sapunom. Stolove s matič-nim biljkama, od kojih se uzimaju reznice treba periodično dezinficirati s 20% natri-jevim hipokloritom (“Varikina”). Za ukor-jenjivanje reznica i sadnju treba koristiti sterilni supstrat. Izbjegavati prekomjerno zalijevanje i kvašenje listova, a biljke dr-

žati u dovoljno zračnom prostoru. Izbjegavati preobilnu gnojidbu, posebno gnojidbu duši-kom. Gnojivo treba sadržavati manje dušika i fosfora i proporcionalno više kalcija i kalija. Jedna od mjera sprečavanja zaraze je suz-bijanje insekata prenositelja bakterija i na kraju uklanjanje i uništavanje oboljelih bilja-ka i supstrata u kojem su bile posađene..

mr. C. P.

Tkivo zaražene stabljike se nabora i

pocrni.

Poluprozirne bakterijske pjege, nalik mjehurićima na naličju

lista viseće pelargonije zaraže-ne bakterijom

Kvržice na naličju lista - jedan od uzroka

zaraza s bakterijom

Žućenje lista između žila u obliku slova V na zaraženoj

biljci

Pjegavost lista viseće pelargonije zaražene s

bakterijom

Zaraženi listovi uvenu i osuše se

Načini širenja bolestiBakterioza se širi ukorjenjivanjem reznica

uzetih sa zaraženih biljaka, zaraženom ze-mljom, zaraženim biljnim ostacima i zaraže-nim priborom. U sandučićima gdje se ukor-jenjuju reznice zaraza se širi sa bolesnih na zdrave, ako je vlaga supstrata suviše visoka i ako su biljke suviše gusto posađene. Bak-terije se mogu prenijeti dodirom s bolesnih

vaš vrt



vaš vrt

Puno svjetlosti i vlage

Afelandri godi puno svjetla, ali bez izravna sunca koje može opržiti listove. Ako ste joj namijenili mjesto u blizini pro-zora ne zaboravite zasjeniti za najjačeg sunca sredinom dana. Odgovara joj uo-bičajena sobna temperatura, a u uvjetima visoke vlage zraka može podni jeti i do 24 °C. Nakon cvatnje treba je premjestiti na hladnije mjesto, a najniža zimska tempe-ratura je 18 °C.

Tijekom rasta supstrat mora biti stalno vlažan preporučuje se meka voda sob-ne temperature. Kratko razdoblje suše može izazvati gubitak lis tova.

Nakon cvatnje biljka treba proći kroz razdoblje mirovanja koje traje 4 - 6 tjeda-

Afelandra – privlačna cijele godine

Svoj egzotični izgled ova privlačna sobna biljka duguje upadljivo obo-janim listovima i markantnim čunjastim cvatovima koji se pojavljuju ljeti. Njihova je ukrasna vrijed nost u pricvjetnim listovima (brakteja-ma) najčešće žute i zlaćane boje s crvenim obrubom. Iz pricvjetnih listova izbijaju žuti cvjetići. Kultivari narančastocrvenih brakteja još su vrlo rijetki. Na krupnim listovima u nijansama zelene boje ističu se srebrnaste ili žućkaste žile, pa je ponegdje nazivaju “biljka - zebra”.

na, a to podrazumijeva oskudnije zalije-vanje (jednom u tjedan dana).

S pojačanim rastom u započinje se s prihranjivanjem. Jednom u tjedan dana doda se vodi za zalijevanje hranjiva oto-pina za lisnate sobne biljke. Kad se za-počnu stvarati cvjetni pupovi, prelazi se na tekuće hranivo za cvjetnice. Za brzi rast i bujanje potrebno je, uz ostale uz-gojne mjere osigurati i vlažno okruženje koje godi svim prašumskim biljkama. Zato držite lonac s biljkom na podlošku s mokrim kamenčićima ili ga obložite vlaž-nim tresetom, a dodatno zamagljivanje iz finog raspršivača neće škoditi. Kad pro-cvate završena je faza visoke vlage i tre-ba ukloniti vodu iz podloška kao i vlažnu mahovinu. Razmnožavanje reznicama

Zdrava biljka u otpimalnim uzgojnim uvjetima brzo se razvija. Od faze reznice do cvatnje trebat će je jednom ili dva guta presaditi, ovisno o tome je li jrijenje pre-raslo lonac.

Odrasle biljke presađuju se na-lon razdoblja mirovanja, u proljeće. Supstrat treba biti hranjiv i dobroga kapaciteta za vodu, pa se preporučuje kombinacija humusa i ilovače. Korijenje se uvijek pa-žljivo, pomoću štapića očisti l od starog, iscrpljenog supstrata. Svaki put se sadi u jedan broj veći lonac.

U proljeće se biljka orezuje. tako da se tjerajući izboji vršno prikrate radi kompak-tnijeg i gušćeg rasta.

Odstranjeni vršni izboji mogu poslužiti za razmnoža vanje. Dobro se zakorjenju-ju u susptratu sastavljenom od ilovače i oštrog pijeska pri temperaturi od 24 °C. Uspjeh je veći ako se dno reznice umo-či u hormonski prah za zakorjenjivanje. Radi vlažnog okruženja lonac s reznica-ma treba pokri ti prozirnom plastičnom vrećicom.

Antonija Vrdoljak, dipl. ing.

Uspješan uzgoj započinje pravilnim odabirom

Iako je uvriježeno mišljenje da ova privlačna sobna ljepotica blista tek neko liko mjeseci, uz pravilnu njegu i uzgojne zahvate može se postići cvat-nja iduće godine, a kroz potomstvo i niz godina nakon toga.

Uzgoj obično započinje kupnjom cvatuće biljke, a pravilan izbor prvi je korak prema uspjehu. Čvrsti i sjajni lis tovi bez tragova smeđenja jamstvo su da je biljka zdrava. Mlohavi su znak da je bila izložena hladnoći, suši ili propuhu.Većina vrsta afelandri, a ima ih šez-desetak, potječe iz tropskih kraje va, ledinu vrstu koja se uzgaja kao sobna biljka Aphelandru squarrosu donijeli su iz Brazila u Europu belgijs ki uzga-jivači i kultivirali. Danas je u uzgoju nekoliko kultivara koji se raz likuju po boji listova i brakteja.Brzoga je rasta, a reznice posađene u ožujku dosegnut će do konca lje-ta visinu od tridesetak centimetara i promjer 18–20 cm. Tada će i prvi put procvjetati. Iduće godine, uz nekoliko novih izdana ka, može narasti dvo-struko. U loncu promjera 13 cm nara-ste 60 cm visoka, a u većima i više.


naš Jadran

se mogle uspješno uzga-jati i u priobalju Dalmacije na mjestima gdje uspješ-no rastu limun i četrun.

Meksički avokado je prepoznatljiv po sitnim plodovima , debeloj kori i listovima koji mirišu na anis. Najpoznatija sorta je Puebla. Sorta Mayapan je poznata po kvaliteti plo-dova.

Od sorata ovih triju gru-pa su dobiveni hibridi. Tako je dobivena sorta Fuerte koja se najčešće

nalazi na policama naših prodavaoni-

Avokado – neobično i hranjivo voće

Razmno žavanjeLakše i uspješnije je razmnožavanje sjemenom. Sjemenka zrelog ploda se opere od ostataka mesa, osuši i u nju se zabodu tri čačkalice. Stavi se u čašu koja se napuni vodom. Sjemen-ka se postavi tako da donji dio bude potopljen u vodu a drugi ( uži ) dio

iznad vode. Kroz nekoliko tjedana, sjemenka počinje uzdužno pucati, a na dnu se pojavljuju korijenčići. Vodu u čaši je potrebno redovito mijenjati. Na isti način sjemenka se izravno može posaditi u lonac s vlažnim kompostom.

Avokado u cvatnji

Voće koje stručnjaci drže jednim od najnutritiv-nijih mnogo je poznatije kao save-znik suhe kože. Naime, kao zaštitu od starenja lica (vitamini A, B, C i E štite epidermu od sunca i isušivanja) avo-kado su koristili već Asteci: ostavili bi unutrašnjost ploda da se namače u vodi i tako dobivali ljekovito ulje.

Iako je avokado tropska voćka, ponegdje se uspješno uzgaja i u uvjetima suptropske klime, primjerice kod nas u južnoj Dalmaciji, u Dubrovniku. Avokado (lat. Persea gratissima ili P. americana) je veliko zimzeleno stablo s kožastim listovima, krupnim plodovima tamno-zelene, ponekad ljubičaste boje koje je, u isto vrijeme, ukra-

sno i korisno zbog iznimne hranjive vrijednosti plodova.

Stablo avokada može narasti od 6 do 20 m, listovi su dugi do 20 cm, ko-žasti, ovalnog oblika. Plodovi su krupni od 200 do 600 g, hrapave kore, okru-glasog ili kruškolikog oblika. Meso zre-log ploda je kremaste konzistencije s mirisom na orah. Jestivi dio sadrži 22 do 30 % masnoća. Bogat je proteinima, mineralima, posebice željezom. Cvate u našim uvjetima u proljeće. Preporu-ča se sadnja dviju ili više sorata radi uspješnog oprašivanja.

Uvjeti uzgojaNiske temperature su ograničavajući

faktor uspješnog uzgoja avokada – ne podnosi jake vjetrove, posebice za vri-jeme cvatnje. Zbog toga su, u zemlja-ma koje imaju plantažne nasade, neop-hodni vjetrobrani.

Avokado traži lagana, dobro dre-nirana tla, slabo kisele do neutralne reakcije. Kao i sve tropske biljke, traži dosta vode, ali nikako stajaće. Korije-nje avokada je površinsko s malo kori-jenovih dlačica koje upijaju vodu i u njoj otopljene hranjive tvari, i traži redovito natapanje. Osjetljivost na klor varira prema sortama, ali i najotpornije sorte se ne bi smjele navodnjavati vodom koja sadrži više od 0,5 g soli po litri. Rezidba se svodi na re-zanje uspravnih grana (vodopija) kao i suhih grana. Da bi dobili razgranato i lijepo oblikovano stablo, potrebno je redovi-

to pincirati ( uklanjati ) vršne pupove. Dosad nije zabilježena nijedna bolest ni štetnik koji napadaju avokado.

Sorte: Prema porijeklu razlikuju se tri grupe sorata avokada. Karipska grupa je najosjetljivija na niske temperature i uspjeva samo u tropskim uvjetima. Naj-poznatija sorta iz ove grupe je Lulu.

Gvatemalska grupa je prilagodljivi-ja, iako pati za vrijeme zime pa se mora saditi samo u zaštićenim mjestima. Plo-dovi su hrapave kore i dobro podnose transport. Sorta Nabal, iz ove grupe, je najraširenija u Izraelu.

Meksička grupa je najotpornija na niske temperature i potječe iz meksičkih planina do 3000 m nadmorske visine. Poznata je sorta Mexicola koja može izdržati do –8 °C. Sorte iz ove grupe bi


naš Jadran

Upravo zbog snažnih hidratantnih, obnavljajućih i omekšavajućih svoj-stava avokadovo je ulje danas jedan od najčešćih sastojaka proizvoda za njegu lica i tijela, a zahvaljujući ne-zasićenim masnim kiselinama hrani kožu i iznutra, održavajući njenu ela-stičnost. Obiluje i mineralima: sadrži triput više kalija od, primjerice, bana-na pa štiti i srce te krvne žile, no ima nažalost i više kalorija (160 kcal na 10 dag).U svojoj do-movini Mek-siku avoka-do se zbog oblika i gru-be kore zove aligatorska kruška. Po-stoji više od osam-deset sorta - od izrazito okruglih do kruškolikih te od crnih do zelenih - a u nas se najčešće može nabaviti kruškoliki s glatkom zelenom korom te kremastim blijedozelenim usplođem.- Avokado se najčešće jede sirov ili kratko termički obrađen, primjerice pirjanjem ili na roštilju. Najzastupljeniji je u meksičkoj kuhi-nji, odakle dolazi i najpoznatiji recept - dip guacamole - za koji mora biti optimalno zreo kako bi svi okusi doš-

cijena

knjige

60,00 kn

uvećan

o za

poštari

nu !

Format: 14 x 20 cmOspeg: 230 stranica u boji

tel: 01/4816-145 01/3843-555fax: 01/4816-146 01/3077-725e-mail: [email protected] adresa : www.gospodarski.hr

ZDRAVLJE U VOĆU

Nožem ga po dužini prerežite napola pa zaokre-nite polovice kako biste ih lakše odvojili. Košticu izvadite tako da pod nju lagano podvučete žlicu

ca. Vrlo je rodna i bere se od studenog do svibnja. U Kaliforniji su dobivene, vrlo cijenjene, kasne sorte Hass i Mac Arthur. U Izraelu se uzgajaju i rane sorte kao što su Ettinger koja sazrijeva sredinom rujna i Benik koja daje vrlo kvalitetne plodove.

Zbog niske samooplodnosti ( svega 0,1% ) sadnja dvije ili više sorata ima prednost jer osigurava oplodnju. Avo-kado se razmnožava cijepljenjem na sjemenjake meksičke grupe sorata, a način cijepljenja je okuliranje na prolje-će ili u rujnu.

Avokado, iako je voće, uglavnom se konzumira kao povrće.

Snimke avokada su napravljene u Dubrovniku, krajem ožujka ove godine, u vrtu obitelji Šimleša. Avokado je star 55 godina, uzgojen je iz sjemenke i re-dovito rađa zahvaljujući drugom stablu koji se nalazi u susjednom vrtu.

Zorica Velagić, dipl. ing. agr.

Bolje nezreo nego prezreo

Želite li provjeriti je li avokado zreo, malo ga stisnite. Nezreli je tvrd, zreli blago mekan, dok na prezrelom na-kon pritiska ostaju blage udubine. Najbolje je kupiti tvrdi i ostaviti ga na sobnoj temperaturi da omekša.● Zreli se avokado u hladnjaku može čuvati do tjedan dana. Međutim, na-kon što ga načnete, pojedite ga u roku 24 sata.● Zbog visoke razine željeza mije-nja boju, čim se zareže, tj. izloži zra-ku. Kako biste to spriječili nakapajte meso limunovim sokom.

Ljekovita svojstvali do izražaja. Poslužite ga uz tacose, kao prilog tor-tiljama ili u m j e s t o uobičaje -nog namaza za sendviče - savjetuje Berislav Lacković, chef zagrebačkog restorana Bon Appetit, gdje ovu ’pa-

metnu na-mirnicu’ na j e l o v n i k u imaju sva-kodnevno.Izvrsno se slaže s pirja-nom pileti-nom, ribom s roštilja i račićima, a odličan je i u nadjevu za tortilje. Do-date li sitno n a s j e c k a -nom avoka-du limunov sok, senf,

sol, maslinovo ulje, kiselo vrhnje i na-sjeckani peršin, dobit ćete ukusan pre-ljev za zelenu salatu, rotkvice i šampi-njone, dok će u kombinaciji s mangom ili paprikom te rajčicom i kukuruzom dati finu salsu.U ljetnim danima avokad je ’tajni’ sa-stojak hladnih juha s krastavcima, raj-čicom ili tikvicama, ali i slastica poput sorbeta, sladoleda, moussea te voćnih salata.

Plugovi

Diskosne kosilice

ISPOR

UK

A O

DM

AH

!

SEN

ZA

CIO

NA

LNA

R

AS

PR

OD

AJA

OR

O IN

TERN

ATION

AL d.o.o.

Luka 345, 10340 Vrbovec tel: 01 / 2795 – 131, fax: 01 / 2795 - 137

*ponuda vrijedi do isteka zalihaM

M 152

• 4 brazde (3+1)• nosiva greda 150x150 • visina pluga 80 cm

• razm

ak između plužnih tijela 102 cm

• zahvat po brazdi: 14”-16”-18” (35-45 cm)

• mehanička regulacija zahvata brazde

• hidraulična regulacija prve brazde• rešetkasta plužna daska - tip VP• ZR

L pretplužnjaci • crtalo Ø

600, nazubljeno • kotač ledinaš, dubinski, gum

eni 690x320 sa ublaživačem

udara

11

.60

0 €

+ P

DV

14.300 € + PDV

GM

D 77

• radni zahvat: 2,80 m• širina otkosa: 2,10 m

• 7 diskova• usm

jerivač otkosa • potreban broj okretaja kardana: 540 o/m

in• potrebna snaga traktora: m

in. 50 KS

• kardanski izvod sa 6 utora• stražnje kopčanje• trotočje 1 i 2 kategorije• hidraulično podizanje• potreban 1 hidraulični izlaz na traktoru

4.5

00

€+

PD

V5.600,00 € + PD

V

U ponudi po specijalnoj cijeni

dostupni i sljedeći priključci:

plug MM

112 3ET

plug MM

122 3ET

kosilica GM

D66

kosilica GM

D 2820 F

kosilica GM

D 3120 F

rotodrljača HR

B302 D

rotodrljača HR

3504 D

rotodrljača HR

404 D

balirka FB2135

sijaćica 3 6RG

TS

sijaćica PL2/12R

sijaćica PREM

IA300

DID

-kuhn akcija_10.05_GL_1.indd 1

26.06.13 12:21:10

gospodarskilist

331. srpnja 2013. 1. srpnja 2013.

Hrvatska poljoprivreda i ruralni razvoj u Europskoj uniji

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

mali

Nakon više od osam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo, te gotovo šest godina pregovaranja, 10. lipnja 2011. José Manuel Barosso je u ime Eu-ropske komisije predložio zatvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europ-skoj uniji potpisan je u Bruxellesu 9. prosinca 2011. godine.1. srpnja 2013. godine datum je ulaska Republike Hrvatske u članstvo EU, čime će postati 28. članica Europske unije.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. srpnja 2013. 1. srpnja 2013.gospodarskilist

34

Pregovori u sektoru poljoprivrede i ruralnog

razvojaOvim su Sporazumom regulirani

odnosi između Hrvatske i Europskih zajednica, a za sektor poljoprivrede najznačajnije su njegove trgovin-ske odredbe. Njime su potvrđene prethodne jednostrane trgovinske povlastice kojima su, za gotovo sav hrvatski izvoz na tržište Europske unije, ukinute carine. Izuzetak čine proizvodi od mlade govedine, vina, neke vrste riba i ribljih prerađevina, za koje su odobrene preferencijal-ne kvote (kvote sa sniženom ili nul-tom stopom carine), a naknadnim je izmjenama Sporazuma utvrđeno i količinsko ograničenje izvoza še-ćera. S druge strane, Hrvatska se obvezala postupno otvarati svoje tr-žište poljoprivrednih proizvoda, pri čemu za veliki broj proizvoda nije predviđeno potpuno ukidanje cari-na sve do dana pristupanja Hrvat-ske Europskoj uniji.

Nakon sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska je 21. veljače 2003. godine podnije-la zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Pozitivno mišljenje (fran. Avis) prihvaćeno je u travnju 2004. godi-ne, a pristupni pregovori otvoreni su 3. listopada 2005. godine.

Nova faza u odnosima Hrvat-ske i Europske unije započelo je dubinskom usporedbom zakono-

davstva (eng. screening). Pravna stečevina (fran. acquis commu-nautaire) koja obuhvaća ukupno zakonodavstvo Europske unije podijeljena je u 33 poglavlja (od-nosno 35 pri čemu se screening za poglavlja Institucije i Ostala pi-tanja nije provodio).

Dubinska usporedba zakono-davstva se odvijala u dvije faze: multilateralni i bilateralni screening. Tijekom multilateralne faze Europ-ska je komisija prezentirala pravnu stečevinu, dok tijekom bilateralnog dijela zemlja kandidat daje prikaz stanja u svojoj zemlji. Po okonča-nju screening-a Europska kom isija izrađuje izvješće u kojem ocjenju-je spremnost zemlje kandidata za otvaranje poglavlja za pregovore ili utvrđuje mjerila (eng. benchmark) koje je potrebno ispuniti. Po ispu-njavanju mjerila poglavlje se može otvoriti, a Hrvatska je obvezna do-staviti svoja Pregovaračka stajališta za odnosno poglavlje.

Multilateralni screening za po-glavlje Poljoprivreda i ruralni razvoj odvijao se od 5. do 8. prosinca 2005. godine, a bilateralni od 30. siječnja do 2. veljače 2006. godine. Za otvaranje ovog poglavlja Europ-ska je komisija utvrdila jedno mjeri-lo, a to je izrada Strategije unapre-đenja poljoprivredne statistike što je Hrvatska i učinila.

MjerilaMultilateralni screening za po-

glavlje Sigurnost hrane, veterinar-stvo i fitosanitarna politika odvijao se od 9. do 15. ožujka 2006. godi-ne, a bilateralni od 29. svibnja do 7. lipnja 2006. godine. Izvješće o analitičkom pregledu Europska je komisija usvojila 3. travnja 2007. godine, a utvrđena su četiri mjerila za otvaranje poglavlja: • usvajanje novih okvirnih zakona

(Zakon o hrani i Zakon o veteri-narstvu) koji su u skladu s prav-

nom stečevinom Europske unije i koji propisuju jasnu podjelu od-govornosti, posebice po pitanju nadzora hrane;

• usvajanje strategije za prijenos, provedbu i primjenu pravne ste-čevine Europske unije za pod-ručje sigurnosti hrane, veteri-narstva i fitosanitarne politike, uključujući planove za razvoj ad-ministrativnih kapaciteta. Poseb-nu je pažnju trebalo posvetiti de-taljnom akcijskom planu u vezi s nadzorom i iskorjenjivanjem kla-sične svinjske kuge za domaće i divlje svinje;

• započinjanje provedbe sustava za identifikaciju i registraciju go-veda, svinja, koza i ovaca;

• provedba kategorizacije svih objekata u poslovanju s hra-nom koja se temelji na pravnoj stečevini Europske unije i koja će služiti kao osnova za budući Nacionalni program za unapre-đivanje objekata u poslovanju s hranom.Navedena je mjerila Hrvatska

ispunila te svoje Pregovaračko sta-jalište za poglavlje 12. dostavila 24. srpnja 2008. godine, a za poglavlje 11., 8. rujna 2008. godine.• Zajedničko stajalište Vijeće Eu-

ropske unije za oba poglavlja je

Poglavlje poljoprivrede koje je u prethodnim valovima prošire-nja obuhvaćalo i sigurnost hra-ne podijeljeno je u dva poglav-lja: Poglavlje 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika. Razlog za ovo razdvajanje je iznimna obimnost zakonodavstva u po-dručju poljoprivrede, a posebi-ce sigurnosti hrane.

Uspostava čvršćih veza između Hrvatske i Europske unije za-počela je pokretanjem Procesa stabilizacije i pridruživanja koji je Europska unija razvila za zemlje jugoistočne Europe te im time otvorila perspektivu članstva u Europskoj uniji.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

351. srpnja 2013. 1. srpnja 2013.

1 sustav koji se koristi u administraciji izravnih plaćanja te mjera ruralnog ra-zvoja u kojima se potpora daje po ha ili grlu stoke

usvojilo 2. listopada 2009. godi-ne te je utvrdilo mjerila za zatva-ranje poglavlja. U poglavlju Po-ljoprivreda i ruralni razvoj radilo se o sljedećim mjerilima:

• izrada plana provedbe za uspo-stavljanje Integriranog admini-strativnog i kontrolnog sustava (IACS)1 koji će biti u potpunosti u funkciji s datumom pristupanja;

• izrada plana provedbe za uspo-stavljanje Agencije za plaćanje koja će biti u potpunosti u funk-ciji s datumom pristupanja;

• izrada plana provedbe kako bi se Hrvatska do trenutka pristu-panja pripremila za primjenu jedinstvene Uredbe za organiza-ciju zajedničkoga tržišta u slje-dećim područjima: šećer, voće i povrće te mlijeko. Nadalje, Hrvatska je trebala pokazati do-voljan napredak prema postav-ljanju Jedinstvene organizacije zajedničkog tržišta, koje će po-stati u potpunosti funkcionalno do trenutka pristupanja.

U poglavlju 12. radilo se o slje-dećim mjerilima:

• Hrvatska je trebala predstaviti odobreni nacionalni program za

unapređenje objekata za pro-izvode životinjskog podrijetla, uključujući objekte za nusproi-zvode životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi. Taj program morao je uključivati precizni plan za nadzor procesa unaprjeđenja objekata od strane hrvatskih nadležnih tijela. U po-gledu sektora mlijeka, nacionalni program je trebao također uklju-čiti strategiju korištenja nesuklad-nog sirovog mlijeka. Hrvatska je morala pokazati dovoljan napre-dak u provedbi tog nacionalnog programa. Nadalje, Hrvatska je trebala pokazati da je predvidjela dostatne ljudske i financijske re-surse za nadzor procesa unapre-đenja objekata koji su pokriveni nacionalnim programom;

• Hrvatska je trebala pružiti Komisiji dovoljno jamstava u pogledu us-postave potpuno EU sukladnog sustava službenih kontrola za životinje i životinjske proizvode, uključujući njegovo financiranje;

• Hrvatska je trebala nastaviti s uspostavom i razvojem odgova-rajuće administrativne strukture u skladu s pravnom stečevinom

EU, osobito u pogledu kontro-le sigurnosti hrane, te nastaviti povećavati svoje administrativ-ne sposobnosti i infrastrukturu. Hrvatska je trebala pokazati da ima dostatnu administrativnu sposobnost za ispravnu proved-bu i primjenu cjelokupne pravne stečevine EU koja je pokrivena ovim poglavljem na dan pristu-panja.Nakon što su uspješno ispunje-

na mjerila i okončani pregovori, poglavlje 12. je privremeno zatvo-reno 27. srpnja 2010. godine, a poglavlje 11.,19. travnja 2011. go-dine.

Instrument mjerila po prvi put je uspostavljen u procesu hrvatskog pristupanja Europskoj uniji i bez ikakve je sumnje zahtjevao izni-man angažman Hrvatske na njiho-vom ispunjavanju. Vrlo je važno za naglasiti da je 11 mjerila u samo ova dva poglavlja bio veliki test za hrvatsku administraciju koji je ona uspješno ispunila.

Rezultati pregovoraNajznačajniji element u prego-

vorima odnosio se na financijska sredstva koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju nakon pristupanja u EU, a ona su sljedeća:

Razdoblje prilagodbe za uvođe-nje izravnih plaćanja traje 10 godina, a znači financiranje EU sredstvima u intenzitetu od (u odnosu na financij-sku omotnicu za izravna plaćanja):• 25%, 30%, 35% i 40% u prve če-

tiri godine članstva• 50%, 60%, 70%, 80% i 90% u

ostalih pet godina članstva, te• 100% u desetoj godini članstva.

RH može nadoknaditi sredstva za izravna plaćanja iz vlastitog pro-računa (eng. “top-ups”) do 100% već u prvoj godini članstva.

Hrvatska je također tražila i do-bila u mogućnost da u razdoblju 2014. - 2016. godina, dio sredstava iz II stupa prebaci u I stup i na taj način u značajnijoj mjeri financira izravna plaćanja iz europskog pro-računa, i to najviše do 20% sredsta-

va EAFRD fonda, ali ne prelazeći razinu od 45% omotnice za izravna plaćanja.

Osim navedenog iznosa za izravna plaćanja, RH će, za izravna plaćanja, na raspolaganju biti do-datni iznos od oko 9,6 mln EUR za deminirano poljoprivredno zemlji-šte koje je privedeno kulturi te oko 10,8 mln EUR tzv. „vinske omotni-ce“. Sredstva iz vinske omotnice mogu biti pridodana izravnim pla-ćanjima ili korištena za financira-nje specifičnih mjera u vinarskom sektoru.

Isto tako, EK je za provedbu mjera uređenja tržišta u RH u prve dvije go-dine članstva osigurala 45 milijuna EUR. Međutim, korištenje ovih sred-stava ovisit će o stanju na tržištu.

U dinamici uvođenja izravnih plaćanja ostvarena je značajna razlika u rezultatima pregovora u slučaju RH, a u odnosu na nove

• financijskaomotnicazaIstup– izravna plaćanja (Europski poljoprivredni fond za garan-cije u poljoprivredi – EAGF): 373 milijuna EUR godišnje

• financijska omotnica za IIstup – mjere ruralnog razvoja (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj - EAFRD): 333 milijuna EUR godišnje, na raspolaganju od 2014. go-dine u 100%-tnom iznosu2.

2 do konca 2013. Hrvatskoj su na raspo-laganju EU sredstva pretpristupne po-moći za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja – IPARD

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


36

Dinamika uvođenja izravnih plaćanja u nove zemlje članice i RH (po-stotak od financijske omotnice)

Godina članstva

I II III IV V VI VII VIII IX X

Nove zemlje članice

EU proračun 25 30 35 40 50 60 70 80 90 100

Nacionalni 30 30 30 30 30 30 30 20 10 0

Ukupno 55 60 65 70 80 90 100 100 100 100

RH

EU proračun 25 30 35 40 50 60 70 80 90 100

Nacionalni 75 70 65 60 50 40 30 20 10 0

Ukupno 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

Postizanje dogovora oko poljo-privrednog proračuna bilo je prijelomna točka za okončanje pregovora u poglavlju 11. Naime, procjena pregovarač-kog tima bila je da gotovo 100 postotno povećanje prora-čuna za sektor poljoprivrede stvara dobar okvir za daljnji razvoj poljoprivrede u Hrvat-skoj te da je u usporedbi s ostalim državama članicama Hrvatska ostvarila dobar re-zultat.

Najveću dodanu vrijednost u pregovorima za Hrvatsku pred-stavlja financijska omotnica za ruralni razvoj koja, kada se uve-ća za nacionalnu komponentu, iznosi preko 400 milijuna EUR godišnje. S obzirom da se pro-jekti u pravilu sufinanciraju s 50%, a investitor bez obzira je li riječ o poljoprivrednom proizvo-đaču ili jedinici lokalne samou-prave mora osigurati vlastitih u pravilu 50% od vrijednosti pro-jekta, kroz ruralni razvoj otvara se investicijski potencijal od oko 800 milijuna EUR godišnje u po-ljoprivredu i ruralnu sredinu.

zemlje članice. Naime, za razliku od zemalja koje su se EU priključi-le u petom valu proširenja, RH će biti u prilici da 25% omotnice za I stup – sredstva koja će biti isplaće-na iz europskog fonda, nadoknadi sa 75% iznosa izravnih plaćanja iz nacionalnog proračuna već u prvoj godini članstva.

Hrvatska također ima mogućnost iz nacionalnog proračuna financi-rati tzv. “zatečene potpore” (eng. “state aids”) tijekom trogodišnjeg razdoblja od datuma pristupanja.

U primjeni višestruke sukladnosti kao uvjeta za ostvarivanje izravnih plaćanja, u dijelu kontrola, postignu-ta su sljedeća prijelazna razdoblja:A. Zaštita okoliša - od 1. siječnja

2014. godineB. Očuvanje zdravlja ljudi, bilja i živo-

tinja - od 1. siječnja 2016. godineC. Dobrobit životinja- od 1. siječnja

2018. Godine.

Usporede izravna plaćanja po jedinici rasoložive površine poka-zuje da se Hrvatska, između 28 država članica, nalazi na šestom mjestu te da je izravno plaćanje po jedinici površine koje će biti ostvareno u Hrvatskoj za 43% veće u odnosu na prosječno izravno plaćanje u EU 27.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

371. srpnja 2013. 1. srpnja 2013.

Ruralni razvojU II stupu, odnosno mjerama ru-

ralnog razvoja, Hrvatska može:• u novom programskom razdo-

blju 2014. – 2020., s obzirom na strukturne poteškoće u hrvatskoj poljoprivredi, financirati mjere potpore za pretežno samoop-skrbna poljoprivredna gospodar-stva te za uspostavu proizvođač-kih grupa do 31. prosinca 2017. godine,

• u novom programskom razdo-blju 2014. – 2020. planirati za

polovicu manje sredstava za provedbu mjera ruralnog ra-zvoja iz osi IV (LEADER mjere) od važećeg obaveznog mini-muma,

• u novom programskom razdo-blju 2014. – 2020. financirati sredstvima EAFRD većim in-tenzitetom potpore (do maksi-malnih 75%) one projekte koji su povezani s provedbom Ni-tratne direktive (rukovanje staj-skim gnojivom), a s obzirom na

potrebu ispunjenja europskih standarda u zaštiti okoliša i či-njenicu da takvi projekti ne ge-neriraju dobit u ekonomskom pogledu.

U financiranju mjera ruralnog razvoja nužno je participira-nje od strane RH i to u raspo-nu od 20 – 75% (u odnosu na dozvoljena javna sredstva), ovisno o vrsti mjera koje ćemo primjenjivati i ruralnim po-dručjima na koje će se te mje-re primjenjivati.

DRŽAVE ČLANICE ILI REGIJE ŠEĆER IZOGLUKOZA

Belgija 676.235,0 114.580,2

Bugarska 0,0 89.198,0

Češka 372.459,3

Danska 372.383,0

Njemačka 2.898.255,7 56.638,2

Irska 0,0

Grčka 158.702,0 0,0

Španjolska 498.480,2 53.810,2

Francuska (kontinentalna) 3.004.811,2

Francuski prekomorski departmani 432.220,1

Hrvatska 192.877,0

Italija 508.379,0 32.492,5

Latvija 0,0

Litva 90.252,0

Mađarska 105.420,0 220.265,8

Nizozemska 804.888,0 0,0

Austrija 351.027,4

Poljska 1.405.608,1 42.861,4

Portugal (kontinentalni) 0,0 12.500,0

Autonomna regija Azori 9.953,0

Rumunjska 104.688,8 0,0

Slovenija 0,0

Slovačka 112.319,5 68.094,5

Finska 80.999,0 0,0

Švedska 293.186,0

UK 1.056.474,0 0,0

Ukupno 13.529.618,2 690.440,8

Proizvodne kvote zemalja članicaProizvodne kvote

Dva proizvoda kod kojih se primjenjuju proizvodna ograničenja odnosno kvote jesu šećer i mlijeko. Hrvat-ska je u slučaju šećera osigurala proizvodnu kvotu od 192.877 tona te godišnju kvotu za uvoz 40.000 tona sirovog šećera od šećerne trske za rafiniranje tijekom razdoblja do najviše tri tržišne godine od njezina pri-stupanja, i to uz plaćanje uvozne carine od 98 EUR po toni. Ukoliko pregovori s drugim članicama Svjetske trgovinske organizacije budu imali za posljedicu otva-ranje kompenzacijskih kvota za šećer prije kraja prije-laznog razdoblja, kvota od 40.000 tona odobrena Hr-vatskoj ukinut će se djelomično ili u cijelosti prilikom otvaranja kompenzacijskih kvota za šećer. Hrvatska nije tražila kvotu za izoglukozu jer se ona u Hrvatskoj niti ne proizvodi.Također, u slučaju Hrvatske kao “rafinerija” je utvr-đena proizvodna jedinica:- čija je jedina djelatnost rafiniranje sirovog šećera od šećerne trske iz uvoza,ili- koja je tijekom tržišne godine 2004./2005. rafinira-la količinu od najmanje 15 000 tona sirovog šećera od šećerne trske iz uvoza. Hrvatskoj je za proizvodnu 2013/2014 te 2014/2015 godinu utvrđena proizvodna kvota za mlijeko od 765.000 tona te posebna kvota za restrukturiranje od 15.000 tona. Referentni sadržaj mlječne masti za Hrvatsku iznosi 40,70 g/kg. Vezano uz mlijeko, Hrvatska je u poglavlju 12 inici-jalno postavila zahtjev za prijelaznim razdobljem za dostizanje standarda po pitanju kvalitete mlijeko, ali je ovaj zahtjev naknadno povučen. Naime, već sada je gotovo 95% mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj su-kladno zahtjevima EU po pitanju kvalitete, zbog čega prijelazno razdoblje Hrvatskoj više nije potrebno.Važno je za napomenuti da ispregovarana proi-zvodna kvota za mlijeko nema veće značenje za daljnji razvoj hrvatskog mljekarstva jer će po isteku proizvodne 2014/2015 godine proizvodna kvota za sve zemlje članice biti ukinuta.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


38

Autohtoni proizvodi

U slučaju Hrvatske, nacionalna se zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti koje postoje na datum pristupanja Eu-ropskoj uniji može nastaviti dvana-est mjeseci od datuma pristupanja EU.

U slučaju vina, Hrvatska je dobila PDO (zaštićena oznaka izvornosti) za sljedeće:

• Dalmatinska zagora• Dingač• Hrvatsko primorje• Istočna kontinentalna Hrvatska• Hrvatska Istra• Moslavina• Plešivica• Hrvatsko Podunavlje

Također su prihvaćeni tradicio-nalni izrazi za vino: kvalitetno vino KZP, vrhunsko vino KZP, kvalitetno biser vino, vrhunsko pjenušavo vino te tradicionalni izrazi: opolo, plavac i samobor-ski bermet.Postignuta je zaštita za sljedeća jaka alkoholna pića: Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Hrvat-ski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica, Zadarski maraschino.

DRŽAVE ČLANICE TONE

Belgija 3.360.087.000

Bugarska 979.000.000

Češka 2.737.931.000

Danska 4.522.176.000

Njemačka 28.281.784.697

Estonija 646.368.000

Grčka 820.513.000

Španjolska 6.116.950.000

Francuska 24.599.335.000

Hrvatska 765.000

Irska 5.395.764.000

Italija 10.530.060.000

Cipar 145.200.000

Latvija 728.648.000

PROIZVODNA KVOTA ZA MLIJEKO

DRŽAVE ČLANICE TONE

Litva 1.704.839.000

Luksemburg 273.084.000

Mađarska 1.990.060.000

Malta 48.698.000

Nizozemska 11.240.814.000

Austrija 2.791.645.558

Poljska 9.380.143.000

Portugal 1.948.550.000

Rumunjska 3.057.000.000

Slovenija 576.638.000

Slovačka 1.040.788.000

Finska 2.443.069.324

Švedska 3.352.515.000

UK 14.828.597.000

• Pokuplje• Prigorje-Bilogora• Primorska Hrvatska• Sjeverna Dalmacija• Slavonija • Srednja i Južna Dalmacija • Zagorje - Međimurje• Zapadna kontinentalna Hrvat-

ska.Za objekte u sektorima mesa,

mlijeka, ribe i nusproizvoda životinj-skog podrijetla koji ne ispunjavaju strukturne zahtjeve osigurano je prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2015.

Proizvodi podrijetlom iz ovih objekata smiju se stavljati samo na nacionalno tržište Hrvatske ili na tržišta trećih zemalja. Hrana iz ova-kvih objekata mora imati na sebi po-sebnu zdravstvenu ili identifikacijsku oznaku.

Komisija će prije pristupanja izra-diti popis ovih objekata te ga javno objaviti. Pri tome je važno za napo-menuti da je tijekom procesa pre-govora hrvatska napravila značajan iskorak u usklađivanju objekata. Naime, broj nesukladnih objekata značajno je smanjen i koncem 2011. godine iznosio je 186.

S obzirom da je Neumski kori-dor teritorij Bosne i Hercegovine koji izlazi na Jadransko more te na

taj način razdvaja kopneni teritorij Republike Hrvatske na dva dije-la, kako bi se osigurao nesmetan tranzit hrane, predviđen je poseban režim prolaska pošiljki proizvoda životinjskog podrijetla preko nuem-skog koridora.

Ovaj poseban režim predviđa da se pošiljkama proizvoda životinj-skog podrijetla, podrijetlom iz EU ili neke dozvoljene treće zemlje, do-zvoli prolaz preko neumskog kori-dora, od dana pristupanja Hrvatske EU, bez provođenja veterinarskih kontrola pri ponovnom ulasku na teritorij Republike Hrvatske odno-sno EU.

Nadalje, osigurano je prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2014. ve-zano uz stavljanje na tržište na svo-jem državnom području sjemena sorata na popisu u hrvatskim nacio-nalnim sortnim listama poljoprivred-nog bilja i povrća koje nisu službeno prihvaćene u skladu s odredbama pravne stečevine.

Tijekom tog razdoblja takvo se sjeme ne smije stavljati na tržište na državnom području ostalih država članica.

U području dobrobiti životinja, za kokoši nesilice koje su u fazi proizvodnje na datum pristupanja, predviđeno je da se mogu zadrža-

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

391. srpnja 2013. 1. srpnja 2013.

Subjekti u poslovanju hranom životinjskog podrijetla ti u kavezima koji nisu u skladu sa strukturnim zahtjevima. Hrvatska se obvezala osigurati da upotreba takvih kaveza prestane najkasnije 12 mjeseci nakon pristupanja Eu-ropskoj uniji. Jaja iz neobogaće-nih kaveza stavljat će se samo na nacionalno tržište Hrvatske. Takva jaja i njihova pakovanja moraju biti jasno obilježeni posebnom ozna-kom kojom se omogućava potreb-na kontrola. Jasan opis te posebne oznake mora se dostaviti Komisiji najkasnije jednu godinu prije datu-ma pristupanja.

Godišnji transferi – izravna plaća-nja poljoprivrednim proizvođačima danas su najznačajnija mjera Zajed-ničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije, kako u smislu visine rashoda koji se planiraju u proraču-nu EU, tako i u smislu opsega admi-nistracije EU i država članica neop-hodnih za njezinu provedbu.

Kao reakcija na obveze prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i potrebu smanjenja razine tržišno-cjenovne potpore koja ima iskrivlju-jući učinak na svjetsko tržište poljo-privredno-prehrambenih proizvoda, ZPP kroz povijest postupno prelazi s potpore vezane uz proizvod na pot-poru vezanu uz proizvođača – tzv. potporu dohotku ili izravna plaćanja.

Od početka devedesetih go-dina kada su izravna plaćanja uvedena, s ciljem kompenzacije nepovoljnijeg položaja poljopri-vrednih proizvođača u odnosu na proizvođače u drugim sektorima gospodarstva, izdvajanja iz EU proračuna za njihovu provedbu rastu i danas iznose oko 70% ras-hoda ZPP-a. U 2012. godini rasho-di za izravna plaćanja iznosili su 40,5 milijardi €.

Izravna plaćanja spadaju u mje-re tzv. I stupa ZPP-a i financiraju

Izravna plaćanja

se sredstvima Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EAGF). Sredstva za provedbu izravnih pla-ćanja u EU proračunu planiraju se za sedmogodišnje razdoblje, a Opća uprava Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) tijelo je nadležno za njihovu provedbu i praćenje učinaka na EU poljoprivredu.

Izravna plaćanja u 2013. godini

Važeće programsko i financijsko razdoblje završava u ovoj godini, a novo treba donijeti reformu ZPP-a, uključujući i reformu izravnih pla-

Izravna plaćanja doživjela subrojne promjene u svojih 20 godina primjene – u početku su to bila isključivo plaćanja veza-na uz vrstu i obujam proizvod-nje (npr. plaćanja po ha žitarica, čija je visina ovisila o prinosu pojedine regije), dok danas preteže oblik koji nije vezan uz vrstu i obujam proizvodnje – tzv. “prava na plaćanje”. Danas, čak 92% rashoda za izravna pla-ćanja odnosi se na proizvodno nevezana plaćanja.

Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske

gospodarske komore

ćanja. Uredbom Vijeća 73/2009 i njezinim provedbenim uredbama utvrđena su važeća pravila igre za primjenu izravnih plaćanja do kon-ca 2013. godine. Postojeći sustav možemo okarakterizirati kao libe-ralan, u smislu mogućnosti odabira modela izravnih plaćanja, a što za posljedicu ima velike razlike u pri-micima po gospodarstvima ili po jedinici poljoprivredne površine, kako unutar, tako i između država članica. Upravo ova činjenica jedan je od glavnih razloga prijedloga re-formskih promjena.

Termin “izravna plaćanja” odnosi se na skup nekoliko shema izravnih plaćanja. Pojednostavljeno, radi se o plaćanjima koja nisu vezana uz vrstu i obujam proizvodnju (eng. decoupled) i plaćanjima vezanim uz proizvodnju (eng. coupled).

Proizvodno nevezana plaćanja tvore tzv. Shemu jedinstvenog plaćanja – SPS. U SPS shemi po-ljoprivrednicima su dodijelje-na tzv. “prava na plaćanje” i to određen broj “prava na plaća-nje” (u principu vrijedi pravilo: koliko hektara – toliko “prava na plaćanje”). Pojedino “pravo na plaćanje” ima svoju utvrđe-nu vrijednost, koja ovisi o oda-branom modelu SPS sheme u državi članici.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


40

U ponudi su 3 modela – povije-sni, regionalni ili hibridni (kombina-cija povijesnog i regionalnog):• u povijesnom modelu, vrijed-

nost “prava na plaćanje” ovisi o primicima od izravnih plaćanja pojedinog poljoprivrednog gos-podarstva u referentnom razdo-blju

• u regionalnom modelu, vrijed-nost “prava na plaćanje” jedna-ka je za sva poljoprivredna gos-podarstva u pojedinog regiji

• u hibridnom modelu, vrijednost “prava na plaćanje” utvrđena je dijelom kao povijesno, a dijelom kao regionalno pravo, i to na na-čin da odnos vrijednosti u raz-doblju primjene može biti fiksan (tzv. statični model) ili promjenjiv (dinamični model).U prethodna dva vala proširenja

EU, nove članice su imale moguć-nost primjene pojednostavljene SPS sheme – tzv. SAPS shema, u kojoj sva gospodarstva dobivaju jednak iznos po ha poljoprivredne površine.

Što se tiče proizvodno vezanih plaćanja, ona se danas smiju primjenjivati u određenim sektorima proizvodnje i u vrlo ograničenom obujmu.

Izravna plaćanja prema EU pra-vilima u primjeni su u Hrvatskoj već za proizvodnu 2013. godinu (i prije formalnog ulaska RH u EU), a propisana su Zakonom o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12, 136/12) i pratećim Pravilni-kom (NN 145/12, 29/13). Modalitet primjene u RH rezultat je pregovo-ra u Poglavlju 11. – Poljoprivreda i ruralni razvoj i odabira opcija Mini-

Pridržavanje pravila tzv. više-struke sukladnosti u poljopri-vrednoj proizvodnji uvjet je za ostvarenje izravnih plaćanja. Tako su svi korisnici izravnih plaćanja u obvezi ispunjavanja standarda u zaštiti okoliša i pri-rode, zdravlja ljudi, životinja i bilja, dobrobiti životinja i sigur-nosti na radu.

starstva, a odnosi se na sljedeće postavke:• ukupni plafon za izravna plaća-

nja je 373 milijuna €• visina isplata iz EU proračuna za

2013. godinu iznosi 25% utvrđe-nog plafona i povećava se do 100% u 10-oj godini primjene

• nadoplata iz Državnog proraču-na do 100% vrijednosti plafona je moguća, međutim sadašnje projekcije Državnog proračuna za 2014. godinu (NN 139/12) govore o planiranju rashoda za izravna plaćanja do 62% plafona

• SPS shema provodi se prema regionalnom modelu, što znači da se poljoprivrednim gospo-darstvima dodjeljuju regionalna “prava na plaćanje”, gdje je vi-sina plaćanja po ha proizvodne površine jedinstvena za čitavo područje RH za travnjačke po-vršine i ostalo obradivo poljopri-vredno zemljište

• poljoprivrednim gospodarstvima dodjeljuju se i “prava na plaća-nje” za osjetljive sektore iz tzv. Nacionalne rezerve, u sektorima mlijeka, tova goveda, ovaca i koza i duhana, a prema referen-tnim primicima u 2011. godini; vrijednost ovakvih “prava na pla-ćanje” ograničena je u strukturi izravnih plaćanja na 20%

• primjenjuju se proizvodno veza-na plaćanja u obliku premija po grlu životinje u sektorima krava dojilja, ovaca i koza te specifič-nih plaćanja po kravi u sustavu kontrole mliječnosti.Potrebno je također napomenuti

da se u 2013. godini (a primjenjivat će se i u 2014. i 2015.) primjenjuju i izravna plaćanja u formi proizvodno vezanih plaćanja (po grlu, hektaru, litri i kilogramu) za tzv. “iznimno osjetljive sektore” (mliječne krave, krmače, šećerna repa, maslinovo ulje i duhan), što spada u katego-riju državnih potpora, a takve se financiraju isključivo sredstvima Dr-žavnog proračuna.

U administrativnom smislu, pro-gramsko tijelo za izravna plaćanja (tijelo koje utvrđuje pravila igre pre-

Projekcija ukupne potpore poljoprivredi i ruralnim područjima u razdoblju nakon 2013. godine (zbroj izravnih plaćanja i omotnice za ruralni razvoj po jedinici poljoprivredne površine)

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

411. srpnja 2013. 1. srpnja 2013.

ma uvjetima iz Uredbe 73/2009) je naravno Ministarstvo poljoprivrede, a provedbeno tijelo je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja je akreditirana za korište-nje sredstava EAGF, što znači da su postupci zaprimanja i obrade zahtjeva te isplate poljoprivred-nim gospodarstvima u skladu s EU standardima. EU standard za upravljanje izravnim plaćanjima je tzv. Integrirani administrativni i kon-trolni sustav (IAKS), koji obuhvaća i evidenciju korištenja poljoprivred-nog zemljišta – ARKOD sustav.

Prijedlog reforme izravnih plaćanja

Reforma izravnih plaćanja, zajed-no s reformama ostalih segmenata ZPP-a (mehanizmi uređenja tržišta i mjere ruralnog razvoja) trebala je zaživjeti s početkom 2014. godine. Međutim, radi kašnjenja u proce-duri donošenja propisa na EU ra-zini, izvjesna je odgoda reforme za 2015. godinu. U proceduri donoše-nja propisa, uz Europsku komisiju

i Vijeće EU, sudjeluje i Europski parlament, što dodatno komplicira i produžuje proceduru.

Reforma izravnih plaćanja tre-bala bi se ogledati u novim općim i strukturnim elementima. Što se tiče općih elemenata, predviđeno je sljedeće:• nova raspodjela “prava na pla-

ćanje” u novom programskom razdoblju između poljoprivred-nih gospodarstava

• postupno ujednačavanje visine izravnih plaćanja po ha unutar i između država članica

• zadržavanje visokog udjela proi-zvodno nevezanih plaćanja

• dobrovoljno ograničavanje pla-ćanja za velika gospodarstva

• mogućnost prebacivanja sred-stava između dvaju poljoprivred-nih fondova - EAGF i EAFRD u oba pravca.

EU priprema prijelazne aran-žmane i prema prijedlogu pro-pisa za očekivati je nastavak postojećih pravila igre za 2014. godinu.

Što se tiče strukturnih elemenata, predviđeno je sljedeće:• obavezna plaćanja nevezana

uz proizvodnju, i to - «osnov-no» plaćanje u obliku «prava na plaćanje» po ha te «zele-no» plaćanje, kao dodatak na osnovno plaćanje, a uvjetova-no primjenom dodatnih stan-darda u proizvodnji vezanih uz okoliš, prirodu i biološku ra-znolikost

• dobrovoljna plaćanja nevezana uz proizvodnju, ali limitirana po obujmu – «redistributivno» pla-ćanje, plaćanja u područjima s prirodnim ograničenjima; plaća-nja za mlade poljoprivrednike, plaćanja za mala poljoprivredna gospodarstva

• dobrovoljna proizvodno vezana plaćanja, ali limitirana po obuj-mu.

Strukturni fondovi i kohezijski fond EUKohezijska (Regionalna)

politika EUKohezijska (Regionalna) poli-

tika je investicijska politika EU ko-jom se promiče i podržava ukupan ravnomjeran razvoj država članica i njihovih regija te se smatra sino-nimom regionalnoj politici EU. Ona podupire nastajanje novih radnih mjesta, konkurentnost, gospo-darski rast, unapređenje kvalitete života te održivi razvoj. Dodatno, Kohezijska politika ima za cilj sma-njivanje značajnih ekonomskih, socijalnih i teritorijalnih razlika koje koji postoje u europskim regijama. Zanemarivanje tih različitosti znači-lo bi potkopavanje temeljnih oslo-naca Europske Unije, uključujući zajedničko tržište i jedinstvenu eu-ropsku valutu.

Stoga je značajan dio EU prora-čuna usmjeren na Kohezijsku po-

Žaklina Jurišić, zamjenica direktora Sektora za

poljoprivredu, prehrambenu industriju i

šumarstvo HGK

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


42

litiku: u idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju EU 2013.-2020.g.

NUTS II regija Broj stanovnika BDP po stanovniku

Kontinentalna Hrvatska 2.960.157 64,1% EU 27

Jadranska Hrvatska 1.468.921 62,1% EU 27

NUTS II regije u Hrvatskoj

Izvor: DZS, MRRFEU

27 zemalja članica EU koristi fondove Kohezijske politike, a od 1. srpnja ove godine, Hrvatska po-staje 28 zemlja članica EU te će po prvi puta moći koristiti fondove Ko-hezijske politike.

Kohezijska politika – fondovi

Proračun za Kohezijsku politiku u razdoblju 2007.-2013.g. iznosi 347 mlrd. EUR, odnosno 35,7% ukupnog proračuna EU za navedeno razdo-blje, pri čemu se Kohezijska politika EU financira iz tri glavna fonda:1. Europski fond za regionalni ra-

zvoj (EFRR) (eng. European Regional Development Fund - ERDF) za cilj ima jačanje eko-nomske i socijalne kohezije u EU te smanjenje razvojnih razli-ka između njenih regija.

2. Europski socijalni fond (ESF) (eng. European Social Fund - ESF) potiče zapošljavanje i mo-gućnosti zaposlenja u EU.

3. Kohezijski fond (KF) (eng. Co-hesion Fund - CF) sufinancira projekte iz područja prometa i okoliša.Za EFRR i ESF koristi se zajed-

nički naziv – Strukturni fondovi. Strukturni fondovi i Kohezijski fond smatraju se fondovima (instrumen-tima) Kohezijske politike. Fondovi

Kohezijske politike usmjeravaju se u tri grupe regija temeljeno na razi-ni BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU 27, a na idući način:• „manje razvijene regije“ podra-

zumijevaju one regije čiji je BDP po stanovniku manji od 75% prosjeka EU 27,

• “regije u tranziciji” podrazumi-jevaju one regije čiji je BDP po stanovniku između 75% i 90% prosjeka EU 27,

• “razvijene regije” podrazumi-jevaju one regije čiji je BDP po stanovniku preko 90% prosjeka EU 27.Pojam „regije“ podrazumije-

va NUTS II regije, odnosno regije utvrđene prema broju stanovnika. NUTS II regije moraju imati između 800.000 i 3 milijuna stanovnika, a mogu i ne moraju biti administrativ-ne naravi. U EU 27 ukupno je 271 NUTS II regija te se ulaskom Hrvat-ske u EU taj broj povećava za do-datne dvije.

Kohezijski fond

Kohezijski je fond najmlađi član obitelji instrumenata Kohezijske politike, uspostavljen u svibnju 1994.g. Kohezijski fond kao instru-ment gospodarske i socijalne kohe-zijske politike usmjeren je najvećim dijelom na projekte s područja za-štite okoliša i Trans-europske pro-metne mreže.

Fond svoju namjenu ostvaruje najvećim dijelom kroz ulaganja u dva investicijska područja:• Promet, s naglaskom na investi-

cije u Trans-europsku prometnu mrežu, posebice u njene sa-stavnice od europskog intere-sa, koje su definirane od strane Unije. Trans-europska promenta mreža predstavlja jedinstve-nu, multimodalnu mrežu koja objedinjuje kopnene, zračne i

EU planira investirati 376 mlrd. EURu europske regije. Investi-cije će se usmjeravati, u podu-zeća u nerazvijenijim područji-ma, u čišći okoliš te poboljšanje edukacije i vještina ljudi. EU fi-nanciranje usmjeravat će se i u inovacije, razvoj novih proizvo-da i proizvodnih metoda, ener-getsku efikasnost i problemati-ku klimatske promjene. Upravo zbog navedene financijske sna-ge te načina kako funkcionira, Kohezijska politika je i važan iskaz solidarnosti sa slabijim i siromašnijim regijama EU.

pomorske prometne mreže, a s ciljem osiguravanja što bržeg protoka ljudi i roba diljem terito-rija EU, pri tome osiguravajući međunarodnu prometnu pove-zanost.

• Okoliš, s naglaskom na ulaganja u upravljanje otpadom i voda-ma. Međutim, kroz Kohezijski fond mogu se financirati projekti koji pozitivno utječu na održivi razvitak, uz uvjet da takvi pro-jekti imaju pozitivan učinak na okoliš. Tako je primjerice, kroz Kohezijski fond moguće ulagati u projekte vezane za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

Pregovori za uspostavu novo-ga fonda bili su dugotrajni i s ve-likim podjelama među državama članicama i Europske komisije te je Europski fond za regionalni ra-

zvoj nakon višegodišnjih priprema osnovan 1975.g. ERDF je zamišljen da u potpunosti bude posvećen srednjoročnom i dugoročnom ra-zvoju manje razvijenih regija unutar država članica s ciljem dosezanja samoodrživog rasta. ERDF daje mogućnost sufinanciranja proje-kata čiji su korisnici mala i srednja poduzeća.

Prema prijedlogu ERDF-a za fi-nancijsko razdoblje 2014.-2020.g., jasno je naznačeno da ERDF za cilj ima jačanje ekonomske i soci-jalne kohezije i smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. ERDF stoga podupire regionalni i lokalni razvoj postavljanjem po-drobnih prioriteta kojima se fokus usmjerava na sljedeće:• istraživanje i razvoj te inovacije,• poboljšani pristup informacij-

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

431. srpnja 2013. 1. srpnja 2013.

skim i komunikacijskim tehnolo-gijama te veću kvalitetu tih teh-nologija,

• klimatske promjene i prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika,

• poslovnu podršku malim i sred-njim poduzećima,

• usluge od općeg gospodarskog interesa,

• telekomunikacijsku, energetsku i prijevoznu infrastrukturu,

• povećavanje kapaciteta institu-cija i učinkovitu javnu admini-straciju,

• zdravstvenu, obrazovnu i soci-jalnu infrastrukturu te

• održivi urbani razvoj.

Europski socijalni fond (ESF)ESF je najstariji fond među in-

strumentima Kohezijske politike te je osnovan 1951.g. s ciljem olakšanja prilagodbe radnika pro-cesu modernizacije u industrija-ma ugljena i čelika te olakšavanja zapošljavanja u drugim industri-jama ili drugim područjima. Već u ranim fazama uspostavljeno je temeljno načelo ESF-a koje se primjenjuje i danas, a to je da su-financiranje iz europskog fonda mora biti usklađeno s nacional-nim financiranjem.

Uloga ESF-a je dati doprinos mogućnosti zapošljavanja, promi-canju obrazovanja i cjeloživotnog

Proces pripreme strateških do-kumenata naziva se programi-ranje. Programiranjem se od-govara na pitanje koji dijelovi nacionalne strategije će se moći sufinancirati iz fondova EU, od-nosno operativnim programima se određuju prioriteti za sufinan-ciranje iz fondova EU. Područja koja nisu navedena u operativ-nim programima, neće se moći sufinancirati sredstvima EU.

obrazovanja, jačanju socijalne in-kluzije, doprinositi borbi protiv si-romaštva te ojačati administraciju koja služi građanima i onima koji traže zaposlenje.

Prioritetima ESF-a za razdoblje 2014.-2020.g, predložene su iduće aktivnosti za koje će se može tražiti sufinanciranje iz ESF-a:• promoviranje zapošlivosti i pot-

pora mobilnosti,• investiranje u obrazovanje, vje-

štine i cjeloživotno obrazovanje,• promoviranje socijalne uključe-

nosti i borba protiv siromaštva,• jačanje institucionalnih kapacite-

ta i učinkovitosti javne uprave.

Priprema za korištenje fondova Kohezijske politike

u HrvatskojKako bi Hrvatska u okviru finan-

cijskog razdoblja Europske Unije 2014.-2020.g. mogla koristiti sred-stva iz fondova Kohezijske politike, potrebno je uspostaviti funkciona-lan institucionalni okvir te pripremiti strateške dokumente.

Hrvatska za trenutno prora-čunsko razdoblje EU koje traje od 2007.g. do kraja 2013.g. ima 4 operativna programa: OP Promet, OP Okoliš, OP Regionalna kon-kurentnost te OP Razvoj ljudskih potencijala. Za nadolazeće prora-čunsko razdoblje EU (2014.-2020.) Hrvatska će imati tri operativna

programa koja će pokrivati slična područja kao i dosadašnji operativ-ni programi, ali uz jednu vidljivu ra-zliku: prije ulaska u EU Hrvatskoj je na raspolaganju oko 150 mil. EUR godišnje iz pretpristupnog fonda IPA, a nakon što Hrvatska postane članica EU, iz fondova kohezijske politike na raspolaganju će biti oko 1 mlrd. EUR godišnje.

Stoga je Ministarstvo regionalno-ga razvoja i fondova Europske Unije (MRRFEU), kao tijelo odgovorno za organizaciju i koordinaciju procesa pripreme programskih dokumenata u Hrvatskoj za financijsko razdoblje EU 2014.-2020.g., u travnju 2012.g. započelo proces pripreme doku-menata (operativnih programa) koji će predstavljati osnovu korištenja sredstava fondova EU.

Taj proces izrade novih operativ-nih programa trajat će do kraja ove godine, nakon čega se očekuje sla-nje operativnih programa na odo-brenje u Europsku komisiju u Brisel.

Nakon odobrenja, u Hrvatskoj će se moći početi provoditi natječaji za prijavu projekata za sufinanciranje iz fondova Kohezijske politike, ali se raspisivanje natječaja na koje će se projekti moći prijaviti ne očekuje prije druge polovice 2014.g.

Alokacije iz fondova EU za Hrvatsku, mil. EUR, po godinama

Mr.sc. Zvonimir Savić

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


44

Republika Hrvatska se još od 2006. godine priprema za imple-mentaciju mjera ruralnog razvoja u post-pristupnom razdoblju, tako da će do trenutka početka implemen-tacije mjera EAFRD-a (Europski po-ljoprivredni fond za ruralni razvoj), proći gotovo punih 8 godina,što je vrijeme potrebno za dovršetak osnovne škole. Primjenu SAPARD-a i IPARD-a u tom osmogodišnjem razdoblju prate promjenjivi rezultati i dosta poteškoća.

Implementacija SAPARD programa

Tijekom provedbe SAPARD pro-grama (Special Assistance for Agri-culture and Rural Development) koja je trajala od 2006. do 2009. provedena su 4 natječaja te je odo-breno 49 projekata, od toga 26 u Mjeri 1 „Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva“ i 23 u Mjeri 2 „Una-pređenje prerade i trženja poljopri-vrednih i ribljih proizvoda“, s vrijed-nošću odobrene potpore od nešto više od 151 milijun kuna, što daje sveukupnu ugovorenost od oko 62%.

Od ugovorenih 49 projekata, isplaćeno je njih 37 s ukupnim izno-som potpore od nešto više od 117 milijuna kuna, odnosno oko 48% raspoloživog iznosa IPARD sredsta-va.

Iskorištenost ispod 50% ne može se smatrati zadovoljavajućim rezul-tatom, pogotovo ne ako se uspo-redimo s ostalim zemljama korisni-cama (10 zemalja iz prvog kruga proširenja, bez Cipra i Malte), koje su imale gotovo u pravilu stopostot-nu iskorištenost, osim Latvije koja je ostala na razini 95%-tne iskorište-nosti. Rezultati u Rumunjskoj i Bu-garskoj nešto su lošiji i iznose 87%, odnosno 72%. Iz navedenih poda-taka evidentno je da je iskorištenost SAPARD-a opadala njegovim odmi-canjem prema kraju implementaci-je, te se gotovo u potpunosti slomi-la na hrvatskom slučaju.

Provedbu SAPARD-a u Hrvat-skog dodatno je obilježio negativan trend po pitanju odaziva na natje-čaj te je, nakon 51 zaprimljenog projekta u prvom natječaju četvrti završen sa svega 19 zaprimljenih prijava.

Međutim, da ne bi bilo sve tako loše, implementacija SAPARD programa poslužila je kao dobra škola za administraciju te su se kroz njegovu primjenu počele iz-građivati osnove agencije za pla-ćanja. Razina znanja provedbenih struktura nemjerljivo je porasla u odnosu na same početke te je dobar broj korisnika SAPARD pro-grama prepoznao pretpristupne fondove kao priliku, nastavljajući s uspješnim prijavama i u IPARD programu.

Važna je činjenica da su pretpri-stupni fondovi u Hrvatskoj, upravo zbog zahtjevnih procedura i više-kratnih kontrola, doživljeni kao slo-bodni od korupcije te da iz dana u dan bivaju sve više prepoznati kao prilika za investiranje u razvoj podu-zetništva i ruralnog prostora uopće.

Implementacija IPARD programa

IPARD program počeo se provo-diti u Republici Hrvatskoj u siječnju 2010. godine i to kroz dvije mjere:• Mjera 101, Ulaganja u poljopri-

vredna gospodarstva;• Mjera 103, Ulaganja u preradu

i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda;Od početka 2011. počinju se

provoditi i sljedeće dvije mjere:• Mjera 301, Poboljšanje i razvoj

ruralne infrastrukture,• Mjera 302, Diversifikacija i razvoj

ruralnih gospodarskih aktivno-sti.Od 2013. godine počinju se pro-

voditi:• Mjera 201, Priprema i provedba

lokalnih strategija ruralnog ra-zvoja

• Mjera 501, Tehnička pomoć

IPARD program, koji obuhva-ća financijsku perspektivu od 2007. do 2013. po svojim je mjerama manje, više istovje-tan SAPARD programu, s time da je Republika Hrvatska akre-ditirala dodatne četiri mjere. Unatoč tome, bilo je potrebno nanovo pokrenuti akreditaci-ju svih struktura iznova. Sam postupak akreditacije opera-tivnih struktura, koje su sada imale svježe i živo iskustvo iz SAPARD-a, trajao je duplo du-lje, s očitim ciljem EK da se s implementacijom IPARD-a nezapočne prije završetka obra-de SAPARD-a, odnosno ne prije ukidanja konkurentskih mjera ruralnog razvoja provođenih od strane RH kroz model kapi-talnih ulaganja.

Akreditacija je dobivena tek koncem 2009. godine, što je zna-čilo gotovo sigurno gubljenje sred-stava raspoloživih za 2007., a i di-jelom za 2008. godinu, obzirom na primjenu pravila n+3 koje podra-zumijeva utrošak (isplatu) sredsta-va u roku od tri godine po njihovoj alokaciji.

U situaciji gdje od prijave pro-jekta pa do konačne isplate prođe i više od dvije godine, bilo je jasno da će projekti prijavljeni u 2010. biti isplaćivani tek u 2012. što je nemi-novno dovelo do gubitka sredstava iz 2007. godine i dijelom iz 2008. godine.

IPARD plan je u sebi sadržavao proizvodna ograničenja koja su

SAPARD, IPARD i EAFRD fondovi

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

451. srpnja 2013. 1. srpnja 2013.

Evidentno je da interes za pret-pristupne fondove raste iz na-tječaja u natječaj te da već sada premašuje preostala raspoloži-vasredstvauIPARDprogramu,a Hrvatska konačno uspješno koristi raspoloživu godišnju fi-nancijsku alokaciju koja se kre-će od 25-27,5 milijuna € iz EU proračuna, čemu treba dodati još oko 9 milijuna € godišnje iz Proračuna RH.

uvelike sužavala potencijalni krug korisnika s nemogućnošću ula-ganja u mehanizaciju. Uz prilično negativnu sliku SAPARD-a kao bi-rokratiziranog programa te loše gospodarske prilike, odaziv na na-tječaje u 2010. i 2011. godini bio je i dalje ispod očekivanja za mjere 101 i 103, ali s daleko većim postotkom prolaznosti koja se kretala cijelo vrijeme oko 70%, što je bilo gotovo dvostruko bolje nego u SAPARD-u. Tome još treba pridodati činjenicu da su IPARD natječaji objavljivani znatno češće nego u SAPARD-u, te je u tri godine odobreno gotovo 500 milijuna kuna potpore na mje-rama 101 i 103 te još 135 milijuna kuna na mjerama 301 i 302.

Jasno je da je priprema struk-tura i provedba pretpristupnih fondova dugoročan posao i da nema rezultata preko noći. Jedna-ko tako, nezahvalno je o njihovoj provedbi donositi ocjene prije do-vršetka. Naime, u javnosti se često donose preuranjene ili neutemelje-ne ocjene o (ne)uspjehu ili pak o unaprjeđenju koje se dogodilo u roku od mjesec ili dva. Prava slika iskorištenosti IPARD-a moći će se dati tek na koncu 2016. godine, kada će posljednji IPARD projekt biti isplaćen, ali trendovi govore da će rezultati biti znatno bolji nego u SAPARD-u, što je potpuno očeki-van razvoj događaja, obzirom na stečena iskustva, ukidanje nacio-nalnih konkurentskih mjera, razvi-jenije tržište konzultantskih usluga, bolje kreditne linije te znatno bo-lju svijest potencijalnih korisnika o važnosti sudjelovanja u primjeni

EU fondova kao uvertiri za imple-mentaciju EAFRD-a.

Temeljem dostupnih informacija i činjenice da je pored ugovorenih 635 milijuna kuna potpore u obradi veliki broj prijava „teških“ preko 800 milijuna kuna, možemo zaključiti da će sva raspoloživa sredstva (ne računajući ona koja je RH vratila u EU proračun) biti utrošena, te će ukupna iskorištenost biti na razini od 80%.

Za razliku od SAPARD-a, gdje je Hrvatska postigla najlošije re-zultate od svih zemalja korisnica, situacija s IPARD-om je znatno drugačija i Hrvatska, u uspored-bi s ostalim zemljama korisnica-ma (Makedonija i Turska), bilježi najbolje rezultate te postaje refe-rentna točka u regiji za uspostav-ljanje najboljih praksi i zemlja u kojoj se sadašnje i buduće zemlje korisnice educiraju po pitanju pro-vedbe pretpristupnih programa u poljoprivredi.

Jesmo li spremni za korištenje EAFRD-a?

S novom financijskom perspek-tivom 2014.-2020. ulazimo u izni-mno izazovno razdoblje. Naime, već u 2014. kroz Europski fond za ruralni razvoj na raspolaganje nam stiže 333 milijuna € iz EU proraču-na, čemu treba dodati i hrvatski udio od 20-25%, što nas dovodi do brojke od 400 milijuna € za ruralni razvoj godišnje. Naravno, neće sva sredstva biti usmjerena u investicij-ske oblike potpore kako je to bio slučaj s IPARD-om, ali ipak, može-mo slobodno reći da će iznosi na-mijenjeni za takav tip ulaganja biti višestruko veći.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ima 6 prioritetnih po-dručja djelovanja koja imaju za cilj daljnji razvoj poljoprivredno-pre-hrambenog sektora i životnih uvjeta na ruralnom području. 1. Poticanje transfera znanja i ino-

vacija u poljoprivredu, šumar-stvo i ruralna područja

2. Jačanje konkurentnosti poljopri-vrede i održivosti gospodarstava

3. Unapređenje organizacije pre-hrambenog lanca i upravljanja rizicima

4. Obnova, očuvanje i unapređe-nje eko sustava ovisnih o poljo-privredi i šumarstvu

5. Promoviranje efikasnog korište-nja resursa i poticanje prelaska na gospodarenje s niskom ra-zinom ugljika te prilagodba na klimatske uvjete u poljoprivre-di, šumarstvu i prehrambenom sektoru

6. Poticanje socijalne uključenosti i ekonomskog razvoja ruralnih po-dručja uz smanjenje siromaštva. Tih 6 prioritetnih područja kom-

patibilno je s područjima koje pokri-vaju instrumenti Kohezijske politike (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond), a doseći će se kroz imple-mentaciju sljedećih mjera:• prijenos znanja i pružanje savje-

todavnih usluga• uspostava proizvođačkih grupa• ulaganja u dugotrajnu imovinu

(poljoprivredna gospodarstva i prerađivački sektor)

• sudjelovanje u sustavima kvali-tete

• razvoj poduzetništva (mladi po-ljoprivrednici, mala Poljoprivred-na gospodarstva, diverzifikacija)

• ulaganja u infrastrukturu i obno-vu sela

• ekološka poljoprivreda, poljopri-vredno-okolišne mjere, Natura 2000, područja s težim uvjetima gospodarenja, dobrobit životinja

• šumarstvo• ublažavanje rizika u poljoprivredi• jačanje suradnje (proizvodnja,

prerada, prodaja, istraživanje, inovacije)

• LEADER

EAFRD će u sebi okupiti sve mjere ruralnog razvoja koje se trenutno financiraju sredstvi-ma nacionalnog proračuna, kao i one koje se financiraju kroz IPARD,uzdodavanjeodređenihmjera s kojima hrvatska admi-nistracija niti nema dosadašnjih iskustava.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


46

Stoga je iznimno važno stvoriti kvalitetan okvir za provedbu sadr-žan u Programu ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. koji će biti znatno složeniji od programa rural-nog razvoja razvijanog za razdoblje 2007.-2013. Pogreška koju svaka-ko trebamo izbjeći jest prepisiva-nje mjera koje propisuje europska uredba bez njihovog prilagođavanja hrvatskoj poljoprivredi. To će od Mi-nistarstva poljoprivrede zahtijevati intenzivnu komunikaciju sa svim dionicima, obzirom na to da svaki propust u Programu izaziva slabiju iskorištenost, a njegovo otklanjanje zahtijeva dodatno vrijeme u kojem nije moguće provoditi ulaganja unu-tar neke mjere, koliko god ona bila razumna i išla na dobrobit razvitku hrvatske poljoprivrede.

Kako Program ruralnog razvoja odobravaju službe Europske komi-sije, jasno je da će sve mjere koje će biti navedene u njemu morati imati svoje utemeljenje u sektor-skim analizama koje je potrebno prethodno izraditi, a koje trebaju ukazati na područja u koja je u Hr-vatskoj potrebno ulagati.

Ništa manje nije važna ni do-bra pripremljenost provedbenih struktura (Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju), koja se sve ove godine pripremala za provedbu mjera ru-ralnog razvoja na ograničenom broju mjera, administrirajući ih cen-tralizirano. Deseterostruko poveća-nje raspoloživih sredstava svaka-ko podrazumijeva decentralizaciju provedbe te edukaciju djelatnika Agencije na regionalnoj razini u ci-lju što bolje provedbe mjera.

Hrvatska treba biti i vrlo oprezna kod akreditiranja pojedinih mjera ruralnog razvoja, jer dosadašnja iskustva kazuju da pristup „sve i odmah“ zna izazvati zagušenja u njihovoj pripremi i provedbi.

Svakako, Hrvatskoj ne ide na ruku ni činjenica da u EU ulazi na kraju financijske perspektive 2007.-2013. s time da reforma Za-jedničke poljoprivredne politike značajno kasni te nova Uredba koja propisuje mjere ruralnog ra-zvoja neće biti gotova do konca ove godine, čime će se Hrvatskoj onemogućiti provedba mjera ru-ralnog razvoja po EAFRD-u već od početka 2014. godine. Svih ostalih 27 zemalja članica moći će od 1. siječnja 2014. nastaviti s proved-bom EAFRD-a po pravilima važeći-ma za razdoblje 2007.-2013., dok Hrvatska niti nema akreditaciju za provedbu mjera EAFRD-a, te je

na nadležnim službama ogromna zadaća ispregovarati sa službama EK najbolji mogući scenarij za ko-risnike koji bi omogućio proved-bu mjera ruralnog razvoja već od početka 2014. te iskorištenje što većeg iznosa od predviđenih 333 milijuna €.

Obzirom na tako ogroman skok po pitanju raspoloživih sredstva, kašnjenja u izradi zakonskog okvira od strane EK i Programa ruralnog razvoja te okolnosti koje Hrvatskoj u ovom trenutku doista ne idu na ruku, treba imati na umu da ba-rem u prvih par godina ne možemo očekivati iskorištenost od idealnih 100%. Ulog postaje znatno veći negoli je bio u IPARD-u te je sma-njenje iskorištenosti od samo 10% godišnje jednako gubitku jednogo-dišnje alokacije IPARD-a. Vjerujemo da je i administracija nadležna za programiranje i provedbu EAFRD-a svjesna tih okolnosti te očekuje-mo da će uskoro krenuti aktivnija kampanja predstavljanja EAFRD-a zainteresiranoj javnosti te edukacija potencijalnih korisnika o mogućno-stima koje on pruža.

Jedinstveno tržište i promjene koje nastupaju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju

Saša Bukovac, pomoćnik direktorice Centra za EU (HGK)

Ulaskom u Europsku uniju Re-publika Hrvatska postat će dijelom zajedničkog tržišta i Carinske uni-je. Zajedničko (unutarnje) tržište obilježava sloboda kretanja robe, zajednička trgovinska politika i za-jednička poljoprivredna politika, a Carinska unija jedinstveno je carin-sko područje zemalja članica EU na kojem se trgovina i promet roba-ma odvija bez bilo kakvih carinskih formalnosti. Ovo, između ostalog podrazumijeva, da se prilikom pro-metovanja roba, bilo u komercijalne svrhe ili za vlastite potrebe, ne vrši naplata carina niti carinski nadzor.

U praksi to znači da ukoliko svoju robu dovozite ili izvozite iz Hrvatske u bilo koju drugu državu članicu EU, ne naplaćuje se carina i to za neograničene količine proizvoda.

Svi podaci o visini carina pri uvo-zu u EU, a samim tim i u Hrvatsku mogu se naći u informatičkoj bazi podataka koja se naziva TARIC (franc „TARif Intégré de la Commu-nauté”). Informacije o TARIC-u do-stupne su na na sljedećoj adresi:

http://ec.europa.eu/taxatio_customs/customs/customs_du-ties/tariff_aspects/customs_ta-riff/index_en.htm

Još jedan od važnih segmena-ta pristupanja hrvatske Europskoj uniji jest prestanak mjera carinskog nadzora sa Slovenijom i Mađar-skom, odnosno na granicama s njima više neće biti carinske služ-be, a granice Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom postat će vanjske granice EU na kojima će se provoditi mjere carinskog nadzora.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

471. srpnja 2013. 1. srpnja 2013.

VETERINARSKI NADZOR

Veterinarski pregeledi pri uvozu u Republiku Hrvatsku do ulaska u EU obavljaju se na graničnim prije-lazima na kojima je postavljena ve-terinarska inspekcija.

Danom ulaska Hrvatske u Eu-ropsku uniju, Hrvatska će izravno primjenjivati uvjete kao i zaštitne mjere Europske unije za uvoz živih životinja i životinjskih proizvoda iz trećih zemalja. Ovo znači da će se u području živih životinja i životinj-skih proizvoda uvoz realizirati samo iz onih zemalja koje su stekle sta-tus zemlje izvoznice na tržište EU i objekata odobrenih za izvoz u EU. Lista odobrenih objekata objavljena je na sljedećoj internet stranici:

http://ec.europa.eu/food/food/biosafety/establishments/third_co-untry/index_en.htm

Pri uvozu iz trećih zemalja živih životinja, proizvoda životinjskog po-drijetla, hrane za životinje, nuspro-izvoda životinjskog podrijetla te slame i sjena na graničnim inspek-cijskim postajama, granična vete-rinarska inspekcija izdaje uvozni-cima TRACES dokument koji prati pošiljku do mjesta odredišta unutar jedinstvenog tržišta. Vezano uz su-stav kontrole na unutrašnjem tržištu nakon pristupanja EU, Hrvatska će u cijelosti koristiti Stručni sustav za kontrolu prometa (TRACES). Ovaj sustav podrazumijeva:

U unutrašnjem prometu unutar jedinstvenog tržišta EU, pošiljke živih životinja, rasplodnog materija-la i živih jajnih stanica prati TRACES dokument. Ovaj dokument na za-htjev posjednika izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Ovaj dokument prati pošiljku do mjesta odredišta. Sve po-šiljke životinjskog podrijetla koje se kreću unutar jedinstvenog tržišta pra-ti samo komercijalni dokument što znači da nakon pristupanja RH u EU u prometu unutar jedinstvenog tržišta neće biti potrebno ishoditi nikakvu dodatnu veterinarsku dokumentaci-ju. Iznimno, u posebnim slučajevima za nesukladne, neharmonizirane i kanalizirane pošiljke bit će potrebno ishoditi poseban veterinarski doku-ment kojima se utvrđuju uvjeti pod kojima se takva pošiljka može kretati unutar jedinstvenog tržišta.

FITOSANITARNI NADZORUvozne pošiljke bilja, biljnih proi-

zvoda i drugih nadziranih predmeta podliježu fitosanitarnom pregledu na mjestu ulaska u Republiku Hr-vatsku. Fitosanitarnim pregledom provjerava se identitet pošiljke, isprave i zdravstveno stanje bilja. Pregled obavlja fitosanitarna in-spekcija na dopuštenim mjestima ulaska (granični prijelazi).

Biljna putovnicaBiljna putovnica je službena eti-

keta, isprava ili druga službena

oznaka kojom se potvrđuje da bi-lje, biljni proizvodi i drugi nadzirani predmeti koji se premještaju, od-nosno stavljaju na tržište udovolja-vaju propisanim fitosanitarnim za-htjevima. Biljna se putovnica izdaje nakon obavljenoga zdravstvenog pregleda u jednomu vegetacijskom razdoblju, na mjestu proizvodnje.

Sustav biljnih putovnica na je-dinstvenom tržištu Europske unije primjenjuje se od 1993. godine. Budući da su fitosanitarni pregle-di bilja ukinuti na granicama drža-va članica u Uniji, biljna putovnica predstavlja dokaz da su bilje i bilj-ni proizvodi koji napuštaju mjesto proizvodnje ispravni, a u slučaju iz-bijanja zaraze osigurava sljedivost do izvora zaraze.

Republika Hrvatska je već uspo-stavila sustav biljnih putovnica. Me-đutim do ulaska u Europsku uniju biljna se putovnica koristi isključivo u unutrašnjem prometu na hrvat-skomu nacionalnom tržištu. To zna-či da pri uvozu bilja i biljnih proizvo-da iz država članica EU-a u RH bilje mora pratiti fitosanitarni certifikat (EU se smatra „trećom“ zemljom), a pri izvozu na tržište EU-a ili tržišta trećih zemalja izdaje fitosanitarni certifikat.

Biljne se putovnice izdaju samo za određeno bilje i biljne proizvode.

Popis bilja i biljnih proizvoda koje mora pratiti biljna putov-nica od mjesta proizvodnje odnosno skladištenja sve do krajnjih korisnika, može se naći na internetskim stranicama Mi-nistarstva poljoprivrede: www.mps.hrDanom ulaska RH u EU, pri prometovanju navedenih proi-zvoda na jedinstvenom tržištu EU-a neće biti potrebno ishodi-ti fitocertifikat, nego će se kori-stiti biljna putovnica (koja sada vrijedi samo za hrvatsko trži-šte). Pri izvozu odnosno uvozu s trećih tržišta navedenih proi-zvoda, svaku će pošiljku morati i dalje pratiti fitocertifikat.

Danom ulaska Hrvatske u EU kod isporuke robe u zemlje članice EU i ulaza iz EU u RH, robu više neće pratiti Jedinstvena carinska dekla-racija, već će hrvatske tvrtke izvještavati o svakom izlazu, tj. otpremi robe u drugu zemlju članicu EU odnosno o svakom ulazu, tj. o primit-ku robe iz druge zemlje članice, a prikupljanje podataka se obavlja krozIntrastat.

48

NOVE TEHNOLOGIJE


Znanstvenici uzgojili spororastuću travuZnanstvenici koji se bave istraživanjima na području hortikulture, uzgojili su novi, sporije rastući kultivar trave. Ona raste otprilike dvostruko sporije nego normalna trava, otporna je na livadne stjenice, a njene glatke vlati su intenziv-ne zelene boje.

Trave (Poaceae) su brojna skupina biljaka koja pripada razredu jednosupni-ca. Poznato je više od 600 rodova trava s više od 10000 vrsta. Samo manji broj ovih vrsta s pripadajućim varijetetima ima po-voljna svojstva za osnivanje kvalitetnog i lijepog ukrasnog travnjaka.

Manja potreba za košnjomStručnjaci su razvili novi tip trave koja

značajno umanjuje potrebe za košnjom i koja bi trebala olakšati život vlasnicima kuća tj. okućnica diljem svijeta. Novouz-gojena trava nazvana je Captiva (Steno-taphrum secundatum „Captiva“).

U doba pojačane vegetacije, u jednom tjednu tipična trava naraste 7-12 cm. Cap-tiva pak naraste 4-6 cm. Budući da se zna-čajno reducira potreba za košnjom, sma-njena je potrošnja goriva kao i „habanje“ opreme za košnju. Npr. procijenjeno je da, ukoliko se broj košnji smanji za polovicu, ušteda goriva u svijetu, tijekom jedne go-dine, doseže brojku od 120 milijuna litara.

Captiva je također mekša i tamnije je zelene boje nego druge trave. To znači i manje zagađivanje tla koje nastaje preko-

mjernom gnojidbom. Uz sve navedeno, Captiva je otporna na stjenice, uobičaje-nog štetnika na travnjacima.

Prekomjerna gnojidba travnjaka

Dušična gnojiva koja se koriste na pro-izvodnim površinama često završe u vo-denim ekosustavima, što naravno štetno djeluje na kvalitetu vode. Postoje indicije da i gnojiva koja se koriste na travnjacima pridonose pojavi tog problema.

Znanstvenici s američkog Sveučilišta Cornell iskoristili su najnovije tehnologije kako bi izmjerili emisije plinovitog dušika iz travnjaka s okućnica.

U prošlosti, provođena su istraživanja na travnjacima vezana uz unošenje i oslo-bađanje dušika tj. da bi se utvrdile količine dušika koje usvoji vegetacija, koje se de-poniraju u tlo, te one količine koje se izgu-be. Takve studije rijetko su davale nekakve točne podatke a „nestali“ dušik obično je pripisivan denitrifikaciji, procesu pri kojem nitratni i nitritni dušik prelazi u slobodni du-šik ili dušične okside. Visoka vlažnost tla, niske razine kisika i suficitarna raspoloži-vost dušika – sve su to faktori koji dovode do procesa denitrifikacije, koji se većinom javlja na malim područjima i u kratkim vre-menskim razmacima. To otežava točno

određivanje maksimuma aktivnosti tog procesa i njegovo mjerenje izvan labora-torijskih uvjeta. Uz to, s obzirom na velike količine dušika u našoj atmosferi, znan-stvenicima je teško odrediti i onaj dušik koji se oslobađa procesom denitrifikacije.

U ovoj studiji, znanstvenici su nadvla-dali navedene poteškoće kako bi mogli iz-mjeriti stopu denitrifikacije na travnjacima u stambenim naseljima. Ustanovili su da je proces denitrifikacije važan način uklanja-nja suvišnog dušika s tih površina. Koli-čine dušika uklonjenog denitrifikacijom iz tla bile su ekvivalentne količini od 15 % od ukupne godišnje količine dušika koji se gnojivima unese u travnjake. Najveći dio procesa uklanjanja pojavio se kroz kratko vremensko razdoblje kad su uvjeti u tlu pogodovali visokim stopama denitrifika-cije. Dok je mali dio dušika transportiran kroz sustav podzemnih voda, najveći dio dušika iz gnojiva zadržan je u tlu travnjaka.

Rezultati ovog istraživanja su ohra-brujući, ali potrebno je uložiti još mnogo truda kako bi se oni mogli primijeniti na širi spektar zemljišnih i klimatskih uvjeta, te uvjeta uzgajanja travnjaka. Rezultati ukazuju i na mogućnost značajnih gubi-taka dušika u obliku dušikovog oksida, stakleničkog plina koji je potentniji od ugljičnog dioksida. Nastavak pretjerane primjene dušičnih gnojiva mogao bi uzro-kovati zasićenje spremišnog kapaciteta tla, što će u konačnici dovesti do štetnog premještanja dušika u vodu u tlu, kao i u površinske vode.

Marin Burić, dipl. ing. agr.

Statistike košnje travnjaka

Košnja jednog travnjaka možda ne zahtjeva trošenje velike količine gori-va, ali sveukupna količina goriva koja se na svijetu godišnje troši za ovu svr-hu je vrlo velika. Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) izvijestila je da se godišnje, samo prilikom točenja goriva u kosilice, prolije oko 70 miliju-na litara goriva.

EPA je također uvela nove propise po kojima se od proizvođača opreme za održavanje travnjaka i vrtova traži smanjenje emisije plinova od 35 %.

Znanstvenici su razvili novi tip trave koja značajno umanjuje potrebe za košnjom i time smanjenu potrošnju goriva kao i „habanje“ opreme za košnju

49

pisali smo nekad

1. srpnja 2013. gospodarski list

Zagreb, 23. lipnja 1913. Broj 12 – Godina LXXI.

Kada treba žeti?„Čudnog li mi pitanja!« reći će tkogod. »Ta

svaka baba znade, da žitarice treba žeti, kad su zrele!« O tom nema ni najmanje sumnje, da žitarice treba žeti, kad su zrele. Ali se radi i o tome, znade li svaka baba, kad je žitarica zrela.

Vidjeli smo sto i sto puta, gdje se sve vrste žitarica prekasno žanju. Da li je to samo iz nemarnosti ili u navali posla ne mogoše prije dospjeti?

Nema sumnje, da je kod mnogih to posljed-nje, naročito kod onih, koji kukuruz okopavaju motikom, a sijeno kose tek, nakon što su kuku-ruz ogrnuli. Tu se sastaju poslovi oko kukuruza, sijena i žetve, a u vinorodnim prijedjelima i oni u vinogradu. Tko bi sada svladao sav taj posao pravovremeno? Kukuruz bude u pravilu preka-sno i loše ogrnut, sijeno je pretvrdo, prezrelo i prazno, u vinogradu zakasnio si s kopanjem, a pojavila ti se u njem i peronospora i plijesan i moljac, a žito na polju prezrelo je, te ga pola ispada kod žetve i spremanja.

Prezerelost klasjaNo, ima i takvih gospodara, za koje se ne može

reći, da je prevelika navala posla kriva, što pre-kasno žanju. Kod njih je više neka predsuda, da treba čekati, dok žitarice tobož posve sazriju, a ta njihova tobožnja posvemašnja zreloća je zapravo prezrelost. Njima nije dosta, da slama požuti, da se većina zrna tako posuši, da ga mo-žeš noktom prekinuti, ali da time još nije svoje stanovite gipkosti izgubilo. Oni čekaju, dok svaki i najsitniji klas sazrije, a zaboravljaju, da će se onda najljepši klasovi s najljepšim zrnjem već osuti s prezreloće. Upravo s tim čekanjem na sa-zrelost zahirenog klasja izgube takvi gospodari najljepše klasje već kod žetve na polju.

Još nešto. Tko čeka tako dugo, dok mu pšenica, raž, a osobito zob prezrije, mora kod žetve vrlo oprezno postupati, te mora upravo svaku bržu kretnju zatomiti, hoće li da bude gu-bitak zrnja što manji. Naročito ne smije takav gospodar žeti kosom već baš srpom. Pa ipak mo-žeš kosom prištedjeti po rali bar 4 radne sile, a to u navali posla za žetve. Bogme nije šala. Dakako

Iz pera autora Radoslavova možemo doznati kako se odlazilo

u žetvu 1913. godine. Članak je objavljen u broju 12 Gospodarskog

lista 23. lipnja iste godine i prenosimo ga u cijelosti.

da na kosi treba pričvrstiti zgodnu napravu, koja će slamu odlagati na jednu stranu, kako je to za cijelo vidio svaki naš čovjek, koji je ma kuda iz svoga sela došao.

Stari i skupi običajiUpravo je nevjerojatno, zašto se naši ljudi i

u tom tako tvrdokorno drže starih, ali i skupih običaja. To čine najviše upravo oni naši do-broćudni pošteni ljudi, kojima je svaka druga riječ »siromaštvo«. Usprkos tome, što je doista siromašan, rasipava radnu snagu kod sjetve kukuruza nakapanjem, kod okapanja njegovog suvišnim ručnim težacima, te napokon evo i kod žetve žitarica žanjući srpom.

Dapače i oni naši imućniji ljudi, koji su si nabavili kosilice za travu, ne kose svuda i žita-rice njome, premda je zato samo potrebno, da si za male novce pribave još tako zvanu slogu za košnju žita. Dabome da tu treba dosta težaka, koji će za kosilicom sabirati žito i vezati ga u snopove, kako bi bio put slobodan za slijedeći ophod konja. Taj nedostatak nije međutim tako velik, ako se sjetimo, da kod žetve ne škodi, ako jedan klin tjera drugi. Ta tko zna, kakvo će biti sutra vrijeme!

Ima doduše i kosilica, koje same slažu slamu na stranu i podjedno vežu, no takve su i skuplje i zamršenije, te se teže popravljaju, pa ih stoga ne držimo podesnim za maloga posjednika.

Da se vratimo na naše pitanje, kada je naj-zgodnije žeti. Poslije cvatnje, kad se zrno za-metnulo, raste ono, razvija se i dozrijeva. Prvi stupanj zreloće nastaje, kad zrno poprimi najveći objam, slama je još bar u gornjim dijelovima zelena, dok je odozdo već požutjela, a i donje se je lišće posušilo. Stisneš li međutim zrno, vidjet

ćeš, da je još mlječikavo. Ono je ispunjeno kao nekom mlječikastom tekućinom. To dakako nije mlijeko, već brašno i voda. U tom stanju nije žitarica dakako još dozrela za srp. Za lijepa vremena međutim nije ona više daleko od one prave zreloće. Za nekoliko dana nabrat će se u zrnu još nešto više brašna, a isušit će se suvišna voda, dok će slama i u gornjim dijelovima po-žutjeti. Prerezeš li sada zrno nožem, ne smije u njem biti više ni traga zelenilu (klorofilu). Zrno mora da bude još gipko i da se dade noktom prelomiti. Ipak treba dodati, da će manji i kr-žljaviji klasovi u to vrijeme biti još mlječkasti. Na nju se međutim ne može čekati, jer dok i oni dođu do t. zv. žute zreloće, kako zovemo netom opisani stupanj zreloće, prezret će ljepši klasovi.

Zadnja hora za žetvuZa kratko vrijeme gubi naime zrno svoju ela-

stičnost te sasvim otvrdne. Sada je ono potpuno zrelo, pa se ne da prelamati noktom i počinje već pomalo i poispadati. Sada je zadnja hora za žetvu, jer za 2 do 3 dana prezrije ono konačno te ispada osobito kod zobi kod najmanjeg dodira. Tako prezrelo zrno dade se opet lomiti, no ovaj-put to ide teže, jer je tvrdje a ne onako mekano i gipko kao za žute zreloće.

Kada dakle treba žeti žitarice? Onda, kad prijeđoše u stanje t. zv. žute zreloće, t. j. kad ni u zrnu ni u slami nema više zelenila, kad zrno nije više mlječikasto a još nije žilavo, već je gipko te se većina zrnja dade noktom prelamati.

Nije uputno da dulje čekamo, jer nastupi li ne povoljno vrijeme, prezret će zrno do žetve. Požeto će se žito istina i onako morati još na polju sušiti, dok se posve ne posuši, no ni u kojem slučaju ne će se iz njega za nalaganja toliko zrna istrusiti kao da si ga već prezrelog žeo. Konačno da spo-menem još nešto. Žito treba, čim se je na polju dovoljno posušilo, suho spremiti te odmah vršiti. Ne činimo li to, otpočet će se ono iza nekoliko dana znojiti, te će uslijed toga postati vlažno, pa ga ne ćemo moći uspješno vršiti nekoliko tjedana, dok taj proces znojenja ne prođe.“

Pripremio: Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

Ekskluzivni zastupnik japanske marke Koshin za Hrvatsku

Veliki izbor pumpi!

NE CEKAJTE KIŠU IZABERITE

KOSHIN PUMPE!

‹

ORGINAL JAPANSKE MOTORNE PUMPE s Koshin, Honda i Mitshubishi motorom.Vrhunska kvaliteta i Top vrijednost.KOSHIN motorna pumpa prodaje se u 160 zemalja svijeta.

Udio Koshin pumpi u Japanu je 70 % a udio Koshin motornih pumpi u svjetu je 30%. Pouzdan Koshin brend koji u Svijetu drzi poziciju br. 1 trzišnog udjela.

‹ ‹

Uz pretpostavku da su u voćnjaku 8-godišnja stabla dobro razvijena, njiho-vom se starošću pomalo mijenjaju i nji-hove životne aktivnosti. Primjerice, opada dužina jednogodišnjih izboja, a povećava se obamiranje malih i izrođenih ogranaka. Takve promjene se ne mogu spriječiti, ali se boljom i redovitom primjerenom njegom voćaka, njihova dinamika može usporavati i time duže održavati bolja kondicija voćaka uključujući i rodnost.

Specifičnosti rezidbe marelice

Za kakvoću plodova važno je osigurati dobar prodor svjetla u krošnju, stoga se marelica najčešće uzgaja u obliku vaze. Za oblikovanje i održavanje krošnje bolje je rabiti zelenu rezidbu (pinciranje i ukla-njanje suvišnih mladica te povijanje), a rezidbu u početku vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru. Rezidba mare-

Njega nasada marelicaŠto sve treba uraditi svake godine u voćnjaku od stotinjak stabala mare-lica starih 8 godina – pita pretplatnik.Odgovara naš stručni suradnik prof. dr. sc. Tomislav Jemrić.

Marelica zahtijeva 700 do 1000 h temperatura nižih od 7 °C tijekom zime. Stoga se ne može uzgajati u previše toplim mediteranskim područjima, jer će tada doći do opadanja cvjetova. Ova se voćka odlikuje ranom cvatnjom, pa su proljetni mrazevi jaki ograničavajuči čimbenik za uzgoj marelica. Jake kiše u vrijeme cvatnje smanjuju zametanje plodova i stvaraju povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti. Zato za ovu voćku treba birati najbolje položaje i odgovarajuću klimu uz vođenje računa o zaštiti od mraza, kako bi se osigurala redovita rodnost.

lice u mirovanju je rizična zbog opasnosti od infekcije rana gljivom Eutypa lata koja uzrokuje sušenje grana. Stoga se rezidba odgađa sve do početka vegetacije. Tada će rane lakše i brze zarasti pa je rizik od infekcije manji. Neki voćari obavljaju re-zidbu u jesen dok još traje vegetacija.

Opasnost od sušenja grana se može dodatno smanjiti orijentiramo li se na ze-lenu ili ljetnu rezidbu, kojom je moguće gotovo potpuno izbjeći potrebu za rezidbom u mirovanju. Ljetna re-zidba se obavlja u dva do tri navrata, ovisno o snazi ve-getativnog rasta. Prvi se put obavlja u početku rasta mla-dica kada se sve nepotreb-ne mladice pinciraju ili pot-puno uklanjanju. Pinciranju treba dati prednost poseb-no kod mladih voćaka, jer se na taj način ne gubi lisna površina i stvaraju se povolj-ni uvjeti za raniji ulazak voća-ka u rod. Drugi se put zelena, (ljetna) rezidba obavlja sredinom ljeta, kad se uklanjaju sve nepotrebne mladice koje smo propustili ukloniti u početku ve-getacije ili one koje su u međuvremenu izrasle. Treći put se ljetna rezidba obavlja krajem kolovoza, kad se ponovo prorje-đuju suvišne mladice koje su se razvile u međuvremenu.

GnojidbaMarelica se odlikuje intenzivnim ve-

getativnim rastom, slično kao i breskva i nektarina. To ne znači da joj treba da-vati previše hranjiva, posebno ne dušika. Pretjerana gnojidba dušikom ne samo da stvara prejaki vegetativni rast koji dovodi so zasjenjivanja krošnje, nego negativno

djeluje na kakvoću plo-dova. Istraživanja su pokazala da dušik ne-gativno djeluje na dozri-jevanje plodova i ometa

stvaranje boje plodova. Potrebne doze gnojiva ovise, prije svega, o sta-

nju ishranjenosti voćke, pa je za točne preporuke najbolje napraviti analizu tla i lišća, i dodavati samo onoliko hranjiva koliko je voćki zaista potrebno.

Dodavanje organske tvari pozitivno djeluje ne samo na kakvoću plodova, nego i na otpornost voćaka na bolesti i štetočine, pa je uporaba organskih gnoji-va za svaku preporuku.

Prorjeđivanje plodovaMarelica je sklona jakom zametanju

plodova koji tada ostaju sitni i imaju sla-biji ukus. Veličina plodova je važan po-kazatelj kakvoće, o kojem ovisi prodajna cijena kada je marelica namijenjena za potrošnju u svježem stanju. Rane sorte se odlikuju manjim plodovima nego ka-sne, pa je kod njih posebno važno osi-Marelica se najčešće uzgaja u obliku

vaze

Suzbijanje korova U uzgoju marelice, kao i drugih koštičavih voćaka važno je suzbijanje korova koji mogu biti domaćini nekim štetočinama kao što su tripsi. Poznato je da koštičave voćke slabije podnose zatravljivanje, pa se tlo u nasadu marelica najčešće održava u stanju jalovog ugara.

Prorjeđivanje plodova treba provesti što ranije, pazeći da prođe opasnost od mraza, jer su zametnuti plodovi znatno više osjetljivi na pozebu od cvjetova.


voćarstvo


gurati bolju krupnoću plodova. To se po-stiže prorjeđivanjem plodova. Obzirom da još uvijek nema zadovoljavajućih rje-šenja za kemijsko prorjeđivanje plodova, ovaj se zahvat još uvijek mora provoditi ručno.

Određivanje vremena berbePremda je marelica klimakterijski

plod, njezina je aroma najbolja kad pot-puno dospije na stablu. Na žalost, tada postaje premekana i teško se transpor-tira do tržišta. Stoga je pravo vrijeme berbe, kompromis između postizanja odgovarajuće kakvoće ploda i njegove transportabilnosti.

Zrelost se određuje na temelju boje ploda koja, prema američkim pokazatelji-ma, mora prelaziti iz zelene u žutu, a ko-

Zrelost se određuje na temelju boje ploda, koja mora prelaziti iz zelene u žutu


ličina topljive suhe tvari mora biti barem 10 % uz ukupne kiseline od 0,7 do 1 %. U ovoj fazi zrelosti plodovi se lakše tran-sportiraju, ali zaostaju u okusu za onima

koji se beru s bolje razvijenom bojom i većim sadržajem topljive suhe tvari.

Beremo li plodove za blisko tržište, moguće je brati nešto kasnije, ali pazeći da plodovi ne omekšaju previše, jer su tada jako osjetljivi na nagnječenja. Ta-kođer treba paziti na odgovarajući omjer topljive suhe tvari i ukupnih kiselina kako plodovi ne bi imali prazan okus. Odmah nakon berbe treba ih ohladiti na 0 °C kako bi se procesi dospijevanja što više usporili.

Marelica dobro reagira na čuvanje u kontroliranoj atmosferi s 2 do 3 % kisika i isto toliko ugljičnog dioksida, pa ovaj na-čin čuvanja treba uporabiti kada god za to postoje mogućnosti.

prof. dr. sc. Tomislav JemrićZavod za voćarstvo

Agronomski fakultet u Zagrebu

U jedinstvenom, najsuvremenijem voćnjaku u Hrvatskoj, vrijedni struč-njaci Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, obavljaju razne istraživačke djelatnosti u pokušalištu koje izgleda kao iz knjige, uz poko-šenu travu kao na nogometnom terenu, protutučnu mrežu, natapanje i čitav niz najsuvremenijih tehnoloških čimbenika potrebnih za optimalan uzgoj voća.

10 godina pokusnog voćnjaka u Donjoj Zelini

Sredinom 2003. godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odobrilo je Za-vodu za voćarstvo, pokretanje kapitalnog projekta pod nazivom: ”Osnivanje matič-nih nasada i formiranje introdukcijsko-ga i selekcijskog centra”, (KP568052) koji se provodio do 2012 godine. U cilju ostvarenja djelatnosti utvrđenih osnivač-kim aktima, Zavod je krenuo s uređenjem pokušališta u Donjoj Zelini i Kaštelima.

Da bi se naša voćarska proizvodnja prilagodila svjetskim trendovima i potre-bama treba poboljšati sortiment uvodeći u proizvodnju nove, atraktivnije sorte i klo-nove. Međutim, za to je potrebno mnogo više znanja i početnih ulaganja nego do sada, jer su te sorte tehnološki zahtjevni-je. Osim toga, većina tog sortimenta nije ispitana u našim ekološkim uvjetima, niti se nalazi na sortnoj listi. Zbog toga je za-vod započeo projekte u kojima se ispituju najnovije sorte i podloge.

Pokusni nasad Pokušalište u Donjoj Zelini zauzima

površinu od 17 ha, koja se, kada je do-dijeljena Zavodu, nalazila usred zapu-

štenog voćnjaka bivšeg Poljoprivredno prehrambenog kombinata Zagreb. U pripremi terena iskrčen je stari nasad ja-buka, izvršeno je duboko oranje, osnov-na gnojidba, kalcifikacija i postavljen je sustav detaljne odvodnje - drenaže. Za potrebe natapanja iskopano je akumula-cijsko jezero, a u voćnjaku su postavljeni armatura, mreže protiv tuče i sustav na-tapanja.

Suradnjom s vodećim europskim oplemenjivačkim kućama, te s institucija-ma iz područja voćarstva čije su djelatno-sti iste ili slične onima Zavoda, radi se na introdukciji novih i zanimljivih sorti s ko-jima hrvatsko tržište još nije upoznato, a dobro su prihvaćene na tržištu u Europi.

Cilj ove aktivnosti je istraživanje pri-kladnosti novih sorti za uzgoj u našim agro-ekološkim uvjetima, što u konačnici rezultira prijedlogom za stavljanje sorte na Preporučenu sortnu listu. Također se razvija i suradnja u razmjeni iskustava vezano za tehnologije proizvodnje u vo-ćarstvu.

Sadnja je počela u proljeće 2006. godine i još uvijek traje; do sada je posađeno 7 ha ukupne površine. Posađene su razne sorte jabuke, kruške, šljive, trešnje, višnje, marelice, lijeske, oraha, borovnice, crvenog, crnog i bijelog ribiza, ogrozda, maline, kupine i aronije.

Zavod je do sada ostvario suradnju s tvrtkama:● Artevos (Njemačka) – nove sorte

šljive● Research and Breeding Institute of

Pomology Holovousy (Republika Ceška) – nove sorte trešnje i jabuke

● Consorzio Italiano Vivaisti (Italija) – nove sorte jabuke otporne na fuzikladij

● Snc Elaris/Davodeau Ligonniere (Francuska) – nove sorte jabuke otporne na fuzikladij

● Better3Fruit (Belgija ) – nove sorte i selekcije jabuke

● DCA Universita di Bologna (Italija) nove sorte i selekcije jabuke, šljive, trešnje i kruške

● Pepinieres du Valois (Francuska) – nove sorte jabuka

● Fresh Forward (Nizozemska)– nove sorte jabuka otporne na fuzikladij

● International Fruit Obtention (Francuska) nove sorte jabuka


voćarstvo

Pokušalište Zavoda za voćarstvo ‘Donja Zelina’

Poboljšanje proizvodnih tehnologija

Introdukcijski nasadi su nasadi raznih sorti i klonova o kojima zasad nema do-voljan broj informacija, a potencijalno bi mogle biti zanimljive za našu proizvod-nju. Za sadnju su korištene kvalitetne sadnice s prijevremenim izbojcima na slabo bujnim podlogama, tako da se što prije dobije prvi rod. Sadi se manji broj sadnica, 5-10 komada. Cilj sadnje ovog tipa nasada je što prije dobiti prve infor-macije o nekoj sorti. Sve one sorte koje budu dobro ocijenjene u introdukcijskim nasadima, sadit će se u sortno pokusne nasade u kojima se nastavljaju daljnja istraživanja.

Sortno pokusni nasadi su posađeni prema svim pravilima i metodologijama istraživačkog rada, tako da se podaci mogu pravilno statistički obraditi i prezen-tirati, te na temelju njih formirati preporu-čenu sortnu listu.

Osim introdukcijskog nasada Zavod ima zasađene i pokusne nasade gdje se istražuje primjenjivost novih tehnologija i znanstvenih dostignuća u voćarstvu s naglaskom na nove uzgojne oblike, re-zidbu, sustave natapanja, primjenu regu-latora rasta, kemijsko i mehaničko prorje-

đivanje, korištenje sredstava za zaštitu bilja od bolesti i štetnika, metode poboljšanja obojenosti bikolornih (dvo-bojnih) sorti jabuke, nede-struktivno određivanje roka berbe, te čuvanje plodova nakon berbe.

Na Pokušalištu se istra-žuju otporne i/ili tolerantne sorte voćaka, što podrazumi-jeva pomo-tehnološka istra-živanja sorti jabuka otpor-nih na fuzikladij, pepelnicu i

bakterijsku palež. Cilj je istražiti pomo-tehnološke značajke ovih sorti za uzgoj u agroekološkim uvjetima RH. Dobiveni rezultati koriste se za edukaciju voćara vezano za mogućnosti integrirane proi-zvodnje u voćarstvu. Također se istra-žuju sorte šljive otporne ili toleratne na šarku.

Radi zaokruživanja znanstveno-istra-živačkih pokusa u voćarstvu počevši od sadnje do skladištenja plodova, krenulo se u osnivanje terenskog laboratorija za istraživanje voćnih vrsta, vezano za pri-mjenu novih tehnologija prije i poslije ber-be na Pokušalištu Donja Zelina. Do sada je na Pokušalištu instalirana hladnjača za čuvanje plodova voća veličine 19 m2.

Suradnja s proizvođačima i prerađivačima

Zavod intenzivno surađuje s proizvo-đačima u vidu stručnih obilazaka po-kušališta, te organizira i dane otvorenih vrata u tijeku vegetacijske sezone, gdje proizvođači uz obilazak pokušališta imaju mogućnost i degustacije plodova uz odr-žavanje prigodnih predavanja.

Zavod surađuje i s tvrtkom Podravka d.d., Koprivnica, na istraživanju pogod-nosti za preradu u pekmeze i marmelade introduciranih sorti šljive, jabuke i višnje,

koje su posađene u sortno-pokusnom nasadu. Rezultati ovog projekta do sada su prezentirani na stručnim skupovima voćara. Ovime se dobiva cjelovita infor-macija o novim sortama, počevši od po-našanja stabla i ploda u vegetaciji, kvali-tete ploda u berbi, čuvanja ploda nakon berbe, te mogućnosti za preradu.

Iako je od zavoda, koji su sastavnice Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za voćarstvo ‘najmlađi’ – u prosincu 2011. godine proslavio je tek deset godina postojanja - i u tom krat-kom vremenu svog djelovanja prepoznat je kao institucija koja primjenom znan-stvenih dostignuća u voćarstvu pomaže proizvođačima, voćarima u odabiru sorti prikladnih za uzgoj u našim agro-ekološ-kim uvjetima i primjeni novih tehnologija uzgoja.

Budući da se rad Zavoda za voćar-stvo, kao i novčane potrebe za istraži-vačke djelatnosti na voćarskom poku-šalištu financiraju iz državnih sredstava, svakako je uputno naglasiti važnost i svrsishodnost ovakvog suvremenog vo-ćarskog centra, kako se ne bi dogodilo da se uskrate ionako oskudna sredstva, a time i zaustavi razvoj i praćenje svjet-skih trendova u voćarstvu. Treba čuvati ono što vrijedi i što daje rezultate, a na pokušalištu se najbolje vide plodovi uspješnog rada.

Osnivanjem pokusnih površina u Do-noj Zelini, stvoren je najvažniji preduvjet za daljnji razvoj poligona u kojem svi za-interesirani, od istraživača, proizvođača, savjetodavne službe i onih koji tek žele postati dio ‘voćarske obitelji’, imaju mo-gućnost upoznati se s uzgojem voćnih vrsta u praksi.

Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

U cilju očuvanja vrijednih genetskih resursa održava se i kolekcija starih sorti jabuka i šljiva, te se intenzivno radi na proširenju ove kolekcije. Zavod istražuje i prikladnost tih sorti za različite načine prerade i skladištenje, te se radi na utvrđivanju sinonima među starim sortama.

Dosadašnje rezultate istraživanja sažeti su u knjizi – ‘Sorte voćnih vrsta – Poku-šalište Donja Zelina (jabuka, kruška)’ s opisima sorti jabuke i kruške koje se nalaze u introdukcijskim i proizvodnim pokusima na Pokušalištu Donja Zelina.

voćarstvo

1. srpnja 2013. gospodarski list 53

www.syngenta.hr

Korak naprijedu zaštiti grozda

Syngenta Agro d.o.o.Samoborska 147, Zagreb

Tel: 01 388 76 70Fax: 01 388 76 71


u vinogradu

Navedeni patogeni rasprostranjeni su u svim uzgojnim područjima vinove loze, a zbog same prirode virusnih bolesti tj. či-njenice da jednom zaražena biljka ostaje zaražena tijekom čitavog života, negativno djelovanje ovih patogena očituje se od tre-nutka zaraze, pa sve do kraja eksploatacij-skog vijeka.

Zaraženi sadni materijalIako se virusi vinove loze mogu prenositi

putem vektora (nematode, štitaste uši) glav-ni i najopasniji način prijenosa je korište-njem zaraženog sadnog materijala. Zbog toga se u zemljama s razvijenom vinogra-darskom industrijom i vinarskom kulturom vrlo velika pažnja posvećuje proizvodnji bezvirusnog sadnog materijala (virus-free), kao najučinkovitije mjere borbe.

Prema preporukama Međunarodnog vije-ća za proučavanje viroza i virozama-sličnih bolesti vinove loze od 2003. god. predlaže se testiranje sadnog materijala najviše kate-gorije (I klasa) na uzročnike infektivne dege-neracije i propadanja vinove loze (virus lepe-zastog lista i virus mozaika gušarke), viruse iz skupine uvijenosti lista vinove loze (tip 1, 2 i 3) te tri virusa iz kompleksa naboranosti drveta (A-, B- i D-virus vinove loze). Za re-gionalne certifikacijske standarde (II klasa) preporuka je testiranje prilagoditi lokalnim uvjetima ovisno o stupnju endemskih infek-cija, vinogradarskim uvjetima te potrebama vezanima uz očuvanje autohtonih sorata.

Virus lepezastog lista Skupini virusa infektivne degeneraci-

je prijenosnici su uz čovjeka i nematode. Najštetniji virus iz ove skupine je virus lepe-zastog lista vinove loze koji je naziv dobio prema prepoznatljivim promjenama koje izaziva na listovima zaražene loze, široko otvoreni sinus peteljke te skupljene primar-ne žile tako da list poprima izgled otvorene lepeze.

OgrANIčAvAjućI čIMBeNIk reNtABIlNe vINOgrADArSke PrOIZvODNje

Viroze vinove loze Osim vinogradarima dobro poznatih gljivičnih bolesti kao što su plame-njača, pepelnica, crna pjegavost i siva plijesan, vinova loza može biti zaražena i virusnim bolestima. Do danas je kod vinove loze potvrđena prisutnost 63 virusa, a sretna okolnost je da od spomenutog broja eko-nomski značajnima smatra se njih tek nekoliko. Bez obzira na to viroze danas predstavljaju jedan od glavnih ograničavajućih čimbenika renta-bilne proizvodnje, bilo stolnih, bilo vinskih sorata.

Simptomi su najuočljiviji u rano proljeće dok tijekom ljeta postaju manje primjetni. Osim na li-stovima simptomi mogu biti vidljivi i na rozgvi u obliku nenormalnog grana-nja, bifurkacija, skraćenih inter- nodija, fascijacija i cik-cak rasta. Na zaraženim trso-vima razvija se manji broj rehuljavih grozdo-va smanjene veličine te često s neujedna-čenim dozrijevanjem bobica.

unutar vinograda virus se prenosi po-moću kalifornijske kopljaste nematode

(Xiphinema index). Za prijenos na veće uda-ljenosti odgovoran je čovjek korištenjem zaraženog sadnog materijala. gotovo sve sorte europske loze osjetljive su na infek-ciju, premda postoji znatna razlika u osjet-ljivosti. Od ekonomski značajnijih virusa u ovu skupinu ubraja se i virus mozaika gušarke koji vrlo često dolazi u mješovitim infekcijama s ranije spomenutim virusom, te uzrokuje identične ili vrlo slične simptome. Njegov prijenos unutar vinograda obavlja se uz pomoć europske kopljaste nematode (Xiphinema diversicaudatum).

Virus pjegavosti Patogen čija je prisutnost utvrđena u go-

tovo svim uzgojnim područjima vinove loze, prenosi se cijepljenjem, a zaraza je kod eu-ropske loze te većine američkih podloga i hibrida latentna.

Nisu poznati drugi domaćini osim europ-skih i američkih vrsta roda Vitis. Simptomi su jasno uočljivi kod vrste Vitis rupestris St. george kod koje uzrokuje prosvjetljavanje žila trećeg i četvrtog reda uslijed čega na-staju lokalne, providne pjege, a listovi s izra-ženim pjegama su naborani, deformirani te se ponekad njihovi rubovi uvijaju prema licu.

Nije dokazan prijenos putem vektora, ali opažanja u Italiji, južnoj Africi, japanu i grčkoj upućuju na to da se prenosi ne samo zaraženim sadnim materijalom već i na neki drugi način. Zabilježen je nega-

tivan utjecaj na podlogu V. rupestris St. ge-orge kroz slabiju kvalitetu drva, smanjenu sposobnost ukorjenjivanja i lošije srašćiva-nje podloge i plemke. također, utvrđeno je 51% smanjenje rasta podloge 420 A, 37% kod kobera 5BB, dok se podloga teleki 5A pokazala tolerantnom na infekciju.

(nastavak u idućem broju)Dr. sc. Darko VončinaZavod za fitopatologiju

Agronomski fakultet u Zagrebu

Javlja se u svim uzgojnim područjima vinove loze i smatra jednom od najoz-biljnijih virusnih bolesti. Uzrokuje de-formacije listova koje se očituju kroz asimetričnost, naboranost i pojačanu nazubljenost ruba lista, a može doći i do žućenja koje je najuočljivije u prolje-će i može zahvatiti sve zelene dijelove (listove, mladice, vitice i cvatove).

Skraćeni interno-diji uslijed zaraze

virusom lepezastog lista vinove loze

Nejednolično dozrijevanje bobica uzrokovano virusom lepezastog lista vinove loze

Žućenje lista uzrokovano virusom lepezastog lista vinove loze

BASF Croatia d.o.o. je član CROCPA udrugeproizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja

Sredstva za zaštitu bilja upotrebljavajte pažljivo.Prije uporabe obavezno pročitajte uputu.

Opet će biti rodna godina!OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOpppppppppppppppppppppppeeeeeeeeeeeeeeeeettttttttttttt ćććććććććććććeeeeeee bbbbbbiiitttttiiiii rrrrrrrroooooooooddddnnnnnnaaaaaaaaaa ggggggggggggggggoooooooooodddddddddiiiiinnnnnaaaaaa!!!

Acrobat® MZ WG

Plamenjača mi je znala raditi velike probleme i često je uništila gotovo pola uroda. Sve krene dobro, a onda samo jedan dan primijetim “spaljeno” lišće na svojim

trsovima. Zato sam iskreno zahvalan BASF-u i njegovom Acrobatu® za učinkovitu zaštitu, a mogu biti siguran

da ne štetim svojem okolišu.

BASF

Cro

atia

d.o

.o. I

. Luč

ića

2a, 1

0000

Zag

reb,

tel.

01/6

000

000,

fax.

01/

6000

090

, ww

w.a

gro.

basf

.hr

BASF

Cro

atia

d.o

.o. I

. Luč

ića

2a, 1

0000

Zag

reb,

tel.

01/6

000

000,

fax.

01/

6000

090

, ww

w.a

gro.

basf

.hr

BASF

Cro

atia

d.o

.o. I

. Luč

ića

2a, 1

0000

Zag

reb,

tel.

01/6

000

000,

fax.

01/

6000

090

, ww

w.a

gro.

basf

.hr

Acrobat® MZ WG je preventivni i kurativni fungicide nove generacije koji:

sprječava zarazu biljaka zahvaljujući kombinaciji dubinskog i kontaktnog djelovanja, nudi dugo rezidualno djelovanje, otporan je na kišu, siguran je za korisne organizme i okoliš,

izvrsno štiti lišće i gomolje krumpira od plamenjače i koncentrične pjegavosti te je odlična zaštita od plamenjače za krastavce, vinovu lozu i duhan.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

BASF-oglasACROBAT_loza-GospList_208x275.ai 1 3/22/13 1:31 PM

IZ PROŠLOSTI HRVATSKOG VINOGRADARSTVA I VINARSTVA

Prvi poznati zadarski vinogradi


u zadarskom okružju stanovništvo se bavilo vinogradarstvom već u an-tičko doba. kontinuitet nije prekinut ni dolaskom Slavena, pa ga nalazimo i u doba hrvatske države. O tome najbolje svjedoči oporuka zadarskoga gradskog načelnika Andrije, napisana u prosincu 918. to je ujedno i prvi sačuvani spomen zadarskih vinograda u srednjem vijeku.

Andrija se dva puta ženio. S prvom ženom Agapom imao je sinove Nicifora, Petra i Dobrosiju i kćer Anu. kad je obu-dovio oženio je Mariju, kćer zadarskog tribuna Nicifora, koja mu je rodila sina Andriju i kćer Agapu.

Svoje nemalo bogatstvo, koje se sa-stojalo i od desetak vinograda, nije mu bilo lako pravedno podijeliti među tolike potomke i ženu mu Mariju. čini se da je među njima bilo i trvenja, jer se Andrija zaprijetio da naslijeđeno mogu uživati ako ne budu, sve će pripasti onima, koji ga sada, dakle još za njegova života, više cijene.

razdijeljujući imovinu, a spominjući vinograde, Andrija navodi gdje se na-laze, kako ih stekao i kome ih ostavlja. tako je kćeri Ani, koja je s braćom nasli-jedila kuću u Zadru, dodao još i vinograd što ga je kupio od Aulukove žene. vino-grad pak u Pultagu i drugi na zemljištu, crkve sv. Ivana, ostavio je djeci iz prvog braka, a vinograd u uculu i drugi u Co-maretu ženi Mariji, sinu Andriji i kćeri Agapi. Sve druge pribavljene zemlje i vi-nograde, koji su pripadali njegovoj ženi Agapi, a ostale vinograde, dijele svi nje-govi sinovi, kćeri i supruga mu Marija.

Ostalu imovinu namijenio je drugima. vinograd što ga je kupio od Mezula, kupljene zemlje na području crkve sv. krševana, i tamošnje robove i sluškinje ostavio je zadarskom biskupu Firminu, svim ostalim robovima darovao je slo-bodu, a robu Marunu, ženi mu i kćeri dao je još i vinograd, što ga pribavio od magistra konstantina. vinograde što ih je pribavio od Zanella, Mezula, Marije venetice i Barbana de gresconi osta-vio je oslobođenim robovima i njihovim obiteljima. Djakon mu brat Petar morao se zadovoljiti s nešto srebrnog posudja, dok su opat Odolbert i svećenici dobili po bačvu vina. (S. Lj.)

Otvorenje Muzeja i Dana vina i turizma organizirano je u sklopu glavne mani-festacije Petih dana vina i turizma, održane 3. i 4. svib-nja 2013.godine, u sklopu s već tradicionalnim osječ-kim Sajmom antikviteta, na glavnom trgu Sv.trojstva, u osječkoj tvrđi.

Na Danima vina i turizma Osječko-baranjske župa-nije svake se godine odaje čast vinima koja su na na-tjecanjima, što domaćim što međunarodnim, zasluži-la prestižna priznanja. tako se na izložbi i degustaciji otvorenoj u petak navečer u Arheološkom muzeju, tako-đer u tvrđi, predstavilo de-vet osječko-baranjskih vina iz Belja, Đakovačkih i erdutskih vina, Mi-snih vina i Feravina, kao i sve uspješni-jih malih vinarija koje nose imena svojih vlasnika, poput josića, kalazića, jasne Antunović ili vinarije juris. Službenu de-gustaciju vodio je poznati vinski kritičar rene Bakalović.

Osječko-baranjska županija je na glavoj priredbi Petih dana vina i turizma dodjelila nagrade za najbolja vina. Izme-đu odličnih slavonsko-baranjskih vina, žiriju bilo je teško odlučiti se između mnogih kandidata. Od 92 vina pristigla na ocjenjivanje, 31 je vino zaslužilo zla-to, dok je prvom nagradom nagrađena ledena berba erdutskih vinograda. Prili-kom preuzimanja zlatnog pehara Goran Dumančić, većinski vlasnik erdutskih vinograda nije mogao sakriti veliko za-dovoljstvo: „erdutski vinogradi su za-dnjih godina imali teškoća u poslovanju, što smo uspjeli riješiti. Da su nam došla bolja vremena potvrđuje ova nagrada,

5. DANI vINA I turIZMA OSječkO-BArANjSke ŽuPANIje

Muzej vina i dani turizmaU petoj godini održavanja festivala vina i turizma, grad Osijek je dobio jedinstveni prostor: Regionalni muzej vina, kao dio projekta Wine Tour, financiranog sa 1,25 milijuna eura iz EU fondova i uz 25 posto sufinan-ciranja iz proračuna Osječko-baranjske županije i partnera. Regionalni muzej vina smješten je u dijelu bedema tik do Vodenih vrata u Tvrđi, strogo zaštićenoj osječkoj kulturno povijesnoj jezgri. Osim izložbenog di-jela, ovaj jedinstveni muzej ima sve potrebno za prezentaciju, kušanje i kupovinu vina i to iz sva četiri slavonska vinogorja.

koja je dokaz da su nam vina visoko kvalitetna“.

„Ova je priredba značajna i potrebna zbog promocije bogate gastronomske ponude i kulturne baštine, tradicije i svih vrijednosti koje imamo i čuvamo na ovim prostorima, a možemo ih koristiti za za-uzimanje važnog mjesta u razvoju kon-tinentalnog i agroturizma“. u turizmu je posebno zanimljiva slavonsko-baranjska gastronomska ponuda, koja se samo malnjim dijelom može predstaviti građa-nima i građankama Osijeka, ali i mnogih gostiju iz Mađarske, Slovenije, Italije, Au-strije koji stižu na manifestaciju Dana vina i turizma.

trenutno ova županija ima dvadesetak OPg ugostiteljskog tipa, koji svoju ponu-du baziraju isključivo na tradicionalnoj hrani. Sirovine za gastro pripravke tako-đer moraju biti iz tradicionalnog uzgoja, bilo to povrće, riba ili meso.

Ljiljanka Mitoš Svoboda

Otvorenje vinskog muzeja

o vinu uz vino

Limunska trava (Cymbopogon citratus)

Limunska trava ili citronela je do 2 m visoka busenasta trajnica iz porodice trava. Ima duge, uske, sivozelene listove oštrih rubova, koji jako mirišu na limun. Stabljike su duge, u donjem dijelu obavi-jene listovima u lukovičastu bazu. Na vr-hovima stabljike pojavljuju se sitni zelen-kastocrveni cvjetovi skupljeni u glavičaste cvatove.

Biljka potječe iz Indije, Šri Lanke i Egip-ta, a danas samoniklo raste i uzgaja se u svim tropskim i subtropskim područjima. Posljednjih je godina postala popularna i u Europi pa se uzgaja kao ukrasna, za-činska i ljekovita biljka. Kako je izrazito osjetljiva na niske temperature u hladni-jim područjima se uzgaja kao lončanica,

Miris limuna kod većine ljudi izaziva ugodu, popravlja raspoloženje, otklanja depresiju i djeluje umirujuće na živčani sustav. Takav učinak imaju i biljke koje sadrže eterično ulje u kojem je jedna od sastavnica citral, nositelj limunskog mirisa.

a za uzgoj na otvorenom koriste se jed-nogodišnje biljke. U hladnijim područjima

rijetko cvate, a uzgojene vrste često uop-će ne cvatu.

Eterično ulje limunske traveDobiva se destilacijom vodenom pa-

rom iz svježe ili djelomično osušene bilj-ke. Koristi se u prehrambenoj industriji za aromatiziranje čajeva, alkoholnih i bezalkoholnohih pića, žvakaćih guma, slastica i pekarskih proizvoda. Uobiča-jeni je sastojak mirisnih kompozicija u kozmetičkim proizvodima i proizvodima za odbijanje kukaca (repelent). U aro-materapiji se koristi u pripravcima za poboljšanje cirkulacije, ublažavanje re-umatskih tegoba, uklanjanje glavobolje, stresa i napetosti.

Ima snažno antimikrobno i antifungalno djelovanje pa u obliku kupki ili mješavina

za masažu može pomoći kod infekcija kože i urinarnog trakta. U aroma lampica-ma ili raspršen u prostoriji smanjuje mo-gućnost zaraze kod respiratornih infekcija.

Biljke s mirisom limuna – za lijepe misli i ukusna jela

Ljekovitost limunske trave

Čaj od limunske trave koristi se kod kašlja prehlade, lošeg apetita, bolo-va i grčeva u želucu i crijevima. Poti-če rad bubrega i jetre te pospješuje izlučivanje žuči. Pomaže kod nervo-ze, nemira i nesanice. Hladan čaj od limunske trave osvježavajući je ljetni napitak koji gasi žeđ.Pripravljanje čaja: 1 žlicu suhe ili dvije žlice svježe, usitnjene limunske trave preliti s 2,5 dl kipuće vode i ostaviti poklopljeno 20 minuta. Piti 3 šalice čaja tijekom dana, po želji zaslađe-nog medom.

Limunska trava kao začin

Limunska trava ima osvježavajući, kiselkastolimunski i blago papreni okus, a osobito je važan začin u indij-skoj, tajlandskoj i vijetnamskoj kuhi-nji. Dodaje se slanim i slatkim jelima te im daje karakterističan okus na limun i đumbir. Koristi se u pripremi juha, variva, gulaša, tjestenine, salata od voća ili povrća, mesnih jela, osobi-to jela od piletine, ribljih jela, kompo-ta itd.. U jela se dodaju cijele ili narezane, svježe ili osušene stabljike. Rijetko se jedu sirove i to samo ako se uklo-ne tvrdi vanjski listovi, a mekana i sočna sredina stabljike nareže na tanke ploške. Ako se kao začin koriste osušene nasjeckane stabljike treba ih prije upotrebe namočiti u mlakoj vodi da omekšaju. Prije posluživanja sta-bljike se obično vade iz jela jer su vlaknaste i drvenaste. Osušene sta-bljike mogu se i samljeti te dodati direktno u jelo.

Pileća prsa s limunskom travom

Sastojci: 800 g pilećih prsa, 1 crveni luk, 4 žlice maslinovog ulja, 3 dl crnog vina, 1 žličica mljevene limunske tra-ve, 1 čili papričica, 2-3 zrna borovice, 1 žlica škrobnog brašna, sol, papar.Priprema: Luk narezati i lagano po-pržiti na ulju. Dodati mu pileća prsa izrezana na komade i pržiti dok meso ne omekša. Uliti vino, dodati čili i bo-rovice, a kad vino malo ishlapi dodati škrob i limunsku travu. Lagano kuhati da se umak zgusne, a kao prilog po-služiti rižu.


ljekovito bilje

Matičnjak (Melissa officinalis L.)

Matičnjak, pčelinja ljubica, limun-trava ili melisa je višegodišnja biljka porijeklom iz istočnih mediteranskih zamalja i zapad-ne Azija. Kod nas raste kao samonikla biljka među grmljem, uz rubove šuma, živice i ograde, u blizini naselja, a često se uzgaja u vrtovima ili u teglama kao za-činska biljka.

Ima uspravnu i razgranjenu četvero-bridnu stabljiku visine oko 50 cm, na kojoj su nasuprotno smješteni srcoliki listovi nazubljenih rubova i karakteristične jarko-zelene boje. Posuti su sitnim bradaviča-stim žlijezdama u kojima se nalazi eterič-no ulje snažna mirisa na limun. Neugledni žućkastobijeli cvjetovi pojavljuju se od sredine lipnja do kraja kolovoza kao pr-šljenasti cvatovi na vrhu grana, u pazuš-cima listova.

Matičnjak se može uzgojiti izravnom sjetvom ili sadnjom rasada. Sjeme zbog tvrde opne vrlo teško i sporo klija, a kli-javo je do pet godina. Biljka se upočetku vrlo sporo razvija no životni vijek joj je i do 20 godina.

Nadzemni dijelovi starih nasada smr-znu se tijekom zime, ali već u travnju zatvaraju redove, a početkom svibnja se prvi put kose.

Pripravljanje čaja: Čajnu žlicu suhih, usitnjenih listova (ili trostruku količinu svježih) preliti s 2,5 dl kipuće vode, po-

kriveno ostaviti da odstoji 10-15 minuta i procijediti. Piti 3 puta dnevno šalicu čaja zaslađenog medom.

Čaj se pije kod nervoze, nesanice, stresnih stanja, melankolije, depresije, migrene, neurotičnih tegoba srca, nervo-

ze želuca, nadutosti i grčeva u crijevima. Ublažava menstru-alne grčeve, depre-sije u menopauzi i jutarnje mučnine trudnica. U novije vrijeme posebice se ističe njegovo anti-

virusno djelovanje te se koristi u mastima za herpes, a istražuje se i pozitivno djelo-vanje kod povećanog rada štitne žlijezde.

Matičnjak u kuhinjiSvježi listovi matičnjaka dodaju se

u salate, juhe, omlete, svježi sir, jela od krumpira, umake, pečenja i likere.

Liker od meliseSastojci: 2 velike šake listova matičnja-

ka, 1 l rakije, 250 g šećera, korica jednog limuna, 1 žličica plodova korijandera, 2-3 klinčića, malo cimeta.

Priprema: sve sastojke staviti u sta-klenku, osta-viti na to-plom mjestu 3-4 tjedna da

U ljekovite svrhe beru se listovi ili vršni dijelovi biljke prije cvatnje jer je tada sadrže najveću količinu eteričnog ulja. Za kućnu uporabu suhi listovi čuvaju se u dobro zatvorenoj posudi ( ne pla-stičnoj) zaštićeni od svjetla i vlage. Ete-rično ulje matičnjaka izrazito je skupo i pomirisalo ga je malo ljudi jer je za 1 kg ulja potebno 5- 6 tona svježe bilj-ke. Stoga većina proizvođača tijekom procesa destilacije uz matičnjak koristi limun, limunsku travu ili citronelu. Ta-kvo ulje ima sličan miris no ne djeluje u potpunosti kao čisto ulje matičnjaka. Eterično ulje matičnjaka rado je kori-štena sirovina u u proizvodnji parfema, dodaje se kozmetičkim sredstvima za njegu kože i kose, različitim kupkama te sredstvima za umirenje.Matičnjak su u svrhu liječenja koristili već stari Grci i Rimljani. Brojni poznava-oci bilja ( Paracelzus, Hildegarda) svr-

stavali su ga među n a j v a ž -nije lje-k o v i t e biljke i smatrali eliksirom života. Stoljećima se vjerovalo da ma-tičnjak može obnoviti mladost te da oni koji za doručak redovito piju čaj od matičnjaka s medom žive i više od sto-tinu godina. U srednjem vijeku počeo se uzgajati u samostanskim vrtovima i iz tog vremena potječe poznata “kar-melićanska vodica” ili “melisa-špirit” tj. biljna tinktura u kojoj je matičnjak je-dan od najvažnijih sastojaka, zajedno s korijenom anđelike, muškatnim orašči-ćem i koricom limuna, a koristila se kod najrazličitijih tegoba. I danas na tržištu postoji taj tradicionalni srednjovjekov-ni pripravak (“Klosterfrau - Melissenge-ist”) kao lijek za sve.

Ljekovitost matičnjaka

ljekovito bilje


se šećer rastopi i povremeno promiješati. Nakon toga procijediti i ostaviti stajati još par tjedana prije upotrebe.

Limunovac, limunska verbena, limunski grm, citronovac

(Lipia citriodora= Aloysia triphylla)

Limunovac je listopadna, grmolika trajnica porijeklom iz Južne Amerike, Argentine i Čilea, koja u toplijim kra-jevima nara-ste u visinu oko 4,5 m, a u hladni-jim tek nešto više od 1,5 m. Listovi su lance tas t i , dugi do 10 cm, šiljasti i sjajni. Odlikuju se snažnim mirisom na limun koji se širi svaki put kad se dotaknu, a pojačava kad se listovi protrljaju među prstima. Suhi listovi za-državaju svoj miris godinama. Sitni, bijeli ili ljubičasti cvjetovi u metličasom cvatu pojavljuju se u kasno proljeće ili u ranu jesen. U Europu je stigla u 18. stoljeću. Osjetljiva je na hladnoću i gubi listove na temperaturi ispod 0 oC pa se uglavnom uzgaja u toplijim područjima ili se sadi kao lončanica i tijekom zime čuva u za-tvorenim prostorima.

Ljekovitost limunovcaLimunovac ima u svom sastavu eterič-

no ulje koje sadrži i više od 30% citrala, nerol i geraniol te flavonoide i fenolne spojeve koji imaju antioksidativno djelo-vanje. Čaj od suhih listova koristi se za povećanje energije organizma, otklanja-nje depresije, poboljšanje probave, protiv kašlja, upale sinusa i povišene tempera-ture. smatra se da pomaže pri smanjenju celulita i povećane tjelesne težine. Kako je biljka poznata kao jaki alergen s nje-nom uporabom treba biti veoma oprezan.

Pripravljanje čaja: čajnu žlicu suhih listova (ili 2 čajne žlice svježih) preliti s 2 dl kipuće vode i procijediti nakon 5 minu-ta. Piti jednu šalicu čaja dnevno, ne duže od 10 dana. U vrijeme prehlade i gripe mogu se piti 2-3 šalice, ali ne duže od 3 dana. Oblozi od listova smanjuju nateče-nost oko očiju. Listovi stavljeni u ormar dat će odjeći svježinu i ugodan miris.

Marija Kranjčević, dipl. ing..

pčelarstvo

Uzročnik bolesti je Paenibacillus larvae (bacillus larvae). To je pokretna, gram - pozitivna štapićasta bakterija. Du-žina joj iznosi od 2 do 5, a širina od 0,6 do 0,8 mikrometara. Uzročnik se u ličinki vrlo brzo razmnožava i dovodi do njenog ugibanja. Kako u propalom tkivu ličinke nema više dovoljno hranjivih tvari za bak-terije, one odbacuju vegetativne dijelove i dolazi do oblikovanja njihovih trajnih oblika – spora koje su veličine 1,3x0,6 mikrometara. Spore su vrlo otporne pa u isušenoj uginuloj ličinki, na starom saću, na staroj zaraženoj košnici i pčelarskom priboru ostaju žive i više desetljeća. Na temperaturi od 90 do 100°C ugibaju u vodi za oko dva sata. Za 20 do 30 minu-ta ugibaju u čistom vosku zagrijanom na temperaturu od 120°C, kao i mješavini jednakih dijelova vode i meda na 100°C.

Prve znakove bolesti uočit ćemo na poklopcima legla. Zbog nalijeganja ugi-nule ličinke na njima su vidljive prvo ma-nje, a zatim sve veće tamnosmeđe mrlje.

Zatim dolazi do postupnog uvlačenja poklopca. Na njima su vidljive i rupice nepravilno izgrizenih rubova. Njih su na-pravile pčele čistačice nastojeći ukloniti uginule ličinke. Kako bolest napreduje i leglo sve više ugiba, tako i zaostaje sve veći broj poklopljenih stanica. To daje sliku nepravilnog rasporeda legla. To sta-nje najlakše uočavamo u jesen kada više nema zdravog legla, pa zato u krajevima gdje se javlja ova bolest posebnu pažnju moramo posvetiti upravo jesenskom pre-

Američka gnjiloća pčelinjeg legla tvrdokorna je bakterijska, zarazna bolest poklopljenog pčelinjeg legla. Zaražena ličinka ugiba i pretvara se u smeđu, ljepljivu i rastezljivu masu koja se sušenjem u potpunosti prili-jepi uz dno stanice koja na prvi po-gled izgleda kao da je prazna.

Izvori zaraze su bolesne zajednice, košnice, okviri, med, vosak, te konta-minirani pčelarski pribor i alat. Odrasle pčele ne obolijevaju, ali su značajan čimbenik u širenju bolesti (prenoše-njem spora). One nastoje ukloniti ugi-nule ličinke u poklopljenom leglu, a za-tim hrane i njeguju starije leglo i na taj način šire zarazu. Između košnica, bo-lest se širi grabežom. Značajnu ulogu u širenju i izbijanju bolesti ima varoa. Oboljela zajednica jako oslabi i postaje žrtvom jačih zajednica koje osim meda u svoju košnicu odnose i spore. Isto tako, prilikom obavljanja radova pčelar može prenositi zarazu na pčelinjaku. Na veće udaljenosti bolest se širi selid-bom pčela i prodajom kontaminiranog pčelarskog inventara. Bolest se može pojaviti u svako godišnje doba kada ima legla bez obzira na način pčelare-

nja, godišnje doba klimu ili vrstu koš-nice. Iznimno, pri invadiranosti pčelinje zajednice varoom uzročnik može biti unesen i izravno u tijelo ličinke, pa će do njenog uginuća doći i prije poklapa-nja. Ovo stanje naziva se atipična ame-rička gnjiloća pčelinjeg legla.

gledu pčela. Nakon skidanja poklopaca vidjet ćemo promjene na ličinkama. Od-mah nakon ugibanja one su sivožućka-ste, bez sjaja, mlohave. Kasnije postaju žućkastosmeđe do smeđe, gube oblik i kolutićavost. Pretvaraju se u bezobličnu smeđu, ljepljivu masu koja se tri tjedna nakon ugibanja može rastezati u dugač-ke niti. Upravo je to karakteristična pojava kod ove bolesti. U početnoj fazi raspada-nja ličinke imaju slab miris na stolarsko lijepilo (tutkalo). Masa ličinki polako se suši, tako da četiri do šest tjedana po ugi-banju imamo samo ostatak ličinke koji je vidljiv kao tanki sloj na dnu stanice. Osmi tjedan nakon uginuća stanica izgleda kao prazna. Zaražena zajednica sve više slabi i propada. Često postaje žrtva grabeža ili voskovog moljca. Bolest nikada ne pre-staje sama od sebe.

Sigurna dijagnoza bolesti postavlja se u nadležnim veterinarskim laboratorijima. Na pregled se šalje uzorak legla s vidlji-vim promjenama (prošarano leglo, pro-mjene na poklopcima, ličinkama ispod poklopaca, prazne poklopljene stanice) veličine 10x20 cm, bez meda umotan u čisti novinski papir i zapakiran u drvenu ili kartonsku kutiju. Uz uzorak šaljemo i po-pratni dopis u kojem ćemo opisati stanje u oboljeloj zajednici i na pčelinjaku. Vrlo je važno da je saće bez meda kako on ne bi curio i tako se bolest širila.

Kruno Lažec, dr. vet. med.

Američka gnjiloća pčelinjeg legla


Liječenje se ne provodi nego je svaki pčelar obvezan prema Zakonu o veterinar-stvu nadležnom doktoru veterinarske medicine (inspektoru) prijaviti sumnju na ovu bolest,a daljnji postupci određeni su “Pravilnikom o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti” (NN 114/04).

Američka gnjiloća pčelinjeg legla


peradarstvo

StaništePrirodno područje rasprostranjeno-

sti prostire se od jugoistočne Rusije do Japana. Nastanjuju slatkodovne površine obrasle s gustim niskim ra-slinjem, trskom i šašem, te grmljem i šumom. Šupljine u obližnjim bjelogo-ričnim stablima služe im za gniježđenje. Prehranjuju se različitim sjemenkama, vodenim biljem, žitaricama, žirom, kuk-cima, puževima, malim vrstama riba i rakovima. Hrane se uglavnom u zoru ili u sumrak, a tijekom dana odmaraju u krošnjama stabala ili na tlu.

UzgojUzgoj mandarinki je bez teškoća,

međutim, njihova vjernost nije pouz-dana kao u legendi. Naime, ako držite nekoliko parova ovih pataka, možda ćete opaziti da pojedine ptice mijenja-ju partnere skoro svake godine. Ako se radi o miješanim kolekcijama, može se dogoditi da se primjerice jedna ženka karolinka (Aix sponsa) spari s mužja-

Patka mandarinkaPatka mandarinka (Aix galericulata) je najpopularnija ukrasna patka uop-će. Zbog prekrasne obojenosti perja mužjaka, jednostavnog održavanja i hranidbe, te mogućnosti lakog uzgoja podmlatka, ova je vrsta oduvijek bila zastupljena u zoološkim vrtovima, na vodenim površinama u parko-vima i u privatnim kolekcijama.

UKRASNA PERAD

kom mandarincem i obrnuto. Ali valja znati da patke mandarinke i karolinke međusobnim križanjem ne daju plodno potomstvo, jer nemaju isti broj kromo-soma. Stoga je bolje da vrste budu od-vojene, kako nebi dolazilo do stvaranja neprirodnih križanaca.

Mandarinke su prilično nervozne dok skrbe o svom podmlatku i dosta su osjetljive na uznemiravanje drugih odraslih pataka u svojoj blizini. U dobi od 14. do 15. dana života pačićima po-činje izrastati perje na repu, zatim od 16. do 18. dana slijedi perje na bokovi-ma i ramenima. S približno šest tjedana potpuno operjaju. Treba ih hraniti usit-njenim tvrdo kuhanim jajima, vodenom lećom, raznovrsnim zelenjem i kupov-nom smjesom hrane za patke.

Učinci pripitomljavanja ponekad su jasno vidljivi, i ogledaju se u nepreci-znom crtežu, neodgovarajuće oboje-nim kljunovima i posebno lošim stopa-lima u mužjaka. Čak su stvorene bijela, cimetna i plava mutacija boje perja.

Kod razmnožavanja treba napraviti strogu selekciju i moramo biti oprezni glede kvalitete svojih ljubimaca. Sla-ba plodnost pojedinih uzgojnih linija pripisuje se uzgoju u bliskom krvnom srodstvu.

Tekst i foto: D. Petanjek

Držanje u volijeriKrajem ožujka, a ponekad i kasnije ženke počinju polagati jaja. Gnijezde u šupljim stablima ili u kućicama veli-čine 30x30x40 cm s ulaznim otvorom promjera 10 cm, koje treba postaviti na visinu od 60 do 90 cm iznad tla. Ako su patkama podrezana letna pera obavezno im postavite ljestve po kojima će se popeti do gnijezda. Sposobnost letenja u volijeri omogu-ćava im da lakše dođu do duplje za gniježđenje. Nasad se sastoji od 6 do 8, iznimno 15 jaja, koje ženka inkubira 28 do 30 dana. Pačići napuštaju duplju već ot-prilike nakon jednog dana i skaču na tlo.

Šarenilo boja perjaZauzelo bi nam puno prostora kad bismo po-tanko opisivali prekrasne boje perja mužjaka ove vrste. Na njegovoj glavi posebno se ističe bakre-nosmeđa kukma u obliku kupole, koja je usmjerena prema nazad i prekriva vratno perje. Kad je uz-buđen, za vrijeme udva-ranja, on kukmu podiže okomito. Dugo i fino perje gornjeg dijela vrata tvo-ri grivu koja je djelomice prekrivena kukmom. Nažalost, mužjak početkom ljeta gubi svadbeno ruho, koje opet dobiva s jeseni. U jednostavnom ruhu razlikujemo ga od ženke po intenziv-no narančastim nogama, tamnijem crvenosmeđem kljunu i smećkastim pjegama na prsima. Ženka je neuglednija, sivkastosmeđe obojena. Dužina odrasle ptice iznosi 43 do 45 cm, a tjelesna masa 500 do 600 g.

Najveći uzgajatelji patke mandarinke:gosp. Mrkša (Virovitica),tel. 033-73 04 60Kažimir Vujević (Osijek) tel. 031-28 61 69 Andrija Lažnjak (Novo Čiče)tel. 01-62 32 689Mladen Dokmanović (Zagreb)tel. 01-34 90 477

Par mandarinki na kućici za gniježđenje

Mužjak u svadbenom ruhu


peradarstvo

Otpornost na antibiotikeStalna upotreba antibiotika u uzgoju živo-

tinja važan je razlog zašto se razni uzročnici bolesti genetički mijenjaju i postaju otporni na najrazličitije antibiotičke lijekove. Neki znanstvenici već se boje da bi u dogled-no vrijeme ponovno moglo doći do zaraza kojih smo se toliko bojali prije otkrića anti-biotika. Bakterije se zbog sintetičkih antibi-otika prilagođavaju promijenjenim životnim uvjetima, tako da svakih dvadeset minuta nastaje nova generacija. Stoga je vrijeme da se ograniči prekomjerno primjenjivanje antibiotika kako bi se povisila vjerojatnost da će oni djelovati onda kad budu stvarno potrebni u hitnim slučajevima.

Prirodni antibiotici za peradIako smo danas svjesniji različitih mogućih popratnih djelovanja sinte-tičkih antibiotika, njihova upotreba u humanoj i veterinarskoj medicini sve više raste. Uzimanje antibiotika širokog spektra razara imunološki sustav i čini organizam osjetljivijim na in-fekcije bakterijama, virusima i gljivicama. Oni ta-kođer mogu pridonijeti lošoj apsorpciji hranjivih tvari u crijevima, a ako usto izazovu i proljev, gubitak hanjivih tvari može biti vrlo velik.

Razvojem f a r m a k o -logije i fito-medicine sve se više otkrivaju sastojci različitih biljaka, pa čak i antibiotički djelotvorne tvari. Antibiotički djelotvorne i obrambeno stimulirajuće ljekovite biljke mogu kod stručne primjene u nekim sluča-jevima nadomjestiti i sintetičke anti-biotike. Takve biljke i njihova eterična ulja ne djeluju samo protiv mikroba, nego istodobno pomažu da se izliječi okruženje u kojem bi bakterije mogle uspijevati.

Dobro je rješenje provedba prevencije bolesti raznovrsnom zelenom hranom s razli-čitim divljim samoniklim biljem koje možete uzgajati u svom vrtu. Spoznaja da je zelena hrana važna u hranidbi peradi stara je kao i

sam uzgoj. Suvremenim metodama držanja peradi na farmama, ta

je hrana odavno izišla iz upotrebe jer se iz radno-

tehničkih razloga nije mogla davati životinja-ma. Ali gotova hrana s umjetno dodanim

vitaminima nije odgo-varajuća zamjena. Dosad

nepoznato dodavanje niže navedenih ljekovitih biljaka hra-

ni vrlo je važno za održavanje zdravlja peradi.

Origano, mravinac ili divlji mažuran

(Origanum vulgare) je zeljasta trajnica koja naraste 30 do 60 cm visoko. Nalazimo ga na sunčanim livadama, po šikarama i svjetlijim šumama, naročito na hranjivom i vapnenastom tlu. Na vrhu stabljike i ogra-naka razvijaju se brojni crveni ili svijetloru-žičasti cvjetovi, skupljeni u guste cvatove.

SCHULZ Systemtechnik GmbH · Glavno sjedište u Njemačkoj: Schneiderkruger Str. 12 · D-49429 Visbek · Tel.: +49 (0) 4445 897-0 Kontakt za lokalno područje: Ernest Goldschmidt · Šarengradska 9 · 10000 Zagreb · Tel.:/Fax: +385 (1)3095522 · Mobile: +385 (0)98525141 [email protected] · www.schulz-gruppe.st

Mi gradimo rješenja.

Vaša cijela štala u jednom sistemu.Kao dobavljač opreme, ne isporučujemo samo kompletnu najmoderniju opremu, nego i inteligentno upravljanje. Maksimalna udobnost uz maksimalnu učinkovitost !


peradarstvo

U zemljama s razvijenom avikulturom pojedine tvrtke (Oropharma, Ropa-Farm, Biller…) proizvode pripravke koji sadrže ulje origana i predstavlja-ju čisti biljni proizvod. S takvim svoj-stvima služi ne samo u borbi protiv bakterija i gljivica nego ubija i kokci-dije. Origano možete davati peradi kao do-datak zelenoj hrani, od pro-ljeća do jeseni. Bilo da raste u divljini ili se uzgaja u vrtu, ova začinska biljka ima ljekovita svojstva. Slično djelovanje na zdrav-lje ima i bosiljak (Ocimum basilicum).

Peradi ponudite nadzemni dio bilj-ke u vrijeme cvje-tanja, kao dodatak zelenoj hrani, tije-kom cijelog razdo-blja njezine vege-tacije od svibnja do konca kolovoza. Listove i cvjetove treba odvojiti od stabljike i umiješati u mekanu hranu, jer ako je ponudimo kao čisto zelenu krmu, perad je neće pojesti. Ona se može sakupljati, vezati u svežnjeve i sušiti na suhom, sjenovitom mjestu, pa ju možete davati zimi. Tako ćete ojačati njihov imuni sustav u hladno godišnje doba.

Eterična ulja na-padaju bakterije i gljivice koje uzro-kuju određene bolesti. Flavono-idi imaju još širi profil djelovanja. Poput vitamina K1 sudjeluju u re-gulaciji krvi i tako

sprječavaju upale i začepljenja krvnih žila pomoću bjelančevina aktiviranih vitaminom K1. U imunološkom susta-vu flavonoidi sprječavaju eskalacije tog sustava, odnosno ne dopuštaju da obrambene stanice počnu napa-dati vlastite stanice. Dakako da ne-ven sadrži i ukupni arsenal daljih bi-otvari, u što između ostalog spadaju i vitamini i minerali. Kao dodatak u hranidbi peradi koristi se cijeli nadze-mni dio biljke. Neven je omiljena bilj-ka biljnim ušima. Tako, ako ga dajete zajedno s ušima perad će dobivati i dragocjene životinjske bjelančevine.

U tradicijskom uz-goju podmlatka peradi stolisnik je uz koprivu često korištena biljka. Peradi nasjeckajte mlade i nježne li-stiće, koji se sabiru već od konca velja-če sve do lipnja, a ponekad ponovno u rujnu i listopadu. Tako ćete ojačati njihov organizam, povećati otpornost, te znatno smanji-ti sklonost prema raznim bolestima.

Biljka cvjeta od srpnja do rujna. Poseban aromatičan miris potječe od eteričnog ulja, a javlja se ako biljku trljamo među prstima. Posebice je važno njegovo eterično ulje ko-jega biljka sadrži od 2 do 4%, jer je u njemu čak 80% aromatičnog karvanola i oko 50% timola.

Ove tvari djeluju u širokom spektru pro-tiv brojnih uzročnika bolesti. Timol već u koncentraciji od 0,007% ubija određene bakterije (stafilokoke, salmonele i listerije). U višim koncentracijama ubija i gljivice (As-pergillus flavus i A. versicolor).

Prednost prirodnih antibiotika je u tome što se bakterije od njih ne mogu braniti. To je vjerojatno povezano s time što se protiv bakterije ne bori samo antibiotska tvar nego i cijela smjesa (povezano s prirodnim šta-vilima, saponidima i gorkim supstancijama) čija se koncentracija mijenja od jedne do druge biljke, a pomalo i sastav.

Gospina trava ili kantarion (Hypericum perforatum) poznata je lje-

kovita biljka. Ta dugovječna zeljasta biljka raste u gotovo cijeloj Europi. Njeno djelova-nje je između ostalog: antibakterijsko i anti-virusno, antihelmitsko (djeluje protiv glista), antidepresivno, sprječava i ublažava upale, sprječava krvarenje, štiti krvne žile, potiče izlučivanje, sprječava nastanak deformira-nih stanica u organizmu (stanica raka) i štiti stanične opne.

Gospina trava je pravi prirodni lijek koji, zahvaljujući svojim raznovrsnim sastoj-cima, djeluje holistički, time što suzbija uzročnike simptoma bolesti, dakle potiče samoizlječenje.

Neven (Calendula officinalis) je poznata ukrasna

i ljekovita biljka podrijetlom iz južne Europe. To je jednogodišnja razgranjena biljka koja izraste do 60 cm visoko. Listovi su produže-no lopatasti ili lancetasti, cjelovitog ruba ili samo neznatno nazubljeni. Osobito intenziv-no mirišu žuti ili narančasti cvjetovi, skupljeni u glavičasti cvat promjera do 4 cm. Cvjeta od lipnja do kraja listopada. Većinom poznati sastojci nevena su eterična ulja, saponini, fla-vonoidi, karatinoidi, ksantofili, triterpendioli, sluz, kaučuk, bjelančevine, šećer, enzimi i or-ganske kiseline. Ove sastojke nikad ne bi tre-

balo promatrati izolirano već samo u njihovu zajedničkom (sinergičkom) djelovanju. Ete-rična ulja nevena umirujuće djeluju. Osobito su značajna za inhibiciju rasta različitih bak-terija i gljivica. Antibiotski učinak pojačan je djelovanjem flavonoida i saponina. Od svih skupina djelatnih tvari sadržaj saponina za-stupljen je u nevenu u natprosječno visokim količinama. Saponin djeluje vrlo agresivno protiv štetnih gljivica u crijevima, jer sprječa-va funkcijsku izgradnju njihovih membrana.

Stolisnik ili hajdučka trava (Achillea millefolium) je zeljasta trajnica,

visoka 30 do 80 cm, aromatičnog mirisa zbog sadržaja eteričnih ulja.

Sadrži gorku tvar ahilein, eterično ulje, tanine, smole, asparagin, kaučuk, te razli-čite kiseline i minerale (kalcij, kalij, željezo,

natrij, fosfor i sumpor). Stolisnik posjeduje antibakterijsko i protuupalno djelovanje. U fitomedicini se koristi kod želučanih tegoba, za poticanje teka i čišćenje krvi, protiv glista, za liječenje rana, malarije, upala i bolesti jetre. Znatna količina kalija (u koleraciji s drugim lje-kovitim tvarima) potiče uredan rad bubrega.

Kadulja (Salvia officinalis) je 20 do 70 cm visok

višegodišnji polugrm s jako razgranatim dr-venastim korijenom.

Kao samonikla biljka kadulja raste na po-dručju Sredozemnog mora. Izvan tog pod-ručja uzgaja se samo u vrtovima sjevernih područja, ali je slabije kakvoće u odnosu na onu koja raste samoniklo uz obalu. Kod nas je rasprostranjena na kamenjaru i plitkom tlu u priobalju i na otocima, a mjestimice zalazi dosta duboko i visoko (do 1000 m) u unu-trašnjost krškog područja.

Kadulja je od davnina poznata ljekovita biljka indicirana protiv mnogih tegoba. Pre-poručuje se uporaba listića kadulje i uzga-



peradarstvo

amacs(Agro Management and controlsystem). Sustav konstantnogpraćenja managementa i kontrolepodataka, u realnom vremenu zafarme nesilica, sa svake lokacijena svijetu!

ViperModularni klima i proizvodnikompjuter za uporabu u peradars-kim farmama (tov brojlera, kon-zumne nesilice i brojlerski roditeljiuzgoj i proizvodnja). Može se koristiti za kontrolu temperature,vlažnosti, statičkog pritiska, potrošnje vode i vaganja životinja.

FluxXHranilica sa mnogo dodatnihprednosti jamči uspješan uzgoj itov, od jednodnevnog pileta dobrojlera spremnih za tržište.

EuroVent-EUBaterija sa trakom za izmetprilagođena normama EU-2012, sa ventilacijom zauspješnu proizvodnju kon-zumnih jaja.

Oprema za peradarstvo za zatvorene hale

Jedno-stavno

najbolji

Program opreme za svinjogojstvo:IMEX-BJELOVAR d.o.o.Đurđevacka cesta 117 . 43000 BJELOVARTel. 043 277 000 . Fax 043 277 001GSM 098 239 853 [email protected] . www.imex.hrg. Borivoj Vičević

Big Dutchman International GmbHBig Dutchman Pig Equipment GmbHP.O. Box 1163 . D-49360 Vechta . Germany . Phone +49 (0) 4447 801-0Fax +49 (0) 4447 801-237 . www.bigdutchman.de . [email protected]

Program opreme za peradarstvo:DK d.o.o.Frana Supila 50a/IV . HR-42000 VaraždinTel. 042 321 930 . Fax 042 321 931GSM 098 284 [email protected] Kralj dr. vet. med.

Kontakt partneri za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju

Dokazano je da kadulja djeluje na či-šćenje krvi, p o s p j e š u j e rad jetre, že-luca i crije-va, te jača nervni sustav. Međutim, s kaduljom se ne smije pretjerivati jer uslijed nadražljivog dje-lovanja može nastupiti poremećaj rada bubrega ili oštećenje jetre. Njezino eterično ulje sadrži tujon zbog kojeg može preve-lika količina djelovati čak kao otrov na središnji ner-vni sustav. Zato je potreb-no napraviti pauzu od de-setak dana i naizmjenično davati peradi drugu zele-nu hranu.

jateljima peradi u svrhu jačanja opće kondicije i održavanja zdravlja životinja. Sitno nareza-ne listiće pomiješajte s ostalom zelenom hranom ili ih dodajte u meku hranu. Već se malim pilići-ma mogu dati listići kadulje umi-ješani u meku hranu, posebice slabunjavoj peradi jer djelatne tvari veoma koriste očuvanju dobrog zdravlja. Listiće možete osušiti i davati ih tijekom zime.

Kadulja djeluje antibiotski, potiče zacjeljivanje rana, uspješ-na je u borbi protiv crijevnih in-fekcija i sprječava upale. Glavni sastojci kadulje su tujon i kam-for. Srednjeveliki listići sadrže mnogo tujona, veliki listovi poka-zuju visok sadržaj kamfora. Tu-jon je ponajprije poznat po svom antibiotskom djelovanju, a kam-for ima protuupalno djelovanje. Usto dolazi i cineol koji djeluje antiseptički (ubija klice na rana-ma). Bilo bi pogrješno vrijednost kadulje poistovjetiti samo s nje-nim sadržajem eteričnih ulja. U toj se biljci nalazi cijela paleta djelatnih tvari, a sve su one uza-jamno povezane i međuovisne.

Dragoljub (Tropaeolum majus) je omi-

ljena ukrasna i ljekovita biljka.

Potječe iz Perua, a u Europu je unesena u 17. stoljeću. U postojbini samoniklo raste kao trajnica, a kod nas kao jednogodišnja biljka. Su-srećemo ju po vrtovima, kao lončanicu po balkoni-ma i prozorima, a ponekad

raste i podivljala. Listovi su svi-jetlozeleni i sočni, gotovo okru-gli, na dugim i isprepletenim peteljkama. Dragoljub cvjeta od lipnja do rujna lijepim, velikim, mirišljavim žutim, narančastim ili crvenim cvjetovima.

Izgleda da nema biljke, a po-sebno biljke kojoj se pripisuje toliko ljekovitih svojstava kao luku (Allium cepa). Suvremeni autori navode čak petnaest lje-kovitih svojstava luka i dvaput više bolesti za koje se luk može primijeniti kao lijek. Za luk je po-znato da u cijelom probavnom traktu potiče besprijekornu iz-

Peradi mo-žete povre-meno davati svježe listove u kojima ima vitamina C, zatim cvjet-ne pupove i cvjetove. Biljku uvijek tre-ba koristiti u svježem sta-nju jer se sušenjem gube ljekovite tvari. Djeluje kao prirodni antibiotik, anti-septik i fungicid. Pomaže kod infekcija dišnog trak-ta i povećava otpornost prema različitim bolesti-ma. Međutim, dragoljub ne treba koristiti često jer može uzrokovati nadražaj probavnog trakta.

mjenu tvari. Svojim antibiotič-kim djelovanjem jača otpornost životinja na bolesti. Usto potiče tvorbu krvi i rožnate tvari (nokti, kljun, perje, ljuske na nogama). Svojim sastojcima potiče rad srca i utječe na stabilnost kr-votoka, pa perad bolje podnosi stres. Zbog značajnog sadržaja vitamina C također djeluje pro-tustresno.

Tekst i foto: Darko Petanjek


Rashladni uređaji

Sjenila će pružiti zaštitu od izravnog utjecaja sunca no neće imati utjecaj na temperaturu i relativnu vlažnost zraka. Svi rashladni uređaji koji su danas u upotrebi predstavljaju kombinaciju vlaženja životinja uz pojačano strujanje zraka u nastambi. Na-ime, za isparavanje tekućine troši se toplin-ska energija (jedan od primjera je znojenje u ljudi kao prirodni obrambeni mehanizam od pregrijavanja tijela) i time se smanjuje količi-na akumulirane topline u tijelu. Kao ovlaživa-či se koriste mnogobrojni uređaji dostupni na tržištu. Rad im se svodi na povremeno rasprskavanje vode u vidu magle po živo-tinjama u nastambi, uz naknadno uključi-vanje ventilatora radi pojačavanja strujanja zraka. Krave držane u ovakvim uvjetima pro-izvodile su 2 kg mlijeka na dan više, i imale nižu tjelesnu temperaturu (ispod 39 °C) u odnosu na krave držane samo ispod sjenila. Pri korištenju prskalica treba voditi računa o potrošnji vode i dodatnim troškovima, ali i proizvodnji dodatnih otpadnih tekućina. To može predstavljati značajan problem u

metabolizam) stvaraju i veću količinu topli-ne u tijelu te su stoga izuzetno podložne toplinskom stresu. U istraživanju se utvrdilo kako je tijekom lipnja do rujna koncepcija (bređost) krava simentalske pasmine bila značajno bolja u odnosu na krave holštajn pasmine. Proizvodnja mlijeka u krava si-mentalske pasmine umanjila se za 8%, a u krava pasmine holštajn za 16% čime je potvrđena teza o većoj otpornosti krava si-mentalske pasmine na toplinski stres u od-nosu na krave holštajn pasmine.

dr. sc. Robert Zobel, dr. med. vet.

Načini ublažavanja toplinskog stresa u mliječnih krava

SjenilaPostavljanje sjenila jedan je od prvih koraka u zaštiti životinja od izravnog i neizravnog utjecaja sunca i vrućine te predstavlja naj-jeftiniji i najjednostavniji oblik zaštite živo-tinja. Procjenjuje se kako se ukupan utjecaj topline i sunca postavljanjem sjenila može umanjiti za 30 do 50%, čime će krave pod sjenilom imati nižu tjelesnu temperaturu u odnosu na krave bez sjenila (38.9 prema 39.4°C), manji broj udisaja (54 prema 82 u minuti) i 10% veću mliječnost. Kao sjenila se navode razni prirodni i umjetni materijali - sadnja drveća širokih i razgranatih krošnji (po mogućnosti brzo rastućih ili već posto-jećih), zaštitne mreže te razni plastični i me-talni materijali. Plastični bi materijali trebali biti posve ne-prozirni kako bi se izbjegao “efekt stakleni-ka” i time se situacija zapravo pogoršala. S druge strane, kod metalnih materijala po-stoje također određene nesuglasice zbog njihova zagrijavanja i isijavanja topline unutar natkrivenog prostora. Predlaže se da se u slučaju postavljanja metalnih mate-rijala, ispod njih postave toplinske izolacij-ske podloge (npr. stiropor), a vanjska povr-

Utjecaj hranidbe na toplinski stres

Voda je bez sumnje najvažniji dio “hrane” za mliječne krave u proizvodnji. Potrošnja vode u uskoj je vezi s količinom unijete suhe tvari i proizvodnjom mlijeka, ali i temperaturom same vode i temperaturom okoliša. Uzimanje vode raste za 1.2 kg po svakom porastu temperature okoliša za 1°C iznad 20°C. Pri temperaturama oko-liša višim od 26°C događa se “naopaka” situacija jer se smanjuje unos suhe tvari, a povećava se unos vode što je iznimka od pravila. Presudan sastojak hrane tijekom vru-ćih dana je energija i uobičajeni je pristup da se smanji unos suhe tvari vlaknine uz povećanje količine koncentrata bogatog energijom. Logično je kako će krave u ne-dostatku vlaknaste hrane povećati unos koncentrata, a veća količina koncentrata povećati unos energije u organizam. S druge strane, poznato je i kako hranidba vlaknastim krmivima tijekom vrućih dana može dodatno povisiti tjelesnu tempe-raturu krava, upravo zbog metaboličkih procesa potrebnih za probavu sirove vla-knine. No, ovakav način razmišljanja i po-stupci mogu vrlo brzo dovesti do posve suprotne situacije, kada će krave zbog ne-dostatka sirove vlaknine smanjiti i unos koncentrata, smanjit će se količina poželj-ne mikroflore u predželucima i promijeni-ti njezin sastav. Omogućit će se promjena acido-bazne ravnoteže u organizmu sa vjerojatnim pojavama acidoze i drugim bolesnim stanjima, poremetnjom meta-bolizma i padmom proizvodnje. Stoga je obrok potrebno vrlo pažljivo odabrati i iz-balansirati sa stručnjacima kojima je ova problematika bliska i koji se njome bave kako štete ne bi bile veće od koristi.

šina da bude što sjajnija kako bi reflektirala (odbijala) što veću količinu sunčevih zraka. Kod postavljanja sjenila neophodno je vo-diti računa o visini na koju se postavljaju jer ukoliko su postavljena prenisko isijavat će toplinu na životinju i umanjiti prirodno strujanje zraka unutar natkrivenog prosto-ra. Ukoliko su sjenila postavljena previsoko neće pružiti dovoljnu zaštitu od izravnog sunčevog zračenja jer će tada pojedini di-jelovi nastambe tijekom dana biti osunča-ni već ovisno o položaju sunca. U većini se objavljenih radova kao idealna visina sjenila navodi 4.6 do 5.5 metara od tla s jugozapad-nim nagibom, kako bi se omogućilo hlađe-nje s hladnijeg sjevernog dijela i strujanje zraka radi sušenja podloge.

slučaju njihova skladištenja tijekom sezo-ne zbog nemogućnosti zbrinjavanja. Stoga je raspršivače neophodno podesiti tako da se uključuju samo tijekom najtoplijeg dijela dana (ili ih uključivati ručno prema potrebi), a mlaznice podesiti tako da stvaraju što ma-nje kapljice (aerosol). Ovakvi su sustavi rela-tivno jeftini za postavljanje, održavanje im je jednostavno, a u slučaju ručnog uključivanja izbjegava se postavljanje skupih računalnih sustava iako je tada i učinak nešto slabiji.

Genetska selekcijaOdržavanje tjelesne temperature u go-

veda je i nasljedno svojstvo putem moguć-nosti pojačanog znojenja te strukture i boje dlake. Poznato je kako su na utjecaj visokih temperatura najotpornija goveda Zebu pa-smine no upitno je bi li križanci zadovoljili proizvodnju i omogućili adekvatnu opskrbu mesom i mlijekom. Nadalje, posve je logič-no kako će krave sa tamnijom dlakom pri-vlačiti više sunčevih zraka i time akumulirati više topline. Krave pasmine holštajn upravo su idealan primjer takvih krava, a vezano za njihovu višu proizvodnju (stoga i znatno brži

stočarstvo


Čim se približi vrijeme ždrijebljenja, kobi-la postaje nemirna, pa na nju treba paziti i osigurati joj poseban boks s dosta suhe ste-lje. Prije ždrijebljenja kobila redovito legne i ležeći se oždrijebi, a tek vrlo rijetko oždrijebi stojeći. Najprije iziđe mjehur napunjen slu-zavom tekućinom.

Ždrijebljenje i njega ždrebadiNakon pripusta u prvoj polovici zdrijebnosti, kobila se njeguje i hrani kao i ostali konji, uz redoviti uobičajeni posao. U drugoj polovici zdrijebnosti na kobilu se mora više paziti. Desetak dana prije ždrijebljenja korisno je kobilu voditi redovito u šetnju.

Kobila se obično lako i brzo oždrijebi, a poslije i brzo očisti. Ako se kobila 12 sati nakon ždrijebljenja sama ne očisti, svaka-ko treba zatražiti pomoć veterinara, da se oprezno izvadi posteljica, jer su kobile na to vrlo osjetljive. Kod njih brzo nastupa upala maternice, od čega naglo uginu. Kad se ko-

bila očisti, posteljicu treba odmah spaliti ili ju dobro zakopati.

Nakon ždrijebljenja prekine se pupčana žila i to obično sama. Ako se pupkovina sama ne prekine, treba ju čistim škarama odrezati, i to tako da preostali dio pupkovi-ne bude dugačak 8 - 10 cm od trbuha. Za-tim se podveže i namaze jodom, ili drugim raskužnim sredstvom, da se prije osuši i da se spriječi gnojenje.

Hranidba sijenomŽdrijebe se mora što prije priučavati

na drugu hranu, pa ono uz kobilu počinje grickati sijeno i već se rano priuči na ovu osnovnu konjsku hranu. U dobi između?4 i 5 mjeseci ždrijebe već pojede dnevno 1 - 2 kg sijena. Počevši od prvog mjeseca do mjesec i pol daje se ždrebetu i jaka krma, a najbolja je za to zob. U početku se daju samo male količine, 150 - 200 g dnevno, a potkraj drugog mjeseca obrok se povisuje do 0,5 kg. Za cijelo vrijeme dok se ždrijebe ne odbije od sise, povećava se obrok zobi tako da potkraj četvrtog mjeseca ždrijebe dobije 1 -1,5 kg dnevno, a uoči odbijanja u 6. - 7. mjesecu i do 4 kg zobi, što dakako ovisi o pasmini, težini i razvoju ždrebeta.

Ako ljeti ima dobre paše, ona će ždrebe-tu nadoknaditi velik dio potrebne hrane, pa će se ono na paši dobro razviti i napredova-ti. Uz pašu, osobito ako je ona slabija, treba ždrebetu u dobi između 2. i 3. mjeseca da-vati redovito jakog krmiva i sijena.

Ždrijebe u pravilu siše najmanje 5 - 6 mjeseci, ali je poželjno da sisanje traje du-lje, pa se nikako ne smije ždrijebe prerano odbijati, jer će ono zbog toga sigurno za-

Kada ždrijebe iziđe na svijet, treba mu či-stom krpom obrisati nozdrve, usta i uši od sluzi te ga pustiti da leži uz kobilu koja će ga olizati i osušiti. Nakon 1 - 2 sata kobila se digne, a ždrijebe se pokušava dići što mu obično i uspije. Kad se to opazi, treba ždre-betu pomoći, te ga oprezno dovesti do vi-mena kobile. Ždrijebe će tada tražiti sisu, pa mu se kod toga pomaže. Redovito se nakon 1 - 2 pokušaja ždrijebe nauči sisati, te dalje i samo bez ikakve pomoći siše kobilu. Kod sla-bije ždrebadi potrebna je često dulja pomoć, dok ono nauči samostalno stajati i sisati.Vrlo je važno da se ždrijebe u roku 12 -20 sati po oždrebljenju očisti, jer u suprotnom oboli od žestoke kolike (griza), od čega za-tim nastaje upala crijeva koja je za ždrijebe vrlo pogibeljna. Ako ždrijebe u prvih 12-20 sati nije počelo balegati, treba pristupiti li-ječenju, prema veterinarskoj uputi. Prve iz-metine ždrebeta sastoje se od tvrdih, crnih kuglica. Poslije izmet postaje žućkastim, pa je to znak da se ždrijebe očistilo.Kad se ždrijebe naučilo sisati i dobro se očistilo, treba na njega paziti da redovito siše, da ima pod sobom suhu stelju, te da ne dolazi na propuh. Ždrijebe vrlo brzo ra-ste, tako da za pola godine dostigne gotovo polovicu težine odrasle životinje. Radi toga, ždrebetu se mora osigurati dobra hranid-ba. Kako je prva i jedina hrana ždrebeta mlijeko, to se kobila mora dobro hraniti, da može dati dovoljno mlijeka.Već 5 - 6 sati nakon ždrijebljenja kobili se daje napoj od pšeničnih posija i dobro li-vadno sijeno. Zob se daje tek nakon 2-3 dana, a prvi je obrok manji i postupno se povećava. Potpuni se obrok daje kobili tek 6 - 8 dana nakon ždrijebljenja.Napojiti se može kobilu prvi put 3 - 4 sata nakon ždrijebljenja, ali se ne smije dava-ti voda po volji već 8-10 litara odjednom. Voda mora biti čista i ne smije biti hladna

Prvi sati ždrebeta- mora imati temperaturu od najmanje 12° -15° C. Ako kobila ima premalo mlijeka za ždrijebe, treba joj poboljšati hranu te dava-ti sočna krmiva. U ljetno je vrijeme najbolja hrana zelena paša, gdje kobila pojede 40 -50 kg trave, a što je dovoljno za održava-nje života i za stvaranje mlijeka. Kod slabije paše treba kobili davati još sijena i jakog krmiva-zrna.Prvih 10 - 15 dana nakon ždrijebljenja kobi-la se sa ždrebetom drži u staji, ali se već 4.-5. dan za suhog i mirnog vremena izvodi u po-četku jedanput, a kasnije više puta dnevno na šetnju. Na šetnju izlazi kobila sa ždrebe-tom za mirnog vremena čak i zimi, jer zima ne škodi ždrebetu. Za šetnje, osobito u rano proljeće, mora se paziti da ždrijebe ne leži na zemlji već da se stalno giba, jer se na vlažnoj zemlji može lako prehladiti.Između 7. i 10. dana nakon oždrebljenja ko-bila se obično tjera, pa ju treba u to vrijeme pripustiti pod pastuha. Često u to doba i zbog toga ždrijebe dobiva proljev, koji pro-đe za dan dva bez ikakvih loših posljedica.Ako je vrijeme povoljno, a kobila i ždrijebe su zdravi, to se 10. -15. dana po oždreblje-nju kobila može uprezati, i to prvo vrijeme za lakši, a kasnije za njezin redoviti posao. Kod uprezanja treba paziti da zaprega bude takva da se ne ozlijedi ždrijebe, koje redovi-to prati kobilu. Tijekom rada kobili se daje i češći odmor, kako bi se ždrijebe moglo nasi-sati. Ako je kobila bolesna ili se prekomjerno iscrpljuje u radu, neće imati dovoljno mlije-ka, pa se to odražava na razvoj ždrebeta. Ždrijebe kojem manjka majčino mlijeko treba napajati mlijekom druge kobile, ili mu se pak daje kravlje mlijeko koje se mora razrijediti vodom, te dodati na svaku litra 2 žlice šećera da bude slično kobiljem. Mlijeko kojim se napaja ždrijebe mora biti potpuno čisto i toplo, a posude se moraju s najvećom pažnjom dobro prati, kao i kod teladi.

stočarstvo


ostati u razvoju. No, ako se kobila ždrijebi svake godi ne, zdrijebe ne smije sisati dulje od šest mjeseci. Utvrđeno je da je ždrebad lakših pasmina odbijena za 7 - 8 mjeseci re-dovito jača od one koja se odbije ranije.

Ždrijebe se odbija od kobile tako da se odmah odvoji, te se drži nekoliko dana po-sebno povezano ularom uz svoje stajalište. Najbolje je ako se ždrebad smjesti u poseb-nu staju, dalje od kobile, jer kad se odbije obično tuguje pa je nemirno i žalosno.

Za nekoliko dana kad se odbijeno zdrije-be smiri, pušta se na ograđeni ispust gdje provodi cijeli dan sve do jeseni. Osobito je korisno za odbijenu ždrebad ako se redovi-to drži na zraku. Pritom se muška ždrebad drži odvojeno od ženske.

Zimi se ždrebad drži u zračnim i suhim stajama, te pušta redovito na dulju šetnju, da se razgiba i što više očvrsne.

Ždrebad-godišnjaci se već od proljeća drže glavnim dijelom na paši gdje i dalje ra-stu. Obrok hrane određuje se prema stanju paše i razvoju, te prema pasmini i svrsi za koju će ždrebad poslije služiti.

Pravilan uzgoj i hranidba u prvoj godi-ni glavni je temelj njihova razvoja, grješke učinjene u to doba nikada se više ne mogu ispraviti.

Odbijanje ždrebadiOdbijanje uopće, pa i kod ždrebadi,

predstavlja važnu zoomjeru, kojoj treba po-svetiti osobitu pozornost. Prije svega treba odrediti kad će se zdrijebe odbijati. Neki praktičari savjetuju da zdrijebe treba sisa-ti polovicu od trajanja bremenitosti, tj. pet i pol mjeseci. Međutim, ovo se ne zasniva ni na kakvoj znanstvenoj podlozi. Prije bi mjerilo za odbijanje mogla poslužiti pojava prednjih mliječnih kutnjaka, koji niču izme-đu šestog i devetog mjeseca. Njihova poja-va pokazuje daje zdrijebe sposobno na nov samostalan način hranidbe. I Umanje prve dlake može poslužiti kao znak da zdrijebe uskoro treba odbiti.

Ždrijebe treba sisati najmanje 5 - 6 mje-seci, pa i dulje ako se žele odnjegovati bu-duća dobra rasplodna grla. Ako zdrijebe dulje siše, utoliko je bolje. Prerano odbija-nje može uzrokovati zastoj u razvitku. Me-đutim, ako postoje opravdani razlozi, kao što je slaba kondicija majke, slabo lučenje mlijeka ili kobila radi teške poslove, a pritom je opet ždri-jebna, zdrijebe se može i ranije odbiti, u dobi između 4 i 5 mjeseci. Slabija ždrebad valja sisati i poslije 6 mjeseci.

Odbijanje ždrebadi provodi se postupno. Prve nedjelje u mjesecu kad će se zaručiti

zdrijebe treba pustiti sisati samo četiri puta, druge triput, treće dvaput, a četvrte samo jedanput dnevno. Za to vrijeme količinu krepke hrane (koncentrata) treba postupno povećavati. Tako se postiže postupno zasu-šivanje kobile. Ako je kobila jako mliječna, treba joj smanjiti obrok i pomalo je izmuzi-vati. Kad se ždrijebe još od rane mladosti navikne na prihranjivanje, odbijanje je znat-no olakšano. Odbijanje se može provesti i odjednom, bez ikakva prijelaza, ali pri ova-kvu postupku ždrijebe više tuguje i zbog slabljenja volje za jelom može oslabjeti. Od-bijanje ne smije štetiti ždrebetu.

Pri odbijanju se ždrebad u ergelama označava pečatom i odvoji se muška od ženskih. Odmah poslije odbijanja ždrebad treba odvojiti što dalje od kobila. Kad se ždrebad smiri, treba ih tjerati na pašu ili ih držati u ispustu na čistom zraku i suncu.

Stvaranje dobrog konjaPraksa je pokazala da se dobar konj

stvara u prvoj godini života samo dobrom hranidbom i kretanjem na paši, a grješke učinjene u to doba, nikada se više ne mogu ispraviti.

Njegovanje i držanje odbijene ždrebadi do navršene treće›godine sastoji se pogla-vito u dobroj hranidbi i njezi, čišćenju tijela i kopita. Važno je napomenuti da odbijena ždrebad treba što više vremena provodi-ti na paši i kretanju, u tijeku cijele godine.

Zimi trebaju biti također vani, da bi što bo-lje očvrsnuli. Mnogi naši stočari iz neznanja svoju odbijenu ždrebad odgajaju u stajama, gdje su lišena kretanja, pa su čak i vezana. Zbog toga ostanu uskih prsiju, postanu štrkljasta, nepravilna stava nogu i s različi-tim nedostatcima. Ima i takvih stočara koji smatraju daje pašnjačka hranidba odbijene ždrebadi bez koncentrata dovoljna, zbog čega ova ždrebad postane slaba i zakržlja-la. Vrlo se često događa da se od najboljeg ždrebeta zbog takva postupanja dobije loš konj s malim sposobnostima.

Ispusti trebaju biti tako ograđeni da se ždrebad ne može ozlijediti. Bodljikava žica za ogradu nije poželjna, kao ni ograde od trnja.

Između osmog i devetog mjeseca, po-trebno je mušku ždrebad odvojiti od žen-ske, jer se već u to doba, uz dobru hranidbu pojavljuje spolni nagon. Dođe li do oplod-nje, takva ždrebad zaostaje u porastu. Muš-ku ždrebad, odmah poslije navršene prve godine, ako ne odgovaraju za rasplod treba uštrojiti.

Odbijenu ždrebad treba u staji držati slobodnu, a vezati ih samo pri hranjenju. Za sve vrijeme ždrebad treba držati čistim četkanjem oštrom četkom. Glavno čišćenje obave sunce, kiša i vjetar dok su na paši ili ispustu. Kopita treba bar jedanput mjeseč-no pregledati.

N. J., dipl. ing.

Kobila nije izuzeta kao vrsta domaće živo-tinje od pojave pobacivanja ploda. Uzroci pobačaja kod svih domaćih životinja prak-tično su jednaki ili slični, ali s istom poslje-dicom - pobacivanje ploda.Vrijedi za kobilu, kravu, krmaču, ovcu, kozu i dr. Više je uzroka koji izazivaju pobačaj – kao držanje i sustav držanja, smještaj, hra-nidba i vrsta hrane, njezina kakvoća, njega, mehanički udarci čovjeka ili životinje, pre-tjerani napor u radu, galopiranje po tvrdoj cesti, nazeb, suviše hladna voda, otrovanja, bolesti maternice, naglo tjeranje uz i niz brdo, stresnost ili premalo hrane.Uzroka je mnogo, na sve moramo paziti, šti-titi kobilu i na vrijeme ih ukloniti.Kobile se najčešće zaraze hranom i vodom kroz probavni trakt, jer je najopasniji završ-ni pobačaj izazvan bacilima i virusima razli-čitih tipova. I pastuh može biti prenostitelj zaraznog pobačaja. Opasivanjem zaražene kobile, prenose zarazu na zdrave kobile. Izlučivanjem klica iz oboljele kobile zaraza se može širiti i zahvatiti sva grla u staji. Loša

Pobačaj kobile i najčešći uzroci pobačaja

hrana, osobito pljesnivo sijeno s otrovnim biljkama, također mogu dovesti do poba-čaja. Ako kobila nosi blizance, najčešće ih pobaci. Prvo ugine jedan zametak, zatim ugine i drugi, a potom dolazi do pobača-ja obaju plodova. Grla kod kojih postoji mjestimična promjena u maternici obično pobacuju 6 i 12 tjedna bređosti. Ovakvi po-bačaji obično ostaju neprimijećeni, jer su zameci vrlo mali.

stočarstvo


naše zdravlje

Za početak navedimo podatke Svjet-ske zdravstvene organizacije (SZO), pre-ma kojima je pušenje duhana prvi među uzrocima smrti koji se mogu spriječiti, te je izravno ili neizravno odgovorno za smrt svake 10. odrasle osobe u svijetu.

Unatoč svim dosad provedenim na-porima u suzbijanju pušenja i promi-canju nepušenja kao odrednice zdra-vog stila života i ostvarivanja potpunog zdravlja, predviđa se kako će do 2030. godine zbog pušenja umirati 8 milijuna osoba godišnje, a najveći broj umrlih bit će iz siromašnijih i srednje razvijenih zemalja.

Pušenjem veći rizik nastanka niza teških i ozbiljnih bolestiProcjenjuje se kako danas u svijetu

puši čak milijarda i 300 milijuna osoba, među kojima je najviše odraslih muš-karaca, ali zabrinjava činjenica kako se svake godine sve više povećava broj žena i mladih koji puše. U Hrvatskoj puši gotovo svaka treća odrasla osoba, a pre-ma ESPAD istraživanju iz 2011. godine najmanje 1 cigaretu dnevno u zadnjih mjesec dana uzelo je 41% učenika u dobi 13-14 godina, što je više nego alar-mantan podatak.

Bez duhana svakog dana!O tome kako je pušenje duhana štetno i škodi zdravlju slušali smo i čitali već bezbroj puta, međutim, obilježavajući Svjetski dan ne-pušenja (World No Tobacco Day) svake godine 31. svibnja, nije na-odmet još jednom podsjetiti se zašto pušenje duhana predstavlja rizik za zdravlje.

Važno je znati kako je pušenje je-dan od glavnih čimbenika rizika na-stanka niza teških i ozbiljnih bolesti koji uzrokuje 87% tumora dišnih putova (rak bronha i pluća, grklja-na, ždrijela, usne šupljine) kao i da je 30% svih tumora uzrokovano puše-njem (rak bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače, maternice, neke vrste leuke-mije).

Duhanu su se u početku pripisivala ljekovita svojstva i s vremenom, pušenje postaje društveno prihvatljiva navika, što je umnogome uzrokovano agresivnim reklamiranjem duhanskih proizvoda od strane sve profitabilnije i moćnije duhan-ske industrije.

1950. godine u časopisu British Medi-cal Journal objavljen je znanstveni rad u kojem je dokazana povezanost pušenja i raka pluća, te se nakon toga objavljuje sve više medicinskih istraživanja kojima se dokazuje štetnost duhana po zdravlje.

Nikotin stvara ovisnostDuhanski dim djeluje kancerogeno,

mutageno, toksično, psihoaktivno i po-dražajno, oštećuje svaki organ u tijelu, što je uzrokovano djelovanjem više od 4.000 raznih kemijskih tvari, od kojih je 60-tak kancerogeno. Sastojci duhan-skog dima - nikotin, katran i ugljični mo-noksid su najštetniji i ujedno najopasniji za zdravlje. Nikotin stvara ovisnost, u malim količinama potiče, a u većim in-hibira živčane impulse. Organizam se na nikotin navikava postupno, a nikotin dje-luje tako da povećava frekvenciju srca, stišće male krvne žile i povisuje krvni

Pušenje uzrokuje smrt približno 6 milijuna osoba svake godine, a među njima je čak 600.000 osoba koje nisu bile pušači, ali su umrle, jer su bile izložene tzv. pasivnom pušenju (pri-slino udisanje duhanskog dima zbog boravka u zadimljenom prostoru).

Pušenje udvostručuje rizik od umiranja zbog bole-sti srca i krvnih žila (moždani i srčani udar!), oštećuje sustav dišnih (kronični bronhitis, astma, kronična op-struktivna bolest pluća-KOPB) i probavnih organa (ul-kusna bolest), smanjuje imunitet, nepovoljno utječe na reproduktivno zdravlje i zdravlje očiju (makularna degeneracija) i predstavlja pravu bolest ovisnosti (pu-šenje uzrokuje psihičku i tjelesnu ovisnost).

Važno je zapamtiti da nikad nije ka-sno za prestanak pušenja! Ako osoba prestane pušiti u dobi 35-44 godine produljit će život za 9 godina, u dobi 45-54 godine za 6 godina, a u dobi iznad 64 godine za 4 godine.

naše zdravlje

tlak, pospješuje aterosklerozu, smatra se aktivatorom pucanja ateroma i sudio-nikom stvaranja tromba.

Katran djeluje kancerogeno, dok se ugljični monoksid veže s kisikom 200 puta brže od hemoglobina, što značajno smanjuje opskrbu organizma kisikom. Ugljični monoksid povećava propusnost stijenki krvnih žila za kolesterol i time pri-donosi nastanku ateroskleroze.

Prednosti prestanka pušenjaSvaki pušač narušava zdravlje i kvali-

tetu života i sebi i svojoj okolini. Neospor-na je činjenica da su rizici kao i štetnost pušenja po zdravlje iznimno veliki, me-đutim značajne su i prednosti prestanka pušenja. Već 12 sati nakon prestanka pu-šenja razina ugljičnog monoksida pada na normalnu razinu, dok 48 sati nakon prestanka nastaje poboljšanje pokaza-telja zgrušavanja krvi, odnosno smanjuje se rizik nastanka tromba. Rizik ateroskle-roze smanjuje se tijekom 1-2 godine na-kon prestanka pušenja.

Najvažnije je djelovati na stvaranje sta-va o nepušenju kao odrednici zdravog i kvalitetnog života u što mlađoj životnoj dobi, te osigurati dostatno informiranje i edukaciju kako bi svi mogli izabrati nepu-šenje kao stil zdravog života. Naše zdrav-lje je naša odgovornost stoga odaberimo da nam svaki dan bude dan bez duhana!

mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva


69

Brudet

Recepti

✦ ½ kg nasjeckane janjetine (bez kostiju)

✦ 10 dag crvenog luka✦ 10 dag patliđana✦ 10 dag svježe paprike (nasjeckane)✦ 1 tikvica (nasjeckana)✦ 20 dag rajčice (nasjeckane)✦ sol✦ papar✦ ljuti feferon✦ chilli

PostuPak

Na ulju popržite janjetinu, pa nakon što se isprži, izvadite je na tanjur i na toj istoj masnoći propirjajte očišćeni cr-veni luk rezan na sitne kockice; zatim dodajte papriku,

tikvicu i patliđane, začinite solju, paprom, chilliem, dodajte ljutu papričicu. Sve podlijete s malo vode ili temeljcem te izmiksajte. Vratite meso na povrće i pirjajte dok se sve ne zgusne. Kada se zgusne, poslužuti s kus kusem, kojeg ćete pripremiti po uputi na pakiranju.

PriPrema✦ 1 kg razne veće ribe (morske ili riječne) ✦ ½ kg luka (narezan) ✦ 1 žlica pirea od rajčice ✦ 1 žlica vinskog octa ✦ 4 češnja češnjaka ✦ 2 dl bijelog ili crnog vina ✦ 2 dl maslinovog ulja ✦ vezica peršina ✦ sol i papar u zrnu

PostuPak

ribu očistite, operite i narežite na veće komade. Luk po-pržiti na malo vrućeg ulja, dok ne dobije zlatno - smeđu boju. Dodajte žlicu vinskog octa, preostalo ulje, sol i pa-

par i pustiti da zavrije. Zatim ubacite komade ribe i pustiti da vrije 1 - 2 minute. Dodajte vino, žlicu pirea od rajčice, krupnije nasjeckan češnjak i ostalu polovicu luka i sve sastojke lagano promiješajte. Dodajte vode i kuhajte bez miješanja oko 30 - 45 minuta. Dok brudet lagano krčka, povremeno samo malo pro-tresite lonac. Na kraju dodajte sitno nasjeckan peršin.

Punjeni uštipci

PriPrema✦ 4 šalice brašna ✦ 8 žlica ulja ✦ prstohvat soli ✦ ¼ šalice vode✦ 5 dag mladog luka (nasjeckanog) ✦ 2 žlice kukuruza ✦ 10 dag piletine sitno nasjeckane ✦ 2 dag kozjeg sira ✦ 3 žlice mlijekaPosutPak

Piletinu, luk i kukuruz prodinstajte na maslinovom ulju, dodajte mli-jeko, kozji sir i stavite sa strane.Od brašna, ulja, soli i vode napraviti tijesto i pustite da odstoji

oko 20 minuta.Podijelite tijesto u 12 dijelova i svaki dio zasebno razvaljajte da dobije-te tanke pločice. Nanesite napravljenu smjesu na njih te ih dobro zatvori-te! Pržite ih na srednoj vatri dok ne postanu zlatno smeđe.

Janjetina u ljutom crvenom umaku s

kus kusom

PriPremaBiskvit 1✦ 1/3 kutije gotove mješavine za čokoladne kolače (brownies) ✦ 15 dag mljevenih badema

Bijela Parfe krema✦ 500 ml mlijeka✦ 6 žlica šećera✦ 25 dag bijele čokolade ✦ 200 ml slatkog vrhnja✦ 2 vrećice želatine

CrNa Parfe krema✦ 500 ml mlijeka ✦ 6 žlica šećera✦ 25 dag čokolade za kuhanje✦ 200 ml slatkog vrhnja ✦ 2 vrećice želatine

Biskvit 2✦ 8 dag omekšalog maslaca ✦ 15 dag šećera ✦ 30 dag brašna ✦ 2 žličice praška za pecivo✦ 2 žlice kakaa ✦ 1 vanilin šećer ✦ 12 dag otopljene čokolade ✦ 200 ml mlijeka✦ 4 jaja✦ 30dag očišćenih trešanja

Pripremite 1/3 mješavine za čokoladne kolače prema uputa-ma na kutiji. Dodajte bademe i sve dobro promiješajte. Pe-cite 30-35 minuta u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 oC.

Za kreme zagrijte mlijeko i istopite zasebno čokolade uz povre-meno miješanje. Kada se ohladi, dodajte šlag od vrhnja i želatinu, koju ste otopili prema uputi na vrećici. Na ohlađeni biskvit sipaj-te naizmjenično crnu pa bijelu kremu. Ostavite da se stegne. (U kreme možete ako ne želite da ispadnu premekane dodati i više želatine). Za biskvit 2 umutite maslac, šećer te dodajite jedno po jedno jaje, brašno, prašak za pecivo i kakao, mlijeko, te čokoladu. Na kraju dodajte trešnje. Smjesu izlijte u kalup i pecite 45 min na 170 oC. Po želji dekorirajte kolač s trešnjama i prelijte preljevom za torte.

PriPrematijesto✦ 5 jaja✦ 25 dag šećera✦ 5 žlica hladne vode✦ 25 dag glatkog brašna✦ 1 prašak za pecivoKrema

✦ 20 dag šećera✦ 20 dag maslaca✦ 1 žlica kakaa u prahu✦ 20 dag čokolade za kuhanje✦ 4 dcl mlijeka✦ 1 žlica ruma (po želji)✦ kokosovo brašno✦ pekmez od višanja✦ istučena šlag pjena

PostuPak

jaja zajedno sa šećerom, mikserom kremasto izradite. Dodajte hladnu vodu i nastaviti kratko miješati. Braš-no izmiješajte s praškom za pecivo i lagano dodajte.

Tijesto izlijte u lim i pecite oko 25 – 30 minuta na 180ºC. Pečeni kolač ostavite da se ohladi. Za kremu izmiješajte sve sastojke u loncu, i na laganoj vatri otopite. Pustite da se krema malo ohladi. Kocke uvaljajte u kremu, ostaviti ih malo na papiru da se ocijede, pa ih uvaljajte u kokosovo brašno. Zatim prerežite svaku kocku, namažite je pekmezom i šlag pjenom. Poklopite i poslužite.

Punjeni čupavci

Pjenasta torta s limunom

Kolač od trešanja

ISPRAVAK RECEPTA IZ BROJA 10.

Voćne košarice

Kolač od mente

PriPrema✦ 1 1/2 šalice kristal šećera ✦ 3 žlice kukuruznog škroba ✦ 3 žlice brašna ✦ prstohvat soli ✦ 1 1/2 šalice tople vode ✦ 3 žumanjka, lagano istučena ✦ 2 žlice maslaca ✦ 1 žličica sitno naribane limunove kore ✦ 1/3 šalice svježeg soka od limuna ✦ 1 tijesta za pitu, promjer 23 cm ✦ 3 bjelanjka ✦ 1 žličica limunova soka, izborno ✦ 6 žlica kristal šećera

Pjenasta torta s limunom

Biskvit✦ 5 dag margarina ✦ 3 jaja ✦ 12 dag šećera ✦ 4 dag škroba ✦ 4 dag brašna ✦ 2 žlice praška za pecivo ✦ 5 dag tamne čokolade (otopljene)krema✦ 3 lista želatine ✦ 10 dag kremastog sira ✦ 25 dag nemasnog kravljeg sira ✦ 7 dag šećera ✦ 5 ml sirupa od mente (može i liker) ✦ 2,5 dl slatkog vrhnja

Za biskvit napravite – zamijesite od navedenih sastojaka tijesto, te ga ostavite pola sata da se odmori. Nakon toga ga razvaljajte i nanesite na namašćeni lim. Pecite oko 25

minuta na 170 oC.Za kremu namočite želatinu u hladnu vodu da nabubri. Dobro promijšajte obje vrste sira i šećera sa sirupom od mente. Žela-tinu dobro ocijedite i otopite s malo kreme od sira na pari, po-tom umiješajte u glavninu kreme od sira. Čvrsto istucite slatko vrhnje i lagano umiješajte u kremu. Kremu nanesite na biskvit i stavite kolač u frižider da se stisne i ohladi.

PostuPak

u lonac za pirjanje, pomiješajte 1 1/2 šalicu šećera, kukuruzni škrob, brašno i sol. Postupno dodajte vruću vodu. Stavite na srednje jaku vatru dok ne

zakuha, stalno miješajući. Smanjite temperaturu i nasta-vite kuhati, miješajući, još 8 minuta.Umiješajte oko 1/3 šalice vruće smjese u žumanjke koje ste prethodno lagano istukli, a zatim sve vratite vrućoj smjese u lonac. Pustite da zakuha, stalno miješajući, i kuhajte još 4 minute. Dodajte maslac i koricu limuna. Polako umiješajte 1/3 šalice soka od limuna. Ulijte u kalup u kojeg ćete prije toga razvući tijesto za pite.Istucite bjelanjke s 1 žlicom soka od limuna. Postupno do-dajite šećer dok ne dobijete gustu smjesu. Smjesu prelijte pre-ko torta i pecite sve zajedno na 180 stupnjeva, dok torta ne poprimi zlatno smeđu boju (c. 12 do 15 minuta). Stavite u frižider da se ohladi

PriPrema✦ 35 dag glatkog brašna ✦ 2 žlice vrhnja✦ 10 dag maslaca✦ 12 dag šećera u prahu ✦ 1 vrećica vanilin šećera✦ 1 jaje ✦ 1 čep ruma✦ prstohvat soli ✦ korica 1 limuna✦ 1/2 praška za pecivo✦ 20 dag voća po želji✦ preljev za torte ✦ krokantPostuPak

Za košarice razmutite jaje sa šećerima, dodajte omekšali maslac i ostale sastojke, te s brašnom i praškom za pecivo zamijesite tijesto.

Kidajte komade za kalupe te ih ravnomjerno rasporediti u što tanjem sloju. Izbockajte čačkalicom..Košarice staviti na lim i pecite ih 20ak minuta u zagrijanoj pećni-ci na 180°C. Ohladite košarice i napunite voće. Zatim napravite preljev za torte, pomiješajte ga s rumom i svaku košaricu zalij-te s jednom žlicom preljeva da se voće učvrsti. Rubove košarica ukrasite krokantom.

Veliko sniženje cijena svihvrsta gumaGUME ZA OSOBNA VOZILA,TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE155/70R13 T75 COMPACT SPORTIVA 280,00175/70R13 T82 COMPACT SPORTIVA 319,00175/65R14 T82 COMPACT SPORTIVA 339,00195/65R15 H91 SUPER Z SPORTIVA 432,00195/65R15 H91 CPC5 CONTINENTAL 588,00205/55R16 V91 CPC 5 CONTINENTAL 817,0011,2-28 8PR TR135 BKT 1620,0012,4-28 8PR TR135 BKT 1872,006,00-16 6PR VOD. TF9090 BKT 381,0010,0/75-15,3 14PR TL AW909 IMPL. BKT 661,0013,0/65-18 16PR TL AW702 IMP. BKT 1461,00

Sve cijene su s PDV-om s popustima za gotovinsko plaćanje.

ZA SVE OBAVIJESTI OBRATITE SE U KRIŽEVCIMA, NIKOLE TESLE 49Telefon 048 / 682-573Faks 048 / 682-659

POSLOVNA JEDINICA RIJEKASLAVKA KRAUTZEKA 93Telefon 051 / 218-554Faks 051/ 431-176

POSLOVNA JEDINICA ZAGREBKOVINSKA b.b.Tel. 01 / 3498-020Faks 01 / 3498-001

POSLOVNA JEDINICA OSIJEKVUKOVARSKA 221Tel. 031 / 586-152, faks 031 / 586-151

POTROŠAČI, TRGOVCI, VULKANIZERI, PODUZEĆANA ZALIHI IMAMO CJELOKUPNI PROGRAM GUMA ZA AUTOMOBILE, TRAKTORE,GRAĐEVINSKE I POLJOPRIVREDNE STROJEVE

TRGOVAČKO DRUŠTVO ZA TRGOVINU NA VELIKO I MALO d.o.o.N. Tesle 49, 48260 KRIŽEVCI, 048/682-573Faks 048/682-659, žiro-račun 239007-1100046239

AKCIJSKA PRODAJA GUMA ZA OSOBNA VOZILA, TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE

ISPORUKA ODMAHPROVJERITEMI NISMO SAMO PONEKAD POVOLJNI,MI SMO UVIJEK NAJPOVOLJNIJI.UGODNU VOŽNJU GUMAMAKUPLJENIM U „ROBNOM CENTRU”KRIŽEVCI, KAO I U SVIM NAŠIMPOSLOVNIM JEDINICAMA.

CONTINENTALCPC5

SPORTIVASUPER Z

BKT-TF9090

BKT-TR-135

BKT- TL AW702 IMP.

robnicentarRCPRODAJA IMONTAŽA GUMA

web shop

Internet prodaja sdodatnim popustom

www.robni-centar.hr

BKT-TL AW909 IMP.

SPORTIVACOMPACT

Elta d.o.o. trgovina i servis poljoprivredne mehanizacije Pušćine , Čakovečka 136 , 40 305 NedelišćeTelefon : 040 895 252 , 091 66 35 485 , 091 63 54 855 Fax : 040 895 334www.elta.hr , [email protected]

Beinlich rolomati i motorni agregati su najbolji i najučinkovitiji strojevi na području navodnjavanja, a prikladni su i za svaki oblik i veličinu površine.

Sistemi za navodnjavanje br. 1 na njemačkom tržištu

Odlikuju se izvanrednom kvalitetom koja je rezultat dugogodišnjeg iskustva proizvodnje mehanizacije za navodnjavanje, a posebno je atraktivan odnos cijene i kvalitete.

Documents

Gospodarski list 12/2013