Gospodarski list 2/2015

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

prilog ovog broja

Isplativa poljoprivredna

C I J E N A 1 2 k n

1 . v e l j a č e

2015. 2

proizvodnja

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

AKTUALNE TEME 2 150 godina poljoprivrednog

zadrugarstva u Hrvatskoj 3 – 4 Novosti u poslovanju zadruga u Hrvatskoj 7 Turističkim projektima na nerazvijenim područjima do

200.000 kn 8 Prva proizvođačka organizacija u sektoru voćarstva i

povrćarstva u Hrvatskoj 9 Prvi natječaji iz Programa ruralnog razvoja 11 Izbor za najbolju poljoljekarnu u 2015. godini 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti

RATARSTVO, MEHANIZACIJA, ZAŠTITA BILJA16 – 17 Kako održati plodnost tla? 18 – 19 Vijesti iz mehanizacije 21 Koja sredstva za zaštitu bilja ne vrijede u 2015.? 23 – 24 Bolesti rasada povrća i njihovo suzbijanje 25 – 27 Novost u osvjetljenju biljaka VAŠ VRT 28 Uzgojite sami presadnice cvijeća 29 Tibuhina – sobna biljka ili ukrasno stablo MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 31 – 47 Isplativa poljoprivredna proizvodnja

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO 50 – 51 Očuvanje tradicionalnih i autohtonih sorti voćnih vrsta

u Hrvatskoj 52 Polana – novost u sortimentu maline 53 – 54 Prednosti i ograničenja "vapnenog dušika" u

suvremenoj voćarskoj i povrtlarskoj proizvodnji 55 Proslava Vincekova u Zagrebačkoj županiji

PČELARSTVO, LOV, PERADARSTVO, STOČARSTVO 57 Promjene u košnicama 58 – 59 Loviti etički, ali i po zakonu 60 – 61 Higijena i stelja u uzgoju peradi 62 Postupci s nerastovima 63 Othranimo zdravu jarad

LJEKOVITO BILJE, NAŠE ZDRAVLJE 64 – 65 Orašasti plodovi – ukusni i zdravi (2) 66 – 67 Imate li povišen kolesterol?

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/38 43 222Direktorica

Andreja Vrcan E-mail: [email protected]

UredništvoMajstora Radonje 12

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725

E-mail: [email protected]

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

Ivan Stupnišek (urednik)Ilustracije

Božidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Pretplata i računovodstvotelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]: [email protected]

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

NASLOVNA STRANICA Rezidba u pokusnom voćnjaku u Donjoj Zelini, Zavod za voćarstvo, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

gospodarskilist

31 1. veljače 2015.

Isplativa poljoprivredna proizvodnja

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Za uspješno poljoprivredno gospodarstvo neo-phodno je dobro tehnološko-tehničko i organizaci-jsko vođenje proizvodnje, a vrlo je bitna i odlu-ka što proizvoditi na svom zemljištu, kako bi se proizvođači što je moguće više prilagodili okruženju i zahtjevima tržišta. Za poljoprivredu je svojstveno da se radi o sezonskoj proizvodnji, kod koje je vri-jeme trajanja neusporedivo duže nego kod drugih gospodarskih djelatnosti, dok je mogućnost pre-bacivanja na neki supstitucijski proizvod u toku proizvodnje vrlo mala ili je uopće nema.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. veljače 2015. 1. veljače 2015.gospodarskilist

32

Kako odabrati vrstu poljoprivredne proizvodnje?Uvoz hrane u Hrvatsku u po-

sljednjih je dvadesetak godina u stalnom porastu, te je među naj-višima u Europi, unatoč činjenici da naša zemlja obiluje prirodnim resursima za poljoprivrednu proi-zvodnju. Od ulaska u EU dodatno nam se povećao izvozni deficit za 26,5% što nije neobično za nove države članice EU. Najveći pro-

Činjenica je da su upravo obi-teljska gospodarstva temelj poljoprivrede Europske unije, a u našoj situaciji opće ne-zaposlenosti sigurno imaju veliku ulogu u zapošljavanju lokalnog stanovništva i osigu-ravanju budućnosti ruralnog područja RH.

blem poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj je neučinkovitost, kao i smanjivanje broja OPG-a, za što je najvidljiviji primjer mliječni sektor. Da bi cijela država imala koristi od poljoprivrede, svakako je potrebno primarne proizvode poljoprivredne proizvodnje preraditi i povećati im vrijednost kod nas, a ne ih izvoziti kao sirovinu.

Kultura 2011. 2012. 2013.

Pšenica 782 1.000 999

Kukuruz 1.734 1.298 1.874

Ostale žitarice 311 389 315

Šećerna repa 1.168 919 1.051

Uljana repica 49 26 48

Soja 147 97 111

Suncokret 85 90 131

Duhan-suhi list 11 12 10

U Hrvatskoj se ratarska proizvod-nja odvija na 874.000 ha oranica i vrtova, a najviše se proizvode žitari-ce, potom krmno bilje i uljarice. Više od 90% hrane dolazi iz ratarstva pa proizvodi ratarskih kultura čine osnovu prehrane ljudi i hranidbe ži-votinja.

Kad govorimo o proizvodnji žita-rica najveće površine su pod kuku-ruzom i pšenicom. Iako su to naše tradicionalne kulture, a klas pšenice je i simbol „zlatne“ Slavonije, ispla-tivost ovih proizvodnji je sve manja. Dragan Modic iz Bošnjaka ove je jeseni posijao samo 30 ha pšenice, što je dvostruko manje od prijašnjih godina. Ističe da je 2014. godine pšenica donosila 2.000 – 3.000 kn gubitka/ha, uglavnom zbog visoke cijene zaštite, koja je uslijed nepo-voljnih vremenskih prilika bila neop-hodna.

Ipak potrebno je napomenuti kako je pšenica strateški proizvod svake zemlje te stoga treba biti u

Proizvodnja nekih ratarskih kultura u Hrvatskoj (u 1000 tona)

proizvodnji, a kako se otkupne ci-jene i troškovi svake godine mije-njaju, nije isključeno da ono što je danas potpuno neekonomično

Kao najprofitabilnija ratarska kultura sve više izdvaja se soja, koja je vrlo tražena, posebno jer u našoj zemlji nije genetski modificirana. Soja je s vrha profitabilnosti izbacila šećernu repu, koja je do sada bila kraljica ratarskih kultura, ali kojoj je ove godine otkupna cijena pala za 30-tak posto od ranije dogovorene. Površine pod sojom se stoga sve više šire, te je ove godine bila na 47–50.000 ha, što je značajno više u odnosu na prije desetak godina.

u nekoj od narednih godina opet bude isplativo.

Soja uspijeva u svim proizvod-nim područjima dobrim za uzgoj

RATARSTVO

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

331. veljače 2015. 1. veljače 2015.

kukuruza. Za normalan rast i razvoj traži područja s minimalnim godiš-njim oborinama između 600 i 700 mm. Najbolji predusjevi su joj str-ne žitarice, kukuruz, šećerna repa i krumpir. Jako dobro reagira na me-đurednu kultivaciju i navodnjavanje, a iako je napada mnogo uzročnika biljnih bolesti, oni za sada kod nas ne čine znatnu ekonomsku štetu pa se suzbijanje protiv bolesti uglav-

nom ne provodi. Prirodi soje na plodnim tlima uz pravilnu agroteh-niku mogu biti veći od 4 t zrna/ha, a najčešće su 2,5-3,5 t/ha. Kukuruz u Hrvatskoj ima visokih 62% udjela u ukupnoj proizvodnji žitarica.

Iako su 2014. godine prinosi ku-kuruza bili rekordnih 10 t/ha, zbog visokih troškova sušenja ekono-mičnost proizvodnje je dovedena u pitanje. Prodajna cijena nesušenog

kukuruza je iznosila 0,40-0,50 kn/kg, što nije bilo dovoljno za pokriće troškova proizvodnje.

Proizvođač Mario Mandić iz Korit-ne, koji svu svoju ratarsku proizvod-nju, s površine od 150 ha, koristi za hranidbu 250 rasplodnih krmača, ističe da od čiste ratarske proizvod-nje nema velike ekonomske koristi, već ona jedino ima smisla u zaokru-ženom ciklusu proizvodnje. Velika

Udio troškova u prihodu odabranih ratarskih kultura

Radni sati traktora (45kW) po ha Pšenica Ječam Kukuruz Raž Zob Soja Uljana

repica Suncokret Šećerna repa Duhan

Razbacivač gnojiva 1,5 1 0,7 1 1 0,54 1,5 1 0,9 0,6

Plug 2,7 2,7 2,7 2,7 2,7 2,7 2,7 2,7 2,7 2,7

Drljanje 0,6

Tanjurača 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8

Sjetvospremač 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 1,2 1,2 1,2 1,2 0,6

Gredičar 4,0

Sadilica presadnica 15,0

Sijaćica 1 1 1,3 1 1 1,3 1 1,3 1,3

Kultivator + gnojidba 1,5 1,5 2

Prskalica 1,5 1 0,5 1 1 1 1,5 1 4 2,0

Kultivator + gnojidba 1,5 3,0

Prikolica za transport 1 1 1,1 0,6 0,6 0,4 0,4 0,4 6,3 1,0

Ukupno, radni sati/ha 9,1 8,1 9,2 7,7 7,7 9,4 9,1 9,9 18,9 29,7

Kalkulacija odabranih ratarskih kultura na 1 ha površine

Naziv Mjerna jedinica

Pšenica, ozima Kukuruz Kukuruz

za silažuŠećerna

repa Soja Krumpir

Prinos kg/ha 5.333 8.500 50.000 50.000 3.000 35.000

Cijena kn/ha 1,33 1,36 0,28 0,27 2,75 1,41

Ukupni prihod kn/ha 7.093 11.560 14.000 13.500 8.250 49.350

Sjeme kn/ha 742 891 1.012 1.707 539 15.030

Gnojidba kn/ha 2.646 3.993 4.511 3.975 2.612 4.764

Zaštitna sredstva kn/ha 959 969 784 2.653 632 3.157

Ostali troškovi kn/ha 453 1.308 700 72

Unajmljena mehanizacija kn/ha 583 650 550 2.300 625 5.500

Vlastita mehanizacija kn/ha 1.162 1.374 1.628 2.854 1.307 2.762

Ukupni trošak kn/ha 6.545 9.187 9.187 13.491 5.789 31.215

Dobit kn/ha 548 2.373 4.813 9 2.461 18.135

Cijena koštanja kn/kg 1,23 1,08 0,18 0,27 1,93 0,89

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


34

mogućnost ratarske proizvodnje je upravo u mogućnosti oplemenji-vanja primarnog proizvoda ratar-stva, kroz hranidbu stoke i plasman mesa, te time ostvarivanja većeg prihoda. Međutim, potrebno je znati da se situacija na tržištu mijenja, pa je nekih godina isplativija biljna, a drugih stočarska proizvodnja.

Ukoliko proizvođač posjeduje površine i tehnički je opremljen za ratarsku proizvodnju, uvijek se postavlja pitanje koje kulture je najekonomičnije proizvoditi, na-ravno uz potrebu poštivanja plo-doreda. Odluka je na vlasniku, a kod odlučivanja je vrlo korisno vi-djeti koliki je udio pojedinog troš-ka proizvodnje u ukupnom priho-du, jer troškovi odlučuju koliki dio prihoda će ostati proizvođačima na raspolaganju nakon završene proizvodnje.

Kalkulacija je napravljena na te-melju prosječnih cijena 2010.-2012. i bez uračunavanja prihoda od izravnih plaćanja po jedinici površi-

ne. U pravilu, najveći dio troška ot-pada na trošak mineralnih gnojiva, koji ima najveći udio kod proizvod-nje zobi, a najmanji kod proizvod-nje krumpira. Kod proizvodnje zobi i duhana troškovi su veći od prihoda (bez uračunatih izravnih plaćanja), dok je najpovoljniji odnos prihoda i rashoda kod proizvodnje krumpira, silažnog kukuruza i soje.

Kako ratarstvo nije radno inten-zivna djelatnost, ako postoji višak radnih sati, u cilju povećanja priho-da gospodarstva moguć je prelazak na profitabilnije i radno intenzivnije proizvodnje, poput povrćarstva.

Iako smo ranije spomenuli da ratarstvo općenito nije radno inten-

zivno poput ostalih poljoprivrednih djelatnosti, ipak postoje radno in-tenzivnije kulture unutar ratarske proizvodnje. Tako npr. duhan za-htijeva 29,7 radnih sati po hektaru, šećerna repa 18,9 radnih sati po hektaru, dok najmanje radnih sati zahtijevaju raž i zob (7,7 sati/ha).

Jedna od mogućnosti za ratar-stvo, kako bi bilo zadovoljavajuće profitabilno za proizvođača je kom-biniranje s drugim profitabilnijim djelatnostima poput stočarstva, koje je prirodna nadogradnja ove vrste proizvodnje. Druga moguć-nost uvjetuje da proizvođač mora imati na raspolaganju značajne po-vršine za obradu.

Jedna od mogućnosti za profitabilniju ratarsku proizvodnju svakako je prelazak na ekološki način proizvodnje, za koji je moguće ograničenje potreba za radnom snagom. Kod žitarica je visoke urode u eko-proizvodnji moguće postići uvođenjem određene vrste plodoreda u kojem djetelinsko-travne kulture i soja imaju značajnu ulogu, jer os-tavljaju tlo u dobrom strukturnom stanju i obogaćuju ga potrebnim količinama dušika. Ipak, na ekološki tip proizvodnje je lakše prijeći kod povrća, voća i vinove loze, nego kod žitarica.

Utrošak radnih sati mehanizacije kod odabranih ratarskih kultura

Pšenica Ječam Kukuruz Raž Zob Soja Uljana repica Suncokret Šećerna

repa Krumpir Duhan Kukuruz za silažu

Prihod 100 %

Sjeme 10% 6% 8% 8% 7% 7% 6% 7% 12% 30% 5% 7%

Gnojivo 37% 37% 35% 42% 51% 32% 31% 35% 29% 10% 15% 32%

Zaštitna sredstva

14% 11% 8% 16% 14% 8% 14% 17% 19% 6% 23% 6%

Ostali troškovi

6% 11% 1% 8% 7% 40% 5%

VARI-JABILNI TROŠKOVI

68% 54% 62% 65% 72% 47% 59% 65% 61% 47% 83% 50%

Trošak meha-nizacije

25% 24% 18% 28% 33% 23% 20% 23% 38% 17% 21% 16%

-Unajmljena 8% 8% 6% 10% 12% 8% 7% 7% 17% 11% 4%

-Vlastita 16% 16% 12% 18% 21% 16% 13% 16% 21% 6% 21% 12%

Ukupni trošak

93% 78% 80% 94% 105% 70% 79% 88% 99% 63% 104% 66%

DOHODAK 7% 22% 20% 6% -5% 30% 21% 12% 1% 37% -4% 34%

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


POVRĆARSTVO

2011. 2012. 2013. 2014.

Krumpir 167.500 151.300 166.200 170.000

Rajčica 23.600 18.400 20.700 26.000

Luk 22.300 22.900 16.800 19.200

Mrkva 7.500 13.500 4.000 4.600

Povrće je zanimljivo zbog mo-gućnosti uzgoja na otvorenom, ali i u zaštićenom prostoru tijekom ci-jele godine. Jedan od ključnih ele-menata svake uspješne povrćarske proizvodnje je kvaliteta korištenih presadnica.

Dobro razvijena i zdrava presad-nica daje brz i snažan početan rast i omogućava, u konačnici zadovo-ljavajući prinos kulture. Jako je bit-na i sortna kvaliteta presadnice, jer sjeme dobrih sortnih karakteristika daje dobru uzgojnu kvalitetu sjeme-na, kao i kvalitetu jestivih dijelova. Najčešće se iz presadnica uzgajaju rajčice, paprike, kupusnjače i zele-ne salate.

Proizvodnja nekih povrtnih vrsta u Hrvatskoj (u tonama)

Kalkulacija uzgoja odabranih povrtnih kultura na 1 ha

Kupus Kasni kupus na otvorenom Cvjetača Poriluk Luk Češnjak Mrkva

Prinos, kg/ha 55.000 65.000 35.000 24.200 40.000 5.000 45.000Cijena, kn/kg 1,00 1,38 3,50 5,40 2,14 15,00 1,70UKUPNI PRIHOD 55.000 89.375 122.500 130.680 85.600 75.000 76.500Presadnice/sjeme 16.813 16.813 22.500 5.996 15.600 20.000 6.100Mineralna gnojiva 7.471 7.471 5.629 10.460 4.288 2.500 4.060Zaštitna sredstva 3.513 3.513 3.687 12.089 5.295 2.304 2.411Sanduci (Vreće) 1.712 1.712 19.600 4.550 2.600 125 2.925Navodnjavanje 11.256 24.015 Rad ljudi 9.167 11.103 8.750 10.000 Ostali troškovi 1.000 1.000 2.000 49.068 2.000 1.500 2.000VARIJABILNI TROŠKOVI 39.674 41.610 73.422 106.178 29.783 36.429 17.497Doprinos pokriću 15.326 47.765 49.078 24.502 55.817 38.571 59.003

Alarmantne su brojke koje pokazuju da smo u devet mjeseci 2014. go-dine uvezli gotovo 73.000 tona povrća, a izvezli svega 18.000 tona. Od povrća najviše izvozimo krumpir, čiji je izvoz gotovo duplo veći nego prošle godine u istom razdoblju (u prvih šest mjeseci 2013. godine izvezeno je 3.163, a 2014. godine 6.223 tone). Što se tiče uvoza, u prvih 6 mjeseci uvezeno je 17.523 tone krumpira, što je manje nego 2013. godine u istom razdoblju kada je uvezeno 25.949 tona. Uvoz rajčica je povećan s 6.758 tona prošle godine na 7.270 tona 2014. godine.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


36

Rajčica Paprika babura Salata Kornišoni Lubenica Hren Grah

Prinos, kg/ha 45.000 40.000 35.000 40.000 55.000 7.000 2.000Cijena, kn/kg 3,00 3,50 4,00 2,26 1,47 4,30 13,00UKUPNI PRIHOD 135.000 140.000 140.000 90.400 80.850 30.100 26.000Presadnice/sjeme 20.400 39.150 27.000 6.550 26.800 1.920 8.500Mineralna gnojiva 6.000 7.887 5.428 7.971 12.240 900 2.547Zaštitna sredstva 1.526 1.483 1.628 3.715 3.429 2.300 1.342Sanduci (Vreće) 20.250 1.185 25.000 455 96Navodnjavanje 4.290 6.080 9.231 4.469 Rad ljudi 46.920 22.500 20.000 6.600 7.410 5.500 5.511Ostali troškovi 2.000 9.680 10.600 1.500 7.091 1.000 1.200VARIJABILNI TROŠKOVI 112.307 87.965 98.887 30.805 56.970 12.075 19.196Doprinos pokriću 22.693 52.035 41.113 59.595 23.880 18.025 6.804

PRIHOD Sjeme Gnojidba Zaštita Ambalaža Natapanje Rad ljudi Ostali TROŠAK

Rajčica 100% 15% 4% 1% 15% 3% 35% 1% 83%

Paprika 100% 28% 6% 1% 1% 4% 16% 7% 63%

Kupus 100% 31% 14% 6% 3% 17% 2% 72%

Luk 100% 18% 5% 6% 3% 2% 35%

Češnjak 100% 27% 3% 3% 13% 2% 49%

Mrkva 100% 8% 5% 3% 4% 3% 23%

Hren 100% 6% 3% 8% 2% 18% 3% 40%

Salata 100% 19% 4% 1% 18% 7% 14% 8% 71%

Lubenica 100% 33% 15% 4% 9% 9% 70%

Kasni kupus 100% 19% 8% 4% 2% 12% 1% 47%

Grah 100% 33% 10% 5% 21% 5% 74%

Cvjetača 100% 18% 5% 3% 16% 9% 7% 2% 60%

Poriluk 100% 5% 8% 9% 3% 18% 38% 81%

Kornišoni 100% 7% 9% 4% 5% 7% 2% 34%

Proizvodnja tog povrća iz presad-nica je sigurnija, a usjevi uzgojeni iz presadnica ranije ulaze u fazu berbe u odnosu na izravnu sjetvu na otvo-renom, čime se ostvaruju više cijene na tržištu i proizvodnja čini ekonom-ski opravdanom. Iako je proizvodnja presadnica troškovno intenzivna, svakako ima svoje mjesto u našoj povrćarskoj proizvodnji, uz potrebu stalnog praćenja novih tehnologija uzgoja i ponudu sortimenta koji za-dovoljava potrebe kako proizvođača tako i potrošača povrća.

Kao i kod voćarstva, Europska komisija odlučila je pomoći agrar-nim reformama i ojačati tržišni po-ložaj proizvođača povrća te je uvela posebne potpore za poticanje osni-vanja i rada udruženih proizvođača. Vrlo zanimljive povrtne kulture, pre-

ma ostvarenom prihodu, svakako su poriluk i cvjetača, a s obzirom na niže varijabilne troškove u kategoriju zanimljivih kultura se uvrštavaju luk i mrkva, koji ostvaruju doprinos po-kriću više od 55.000 kuna. Kod uz-goja rajčice varijabilni troškovi čine

Kalkulacija uzgoja odabranih povrtnih kultura na 1 ha

Udio troškova u ukupnom prihodu

Prihodovno su najzanimljivije kulture paprika babura, salata i rajčica, međutim ako se u analizu uključe i varijabilni troškovi proizvodnje koji obuhvaćaju troškove sjemena (presadnica), mineralnih gnojiva, zaštitnih sredstava, ambalaže i radne snage, tada se kao najzanimlji-vijim ističu kornišoni kojima nakon pokrića varijabilnih troškova osta-je skoro 60.000 kn dobiti.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


VOĆARSTVO

značajnih 83% u ukupnom prihodu, dok je kod mrkve varijabilni trošak samo 23% prihoda. Trošak sjeme-na u ukupnom prihodu može biti od 5% (poriluk) do 33% (grah zrnaš i lubenica), pa je izbor povrtne vrste izravni čimbenik koji uvjetuje visi-nu troška. Sljedeća značajna stav-ka troškova je trošak rada ljudi koji se kod cvjetače i kornišona odnosi na trošak berbe i čini 7% ukupnog

prihoda, dok je kod rajčice vrtogla-vih 35% prihoda, od čega je naj-značajniji trošak skidanja zaperaka i berbe. Trošak gnojidbe može biti neznatnih 3% ukupnog prihoda kod kultura kao što su češnjak i hren, ali kod lubenice je trošak gnojidbe 15% prihoda i s obzirom na veliki udio u prihodu može se razmisliti o za-mjeni dijela mineralnog gnojiva or-ganskim, te na taj način snižavanja

troška proizvodnje. Kod većine po-vrtnih vrsta trošak zaštite čini tek 1% prihoda, osim kod poriluka gdje ide do 9% ukupnog prihoda. Trošak am-balaže čini 1% prihoda kod paprike babure, ali sanduci i vreće mogu imati i značajnih 18% u ukupnom prihodu kod salate kristalke. Trošak natapanja kod rajčice čini 3% priho-da, ali kod poriluka trošak natapanja je čak 19% prihoda.

Proizvodnja nekih voćnih vrsta u Hrvatskoj 2013. godine

ha tone t/haJabuke 5.377 121.738 22,6Kruške 769 4.124 5,4Breskve 956 3.606 3,8Nektarine 282 1.392 4,9Marelice 289 629 2,2Trešnje 884 3.927 4,4Višnje 2.300 8.300 3,6Šljive 4.403 29.349 6,7Orasi 2.978 902 0,3Lješnjaci 2.649 1.561 0,6Bademi 220 74 0,3Smokve 237 908 3,8Jagode 289 3.914 13,5Bobičasto voće bez jagoda 460 975 2,1Naranče 59 145 2,5Mandarinke 2.104 40.024 19,0Limuni 11 240 21,8

U prvih devet mjeseci 2014. godine u Hrvatsku je uvezeno ne-što više od 86.000 tona voća, dok je izvoz dosegnuo gotovo 13.000 tona. Prošla godina je hrvatskim proizvođačima mandarina bila obi-lježena embargom Ruske Federaci-je, zbog čega su se morali snalaziti

Iako naši proizvođači posjeduju tehnološko znanje i mogu biti konkurentni i na našem i na stranim tržištima, njihov glav-ni problem je neorganiziranost zbog koje postižu niže otkupne cijene svoga voća. Svakako je potrebno ulagati u preradu proizvedenoga voća u sokove, marmelade i druge proizvode dodane vrijednosti, kojima bi se, uz dodatni trošak proizvod-nje, postizale znatno više pro-dajne cijene i ostvarivala pro-fitabilnija proizvodnja. Uz to je potrebno daljnje povećanje ka-paciteta hladnjača kojima bi se produžila sezona prodaje.

s plasmanom na druge načine. U tim uvjetima su domaći potrošači pokazali da cijene domaći proi-zvod, pa su plasirane količine man-

darina po akcijskoj cijeni od 3 kune po kg doslovno planule.

Kako je uvoz voća u RH velik, a postoje i izvozne mogućnosti, sva-

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


38

Jabuka - kontinent Šljiva Trešnja Višnja

maraskaOrah u ljusci Kupina Malina

Ukupni prihod 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%Podsađivanje 0,4% 0,5% 0,0% 0,0% 0,4% 0,0% 0,0%Mineralna gnojiva 1,7% 1,9% 2,0% 7,1% 0,9% 1,3% 1,6%Sredstva za zaštitu bilja 10,1% 7,1% 7,1% 9,0% 6,6% 4,6% 7,1%Sanduci (Vreće) 11,0% 13,3% 10,8% 0,0% 1,1% 5,1% 5,5%Vezivo 1,0% 1,1% 0,0% 0,0% 0,6% 0,0% 0,0%Berba 13,6% 12,5% 13,5% 13,0% 12,5% 25,0% 25,0%Rezidba 10,3% 10,8% 5,1% 6,8% 4,1% 3,7% 3,0%Trošak ljudskog rada 0,0% 0,0% 1,4% 2,3% 0,0% 0,0% 0,0%Ostali troškovi 1,0% 1,1% 2,7% 4,5% 1,3% 0,7% 1,3%Troškovi mehanizacije 5,4% 5,9% 3,9% 6,5% 5,2% 2,3% 3,0%DOHODAK 45,5% 45,7% 53,6% 50,7% 67,3% 57,3% 53,5%

kako postoji potencijal za daljnje širenje voćarske proizvodnje, ali uz obavezno udruživanje proizvođača koji bi time štitili svoje interese. Na tome je tragu i poljoprivredna za-druga „Zagrebački voćnjaci“ koja je dobila status prve proizvođačke or-ganizacije za voće i povrće u Repu-blici Hrvatskoj. Okuplja 21 člana koji proizvode jabuke, kruške, breskve, nektarine, šljive i jagode, a moći će aplicirati i za maksimalan iznos bes-povratnih sredstava iz Operativnog fonda Europske Unije. Proizvođač-ke organizacije su pravne osobe, koje moraju ostvariti godišnji promet od najmanje 5 milijuna kuna i imati najmanje 5 stalnih članova.

Najzastupljenija voćna vrsta u Hrvatskoj je jabuka, koja se proi-zvodi na gotovo 5.400 ha površine, a slijedi je šljiva. Najmanje površine su nam pod limunom i narančama, što je i razumljivo zbog klimatskih ograničenja.

Najveći nasad jabuke u Bjelovar-sko-bilogorskoj županiji prostire se na površini od 40 ha, a u vlasništvu je tvrtke Vrt d.o.o. Nasad je inten-zivan s oko 3.300 stabala u obliku vitkog vretena, a prosječan urod je 15 kg po stablu. Tehnologija je podređena proizvodnji 90% prve klase jabuka, dok se 10% druge klase prerađuje u sok, rakiju i vino. Na taj način se ostvaruje najbolja moguća prodajna cijena za ukupan jednogodišnji urod. Da bi proizvod-

ni uspjeh bio siguran voćnjak je opremljen protugradnom mrežom i sustavom natapanja „kap po kap“. Ova tvrtka svoju strategiju razvo-ja vidi u daljnjem širenju voćnjaka jabuka, te podizanju 30 ha šljivika, nasada marelice i breskve, čime bi zadovoljili pretpostavke za izgrad-nju hladnjače kapaciteta 3.000 tona sa sortirnicom. Iz ovoga primjera je jasno vidljivo da se maksimalna do-bit može ostvariti jedino zaokruže-nim ciklusom proizvodnje, u kojem osim proizvodnje čim većeg udjela prve klase plodova postoji i samo-stalna prerada lošijih klasa, kao i osiguravanje skladišnog prosto-ra-hladnjača, što mali proizvođači mogu postići jedino udruživanjem.

Ekonomski zanimljiva je i proi-zvodnja bobičastog voća, kod koje se kao problem javlja brzo kaliranje (maline, kupine) zbog čega je ne-

Braća Ivan i Gabrijel Babić iz Godinjaka kod Nove Gradiške su u vo-ćarstvo krenuli s pokusnim nasadom krušaka površine 1,5 hektar, u kojem se nalazi desetak najznačajnijih tržišnih sorti, najviše ljetnih. Kruške su uspješno plasirali na domaće tržište, najviše na Jadran. Bra-ća Babić ističu da je veleprodajna cijena tih prvih krušaka mnogo viša od najzastupljenije i najkvalitetnije kruške viljamovke. Ovaj primjer pokazuje kako je uvijek pri planiranju novog nasada voćaka bitno do-bro razmisliti i pronaći tržišnu nišu, voće kojeg na tržištu još uvijek nema dovoljno pa ga je moguće prodati po boljoj cijeni od uobiča-jene, kao što su učinila braća Babić sa svojim ranim sortama krušaka koje su vrlo tražene pa se njihov voćnjak i dalje širi. Ističu da rane sor-te krušaka imaju mnogo prednosti u odnosu na najzastupljenije voć-ne vrste jer se rano beru, otkup je siguran, a prodajna cijena dobra, dok tehnologija proizvodnje nije prezahtjevna.

ophodno imati osiguran otkup ili preradu u proizvode dodane vrijed-nosti. Problem je i cijena berbe, jer se bobičasto voće uglavnom bere ručno pa ima visoke troškove radne snage. Kako je 5,6% zemljišta u Eu-ropskoj uniji predodređeno za eko-loški uzgoj, svakako u tom tipu pro-izvodnje leže velike mogućnosti i za hrvatske voćare. Obitelj Bobovečki iz Krapine proizvodi eko sokove od bobičastog voća koje plasira-ju u ugostiteljske objekte i objekte seoskog turizma. Na 3 ha površi-ne imaju posađen ribiz, borovnicu, mentu, komorač, bazgu i jagode.

U usporedbi s ranije promatranim ratarskim kulturama vidi se da je udio dohotka u prihodu kod voćnih vrsta mnogostruko veći, ali je bitno napo-menuti da je i investicija u voćnjak puno veća. Osim toga, potrebno je imati na umu da je riječ o trajnom

Udio troškova u prihodu odabranih voćnih vrsta na 1 ha površine

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Traktor (voćarstvo) 45 kW + p.p. Jabuka Šljiva Orah u

ljusci Kupina Malina

Razbacivač gnojiva (600 l) 1 1 1 1 1

Atomizer 330 l nošeni 22 8 5 8 8

Malčer elisni 1,5 m 24 12 12 18 18

Prskalica leđna 6 3

Freza 4

Prikolica za transport (8 t) 5 1,9 1 1,5 2

Ukupno, sati/ha 62 23 22 28 29

Jabuka Šljiva Trešnja Višnja maraska

Orah u ljusci Malina Kupina

Prinos, kg/ha 35.000,00 15.000,00 10.000,00 10.000,00 4.000,00 12.000,00 15.000,00Cijena (prosjek I. i II. klase), kn/kg 2,78 3,00 7,40 4,40 10,00 10,00 9,00

UKUPNI PRIHOD 97.329,17 45.000,00 74.000,00 44.000,00 40.000,00 120.000,00 135.000,00Podsađivanje 437,50 225,00 153,68 Mineralna gnojiva 1.673,78 854,04 1.493,93 3.125,92 371,01 1.903,17 1.708,08Sredstva za zaštitu bilja 9.841,99 3.179,19 5.225,00 3.953,00 2.655,35 8.509,38 6.238,58Sanduci (Vreće) 10.675,00 6.000,00 8.000,00 440,00 6.600,00 6.937,50Vezivo 1.000,00 500,00 250,00 Berba 13.214,29 5.625,00 10.000,00 5.714,29 5.000,00 30.000,00 33.750,00Rezidba 10.000,00 4.875,00 3.750,00 3.000,00 1.625,00 3.600,00 4.950,00Trošak ljudskog rada-ostalo 0,00 0,00 1.015,50 1.015,50 0,00 0,00 0,00Ostali troškovi 1.000,00 500,00 2.000,00 2.000,00 500,00 1.500,00 1.000,00VARIJABILNI TROŠKOVI 47.842,56 21.758,23 31.484,43 18.808,71 10.995,04 52.112,54 54.584,17TROŠKOVI MEHANIZACIJE 5.242,07 2.659,14 2.881,43 2.881,43 2.067,81 3.632,41 3.065,45DOHODAK 44.244,54 20.582,63 39.634,14 22.309,86 26.937,15 64.255,05 77.350,39CIJENA KOŠTANJA, kn/kg 1,52 1,63 3,44 2,17 3,27 4,65 3,84

nasadu i da se investicija u voćnjaku počinje isplaćivati tek nakon nekoliko godina, koliko je potrebno da voć-ke uđu u rod, a ukoliko se pogriješi u bilo čemu, tehnologiji ili odabiru sortimenta, takve su greške teško ispravljive. Na malim poljoprivrednim površinama na kojima nije isplativo uzgajati ratarske kulture, svakako tre-ba razmisliti o podizanju profitabilni-jih voćarskih nasada.

Iako je lupinasto voće prisutno gotovo u svakom dvorištu, u oz-biljnijem plantažnom uzgoju se izbjegavalo zbog dugog čekanja na rod, kasnijeg povrata ulaganja te skupih cijepljenih sadnica iz uvo-za. Ipak, jednostavnost održavanja nasada potaknula je brojne neod-

Potreba za mehaniziranim radom u odabranim voćarskim proizvodnjama, sati/ha

lučne vlasnike zemljišta (često i za-puštenog) da se odluče na sadnju oraha, badema, lijeske ili kestena. U benkovačkom kraju stabla bade-ma nekad su bila izrazito čest pri-zor, no tijekom Domovinskog rata ova kultura je znatno stradala. Uz-goj badema na području Zadarske županije većinom je ekstenzivan. Sadnja je prvenstveno iz lupine, a odabir putem selekcije, slično kao i lička šljiva. Na ovom području bi se na manjim površinama od tisuću pa do pet tisuća metara četvornih, gdje zemljište nije povoljne kvalite-te za uzgoj drugih kultura, izuzetno dobro uklopili bademi, pa i orasi, koji bi svojim vlasnicima mogli biti izvor dodatnog prihoda. Cijene lu-

Vidljivo je da je voćarska proi-zvodnja radno intenzivnija od ratarske, ali treba napomenuti da su u prethodnoj tablici pri-kazani samo sati mehanizira-noga rada. Potrebno je računati na puno stručnog ljudskog rada u berbi i rezidbi, što ponekad može biti ograničenje u proi-zvodnji, a svakako povećava trošak proizvodnje.

pinastog voća na tržištu su dobre, a moguća je i mehanizirana berba koja smanjuje troškove rada.

Gledajući prethodnu tablicu vid-ljivo je da su najmanji varijabilni troškovi kod proizvodnje lupinastog voća (orah u ljusci), dok su najveći kod proizvodnje bobičastog voća (malina i kupina), koji iako imaju najvišu cijenu koštanja, ipak pro-izvođačima omogućuju i najveće prihode, odnosno dohodak. Znača-jan dio troška kod proizvodnje voća predstavlja trošak berbe, koji je osobito visok kod bobičastog voća, kod kojeg je berba zbog osjetljivosti uglavnom ručna. Stoga kod podiza-nja takvih nasada uvijek treba imati na umu gdje će se osigurati potreb-na radna snaga i po kojoj cijeni.

Kalkulacija odabranih voćnih vrsta na 1 ha površine

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


40

LJEKOVITO BILJE

Republika Hrvatska ima dugu tradiciju skupljanja i uzgoja ljekovi-tog bilja. U razdoblju od 1930. do II svjetskog rata bila je glavni snab-djevač ljekovitim biljem zemalja srednje Europe, pa čak i SAD-a.

Najznačajniji svjetski proizvođači kamilice su Egipat i Argentina, dok se ostalo ljekovito bilje uzgaja ili sa-kuplja iz prirode u simboličnim ko-ličinama, tako da je kamilica jedini ozbiljniji biznis s ljekovitim biljem u Hrvatskoj.

Na području Dalmacije, posebice u priobalju i na otocima te u vrta-čama i dolcima primorskih planina Rilića, Biokova, Mosora, Kozjaka, kao i na prisojima južnih predjela Dinare, Svilaje i Kamešnice, uzgaja se i samoniklo rastu kadulja i smi-lje, koji se kao višegodišnje kulture mogu uzgajati na istoj površini 5-8 godina. Žetva smilja za proizvodnju eteričnog ulja, koje se dobiva desti-lacijom, vrši se rezanjem cvjetova na visini stabljike od 7 do 15 centimeta-ra. Na jednom hektaru površine mo-guće je dobiti oko 3.500-4.000 kg suhih, odnosno oko 7.000–8.000 kg svježih cvjetova smilja, dok je prinos eteričnog ulja 8-12 kg po hektaru. Berači smilja (samoniklog) tvrde da se berba isplati jer je otkupna cijena smilja čak 9 kuna za kilogram. Mili-voj Macura, jedan od najvećih otku-pljivača smilja, ističe kako je cijena jednog kilograma eteričnog ulja od smilja na inozemnom tržištu 2014. godine dosezala čak 1.600-1.700

Pod aromatskim, začinskim i ljekovitim biljem u Hrvatskoj se 2013.godine nalazilo nešto više od 2.800 ha, s proizvodnjom od 1.583 tone. U proizvodnji dominira kamilica (oko 80%), koja je ujedno i jedna od rijetkih kultura s pozitivnom vanjskotrgovačkom bilancom, a najče-šće se izvozi u Italiju i Njemačku. Nažalost, istovremeno uvozimo oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog bilja, koje bi se moglo uzgajati na području Hrvatske u kojem nije previše razvijena konvencionalna po-ljoprivreda. Tako posebno veliki potencijal za ovu proizvodnju imaju Kordun, Banija, Lika i Gorski kotar, kojima bi ta proizvodnja zasigurno pomogla u zadržavanju i privlačenju radno aktivnog stanovništva.

eura. Za one koji su zainteresirani za berbu samoniklog ljekovitog bilja, a ne za plantažni uzgoj, potrebno je napomenuti kako je za berbu po-trebna posebna dozvola Ministar-stva okoliša RH koja dopušta i odre-đuje termine za berbu.

Spider grupa iz Pitomače je je-dan od većih proizvođača i prerađi-vača ljekovitog i aromatičnog bilja te proizvoda na bazi ljekovitog bilja. Glavna im je kultura kamilica, koja čini čak 95 posto proizvodnje, a ostale uzgajane kulture su menta, melisa i druge vrste. Vlasnik tvrtke Nikola Nemčević ističe da je pre-ma mišljenju kupaca najvećih eu-ropskih tvornica čajeva, Hrvatska kamilica najkvalitetnija na svijetu. Proizvodnja kamilice nije previše složena, ali ju je potrebno proizvo-diti na većim površinama (od 10 hektara na više) da bi se postigao zadovoljavajući prihod.

Danijel Poslek, suvlasnik tvrtke Herbea iz Špišić Bukovice, govori da se po hektaru u prosjeku osuši oko 800 kilograma vrhunske kami-

lice kojoj je otkupna cijena između 14 i 16 kuna, a kako Hrvati nemaju kulture ispijanja čajeva, 99% proi-zvodnje Herbee se preko hrvatskog partnera izvozi za potrebe njemačke Martin Bauer grupe, svjetskog lidera u čajevima i biljnim ekstraktima. Ka-milica nije podložna bolestima i ne šprica se pesticidima te se i ona iz integrirane proizvodnje može sma-trati ekološkom. Ulaganja u sjeme i obradu tla nisu velika, jedino što svaki poljoprivrednik mora imati svoju sušaru i strojeve za branje što čini ulaganja od oko 100.000 kuna. No već s površinom od oko 10 hek-tara vrate se u godinu dana. Stoga je kamilica itekako perspektivna kul-tura, i može puno profitabilnije zami-jeniti klasične ratarske kulture poput pšenice i kukuruza.

Za uzgoj ljekovitog bilja Hrvatska svakako ima potencijala, a otkup se može dogovoriti s prerađivačima ljekovitog bilja, što je svakako veliki plus za proizvođače, pa bi dio rata-ra i povrćara svakako trebao razmi-sliti o ovom tipu proizvodnje.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Ružmarin Mažuran Kadulja Matičnjak Timijan MiloduhPrirod sirove mase* (kg\ha) 4.500 12.000 1.800 15.000 13.500 15.000Prodajna cijena (kn\kg) 0,55 0,30 1,65 0,28 0,33 0,30Vrijednost proizvodnje 2.475 3.600 2.970 4.156 4.488 4.500Troškovi proizvodnje 1.770 2.360 1.780 3.743 3.078 3.026Materijal 700 1.300 860 1.381 1.176 1.390Rad 1.070 1.060 920 2.361 1.901 1.637Bruto dobitak (kn\ha) 705 1.240 1.190 413 1.411 1.474Vrijednost ulja - suhe robe 3.825 8.525 8.525 7.673Troškovi dorade 300 645 776 656Troškovi destilacije - sušenja 600 1.023 938 1.023Bruto dobitak (kn\ha) 1.155 3.115 3.734 2.967

Ljekovito i aromatično bilje se može prodavati u više oblika, od sirove mase do prerađenih i zapaki-ranih proizvoda kao što su farmace-utski proizvodi, biljni lijekovi, čajevi, alkoholna pića, slatkiši, kozmetika, dodaci prehrani i insekticidi. Osnov-

Ekonomski uspješna proizvodnja ljekovitog bilja moguća je na većim i manjim površinama, jer je višestruko isplativija od ratarstva. Tako je prihod od 1 ha crnog sljeza deset puta veći od prihoda s iste površi-ne zasijane kukuruzom ili pšenicom, našim najčešćim kulturama. Me-đutim, za proizvodnju ljekovitog bilja potrebno je puno više fizičkog rada, jer je upotreba kemijskih sredstava strogo ograničena.

Postoje brojni razlozi zašto se odlučiti na proizvodnju ljeko-vitog i aromatičnog bilja: viso-kovrijedna proizvodnja, veći povrat od tradicionalnih usjeva, mogućnost dužeg skladištenja, manja opasnost od štetnika i bolesti, mogućnost uzgoja kao međuusjev, potražnja na ma-njim tržnim nišama i lokalnom tržištu, mogućnost uzgoja na manjim površinama i prodaja u manjim količinama. Prilikom iz-bora biljne vrste za uzgoj treba uzeti u obzir zahtjeve i svojstva svake vrste (tlo, klima, položaj), površinu koja je na raspolaga-nju, ali jedan od kriterija izbora sigurno je i bruto dobit po ha.

ni zaključak koji se nameće iz prika-zane kalkulacije je da se doradom, bilo sušenjem ili destilacijom eterič-nih ulja, bruto dobit može povećati za 64% pa do čak 7 puta.

Analizom prikazane kalkulacije uočava se kako najveći udio vari-jabilnog troška u ukupnom priho-du ima proizvodnja matičnjaka, a najbolje rezultate daje proizvodnja kadulje (varijabilni trošak je 60% ukupnog prihoda). Jedan od čim-benika koji može utjecati na odluku o vrsti koja će se proizvoditi je po-trebna radna snaga, odnosno tro-šak rada. Kod gospodarstva koje ima na raspolaganju radno aktivne članove taj se trošak može znatno smanjiti, a kod gospodarstva koje

Kalkulacija proizvodnje nekih ljekovitih i aromatičnih vrsta (1 ha)

nema na raspolaganju radnu sna-gu stvoriti znatne troškove ukoliko ih treba plaćati. Usporedbom pri-kazanih kultura najveći dio prihoda se za trošak rada odvaja u proi-zvodnji matičnjaka (57%), dok je udio troška rada ljudi u ukupnom prihodu kod mažurana 29%. Trošak gnojidbe čini 10% ukupnog priho-da kod proizvodnje timijana, a ide do 22% kod mažurana. Upravo su kulture koje imaju veći udio troška gnojidbe pogodne kao dopunske proizvodnje na stočarskom gospo-darstvu jer se zamjenom dijela mi-neralne gnojidbe organskom može smanjiti ovaj udio troška, a s druge strane takvo gospodarstvo ekološki zbrinjava stajski gnoj.

Ružmarin Mažuran Kadulja Matičnjak Timijan MiloduhUKUPNI PRIHOD 100% 100% 100% 100% 100% 100%Sjeme/Sadnice 11% 9% 11%Gnojidba 20% 22% 15% 14% 10% 12%Zaštita bilja 4% 3% 3%Rad ljudi 43% 29% 31% 57% 42% 36%Ostali troškovi 8% 14% 9% 4% 4% 4%VARIJABILNI TROŠKOVI 72% 66% 60% 90% 69% 67%

Udio troškova u ukupnom prihodu

* ružmarin i kadulja suhe mase

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


42

STOČARSTVO

U zasnivanju bilo koje stočarske farme jedno od osnovnih pitanja je cilj proizvodnje, konačni proizvod, odnosno način na koji se namjera-va stvarati prihod. Na ovo ekonom-sko pitanje nadovezuje se orga-nizacijsko pitanje koje ukazuje na koji način se namjerava proizvoditi, kojom tehnologijom i kakvom orga-nizacijom radnih postupaka.

Svaki vlasnik farme bi se trebao ponašati kao poduzetnik, što znači da mora uočiti mogućnosti, mora prepoznati obilježja uspješnog po-slovanja, te uskladiti resurse svoje farme radi ostvarenja tih obilježja. Poduzetnik je osoba koja stalno pronalazi nove mogućnosti trže-nja svojih proizvoda i usluga, koja razvija nove proizvode ili dorađuje postojeće kako bi zadovoljio potre-be kupaca i povećao prihode svom gospodarstvu.

Poduzetničko ponašanje se prije svega odnosi na potrebu stalnog unaprjeđenja, pri čemu se može iz-dvojiti nekoliko nužnih koraka: utvrditi poslovne mogućnosti

svoga gospodarstva (odrediti koji su glavni ograničavajući činitelji unutar samog gos-podarstva, te problemi koje može očekivati u skoroj bu-dućnosti)

preuzeti rizik (preporuka je imati dobru bazu podataka o višegodišnjim kretanjima na tržištu, kao i pregled poslovnih informacija kao što su prihodi

po grlu, usklađenost utrošaka materijala i rada na farmi s teh-nološkim normativima,… koje treba aktivno koristiti pri po-slovnom odlučivanju)

odrediti poslovne ciljeve farme za sljedeće razdoblje (uključu-je detaljnu kalkulaciju, te račun dobiti i gubitka za 5-godišnje razdoblje u okviru kojeg treba pratiti financijski tijek na mje-sečnoj ili tromjesečnoj bazi, kako bi se zadržala stalna li-kvidnost farme potrebna za kontinuirani rast farme bez od-stupanja od plana)

usklađivati svoje poslovanje s ranije izrađenim poslovnim planom

Na temelju iskustva proizvođač-ke organizacije Drava-Sava koja okuplja mljekare može se vidjeti kako ovakva udruženja proizvo-đača omogućuju pregovaranje s otkupljivačima oko prodajnih cije-na, kao i dogovaranje niže cijene repromaterijala, što je od velike po-moći proizvođačima.

Pri planiranju stočarske proizvodnje važan je kapacitet farme, odno-sno veličina stada. Svaka proizvodnja, mala ili velika po svome obuj-mu, intenzivna ili ekstenzivna po visini ulaganja rada i kapitala trebala bi imati poslovni plan prije svoje realizacije. Taj plan može dati samo osnovnu kalkulaciju i grubu sliku poslovanja ili vrlo detaljno snimiti pretpostavljenu proizvodnju, tehnološke pretpostavke, proizvodne učinke i činitelje rizika. Poslovni plan omogućuje vlasniku farme do-nošenje kvalitetnih poslovnih odluka temeljenih na realnim informa-cijama i pokazateljima, ali u konačnici ipak o vlasniku ovisi u kojem će smjeru ići daljnji razvoj poslovanja.

Pašnjačko držanje stoke

Kao glavni preduvjet stočarske proizvodnje navode se vlastite povr-šine, pri čemu se misli na površine za proizvodnju vlastite stočne hrane, ali i pašnjaka. Sve češće se naglaša-vaju biološka raznolikost i održivost, a u stočarstvu se pojam održivosti veže uz sustave proizvodnje koji se temelje na korištenju pašnjaka. Ovakav sustav značajno poboljšava dobrobit životinja, djeluje na očuva-nje okoliša, a rezultati su proizvodi (prirast mesa, jaja i mlijeka) koji su ukusniji i nutricionistički vrjedniji.

Kod sustava proizvodnje koji kori-ste pašnjake nije dovoljno samo pu-stiti životinje da pasu cijelu godinu. Vrlo je važno pravilno korištenje paš-njačkih površina, upravljanje pašnja-cima, a prvi korak u tome je odre-đivanje broja životinja koje mogu biti na pašnjaku, a da pri tome ne uzrokuju oštećenje. Brojne varijable su uključene u određivanje tog broja životinja (uvjetnih grla po hektaru): tlo, klima, sklop biljaka, vrsta i dob

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


stoke, dostupnost vode, osjetljiva područja (prevelik nagib, ugrožene vrste, močvare i sl.), opće stanje tla i vrsta stočarske proizvodnje.

U Hrvatskoj su problem neiskori-šteni pašnjaci i livade pod kojima je velika površina poljoprivrednog ze-mljišta, a istodobno je prisutan ne-dostatak goveđeg mesa. U današ-nje vrijeme kada se gleda kako bi se smanjili troškovi, ekstenzivni tov na pašnjacima postaje sve važniji. Ispaša, kao sočno krmivo s volumi-noznim učinkom je najjeftiniji način hranidbe krava. Mesne pasmine i križanci se mogu vrlo efikasno pro-izvoditi na pašnjačkim površinama, a neke od tih pasmina vrlo su otpor-ne i mogu se cijele godine držati na otvorenom, tako da nije potrebno investirati u gradnju objekata, čime se dodatno snižavaju troškovi.

S obzirom na uvoz velikog bro-ja teladi za tov ili utovljene junadi i mesa, sustav krava-tele se nameće kao logično rješenje i izvor teladi koja se kasnije može ili dotovljava-ti na istim gospodarstvima (pašni tov) ili toviti u specijaliziranim tovi-lištima. Uspostava ovoga sustava od velikog je značaja jer se na taj način osigurava dostatan broj tela-di za tov, uz istovremeno korištenje travnjačkih resursa Republike Hr-vatske na optimalan način, a koje bi

bez stoke bile u cijelosti zapuštene. Nadalje, ovom se proizvodnjom na tim područjima zadržavaju stanov-nici što je i demografski interes, jer na taj način obitelji imaju osigurana materijalna sredstva za život. U su-stavu krava-tele trebalo bi pripustiti ili osjemeniti krave i junice sredinom proljeća, prije odlaska na pašnjak, kako bi se telile nekoliko mjeseci pri-je početka nove pašne sezone.

Telad stara tri mjeseca, prosječne težine 120 kg, odlazi skupa s majkom iz zimskog prihvatilišta na pašu u po-lje. Trajanje napasivanja je u prosjeku 200 dana, od svibnja do prosinca, ovisno o vremenskim prilikama. Da bi sustav krava-tele mogao biti ispla-tiv, mora se zasnivati na što manjem učešću ljudskog rada, što nižim ula-ganjima u stajske objekte i infrastruk-turu farme, što većoj plodnosti krava i što nižim troškovima hrane.

Ovu proizvodnju posebno opte-rećuju troškovi hranidbe u zimskom razdoblju, jer se proizvodni sustav krava-tele tijekom ljetnog razdoblja u pravilu zasniva na korištenju pašnja-ka, a tijekom zime na velikim količi-nama voluminozne krme (silaža, sje-naža, sijeno ili ratarski nusproizvodi). Američki primjeri pokazuju da pove-ćanje porodne težine teladi za 11 kg može djelovati na smanjenje troška točke pokrića za 0,07-0,13 $/kg. Još jedna mogućnost za upravljanje troškovima je smanjenje mortaliteta teladi, odnosno povećanje broja ži-vorođene teladi. Povećanjem postot-ka teljenja za 5% može se smanjiti trošak točke pokrića za 0,09-0,13 $/kg. Ranije teljenje krava ostavlja do-voljno vremena stadu da vrati tjele-snu kondiciju prije zime, a krave bo-

lje tjelesne kondicije obično trebaju manje hrane tijekom zime te se na taj način snižavaju troškovi hranidbe. Budući da troškovi hrane čine oko 60% ukupnih troškova, snižavanjem ove stavke za 10% smanjuje se cije-na točke pokrića za 0,09-0,13 $/kg. Kako bi djelovali na snižavanje troš-kova točke pokrića, naši proizvođači također mogu utjecati na porodnu težinu teladi preko različitih čimbeni-ka: genetika, uvjeti držanja, ishrana i zdravstveno stanje krave.

Danas je upravo pašnjačko drža-nje stoke adut u rukavu koji omo-gućuje Irskoj da u uvjetima kad se u cijeloj Europi smanjuje broj sto-ke oni povećavaju i razvijaju svoje stočarstvo. Kod nas je pašnjačko držanje karakteristično u brdsko-planinskoj regiji gdje se uglavnom uzgajaju ovce za meso, u Slavoni-ji za tradicionalno držanje svinja u hrastovim šumama, na području Lonjskog polja za držanje goveda u sustavu krava-tele. Ovaj način dr-žanja uvjetuje broj životinja po ha pašnjaka: jedna krava, 7 ovaca.

Ukoliko se pogleda usporedna kalkulacija pašnjačkog držanja kra-va i ovaca onda prema ukupnom prihodu i dobiti po grlu dominira-ju krave, ali po ha pašnjaka nešto bolje rezultate ipak ostvaruju ovce. Analizom udjela troškova u prihodu vidimo da varijabilni trošak čini 50% prihoda kod krava i 66% kod ova-ca. Detaljnijom analizom je uočeno kako najveći udio u prihodu imaju troškovi stočne hrane (54% kod ova-ca i 30% kod krava). Kod ovaca po 5% prihoda ide na troškove uzgoja i veterinara, a manjih 2% su ostali troškovi. Kod krava je stavka ostalih troškova značajnih 13% prihoda, a troškovi veterinara čine 6% prihoda.

Na našim pašnjacima je uobi-čajeno od 0,5 uvjetnih grla/ha (ekološka proizvodnja) do 1 uvjetnog grla/ha. U Velikoj Bri-taniji je predviđeno da na 10 ha pašnjaka može doći 15 krava ili 25 konja ili 100 ovaca, odnosno 1,5 uvjetno grlo/ha.

Ovce KraveUKUPNI PRIHOD 841 3.282Stočna hrana 452 1.000Veterinarski troškovi 45 196Troškovi uzgoja 41Ostali troškovi 20 430VARIJABILNI TROŠKOVI 559 1.626Dobit po grlu 282 1.656Dobit po ha pašnjaka 1.975 1.656

Kalkulacija pašnjačkog držanja za ovce i krave

Pašnjačko držanje je najjeftiniji način hranidbe stoke i zbog toga jedini koji u uvjetima gospodar-ske krize omogućuje opstanak. Osim nižeg troška hranidbe, a zbog toga i troška proizvodnje, ovim se sustavom iskorištavaju resursi koji se ne koriste u do-voljnoj mjeri.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


44

KOZARSTVO

Ovaj sektor stočarstva može da-vati različite proizvode i ostvarivati različite proizvodne rezultate, pa se prije pokretanja proizvodnje treba odlučiti hoće li se uzgajati koze radi mesa, mlijeka ili kombinacije jednog i drugog, te hoće li proizvodnja biti konvencionalna ili organska. Počet-niku je važno znati da koze koje se drže na otvorenom i za meso tre-baju manje brige nego one koje se drže u zatvorenom i radi mlijeka. U obje proizvodne namjene, važno je poznavati zahtjeve držanja na paši i u staji, upravljanje obrtom stada, te posebno upravljanje pripustom.

Svaka proizvodnja ima svoje specifičnosti na koje treba obratiti pozornost, pa su tako koze sklone skakanju i propinjanju te provlače-nju kroz najuže otvore u ogradi, pa o tome treba voditi računa prilikom postavljanja ograde. Osim ograđe-nog prostora treba izgraditi i zatvo-reni objekt za držanje koza zimi. Pre-ma strukturi potrebnih ulaganja za izgradnju farme u kozarstvu najveći dio ide na objekte (oko 40%), zatim zemljište (oko 30%), a podjednakih 15% ulaganja otpada na opremu i osnovno stado. Prema tehnološkim zahtjevima u proizvodnji trebalo bi osigurati 0,075 ha poljoprivredne površine po kozi. Vrijednost imovine u mliječnom kozarstvu je oko 5.922 kune po jednom muznom grlu. Pro-sječna proizvodnja mlijeka na farmi

je 765 kg mlijeka po produktivnoj kozi (92% od osnovnog stada), a u troškovima proizvodnje najzastu-pljenija je hranidba. Za oko 67,5 kg mlijeka potrebno je oko 1000 kg suhe tvari godišnje, ovisno o susta-vu hranidbe. Za stado 120 koza pro-sječna proizvodnja mlijeka je oko 60 tisuća litara. Godišnje se proizvede oko 3.380 kg jaradi (188 komada prosječne mase 18 kg), a iz proi-zvodnje se izluči 25 koza prosječne mase 50 kg (ukupno 1.250 kg).

Dohodak farme se može pove-ćavati na sljedeće načine:

• Povećanjem količine i kvalitete proizvedenog mlijeka

• Uzgojem rasplodnih grla za bržu obnovu stada

• Prodajom rasplodnih grla• Ostalim izvorima dohotka (po-

dručja s otežanim uvjetima gospodarenja i sl.)

• Proširenjem palete proizvoda na farmi preradom mlijeka u sireve i druge proizvode

Proizvodi farme mogu se proda-vati izravnom prodajom „ na kućnom pragu“, na specijaliziranim sajmovi-ma i izložbama, te ako su proizvodi marketinški pripremljeni i u prodava-onicama. Izravna prodaja znači po-nekad više posla, ali može donijeti veću zaradu, a posebno je zanimlji-va internet prodaja, koja može zna-čiti porast prometa i promociju uz neznatno povećanje troška.

U novije vrijeme se sve više traže organski proizvodi, a stav prema sto-čarstvu se značajno promijenio pod utjecajem zaštite okoliša, poboljša-nja dobrobiti životinja i održivog ru-ralnog razvoja. EU i SAD su najveća tržišta organskih proizvoda uz godiš-nji rast od 10 do 20%. Osim nešto više cijene koju organski proizvodi postižu na tržištu, postoje i norme organske proizvodnje koje defini-raju cijeli tijek proizvodnje, prerade, pakiranja, transporta, marketing i certificiranje organskih proizvoda, ali i prijelazno razdoblje potrebno za prelazak s konvencionalne.

U organskom uzgoju jedan je od ciljeva ostvariti dobrobit životinja u proizvodnji proizvoda za tržište, ma-kar se pri tome ne iskorištavao puni genetski potencijal. Tako su kod koza

Izdaci za hranidbu mogu se smanjiti dugoročnim ugovori-ma o suradnji gospodarstva s mješaonicama stočne hrane, što osiguracva kvalitetnu is-poruku uz niže cijene. Još je bolje ako je moguće proizvo-diti vlastitu stočnu hranu, ba-rem voluminoznu. Najvažnije je uravnotežiti fiksne troškove, odnosno postići odgovarajući omjer ulaganja u osnovna sred-stva (objekti, stoka, oprema) i tekuću proizvodnju po jednom proizvodnom grlu.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


ograničavajući činitelji koji utječu na produktivnost u organskoj poljo-privredi: ograničeno hranjenje kon-centratnom hranom, pašni sustav sa sezonskim i godišnjim promje-nama kvalitete voluminozne hrane, te zabrana preventivnog i klasičnog liječenja simptoma bolesti. Ograni-čeni broj stoke po jedinici površine je određen količinom proizvodnje od 170 kg/ha, što predstavlja prosječnu gustoću od 13 odraslih koza po hek-taru. Životinje u organskom uzgoju moraju biti hranjene isključivo hra-nom iz organskog uzgoja.

Prosječna prodajna cijena ko-zjeg mlijeka je 0,76 €/kg, ali treba znati da postoje izražena sezonska kretanja. Neto cijena koštanja mlije-ka, koja se dobije tako da se od va-rijabilnih troškova oduzme prihod od jaradi, kreće se od 0,30 do 0,35 €/kg. S obzirom na prodajnu cijenu od 0,76 €/kg radi se o ekonomski vrlo efikasnoj proizvodnji.

U EU je uobičajeno povezivanje organskog uzgoja koza sa proi-zvodnjom sira i njegovom izravnom prodajom. Troškovi proizvodnje, nadzora i prodaje su oko 40-60 € po grlu, ali se s obzirom na pro-

dajne cijene takvog sira (13 € u odnosu na 10 € u konvencionalnoj proizvodnji) ulaganje u male pre-radbene kapacitete svakako isplati. Danas je u organskoj proizvodnji mlijeka u Njemačkoj uključeno pre-ko 200 tisuća koza, a certificirana proizvodnja mlijeka je oko 10 mili-juna litara godišnje. Na travnjačkim površinama u dolinama, te planin-skim područjima s dovoljno pada-lina moguće je po hektaru držati 8-12 koza u osnovnom stadu. Za prosječnu proizvodnju oko 500 lita-ra mlijeka (ili 2,5 litre po danu) po-trebno je uz pašu osigurati osnov-ne količine sijena, travne silaže i koncentrirane hrane.

Organska proizvodnja kozjeg mlijeka se javlja kao ozbiljna alter-nativa organskoj proizvodnji krav-ljeg mlijeka, koje je u posebno teš-kom položaju, ali pod određenim pretpostavkama:

• Zadovoljenje mliječne kvote s dobrom opremom i kvalitetom hrane

• Ostvarivanje pune proizvodnje od 1.000 litara s proizvodnim troškovima manjim od 500 € po kozi

• Držanje troškova mužnje i skla-dištenja mlijeka ispod 100-150 € po kozi

• Planiranje profita na prosječnoj osnovnoj cijeni mlijeka od 0,70 €/kg

Profitabilna organska proizvodnja mlijeka je realna za veće farme s 250-300 koza pri godišnjoj proizvodnji mlijeka većoj od 200.000 litara, a za manje farme s nižom proizvodnjom po kozi (500-600 litara godišnje) ostvaruje se na razini od 50.000 lita-ra mlijeka godišnje, s preradom na gospodarstvu te izravnom prodajom i marketingom. S obzirom na našu strukturu proizvođača u kozarstvu (prosječna veličina stada je 20 koza) moglo bi se zaključiti da nismo kon-kurentni i da nema izgleda za razvoj, ali je teško stanje u stočarstvu (po-sebno govedarstvu) nova mogućnost koja se otvara za kozarstvo i sigurno opcija koju treba uzeti u obzir. Glavna prednost kozarstva je manje ulaganje od onog potrebnog u govedarstvu ili svinjogojstvu, a brži obrt stada mu također ide u prilog pa gospodarstva u kraćem razdoblju i jednostavnije mogu dosegnuti granicu pune eko-nomske efikasnosti i konkurentnosti.

SVINJOGOJSTVO

Naše cijene su na razini svjet-skih cijena i na prihodovnoj strani smo usklađeni, ali zbog visokih troškova smo nekonku-rentni (posebno zbog nesređe-nog tržišta stočne hrane).

Prema podacima iz EU u prosje-ku je na jednom gospodarstvu 40-60 svinja, 200-400 tovljenika, a 7% je u organskom uzgoju. Samo 0,5% svinja se drži na otvorenom (100-200 farmi) i to je uglavnom uzgoj

za vlastite potrebe. Smjernice dr-žanja svinja diktiraju po jednom ha: 6 krmača, 14 tovljenika, 74 prase-ta. Vlasnik ima veliku odgovornost u zaštiti svinja na gospodarstvu, a više puta godišnje vrši se kontrolni

veterinarski pregled kojega farmer sam plaća (oko 5 eura po pregledu za svaku životinju).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


46

Ukoliko se odlučite za ovu vrstu proizvodnje dobro postavite teme-lje – prvi i osnovni uvjet za uspješnu peradarsku proizvodnju je pravilan izbor pilića. Kod proizvodnje brojle-ra je također nužno osigurati dobre uvjete držanja i pratiti zdravstveno stanje pilića u tovu, a u tu svrhu po-

Kapacitet krmača 50 100 200Proizvodnja odojaka do 29 kgPrihodi 570.996 1.141.992 2.283.984Varijabilni troškovi 266.541 533.083 1.066.166Fiksni troškovi 150.839 288.828 497.183Ukupni troškovi 417.380 821.911 1.563.349Dohodak 153.616 320.081 720.635Proizvodnja odojaka i tov tovljenika do 115 kgPrihodi 1.090.600 2.181.200 4.362.400Varijabilni troškovi 803.030 1.606.060 3.212.120Fiksni troškovi 192.290 359.602 605.168Ukupni troškovi 995.320 1.965.662 3.817.288Dohodak 95.280 215.538 545.112

Kalkulacija svinjogojske proizvodnjeKod nas je već dugi niz godina prisutan negativni trend u broju svinja (1995. godine je u RH bilo 400.000 svinja, a 2013. godine is-pod 100.000.), a ekonomska kriza nije zaobišla niti ovaj sektor.

Danas nema isplative proizvodnje ukoliko nisu zadovoljena osnovna tehnička obilježja moderne svinjogoj-ske farme, a to su: godišnja obnova stada 40%, koeficijent prasenja 2,2, broj odojaka po krmači 22, izdvajanje nazimica oko 0,4 komada po krmači. Ovisno o konačnom proizvodu, razli-kuju se obroci i normativi hranidbe, a upravo je hrana čimbenik koji najviše utječe na isplativost proizvodnje. Bez barem polovine hrane proizvedene na vlastitom gospodarstvu nema oz-biljne proizvodnje. Kalkulacija prika-zuje tri kategorije veličine (50, 100 i 200 krmača), a prihod se računao na temelju prosječne prodajne cijene u

Svinjogojska proizvodnja sama po sebi ne spada u visokopro-fitabilnu granu poljoprivrede, pogotovo ako ne postoje ka-paciteti za proizvodnju vlastite stočne hrane, te dobri izvori fi-nanciranja ulaganja u obnovu i razvoj farme, jer razvoj svinjo-gojske proizvodnje nije moguć bez kontinuiranog potpomaga-nja ulaganja u obnovu i poveća-nje kapaciteta.

PERADARSTVO

zadnjih pet godina (odojci 16 kn/kg i tovljenici 12 kn/kg). Na farmi sa naj-manjim brojem krmača cijena košta-nja proizvodnje odojaka je 13,08 kn/kg, a kako se povećava broj krmača tako se cijena koštanja smanjuje sve do 12,25 kn/kg. U tovu su te cijene još niže (7,87-7,54 kn/kg).

Nije dovoljno znati samo cijenu koštanja, jer tek kad nju stavimo u odnos sa prodajnom cijenom na tr-žištu možemo vidjeti je li ostvaren pozitivan ili negativan rezultat poslo-vanja. Upravo je prodajna cijena pod velikim utjecajem svjetskog tržišta, pa ponuda i potražnja kreiraju cijenu.

Ekonomska efikasnost svinjogoj-ske proizvodnje izravno je određe-na odnosom cijena inputa i outputa (prodajne cijene odojaka i tovljeni-

ka). Glavni uzroci naše nekonku-rentnosti u odnosu na „svinjske polovice“ iz uvoza su slabija proi-zvodnost mjerena brojem tovljenika po jednoj krmači u osnovnom sta-du (ovisna o tehnologiji držanja), većim fiksnim troškovima (previso-ka ulaganja po grlu osnovnog sta-da u opremu, objekte i životinje), te cijenom koštanja po kilogramu prirasta (najviše pod utjecajem troškova stočne hrane). Kod proi-zvodnje odojaka varijabilni troškovi čine 47% ukupnog prihoda, dok se fiksni kreću na razini 22-26% pri-hoda. Kod produžene proizvodnje koja uključuje i tovljenike od 115 kg udio varijabilnih troškova u prihodu ide čak do 74%, a fiksni se troškovi smanjuju na samo 16-18% prihoda.

sebna se pozornost treba obratiti na objekt.

Kod proizvodnje brojlera je zani-mljiva pojava u kretanju cijena za-dnjih 5 godina. S jedne strane cijene brojlera se kontinuirano smanjuju (2-4% godišnje), dok se s druge strane cijene jednodnevnih pilića i stoč-

ne hrane povećavaju. Zbog takve situacije, gospodarstva često kao dodatni izvor prihoda uključuju pro-izvodnju jaja u svoju djelatnost ili se prebacuju na organski uzgoj ukoliko na tržištu pronađu interes potrošača ili prihod povećavaju uključivanjem autohtone kokoši hrvatice za koju

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


UKUPNI PRIHOD 599.500Brojleri 555.000Prodaja stajskog gnoja 44.500Troškovi proizvodnje 350.233Jednodnevni pilići 72.500Kupljena stočna hrana 108.600Vlastita stočna hrana 145.943Pomoćni materijal 4.900Lijekovi 2.890Električna energija 15.400Troškovi rada i usluga 96.956Bruto plaće 89.856Tuđe usluge 4.200Veterinarske usluge i pregledi 2.900Amortizacija objekta i opreme 40.564Investicijsko održavanje 2.711Neizravni troškovi 22.359UKUPNI TROŠKOVI 512.823Bruto dobit 86.677

Kalkulacija proizvodnje brojlerase dobije 60 kn/kljunu poticaja. Pri izradi kalkulacije proizvodnje jaja za 3.000 nesilica računala se prosječna cijena jaja od 0,80 kn/kom za sve klase,uz pretpostavku da se stajski gnoj i izlučene nesilice prodaju i su-djeluju sa po 3% u prihodu. Podaci u kalkulaciji se mijenjaju ovisno o cijenama i utrošcima pojedinih pro-izvođača, ali su dobar predložak za kalkulaciju vlastite proizvodnje jaja.

Usporedbom udjela troškova u ukupnom prihodu kod proizvodnje brojlera s proizvodnjom jaja (nesili-ca) vidimo da najveći udio ima hra-na kod brojlera (čak 42% prihoda), dok su kod uzgoja nesilica sa po 19% zastupljeni trošak pilića i hrane. Na tržištu postoji interes za prepe-ličja jaja koja u odnosu na kokošja sadržavaju 5 puta više fosfora i ka-lija, 7 puta više željeza, 10 puta više vitamina skupine B i znatne količine vitamina A te određene aminokiseli-ne koje potiču rad živčanog sustava.

Jed. mjere Količina Cijena Kn Iznos KnPRIHODI Kn 621.120Jaja Kom 720.000 0,80 518.400Stajski gnoj Kg 192.000 0,11 21.120Izlučene nesilice Kom 3.000 8,00 24.000UKUPNI TROŠKOVI Kn 344.894Izravni troškovi Kn 344.894 M a t e r i j a l i e n e r g i j a Kn 281.173 Nasad nesilica Kom 3.000 39,00 117.000 Hrana Kn 120.521 Lijekovi Kn 1.332 Električna energija kWh 15.000 1,11 16.650 Voda m3 1.200 2,78 3.330 Električna žarulja Kom 180 3,00 540 Pribor i materijal za čišćenje Kn 2.280 Ambalaža Kn 19.520 T u đ e u s l u g e Kn 37.081 Veterinar Kn 1.110 Ispitivanje zdravstvene ispravnosti Kn 4.440 Transport Sati 48 166,50 7.992 Čišćenje objekta Sati 36 16,65 599 Ličilački radovi Kn 4.440 Izgnojavanje Broj 10 1.850,00 18.500 V l a s t i t i r a d Sati 2.880 26.640 Rad u peradnjaku Sati 2.160 9,25 19.980 Rad u sortirnici Sati 720 9,25 6.660DOBITAK Kn 276.226

Kalkulacija proizvodnje jaja za 3.000 nesilica

Prednost ove vrste je njiho-va rana zrelost (spolno zrela sa 7 tjedana) i status na trži-štu koji omogućava postav-ljanje više cijene i pristup potrošačima koji su spremni platiti više za „zdravu hra-nu“. Isplativost uzgoja pre-pelica ogleda se u dobroj cijeni jaja (1-2 kn/kom) i ma-lom utrošku hrane (prepe-lica pojede 1,6 kg koncen-trata za proizvodnju oko 90 jaja). Uz početno ulaganje u prostor (oko 100 prepelica/m2), opremu (cijena kaveza za 10 prepelica je oko 10-20 eura), matično jato (cijena jednodnevnih pilića je oko 5 kn/kljunu, a prepelica stara 6 tjedana je oko 30 kn/kom) i hranu (dnevna potrošnja oko 30 g/kljunu), ova proizvodnja može već za 6 mjeseci vratiti počet-no ulaganje, što ovisi i o broju ptica.

dr.sc. Vesna Očićdr.sc. Branka Šakić Bobić

Upravo Vaš tip! AXOS 320 CX s 84 KS – Austria & Adria Edition

• snaga 84 KS, 4 cilindra zapremine 4,4 lit. • hidraulični reverzer - brza promjena smjera kretanja • 2 stupnja prijenosa, sve brzine se mijenjaju bez upotrebe pedale kvačila • kardansko vratilo s 3 brzine • udobna kabina sa staklenim otvorom na krovu • klima uređaj, zračno sjedalo, sjedalo suvozača iste kvalitete • električna regulacija podiznog mehanizma uz smanjenje vibracija • podizna snaga do 4.200 kg • 3 upravljačka uređaja s križnom ručicom • proširenje blatobrana straga • gume 440/65 R24; 540/65 R34

SADA po akcijskoj cijeniveć od € 48.789,-

uklj. PDVAkcija traje do 15.03.2015

Eko-Terra d.o.o.Čakovečka 5440305 Pušćine+385 (0) 40 821 868www.eko-terra.claas-partner.at

Jerkovic d.o.o.J. Kozarca 5131224 Koška+385 (0) 31 681 712www.jerkovic.hr

claas.hr

CLAAS_AnzA4_TRAKTOREN_KROATISCH_091014.indd 4 09.10.14 11:16

Documents

Gospodarski list 2/2015