Gospodarski list 21/2015

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

15. studenoga

2015. 21

godina 174.

prilog ovog broja

Planiranje i gnojidba u povrćarskoj proizvodnji

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

[email protected]štvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 [email protected]

v. d. glavnog urednikaGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

UrednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

[email protected]

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 2 – 3 Inicijativa za održivi razvitak hrvatske poljoprivrede 4 – 5 S raznih strana 6 – 7 Donesen Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu

registracije farmi (2) 8 – 10 Štete i koristi od Transatlantskog trgovinskog

sporazuma 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 14 – 15 Ekonomičnost uzgoja višnje 17 Hrvatsko povrće

RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 21 Kako koristiti soju na poljoprivrednom

gospodarstvu? 22 – 23 Proizvodni potencijal najvažnijih vrsta trava (2)26 – 27 Fendt 1050 Vario – traktor godine

ZAŠTITA BILJA, VAŠ VRT 30 Štetne gusjenice na paulovniji 31 – 32 Invazivna vrsta – azijska božja ovčica 33 – 34 Zvjezdan – kasnocvatuća ljepotica 35 Japanski javor

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 37 – 49 Planiranje i gnojidba u povrćarskoj proizvodnji

VOĆARSTVO, VINARSTVO 52 – 53 Kasne sorte jabuka 54 Posadite crni orah 55 Voćarski dnevnik: Eko proizvodnja na stupu srama 56 – 57 Održana jubilarna 25. Sabatina PČELARSTVO, STOČARSTVO 58 – 59 Mir na pčelinjaku 60 – 62 Prirodno ponašanje i dobrobit svinja 63 Prehrambena vrijednost kokošjih jaja 65 Poželjno i nepoželjno kozje vime

LJEKOVITO BILJE 66 – 67 Jačanje imuniteta na prirodan način 68 Bučino ulje – dokazano zdravo

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

mali

Planiranje i gnojidba u povrćarskoj proizvodnji Za uspješnu organizaciju proizvodnje povrća u kućnom vrtu ili na većim površinama, potrebno je poznavati biološke i ekološke zahtjeve uzgaja-nih vrsta, duljinu vegetacije, mogućnost uzgoja u monokulturi ili potrebu za plodoredom itd. Biološki i ekološki zahtjevi se odnose na potrebne klimatske uvjete, potrebe za vodom i biljnim hranivima, zahtjeve za odre-đenim fizikalnim i kemijskim značajkama tla. Potrebni klimatski uvjeti određuju vrijeme i način uzgoja, te izbor vrste povrća.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. studenoga 2015.gospodarskilist

38 15. studenoga 2015.

Prema temperaturnim zahtjevi-ma, povrćarske kulture dijele se na mezofilne i termofilne. Mezo-filne vrste počinju nicati već pri niskim pozitivnim temperaturama (1-3 °C), što omogućava najraniju sjetvu, dok su za njihov rast po-trebne temperature zraka niže od 20 °C. Termofilne vrste za klijanje sjemena zahtijevaju minimalno 10 °C i više, a optimalne temperature za rast su između 20 i 30 °C, zbog čega je sjetva znatno kasnija u od-nosu na mezofilne vrste. Neke ter-mofilne kulture imaju dugu vegeta-ciju koja u jesen završava ranije od drugih kultura, pa se njihov uzgoj u uvjetima kontinentalne Hrvatske preporuča putem presadnica. Sje-tva se obavlja 1 do 3 mjeseca prije sadnje, u zaštićenom prostoru ili na otvorenom, ovisno o kulturi i roku uzgoja, jer se izravnom sje-tvom sjemena ne može osigurati dovoljno dugo vegetacijsko razdo-blje sa željenom kvalitetom i zado-voljavajućim prinosom.

U proizvodnji povrća treba izbje-gavati sjetvu kada su temperature tla (supstrata) na razini minimalnih vrijednosti, jer će nicanje usjeva biti sporo i neujednačeno i proći će veći broj dana od sjetve do nicanja.

Tlo za povrćarsku proizvodnju bi trebalo po teksturnom sastavu biti lako do srednje teško, imati dubok i fiziološki aktivan profil, te optimalan kapacitet za vodu i zrak, povoljnu strukturu i toplinska svojstva, dobru dreniranost. Većina vrsta zahtijeva blago kiselu do neutralnu reakciju tla (pH 6,5-7,5 u vodi). Tlo treba biti bogato organskom tvari sa 3 do 6 % humusa i dobro opskrbljeno naj-važnijim hranivima: ukupni dušik 0,2-0,4 %; fiziološki aktivan fosfor > 20 mg P2O5/100 g tla; fiziološki aktivan kalij > 30 mg K2O/100 g tla.

Povrće sadrži oko 90 do 95 % vode, pa nema niti proizvodnje povr-ća bez osigurane vode za navodnja-vanje. Potrebno je poznavati ukupno potrebnu godišnju količinu vode, vrš-

Biološki i ekološki zahtjevi

ne potrebe vode u najtoplijem dijelu godine, odnosno, dnevni kapacitet izvora vode, te kvalitetu vode (meha-ničku, kemijsku i mikrobiološku).

PlodoredPlodored predstavlja pravilnu

prostornu i vremensku izmjenu kul-

tura na određenoj površini, a sastoji se od plodosmjene (vremenske iz-mjene usjeva) i rotacije (prostorne izmjene usjeva). Preporuča se za većinu povrćarskih kultura i trebao bi iznositi barem 3 do 4 godine.

Ako se za neku kulturu kaže da dolazi na prvo mjesto u plodore-

Duljina vegetacijePrema duljini vegetacije povrćarske kulture se dijele na jednogodiš-nje, dvogodišnje i višegodišnje. U jednogodišnje vrste spada većina povrćarskih kultura, a to su one koje cijeli ciklus od sjetve ili sadnje do cvatnje i razvoja ploda ili sjemena prolaze u jednoj godini (rajčica, krastavac, grašak, salata, rotkvica, špinat). Dvogodišnje vrste u prvoj godini razvijaju vegetativni dio, a u drugoj godini vegetacije cvatu i donose sjeme (mrkva, celer, kupus, kelj, cikla, luk, poriluk). Višegodiš-nje kulture cvatu i donose plod svake godine tijekom višegodišnjeg uzgoja (rabarbara, šparoga, artičoka).

Primjeri prostorne izmjene usjeva

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. studenoga 2015. gospodarskilist

39 15. studenoga 2015.

du, to znači da su uzgaja nakon gnojidbe stajskim gnojem.

Više je razloga uvođenja plo-doreda: međusobna tolerantnost usjeva, zaštita od bolesti i štetnika koji napadaju iste ili srodne vrste, zaštita od korova, održavanje razi-ne humusa i povoljne strukture tla, različito trošenje vode i korištenje hraniva kod različitih usjeva, razli-čita dubina ukorjenjivanja usjeva i dubina obrade.

Najbolji predusjevi za važnije po-vrćarske kulture su (prema Parađi-ković, 2009):

• za rajčicu: mahunarke i korjena-sto povrće,

• za papriku: višegodišnje trave i leguminoze, korjenasto povr-će,

• za kupusnjače: krumpir, rajčica, paprika, višegodišnje trave i le-guminoze, mahunarke, korjena-sto povrće,

• za grašak i mahune: rajčica, paprika, krumpir, pšenica, je-čam,

• za korjenasto povrće: rajčica paprika, krastavac, mahune,

• za krastavac i lubenicu: papri-ka, rajčica, krumpir, višegodiš-nje i jednogodišnje trave i legu-minoze

• za luk: paprika, krastavac, lube-nica, pšenica.

Najlakše je isplanirati četverogo-dišnji plodored za četiri polja ili gre-dice. Sve planirane kulture potreb-no je razvrstati u skupine: A – lista i cvijeta: kupusnjače

(kupus, kelj, brokula, cvjetača, korabica, rotkvica, raštika, kine-ski kupus) i glavočike (salata, endivija, radič, artičoka)

B – korijena: štitarke (mrkva, celer, peršin, pastrnjak, kopar, komorač), lukovi (luk, češnjak,

I godina II godina III godina IV godina

Prvo polje A B C D

Drugo polje B C D A

Treće polje C D A B

Četvrto polje D A B C

poriluk, luk vlasac, luk kozjak) i lobodnjače (cikla, blitva, špinat, vrtna loboda)

C – ploda: pomoćnice (rajčica, paprika, patlidžan, krumpir) i tikvenjače (krastavac, dinja, lu-benica, tikvica, buča)

D – mahunarke (grah, grašak, bob, leća, slanutak, soja).

Dobri i loši susjedi u vrtuTijekom dugogodišnjeg uzgoja u

vrtu može se primijetiti da u nekim

kombinacijama biljke bujno rastu, dok u nekim ne. To se događa, jer pojedine vrste luče više ili manje fi-toncida.

Fitoncidi su različite biološki ak-tivne tvari koje stvaraju biljke, a dje-luju na životne procese susjednih biljaka i organizama u tlu.

Temeljem iskustava vrtlara na-stale su tabele dobrih i loših su-sjeda u vrtu, odnosno upute kako je najbolje iskombinirati biljke na gredici.

Nepoštivanje plodoreda uzro-kuje narušavanje kvalitete i „umornost“ tla. Uglavnom do-lazi do akumulacije uzročnika biljnih bolesti i štetnika, iscrplji-vanja istovrsnih hraniva iz tla te degradacije strukture i kemijske reakcije tla.

Uglavnom se ne kombiniraju vrste iz iste porodice jer biljke iz iste po-rodice trebaju ista hraniva i uglavnom ih napadaju isti štetnici i bole-sti. Stoga su odlične kombinacije vrsta na jednoj gredici one koje ima-ju različite potrebe za hranivima, pa najbolje mogu iskoristiti resurse iz tla bez potrebe za dodatnom gnojidbom, imaju različito duboko korijenje i vanjski rast, pa svaka na drugi način rahli zemlju i zauzi-ma prostor (npr luk i salata), te jedna drugoj svojim mirisom tjeraju štetnike ili jedna drugu štite od bolesti.

Shema četveropoljnog plodoreda (prema Bogović, 2008)

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. studenoga 2015. 15. studenoga 2015.gospodarskilist

40

Rokovi uzgoja na otvorenom

Rokovi uzgoja povrća na otvore-nom određeni su klimatskim uvje-tima određenog područja, prije svega temperaturnim i zahtjevima povrtne vrste prema ovom klimat-skom čimbeniku. Općenito, može se reći kako je sjetva ili sadnja na otvoreno moguća 15 do 20 dana kasnije nego u negrijani zaštićeni prostor.

Uzdignuta gredica predstavlja osnovni dio kućnih vrtova, koji je moguće obraditi bez gaženja, tj. sa staza koje ju okružuju. Na uzdi-gnutim gredicama lakše se postižu optimalni uvjeti u tlu, što dovodi do porasta prinosa po jedinici površi-ne.

Tlo na gredicama se brže za-grijava, što ih čini pogodnima za ranu proljetnu sjetvu. Također, lako se održava dobra struktu-ra tla, te kapacitet za vodu i zrak jer nema gaženja po gredicama. Prilikom formiranja gredica, u tlo se može unijeti kompost ili neko drugo organsko gnojivo, čime će se popraviti struktura tla, pobolj-šati procjeđivanje suvišne vode i povećati kapacitet zadržavanja biljnih hraniva.

Dobra struktura tla osigurava brzo procjeđivanje viška vode, zbog čega nije potrebno odgađati potrebne radove u vrtu.

Navedeno olakšava planiranje datuma sjetve ili sadnje i berbe, čime se postiže bolje iskorištenje površine i produžava sezona uz-goja.

Uzdignuta gredica povišena je za 15 do 25 cm u odnosu na okol-no tlo.

Gredica ne bi trebala biti šira od 120 cm, kako bi se svi radovi mogli obaviti sa staze.

Ako se gredici može pristupiti samo s jedne strane, ne preporu-ča se širina veća od 90 cm. Duži-na gredica je određena prostornim mogućnostima ili potrebama za pojedinu uzgajanu vrstu.

Povrće Dobri susjedi Loši susjedi

Blitva Grah, kupusnjače, mrkva, rotkvi-ca, crna rotkva

CiklaGrah, kopar, krastavac, češnjak, kupusnjače, korabica, salata, tikvice, luk

Krumpir, kukuruz, poriluk, špinat

Češnjak Krastavac, mrkva, cikla, rajčica, jagode

Grah, grašak, kupusnjače

Luk Kopar, krastavac, salata glavatica, mrkva, cikla, radič, crni korijen

Grah, grašak, kupusnjače

Endivija Grah, kupusnjače, poriluk, ko-morač

Salata

Grah, kopar, grašak, komorač, krastavac, kupusnjače, korabica, poriluk, kukuruz, mrkva, rotkvica, cikla, crni korijen, šparoga, rajči-ca, radič, luk

Peršin, celer

GrahKrastavac, krumpir, kupusnjače, korabica,salata glavatica, lisnata salata, cikla, celer, rajčica

Grašak, komorač, češnjak, poriluk, luk

GrašakKopar, komorač, krastavac, kupu-snjače, korabica, salata glavatica, kukuruz, mrkva, rotkvica, tikvice

Grašak, krumpir, češnjak,poriluk

KrastavacGrah, kopar, grašak, komorač, ku-pusnjače, salata, poriluk, kukuruz, cikla, celer, luk

Rotkvica, rajčica

KupusnjačeGrah, krastavac, krumpir, salata glavatica, bundeva, lubenica, rajčica, tikvice

Cikla, celer

Celer Grah, krastavac, cvjetača, korabi-ca, poriluk, rajčica

Krumpir, kukuruz, salata

Mrkva

Kopar, grašak, češnjak, poriluk, blitva, rotkvica, crna rotkva, kovr-čava salata, crni korijen, rajčice, radič, luk

Rajčica

Grah, češnjak, kupusnjače, korabica, salata glavatica, poriluk, kukuruz, mrkva, peršin, salata lisnata, rotkvica, crna rotkva, cikla, celer, špinat, radič

Grašak, komorač, krumpir

Tablica 1. Dobri i loši susjedi u vrtu (Vrtlarski priručnik, projekt „Gradski vrtovi“)

Sjetvu ili sadnju na otvorenom najbolje je obaviti na uzdignutu gredicu.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4115. studenoga 2015. 15. studenoga 2015.

Korjenasto povrćeMrkva, peršin, celer, pastrnjak

i cikla, spadaju u skupinu povrća kojemu za rast i razvoj pogoduju umjereno topla i vlažna područ-ja. Sjeme klija pri relativno niskim temperaturama, već na 3 do 4 °C, a samo cikla na 6 do 8 °C. Mla-de biljčice relativno su otporne na kasne proljetne mrazeve, što omogućuje sjetvu korjenastog povrća relativno rano u proljeće. Isto tako i rani jesenski mrazevi ne nanose im značajnije štete. Pastr-njak zbog visokog sadržaja suhe tvari u korijenu može prezimiti. Vi-soke temperature, ako su praćene i nedostatkom vlage u tlu, nepo-voljno utječu na kakvoću korijena i prirod.

U prvom razdoblju razvoja bilj-ka, korjenasto povrće ima značaj-ne potrebe za vlagom.

Kupusnjače Kupus, kelj, kelj pupčar, cvjeta-

ča su vrste prilagođene različitim klimatskim i zemljišnim uvjetima, ali su za njihov uzgoj najpovolj-nija prohladna i vlažna područja. Vrste poput raštike otporne su na visoke temperature, praćene naj-češće pomanjkanjem vlage u tlu i niskom relativnom vlagom zraka. S druge strane, kultivari kupusa za kasni jesenski i zimski uzgoj mogu podnijeti temperature niže i od -12 °C da se ne oštete gla-vice, a kelj i kelj pupčar su još otporniji na niske temperature. Temperature više od 25 °C u vri-jeme oblikovanja glavica, ako su praćene nedostatkom vlage u tlu i niskom relativnom vlagom zraka, nepovoljno utječu na razvoj glavi-ca i njihovu kakvoću, a ponekad može i potpuno izostati njihovo formiranje.

Najpovoljnija temperatura za vrijeme intenzivnog rasta lisne mase i oblikovanja glavica je od 15 do 18 °C, opskrbljenost tla vo-dom 70 do 80 % poljskog kapa-citeta za vodu, a relativna vlaga zraka 85 do 90 %.

Presadnice paprike

Lukovičaste kulture vrlo dobro podnose niske temperature, pa se

uspješno mogu uzgajati i jesenskom sadnjom.

Najniža temperatura za rast graška je 4,5 °C, pri kojoj sjeme većine sorti klija, zbog čega se sjetva može oba-

viti veoma rano u proljeće.

Plodovito povrće (rajčica, paprika, patlidžan, kra-

stavac, tikvica) ima visoke zahtjeve prema klimatskim uvjetima, osobi-to prema toplini. Sve su to kulture koje za normalan rast i razvoj traže puno topline i osvjetljenja, osobito u prvim fazama razvoja. Zbog tem-peraturnih zahtjeva i duljine vege-tacije, proizvode se iz presadnica uzgojenih u grijanim zaštićenim prostorima.

Vrlo su osjetljive na niske tempe-rature i većina ih ugiba kod niskih pozitivnih temperatura. Optimalne temperature za rast su uglavnom između 22 i 30 °C, dok se rast zau-stavlja pri temperaturama ispod 15 °C. Nedostatak vlage u tlu i niska relativna vlaga zraka mogu utjecati na opadanje tek oplođenih cvjeto-va, pa je tijekom njihova uzgoja po-trebno osigurati navodnjavanje.

Lukovičasto povrće Za luk, češnjak i poriluk povoljna

su umjereno vlažna područja, sa svježim proljetnim dijelom vegeta-cijskog razdoblja, te toplim i suhim razdobljem za vrijeme tehnološkog dozrijevanja i vađenja lukovica.

Dobro ukorijenjene mlade biljke mogu bez oštećenja podnijeti tem-

perature i do -25 °C. Obrnuto, viso-ke temperature tijekom vegetacije utječu na jače oblikovanje nadze-mne lisne mase, a lukovice ostaju nerazvijene. S tog razloga proljetnu sadnju valja obaviti što prije, čim to dopuste vremenske prilike. Naj-veće zahtjeve prema vlazi imaju u početnim fazama razvoja, nakon sadnje/sjetve te u razdoblju inten-zivnog porasta nadzemne lisne mase. Ako u razdoblju intenzivnog porasta prevladava suša potrebno je obaviti navodnjavanje.

Mahunarke Grahu, grašku i bobu najviše

odgovaraju područja s umjereno vlažnim, svježim proljećem i po-četkom ljeta. Visoke temperature s izraženim sušnim razdobljem u vrijeme neposredno nakon cvatnje uzrokuju opadanje cvjetova, slabu razvijenost mahuna i zrna u njima.

Grah mahunar ima veće zahtjeve prema toplini, jer sjeme počne klija-ti pri 8 do 10 °C, a mlade biljčice su osjetljive na kasne proljetne mra-zeve, pa se sjetva obavlja znatno kasnije.

Visoke temperature praćene ne-dostatkom vlage u tlu u razdoblju cvatnje i oblikovanja mahuna ne-povoljno utječu na prirod i kvalitetu mahuna.

Mahunarke imaju najveće potre-be za vlagom od cvatnje do tehno-loške zriobe, pa se pomanjkanje vlage u to vrijeme i najjače nega-tivno održava na kvalitetu i količinu prinosa.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


42

Rokovi uzgoja u zaštićenim prostorimaOvisno o tipu i opremljenosti,

funkcije zaštićenih prostora su privremena zaštita od mraza, pro-izvodnja presadnica te proizvod-nja povrća od sjetve ili sadnje do berbe. U kućnim vrtovima se naj-češće sreću niski i visoki tuneli, dok proizvođači povrća za tržište uglavnom koriste negrijane i grijane plastenike. Klimatski uvjeti, posebi-ce svjetlost i temperatura, uvjetuju izbor vrste i vrijeme uzgoja. Povrće s manjim potrebama za svjetlošću i toplinom uzgaja se u jesensko-zimskom razdoblju, kada je najveći broj oblačnih dana, a vrste s većim potrebama uzgajaju se u proljet-nom i ljetno-jesenskom razdoblju.

Niski tuneli se najčešće koriste za proizvodnju presadnica golog korijena i kao zaštita od kasnih pro-ljetnih mrazeva kultura posađenih na otvorenome. U visokim tunelima mogu se uzgajati sve kulture koje se uzgajaju na otvorenome i nema bitnih razlika u tehnologiji uzgoja. Kulture uzgajane u tunelu zaštićene su od nepovoljnih klimatskih prilika u početnoj fazi rasta, zbog čega se skraćuje vrijeme od sjetve ili sadnje do berbe.

Osim toga, kulture koje ne za-htijevaju puno topline prezimljava-ju u tunelu, a beru se prije sadnje glavnih kultura u proljeće. Sjetva i sadnja u plastenike bez grijanja ili s interventnim dogrijavanjem mo-guća je početkom ožujka (za manje osjetljive vrste) i početkom travnja (za toploljubive vrste). U jesen se takvi objekti mogu koristiti do kra-ja studenoga, odnosno u njima je moguće uzgajati ozime kulture. Grijani zaštićeni prostori koriste se za zimsko-proljetnu proizvodnju toploljubivih vrsta i za proizvodnju presadnica koje se sade u negrija-ni zaštićeni prostor ili na otvoreno. Orijentacijski planovi korištenja ne-grijanih i grijanih zaštićenih prosto-ra prikazani su u tablicama 2 i 3. Zbog povoljnijih klimatskih uvjeta u mediteranskom području, korište-

nje negrijanih zaštićenih prostora se produžuje za 15 do 30 dana u jesen, odnosno, počinje isto toliko ranije u proljeće, u odnosu na po-datke u tablicama.

Tunel štiti uzgajanu kulturu od kasnih proljetnih, odnosno, ranih je-senskih mrazeva, čime se produžuje razdoblje berbe u jesen.

VrstaVrijeme korištenja (mjesec/dekada)

Sjetva ili sadnja

Berbaprva posljednja

SalataRajčicaGrah mahunarSalata

9./3.3./3.8./3.10./2.

12./2.6./2.10./1.3./3.

12./3.8./3.10./2.4./1.

SalataKrastavacGrah mahunarMladi luk + salata

10./1.4./1.8./2.10./2.

3./2.5./2.10./1.3./2.

4./1.8./2.10./2.4./1.

SalataPaprikaŠpinat

9./2.4./2.10./2.

12./2.6./2.2./2.

12./3.9./3.3./2.

VrstaVrijeme korištenja (mjesec/dekada)

Sjetva ili sadnja

Berbaprva posljednja

SalataRajčica i paprika KrastavacGrah mahunarSalata

10./1.12./1.12./1.7./1.9./2.

11./3.3./1.1./2.8./2.11./1.

12./1.6./3.6./1.9./1.11./3.

Salata, mladi lukSalataRajčica (krastavac)Grah mahunar

10./1.12./3.3./1.8./2.

12./3.2./2.

5./2. (4./2.)9./3.

12./3.2./3.8./1.11./1.

Salata, mladi lukRajčica (paprika)Krastavac

12./2.2./3.8./3.

2./2.5./3. (5./2.)

9./3.

2./3.8./3.12./1.

Salata, mladi lukRotkvica, korabicaPresadnice povrćaranesrednje raneKrastavacGrah mahunar

9./3.12./1.

2./2.3./2.5./1.8./1.

11./3.1./3.

4./2.5./1.5./3.9./2.

12./1.3./1.

4./3.5./1.7./3.11./1.

SalataSalataPresadnice povrćaPaprika

10./1.12./3.2./3.5./2.

12./2.2./2.5./1.7./1.

12./3.2./3.5./2.9./2.

doc.dr.sc. Božidar BenkoZavod za povrćarstvo

Agronomski fakultet u Zagrebu

Tablica 2. Mogućnosti korištenja negrijanog zaštićenog prostora

Tablica 3. Mogućnosti korištenja grijanog zaštićenog prostora

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Jedna od bitnijih stavki u svakoj poljoprivrednoj, pa tako i u po-vrćarskoj proizvodnji je svakako ishrana bilja. Za optimalnu ishranu pojedinih kultura ciljanom gnojid-bom nije dovoljno samo pozna-vanje potreba biljaka i iznošenja hraniva. Potrebno je, pored nave-denog, dobro poznavati i svojstva tla, te sve čimbenike koji utječu na usvajanje hraniva. Povrće može usvajati velike količine hranivih tva-ri, ako ih u tlu ima u dovoljnim ko-ličinama. Racionalnom gnojidbom povećava se prinos, ali prevelike razine nekih hranivih tvari mogu čak i smanjiti prinos i/ili kakvoću nekih usjeva.

Dinamika nekog hraniva ovisna je o rezervnim frakcijama, kapacite-tu tla za vodu, pH tla, vremenskim

Uzgoj povrća smatra se viso-koprofiltabilnom proizvodnjom što znači da je dohodak u ko-načnici veći nego kod nekih drugih tipova poljoprivredne proizvodnje. Ali to ne znači da se povrće može samo sijati i saditi i očekivati velika zarada bez znatnih ulaganja. Svaki oz-biljni proizvođač povrća to već jako dobro zna. Jedino ako se puno ulaže, može se i očekivati velika dobit.

Gnojidba povrća

prilikama (oborine, temperature), o prethodno obavljenim agroteh-ničkim mjerama, u prvom redu o gnojidbi pretkulutre (organskim ili mineralnim gnojivima). Zbog na-vedenog ni koeficijent iskorištenja pojedinog hraniva nije jednak u svim tlima. U oraničnom sloju do-bro prozračnog i uređenog tla ko-eficijent iskorištenja za dušik iznosi 60 %, za fosfor 30 %, a za kalij 50 %. Obično nije potrebno primijeniti one količine gnojiva koje se mogu pronaći u literaturi. Dakle, gnojidba povrća bazira se najčešće na kom-

biniranju dva čimbenika: kategorija opskrbljenosti tla, te potrebi kultura za planirani prinos, zbog odnoše-nja hraniva.

Analiza tlaManja gnojidba od potreba kul-

tura primijenjuje se kada su velike zalihe hraniva u tlu, kada su mali gubici ispiranjem, te kada se korije-nov sustav nalazi duboko, pa biljka može crpiti hraniva i iz dubljih sloje-va. Pored toga manja gnojidba mo-guća je i kad u zimskom razdoblju godine padne manje oborina, pa je i ispiranje hraniva bilo manje, ili kada su povoljne temperature za minera-lizaciju, a time je i bolje oslobađanje hraniva. Također se može manje gnojiti nakon kultura koje su manjih zahtjeva za hranivima, pa je ostao dio hraniva u tlu, ili nakon zaorava-nja ostataka kultura bogatih hranivi-ma (zelena gnojidba). Dodavanjem gnojidbom većih količina hraniva od potreba kultura preporučuje se na vrlo siromašnim tlima, na tlima gdje je moguće ispiranje dijela hraniva, za kulture koje usvajaju puno hrani-va, ali ostavljaju u tlu veću količinu organske tvari, te za kulture koje se sade nakon zaoravanja slame, jer dolazi do imobilizacije dušika.

Pravilnom i optimalnom gnojidbom moguće je znatno povećati kvalitetu i prinos povrća što u konačnici povećava i finacijsku dobit.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


44

Stoga, prije same gnojidbe po-trebno je analizirati tlo kako bi se utvrdio status hraniva, tj. biljno-hranidbeni kapacitet tla. Tek tada se sa sigurnošću mogu odrediti odgovarajuće količine i doze gno-jiva.

Povrćarska proizvodnja zahtjev-nija je od ostalih poljoprivrednih proizvodnji. Za visoke prinose po jedinici površine, te za nekoliko berbi godišnje potrebna su 3 do 10 puta bogatija tla nego za ostale kulture.

Količine glavnih hraniva koje povrće iznosi iz tla (navedene brojke su okvirne, a na njih utječu vrsta, kultivar, tehnolo-gija proizvodnje i uvjeti u tlu)

prinos iznošenje hraniva (kg/ha)

vrsta t/ha N P2O5 K2O CaO MgO

luk 50 125 50 160 50 30

češnjak 10 110 35 110 5

poriluk 50 175 50 175 75 20

šparoga 5,5 120 30 150 120 15

kupus 40 140 60 200 30

kelj 40 250 125 250 28

kelj pupčar 15 300 100 200

raštika 20 120 80 180

korabica 30 150 45 180 18

cvjetača 30 255 80 240 24

brokula 12 200 80 215 25

kineski kupus 50 125 45 175 15

kineska raštika 40 220 160 250

postrna repa 30 120 80 240

podzemna koraba 50 125 65 200 15

rotkva 30 75 30 150 15

rotkvica 10 25 8 45 3

hren 10 217 66 345 546

rajčica 40 112 32 160 28

paprika 30 140 105 350 40 8

patlidžan 45 220 150 100

krumpir 30 150 60 350 90 30

krastavac 30 150 50 165 30

dinja 50 180 90 570 480 100

prinos iznošenje hraniva (kg/ha)

vrsta t/ha N P2O5 K2O CaO MgO

lubenica 50 85 65 135

tikva 30 80 36 135 18

salata 30 100 30 150 40 14

endivija 35 150 50 250 60 18

radič 25 100 180 120

crni korijen 20 110 45 150

čičoka 40 100 50 150

artičoka 286 44 368 178 28

mrkva 40 80 53 204 80 15

peršin 30 200 56 250 120 20

pastrnjak 46 220 150 300

celer 40 300 92 340 140 28

slatki komorač 30 130 35 180 65 25

kopar 40 76 24 227 77 10

grašak 4,6 158 42 82

grah 12 140 35 150 100 18

bob 7 30 80 80

slanutak 2,5 25 70 30

špinat 25 150 45 200 35

blitva 45 130 90 100

cikla 30 140 50 230 60 22

rabarbara 30 200 100 300

matovilac 20 100 60 150 44

batat 25 80 100 150

kukuruz šećerac 15 150 90 125

Na pristupačnost hraniva za bilj-ku uvelike utječu fizikalna svojstva tla (tekstura i struktura), kemijska svojstava tla (pH – kiselost tla i sa-linitet – opterećenost tla solima), količina organske tvari u tlu (hu-musa).

Cilj pravilne i optimalne ishrane povrća je osigurati biljkama dovolj-ne količine lakopritupačnih biogenih elemenata (makro i mikroelemena-ta). U makroelemente ubrajaju se dušik (N), fosfor (P), kalij (K), kalcij (Ca) magnezij (Mg) i sumpor, a u mi-

Nedostatak biljnih hraniva, pored nedostatka vode i ne-odgovarajućeg pH tla, najče-šći je limitirajući čimbenik u proizvodnji povrća, pa stoga kontroli plodnosti tla pripada osobito važno mjesto. Samo tako je moguć kvalitetan uz-goj povrćarskih kultura, jer će se utvrđene količine hraniva u tlu uskladiti s potrebama bi-ljaka, a dizajn gnojibe prilago-diti datim prilikama.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


kroelemente željezo (Fe), mangan (Mn), cink (Zn), bakar (Cu), molib-den (Mo) i bor (B). Većina tih hraniva nalazi se u tlu ili u susptratu u kojem raste korijen biljke, a ako ih nedo-staje, može ih se osigurati mjerom dodavanja u tlo koju nazivamo gno-jidba. Također, dio se hraniva može osigurati i prskanjem izravno na ze-lene dijelove biljke mjerom koju na-zivamo folijarna gnojidba.

Površine za proizvodnju povrća trebale bi biti bez depresija, ravne do blago nagnute. Na površinama većeg nagiba moguće su erozije tla nakon jačih prirodnih oborina, pa ih u proizvodnji povrća treba izbjega-vati. S obzirom na mehanički sastav, za proizvodnju povrća najbolja su srednje teška tla dobrih vodozračnih odnosa. Laganija tla pogodna su za rane vrste povrća, ali ih je potrebno više navodnjavati. Osim za norma-lan rast i razvoj nadzemnih dijelova, zrak je izuzetno bitan i za razvoj ko-rijena. Samo pri usklađenim vodo-zračnim odnosima u tlu korijen će se normalno razvijati i biti u moguć-nosti opskrbljivati nadzemni dio bilj-ke vodom i hranivima. Prozračnost oraničnog sloja održava se pravo-vremenom i kvalitetnom obradom tla, međurednom kultivacijom kod povrtnih kultura koje se uzgajaju ši-rokoredno, te redovitom gnojidbom organskim gnojivima.

Obzirom da je povrćarska proi-zvodnja vrlo raznolika i da se povr-ćarske vrste mogu svrstati u lisnate, plodovite, korjenaste i gomoljaste, nemoguće je preporučiti jedinstve-nu gnojidbu.

Gnojidba korjenastog povrća

Korjenasto povrće uzgaja se radi zadebljalog korijena. Ovo povrće, botanički gledano, pripada skupi-ni dvogodišnjih biljaka, iako ih mi uzgajamo samo jednu godinu. Na-ime, u prvoj godini stvaraju zade-bljali korijen koji mi konzumiramo, a u drugoj godini razvijaju cvjetove i sjemenke za što se uzgajaju samo u sjemenskoj proizvodnji.

Ovoj skupini povrća pripadaju mrkva, peršin, pastrnjak, celer, rot-kvica, cikla, crni korijen, crna rot-kva, repa, crna repa, koraba i hren. Korjenasto povrće zahtijeva lagana strukturna, duboka, dobro gnoje-na tla sa pH 6,0-7,0. Pri tome treba uvažiti specifične zahtjeve pojedi-nih vrsta za hranivima i organskom tvari. Dolaze na drugo mjesto u plo-doredu zbog osjetljivosti na stajski gnoj i nerazgrađene biljne ostatke koji mogu izazvati grananje i nepra-vilnost zadebljalog korijena.

Za točno određenu preporuku za gnojidbu potrebno je prije sjetve ili sadnje obaviti kemijsku analizu tla.

Za svoj rast i razvoj rotkva i ko-raba traže 100-150 kg/ha dušika (N), 100-120 kg/ha fosfora (P2O5), 150-200 kg/ha kalija (K2O), 150 kg/ha kalcija (CaO), 30 kg/ha magne-zija (MgO), 3 kg/ha bora (B). Prili-kom pripreme tla za uzgoj rotkve i korabe preporuča se zaorati 50-60 g/m2 mineralnog gnojiva s malom količinom dušika (NPK 7-20-30, NPK 7-14-21, NPK 5-20-30 ili NPK 5-15-30). Pred samu sadnju treba unijeti u tlo 15 g/m2 uree.

Obzirom da rotkvica, kao ni dru-go korjenasto povrće ne voli gno-jidbu stajskim gnojem, gnoji se mi-neralnim gnojivima i to sa 60 kg/ha dušika (N), 40 kg/ha fosfora (P2O5), 100 kg/ha kalija (K2O). Prilikom pripreme tla za uzgoj rotkvice pre-poruča se zaorati 30-35 g/m2 mine-

ralnog gnojiva s malom količinom dušika (NPK 7-20-30, NPK 7-14-21, NPK 5-20-30 ili NPK 5-15-30). Pred samu sadnju treba unijeti u tlo 8-10 g/m2 uree.

Mrkva, peršin, celer i pastrnjak za normalan rast i razvoj traže 80-120 kg/ha dušika (N), 80-100 kg/ha fosfora (P2O5), 200-250 kg/ha kalija (K2O), 150 kg/ha kalcija (CaO), 30 kg/ha magnezija (MgO). Obzirom da njihov korijen ide dublje u tlo, za njihov uzgoj je potrebno rahlo i lagano tlo. Pri osnovnoj obradi tla za uzgoj navedenih vrsta povrća preporuča se zaorati kombinirani mineralni gnoj s niskom koncen-tracijom dušika u količini od 60-70 g/m2. Za ovu namjenu moguće je korisititi NPK 7-20-30, NPK 7-14-21, NPK 5-20-30 ili NPK 5-15-30. Obzirom da imaju dulju vegetaciju od roktvi, preporuča se i prihrana u sredini vegetacije s 15 g/m2 KAN-a ili odgovarajućom količinom ne-kog drugog dušičnog gnojiva (npr. 8 g/m2 uree). Također, moguće je obaviti i folijarnu prihranu (prihranu putem lista) s 0,5% otopinom uree.

Za gnojidbu cikle i hrena mogu-će je koristiti i stajski gnoj, ali samo ako se zaore u jesen u količini od oko 30 t/ha. Ove kulture zahtijevaju 100-150 kg/ha dušika (N), 80-120 kg/ha fosfora (P2O5), 150-200 kg/ha kalija (K2O). Stoga, gnojidba se najprije obavlja predsjetveno s NPK gnojivima koji imaju mali postotak

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


46

Kod gnojidbe špinata prednost se daje kloridnim formulacijama gnojiva jer se smanjuje nakupljanje štetnih nitrata u lišću. U predsjetve-noj pripremi tla preporuča se unijeti 70 g/m2 NPK 5-15-30 i 15 g/m2 uree i obaviti 1 prihranu tijekom vegeta-cije s 15 g/m2 KAN-a.

Kod uzgoja matovilca nije po-trebna prihrana, nego samo pred-sjetvena gnojidba s 30 g/m2 NPK 5-15-30 i 10 g/m2 uree.

Kupus, kelj i kineski kupus ra-zvijaju velike glavice koje zahtijeva-

dušika (80-100 g/m2 NPK 7-20-30, NPK 7-14-21, NPK 5-20-30 ili NPK 5-15-30) uz prihranu KAN-om u ko-ličini od 15-20 g/m2.

Danas je na tržištu dostupno jako puno različitih folijarnih gnoji-va s pojedinim mikroelementom ili njihovom mješavinom (koktelom), samo je potrebno čitati deklaraciju. Obavezno se trebati držati uputa o pripravljanju škropiva kako ne biste pripremili prekoncentriranu otopinu i njenom primjenom uništili biljke.

Gnojidba lisnatog povrća

Skupini lisnatog povća pripadaju povrtne vrste koje se uzgajaju zbog svoje lisne mase. To su salata, ra-dič, matovilac, špinat i blitva. U ovu ćemo skupinu ubrojiti i kupusnja-če (kupus, kineski kupus, kelj, kelj pupčar, raštiku i lisnati kelj) iako se sve vrste ne koriste za uzgoj i kon-zumaciju lisne mase poput korabi-ce, cvjetače i brokule.

Tlo za uzgoj salate i radiča potrebno u primarnoj pripremi pognojiti sa 70 g/m2 NPK 7-14-21 (ili nekim drugim gnojivom slične formulacije). Preporuča se prihra-nu obaviti u dva navrata (10 dana nakon presađivanja i 15 dana prije berbe) s po 10 g/m2 KAN-a.

ju veliku količinu hraniva. Stoga je prije sadnje potrebno zaorati 60-80 g/m2 NPK 7-20-30 ili 100-120 g/m2 NPK(SO3) 7-14-21(24). Prihranu je potrebno provoditi 1-3 puta tijekom vegetacije (ovisno o duljini vegeta-cije, tj. sorti) s po 10 g/m2 KAN-a.

Korabica se uzgaja radi zade-bljale stabljike, a kod raštike se koriste listovi i postrani izboji. Ove kulture dobro iskorištavaju hraniva koja su preostala u tlu i od svih ku-pusnjača imaju najmanje zahtjeva za tlo i obradu. Prilikom oranja za uzgoj korabice i raštike preporu-ča se unijeti u tlo 60-80 g/m2 NPK 7-20-30. Prihranu je potrebno oba-

Korijenasto povrće je osobito osjetljivo na nedostatak bora čiji nedostatak uzrokuje poja-vu šupljina u sredini korijena ili pak odumiranje rozete lišća, pa se lišće ne razvija. Kako bi se navedeno izbjeglo, korisno je obavljati i folijarnu prihranu bo-rom, ali i drugim mikroelemen-tima 2-3 puta tijekom vegeta-cije svakih 10-14 dana, počevši sredinom vegetacije pojedine povrtne vrste. Obzirom da u lišću biljaka može doći do znatnog nakupljanja nitrata (koji

je štetan za ljudski organizam), pri gnojidbi lisnatog povrća posebno treba voditi računa o gnojidbi dušikom.

Kupusnjačama najviše odgova-raju tla koja su dobro prozračna, ali i dobro opskrbljena vodom. Preferiraju tla bogata humusom (organskom tvari), te blago kise-le do neutralne reakcije tla (pH 6-7). Ove kulture dobro usvajaju i hraniva iz organskih gnojiva, te je na površinama gdje se planira uzgoj kupusnjača potrebno u je-sen na dubinu oranja unijeti 20-40 t/ha stajskog gnoja.

Cvjetača i brokula (koje se uzga-jaju zbog cvatova) ne smiju se saditi na istu površinu najma-nje tri godine, a posebice se to odnosi na kisela tla. U gnojidbi zahtijevaju dosta dušika i kali-ja radi bolje kvalitete cvata, jer uslijed nedostatka istih dolazi do slabijeg vegetativnog rasta, a cvijet je malen i rahli. Pri primarnoj obradi tla za uz-goj cjvetače i brokule potrebno je unijeti u tlo 70-80 g/m2 NPK 7-20-30, a prije same sadnje još 10 g/m2 uree. Tijekom vegetaci-je obavlja se prihrana 2-3 puta s po 10 g/m2 KAN-a

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


viti 1-3 puta tijekom vegetacije (što ovisi o vrsti, sorti i duljini uzgoja) s po 10 g/m2 KAN-a.

Također, tijekom vegetacije pre-poruča se i folijarna prihrana kupu-snjača. Cvjetača i brokula posebno su osjetljive na nedostatak bora, pa se javljaju simptomi smeđenja cvata i šupljikavosti stabljike. Stoga se preporuča preventivna folijarna prihrana borom, ali i drugim mikro-elementima, i to ne samo cvjetače i brokule nego i ostalih kupusnjača kako biste dobili dobro ishranjeno povrće puno minerala koji su kori-sni i za metabolizam ljudi.

Gnojidba plodovitog povrća

Kod plodovitog povrća konzumi-raju se plodovi koji su nastali razvo-jem iz cvjetova. Glavna značajka plodovitog povrća je ta da su dije-lovi koji se koriste u prehrani plo-dovi nastali iz cvijeta. U Hrvatskoj se kao predstavnici ove skupine najviše uzgajaju krastavci, rajčica, paprika, patlidžan, dinja, lubenica i tikva (buča), te mahunarke. Plo-dovito povrće odlikuje se visokim sadržajem vode, malom hranjivom vrijednošću, te bogatstvom minera-la i vitamina. Paprika, rajčica i pa-tlidžan proizvode se iz presadnica, a krastavci, dinje, lubenice i tikve

najčešće se siju izravno, osim za ranu proizvodnju za koju se također koriste presadnice.

Još jedna zajednička značajka je da se radi o povrću osjetljivom na povećanu koncentraciju klora, koji je sastavni element nekih NPK gnojiva. Stoga se u njihovoj gno-jidbi preporuča korištenje sulfatnih gnojiva. To su kulture koje vrlo do-bro reagiraju na gnojidbu organ-skim gnojivima. Stoga se najčešće u gnojidbi koristi stajski gnoj koji je najbolje u jesen ili rano u proljeće zaorati u količini 5-8 kg/m2.

Rajčica, paprika i patlidžan su biljke toplih područja i zato se u na-šim uvjetima uzgajaju uglavnom iz presadnica. Prilikom osnovne obra-de tla (dubokog oranja) potrebno je zaorati 500 kg /ha NPK 5-20-30, zatim pred sadnju unijeti u tlo 250 kg/ha NPK 5-20-30 i 200 kg kg/ha

uree. Također za dobar rast i razvoj potrebno je 1-2 puta prihraniti sa 100-150 kg/ha KAN-a.

Da bi se biljkama osigurali i dru-gi biogeni elementi potrebno je primjenjivati i folijarno gnojivo, pr-venstveno s mikroelementima. Raz-maci prskanja su također svakih 10 do 14 dana počevši od stadija kada biljke imaju razvijeno 4-5 mladih li-stova koji su dovoljno razvijeni da bi mogli usvojiti hraniva. U slučaju većeg nedostatka dušika mogu se prskati i 0,5-0,7% otopinom uree 2-3 puta u vegetaciji. Manja kon-centracija koristi se u početnom ra-zvoju biljke, dok se viša koncenra-cija može primijeniti samo kad je list potpuno formiran.

Krastavci su porijekom iz trop-skih područja, ali se uzgajaju iz presadnica samo ako su za ranu proizvodnju. Siju se kad prestane opasnost od mraza. Osim dobre gnojidbe stajskim gnojem, u tlo je pri pripremi tla za sjetvu potebno dodati 400 kg/ha NPK 5-20-30 i 200 kg/ha uree. Mogu se prskati i s 0,5 % otopinom uree kada su listovi još mladi, ali razvijeni.

Također, poželjno je tijekom ve-getacije prihranjivati i mikroelemen-tima 2-3 puta, svakih 10-14 dana.

Rajčicu i papriku tijekom ve-getacije, a nakon formiranja plodova treba folijarno prihra-njivati kalcijem zbog velike osjetljivosti na nedostatak kal-cija koji se manifestira u obliku posmeđenja i suhe truleži vrha ploda. Prska se svakih 10 do 14 dana, tj. 3-5 puta u vegeta-ciji od dana kad se formira prvi plod na biljci.

U gnojidbi plodovitog povrća preporuča se korištenje sulfatnih gnojiva

Za dobar urod, krastavce je potreb-no prihranjivati i mikroelementima

2-3 puta tijekom vegetacije

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


48

Dinja, lubenica i tikva (buča) pripadaju porodici tikvenjača i tra-že puno topline, te lagano i dobro gnojeno tlo, koje je u jesen duboko obrađeno. U plodoredu se prepo-ruča iza mahunarki, na isto mjesto se smije sijati tri godine jer jako is-crpljuje tlo. Nastavno na to i sama gnojidba je obilnija. Siju se u hum-ke ili jarke (ukoliko se ne uzgajaju iz presadnica) koji su ispunjeni zrelim stajskim gnojem ili kompostom. Mi-neralno gnojivo pretežno se dodaje samo u predsjetvenoj obradi tla u količini od 2000 kg/ha NPK 7-14-21, a za dinje i lubenice potrebno je do-dati još i 200 kg/ha uree.

Mahunasto povrće odlikuje se visokom prehrambenom vrijedno-šću, posebno sadržajem bjelanče-vina (proteina). Mahunarke su biljke koje karakterizira sposobnost veza-nja atmosferskog dušika pomoću kvržičnih bakterija koje se nalaze na korijenu u obliku kuglastih za-debljanja. Jedan dio tako vezanog dušika koriste biljke za svoj rast, a drugi dio ostaje u tlu za idući usjev tako da se mahunarke smatraju izuzetno vrijednim predusjevima. Isključivo se gnoje mineralnim gno-jivima, jer su osjetljive na organsku gnojidbu.

Doduše, primjena organskog gnojiva za gnojidbu mahunarki dozvoljena je samo na tlima koja su siromašna humusom. Gnojidba mineralnim gnojivima obavlja se is-ključivo prije sjetve. Prihrana se ne obavlja, jer bi se dodatkom dušika

u vegetaciji po-većala bujnost, a smanjio cvat i plod, a i dio duši-ka biljka si osigu-ra sama radom kvržičnih bakte-rija. Najznačajniji predstavnici ma-hunastog povrća koje se kod nas uzgaja su gra-šak, grah mahu-nar i grah zrnaš. Prilikom sekun-darne obrade tla (tanjuranje i sl.) za uzgoj mahu-narki potrebno je primijeniti 500 kg/ha NPK 7-20-30 500, a zatim pred-sjetveno još 300 kg/ha NPK 15-15-15 ili je moguće prije tanjuranja rasporediti po tlu 700 kg/ha NPK 7-14-21, te predsjetveno još 100 kg/ha uree. Od mahunastog povrća, kod nas se još uzgaja i bob koji, za razliku od ostalih mahunarki, podnosi gnojidbu stajskim gnojem. Bob najbolje uspijeva na težim tli-ma bogatim vapnom. Preporuča se pognojiti s 10-20 t/ha stajskog gno-ja u jesen prilikom dubokog oranja tla, a predsjetveno je potrebno do-dati u tlo 1000 kg/ha NPK 7-14-21 i 100 kg/ha uree.

Gnojidba gomoljastog povrća

Gomoljasto povrće naziva se tako, jer razvija zadebljalu podze-

mnu stabljiku koja se naziva go-molj. Gomolj je dio biljke koji se konzumira i zbog kojeg se te povrt-ne vrste uzgajaju. Kod nas je krum-pir najrasprostranjenije i najpo-znatije gomoljasto povrće. Zadnjih godina je i batat postao tražen, ali tu je još i čičoka (Helianthus tube-rosus).

Krumpir najbolje uspijeva na ra-hlim i prozračnim tlima, umjerene vlažnosti. Stajskim gnojem gnoji se prilikom osnovne obrade tla (dubo-kog oranja), po mogućnosti u jesen kada se unosi i najveći dio mineral-nog gnojiva. Preostali dio mineralnih gnojiva unosi se plićom obradom u pripremi tla za sadnju, a tada se može primijeniti širom po cijeloj povr-šini ili u brazde, samo treba voditi ra-čuna da mineralno gnojivo ne dođe direktno u dodir s gomoljima. Prili-kom oranja, preporuča se gnojidba s 20-30 kg/ha zrelog stajskog gnoja u kombinaciji s 400 kg/ha NPK 7-20-30. Pred sadnju gnoji se s 350 kg/ha NPK 15-15-15, a pred ogrtanje se do-daje još 100 kg/ha KAN-a.

Gnojidba batata ista je kao kod krumpira.

Za dobar rast i razvoj čičoke pre-poruča se gnojidba sa 300 kg/ha NPK 15-15-15 u osnovnoj obradi tla, a u prihrani je potrebno dodati još 180 kg/ha KAN-a. Prevelika koli-čina dušika može previše pospješiti razvoj nadzemnog dijela, pa ne tre-ba pretjerivati s dušikom.

Mahunarke se isključivo gnoje mineralnim gnojivima, jer su osjetljive na organsku gnojidbu.

Čičoka

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


doc. dr. sc. Marko PetekZavod za ishranu bilja

Agronomski fakultet u Zagrebu

Osim mineralnih gnojiva, u po-vrćarstvu se koriste i organska gnojiva. Neke vrste povrća (kupus, paprika) pozitivno reagiraju na gno-jidbu organskim gnojivima. Stajski gnoj se unosi dubokom obradom u osnovnoj gnojidbi tla u jesen ili rano proljeće. Prilikom takve gno-jidbe potrebno je primijenjivati tropoljni plodored. To je izmjena tri skupine povrća na istoj površi-ni prema zahtjevima za stajskim gnojem. U prvu skupinu pripadaju vrste koje se uzgajaju odmah po unošenju stajskog gnoja u tlo: rajči-ca, paprika, patlidžan, kupus, kelj, cvjetača, lubenica, dinja, krastavac, tikva, krumpir, poriluk i celer. U dru-goj skupini su vrste povrća koje se uzgajaju druge godine nakon uno-šenja stajskog gnoja: mrkva, per-šin, pastrnjak, luk, češnjak, salata i špinat. Trećoj skupini pripadaju vrste koje se uzgajaju tri godine na-kon primjene stajskog gnoja: grah, grašak, mahuna i bob. Na tržištu se može pronaći stajski dehidrirani pe-letirani stajski gnoj.

Njegova prednost je u tome što sadrži znatno manje vode, pa se ne mora primijeniti velika količina ta-kvog gnoja da bi učinak bio isti. Ob-zirom da je pakiran, na ambalaži se nalazi i točan sastav, pa se može i ciljano primijeniti. Također se mogu pronaći i organo-mineralna gnojiva. To su organska gnojiva pomiješana s mineralnim gnojivima. Njihova je pak prednost što se istovremeno mogu primijeniti i organsko i mi-

Trendovi u gnojidbi povrća

neralno gnojivo. Organsko gnojivo poboljšava fikikalno-kemijska svoj-stva tla, a mineralna gnojiva sadrže znatno veću količinu osnovnih ma-krohraniva (dušika, fosfora i kalija).

Sporootpuštajuća gnojiva

Na našem tržištu su sve prisut-nija sporootpuštajuća gnojiva koja mogu biti pojedinačna (sadrže samo jedno hranivo) ili kompleksna

(sadrže više od jednog hraniva). Ovakva gnojiva osiguravaju gno-jidbu za potpun i uravnotežen rast i razvoj biljaka.

Biološka dostupnost hraniva je usklađena s aktivnošću korijena. Ne uzrokuju ožegotine niti fitotoksičnost lišća, ne ometaju fotosintezu pa ne ugrožavaju prinos biljaka, a niti ne utječu na vizualni izgled usjeva ili nasada. Omogućavaju maksimal-no dugu vegetaciju i akumulaciju suhe tvari, te sprečavaju omekšava-nje tkiva i smanjuju štete od gljivič-nih bolesti ili insekata. Osiguravaju maksimalno usvajanje hraniva, a time i učinkovitost ishrane povrća. Smanjuju troškove gnojidbe kroz količine koje se moraju transportirati i primijeniti, a ujedno se mogu i mi-ješati sa sredstvima za zaštitu bilja. Obzirom da se na taj način može primijeniti i dušik, gnojiva su izu-zetno praktična pri gnojidbi povrća koje je sklono akumuliranju nitrata (lisnato povrće), ali i na tlima koja su sklona ispiranju nitrata. Sporootpuš-tajuća gnojiva zahtijevaju za oko 20 % manji skladišni prostor u odnosu na klasična granulirana gnojiva.

Više informacija o ovakvim, ali i drugim gnojivima, te o gnojidbi mo-žete pronaći na web portalu: www.gnojidba.info.

Peletirano organsko gnojivo

Sporotpuštajuća gnojiva

Documents

Gospodarski list 21/2015