Gospodarski list 8/2015

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

prilog ovog broja

Novi Zakon o poljoprivredi

C I J E N A 1 2 k n

1 . s v i b n j a

2015. 8

godina 174.

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

AKTUALNE TEME 3 Prvi dani hrvatskog pršuta 5 Urbani vrtovi šire se Hrvatskom 6 – 7 Postupak zaštite naziva poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda 8 Krčki pršut – prvi hrvatski proizvod registriran

na EU razini 9 Potpore za vinograde i vinarije – od sadnice do butelje 10 – 11 Uredbom EU omogućena sadnja novih nasada vinove

loze 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 16 – 17 Boljom agrotehnikom do višestruko većeg prinosa

paprike 18 – 21 Izbor za najbolju poljoljekarnu u 2015. godini

KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 22 – 23 DTS – ključ povećanja prinosa i kakvoće krme 25 U posjetu tvornici samohodnih prskalica Mazzotti 26 – 27 Strojevi za spremanje sijena i sjenaže

ZAŠTITA BILJA, POVRĆARSTVO 33 – 34 Bakterijske bolesti sve su veći problem u proizvodnji

krumpira 36 – 37 Uzgoj plodovitog povrća na kamenoj vuni 41 – 42 Što treba znati o folijarnoj gnojidbi

NAŠ JADRAN 44 – 45 Ljekovita kadulja – blago hrvatskog Jadrana MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 47 – 59 Novi Zakon o poljoprivredi

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVO 63 – 64 Nekemijske mjere zaštite od štetnika u voćarstvu 66 Zelena rezidba vinove loze 67 Netipična aroma starenja vina PERADARSTVO, PČELARSTVO, STOČARSTVO 69 Prodaja jaja na tržnici iz uzgoja na OPG-u 70 – 71 Svibanj – pune ruke posla 73 Aukcija bikova i junica Charolais goveda

LJEKOVITO BILJE 74 Nigella – ljekovita ili ukrasna biljka?75 – 76 Sirupi od proljetnog bilja

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3, telefon 01/38 43 222

DirektoricaAndreja Vrcan

E-mail: [email protected]štvo

Majstora Radonje 12telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725

E-mail: [email protected]

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

Ivan Stupnišek (urednik)Ilustracije

Božidar Špoljarić-LargoFotografije

Arhiva Gospodarskog listaShutterstock

List izlazi svakih 15 dana.Tromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]: [email protected]

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Na temelju članka 34. stavka 3. Zakonao medijima objavljujemo:

- prosječna naklada časopisa “Gospodarski list u 2014. iznosila je oko 21.000 primjeraka, a prihod

ostvareni u 2014. godini iznosili su 5,392.794,53 kuna.Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom

listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

Novi Zakon o poljoprivredi

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Hrvatski Sabor donio je novi zakon o poljoprivredi, koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 30/15 od 17.03.2015. godine. Navedeni zakon stupio je na snagu i primjenjuje se od 18.03.2015. godine, što je za temeljni propis unutar poljoprivrede relativno kratak rok. Koncepcijski, ovaj zakon predstavlja veliki iskorak u odnosu na prethodne zakone o poljoprivredi, jer je zakonodavac djelomično napustio koncepci-ju okvirnog zakona i upustio se u detaljnije normiranje pojedinih pravnih odnosa na području poljoprivrede. Napominjemo da je zakon donesen i u svrhu uređenja pro-vedbe brojnih zakonodavnih akata Europske unije, koji će na taj način neposredno djelovati na poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj unutar Republike Hrvatske.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. svibnja 2015. 1. svibnja 2015.gospodarskilist

48

S obzirom na opširnost Zakona, koji ima 190. članaka, raspoređenih u 19. Glava, od kojih neke imaju i poglavlja označena oznakom A, B i C. u ovom prilogu izdvojili smo najbitnije odrednice Zakona, a na-pominjemo da je cijeli tekst Zakona dostupan na internetskoj stranici „Narodnih novina“, što svim zain-teresiranima omogućuje detaljno upoznavanje s pojedinim odred-bama Zakona. U svrhu osnovnog informiranja naših pretplatnika izra-đen je ovaj skraćeni prikaz.

Osnovni pojmoviZnačenje pojedinih pojmova u

smislu ovog Zakona definirani su odredbama sadržanim u članku 2.

1. Poljoprivrednik je fizička ili pravna osoba ili skupina fizičkih ili pravnih osoba koje obavljaju po-ljoprivrednu djelatnost na poljopri-vrednom gospodarstvu, a obuhva-ća sljedeće organizacijske oblike:

• obiteljsko poljoprivredno gos-podarstvo (u daljnjem tekstu: OPG)

• obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti

• trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljo-privredne djelatnosti te

• druga pravna osoba.2. OPG je fizička osoba ili sku-

pina fizičkih osoba članova zajed-ničkog kućanstva, koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljo-privrednom gospodarstvu koristeći se vlastitim ili unajmljenim proi-zvodnim jedinicama.

3. Poljoprivredno gospodarstvo čine sve proizvodne jedinice na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost i kojima upravlja poljo-privrednik, a koje se nalaze na po-dručju Republike Hrvatske.

4. Poljoprivredna djelatnost obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelat-nosti, sukladno skupinama 01.1, 01.2, 01.3, 01.4, 01.5 i 01.6 Nacio-nalne klasifikacije djelatnosti.

5. Doniranje hrane i hrane za životinje je davanje hrane i/ili hrane za životinje izravno ili preko posred-nika krajnjem primatelju.

6. Posrednik u lancu doniranja hrane i hrane za životinje je fizička ili pravna osoba registrirana u Re-publici Hrvatskoj i upisana u Regi-star posrednika koja prikuplja hra-nu i/ili hranu za životinje dobivenu od donatora te je daje krajnjem pri-matelju.

7. Donator je subjekt u poslova-nju s hranom, odnosno hranom za životinje iz članka 3. točaka 3. i 6. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europ-skog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osni-vanju Europske agencije za sigur-nost hrane te utvrđivanju postupa-ka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1. 2. 2002.).

8. Krajnji primatelj je osoba u potrebi koja je socijalno ugrožena osoba i/ili osoba pogođena ele-mentarnim nepogodama ili prirod-nim katastrofama.

9. Poljoprivredni proizvodi jesu proizvodi bilinogojstva i stočarstva te proizvodi prvog stupnja njiho-ve prerade. Popis poljoprivrednih proizvoda naveden je u Prilogu 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU).

10. Prerađeni poljoprivredni proizvodi jesu proizvodi dobiveni preradom poljoprivrednih proizvo-

da navedenih u Prilogu 1. UFEU-a. Popis prerađenih poljoprivrednih proizvoda naveden je u Prilogu II. Uredbe (EU) br. 510/2014 Europ-skog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju trgo-vinskih aranžmana primjenjivih na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda i stavlja-nju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 1216/2009 i (EZ) br. 614/2009.

Ciljevi poljoprivredne politike definirani su odredbama sadržanim u članku 3.

Za ostvarivanje održivog razvoja poljoprivrede te njezine gospodar-ske, ekološke i društvene uloge, ciljevi poljoprivredne politike u Re-publici Hrvatskoj su:

• poticanje konkurentnosti poljo-privrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki ino-vativnu proizvodnju prilagodlji-vu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu pre-hrambeno-prerađivačku indu-striju

• osiguranje održivog upravlja-nja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora

• postizanje uravnoteženog teri-torijalnog razvoja ruralnih gos-podarstava i zajednica, uklju-čujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.

Ciljevi i mjere poljoprivredne politike

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

491. svibnja 2015. 1. svibnja 2015.

Poljoprivreda je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvat-skoj, te kao takva sastavni je dio ostalih razvojnih strategija.

Okvir za provedbu mjera poljopri-vredne politike sadržan je u odred-bama članka 4. kojim je propisana nadležnost Sabora i Vlade RH za donošenje Strateških smjernica.

Mjere poljoprivredne politike i načela propisane su odredbama sadržanim u članku 5. kao mjere ruralnoga razvoja, izravna potpora, mjere i pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, mjere zemljišne politike i druge mjere kojima se ostvaruju ci-ljevi poljoprivredne politike iz član-ka 3. ovoga Zakona.

Ističemo da Mjere zemljišne poli-tike iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka obuhvaćaju mjere raspola-ganja državnim poljoprivrednim ze-mljištem, provedbu komasa-cije i ostale mjere kojima se utječe na očuvanje zemljišta kao jednog od temeljnih pro-izvodnih potencijala poljopri-vredne proizvodnje.

MJERE RURALNOGA

RAZVOJAČlankom 10. propisano je da su

mjere ruralnoga razvoja usmjerene na povećanje ekonomske učinko-vitosti i unapređenje konkurentno-sti proizvodnje i prerade poljopri-vrednih i prehrambenih proizvoda, okolišno prihvatljivu i energetski učinkovitu poljoprivrednu djelatnost prilagodljivu klimatskim promjena-ma, poboljšanje kvalitete života, očuvanje naseljenosti i unapređe-nje gospodarskih djelatnosti u ru-ralnim područjima poštujući nače-la očuvanja i unapređenja okoliša, krajobraza i bioraznolikosti. Mjere ruralnoga razvoja mogu se provodi-ti na nacionalnoj razini ili na razini jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave. Ministarstvo priprema Nacionalni program ru-

ralnoga razvoja (u daljnjem tekstu: Program) za cijelo područje Repu-blike Hrvatske.

IAKS mjere ruralnoga razvoja su mjere ruralnoga razvoja predviđe-ne Programom koje se podnose na jedinstvenom zahtjevu sukladno članku 21. ovoga Zakona. Program donosi Vlada nakon odobrenja Eu-ropske komisije. Mjere ruralnoga razvoja financiraju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske i EPFRR-a. Način, uvjete, korisnike i postupak provedbe te financijska sredstva (alokaciju) pojedinih mje-ra ruralnoga razvoja iz Programa propisat će Ministar pravilnicima. Iznimno od stavka 6. ovoga član-ka, a uz dozvolu tijela Europske komisije, određene mjere rural-noga razvoja provodit će se i pri-je odobrenja Programa od strane Europske komisije.

Zakonom o poljoprivredi uspo-stavlja se pravni okvir za povlačenje oko 800 milijuna eura godišnje iz dva europska fonda za sve mjere poljoprivredne politike. Samo za provedbu novog programa izravnih potpora, Republika Hrvatska ima

Godina Preraspodijeljena plaćanja %

Plaćanja za pod-ručja s prirodnim ograničenjima %

Plaćanja za mlade poljopri-

vrednike %

Proizvodno vezana

potpora %2015. 10 0 2,0 152016. 10 0 2,0 152017. 10 0 2,0 152018. 10 0 2,0 152019. 10 0 2,0 152020. 10 0 2,0 15

na raspolaganju u programskom razdoblju 2015. do 2020. (financij-sko 2016. do 2021.) maksimalno 2,5 milijardi eura, od čega će iz EU proračuna biti osigurano 1,5 milijar-di eura ili oko 60%.

IZRAVNA POTPORA

Obuhvat izravne potpore sadržan je u odredbama članka 15. kojim je propisano da se izravna potpora u smislu ovoga Zakona sastoji se od programa izravnih plaćanja i pla-ćanja u iznimno osjetljivim sektori-ma. Odredbe ovoga poglavlja, kao i ostale odredbe koje se odnose na izravnu potporu u okviru ovoga Za-kona primjenjuju se odgovarajuće i na IAKS mjere ruralnoga razvoja iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona.

Skrećemo pozornost na odredbe članka 18. kojima je propisano da Financijsku strukturu omotnice za program izravnih plaćanja sukladno go-dišnjim nacionalnim gornjim granicama iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, te planiranim sredstvima u državnom prora-čunu Republike Hrvatske ured-bom će svake godine propisati Vlada. Planirani maksimalni udjeli alokacije sredstava unu-

tar nacionalnih gornjih granica za financiranje pojedinih mjera unutar programa izravnih plaćanja utvrđe-ni su u Dodatku 1. koji je prilog i sa-stavni dio ovoga Zakona.

Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima financiraju se iz držav-

DODATAK 1. definira maksimalne udjele alokacije sredstava unutar naci-onalnih gornjih granica za financiranje pojedinih mjera unutar programa izravnih plaćanja prema članku 18. a narednih 5 godina;

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


50

nog proračuna Republike Hrvatske, a maksimalni iznosi omotnice za pojedine sektore, koji predstavljaju godišnju gornju granicu za stva-ranje obveza državnog proračuna Republike Hrvatske, propisani su u Dodatku 3. koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona.

Savjetovanje poljoprivrednika propisano je odredbama sadrža-nim u članku 19. Odredbama sa-držanim u članku 20. normiran je Integrirani administrativni kontrolni sustav (IAKS), odnosno njegov sa-držaj, te definiran pojam MIBPG kao jedinstvenog matičnog broja poljoprivrednika.

Podnošenje jedinstvenog zahtje-va za izravnu potporu i IAKS mje-re ruralnoga razvoja propisano je odredbom sadržanom u članku 21. Na način da se jedinstveni zahtjev za izravnu potporu i IAKS mjere ruralnoga razvoja podnosi od 1. ožujka do 15. svibnja godine za koju se traži potpora, uz iznimke koje će propisati Ministar pravil-nikom.

Sustav kontrola i kazni propisan je odredbama sadržanim u članku 23., a obračun potpore u članku 24.

Program izravnih plaćanja Propisan je odredbama sadrža-

nim u članku 25., a sadrži 6 mjera (osnovno plaćanje, preraspodije-ljeno plaćanje,. plaćanje za poljo-privredne prakse korisne za klimu i okoliš, plaćanje za mlade poljo-privrednike, proizvodno vezanu

potporu i program za male poljo-privrednike. Za primjenu programa izravnih plaćanja čitavo područ-je Republike Hrvatske smatra se jednom regijom. Način provedbe mjera iz stavka 1. ovoga članka te detaljne uvjete, kriterije i postupke za ostvarenje potpore propisat će Ministar pravilnikom.

Prva dodjela prava na plaćanja u 2015. godini propisana je odred-bama sadržanim u članku 31. na na-čin da će se za ostvarivanje osnov-nog plaćanja korisniku u 2015. godini dodjeljivati prava na plaća-nje temeljem prihvatljivih hektara prijavljenih u jedinstvenom zahtjevu sukladno članku 24. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Prava na plaćanje dodjeljuju se u 2015. godini aktivnim poljoprivred-nicima:

a) koji su za 2013. godinu ostvari-li prava na izravna plaćanja suklad-no članku 24. stavku 1. podstavku b) Uredbe (EU) br. 1307/2013 ili

b) koji za 2013. godinu nisu pri-mili izravna plaćanja, ali su do 15. svibnja 2013. uzgajali voće, povr-će, merkantilni krumpir, sjemenski krumpir, ukrasno bilje ili vinovu lozu ili

c) kojima su za 2014. godinu do-dijeljena prava na plaćanje iz naci-onalne rezerve u okviru programa jedinstvenih plaćanja uključujući prava iz nacionalne rezerve za raz-minirano zemljište ili

d) koji nikada nisu kao vlasnici ili zakupnici posjedovali prava na pla-ćanje temeljem Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za po-ljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i utvrđiva-nju određenih programa potpore za poljoprivrednike o izmjeni ure-daba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007, te uki-danja Uredbe (EZ) br. 1782/2003, ali mogu dokazati da su u 2013. godini proizvodili, uzgajali ili sadili poljoprivredne proizvode.

Preraspodijeljeno plaćanje pro-pisano je odredbama sadržanim u članku 38., a poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš propisane su odredbama sadržanim u članku 39. na način da su korisnici osnov-nih plaćanja dužni su na svim svo-jim prihvatljivim hektarima provoditi sljedeće poljoprivredne prakse ko-risne za klimu i okoliš (zelene prak-se): raznolikost usjeva, održavanje trajnih travnjaka, postojanje ekološ-ki značajnih površina na poljopri-vrednoj površini.

Godišnji iznos nacionalne omot-nice za zelene prakse, čije je finan-ciranje propisano člankom 47. stav-kom 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013, propisat će Vlada uredbom iz član-ka 18. stavka 7. ovoga Zakona.

Plaćanje za mlade poljoprivred-nike definirana su odredbama sa-držanim u članku 43. na način da će se plaćanje za mlade poljopri-vrednike ostvariti sukladno članku 50. Uredbe (EU) br. 1307/2013, korisnik programa izravnih pla-ćanja koji: udovolji uvjetima za ostvarenje osnovnog plaćanja, nije stariji od 40 godina u godini podnošenja zahtjeva za program izravnih plaćanja i prvi put osniva poljoprivredno gospodarstvo kao

Iznimno osjetljivi sektor knMliječne krave 61.243.844,00

Rasplodne krmače 39.744.000,00Maslinovo ulje 18.456.000,00

Duhan 48.150.936,00Ukupno 167.594.780,00

DODATAK 3. definira Omotnicu za plaćanja u iznimno osjetljivim sektori-ma prema članku 47.

Višestruka sukladnost propi-sana je odredbama sadrža-nim u članku 22. na način da su Korisnici izravne potpore i IAKS mjera ruralnoga razvoja obvezni prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu poštivati pravila višestruke su-kladnosti propisana člankom 93. i Dodatkom II. Uredbe (EU) br. 1306/2013 te pravila o više-strukoj sukladnosti koja će pro-pisati ministar pravilnikom.

Prava na plaćanja ne dodjelju-ju se ako ukupna prihvatljiva površina svih parcela poljopri-vrednoga gospodarstva iznosi manje od 1 hektara.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


nositelj ili je već osnovao poljo-privredno gospodarstvo unatrag pet godina prije podnošenja pr-vog zahtjeva za program izravnih plaćanja, za najviše 25 prihvatljivih hektara sukladno članku 50. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Proizvodno vezana potpora pro-pisana je odredbama sadržanim u članku 44. tako da se dodjeljuje za sljedeće sektore:krave u proizvod-nji mlijeka, tov junadi, krave dojilje, ovce i koze, povrće, voće, šećernu repu i krmne proteinske usjeve. Program za male poljoprivrednike propisan je odredbama sadržanim u članku 45.

Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima

Člankom 46. propisano je da je Korisnik plaćanja u iznimno osjet-ljivim sektorima je poljoprivrednik koji obavlja poljoprivrednu djelat-nost na poljoprivred-nom gospodarstvu i upisan je u Upisnik po-ljoprivrednika suklad-no članku 121. ovoga Zakona. Vrste plaćanja propisane su odredba-ma sadržanim u članku 47. na način da Plaća-nja u iznimno osjetlji-vim sektorima obuhva-ćaju godišnja plaćanja za: ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, po li-tri, duhan, po kilogramu, mliječne krave, po grlu, rasplodne krmače, po grlu. Uvjeti za ostvarenje plaća-nja u iznimno osjetljivim sektorima jesu: maksimalni jedinični iznosi za plaćanja i minimalni obujam proi-zvodnje (minimalno poticana koli-čina) utvrđen u Dodatku 2. koji je

prilog i sastavni dio ovoga Zakona, evidentirane površine iz jedinstve-nog zahtjeva u ARKOD-u, propisno označena i evidentirana grla iz za-htjeva u JRDŽ-u.

Ako ukupna godišnja vrijednost zahtjeva za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima premaši omot-nicu za plaćanja u iznimno osjetlji-vim sektorima iz Dodatka 3. koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona, maksimalni jedinični iznosi propor-cionalno se smanjuju. Ako je uku-pna godišnja vrijednost zahtjeva za plaćanja u pojedinim iznimno osjet-ljivim sektorima manja od omotni-ca za plaćanja pojedinog sektora, razlika se proporcionalno raspo-ređuje na one sektore u kojima su zahtjevi premašili odgovarajuće omotnice iz Dodatka 3., vodeći pri-tom računa da maksimalni jedinični iznosi iz Dodatka 2. ovoga Zakona ne smiju biti prekoračeni.

Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima provode se temeljem Priloga IV. točke 3 (b) Ugovora o pristupanju za proizvodnu 2015. i 2016. godinu.

Uvjeti za provedbu plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima pro-pisani su odredbama sadržanim u članku 48., kojim je propisano

da Korisnici ostvaruju plaćanje za maslinovo ulje za prodane i ispo-ručene količine kategorija ekstra djevičansko i djevičansko maslino-vo ulje. Korisnici ostvaruju plaćanje za ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje ako posjeduju naj-manje 30 stabala maslina. Korisnici ostvaruju plaćanje za duhan I., II., III. i IV. klase za proizvedeni i preda-ni list duhana na preradu registrira-nom obrađivaču duhana. Korisnici ostvaruju plaćanje za mliječne kra-ve po kravi mliječne ili kombinirane pasmine i njihovih križanaca u pro-izvodnji mlijeka kod kojih se pro-vodi kontrola mliječnosti. Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kod korisnika koji ostvaruje plaćanje za manje od pet mliječnih krava, krave ne moraju biti u sustavu kontrole mliječnosti. Korisnici ostvaruju pla-ćanje za rasplodne krmače prema broju rasplodnih krmača upisanih u JRDŽ. Način provedbe plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima te detaljne uvjete, kriterije i postupke za ostvarenje potpore propisat će ministar pravilnikom.

ZAJEDNIČKA ORGANIZACIJA TRŽIŠTA

POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Obuhvat mjera i pravila vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda normiran je člankom 51., kojim je propisano da se u interesu zajedničke orga-nizacije tržišta poljoprivrednih pro-izvoda i jednakog konkurentskog položaja svih korisnika mjera i ob-veznika pravila na cijelom području Republike Hrvatske, u skladu s pro-pisima Europske unije, uvode mje-re i pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Mjere i pravila vezana uz za-jedničku organizaciju tržišta po-ljoprivrednih proizvoda su mjere uređenja unutarnjeg tržišta, mjere

Vrsta izravnog plaćanja

Minimalno poticane količine

Maksimalni jedinični iznos, kn

Ekstradjevičansko i djevičansko maslinovo ulje, l 50 10,00

Duhan, kg sve isporučene količine 3,35Mliječne krave, grlo 1 836,00

Rasplodne krmače, grlo 6 530,00

DODATAK 2. definira minimalno poticane količine i maksimalni jedinični iznosi za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima prema članku 47.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


52

trgovine s trećim zemljama i pra-vila tržišnoga natjecanja. Detaljne odredbe kojih se moraju pridržavati pravne i fizičke osobe u pogledu poštivanja odredbi vezanih uz mje-re i pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda propisane su odredba-ma Uredbe (EU) br. 1308/2013, propisima iz članka 8. ovoga Za-kona i pravilnicima koje će donijeti ministar.

Sustav izvanrednih mjera sa-držan je u odredbama članka 53., kojim je propisano da se Sustavom izvanrednih mjera u okviru zajed-ničke organizacije tržišta uspostav-ljaju mjere protiv tržišnih poreme-ćaja, mjere tržišne potpore koje se odnose na bolesti životinja i gubi-tak povjerenja potrošača zbog po-stojanja opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka, mjere za rješa-vanje posebnih problema na trži-štu, uređuje primjena sporazuma i odluka organizacija proizvođača tijekom razdoblja ozbiljne neravno-teže tržišta.

Mjere uređenja unutarnjeg tržišta

Obuhvat mjera uređenja unutar-njeg tržišta propisan je odredba-ma sadržanim u članku 56., kojim je propisano da se Mjere uređenja unutarnjeg tržišta iz članka 51. stav-ka 2. ovoga Zakona dijele na mjere tržišnih intervencija i pravila koja se odnose na stavljanje poljoprivred-nih i prehrambenih proizvoda na tržište i organizacije proizvođača.

Mjere tržišnih intervencija pro-pisane su odredbama sadržanim u članku 57., a provode se pri-mjenom: mjera javnih intervencija i privatnog skladištenja, posebnih programa potpora, programa odo-bravanja nasada vinove loze.

Detaljne odredbe kojih se mo-raju pridržavati pravne i fizičke osobe u pogledu poštivanja pra-vila sustava javnih intervencija i privatnog skladištenja, programa potpora i programa odobravanja nasada vinove loze, te uspostave sustava i primjene ljestvice Uni-

je za klasiranje trupova utvrđenih ovim člankom, pristojbe i naknade u provođenju ovih mjera propisa-ne su odredbama Uredbe (EU) br. 1308/2013, propisima iz članka 8. ovoga Zakona i pravilnicima koje će donijeti Ministar.

Pravila koja se odnose na stav-ljanje na tržište i organizacije proizvođača sadržana su u odred-bama članka 58., kojima je propisa-no da se pravilima koja se odnose na tržište i organizacije proizvođa-ča uređuju: pravila koja se odnose na stavljanje na tržište proizvoda iz sektora maslina i maslinova ulja, voća i povrća, prerađenih proizvo-da voća i povrća, banana, živog bi-lja, jaja, mesa peradi, mazivih masti namijenjenih prehrani ljudi i hmelja, posebna pravila za sektore šećera, vina i mlijeka i mliječnih proizvoda, pravila za organizacije proizvođa-ča, udruženja organizacija proizvo-đača i sektorske organizacije.

Pravilima o organizacijama proi-zvođača, udruženjima organizacija proizvođača i sektorskim organiza-cijama uređuje se pravo proizvo-đača i gospodarskih subjekata na udruživanje.

Detaljne odredbe kojih se mora-ju pridržavati pravne i fizičke osobe

u pogledu poštivanja pravila koja se odnose na tržište i organizacije proizvođača, pristojbe i naknade u provođenju ovih mjera i pravila pro-pisane su odredbama Uredbe (EU) br. 1308/2013, propisima iz članka 8. ovoga Zakona i pravilnicima koje će donijeti Ministar.

DRŽAVNA POTPORA

Pravila za državnu potporu sa-držana su u članku 66. kojim je propisano da mjere državne pot-pore moraju biti usklađene s Pro-gramom, propisima iz članka 8. ovoga Zakona i pravilima Europ-ske unije o državnim potporama. Davatelji državne potpore u smi-slu ovoga Zakona jesu središnja tijela državne uprave, jedinice lo-kalne i područne (regionalne) sa-mouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore. Sredstva za državne potpore iz stavka 1. ovoga članka davatelji državne potpore osiguravaju u svom proračunu.

Pojam Korisnik državne potpo-re definiran je odredbom sadrža-nom u članku 68. kao svaka prav-

PRAVILA O JAKIM ALKOHOLNIM PIĆIMAOdredbama sadržanim u članku 64. propisano je da se radi sustavnog uređiva-nja pravila za proizvodnju i stavljanja na tržište Europske unije jakih alkoholnih pića uspostavljen je sustav pravi-la o jakim alkoholnim pićima Uredbom (EZ) br. 110/2008 u odnosu na:proizvodna pravi-la jakih alkoholnih pića kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom u pogledu proizvodnje i korištenja sirovina pri stavljanju jakih alkoholnih pića na tržište, zemljopisne oznake jakih al-koholnih pića u svezi s pravima na stjecanje zaštite i primjenu na tržištu, pravima i obvezama nositelja zaštite u održavanju zaštite te pravima i obvezama drugih pravnih i fizičkih osoba koje stavljaju na tržište jaka alkoholna pića, pravilna opisivanja, označivanja i prezentiranja jakih al-koholnih pića i službene kontrole u proizvodnji i na tržištu u pogledu ispunjavanja uvjeta iz podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


na ili fizička osoba koja se bavi proizvodnjom, preradom i stav-ljanjem na tržište poljoprivrednih proizvoda i prerađenih poljopri-vrednih proizvoda, a prima držav-nu potporu bez obzira na njezin oblik i namjenu.

Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda propisana je odredba-ma sadržanim u članku 69. kojim je propisano da vlastite poljopri-vredne proizvode, uzgojene na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, mogu prodati kraj-njem potrošaču ili kupcu/otkuplji-vaču nositelji, članovi i zaposleni na OPG-u ako su upisani u Upi-snik poljoprivrednika.

Način i uvjete prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda te način vođenja evidencije o proizvodnji i prodaji propisat će Ministar pravil-nikom uz suglasnost Ministra nad-ležnog za gospodarstvo i Ministra financija.

Dopunske djelatnosti na OPG-u normirane su odredbama sadr-

žanim u članku 70., kojim je pro-pisano da su dopunske djelatnosti na OPG-u djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućavaju bolje korištenje proizvodnih kapaci-teta i radne snage članova OPG-a te stjecanje dodatnog dohotka na OPG-u.

Na OPG-u se ne smije obavlja-ti pojedina vrsta dopunske dje-latnosti, ako je nositelj ili član registriran za istu vrstu djelatno-sti, odnosno zakonski zastupnik pravne osobe ili ima većinski udjel u pravnoj osobi registrira-noj za istu djelatnost.)

Nositelj OPG-a podnosi Agen-ciji za plaćanja zahtjev za upis dopunske djelatnosti u Upisnik poljoprivrednika. Pri upisu dopun-ske djelatnosti u Upisnik poljo-privrednika OPG se mora uskla-diti s općim i posebnim uvjetima utvrđenim posebnim propisima kojima se uređuje ta djelatnost. Na temelju podnesenoga zahtje-va Agencija za plaćanja izdaje

izvod iz Upisnika poljoprivrednika o obavljanju dopunske djelatnosti na OPG-u. Ako Agencija za plaća-nja utvrdi da nisu ispunjeni uvje-ti za upis dopunske djelatnosti, uputit će OPG-u obavijest da se u primjerenom roku uskladi. U pro-tivnom obavještava OPG o ispisu dopunske djelatnosti iz Upisnika poljoprivrednika. Vrste dopunskih djelatnosti na OPG-u, način i uvje-te za njihovo obavljanje te uvjete upisa dopunskih djelatnosti u Upi-snik poljoprivrednika, osim ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, propisat će Ministar pra-vilnikom.

DONIRANJE HRANE ZA LJUDE

I ŽIVOTINJEVažna novost Zakona o poljopri-

vredi su odredbe kojima se definira doniranje hrane za ljude i hrane za životinje u Republici Hrvatskoj, koje je normirano odredbama sadrža-nim u članku 73..

Subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje koji su sudio-nici u lancu doniranja hrane i hrane za životinje moraju osigurati da u fazi koja je pod njihovom kontrolom (proizvodnja, prerada, skladištenje, transport, distribucija, priprema) hrana i hrana za životinje koja se donira udovoljava propisanim za-

Prodajom vlastitih poljoprivrednih proizvoda na OPG-u smatra se prodaja na veliko registriranim fizičkim i pravnim osobama koje ne-posredno otkupljuju poljoprivredne proizvode za preradu ili daljnju prodaju te prodaju na tržnicama na veliko, izravna prodaja malopro-dajnim objektima koji izravno opskrbljuju krajnjeg potrošača (uklju-čujući i ugostiteljske objekte), kao i prodaja na malo izvan prodava-onice (prodaja na štandovima i klupama, tržnicama na malo i izvan tržnica na malo, pokretna prodaja, prigodna prodaja na sajmovima, izložbama, priredbama, izletištima i slično), te na vlastitom OPG-u, ne dovodeći pri tom u pitanje posebne propise o hrani.

Radi sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći krajnjim pri-mateljima ovim Zakonom pro-pisuje se sustav doniranja hra-ne i hrane za životinje. Donirati se može samo hrana i hrana za životinje koja mora biti priklad-na za prehranu ljudi i/ili životi-nja te ispunjavati sve zahtjeve sigurnosti, odnosno zdravstve-ne ispravnosti hrane i hrane za životinje sukladno propisima Europske unije i nacionalnim propisima.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


54

htjevima za sigurnost, odnosno zdravstvenu ispravnost hrane i hrane za životinje. Ministar donosi rješenje o upisu u Registar posred-nika, rješenje o upisu promjena u Registar posrednika i rješenje o brisanju iz Registra posrednika. Mi-nistarstvo vodi Registar iz stavka 4. ovoga članka.

Provedbeni propisi normirani su odredbama sadržanim u članku 74., kojima je propisano da de-taljne uvjete, kriterije i načine do-niranja hrane i hrane za životinje, uvjete koje mora ispunjavati po-srednik u doniranju hrane i hrane za životinje, sadržaj i način vođenja Registra posrednika propisat će Ministar pravilnikom.Uz uvjete pro-pisane stavkom 1. ovoga članka jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave u okviru vlasti-tih socijalnih programa mogu odre-diti dodatne uvjete, kriterije i načine doniranja hrane.

Zakon zahtijeva međuresor-no djelovanje zbog čega je već osnovano i Povjerenstvo koje radi na Pravilniku i pokriti će sve važne segmente kako bi se hrana mogla donirati na najbolji mogući način.

JAVNE SLUŽBE NA PODRUČJU

POLJOPRIVREDEDefinicija javne službe na po-

dručju poljoprivrede propisana je odredbama sadržanim u članku 100. Javna služba u području poljoprivrede je ovim Zakonom ili zakonom kojim se uređuju pojedina područja javnih uslu-ga u poljoprivredi određena djelatnost pri čijoj provedbi izvođač ima određene obveze u javnom interesu (obveze javne službe).Način provedbe pojedi-nih javnih službi u području poljo-privrede propisuje se ovim Zako-nom i zakonom kojim se uređuju pojedina područja javnih službi u poljoprivredi.

Javne ustanove u poljoprivredi defirnirane su odredbama sadrža-nim u članku 106.

Obveze javnih službi na području poljoprivrede propisane su odred-bama sadržanim u članku 101., a one su: trajno i neprekidno obav-ljanje djelatnosti i pružanje usluga, pružanje usluga za svaku fizičku ili pravnu osobu koja se bavi po-ljoprivrednom djelatnosti u skladu s ovim Zakonom ili iskazuje javni interes, obavljanje djelatnosti i pru-žanje usluga po određenom pro-gramu, obavljanje djelatnosti i pru-žanje usluga po određenoj cijeni.

Oblici obavljanja javne službe na području poljoprivrede sadržani

su u odredbama članka 102. ko-jim je propisano da javnu službu na području poljoprivrede mogu obavljati javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu.) Cijene usluga javne službe normirane su odredbama članka 104. kojim je propisano da Korisnici usluga javnih službi u području poljoprivrede u cjelini plaćaju cijenu za svaku uslugu, s time da se cijene za pojedine usluge za korisnike subvencioni-raju na način da korisnici plaćaju dio cijene ili je usluga besplatna za korisnike. Upravno vijeće sva-ke javne službe u području poljo-privrede, uz suglasnost Ministar-stva, utvrđuje cijene usluga te visinu i izvor za subvencioniranje cijene. Program javne službe pred-met je normiranja članka 105., ko-jim je propisano da Upravno vijeće pojedine javne službe u područ-ju poljoprivrede donosi program rada javne službe i financijski plan, osim ako nije drukčije odre-đeno posebnim zakonom.

Hrvatska poljoprivredna komo-ra je samostalna i neovisna, struč-na i poslovna organizacija koja je osnovana radi promicanja, zaštite i zastupanja interesa članova Ko-more, edukacije i savjetovanja čla-nova Komore, pružanja potpore članovima Komore u svrhu unaprje-

Javne ustanove u poljoprivredi su pravne osobe koje na teme-lju zakona imaju javne ovlasti te obavljaju stručne i upravne poslove koji se odnose na po-ljoprivredno-savjetodavnu dje-latnost, uzgojno-selekcijski i reprodukcijski rad u stočarstvu, sjemenarstvo i rasadničarstvo, zaštitu bilja, zaštitu zdravlja, dobrobit i očuvanje biorazno-likosti domaćih životinja, vino-gradarstvo i vinarstvo, voćar-stvo, maslinarstvo, povrćarstvo, poljoprivredno zemljište, una-prjeđenje ruralnoga prostora, operativnu provedbu mjera po-ljoprivredne politike i drugo.

Hrvatska agronomska komoraStrukovne i interesne komore predmet su normiranja članka 108. koji propisuje da je Hrvatska agronomska komora jest samostalna i neo-visna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava svojih ovla-štenih članova agronoma, brine se da ovlašteni agronomi obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom, te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Komora iz stavka 1. ovoga članka obavlja poslove ovla-šćivanja agronoma za obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova iz područja poljoprivrede, te obavlja druge poslove određene Statutom i ostalim općim aktima Komore. Ovlašćivanje iz stavka 2. ovoga članka jest postupak u kojem Komora u posebnom postupku potvrđuje da agronom ispunjava propisane strukovne kriterije koji ga čine stručno kvalificiranim i poslovno sposobnim za obavljanje stručnih i savjeto-davnih poslova, a za što mu se izdaje strukovno ovlaštenje. Hrvatska agronomska komora osniva se posebnim zakonom, kao i Hrvatska ko-mora prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


đenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnoga prostora, promicanja vri-jednosti i važnosti očuvanja i una-pređenja poljoprivrede i ruralnoga prostora u ukupnom društveno-gospodarskom razvitku zemlje.

(11) Komora iz stavka 10. ovoga članka obavlja poslove praćenja stanja u poljoprivredi i ruralnom prostoru, te druge poslove odre-đene Zakonom o Hrvatskoj poljo-privrednoj komori (»Narodne novi-ne«, br. 30/09., 127/10. i 50/12.).

Definicija područja javnih službi sadržana je u odredbama članka 109. kojim je propisano da su po-dručja javnih službi u poljoprivredi sljedeća: savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu, te unapređenju gospo-darenja u šumama i šumskim ze-mljištima šumoposjednika, zaštita bilja, vinogradarstvo, vinarstvo, vo-ćarstvo, sjemenarstvo i rasadničar-stvo, stočarstvo, poljoprivredno ze-mljište i sigurnost hrane i hrane za životinje. Stručni poslovi u području savjetodavne djelatnosti u poljopri-vredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja u šumama i šumskim zemljištima šu-moposjednika opisani su odredba-ma sadržanim u članku 110. tako da stručne poslove u području savje-todavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu, te una-pređenju gospodarenja u šumama i šumskim zemljištima šumoposjed-nika obavlja Savjetodavna služba.

Poslove ovlašćivanja osoba iz stavka 5. ovoga članka za obavlja-nje poslova privatne savjetodavne službe, provođenje stručnih ispi-ta za ovlaštenje te vođenje Popisa ovlaštenih osoba iz stavka 5. ovoga članka obavljaju strukovne komore iz članka 108. ovoga Zakona i Hrvat-ska veterinarska komora. Ovlaštene osobe iz stavka 6. ovoga članka upi-suju se u Upisnik privatne savjeto-davne službe koju vodi Ministarstvo. O upisu u Upisnik privatne savjeto-davne službe Ministarstvo donosi rješenje. Uvjete kojima moraju udo-voljiti fizičke i pravne osobe iz stavka 5. ovoga članka, način provođenja

stručnih ispita i izdavanja ovlaštenja iz stavka 6. ovoga članka te način i uvjete upisa u Upisnik privatne sa-vjetodavne službe propisat će Mini-star pravilnikom.

Upisnik poljoprivrednika Normiran je odredbama sadrža-

nim u članku 121., a upis je obave-zan za: poljoprivrednike koji pod-nose zahtjev za izravne potpore u sklopu mjera poljoprivredne politi-ke, poljoprivrednike koji podnose zahtjev za mjere tržišne potpore, ako je to propisano podzakonskim aktima kojima se propisuje proved-ba mjere u sklopu mjera poljopri-vredne politike, poljoprivrednike koji prema posebnim propisima moraju biti registrirani u upisnici-ma, registrima ili evidencijama što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u poljoprivredi i OPG koji na tržištu prodaje vlastite poljoprivredne proi-zvode proizvedene na poljoprivred-nom gospodarstvu.

Agencija za plaćanja provodi postupak i izdaje rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednika (u dalj-njem tekstu: Rješenje o upisu), od-nosno rješenje kojim se odbija upis u Upisnik poljoprivrednika. Upisom u Upisnik poljoprivrednika svaki poljoprivrednik dobiva MIBPG. Pro-mjenom nositelja određenog poljo-privrednika sva prava i obveze koje proizlaze iz odredbi ovoga Zakona prenose se sa starog nositelja na novog nositelja.

Nasljednik korisnika potpora preuzima sva njegova prava i obve-ze koje proizlaze iz odredbi ovoga Zakona. OIB i MIBPG su obvezni

SAVJETODAVNA DJELATNOSTMože se obavljati kao javna i privatna savjetodavna služba. Privatnu savjetodavnu službu mogu obavljati: fizičke osobe, ovlašteni magi-stri/inženjeri iz polja poljoprivrede (agronomije), ovlašteni doktori ve-terinarske medicine ili ovlašteni magistri/inženjeri iz polja prehram-bene tehnologije i ovlašteni magistri/inženjeri iz polja biotehnologije i pravne osobe koje u radnom odnosu imaju ovlaštenog magistra/in-ženjera iz polja poljoprivrede (agronomije), ovlaštenog doktora vete-rinarske medicine ili ovlaštenog magistra/inženjera iz polja prehram-bene tehnologije i ovlašteni magistri/inženjeri iz polja biotehnologije.

U okviru Upisnika poljoprivred-nika vodi se Registar vinograda kao izdvojena baza, a obveznik upisa je svaka fizička ili pravna osoba koja koristi vinograd, pro-izvodi grožđe, proizvodi mošt i/ili vino i obavlja djelatnost pu-njenja.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


56

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

56

podaci koji moraju biti sadržani u svim upisnicima, registrima ili evi-dencijama što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u poljoprivredi.

Nalaze kontrole mjera poljo-privredne politike ili inspekcijskih nadzora koji se odnose na po-datke iz Upisnika poljoprivrednika kontrolori ili inspektori dostavljaju u Upisnik poljoprivrednika i pod-loga su za izmjene podataka u Upisniku poljoprivrednika koje po službenoj dužnosti provodi Agen-cija za plaćanja.

Način i uvjete upisa u Upisnik poljoprivrednika i njegova vođenja propisat će Ministar pravilnikom. Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba Mi-nistarstvu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Odredbama sadržanim u članku 122. normiran je ARKOD na način da Agencija za plaćanja vodi Evidenciju uporabe poljoprivrednoga zemljišta u digital-nom grafičkom obliku i predstavlja sustav za identifikaciju poljoprivred-nih parcela.)

Upis u ARKOD obvezan je za sve poljoprivrednike upisane u UP.

ADMINISTRATIVNA KONTROLA I KONTROLA

NA TERENUKontrola Agencije za plaćanja

normirana je odredbama sadrža-nim u članku 138., kojima je pro-pisano da Agencija za plaćanja provodi administrativnu kontrolu i kontrolu na terenu za sve mjere i pravila za koje je nadležna, a koje prema potrebi uključuju i uzimanje uzoraka i slanje uzoraka na labo-ratorijsku analizu. Administrativna kontrola zahtjeva za pojedine mjere poljoprivredne politike obuhvaća kontrolu usklađenosti svih podne-senih zahtjeva sa zakonskim i pod-zakonskim propisima, odnosno od-govarajućim uredbama Europske unije. U svrhu administrativne kon-trole i provođenja mjera propisanih ovim Zakonom, Agencija za plaća-nja vodi evidencije pravnih i fizičkih osoba s podacima o korisnicima, odnosno obveznicima pojedinih mjera.

Kontrola koju provodi Ministar-stvo propisana je odredbama sa-držanim u članku 139., na način da Ministarstvo provodi administra-tivnu kontrolu i kontrolu na terenu sustava prikupljanja podataka o cijenama i količinama određenih poljoprivredno-prehrambenih pro-

izvoda i određenih poljoprivrednih inputa.

Administrativna kontrola su-stava za prikupljanje podataka o cijenama i količinama određenih poljoprivredno-prehrambenih pro-izvoda i određenih poljoprivrednih inputa odnosi se na pravodobnost dostave podataka od strane obve-znika, te na ispravnost i potpunost dostavljenih podataka. Ministar-stvo vodi evidenciju provedenih administrativnih kontrola i kontrola na terenu kod obveznika. Kontrola na terenu provodi se svake go-dine na uzorku od najmanje 5 % obveznika, utvrđenih na temelju analize rizika i slučajnim odabi-rom.

Pravne i fizičke osobe odre-đene kao obveznici dostavljanja podataka o cijenama i količinama određenih poljoprivredno-pre-hrambenih proizvoda i određenih poljoprivrednih inputa sukladno članku 136. ovoga Zakona dužne su omogućiti obavljanje kontro-le na terenu, te tijekom provedbe kontrole na terenu dati na uvid po-datke i dokumente.

Prilikom prodaje vlastitih poljo-privrednih proizvoda proizve-denih na OPG-u nositelj, članovi i zaposlenici na OPG-u dužni su imati kod sebe presliku Rješe-nja o upisu i dati je na uvid za to zakonom ovlaštenoj osobi.

IZUZEĆA OD OVRHENovim zakonom, među brojnim novinama, propisana je odred-ba vezana uz izuzeća od ovrhe kojom je definirano da će iznos sredstava koja se dodjeljuju ko-risnicima (poljoprivrednim pro-izvođačima) bit izuzet od ovrhe u visini do 50.000,00 kuna.

Podaci iz Upisnika poljopri-vrednika koriste se za prijavu i kontrolu financijske potpore i drugih mjera poljoprivredne politike, praćenje stanja poljo-privrede i planiranje poljopri-vredne politike.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Člankom 141. Normirano je po-stupanje s podacima o bankovnim računima stranaka, na način da ako se ovrha provodi na sredstvima koja se dodjeljuju korisnicima po osnovi mjera poljoprivredne politi-ke iz članka 5. stavka 1. podstavka 1. – 3. ovoga Zakona, od ovrhe je izuzet iznos u visini do 50.000,00 kuna.

Sredstva se prenose na račun korisnika koji je evidentiran u regi-stru bankovnih žiro računa korisni-ka koji vodi Agencija za plaćanja. Ako su podaci o računu netočni, Agencija za plaćanja će od korisni-ka zatražiti ispravak podataka. Rok za ispravak podataka je godina dana od dana zaprimanja obavijesti o potrebi izvršenja ispravka poda-taka. Ako Agencija za plaćanja ne zaprimi ispravak podataka od stra-ne korisnika u predviđenom roku, prestaje obveza Agencije za pla-ćanja da izvrši isplatu na žiro račun korisnika.

Svi korisnici dužni su radi pro-vedbe plaćanja potpore otvoriti žiro račun u jednoj od poslovnih bana-ka sa sjedištem u Republici Hrvat-skoj.

Povrat sredstava normativno je obrađen u odredbama sadržanim u članku 142., kojima je propisano da Ministarstvo i Agencija za pla-ćanja odlučuju o oduzimanju pra-va, povratu sredstava ili upravnim sankcijama u skladu s propisima Europske unije i propisima za njiho-vo provođenje.

U slučaju administrativne po-greške koja za posljedicu ima pla-ćanje na pogrešan račun/prepla-tu, Agencija za plaćanja izvršit će umanjenje prve sljedeće isplate za izravne potpore ili isplate za plaća-nja u sklopu mjera poljoprivredne politike.

Ako nije moguće naplatiti dug umanjenjem prve sljedeće isplate, Agencija za plaćanja izdaje odluku o povratu sredstava kojom od kori-snika zahtijeva povrat neosnovano isplaćenih sredstava u roku od 30 dana od dana dostave odluke ko-risniku.

Ako se nakon izvršene isplate potpore korisnicima, na temelju naknadne administrativne kontrole i kontrole na terenu, utvrdi nepravil-nost učinjena od strane korisnika, Agencija za plaćanja donosi odluku o povratu sredstava kojom od ko-risnika zahtijeva povrat isplaćenih sredstava u roku od 30 dana od dostave odluke korisniku. Agencija za plaćanja izdaje odluku o povra-tu sredstava na temelju izvješća o kontroli na terenu i/ili zapisnika nad-ležne inspekcije. Agencija za plaća-nja odluku o povratu sredstava iz stavka 4. ovoga članka dostavlja i nadležnoj inspekciji u Ministarstvu. Ako korisnik nije vratio sredstva iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, na taj se iznos nakon isteka roka obra-čunava zakonska zatezna kamata. Korisnik je dužan vratiti sredstva dobivena na temelju netočnih po-dataka i/ili ako ih je ostvario pro-tivno uvjetima i odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega na račun naveden u odluci o povratu sredstava Agenci-je za plaćanja ili na temelju rješenja nadležne poljoprivredne inspekcije.

Poravnanje računaČlanak 143. propisuje Poravna-

vanje računa, na način da sredstva koja stranka mora vratiti na temelju odluke o povratu sredstava, Agen-cija za plaćanja može poravnati sa sredstvima koja stranki još nisu isplaćena za bilo koju od mjera poljoprivredne politike ako propisi Europske unije ne određuju druk-čije, pri čemu Agencija za plaćanja mora zatražiti povrat sredstava u dr-žavni proračun Republike Hrvatske. U slučaju nepoštivanja roka za po-vrat sredstava zatražen odlukom o povratu Agencija za plaćanja će za iznos duga i pripadajuće zakonske zatezne kamate izvršiti umanjenje prve sljedeće isplate za izravne pot-pore ili isplate za plaćanja u sklo-pu mjera poljoprivredne politike. O slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija za plaćanja dužna je obavijestiti nadležnu inspekciju u Ministarstvu.

U slučaju nemogućnosti naplate duga u razdoblju od godine dana Agencija za plaćanja zatražit će za-štitu svojih prava putem nadležnog suda. Tijekom trajanja sudskog po-stupka, kao i tijekom trajanja ovrš-nog postupka, Agencija za plaćanja zadržava pravo da prvu sljedeću odobrenu isplatu umanji za iznos duga utvrđen odlukom o povratu sredstava Agencije za plaćanja.

O naplaćenom iznosu duga od iznosa odobrene isplate Agenci-ja za plaćanja dužna je obavijestiti nadležni sud pred kojim se vodi po-stupak i Ministarstvo.

Zahtjev za obročno plaćanje duga mora biti podnesen na obras-cu objavljenom na mrežnim stra-nicama Agencije za plaćanja. Od-gođeno plaćanje duga s osnove mjera poljoprivredne politike nije moguće.

Nepropisno isplaćena sredstva ispod određenog iznosa predmet su normiranja članka 145., kojim je propisano da se postupak po-

PLAĆANJE DUGA NA RATEČlankom 144. propisano je Plaćanje duga na rate i odgo-da povrata duga, na način da stranka prije isteka roka za po-vrat sredstava određenog odlu-kom o povratu sredstava može Agenciji za plaćanja podnijeti zahtjev za plaćanje duga na rate s osnove mjera poljopri-vredne politike. Najmanji uku-pni iznos duga stranke za koji je dozvoljeno plaćanje duga na rate iznosi 4000,00 kuna. Na za-htjev stranke može se dopustiti povrat duga na tri tromjesečne rate. U ovom slučaju nominal-ni se iznos duga podijeli na tri jednaka dijela ili rate, pri čemu se određuje datum njihova dos-pijeća. Ako stranka kasni s pla-ćanjem bilo koje rate, dug se odmah u potpunosti naplaćuje. Agencija za plaćanja u odluci o povratu sredstava s kojom se dozvoljava plaćanje duga u ra-tama stranku upozorava na po-sljedice kašnjenja.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


58

vrata neće provoditi ako iznos koji korisnik mora vratiti u smislu pojedinačnih plaćanja u programu potpore ili mjera pomoći, ne uklju-čujući kamate, ne premašuje 100 EUR u kunskoj protuvrijednosti po zadnjem tečaju Europske središnje banke prije 1. listopada godine za koju se potpora dodjeljuje.

Kontrola na terenu Agencije za plaćanja normirana je odredbama sadržanim u članku 146., kojima je propisano da kontrolu na terenu koja je potrebna za utvrđivanje či-njenica i okolnosti važnih za odluku o prihvatljivosti traženih ili dodije-ljenih sredstava ili o namjenskom korištenju dodijeljenih sredstava na temelju ovoga Zakona obavlja Agencija za plaćanja i provodi se kao javna ovlast. Kontrolor je služ-bena osoba koja po zakonu obavlja kontrolu na terenu i ima ovlasti za obavljanje određenih radnji u tom postupku. Kontrolor u kontroli na terenu postupa u skladu s odred-bama ovoga Zakona i internim pro-cedurama Agencije za plaćanja te po obavljenoj kontroli sastavlja iz-vješće o kontroli na terenu. Uzorak na kojem će biti provedena kontro-la na terenu podnesenih zahtjeva odabire se na podlozi analize rizika i elemenata reprezentativnosti, uk-ljučujući i slučajni odabir koje za svaku godinu donosi Agencija za plaćanja.

Agencija za plaćanja će na te-melju rezultata provedenih kontrola za svaku godinu ocijeniti učinkovi-tost parametara koji su korišteni pri analizi rizika u prethodnoj godini te prema potrebi unaprijediti metode analize rizika koje će biti korištene za iduću godinu.

Agencija za plaćanja može na temelju pisanih sporazuma povjeriti provedbu kontrole na terenu dru-gim tijelima te kontrolnim kućama i laboratorijima. Obveznici i korisnici mjera dužni su omogućiti obavlja-nje kontrole na terenu, te tijekom provedbe kontrole na terenu dati na uvid podatke i dokumente.

U slučaju sprječavanja izvrše-nja kontrole na terenu Agencija za

plaćanja donosi odluku o odbijanju zahtjeva za stjecanje prava na sred-stva, osim u slučajevima više sile ili iznimnih okolnosti sukladno članku 59. Uredbe (EU) br. 1306/2013. Od-luka iz stavka 8. ovoga članka nije upravni akt.

Na odluku iz stavka 8. ovoga članka korisnik ima pravo podnijeti prigovor Povjerenstvu za prigovore u Agenciji za plaćanja u roku od 30 dana od dana dostave odluke. Da-nom dostave odluke smatra se dan preuzimanja odluke sa zaštićene mrežne aplikacije – Agronet susta-va.

Naknada vrijednosti uzetog uzor-ka ne nadoknađuje se za uzorke koji su uzeti za potrebe ispitivanja. Iznimno od stavka 12. ovoga član-ka, troškove uzorkovanja i anali-ze kod otkupa proizvoda iz javnih intervencija i prije odobravanja potpore za proizvode iz privatnog skladištenja snosi korisnik mjera za uređenje tržišta. Detaljni načini pro-vedbe kontrole na terenu propisani su uredbama iz članka 1. ovoga Za-kona i propisima iz članka 8. ovoga Zakona.

Troškovi postupka službene kon-trole kvalitete proizvoda predmet su normiranja članka 147., kojim je propisano da za obavljanje službe-ne kontrole kvalitete poljoprivred-nih i prehrambenih proizvoda pri uvozu i izvozu, izdavanje potvrde

o sukladnosti kvalitete, te pregled kvalitete propisane ovim Zakonom troškove postupka plaća podnosi-telj. Troškovi postupka iz stavka 1. ovoga članka prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske i uplaćuju se na posebni bankovni račun. Ministar pravilnikom propi-suje visinu troškova, ovisno o vrsti i količini poljoprivrednih i prehram-benih proizvoda.

UPRAVNI I INSPEKCIJSKI

NADZORJedna od bitnih novina novog

Zakona je i objedinjavanje poljo-privredne inspekcije. Naime, do sada je unutar Ministarstva poljo-privrede bilo nekoliko inspekcija u području poljoprivrede (stočar-ska, vinarska, kakvoće hrane i dr.), a na ovaj način objedinjeno je postupanje i napravljena do-datna racionalizacija

Novim Zakonom propisani su djelokrug poljoprivredne inspek-cije, službene kontrole u području poljoprivrede propisane, službene kontrole u području stočarstva i službene kontrole u području jakih alkoholnih pića, te kontrola tržišnih standarda , kao i ovlasti inspektora.

Dužnosti nadziranih subjeka-ta propisane su odredbama sa-držanim u članku 161., kojima je propisano da je nadzirani subjekt dužan inspektoru omogućiti obav-ljanje službene kontrole te osigu-rati uvjete za nesmetan rad. Nad-zirani subjekt dužan je inspektoru prilikom obavljanja službene kon-trole dopustiti uvid u poslovne knji-ge i drugu dokumentaciju te pružiti potrebne podatke i obavijesti. Ako je nositelj OPG-a, vlasnik obrta ili odgovorna osoba u pravnoj osobi odnosno nadzirani subjekt odsu-tan, inspektor će obaviti službenu kontrolu u nazočnosti člana OPG-a, odnosno djelatnika kojeg je za-tekao na radu u obrtu ili pravnoj osobi. U tom slučaju sastavlja se

Agencija za plaćanja u provedbi kontrole na terenu prema po-trebi može uključiti i uzimanje uzoraka i analizu, koje se provo-de za sve mjere uređenja tržišta propisane na temelju ovoga Za-kona i propisa donesenih na te-melju njega. Ako se u provede-nim laboratorijskim analizama utvrdi da uzorak ne odgovara propisanim zahtjevima, troško-ve uzorkovanja i laboratorijske analize uzoraka snosi korisnik mjera za uređenje tržišta, a ako uzorak odgovara propisanim zahtjevima, troškovi se podmi-ruju iz državnog proračuna Re-publike Hrvatske.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


zapisnik o službenim kontrolama, a o utvrđenim činjenicama u sluča-ju utvrđenih nepravilnosti zatražit će se očitovanje nositelja OPG-a, vlasnika obrta ili odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno nadzi-ranog subjekta. Nadzirani subjekt

dužan je inspektoru omogućiti uzi-manje uzoraka.

Novi Zakon o poljoprivredi pred-stavlja veliki iskorak zakonodav-ca s ciljem ne samo da u domaće zakonodavstvo uvede regulativu Europske unije, već da jednim slo-

ženijim kodifikacijskim aktom pot-punije i cjelovitije pokuša regulirati osnovne odnose u poljoprivredi, stvarajući na taj način i koncepcij-ski odmak od prethodnih propisa. Koncepcijski odmak očituje se u potpunijoj i sveobuhvatnijoj regula-ciji koja smanjuje nedovoljno i pau-šalno reguliranje, tako često prisut-no baš u domeni poljoprivrednog zakonodavstva, postižući još jedan dodatni cilj – smanjenje koruptivnih zona koje su se pojavile kao poslje-dica loših i neadekvatnih propisa. Ovakav pristup, pogotovo u poljo-privredi kao gospodarskoj grani osigurava kvalitetnu zaštitu prava svih subjekata koji se poljoprivre-dom bave, smanjujući mogućnost volatilnih tumačenja i primjene pro-pisa, štiteći na taj način i najslabije poljoprivredne proizvođače.

Napominjemo da je zakon proši-ren odredbama koje do sada nisu bile prisutne ili nisu bile adekvatno obrađene, što je otvorilo moguć-nost kvalitetnije dodatne regulacije kroz pravilnike i druge podzakon-ske akte, pod uvjetom da isti budu doneseni u skladu sa propisanim rokovima, s tim da će pravi ispit za ovaj zakon biti njegova primjena u praksi, koja će otkriti njegove jake strane, kao i nedostatke koji će po-stupno morati biti uklonjeni.

PREKRŠAJNE ODREDBEPrekršajne odredbe propisane su odredbama sadržanim u članku 172. i 173., za koje su karakteristične visoke zapriječene kazne (za pravnu osobu od 30.000,00 do 100.000,00 kuna, za fizičku oso-bu i odgovornu osobu u pravnoj osobi od 5.000,00 do 50.000,00 kuna, odnosno 5.000,00 do 10.000,00 kuna za fizičke osobe u slu-čaju počinjenja nekog od prekršaja opisanog u članku 172. (ka-talog sadrži 47 opisa kažnjivih ponašanja). Članak 173. Propisu-je još strože kazne za pravnu osobu (20.000,00 do 70.000,00 kn, odnosno od 5.000,00 do 10.000,00 kuna za fizičku, ili odgovornu osobu u pravnoj osobi (katalog sadrži opise 9 oblika kažnjivog ponašanja). Marcel Stipaničić, dipl. iur.

Documents

Gospodarski list 8/2015