Embed Size (px)
DESCRIPTION
Paprika je uz rajčicu i krastavac najčešće uzgajana vrsta plodovitog povrća kod nas. Ima višestruku upotrebu. Može se konzumirati svježa u tehnološkoj i fiziološkoj zrelosti ili prerađena sušenjem, mariniranjem i pečenjem. Budući da se radi o termofilnoj vrsti, uzgoj na otvorenome, ali i u zaštićenim prostorima započinje sjetvom za proizvodnju presadnica. Uzgojem iz presadnica osigurava se dovoljno dugo vegetacijsko razdoblje na otvorenom za postizanje zadovoljavajuće kvalitete i prinosa.
Citation preview
POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB
C I J E N A 1 2 k n
1 5 . s v i b n j a
2016. 9
godina 175.
prilog ovog broja
Paprika – od sjetve do berbe
www.gospodarski.hrPretplatite se!
(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)
tel: 01/3843-555mail: [email protected]
Zatražite besplatan primjerak!
ISSN 0350-3100Nakladnik
„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.
Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb
DirektoricaAndreja Vrcan
UredništvoMajstora Radonje 12
10 000 Zagrebtelefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725
Glavni urednikGoran Beinrauch
Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko
Odgovorni urednikIvan Stupnišek
Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)
IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo
FotografijeArhiva Gospodarskog lista
Shutterstock
List izlazi svakih 15 dana
Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $
Pretplata i računovodstvotelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725
IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb
IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb
Devizni račun u Zagrebačkoj banci:
IBAN HR12 23600001101284610
Matični broj: 3222195
OIB: 09377481666
Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4
Rukopisi i slike se ne vraćaju.
„Gospodarski list” d.d. upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska
pod rednim brojem 73.
Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni
za sadržaj oglasa.
Čitajte u ovom broju:
www.gospodarski.hr
Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje
„Gospodarskog lista”!
AKTUALNE TEME 2 Konačno novi natječaji za mlade poljoprivrednike,
mala gospodarstva i šume 3 Osnovana Hrvatska agronomska komora 4 Na aroniji godišnje zarade 100.000 kuna 5 Šteta od mraza u Hrvatskoj 105 milijuna EUR-a 6 Bez ljudskog rada nema uspješne poljoprivrede 8 – 9 Seminar za razvoj hrvatskog povrćarstva 10 – 11 Heljda – stara krušarica opet popularna 13 – 14 Pravni savjeti 15 Stručni savjeti
RATARSTVO, ZAŠTITA BILJA, MEHANIZACIJA 17 Prihranom usjeva do boljih prinosa 18 – 19 Presijavanje kukuruza 21 Štetni kukci na žitaricama 26 – 28 Mjere suzbijanja nematoda u tlu 34 – 36 Iskustva s bespilotnim letjelicama u poljoprivrednoj
proizvodnji 37 Inovativna tehnologija za sjetvu kukuruza
POVRĆARSTVO, NAŠ JADRAN, VAŠ VRT, 39 Plamenjača – opasna bolest luka 40 Najvažniji štetnik masline 41 18. Dani masline Zadar 42 Znate li što su gabioni? MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 43 – 53 Paprika – od sjetve do berbe
VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO 56 – 57 Kako pravilno cijepiti voćku na pup? 58 Mraz 59 – 60 Zvjezdasta pjegavost – "nova" opasna bolest jabuke 61 – 62 Spriječite propadanje jagoda 63 – 65 Biostimulatori za oporavak vinograda nakon mraza PČELARSTVO, STOČARSTVO, MLJEKARSTVO 69 – 70 Sprječavanje rojenja 71 Smještaj suprasnih krmača (2) 73 – 74 Što je korisno znati o kakvoći mlijeka? (2) LJEKOVITO BILJE 75 – 76 Prva pomoć s livada
GO
SPO
DA
RSKI
SA
VJET
NIK
maliPaprika – od sjetve do berbe
Paprika je uz rajčicu i krastavac najčešće uzgajana vrsta plodovitog povrća kod nas. Ima višestruku upotrebu. Može se konzumirati svježa u tehnološkoj i fiziološkoj zrelosti ili pre-rađena sušenjem, mariniranjem i pečenjem. Budući da se radi o termofilnoj vrsti, uzgoj na otvorenome, ali i u zaštićenim prostorima započinje sjetvom za proizvodnju presadnica. Uzgojem iz presadnica osigurava se dovoljno dugo vegetacijsko razdoblje na otvorenom za postizanje zadovoljavajuće kvalitete i prinosa.
MA
LI G
OSP
OD
ARS
KI S
AVJ
ETN
IK
15. svibnja 2016.gospodarskilist
44 15. svibnja 2016.
Na hrvatskom tržištu može se naći niz domaćih (udomaćenih) sorti, te sve veći broj hibridnih kul-tivara. Osnovna je podjela na kru-pnoplodne i sitnoplodne sorte. U krupnoplodne sorte se ubrajaju sorte zvonolikog oblika ploda (ba-bure), okruglog ploda (rotund ili pa-radajz paprike), te izduženog ploda (kapije i rog paprike). Od sitnoplod-nih sorti, uglavnom s plodovima mase manje od 20 g, najpoznatiji su feferoni.
Paprike zvonolikog oblika plo-da razvijaju najčešće plodove mase od 80 do 150 ili 200 g s omjerom širine i dužine ploda od 1:1 do 1:2,5. Plodovi su prizmatič-nog oblika s 3 ili 4 vrha, odnosno, stožastog oblika s jednim vrhom. Meso ploda u tehnološkoj zrelosti (berbi) je od mliječnobijele do ta-mnozelene boje, debljine 4 do 7 mm. U fiziološkoj zrelosti poprima različite nijanse naračaste i crve-ne boje. Sorte su namijenjene za uzgoj na otvorenom i u zaštiće-nim prostorima, odnosno, plodovi su za potrošnju u svježem stanju. Uglavnom se uzgajaju hibridi kao što su Vedrana F1, Blondy F1, Menta F1 itd.
Za paradajz paprike je karak-terističan okruglo-spljošteni oblik s omjerom širine i dužine 1:1 do 1:0,5.
Meso je vrlo debelo (5 do 10 mm), a masa plodova može vari-rati od 30 do 120 g. U tehnološkoj zrelosti plodovi su mliječnobijeli do svijeložuti, a u fiziološkoj crve-ni.
Sorte su namijenjene za prera-du, pa se stoga uzgajaju na otvo-renome. Najpoznatije su domaće sorte Botinečka žuta i Rotund žuti.
Sorte u tipu kapije namijenjene su za preradu kiseljenjem, te peče-nje i proizvodnju ajvara. Plodovi su stožasti i spljošteni, mase od 60 do 120 g. Omjer širine i dužine ploda je od 1:2 do 1:2,5. U tehnološkoj
Sortiment paprike
zrelosti meso je svijetlo ili tamno-zelene boje, a u fiziološkoj crvene. Ove sorte se uzgajaju na otvoreno-me, za vlastite potrebe ili za prera-đivačku industriju. Često uzgajane sorte su Slonovo uho i Kurtovska kapija.
Sorte u tipu roga se od kapija ra-zlikuju po tome što im plodovi nisu spljošteni.
Plodovi su stožasti i vrlo dugi s omjerom širine i dužine od 1:5 do 1:8. Debljina mesa može biti od 3 do 6 mm, a plodovi mogu biti teški od 30 do 90 g.
U tehnološkoj zrelosti su najče-šće žute ili svijetlozelene boje, a u fiziološkoj crvene. Iako se mogu uzgajati u zaštićenim prostorima, zbog namjene za preradu, češće se uzgajaju na otvorenom.
U ovom tipu su prije nekoliko go-dina selekcionirane dvije domaće sorte, Podravka i Slavonka, prila-gođene domaćim uvjetima proi-zvodnje.
Paprike zvonolikog oblika
Paradajz paprike
Sorte u tipu kapije
Rog paprike
MA
LI G
OSP
OD
ARS
KI S
AVJ
ETN
IK
15. svibnja 2016. gospodarskilist
45 15. svibnja 2016.
Začinske paprike imaju tanki perikarp (meso), što omogućava sušenje na biljci u fiziološkoj zre-losti.
Poželjno je da se crve-na boja ne gubi sušenjem. Ljutina ovisi o sadržaju kapsaicina. U proizvodnji se uglav-nom koriste lokalne populacije. Uz-gajaju se na otvorenome.
Uzgoj presadnicaPresadnice se uzgajaju u grija-
nim ili negrijanim zaštićenim pro-storima.
Prednosti uzgoja iz presadnica su veća iskoristivost sjemena zbog povoljnijih uvjeta klijanja sjemena i nicanja biljaka; ranija proizvodnja na otvorenom, odnosno, bolja go-dišnja izmjena kultura i veće iskori-štenje proizvodnih površina; izbor boljih i ujednačenijih biljaka za sad-nju što rezultira ujednačenijim ra-stom i dospijevanjem u tehnološku zrelost, te većim prinosom; manje gaženje tla i troškovi rada strojeva zbog smanjenog broja kultivacija i
aplikacija pesticida; lakša i jeftinija kontrola korova, bolesti i štetnika.
Najraširenija tehnologija uzgoja presadnica je uzgoj presadnica s grudom supstrata u polistirenskim kontejnerima. Kontejneri se izrađu-ju od polistirena ili polietilena viso-ke gustoće. Dužine su od 50 do 60 cm i širine od 30 do 40 cm, tako da se na m2 površine može smjestiti oko 6 kontejnera. Ovisno o promje-ru lončića, njihov je broj od 20 do više od 200 u kontejneru. Svaki lon-čić na dnu ima otvor za procjeđiva-nje suvišne vode. Punjenje lončića supstratom, pravljenje udubina na površini supstrata, sjetva sjemena, pokrivanje vermikulitom i vlaženje vodom obavljaju se ručno ili pomo-ću linije za sjetvu.
Ručna sjetva se može obaviti u sandučiće napunjene supstratom
na razmak redova 3 do 5 cm i 1 do 2 cm u redu ili strojno u kontejnere s 200 do 400 lončića.
Poslije sjetve sandučići ili kon-tejneri se drže jedan na drugome. Nakon početka klijanja raspoređuju se u zaštićenom prostoru, gdje se postavljaju iznad razine tla ili na re-šetkaste stolove, kako bi se sprije-čilo prorastanje korijena kroz otvor na dnu lončića. Strujanje zraka is-pod kontejnera (zračni rez korijena) potiče savijanje glavnog korijena unutar lončića i razvoj postranih korjenčića koji prorastaju supstrat.
U uzgoju presadnica paprike, u fazi razvijenih kotiledona i pojave
Sjetva - nicanje Nicanje – pikiranje Pikiranje - sadnja
Dan Noć Dan Noć
24-27 20-23 20-21 22 20
prvog pravog lista provodi se piki-ranje, odnosno, presađivanje na veći razmak. Ovim stresom potiče se razvoj postranog korijenja. Pa-prika se pikira u kontejnere s 60 do 80 lončića.
Uvjeti uzgoja presadnicaZa proizvodnju kvalitetnih pre-
sadnica u zaštićenom prostoru po-trebno je održavanje odgovarajuće temperature (tablica 1) i relativne vlažnosti zraka te vlage i razine hra-niva u supstratu. Vlažnost supstrata se održava zalijevanjem s 1 do 1,5 L vode po kontejneru dnevno. Za prihranu presadnica koriste se foli-jarna ili vodotopiva gnojiva, nakon čije je primjene potrebno isprati li-snu površinu kako ne bi došlo do ožegotina.
Za lakše vađenje presadnica sa cijelom grudom supstrata iz lončića kao i manje izraženom stresu bilja-ka po presađivanju na otvorenom, potrebno je pred sadnju prestati na-vodnjavati. Nakon sadnje će voda iz okolnog vlažnijeg tla pritjecati u grudu supstrata i omogućiti korije-nu opskrbu vodom. Ako je gruda vlažnija od okolnog tla, voda otje-če iz grude, tj. iz neposredne blizi-ne korijena, biljka ne dobiva vodu, gubi turgor i ako nije osigurano na-vodnjavanje može doći do venuća posađenih presadnica.
Minimalna temperatura klijanja je 11 °C, dok će sjeme najbrže klijati na temperaturama od 20 do 30 °C.
Feferoni, ovisno o količini alka-loida kapsaicina u plodu mogu biti slatki ili ljuti. Plodovi su naj-češće krupnoće od 10 do 20 g, u tehnološkoj zrelosti od svije-tložute do zelene boje, a u fizi-ološkoj od žute do crvene boje. Najčešće se prerađuju (konzer-viraju) kiseljenjem, te se stoga uzgajaju na otvorenom.
Presadnice u kontejneru
Prije presađivanja na otvoreno, presadnice trebaju proći proces kaljenja koji se sastoji u postup-nom sve jačem provjetravanju zaštićenog prostora i snižavanju temperature supstrata i zraka kako bi se biljke prilagodile vanj-skim uvjetima. Kaljenje započinje 7 do 14 dana prije presađivanja.
Tablica 1. Optimalne temperature (°C) za uzgoj presadnica paprike
MA
LI G
OSP
OD
ARS
KI S
AVJ
ETN
IK
15. svibnja 2016. 15. svibnja 2016.gospodarskilist
46
Ako se presadnice uzgajaju u ide-alnim uvjetima zaštićenog prostora, na otvoreno će se moći saditi već za 6 do 8 tjedana. Razvijena pre-sadnica spremna za sadnju visoka je 12 do 15 cm i ima razvijenih 6 do 7 listova.
Primjena dopunskog osvjetljenja tijekom uzgoja presadnica, u uvje-tima kratkog dana i slabog prirod-nog osvjetljenja može skratiti proi-zvodni ciklus i poboljšati kvalitetu presadnica.
MalčiranjeSuvremena proizvodnja paprike
nezamisliva je bez malčiranja, od-nosno, prekrivanja tla PE-filmovima (folijama) ili organskim materijalima (slama, sijeno, usitnjena kukuruzovi-na…). Najčešće se primjenjuje crna folija, ali je moguće primijeniti i polu-prozirne ili fotoselektivne, te prozir-ne (transparentne) folije. Primjenom ovih folija povećava se temperatura tla, što izravno utječe na brži rast biljaka, ranije dozrijevanje plodo-va, povećanje prinosa, ali i kvalitetu plodova. Malčiranjem tla smanjuje se evaporacija (isparavanje vode iz tla), sprječava erozija tla, ali i sma-njuje ispiranje hraniva iz rizosfere (zone korijena). Za malčiranje tla
koriste se folije debljine od 15 do 50 μm (mikrometara), ovisno o duljini trajanja pokrivanja tla. Uobičajeno je da folije za malčiranje traju jednu vegetacijsku sezonu. U kombinaciji s malčiranjem najčešće se primje-njuje navodnjavanje kapanjem.
Nedostaci malčiranja tla folija-ma su uklanjanje s proizvodnih površina nakon završetka sezone i odgovarajuće zbrinjavanje te veći početni troškovi. Malčevi, poseb-no crni do završetka sezone se ne raspadnu i ne bi se smjeli unositi u tlo. Povećanje troškova se očituje u nabavi specijalizirane mehaniza-cije za pripremu tla (frezu gredičar) i postavljanje folije (polagačicu). Povećani troškovi proizvodnje se kompenziraju povećanim priho-dom, koji je rezultat ranije berbe, bolje kvalitete i višeg prinosa.
Postavljanje folija za malčiranje
U kućnim vrtovima folije se po-stavljaju ručno, za što je potrebno dvoje ljudi. Prvo se uz rub gredice izvuku jarčići u koje će se zatrpati rubovi folije. Folija razvuče po du-žini gredice i zatrpa jedna čeona stranica, nakon čega, svatko s jedne strane počinju zatrpavati ru-
bove u prethodno izvučene jarči-će. Zatrpavanje se treba obavljati paralelno s obje strane kako bi se ostvarila dobra bočna napetost fo-lije. U komercijalnoj proizvodnji po-stavljanje se obavlja mehanizirano, polagačicom. Prije postavljanja foli-je tlo treba biti dobro pripremljeno i usitnjeno kako bi se ostvario što bolji kontakt između folije i tla, što doprinosi boljem zagrijavanju tla. Polaganje folije se obavlja 7 do 10 dana prije planirane sadnje.
U slučaju da se istovremeno s postavljanjem folije obavlja i sad-nja, frezom gredičarom je prethod-no potrebno pripremiti uzdignute gredice visine 10 do 15 cm i širi-ne 80 do 100 cm s blagim padom prema rubovima, što će nakon po-stavljanja folije omogućiti otjecanje viška oborina. Pri postavljanju mal-ča tlo treba biti optimalno vlažno, s temperaturom iznad 10 °C. Zajedno s folijom postavljaju se i cijevi za navodnjavanje kapanjem. Polaga-čica folije treba biti podešena tako da kotači za pritiskanje drže foliju napetu preko gredice, a diskovi za zatrpavanje zagrću foliju do polovi-ne visine uzdignute gredice.
Navodnjavanje i fertirigacija
Uzgoj paprike bez navodnjava-nja je gotovo neostvariv. Razlozi za to su višestruki: visoki sadržaj vode, razvoj velike lisne mase u kratkom vremenu, razvoj korijena u površinskom sloju tla (20 do 30 cm) itd. Osim toga, biljka nije u mo-gućnosti koristiti hraniva iz tla bez dovoljne količine vode.
Suvremena proizvodnja paprike nezamisliva je bez prekrivanja tla PE-filmovima (folijama), odnosno, malčiranja
U kombinaciji s postavljanjem folije najčešće se primjenjuje navodnjavanje kapanjem Strojno polaganje folije
MA
LI G
OSP
OD
ARS
KI S
AVJ
ETN
IK
gospodarskilist
4715. svibnja 2016. 15. svibnja 2016.
Biljno hranivo Paprika, 30 t/ha
Dušik – N 172
Fosfor – P2O5 153
Kalij – K2O 318
Kalcij – CaO 58
Magnezij – MgO 36
Gnojivo/formulacija Paprika, 30 t/ha
PF 11:44:11+1MgO+ME* 200
PF 20:20:20+ME 150
PF 16:8:32+2MgO+ME 500
MultiCa (26,5 % CaO) 225
Magnezijev sulfat (16 % MgO) 225
Kalijev nitrat (44 % K2O) 300
Prije pokretanja proizvodnje po-trebno je utvrditi kvalitetu izvora vode koji će se koristiti za navod-njavanje. Voda treba imati nizak sadržaj krutih čestica i otopljenih soli. Osim fizičkih svojstava, pažnju je potrebno obratiti i na biološku kvalitetu, što znači da voda ne smi-je sadržavati patogene (uzročnike bolesti). Kemijska kvaliteta vode je bitna jer može utjecati na funkcio-niranje sustava za navodnjavanje, usvajanje hraniva, te u nekim sluča-jevima izazvati oštećenja na biljci, odnosno, raspadanje strukturnih agregata u tlu (ako se navodnjava zaslanjenom vodom koja sadrži na-trijev klorid).
Potreba za vodom, odnosno, ko-ličina vode koju će usjev iskoristiti najviše ovisi o fazi razvoja i klimat-skim prilikama (temperaturi, vjetru, relativnoj vlazi). Brzina kojom će se postojeća vlaga u tlu trošiti također ovisi o uzgajanoj vrsti, ali i o tipu tla (pjeskovito, ilovasto itd). O tipu tla također ovisi i količina vode koja će se dodati u jednom obroku navod-njavanja (više na težim tlima). Ne-dostatak ili višak vode u tlu mogu negativno djelovati na prinos. Opti-malan sadržaj vode u tlu za većinu povrćarskih kultura iznosi oko 60 do 80 % poljskog vodnog kapaci-teta (PVK). Paprika spada među vr-ste koje imaju najveće zahtjeve za vodom. U punoj vegetaciji tjedno je potrebno osigurati između 30 i 40 mm (L/m2), a kritična je faza rasta cvatnja, zametanje i razvoj plodova.
Sustavom za navodnjavanje kapanjem moguće je tijekom ve-getacije provoditi prihranu vodo-topivim kompleksnim gnojivima, odnosno, fertirigaciju. Ovim na-činom se voda i hraniva dodaju u zonu ukorjenjivanja biljaka, čime se ostvaruju znatne uštede s eko-nomskog i ekološkog gledišta. Zbog osjetljivosti plodovitog povr-ća na pojavu vršne truleži ploda, neophodna je i fertirigacija kalci-jem (kalcijevim nitratom). Fertiri-gacija se provodi jednom do dva puta tjedno, s tim da se kalcij ota-pa posebno kako bi se spriječilo taloženje pri miješanju s fosfatima i sulfatima. Priprema se 5 %-tna oto-pina vodotopivog gnojiva (50 kg gnojiva se otapa u 1000 L vode). U otopinu se uranja injektor koji otopinu injektira u sustav gdje se miješa s vodom i dovodi do svake biljke. Prednosti fertirigacije su: količina dodanih hraniva određena je fazom razvoja biljke, ujednače-na je distribucija hraniva u blizini korijena (hraniva su lakše dostup-na biljci, što povećava usvajanje hraniva i rezultira većim prinosom i dohotkom), smanjen je gubitak hraniva ispiranjem, spriječeno je oštećenje korijena previsokim koncentracijama hraniva, prila-
godba sustava za navodnjavanje kapanjem je jednostavna i jeftina.
Nakon sadnje provodi se fertiri-gacija gnojivima koja imaju pove-ćan udio fosfora kako bi se pospje-šio razvoj korijena i ukorjenjivanje. Tijekom faze vegetativnog rasta primjenjuju se gnojiva s podjedna-kim udjelom dušika, fosfora i kalija. Prijelazom biljaka u generativnu fazu (početkom plodonošenja) za-počinje primjena gnojiva koja imaju povećani udio kalija. Kalij pozitivno djeluje na razvoj plodova. Također se primjenjuje i kalcijev nitrat kako bi se umanjila ili spriječila pojava vršne truleži ploda.
Svaka gnojidba, pa tako i fertiri-gacija planira se na temelju opskr-bljenosti tla hranjivima (analiza tla) i planiranog prinosa. U tablicama 2 i 3 prikazane su orijentacijske potrebe za hranjivima i gnojivi-ma izračunate uz pomoć progra-ma Haifa NutriNet, pri uzgoju na otvorenome, u srednje teškom tlu. Potrebe bi bile manje ako bi se u obzir uzela količina hranjiva u tlu (dobra opskrbljenost) i količina koja se vraća u tlo zaoravanjem biljnih ostataka predkulture ili do-dana zrelim stajskim gnojem, dok bi se povećale pri uzgoju na slabo opskrbljenim i teškim tlima. Sve po-
U uzgoju paprike primjenjuje se navodnjavanje kapanjem. Sustav se postavlja na površinu tla, uz red ili između dva reda biljaka, a najbolje ispod folije za malčiranje. Najbolji rezultati se postižu ako se navodnjavanje provodi u jutarnjim satima kad je razlika između temperature vode i zraka minimalna. Na-vodnjavanje hladnom vodom (posebno kišenjem) za vrijeme visokih dnevnih temperatura izaziva šok kod biljaka i one su sklonije obolijevanju.
* PF = Polyfeed; ME = mikroelementi
Tablica 2. Potrebe paprike za hranivima
Tablica 3. Količine gnojiva (kg/ha) potrebne za podmirenje potreba za hra-nivima
MA
LI G
OSP
OD
ARS
KI S
AVJ
ETN
IK
15. svibnja 2016. 15. svibnja 2016.gospodarskilist
48
trebne količine gnojiva planira se dodati fertirigacijom. Odnose se na papriku zvonolikog ploda (baburu) i planirani prinos 30 t/ha, (30 t/ha = 3 kg/m2).
Osim gnojiva spomenutih u tabli-ci 3, na domaćem tržištu se mogu naći i često se koriste vodotopiva gnojiva pod nazivom „Kristalon“. Kristaloni su dostupni u različitim formulacijama tako da je moguće zadovoljiti potrebe biljaka za poje-dinim hranivom u različitim fazama rasta i razvoja (tablica 4). Prema preporuci proizvođača, otapa se 10 do 20 kg kristalona u 100 L vode, a zatim se dobivena otopina razrje-đuje na koncentraciju 0,5 do 2 g/L (0,05 do 0,2 %)
Uvjeti uzgojaPresadnice paprike se na otvore-
nom mogu saditi samo kad prođe opasnost od mrazeva. Pri uzgoju ove povrtne vrste važno je poštiva-nje plodoreda, pa se na istoj povr-šini ne bi trebala uzgajati barem 4 do 5 godina. Dobar predusjev su joj mahunarke, korjenasto povrće i kupusnjače, dok bi vrste iz iste po-rodice (rajčica, krumpir, patlidžan) trebalo izbjegavati. Njega nasada ovisit će o načinu uzgoja, a sasto-ji se od prihrane, navodnjavanja i kultiviranja, ako tlo nije malčirano. Poput ostalih vrsta plodovitog povr-ća i paprika ima velike potrebe za vodom, a zbog slabe usisne moći korijena potrebno ju je češće na-vodnjavati (30 do 40 L/m2).
Dnevna optimalna temperatura potrebna za rast paprike je od 22 do 26 °C, dok bi noćna trebala biti između 16 i 20 °C. U područjima s manjom sumom temperatura (sre-dišnja Hrvatska), preporučuje se uzgoj ranijih kultivara i sadnja ve-ćeg broja biljaka po jedinici površi-ne, kako bi se postigao odgovara-jući prinos. Granične temperature za rast i razvoj biljaka su ispod 10 °C i iznad 30 °C. Ako su visoke tem-perature popraćene i niskom rela-tivnom vlažnosti zraka, dolazi do opadanja cvjetova i mladih zamet-nutih plodova.
Tehnologija uzgoja na otvorenom
Prije podizanja nasada paprike, ako na toj površini nije bila ozima ili rana proljetna kultura, obavlja se duboko jesensko ili zimsko oranje. Ako se planira uzgoj na gredicama,
u proljeće se uz zatvaranje brazde odmah formiraju gredice. Sadnja presadnica se ne preporučuje pri temperaturi ispod 15 °C, jer se u takvim uvjetima biljka sporo ukorje-njuje i dolazi do žućenja listova.
Ovisno o rastu i načinu grananja, kod paprike postoje determinantni i indeterminantni kultivari (sorte). Posljednjih godina na tržištu prevla-davaju kultivari indeterminantnog tipa rasta, koji se mogu uzgajati na otvorenom i u zaštićenom prostoru. Kod indeterminantnog rasta pa-prike se na glavnoj stabljici nakon 7 do 12 listova na vrhu pojavljuje cvat te stabljika prestaje s rastom. Na istom koljencu razviju se 2 do 4 grane, koje se na svakom koljen-cu dalje granaju na dvije grane, te biljka poprima grmolik oblik. Zbog kraćeg vegetacijskog razdoblja, na otvorenom se pinciranje ne provo-di. Uobičajeni razmaci sadnje su 50 do 60 cm između redova te 40 cm u redu, čime se postiže sklop od 4 do 5 biljaka/m2.
Od sadnje presadnica na otvore-no do berbe tehnološki zrelih plo-dova potrebno je 60 do 80 dana, pa se paprika uzgojena na otvorenom počinje brati sredinom srpnja. U Dal-maciji berba može započeti dva tjed-na ranije u odnosu na kontinentalno područje i potrajati do pojave ranih jesenskih mrazeva. Berba fiziološki zrelih plodova traje kraće, a zapo-činje oko tri tjedna nakon moguće berbe tehnološki zrelih plodova.
Tehnologija uzgoja u zaštićenim prostorimaKako paprika ima veće potrebe
za toplinom od rajčice, a osobito
Faza rasta i razvoja Kristalon Formulacija
Ukorjenjivanje biljaka Žuti 13:40:13
Vegetativno razdoblje Plavi (za pH tla >7) 17:6:18+2MgO
Plavi label 19:6:20+3MgO
Specijalni zeleni 18:18:18+3MgO
Generativno razdoblje Smeđi 3:11:38+4MgO
Narančasti 6:12:36+3MgO
Crveni 12:12:36+1MgO
Kalcijev nitrat - Calcinit 15,5:0:0+26,5CaO
Tablica 4. Mogućnosti primjene Kristalona u fertirigaciji povrća
Uzgoj na otvorenom
U komercijalnom uzgoju paprika se sadi u dvoredne trake na uz-dignute gredice prekrivene PE-fil-mom.
MA
LI G
OSP
OD
ARS
KI S
AVJ
ETN
IK
gospodarskilist
4915. svibnja 2016. 15. svibnja 2016.
u zoni korijena (> 18 °C), gredice za sadnju u niskim tunelima treba pokriti najmanje 3 tjedna prije pla-nirane sadnje. U visokim tunelima i plastenicima paprika obično slijedi neku pretkulturu (salatu, rotkvicu, špinat i dr.), pa je vjerojatno tlo već dobro zagrijano.
U zaštićenim prostorima uzgaja-ju se gotovo isključivo hibridni kul-tivari u tipu zvonolikog oblika ploda („babure“), s 3 ili 4 vrha prosječne mase 150 do 250 g ili stožasti s jed-nim zaobljenim vrhom mase oko 100 g.
Osnovna obrada obavlja se na dubinu od 25 do 30 cm. Na gnojid-bu organskim gnojivima (40 do 80 t/ha) paprika vrlo dobro reagira, a mineralna gnojiva se primjenjuju s oprezom, jer je osjetljiva na visoku koncentraciju tekuće faze tla. Prije sadnje tlo se navlaži do poljskog vodnog kapaciteta i dodatno povr-šinski obradi.
Presadnice s grudom supstrata visoke 15 do 20 cm, čvrste stablji-ke, 7 do 9 listova i zametnutim vrš-nim cvjetnim pupom sade se tako da gornji rub lončića bude na razini tla. Ovisno o bujnosti kultivara sadi se 3 do 5 biljaka/m2. Razmak redo-va može biti 80 a u redu 30 do 40
cm. Češće se sadi u dvoredne tra-ke s razmakom među trakama od 100 cm a u traci 60 cm, što olakša-va rad u njezi i berbi. Temperatura tla u vrijeme sadnje mora biti veća od 18 °C. Najčešće se sadi na malč od crno-bijelog PE-filma. Paprika se na koljencu na kojem je prvi cvijet grana u tri do četiri grane.
Neki proizvođači uklanjaju i prvi cvjetni pup ili cvijet, da se pospješi vegetativni rast bilj-ke i zametanje sljedećih plodova. U dugom uzgoju (preko 100 dana berbe) glavne rodne grane mogu narasti do gornje žice.
Vlažnost tla u zaštićenom prosto-ru održava se navodnjavanjem na razini 80 % poljskog vodnog kapaci-teta, dok je optimalna relativna vlaga zraka oko 75 %. Tijekom vegetacije paprike održava se temperatura zra-ka od 22 do 26 °C danju i 16 do 20 °C noću. U ljetno vrijeme vrlo je važ-na dobra ventilacija, jer temperatura iznad 30 °C uvjetuje opadanje cvje-tova, a 35 °C ili viša može biti vrlo štetna i za vegetativni rast.
Prva prihrana provodi se pri po-javi cvjetova na glavnim granama, a ponavlja se svakih 10 dana. Utro-šak vodotopivih gnojiva je 25 do 35 kg/ha u svakoj prihrani. Tijekom plodonošenja potrebna je i prihrana kalcijevim nitratom.
Za zaštićene prostore specifični su štetnici kalifornijski trips i bijela mušica, koji mogu uvjetovati znatne štete. Suzbijaju se biološkim ili ke-mijskim načinom.
Hidroponski uzgojHidroponski uzgoj paprike na
supstratima (kamena vuna, ko-kosova vlakna i sl.) tehnološki je sličan uzgoju u tlu zaštićenog pro-stora. Osim što je prije sadnje po-trebno pripremiti zaštićeni prostor i supstrat. Tlo zaštićenog prostora se u potpunosti prekriva polietilen-skom crno-bijelom folijom s bijelom stranom okrenutom prema gore. Postavlja se oprema za pripremu hranjive otopine i sustav za navod-njavanje kapanjem. Ploče supstrata se postavljaju u redove ili dvored-ne trake, u polipropilenske podne kanalice, ili limene viseće kanalice za otjecanje viška hranjive otopine. Razmak između redova iznosi 120 do 150 cm. Ako se sadi u dvored-ne trake, razmak između redova u traci iznosi 70 do 80 cm, a između traka 100 do 120 cm. Ako se sade kocke s dvije pikirane biljčice, iz jed-nog reda supstrata se dobivaju dva reda biljaka. Nakon što je supstrat postavljen, prorezuju se sadna mje-sta, odnosno, polietilenska folija u koju je supstrat upakiran. Dimenzije otvora moraju odgovarati dimenzi-jama kocki korištenih za pikiranje. Razmak između biljaka u redu iznosi od 33 do 50 cm. U prorezane otvore se okomito umeću nosači kapilara kako bi se supstrat prije sadnje na-topio hranjivom otopinom.
Sjetva sjemena obavlja se u če-pove kamene vune u polistirenskim kontejnerima sa 240 lončića ili u blokove kamene vune, brida 2,5 cm i visine 4 cm. Pedeset do šez-deset blokova je povezano gornjim rubom tako da čine veću sjetvenu
Pokrivanjem gredica niskim tu-nelima od PE-folije u prvih 4 do 6 tjedana uzgoja može se početi 10 do 15 dana ranije saditi i bra-ti u odnosu na uzgoj na otvore-nom.
Uzgoj u zaštićenom prostoru
U zaštićenim prostorima rast se regulira prikraćivanjem na dvije glavne grane. One se vode uz vezivo slično kao rajčica na žicu iznad redova. Na ovim glav-nim granama ostavlja se uvijek samo po jedna najjača grana. Uklanjaju se i sve grane koje se pojavljuju ispod glavnih. Ova se rezidba obavlja jednom tjedno, a uz to se odstranjuju i donji žuti listovi i eventualno defor-mirani ili bolesni plodovi.
Pinciranje paprike
MA
LI G
OSP
OD
ARS
KI S
AVJ
ETN
IK
15. svibnja 2016. 15. svibnja 2016.gospodarskilist
50
jedinicu. Sjetva se najčešće obav-lja krajem studenog ili početkom prosinca. Nakon sjetve u čepove kamene vune sjeme se pokriva vermikulitom čija je zadaća zadr-žavanje vlage. Iznikle biljčice se u fazi razvijenih kotiledonskih listova i prvog pravog lista pikiraju u pred-viđene otvore na kockama kamene vune. Veličina kocke ovisi o kulturi i o broju biljčica koji se pikira u jednu kocku. Ako se pikira jedna biljčica po kocki, koriste se kocke brida 7,5 cm i visine 6,5 cm ili brida 10 cm i visine 7,5 cm, a ako se pikiraju dvije koriste se kocke brida 10 ili 12 cm. Budući da se presadnice proizvode u vrijeme kratkog dana, korisno je za dio zaštićenog prostora u kojem se odvija uzgoj nabaviti svjetiljke za dopunsko osvjetljenje kako bi se skratilo vrijeme uzgoja.
Presadnice se u kockama ka-mene vune uzgajaju do sadnje. Tijekom uzgoja, svaki ili svaki dru-gi dan se prihranjuju razblaženom hranjivom otopinom. Po potrebi, nakon zalijevanja otopinom, listovi se ispiru čistom vodom kako se ne bi pojavile ožegotine na listovima uzrokovane ostacima hranjivih soli. Kad se biljke počnu međusobno dodirivati, kocke je potrebno raz-maknuti kako ne bi došlo do izdu-živanja presadnica. Razmicanje ko-caka se provodi jedan do dva puta tijekom uzgoja presadnica. Pre-sadnice su spremne za sadnju kad korijen proraste volumen kocke, odnosno, krajem siječnja ili u prvoj polovici veljače. Sadnja se obavlja u fazi razvijenih 10 do 12 listova te
Hidroponski uzgoj
vidljivim grananjem i zametkom pr-vog cvijeta.
Za sadnju se koriste ploče sup-strata dužine 1 m, širine 15 do 20 cm i visine 7,5 do 10 cm. Ovisno o volumenu ploče, te uzgajanoj kultu-ri, po ploči se sadi 2 do 6 biljaka, tako da volumen supstrata po biljci najčešće iznosi između 2,5 i 5 litara. Zbog malog volumena supstrata po biljci potrebna je česta fertirigacija, a broj i trajanje pojedinog obro-ka ovise o kapacitetu supstrata za vodu (hranjivu otopinu), fazi razvoja biljke i mikroklimatskim uvjetima u zaštićenom prostoru.
Sadnja se obavlja postavljanjem kocki s presadnicama na zato pred-viđene otvore na pločama sup-strata. Prilikom sadnje potrebno je nosač kapilare izvaditi iz ploče i umetnuti ga u kocku. Zbog povolj-nih uvjeta temperature i vlažnosti, korijen za 2 do 3 dana prijeđe iz kocke u ploču, biljke se ukorijene i nastavljaju svoj rast. Budući da je supstrat prije sadnje natopljen hranjivom otopinom, nakon sadnje dnevno je potrebno svega nekoliko obroka fertirigacije. Nekoliko dana nakon sadnje ploče supstrata se prorezuju na dva mjesta, oko 2 cm od dna ploče, kako bi se omogućilo procjeđivanje viška hranjive otopi-ne. Višak hranjive otopine (oko 25 % dodane otopine) mora se pro-cijediti kako bi se spriječio porast koncentracije soli u zoni korijena, što može dovesti do odumiranja korijenovih dlačica i smanjenog usvajanja vode i hraniva, pa čak i uginuća biljaka.
Nekoliko dana nakon sadnje, odnosno, ukorjenjivanja, spušta se vezivo kojim će se omatati bilj-ke kako ne bi došlo do polijeganja ili loma stabljike. Tijekom vegeta-cije, dnevni broj i trajanje obroka fertirigacije se postupno poveća-va. Također, potrebno je obavljati redovite mjere njege: omatanje i spuštanje biljaka, pinciranje zape-raka i cvjetova, rezanje ostataka cvjetnih grana, rezanje donjeg li-šća, kontrola pH- i EC-vrijednosti hranjive otopine, periodička labo-ratorijska analiza sastava hranjive otopine. Ujedno, u zaštićenom prostoru je potrebno održavati mi-kroklimatske uvjete što bliže opti-malnima.
Berba paprike iz hidroponskog uzgoja započinje 70 do 90 dana na-kon sadnje. Plodovi paprike crvene, žute ili zelene boje mogu se brati i u fiziološkoj zrelosti.
Četrdeset do pedeset dana prije planiranog završetka berbe prikra-ćuju se vrhovi biljaka kako bi svi za-metnuti plodovi dospjeli za berbu. Nekoliko dana prije završetka ber-be prestaje se s fertirigacijom.
Po završetku berbe iz zaštićenog prostora se iznose biljni ostaci, sup-strat i dijelovi sustava za navodnja-vanje kapanjem, zaštićeni prostor se čisti i dezinficira te se započinje s pripremama za narednu sezonu. Ako se supstrat planira koristiti i na-redne sezone potrebno ga je spre-miti u zaštićenom prostoru kako bi se spriječilo smrzavanje zaosta-le hranjive otopine i narušavanje strukture.
Berba
MA
LI G
OSP
OD
ARS
KI S
AVJ
ETN
IK
gospodarskilist
5115. svibnja 2016. 15. svibnja 2016.
Tehnološka i fiziološka zrelost
Tehnološki zreli plodovi dosegli su svoju punu veličinu, karakteri-stične su boje za kultivar (od mliječ-nožute do tamnozelene) i pogod-ni su za konzumiranje u svježem stanju. Perikarp tehnološki zrelih plodova je sjajan i čvrst, tolerantan na manje ozljede pritiskom. Vrlo je važno dobro ocijeniti stupanj zrelo-sti, jer prerano ubrani plod vrlo brzo gubi vodu i smežura se.
Fiziološka zrelost ploda predstav-lja fazu razvoja kad je sjeme u potpu-no razvijenom plodu zrelo, a perikarp je ovisno o kultivaru, promijenio boju u različite nijanse crvene (najčešće), žutu, narančastu ili ljubičastu. Fizio-loški zreli plodovi su također pogodni za konzumiranje u svježem stanju, ali se najčešće prerađuju ili suše.
Vrijeme i način berbeOd sadnje do početka berbe teh-
nološki zrelih plodova najčešće je potrebno između 60 i 80 dana, što znači da berba paprike iz uzgoja na
otvorenome u kontinentalnom dijelu Hrvatske počinje u drugoj dekadi srpnja, a u primorskom početkom srpnja i može potrajati do ranih je-senskih mrazeva. Ako se paprika uzgaja u grijanim zaštićenim pro-storima, berba može početi krajem svibnja ili početkom lipnja. Krupno-plodni kultivari u zaštićenom prosto-ru ulaze u tehnološku zrelost 7 do 9 tjedana nakon sadnje. Budući da paprika sazrijeva postupno, zreli se plodovi beru u više navrata svakih desetak dana (8 do 12). Pri uzgoju u zaštićenom prostoru berba se naj-češće obavlja jednom tjedno. Beru se potpuno razvijeni plodovi, te de-formirani, bolesni i oštećeni plodovi, jer se redovitom i temeljitom berbom pospješuje plodonošenje.
Berba treba biti pažljiva, jer su grane paprike veoma krhke i lako se lome. Plodovi se beru ručno ot-kidanjem ili bolje, rezanjem stapki oštrim škarama ili nožem, čime se dobivaju kvalitetniji plodovi za tr-žište. Ubrani plodovi se pakiraju u mrežaste vreće ili plastične sandu-ke pazeći da ne dođe do oštećenja pokožice ploda, što može uzroko-vati truljenje ubranih plodova.
Fiziološka zrelost plodova nastu-pa oko tri tjedna nakon tehnološke, što znači da berba fiziološki zrelih plodova započinje kasnije, manje je berbi tijekom sezone uzgoja (najče-šće 3 do 4) i ostvaruje se niži prinos (oko 20 % niži) u odnosu na berbu tehnološki zrelih plodova. Zbog ka-snijeg dozrijevanja, važno je za po-jedina proizvodna područja izabrati kultivare koji će dužinom vegetacije i u klimatski lošijim godinama prije-ći u fiziološku zrelost.
Feferoni za preradu beru se jed-nokratno. Na većim površinama mogu se brati adaptiranim kombaj-nom za berbu mahuna, dok je na manjim površinama berba ručna,
kada oko 10 % plodova pocrveni. Začinska paprika također se bere jednokratno, ali se berba odgađa što je više moguće, kako bi što veći udio plodova fiziološki dozrio, a oni koji su prvi dozreli što više dehidri-rali. Time se skraćuje razdoblje su-šenja poslije berbe.
Prinosi i čuvanje poslije berbe
Prinosi paprike uzgajane na otvo-renome ovise o proizvodnim uvjeti-ma, primijenjenoj tehnologiji, te uz-gajanom kultivaru. Prinosi feferona i začinske paprike u domaćim pro-izvodnim uvjetima najčešće iznose 2 do 2,5 kg/m2, prinos kapije koja se bere u fiziološkoj zrelosti 2,5 do 3 kg/m2, a krupnoplodnih kultivara zvonolikog tipa ploda i “paradajz” paprike 3 do 5 kg/m2.
Plodovi paprike su poslije berbe jako osjetljivi na gubitak vode, ože-gotine od sunca i toplinska ošteće-nja. Zbog toga ubrani plodovi ne bi smjeli biti izloženi suncu duže od jednog sata poslije berbe. Potrebno ih je što prije transportirati do objek-ta za sortiranje i pakiranje. Tijekom transporta trebaju biti zaštićeni od sunca, oborina i prašine. U slučaju potrebe duljeg skladištenja, plodo-vi se mogu čuvati dva do tri tjedna pri temperaturi 5 do 7 °C i relativnoj vlazi zraka 90 do 95 %.
Plodovi “paradajz” paprike koji se kisele, trebaju na preradu sti-ći najkasnije 16 sati nakon berbe. Slatki feferoni trebaju biti dopre-mljeni na preradu najviše 12 sati nakon berbe, a ljuti najviše 24 sata nakon berbe. Papriku tipa kapije namijenjenu preradi u ajvar potreb-no je dopremiti u tvornicu najkasni-je 3 dana nakon berbe.
doc.dr.sc. Božidar BenkoZavod za povrćarstvo
Agronomski fakultet u Zagrebu
Berba paprikePlodovi paprike mogu se bra-ti u tehnološkoj ili fiziološkoj zrelosti, ovisno o zahtjevima tržišta i namjeni. Berba za po-trošnju u svježem stanju (kulti-vari paprike zvonolikog ploda) se najčešće obavlja u tehnološ-koj zrelosti, dok se u fiziološkoj zrelosti beru kultivari čiji se plo-dovi prerađuju (kultivari tipa kapije). Za preradu kiseljenjem (“paradajz” paprike i feferoni) mogu se koristiti plodovi u oba stupnja zrelosti, dok se kultivari začinske paprike beru isključivo u fiziološkoj zrelosti.
Berba se obavlja za suhog i sun-čanog vremena, jer su vlažni plodovi pobrani nakon kiše ili jače rose skloni truljenju tije-kom čuvanja. Obavlja se tije-kom hladnijeg dijela dana.
Uzgojem u zaštićenom prostoru moguće je ostvariti prinos iz-među 8 i 15 kg/m2.
MA
LI G
OSP
OD
ARS
KI S
AVJ
ETN
IK
15. svibnja 2016. 15. svibnja 2016.gospodarskilist
52
Sjemenom paprike prenosi se dvadesetak različitih mikroorgani-zama (gljivica, bakterija, virusa), pa su sjetva zdravstveno ispravnog (dezinficiranog) sjemena u sterili-zirani supstrat, uz prskanje i/ili za-lijevanje presadnica dopuštenim fungicidima osnovne preventivne mjere za proizvodnju kvalitetnih i zdravih biljčica pred sadnju u polje ili otvorene gredice.
Gangrena korjenova vrata paprike
Gotovo svake godine javlja se u većoj ili manjoj mjeri gangrena korjenova vrata paprike (Phytopht-hora capsici). Mogu biti zaražene već mlade biljčice u proizvodnji rasada, kada iznenada padaju kao pokošene. Ipak, najčešće već pre-sađene i razvijene biljke pokazuju simptome u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Tada se neželjene promjene javljaju u zoni korjenova vrata, na tom dijelu biljke paprike poprimaju smeđu boju uz naknad-ni razvoj vlažne truleži. Zaražene, a već biljke paprike naglo venu i suše se. Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ako se bolest jav-lja u čvorištima grana ili peteljkama
Najčešće bolesti i štetnici paprike u uzgoju na otvorenomlišća, tada odumiru dijelovi iznad zaraženih mjesta. Plodovi paprike mogu biti napadnuti izravno ili pre-ko peteljke. Za vlažnog razdoblja se formira prvo vodenasta pjega
koja naknadno zahvaća čitav plod, a na njemu se može formirati i “bje-ličasta prevlaka”. No, ako nakon zaraze dominira suho razdoblje, plodovi jednostavno smežuraju.
Uzročnik ove bolesti je pseudo-gljiva Phytophthora capsici, koja prezimljuje na zaraženim biljnim ostacima ili slobodno u tlu bez biljke domaćina. Za svoj razvoj za-htjeva dosta visoke temperature, između 10° i 35°C, a istovremeno je potrebna voda. Korištenje dezinfici-
ranog sjemena (thiram) paprike i i parcijalna dezinfekcija klijališta pre-ventivnim zalijevanjem dopuštenim fungicidima je obvezna mjera za-štite u proizvodnji presadnica (vidi Tablicu 1). Izbor ocjeditih terena za uzgoj paprike i patlidžana su tako-đer važna preventivna mjera. Samo preventivnom primjenom fungicida (prije zaraze i pojave znakova bole-sti) postiže se uspješna zaštita.
Nakon rasađivanja potrebno je zalijevanje malih biljaka 0,25 % oto-pinom pripravaka koji sadrže pro-pamokarb (npr. Previcur Energy SL, Proplant SL). Taj postupak va-lja ponoviti u intervalima 15 do 20 dana, uz poštivanje karence za pa-priku 35 dana! Proizvođači u certifi-ciranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti mikro-biološke pripravke na osnovi korisne gljivice Trichoderma spp. (npr. Tiffi, Trifen-
Trgovački pripravak
Djelatna tvar ili korisni antagonist Primjena Karenca
Previcur Energy
propamokarb & Al-fosetil
0,2 % zalijevanjem i 0,25 % prskanjem
3 dana prskanjem21 dana ljuta
paprika35 dana zalijeva-
njem
Proplant SL propamokarb 0,25 % zalijevanjem 35 dana zalijeva-njem
Fonganil Gold metalaksil-Mprskanjem u trake prije presađivanja uz inkor-
poraciju (1 lit./ha)15
Tiffi, Trifender, TF Binap, Trianum
Trichoderma spp. 0,25-0,3 % zalijeva-njem nakon sadnje
OVP(ograničena vre-
menom primjene)
Najopasnije su bolesti koje na-padaju žilni ili sprovodni sustav biljaka paprike (npr. Phytopht-hora, Fusarium, Vertlcillium), te jednom već zaražene biljke u pravilu iznenada propadaju.
Ova bolest napada i patlidžan, s istim ili sličnim promjenama kao na paprici.
Tablica 1. Neki kemijski i biološki pripravci za zaštitu paprike od uzročni-ka gangrene korjenova vrata (Phytophthora) u našoj zemlji
1
Pri uzgoju paprike na otvorenom poseban problem su različiti uzročnici venuća i sušenja biljaka pred "plodonošenje" (npr. Phytophthora, Fusarium, Rhizotonia, Verticillium) (slika 1.) i različite vrste pjegavosti lišća i plodova (npr. Colleto-trichum, slika 2.). Uz lisne uši u prvom dijelu vegetacije paprike, naknadno u vrijeme zriobe plodove veće štete zbog se-
kundarne truleži nanose gusjenice žute kukuruzne sovice i kukuruznog moljca (Helicoverpa, Ostrinia) (na slikama 3 i 4.).
2 3 4
MA
LI G
OSP
OD
ARS
KI S
AVJ
ETN
IK
gospodarskilist
5315. svibnja 2016. 15. svibnja 2016.
Djelatna tvar Pripravak Djelotvornost Primjena
boskalid + piraklostrobin *Signum DF pepelnica 0,1-0,15 %; K=21
ciprodinil+fludioksonil Switch WG trulež, plijesan 60-100 g/100 lit.; K=3
krezoksim-metil *Stroby DF pepelnica 0,02-0,05 %; K=3
tebukonazol + trifloksistrobin *Nativo WG pepelnica 20-30 g/100 lit.; K=3
tetrakonazol Domark ME pepelnica 0,06-0,12 %; K=4
der, TF Binap, Trianum). Primje-njuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima “kap po kap”.
Djelatna tvar Pripravak Djelotvornost Primjena
emamektin benzoat Affirm WG žuta kukuruzna sovica 1,5 kg/ha; K=3
indoksakarb Avaunt EC žuta kukuruzna sovica 0,25 lit./ha; K=3
**tiametoksam Actara WG uši, štitasti moljci, tripsi **400 g/ha; K=OVP
tiametoksam Actara WG lisne uši 0,015-0,02 %; K=3
Ovisno o količini i rasporedu oborina uz pripadajuće tempera-ture zraka u usjevima paprike na otvorenim poljima mogu se pojaviti i druge bolesti uzročnici različitih pjegavosti lišća (Alternaria, Cer-cospora), ali su puno štetnije bole-sti plodova paprike: siva plijesan (Botrytis cinerea) i smeđa pjega-vost (Collerotrichum spp.).
Pjegavost lišća i plodova
Promjenom klime u kojima ljeta postaju sve toplija s vrlo nepovolj-nim rasporedom oborina (u svega nekoliko dana bilježimo gotovo mjesečne prosječne količine obo-rina, a naknadno slijedi vrlo vru-će i sparno vremensko razdoblje) proizvođači paprike na otvorenom se sve češće susreću s različitim vrstama pjegavosti lišća i plodova. Stoga je prema izboru dopuštenih fungicida iz Tablice 2. potrebno obaviti folijarno preventivno tretira-nje usjeva paprike prije i/ili nakon završetka cvatnje.
Zaštita od štetnikaOd štetnih organizama živo-
tinjskog podrijetla, redovito se na mladim presadnicama paprike javljaju lisne uši (Aphidae), a na-knadno plodove početkom do-zrijevanja mogu oštetiti različite vrste gusjenica (npr. kukuruzni moljac ili sovice). Pojavu lisnih uši na najmlađim (vršnim) dijelovima paprike valja kontrolirati već kod proizvodnje presadnica, a osobito nakon presađivanja na otvorene gredice ili u polje. Izravne štete od lisnih uši se očituju na vršnom li-šću iz kojih štetnici sišu biljne so-kove, pri čemu napadnute biljke
mr.sc. Milorad Šubić, Savjetodavna služba, Čakovec
Zalijevanje presadnica paprike nakon sadnje u pripremljene gredice navedenim pripravci-ma preporučujemo i u manjim vrtovima uz okućnice, osobito ako vlasnici kupuju i sade hibri-de paprike tipa “babura”.
Tablica 2. Neki fungicidi za folijarno tretiranje biljaka paprike dopušteni za primjenu u našoj zemlji
*osim što su registrirani za suzbijanje pepelnice paprike fungicidi koji sadrže djelatne tvari iz skupine strobilurina pokazuju dobru postranu učinkovitost na različite uzročnike pjegavosti lišća i plodova paprike (Alternaria, Cercospora, Colletotrichum)!
Tablica 3. Neki *insekticidi za folijarno tretiranje ili potapanje biljaka papri-ke dopušteni za primjenu u našoj zemlji
*navedeni su samo neki insekticidi dopušteni za primjenu pri uzgoju paprike na otvorenom!; **potapanjem kontejnera presadnica prija presađivanja u polje.
gube zelenu boju i često se defor-miraju. Posredna štetnost lisnih uši nastaje zbog prenošenja različitih virusnih bolesti paprike (npr. virus mozaika krastavca, Y virus krumpira i dr.).
Zbog česte monokulture ku-kuruza, te sve sparnijih i toplijih ljetnih mjeseci, u kontinentalnim dijelovima naše zemlje sve su če-šće dojave proizvođača paprike na otvorenom o gnjiloći plodova koju uzrokuju ličinke druge gene-racije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis). Štetnik prezimi u “ku-kuruzincu” (nezaorani biljni ostaci na kukuruznim poljima) ili drugim biljkama domaćinima, a leptiri pre-zimljujuće populacije pojavljuju se tijekom svibnja i lipnja. Prva gene-racija se obično razvija na zelenim kukuruznim poljima.
Naknadno, u povoljnim uvje-tima vrućeg i sparnog razdoblja ovaj štetnik razvija tijekom ko-lovoza “ljetno” pokoljenje, koje osim kukuruza napada i brojne druge kulture (posebice papriku). U iznadprosječno vrućim ljetima pojavljuju se i gusjenice žute kuku-ruzne sovice (Helicoverpa armige-ra) sa istim posljedicama na usjev paprike kao i ličinke kukuruznog
moljca. Populacija leptira kuku-ruznom moljca može se pratiti fe-romonima, te prema potrebi u vri-jeme pred početak zriobe i berbe plodova paprike provesti zaštita sa dopuštenim insekticidima vrlo krat-ke karence (vidi Tablicu 3.).
U Republici Hrvatskoj za pri-mjenu potapanjem kontejnerskog rasada prije sadnje u polje ili za-štićene prostore ima pripravak na osnovi tiametoksama (Actara 25 WG) u količini 15-20 grama/100 litara vode, uz utrošak 500-1.500 lit./ha.
Maksimalna količina pripravka Actara 25 WG je pritom 300-450 g/ha zalijevanjem korijena, te se osim u paprici koristi za slijedeće povrtne vrste: krastavac, rajčica, patlidžan, lubenica, dinja i tikvice. Dopuštena je primjena u polju i zaštićenim prostorima. Pritom se preventivno suzbija početna popu-lacija lisnih uši, cvjetnog štitastog moljca, kalifornijskog i duhanovog tripsa. Pored opisanih, u zaštiće-nom se prostoru javljaju još brojne posebne kategorije štetnih organi-zama u uzgoju paprike.
44320 KUTINA, ALEJA VUKOVAR 4, HRVATSKATel.: 044/647 122; Fax: 044/680 882
e-mail: prod@petrokemija hr; www.petrokemija.hrBesplatni telefon za primjenu gnojiva: 0800 647 647
AgroChem MAKS d.o.o.Kneza Borne 14, 10000 ZagrebT: +385 1 6608 633www.agrochem-maks.com
Laguna 75 WGNajučinkovitiji herbicid za suzbijanje korova u soji!
oksa
sulfu
ron
75 %
