GLASNIK PKCG / april 2012

GLASNIK PKCG / april 2012


[email protected]

3


www.pkcg.org

4 GLASNIK PKCG / april 2012D

At

um

I

Na svečanosti povodom Dana Privredne komore, koja je održana u Vili Gorica 23. aprila 2012. godi-ne, Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore uručio Nagrade Komore najboljim u biznisu u 2011. godini. Učesnike svečanosti pozdravio je Velimir Mijuško-vić, predsjednik Privredne komore Crne Gore, ista-kavši da svaka ekonomija uspjeh duguje uspješnim privrednicima.

Obilježen Dan Privredne komore Crne Gore

Ekonomski prosperitet kreiraju uspješni privrednici

Svečanosti u Vili Gorica, povo-dom Dana Privredne komore i

84 godine njenog postojanja, pri-sustvovali su predstavnici države, privrede, kulture, stranih orga-nizacija i drugih institucija, koje je pozdravio Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Predsjednik Mijušković je podsjetio na stvaranje Privredne

Velimir Mijušković

komore Crne Gore prije 84 godi-ne i život institucije osnovane da zastupa interese cjelokupne po-slovne zajednice. Tokom trajanja Komora je znala da se prilagodi vremenima i uslovima koji su u njima vladali i oblikovala privre-dni i ekonomski sistem kroz faze različitih državnih uređenja i dru-štvenih prilika.

On je, rekao da se Nagrada Komore dodjeljuje najboljima u kontinuitetu 40 godina. Svaka ekonomija svijeta uspjeh duguje uspješnim privrednicima i poslov-nim ljudima, pa ni Crna Gora ne može biti izuzetak, ali u kojoj mje-ri će energija i kreativnost tog, u materijalnom smislu, najproduk-tivnijeg segmenta svakog dru-štva imati prostora za neometan razvoj zavisi od sistemskog okvi-ra za poslovanje, odnosno prila-gođenosti regulative očekivanji-ma, mogućnostima i potrebama privrednika, kazao je Mijušković.

Govoreći o ulozi asocijacije privrednika on je istakao da Pri-vredna komora ima nezamjenljivu ulogu u procesu unapređenja po-slovnog ambijenta. Ona je takođe i nosilac aktivnosti podrške kroz

Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore

GLASNIK PKCG / april 2012 GLASNIK PKCG / april 2012

[email protected]

5

DA

tu

mIpromocije, poslovno povezivanje,

edukacije i slično, a sve u cilju po-dizanja konkurentnosti domaće privrede kako bi bila što spremni-ja za uključivanje u šira tržišta. Radimo na promociji kvalitetnog crnogorskog proizvoda i stvarnju crnogorskog brenda, kao i podsti-canju naših preduzeća da usklade svoje poslovanje sa zahtjevima evropskih pravila i standarda. Sv-jesni da je efikasan komorski sis-tem u svim uspješnim ekonomija-ma jedan od odlučujućih faktora usmjeravanja privrednog napret-ka i stvaranja razvojne i prospe-ritetne poslovne klime smatramo se obaveznim, ali i spremnim da nastavimo razvoj Komore krećući prvenstveno od interesa privre-de, stimulisanja preduzetništva i inovacija, što uz opštu dobrobit ima za cilj i jačanje osjećaja pripa-dnosti Komori kao asocijaciji naše privrede sa dugom i bogatom tra-dicijom.

Sa ponosom ističem da Privre-dna komora Crne Gore, zahvalju-jući svom stalnom prilagođavanju modernom komorskom sistemu, uživa ugled kako u mreži komora Evrope, tako i u brojnim asocijaci-jama regiona. Na osnovu veoma dobrih veza koje imamo i njegu-jemo sa skoro svim komorama iz inostranstva u prilici smo da promovišemo naše ekonomske potencijale i za naše privredni-ke obezbijedimo dobre poslovne kontakte u inostranstvu, kazao je Mijušković.

Predsjednik Komore je ista-kao da u aktuelnom poslovanju, pod uticajem krize, činimo sve da se ublaže njeni negativni efekti. Ovom prilikom i ističemo primje-re uspješnog poslovanja, inova-tivnosti, društvene odgovorno-sti i unapređenja menadžmenta kompanija koje mogu da služe kao uzor.

Moramo vjerovati da će pri-mjerom kompanija, koje danas sa pravom mogu da ponesu ova priznanja, krenuti i mnoga druga privredna društva, koja se sada

bore na domaćem i stranom trži-štu u složenim uslovima nepovolj-nog privrednog ambijenta. Sva-kodnevno smo svjedoci primjera jačanja preduzetničkog duha, inovativnosti i usvajanja novih znanja i vještina koji će doprinjeti izlasku iz krize. Od preduzetnika, društvo očekuje da stvore uslove za izlazak iz kriznih vremena.

Ne smijemo dozvoliti da umje-sto toga na različite načine i iz raz-ličitih motiva često vršimo pritisak za stvaranje ekonomskog sistema koji nije u skladu sa sistemima raz-vijenih zemalja svijeta. U takvim uslovima veliki dio javnosti nema

jasnu sliku kako treba da funkcio-niše crnogorska ekonomija i kakva je uloga svakog pojedinca i institu-cije u tome. Iz tog razloga moramo mnogo više isticitati i podržavati prosperitetne kompanije, jer one direktno utiču na stvaranje povolj-nog ekonomsko-socijalnog stanja u Crnoj Gori, zaključio je Velimir Mi-jušković

Povodom Dana Privredne ko-more Crne Gore čestitke su, iz-među ostalih, uputili predsjednici Eurochambresa, Asocijacije bal-kanskih komora, privredne komo-re Austrije kao i brojni drugi po-slovni partneri.

Detalj sa svečanosti u Vili Gorica

Vila Gorica, 23. april 2012. godine


www.pkcg.org

6 GLASNIK PKCG / april 2012N

AG

rA

De

Nagrade Privredne komore Crne Gore za 2011. godi-nu dobili su Rudnik uglja Pljevlja i Mljekara Lazine iz Danilovgrada za uspješno poslovanje, kompani-ja Adiatik Marinas /Adiatic Marinas/ za društvenu odgovornost, Tara Grupa /Tara Group/ iz Mojkovca za inovativnost, dok je nagrada za unaprijeđenje menadžmenta dodjeljena Milovanu Đuričkoviću, direktoru Aerodroma Crne Gore, saopštio je prof. dr Zdravko Krivokapić, predsjednik Odbora za dod-jelu nagrada.

Nagrade Privredne komore za 2011. godinu

Nagrađeni najbolji u biznisu

Nagrada za uspješno poslova-nje u 2011. godini dodijeljena

je Rudniku uglja AD Pljevlja, kom-paniji koja posluje od 1952. godine i najveće je privredno društvo na teritoriji opštine Pljevlja. Godišnje proizvodi oko 2.000.000 tona uglja i zapošljava oko 1000 radnika. Ru-dnik posjeduje sve licence neopho-dne za kvalitetno obavljanje djela-tnosti. Prvo je rudarsko preduzeće u regionu u kojem je uspostavljen Sistem upravljanja kvalitetom po standardu ISO 9001.

Rudnik je u 2011. godini proi-zveo blizu dva miliona tona uglja,

što je sedam odsto više od planira-nih količina, a ostvarena otkrivka od preko pet miliona kubika, 17 odsto je viša od plana.

Ukupan prihod u prošloj godini iznosio je 54.988.250 eura, a dobit 1.502.513 eura. U modernizaciju opreme i infrastrukture investirano je preko 9 miliona eura.

Izvanredni proizvodni rezultati postignuti su u teškim finansijskim uslovima poslovanja, a povremeno i teškim vremenskim uslovima, kao rezultat izuzetnog zalaganja mena-džmenta i svih zaposlenih u proi-zvodnom procesu.

U 2011. godini Rudnik uglja je dao aktivan doprinos zaštiti živo-tne sredine u Opštini, a izgradio je i brojne infrastrukturne obje-kate. Takođe je u protekloj godini učešćem u realizaciji brojnih hu-manitarnih, obrazovnih, sportskih, kulturnih, i drugih projekata po-kazao da je društveno odgovorna kompanija. Ovom prilikom odato je priznanje radnicima i poslovod-stvu Rudnika za rad u uslovima va-nrednog stanja, zbog nevremena, kada su obezbijedili potrebne ko-

Dobitnici nagrada


[email protected]

7

NA

Gr

AD

eličine uglja za nesmetan rad i pro-izvodnju u Termoelektrani. To je bilo moguće ostvariti samo ukoliko je kolektiv snažan, jedinstven i do-bro, odgovorno, znalački i sa vizi-jom vođen, kao što je Rudnik uglja AD Pljevlja. Na svečanosti nagrada je uručena Vuku Roćenu.

Nagrada za uspješno poslovanje dodijeljena je Mljekari Lazine

koja je počela rad 1998. godine, u okviru „Šimšić Montmilk“ DOO iz Da-nilovgrada, kao prva privatna mljeka-ra u Crnoj Gori. Mljekara iz Lazina u početku je otkupljivala 100 litara mli-jeka dnevno. Izlazeći u susret zahtje-vima tržišta, Mljekara je konstantno investirala u novu opremu i tehnolog-iju, kontinuirano ulagala u edukaciju kadrova, podizala kvalitet proizvoda, povećavala broj kooperanta, time i otkup mlijeka i prodaju, a proširivan je i asortiman proizvoda.

Za kvalitet proizvoda dobila je brojna međunarodna i domaća priznanja, ali zadovoljstvo lojalnih potrošača, predstavlja im, kažu, najvredniju nagradu.

Mljekara je počela proizvodnju sa pet zaposlenih, a 2011. godine zapošljavala je 100 radnika. Pre-rađeno je 6,7 miliona litara mlijeka. Ostvaren je prihod od 6,5 miliona eura, što u odnosu na 2008. godi-nu, predstavlja povećanje 103%. U istom periodu dobit je povećana 110%. Mlijeko otkupljuju od oko 900 kooperanata, kojima se obave-ze redovno izmiruju i obezbjeđuju logistička, finansijska pomoć i edu-kacija farmera sa ciljem proizvo-dnje što kvalitetnijeg mlijeka.

Mljekara koristi savremenu

opremu kojom upravljaju stručni radnici što omogućava proizvo-dnju vrlo kvalitetnih proizvoda uz poštovanje svih standarda proizvo-dnje bezbjedne hrane. Od februara 2007. Mljekara je usaglasila poslo-vanje sa principima HACCP siste-ma. Savjestan, stručan i odgovoran rad, vrhunska tehnika i tehnologija, brižljiv i korektan odnos prema ko-operantima su reference koje Mlje-karu Lazine, prema respektabilnim istraživanjima, identifikuju kao cr-nogorski brend broj 1 u proizvodnji mlijeka i lidera u prodaji kisjelo mli-ječnih proizvoda na crnogorskom tržištu. U ime kompanije, nagradu je primio Milutin Đuranović.

Nagrada za društvenu odgovor-nost dodijeljena je Adriatic Ma-

rinas doo Tivat. U okviru kompanije Adriatic Marinas realizuje se jedan od najznačajnijih projekata u Crnoj Gori – Porto Montenegro. Projekat Porto Montenegro nastao je i razvija se na prostoru nekadašnje pomorske vojne baze. Izgradnjom marine za luksuzne jahte rukovodile su se neke od najuglednijih poslovnih ličnosti na svijetu na čelu sa Piterom Mankom, osnivačem i predsjednikom najveće korporacije na svijetu koja upravlja rudnicima zlata Barrick Gold, ovi in-vestitori su, u ovaj projekat unijeli kapital, znanje i kontakte.

Porto Montenegro je luksuzno nautičko naselje i matična luka na Mediteranu. Ovaj razvojni projekat odgovara potrebama svih jahti, nu-deći posebnu infrastrukturu za naj-veće jahte današnjice. Kada bude završena, marina će pored vezova

imati i prateće naselje sa luksuznim rezidencijalnim objektima i svim vrstama uslužnih objekata visokih standarda.

U uslovima ekonomske krize, Adriatic Marinas je uspješno okon-čao prvu fazu projekta Porto Monte-negro. Izgrađena je marina kapacite-ta 185 vezova i savremeni stambeni kompleks. Otpočela je i naredna faza projekta koja obuhvata: izgradnju ek-skluzivnog hotela, dodatnih 200 ve-zova, razvoj modernog centra za odr-žavanje i servisiranje jahti u Bijeloj.

Vrijednost ovih objekata veća je od 100 miliona eura, koliko iznose i već ostvarene investicije. Broj zapo-slenih koji direktno ili indirektno rade na projektu kreće se od 800 do 1100. Nakon potpune realizacije projekta, u marini će biti 850 vezova - 4,5 puta više u osnosu na trenutne kapacite-te. I broj zaposlenih će se povećati četiri puta. Do sada je na projektu bilo angažovano preko 300 crnogor-skih kompanija.

Porto Montenegro je društveno odgovorna kompanija, koja je kroz realizaciju obrazovnih, kulturnih, sportskih i drugih programa do sada investirala preko 1.760.000 eura, a Opštini Tivat donirala 5 miliona eura. Važno je pomenuti da je ova kompa-nija prošle godine otvorila Zbirku po-morskog nasleđa čiji se značaj poseb-no ogleda u čuvanju kulturne baštine ovog regiona.

Izgradnji marine prethodila je procedura čišćenja obalnog pojasa i morskog dna, a ovaj posao koštao je više od šest miliona eura. Porto Montenegro marina je dobitnik broj-nih prestižnih inostranih priznanja, a članica je organizacije Sustain World Wide, koja primjenjuje principe odr-živog razvoja.

Crna Gora, zahvaljujući ovom projektu, pozicionirana je kao nosilac novog standarda svjetskog nautičkog turizma, te je kao takva prepoznata od najuglednijh međunarodnih insti-tucija i medija, a opština Tivat posta-je ljepše i privlačnije mjesto za život i sve značajnija turistička destinacija. U ime kompanije nagradu je primio Oliver Corlet.


www.pkcg.org

8 GLASNIK PKCG / april 2012N

AG

rA

De

Nagrada za inovativnost pripala je kompaniji TARA GROUP DOO

MojkovacKompanije TARA-Aerospace

and Defence Products a.d. Moj-kovac i TARA-Precision Works a.d. Mojkovac su nastale podjelom preduzeća »Krušik« - Fabrika »4. NOVEMBAR” a.d. Mojkovac. Obje kompanije su akcionarska društva a najveći akcionari su: Vlada Crne Gore, BT International iz Švajcarske i HK “Krušik” iz Srbije. One raspo-lažu kadrovskim i proizvodnim po-tencijalima za obradu materijala rezanjem i deformacijom, izradu cijevi za oružje, termičku obradu, površinsku zaštitu metalnih dje-lova, proizvodnju pirotehničkih smješa, montažu pirotehničkih proizvoda, ispitivanje kvaliteta ter-mičke obrade i površinske zaštite metalnih djelova, klimomehanička ispitivanja proizvoda, ispitivanje unutrašnjih balističkih karakteristi-ka proizvoda i dr. Osnovu proizvo-dnog programa čine sofisticirani, originalno razvijeni sistemi, po ko-jima se kompanija izdvaja u ovom dijelu Evrope.

Nagrada Komore dodijeljuje se za originalno idejno, konstruktiv-no-tehnolosko i izvođačko rješenje pištolja TM-9 koji je, nakon potvr-de visokih perfomansi i bojevih svojstava, postao sastavni dio nao-ružanja pripadnika Uprave policije i Vojske Crne Gore.

Upornošću i znanjem zaposle-nih i uz dobar menadžment reali-

zovan je projekat –po prvi put proi-zvodnja pištolja u Crnoj Gori.

Nova tehnologija, u kombinaciji sa ranijim, uz ulaganja u znanje i is-traživanje, neminovno su vodile ka novim proizvodima, među kojima je i pištrolj TM-9 koji ima sve pre-dispozicije da postane brend među svjetski poznatim pištoljima.

Pištolj TM-9 je nastao kao rezul-tat realizacije projektnog zadatka čiji je osnovni cilj bio razvoj novog tipa pištolja kalibra 9 mm u svijetu prepoznatljivog po imenu “TARA”.

Pištolj je zajedničko djelo in-ženjera-konstruktora i tehnologa, nastao u biroima i i proizvodnim pogonima fabrike “TARA” u Moj-kovcu. Thomet Henrich je primio Nagrada u ime kompanije.

Nagrada za unapređenje me-nadžmenta dodjeljuje se Mi-

lovanu Đuričkoviću, direktoru JP Aerodromi Crne Gore.

Od osnivanja JP Aerodromi Crne Gore, Milovan Đuričković je direk-tor i istovremeno jedan od ključnih aktera i kreatora svih aktivnosti na ustanovljavanju i razvoju kompa-nije. Naime, nakon petogodišnjih pregovora sa JAT-om i Vladom Srbije, 2003. godine preuzeti su aerodromi u Podgorici i Tivtu. Od kada Kompanija uspješno posluje u skladu sa savremenim svjetskim zahtjevima i standardima.

Praćenjem savremenih tren-dova aerodromskog poslovanja,

vođeni menadžerskom kreativno-šću Milovana Đuričkovića, JP Aero-dromi Crne Gore realizuju razvoj-ne projekte definisane Master planom, čija vrijednost prelazi 10 miliona eura. Ovi projekti, koji kon-tinuirano unapređuju kvalitet uslu-ge i nivo bezbjednosti i sigurnosti crnogorskih aerodroma, finansira-ju se iz sredstava JP Aerodromi Crne Gore.

Master plan razvoja aerodroma pruža planski osnov da crnogorski aerodromi svojim kapacitetima i adekvatnim bezbjednosnim i si-gurnosnim standardima blagovre-meno odgovore budućim potre-bama Crne Gore kao tipične avio destinacije. Napredak i izuzetni rezultati na unapređivanju kvali-teta servisa, i aviona i putnika, te usklađivanje nivoa bezbjednosti i sigurnosti sa međunarodnim stan-dardima, prepoznati su od stra-ne ACI-ja-Udruženje aerodroma Evrope, pa je Aerodrom Podgorica 2007. godine proglašen za najbolji aerodrom u Evropi, u kategoriji do milion putnika.

JP Aerodromi Crne Gore ima sertifikovan sistem menadžmen-ta kvalitetom po standardu ISO 9001/2008. Saobraćajni pokazate-lji u cjelosti su odrazili uložene na-pore menadžmenta i cjelokupnog osoblja JP Aerodromi Crne Gore, a kvalitetan finansijski rezultat omo-gućio je brojne dalje aktivnosti u angažmanu sopstvenih sredstava usmjerenih na povećanje vrijedno-sti imovine preduzeća, kvalitetno servisiranje dospjelih finansijskih obaveza, povećanje standarda za-poslenih kao i bolje pozicioniranje na mapi međunarodnih aerodro-ma i kreiranje pretpostavki za dalji rast saobraćaja. Ovakva poslovna politika, u kontinuitetu daje snažan podsticaj rastu saobraćaja i dopri-nosi promociji Crne Gore i jačanju konkurentnosti crnogorske turistič-ke ponude. Reorganizacija, moder-nizacija, razvoj i uspješni poslovni rezultati Aerodroma, svakako s pravom izdvajaju, nosioca svih ovih aktivnosti, direktora Milovana Đu-ričkovića.


[email protected]

9

Filip Vujanović, predsjednik Crne Gorena svečanosti povodom Dana Komore

Izuzetan doprinos Komore na promovisanju privrednih projekataPredsjednik Crne Gore Filip Vujanović čestitao Privre-dnoj komori Crne Gore i dobitnicima nagrada i kazao da ovom prilikom iskazuje dva poštovanja - Privredenoj komori i uspjesima nagređenih.

NA

Gr

AD

e

Privredena komora je prošle godine, koju je obilježila ekonomska kriza,

dala izuzetan doprinos promociji privre-dnih projekata i ekonomskih mogućno-sti Crne Gore. Tada je bilo neophodno da se i država i društvo angažuju na pro-mociji vrijednosti koje Crna Gora ima. Bila je to godina u kojoj smo shvatili da Crna Gora ima ekskluzivnu i unikatnu ponudu, ali ako kažem da kao država nema ekskluzivitet, niti unikatnost koja bi predstavljala magnet za investitore. Svi zajedno imamo obavezu da uđemo u oštru utakmicu u kojoj ćemo privući strane direktne investicije, zato što nu-dimo povoljnije uslove i brže procedure za biznis, rekao je Vujanović. Bez stranih investicija i jakog ekonomskog partner-stva nema razvoja Crne Gore. Ističem značaj aktivnosti Privredne komore koje su bile u funkciji onoga što je vrijednost Crne Gore i očekujem da će svi segmenti

društva biti angažovani na projektima privlačenja stranih investicija. Vujano-vić je zahvalio Komori na pomoći koju je pružila predsjedniku Crne Gore u orga-nizaciji predsjedničkih ekonomskih sa-mita u našoj državi i u inostranstvu. On je podsjetio i da je 2011. godine održan samit u Baltimoru i zahvalio američkoj ambasadorki Sue K. Brown na pomoći, a rezultat ovih aktivnosti je zainteresova-nost američkih kompanija za ulaganje u Crnu Goru.

Predsjednik Vujanović je iskazao poštovanje svim dobitnicima nagrada Privredne komore, a posebnu vrijednost ima uspjeh preduzetnika, rekao je on. Ovo je sjajna prilika da promovišemo uspjehe preduzetnika koji su ostvarili dosta, zaposlili brojne ljude, učinili da se prema preduzetništvu odnosimo sho-dno mjestu koje treba da ima. Preduze-tništvo, sada, nema mjesto kod nas koje mu pripada, jer ga prvo banke nijesu pravilno podržale, odnosno odgovara-jućim kreditima inicirale njegov razvoj, posebno na sjeveru države, u porodič-nim kompanijama i na selima. Očekuje-mo da će državne institucije, prije svih Investiciono razvojni fond, od strane međunarodnih finansijskih organizacija i banaka, obezbijediti da dobijemo kredi-tnu podršku koju bi plasirali u kvalitetno preduzeništvo i tako imali taj drugi, va-žan uslov razvoja.

Očekujem da ćemo obezbijediti bo-lji ekonomski ambijent i veći ekonomski razvoj u Crnoj Gori, zaključio je predsje-dnik Vujanović.

Milovan Đuričković je istakao da, kada privrednik dobije

nagradu Privredne komore, koja ima tradiciju 84 godine, a nagra-da ima 40 godina tradicije, i još je nagrada od kolega privrednika - onda ona za nas ima posebnu simboliku i značaj. Zato je teško uporediva sa bilo kojom drugom nagradom.

Rezultati u inovativnosti, dru-štvenoj odgovornosti, proizvodnji i razvoju ostvarivani su u uslovi-ma teških ekonomskih prilika, u uslovima krize, zato svaki poje-dinac, svaki kolektiv koji stvara, produktivno radi, daje nemjerljiv doprinos stabilizaciji ekonomskih prilika u Crnoj Gori. To je u ovom momentu najvredniji i najkorisniji čin patriotizma koji svi mi koji ra-dimo možemo da ispoljimo prema svojoj državi. Nagradu treba znati nositi, a kada je dobijete, imate odgovornost da i ubuduće stvara-te profit i budete korisni državi.

U ime nagrađenih za-hvalio je Milovan Đu-ričković, direktor JP Aerodromi Crne Gore.

Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore

Milovan Đuričković


www.pkcg.org

10 GLASNIK PKCG / april 2012

Poslovni forum Crna Gora – Kosovo

Kriza neće usporiti privrednu saradnju Nastavljajući dosadašnju uspješnu saradnju, privredne komore Crne Gore i Kosova organizovale su susret pri-vrednika u Prištini 3. aprila 2012. godine, na kome je oci-jenjeno da najveće mogućnosti za povećanje ekonom-ske saradnje postoje u korišćenju resursa Luke Bar, turi-stičkih potencijala i usluga.

Poslovni forum otvorio je Safet Grdžaliju, predsjednik

Privredne komore Kosova ističući da su ekonomski odnosi veoma važni i da kroz dijalog i partner-stvo treba eliminisati barijere, ojačati regiju i time je učiniti privlačnijom za strane investicije. Pristup EU i politička integracija nijesu moguće bez ekonomske integracije. Volja i vizija postoje, a potrebna je podrška javnog i privatnog sektora.

Učesnicima skupa se obratila i potpredsjednica Vlade Kosova i ministarka trgovine i industrije Mimoza Kusari Ljilja podsjećajući da je Vlada Kosova od prošle go-dine u procesu reformi, proce-dure na graničnim prelazima su pojednostavljene, a ulazak novih

ME

ĐU

KO

MO

Rs

KA

sA

RA

DN

JA

Detalj sa poslovnog foruma u Prištini

preduzeća na tržište mnogo lakši. Bolji uslovi privlače inos-trane ulagače i naše zemlje kao zajedničko tržište mogu ostvariti puno bolje rezultate.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore, Velimir Mijušković istakao je da su komore Kosova i Crne Gore organizovale poslovni forum u nastojanju da podstaknu uspostavljanju kvalitetnijih poslovnih veza privrednika, što za rezultat treba da ima još bolju poslovnu saradnju, podsjećajući da su upravo ove dvije instituci-je i u težim vremenima aktivno djelovale na stvaranju privredne saradnje.

Aktivno uključivanje vlada i angažman komora generiše do-bre ekonomske odnose. Prior-

itet u budućoj saradnji potreb-no je usmjeriti na unapređenje saobraćajne povezanosti. Ko-more, objedinjavajući interese privrede i povezujući privatni i javni interes, identifikuju barijere poslovanju, te kroz aktivnosti CEFTA foruma doprinose njiho-vom eliminisanju.

Promet između Crne Gore i Kosova komplikuju i poskupljuju izdaci za granično osiguranje, kao i obavezno osiguranje od autoodgovornosti. Očekuje se da rješavanje ovog pitanja bude usaglašeno prilikom predstojeće posjete Prištini premijera Lukšića, privrednika i predstavnika Privredne komore.

Obim robne razmjene između Crne Gore i Kosova ostvaruje kon-stantan rast, te je učešće u uku-pnom prometu sa 0.19% iz 2007. godine poraslo na 1,1% u 2011. godini. U razmjeni sa Kosovom Crna Gora ostvaruje suficit koji je u 2011. godini veći za 4,7% u odnosu na 2010. godinu i iznosi 21,5 miliona eura. U 2011. godini Crna Gora je razmijenila roba sa Kosovom u iznosu od 25,9 milio-na eura što je 33,5% više u odno-su na prethodnu godinu. Izvoz u 2011. godini je veći za 31% i izno-si 23,7 miliona eura što predstav-lja 5,2% ukupnog crnogorskog iz-voza, dok je ukupan uvoz iznosio 2,2 miliona eura i veći je za 69,2% u odnosu na 2010. godinu.

Posjete turista sa Kosova u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu bilježe pad od 23,46%. U Ulcinju 89% noćenja ostvaruju kosovski turisti i što ih pozicionira na petom mjestu u konačnoj listi dolazaka.

Ocijenjeno je da najveće


[email protected]

11

mogućnosti za povećanje poslovne saradnje postoje u korišćenju resursa Luke Bar, turističkih potencijala i plasmanu roba široke potrošnje. Predsjed-nik Mijušković očekuje da će uprkos krizi privreda nastaviti da jača poslovne veze i unapređuje spoljnotrgovinske odnose.

Na forumu su učestvovali pred-stavnici crnogorskih kompanija Jadroagent Bar, Luka Bar, Mon-tecargo, HTP Ulcinjska rivijera, Ekomeduza, Kontejnerski termi-nal i generalni tereti, kao i pred-stavnici Uprave carina, Centra za ekotoksikološka ispitivanja i pred-sjednik Udruženja vinara Crne Gore Slobodan Janković, koji je sa predsjednikom Udruženja vinara Kosova Ismetom Hadžimuratijem potpisao Sporazum o saradnji.

Predsjedniku Privredne ko-more Crne Gore, Velimiru Mijuškoviću je na Forumu uručeno priznanje i iskazana zahvalnost za izuzetan doprinos na uspostav-ljanju i unapređenju kvalitetnih poslovnih veza privrednika dvije zemlje.

Riječi učesnika poslovnog foruma

Andrija Radusinović, izvršni direktor ,,Kon-tejnerski terminal i generalni tereti''

Kontejnerski terminal i gene-ralni tereti je kompanija koja

sa kosovskim partnerima sarađu-je već niz godina. Naši partneri su zainteresovni za povećanje obima prevoz roba preko Bara.

Zajednički je interes da razvo-jem kapitalnih infrastrukturnih dobara stvorimo pretpostavke za bržu i lakšu povezanost tržišta.

Slobo Pajović, izvršni direktor ,,Luke Bar''

Luci Bar je jako važna saradnja sa Kosovom. Prošle godine smo imali oko 400.000 tona pretovara na godišnjem nivou. Ove godine očekujemo da to bude više od pola miliona.

Naše aktivnosti su usmjerene u pravcu izvoza preko Luke Bar rude cink oksida sa Kosova, koja ide za Kinu i uvoza rude fero nikla koja ide za fabriku fero nikla u Glo-govcu. Naši partneri su kompanija Kostrade iz Prištine i Feronikl iz Glogovca.

U ovim kriznim vremenima zahvaljujući tim poslovima ostva-ruje se najveći dio prihoda i pozi-tivno poslovanje. Imamo sigurnu naplatu i izuzetno dobar odnos sa partnerima, kako sa Kosova tako i iz Kine i Belgije, koji su uključeni u ovaj posao.

Bilo bi jako dobro da se želje-znica uključi u prevoz ove rude. Luka Drač teško može da bude alternativa Luci Bar, iz razloga što se prevoz robe sa dalekih desti-nacija obavlja velikim brodovima. To su brodovi preko 50.000 tona koje ne može da primi Luka Drač, jer nema adekvatan gaz. Luka Bar ima gaz za 14 metara i može da primi brodove preko 60.000, čak do 100.000 tona nosivosti.

Nadam se da ćemo i neke nove poslove obezbijediti u dije-lu prevoza pirita, koji je aktuelan i koji bi trebao da se transportuje do Kine.

Održan Festival nekretnina i investicija Od 23. do 26. aprila 2012. godine, u

hotelu Maestral, u Budvi, održan je Festival nekretnina i investicija (FREI 2012), tematska manifestacija usmjere-na na problematiku investiranja i razvoja sektora i tržišta nekretnina.

Skup je bio namijenjen predstavni-cima resornih organa država regiona, investitorima i komercijalnim kompanija-ma iz oblasti nekretnina, predstavnicima međunarodnih institucija i stručnoj jav-nosti. Programski nosilac Festivala bila je Vlada Crne Gore - Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo ekonomi-je, kao državni organi nadležni za proble-matiku kojom se bavi FREI.

Ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić otvorio je u Festival i na-glasio da vrijeme ekonomske krize donosi izazove ali i stvara nove mogućnosti, koje mogu da nam preko novih i kvalitetnih in-vesticija obezbjede blagostanje u državi.

Ocijenio je da je crnogorska ekonomi-

ja uspjela da održi stabilnost, iako to nije slučaj sa mnogo većim i ekonomski jačim zemljama, a razlog tome su brojne strane direktne investicije, odnosno investicioni bum u peridou nakon obnove nezavisno-sti.

Tim Levi predstavnik Future Capital Investmenta je ocijenio da Crna Gora ima velike mogućnosti da postane velika tursi-tička destinacija, poveća životni standard, te da ga posebno raduje optimizam na koji je naišao, što nije slučaj sa drugim zemlja-ma.

Vladimir Čvorović predstavnik Atlas grupe istakao je da je za investicije u Cr-noj Gori u narednom periodu predviđe-no 12,4 milijarde eura, te da je za njihovu realizaciju neophodno da našu zemlju „pokrijemo“ prostornim i urbanističkim planovima.

Svečanosti povodom otvaranja fe-stivala prisustvovao je i Ivan Saveljić, po-tpredsednik Privredne komore Crne Gore.


www.pkcg.org


Delegacija Ekonomsko – socijalnog savjeta Austrije u Komori

Komore su važni akteri ekonomsko – socijalnog dijalogaPredstavnici Privredne komore Crne Gore i članovi delegacije Ekonomsko – socijalnog savjeta Austrije (EEsA), na sastanku održanom 18. aprila 2012. godine razgovarali su o aktivnostma i ulozi EEsA i Privredne komore Crne Gore u ekonomsko – socijalnom dijalo-gu i zaštiti interesa privrede, kao i o organizaciji i dje-latnosti privrednih komora, te unapređenju njihove saradnje.

U delegaciji Austrije bili su predstavni-ci Privredne komore Austrije (WKO),

Saveza sindikata Austrije (ÖGB), Austrijske komore za radnike i službenike (AK) i Poljo-privredne komore Austrije (LWK).

Na sastanku je ocijenjeno da su komore važni akteri ekonomsko – socijalnog dijalo-ga te da imaju značajnu ulogu u evroatlant-skim integracijama. Takođe je rečeno da će privredne komore Crne Gore i Austrije ak-tivno sarađivati u brojnim oblastima koje se odnose na unapređenje ekonomskih veza dvije države. Prioritetne oblasti saradnje su poljoprivreda i obrazovanje.

Pavle D. Radovanović, generalni sekre-tar Privredne komore Crne Gore, izrazio je zadovoljstvo zbog susreta sa gostima iz Au-strije i ukazao je na značaj tema o kojima je govoreno. On je rekao da su informacije o funkcionisanju ekonomsko-socijalnog di-jaloga u Austriji veoma korisne, jer je riječ o državi koja ima izuzetno razvijen sistem socijalnog partnerstva u svim sferama eko-nomske i socijalne politike. Razmijenili smo iskustva, govorili o tome kako socijalni par-tneri u Crnoj Gori realizuju svoje aktivnosti,

ME

ĐU

KO

MO

Rs

KA

sA

RA

DN

JA

kao i o eventualnim poboljšanjima socijal-nog dijaloga, kazao je Radovanović.

Generalni sekretar Komore je istakao da je potvrđen veliki značaj Privredne ko-more Crne Gore u procesu evroatlantskih integracija koji se u značajnoj mjeri odnosi na prenošenje informacija privrednicima o tome šta ih očekuje u tom procesu, koja su njihova prava, a jedan važan segment se odnosi na obuke, edukacije, te pružanje in-formacija o stranim tržištima.

Dobro je kada dobijate informacije od Privrednih komora koje imaju dugu istoriju i veoma značajne aktivnosti, a Austrijska je među najrazvijenijim u Evropi. Svakako da je veoma važno koristiti dobra iskustva u svim sferama društva, u ovom slučaju u ekono-miji, ekonomsko-socijalnom savjetu. Sigu-ran sam da će razgovori koje su predstavnici Ekonomsko-socijalnog savjeta Austrije imali ovih dana sa različitim institucijama u Crnoj Gori doprinijeti da se i taj dio crnogorskog društva na kvalitetniji način organizuje i da uskoro, podignemo nivo tog dijaloga na nivo zemlje koja planira da ubrzo bude u fazi pregovora koji nas dovode do članstva u EU,

kazao je Pavle D. Radovanović. Christian Mandl, predstavnik Privredne

komore Austrije, Odjeljenje za koordinaciju politike i član delegacije koja se bavi socijal-nim dijalogom u Crnoj Gori predstavio je austrijska iskustva u socijalnom dijalogu. U Austriji postoje četiri socijalna partnera, dva predstavljaju poslodavaca, a dva zaposlene. Poslodavace predstavljaju Privredna komo-ra Austrije i Poljoprivredna komora, a zapo-slene Savez sindikata Austrije i Komora za radnike i službenike. Cilj naše posjete Crnoj Gori je da se upoznamo sa pripremama so-cijalnih partnera i Vlade za početak predsto-jećih pregovara sa Evropskom unijom u junu ove godine. Delegacija želi da ponudi svoje iskustvo iz perioda pridruživanja EU 1995. godine. Socijalni partneri u Austriji su blisko sarađivali sa Vladom, kao i sa predstavnici-ma zaposlenih, i takođe su blisko sarađivali u toku priprema referenduma o pristupanju Austrije Evropskoj uniji. U ovom pogledu, predstavnici poslodavaca i zaposlenih su imali zajednički projekat u pogledu infor-misanja javnosti o tome šta ih sve očekuje kada pristupe EU. Socijalno partnerstvo u Austriji se zasniva na konsenzusu koji pod-razumijeva ostvarivanje dugoročnih ciljeva, što je bolje nego ulaziti u konflikte, kazao je predstavnik Privredne komore Austri-je. S toga se koncentrišemo na kolektivno pregovaranje koje vode Privredna komora i sindikati, ali ne samo u pogledu poveća-nja plata, već i u drugim aspektima života i rada. Pokušavamo da nađemo najbolje rje-šenje za obje strane, a rezultat toga je da su i ekonomija i socijalna politika na visokom nivou. Stopa nezaposlenosti u Austriji je na najnižem nivou u Evropi (4,1%), stopa ne-zaposlenosti mladih je takođe niska (ispod 10%), što je rezultat socijalnog dijaloga koji je doveo do dualnog obrazovanja u kome mladi zaposleni jedan dan u nedelji pohađa-ju časove u školi. Privredna komora Austrije, iskazuje veliko zadovoljstvo predstojećem otpočinjanju pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji i očekujemo i radujemo se dobroj saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, zaključio je Christian Mandl, predstavnik Privredne komore Austrije.

Članovi delegacije Ekonomsko – socijalnog savjeta Austrije u Komori


[email protected]

13

Bečki ekonomski forum

Liberalizacija tržišta jugoistočne Evrope Na forumu je govoreno o liberalizaciji regionalnog tr-žišta, tržišta energije, tržišta radne snage u regionu, zaštiti od konkurencije i o iskustvima stranih investi-tora.

U Sofiji je 3. i 4. aprila ove godine, pod pokroviteljstvom predsjednika Re-

publike Bugarske, gospodina Borissova, u saradnji sa Trgovinsko-industrijskom komorom Bugarske, održan Bečki eko-nomski forum.

Tema Konferencije je bila liberalizaci-ja regionalnog tržišta jugoistočne Evrope i rad se odvijao u četiri panela: liberali-zacija regionalnog tržišta, liberalizacija tržišta energije i zaštite od konkurencije, iskustva stranih investitora regiona i libe-ralizacija tržišta radne snage u regionu.

Na skupu su učestvovali i bugarski mi-nistri regionalnog razvoja i javnih radova, ekonomije, energije i turizma, transporta i informacionih tehnologija i saobraćaja,

ME

ĐU

KO

MO

Rs

KA

sA

RA

DN

JA

kao i ministar rada i socijalne politike.Privrednu komoru Crne Gore, na sku-

pu je predstavljao potpredsjednik Ivan Saveljić koji je govorio o temi „Liberali-zacija tržišta rada i zakonski okvir zapo-šljavanja u Crnoj Gori“. On je učesnike foruma informisao o stopi nezaposleno-sti u Crnoj Gori kao i o činjenici da Crna

Gora zapošljava veliki broj radne snage iz regiona po osnovu sezonskih radova u poljoprivredi, turizmu i građevinarstvu. Potpredsjednik Saveljić je govorio o spe-cifičnosti i potrebi da se kroz određena zakonska rješenja na drugačiji način re-gulišu ova pitanja, kada je riječ o zemlja-ma koje imaju mali broj stanovnika i time nedovoljne kapacitete za kvalitetno oba-vljanje svih potrebnih segmenata tržišta rada. S druge strane, jasno je naznačeno da, uz podršku koja se pruža konceptu otvorenog tržišta u procesu pridruživa-nja regiona Evropskoj uniji, treba voditi računa da postoji opasnost da otvoreno tržište rada može da znači i odliv školova-nih mladih kadrova iz zemalja u razvoju u najrazvijenije zemlje EU. Na taj način, ovaj bi proces doprinosio samo daljem produbljivanju jaza između razvijenih i manje razvijenih, što definitivno nije namjera. Radna snaga u Crnoj Gori je kvalifikovana i osposobljena za obavlja-nje niza kvalitetnih poslova, pa bi kroz tu činjenicu i potrebe Crne Gore bilo očeki-vano da strani investitori kod nas zasnuju svoj biznis i nađu interes za ulaganje kori-steći i ovaj resurs.

U okviru Konferencije vođeni su i razgovori o organizovanju nekog od na-rednih sastanaka Bečkog foruma u Crnoj Gori, najvjerovatnije početkom naredne godine.

sporazum o saradnji spoljnotrgovinskih arbitraža privrednih komora iz regiona i Centra za arbitražu Njemačke

Afirmisati spoljnotrgovinske arbitražeU Bonu, sR Njemačka, 19. aprila 2012. godine, potpisan je multilateralni sporazum o saradnji između spoljnotrgo-vinskih arbitraža i centara za medijaciju privrednih komo-ra iz regiona i Centra za arbitražu Njemačke - DIs.

Sporazum je u ime arbitra-že pri Privredenoj komori Crne Gore, potpisao Vesko Božović, advokat.

Cilj potpisivanja ovog Spo-razuma je afirmacija spoljnotr-govinske arbitraže, medijacije

i drugih oblika alternativnog rješavanja sporova putem pra-vednih i brzih procedura.

Institucije - potpisnice Spo-razuma će sarađivati na una-pređenju arbitraže, medijacije i drugih oblika alternativnog rje-

šavanja sporova kao sredstva za rješavanje sporova koji proizla-ze iz međunarodnih poslovnih transakcija.

Sporazum o saradnji između spoljnotrgovinskih arbitraža i centara za medijaciju privre-dnih komora iz regiona i Centra za arbitražu Njemačke – DIS, potpisali su predstavnici ovih institucija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Hr-vatske, Crne Gore i Srbije.


www.pkcg.org


saradnja Privredne komore i Uprave carina

Veći doprinos unapređenju poslovnog ambijentaPredsjednik Privredne komore Crne Gore, Velimir Mijušković sa saradnicima, imao je 5. aprila 2012. godine sastanak sa Vladanom Jokovićem, direkto-rom Uprave carina. Tema sastanka bila je saradnja između dvije institucije i mogućnosti za njeno una-prjeđenje.

FOK

Us

Predsjednik Mijušković je upoznao direktora Uprave carina sa načinom

organizovanja, funkcionisanja, glavnim

Priznanja Jadranskog sajma

Komora uspješan promoter kompanija Žiri Budvanskog sajma dodijelio je posebna priznanja - Privrednoj komori Crne Gore i firmi 7M ENTERIJER proizvođaču namještaja iz spuža.

Shodno Sporazumumu o saradnji iz-među Privredne komore Crne Gore i

Jadranskog sajma, Komora već dugi niz go-dina objedinjuje nastupe malih i srednjih proizvođača na brojnim manifestacijama Jadranskog sajma.

Na 36. Sajmu namještaja koji je održan u Budvi od 4. do 8. aprila 2012. godine, Privredna komora Crne Gore imala je svoj

štand na kome je uspješno prezentovan proizvodi asortiman kompanije - 7M EN-TERIJER iz Spuža. I ove godine Komora je, nastavljajući tradiciju dobre prakse, afirmi-sala domaćeg proizvođača namještaja.

Žiri Budvanskog sajma dodijelio je po-sebna priznanja - Privrednoj komori Crne Gore i firmi 7M ENTERIJER iz Spuža. Pro-izvođač namještaja iz Spuža, već nekoliko

godina uspješno posluje, a njegovi artikli su prepoznatljivi na tržištu Crne Gore. Osnovne karakteristike njihovog rada su kreativnost i asortimanska raznovrsnost, te male serije artikala izrazite adaptabilne sposobnosti, ocijenio je Žiri. Radi se o po-rodičnom biznisu, a te fabrike su, poznato je bazična proizvodnja svih privrednih sis-tema u svijetu.

ciljevima i aktivnostima Privredne ko-more Crne Gore.

Polazeći od toga da savremena ca-

rina ima ulogu da zaštiti stanovništvo i privredu, i omogući adekvatne uslove za rast i razvoj, a shodno uticaju koji ima na brzinu realizacije spoljnotrgo-vinskih poslova, ocijenjeno je da jača-njem saradnje obje institucije mogu pružiti veći doprinos unapređenju po-slovnog ambijenta.

Konstatovan je napredak koji je Ca-rina ostvarila proteklih godina. Razma-tranjem potreba, sugestija i materijala dobijenih od privrednih društava iden-tifikovana je potreba nastavka sara-dnje u oblasti edukacije, informisanja, zakonodavstva, kao i prakse u primjeni relevantnog zakonodavstva.

Direktor Uprave carina Vladan Jo-ković je saopštio spremnost Uprave carina da u neposrednim kontaktima razmotri otvorena pitanja od interesa za poslovanje privrede i kontinuiranim aktivnostima doprinese uspješnijoj re-alizaciji spoljnotrgovinskih poslova.

Dobitnici priznanja

Detalj sa sastanka u Komori


[email protected]

15

FOK

Us

sajmovi turizma, ekologije i vodaU Budvi su od 19. do 21. aprila

2012. godine održani 21. Među-narodna turistička berza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo METUBES, 18. Sajam ekologije i 7. sajam Vode-vodovodi-sanitarne tehnologije.

Učesnike svih sajmova, njih preko 250 iz 9 zemalja, su pozdravili Rajko Bujković, izvršni direktor Jadranskog sajma i Daliborka Pejović, direktorka Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore, a ministar turizma i održi-vog razvoja, Predrag Sekulić, otvorio je ovogodišnje sajmove.

Tradicionalno na sajmu je uče-stvovala i Privredna komora Crne Gore, u okviru čijeg izložbenog štan-da su se predstavile tri crnogorske kompanije iz oblasti tekstilne indu-strije, u skladu sa jednim od zaključa-ka sa sjednice Odbora Udruženja te-kstila, kože, gume, obuće, hemijske i farmaceutske industrije, koji govori o pomoći Privredne komore za učešće na sajmovima kako bi kompanije iz ove branše proširile svoje tržište.

Na štandu Privredne komore predstavili su se Simtex iz Danilov-grada, F&F iz Ulcinja i Koni konfekcija iz Nikšića.

Predstavnici ovih kompanija su bili u prilici da prezentiraju svoje pro-izvode brojnim posjetiocima sajma, kao i drugim izlagačima, prevasho-dno hotelsko – ugostiteljskoj indu-striji.

Sajamski izlagači su pokazali in-teresovanje za usluge koje pruža Pri-vredna komora Crne Gore, kao i za mogućnosti njihovog uključivanja u rad komorskih udruženja.

I ove godine su dodijeljene na-grade najuspješnijim izlagačima.


www.pkcg.org


Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović za američki portal sETimes

Šansa da valorizujemo ekonomske potencijale Crna Gora je 29. aprila 2012. godine postala 154. pu-nopravna članica svjetske trgovinske organizacije. Tim povodom američki portal sETimes zatražio je komentar potpredsjednice Privredne komore Crne Gore Ljiljane Filipović na pitanja šta za našu državu znači ulazak u WTO, da li se mijenja pozicija domaće privrede, hoće li članstvo doprinijeti poboljšanju pri-vredne saradnje i šta je sve trebalo da ispunimo na putu do ove institucije?

Razgovarao Neđeljko Rudović

N. Rudović: Što za Crnu Goru kon-kretno znači ulazak u WTO? Po čemu će se, na primjer, razlikova-ti privredna saradnja Crne Gore i Hrvatske, koje su sada obje u WTO, od privredne saradnje sa Srbijom, koja nije još?

Lj. Filipović: Biti dio organizacije koja broji preko 150 članica, među kojima se odvija više od 97% svjetske trgo-vine, za Crnu Goru znači da će nje-ni izvoznici biti tretirani po precizno utvrđenim pravilima na tržištima dru-gih zemalja. Istovremeno, to znači i da će inostranim proizvođačima i pruža-ocima usluga na crnogorskom tržištu biti omogućen pristup i poslovanje po određenim uslovima. Postajući puno-pravna članica STO, u sistemu pravila koja promovišu otvorenu i korektnu konkurenciju, Crna Gora ima veću šansu da valorizuje svoje potencijale.

Regionalna trgovina se, saglasno CEFTA sporazumu, realizuje sa ze-mljama koje su članice STO i Bosnom i Hercegovonom i Srbijom koje su u po-stupku pregovaranja za članstvo u ovoj organizaciji. Osnovno polazište prili-kom pregovaranja CEFTA sprazuma je bilo da se sve potpisnice obavežu da će svoje međusobne odnose bazirati

Cr

NA

Go

rA

u S

to

na odredbama sporazuma STO, što je i tekstom sporazuma definisano. Praksa je pokazala da su pojedine zemlje uvo-dile zaštitne mjere za koje razna radna tijela nijesu imala djelotvorna sredstva kojima bi te barijere poslovanju elimi-nisali.

Punopravno članstvo u STO znači prava i obaveze funkcionisanja po prin-cipu nediskriminatornog trgovinskog sistema, kao i sigurnost i predvidljivost koju obezbeđuju definisana pravila.

N. Rudović: Po čemu se razlikuje pozicija crnogorske privrede sada od one prije ulaska u WTO? Koji su to benefiti koje će crnogorska ekonomija imati? Da li postoje neke loše strane članstva u WTO i koje?

Lj. Filipović: Biti članica globalnog trgovinskog sistema znači veliku po-tencijalnu korist za sve privredne su-bjekte koji su sposobni i spremni da učestvuju u međunarodnoj trgovini, u uslovima konkurentskog tržišta. STO vrši nadzor nad nacionalnim trgovin-skim politikama, uspostavlja mehani-zam zaštite pravila i propisa međuna-rodnog trgovinskog sistema.

Punopravno članstvo u STO pod-razumijeva da je Crna Gora usaglasila svoj spoljnotrgovinski sistem sa pra-vilima ove organizacije, što je važan signal stranim investitorima o stabil-nosti, uređenosti i predvidljivosti eko-nomskog sistema, odnosno ambijenta za ino-ulaganja. To je istovremeno novi snažan podsticaj za proces pridruživa-nja EU i rast regionalne trgovine. Ra-stući pristup tržištima se zadovoljava različitim odredbama koje garantuju bezbjednost, predvidivost, stvaraju ra-dna mjesta i obezbjeđuje potrošačima veći izbor i niže cijene.

Loše strane članstva u STO mogu vidjeti samo oni privrednici koji se i da-lje nadaju revitalizaciji prakse iz nekih prošlih decenija koja je značila zabranu uvoza, izvozne subvencije, ili bilo kakav preferencijalni tretman domaćih firmi (robe ili usluga). Sa uključivanjem u bazičnu instituciju univerzalnog trgo-vinskog sistema, to više nije moguće. Dalja liberalizacija ili otvorenost tržišta znači potrebu jačanja konkurentske snage domaćih firmi da se suoče sa pritiskom konkurencije, uz istovreme-nu potrebu snaženja marketinškog nastupa kako bi njihovi proizvodi našli uspješniji put do domaćih i inostranih potrošača.

N. Rudović: Koje je uslove Crna Gora morala da ispuni da bi po-stala članica WTO (mimo situaci-je sa Ukrajinom)?

Lj. Filipović: Zahtjevan proces pre-govaranja za članstvo u STO za svaku zemlju znači usaglašavanje spoljno-trgovinskog sistema sa pravilima STO (sporazumima) koji podrazumijeva donošenje novih zakona i izmjene i dopune važećih. Iako mala i otvorena ekonomija, Crna Gora je bila u obavezi

Ljiljana Filipović


[email protected]

17

Cr

NA

Go

rA

u S

toda do detalja uvjeri sve članice STO (na

sjednicama Radne grupe) da su zakoni definisani i da institucije funkcionišu na način primjeren sistemu savreme-nih međunarodnih ekonomskih odno-sa.

Prilikom definisanja pristupa trži-štu roba i usluga (bilateral sa zainte-resovanim članicama) polazište su bili nacionalni razvojni interesi i stabilan privredni razvoj. Kao što je uobičajeno da se u pregovorima traži otvaranje tržišta, sa članstvom u STO imamo i izvjestan stepen dalje liberalizacije (niže carinske stope i djelimično otva-ranje tržišta usluga).

N. Rudović: Konkretno, sa kojim zemljama očekujete da bude po-boljšana privredna saradnja na osnovu članstva u WTO?

Više od 80% ukupnog robnog pro-meta sa inostranstvom Crna Gora re-alizuje sa zemljama Evropske unije I potpisnicama CEFTA sa kojima već ima liberalnu trgovinu i uz primjenu pravi-la STO. Promjene se mogu očekivati u trgovini sa SAD, Japanom, Kinom, Turskom, Kanadom i drugim zemljama sa kojima se realizuje između 10 i 20% trgovine.

N. Rudović: Kako izgleda izvozno-uvozni bilans Crne Gore i sa kojim zemljama Crna Gora najviše pri-vredno sarađuje? Da li očekujete da će se sada nešto značajnije promijeniti?

Trend rasta spoljne trgovine koji je karakterisao 2010. godinu nastavljen je i u 2011. godini. Ukupna robna raz-mjena sa inostranstvom u 2011. godini iznosila je 2.277,6 mil. eura što ukazu-je na rast od 14,6%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 24,9%.

Učešće CEFTA zemalja u ukupnoj robnoj razmjeni u 2011. godini iznosilo je 42,7%, učešće EU-27 zemalja bilo je 38,6% i ostalih zemalja 18,7%.

Izvoz proizvoda iz Crne Gore tokom 2011. godine realizovan je u 68 zema-lja, od čega je 84,6% izvoza skoncen-trisano na 10 zemalja od kojih najviše u Srbiju, Mađarsku i Hrvatsku. Istovre-meno je realizovan uvoz iz 176 zema-lja, od čega je iz 10 zemalja realizovano 73,1% ukupnog crnogorskog uvoza.

dr Vladimir Kavarić, ministar ekonomije o prijemu Crne Gore u sTO

Dugoročni razvojni efektiPovodom prijema Crne Gore u svjetsku trgovinsku organizaciju, ministar ekonomije Vladimir Kavarić ocijenio je za Antenu M da to predstavlja zvaničnu verifikaciju povoljnosti koje pruža investicioni am-bijent u Crnoj Gori, što je veoma značajno za nove investitore.

Pristupanje STO predstavlja zva-ničnu verifikaciju povoljnosti

koje pruža investicioni ambijent u Crnoj Gori, tako da je sa tog aspek-ta jako značajno za nove investi-tore. Crna Gora prestaje da bude malo tržište, Crna Gora je zemlja odakle postoji lak pristup tržištu od preko 800 miliona ljudi. Podsje-ćam, pored ovoga što nam donosi STO, mi imamo još veliki broj spo-razuma o slobodnoj trgovini sa EU, sa zemljama EFTA - bogatim ze-mljama Zapadne Evrope koje nije-su članice EU, sa zemljama CEFTA – Zapadni Balkan i zemlje regiona., objašnjava minister ekonomije.

Kavarić ističe da je crnogorsko tržište već otvoreno, pa sam pri-jem u Svjetsku trgovinsku organi-zaciju ne predstavlja šok.

Ono što su, da kažem, bili tro-škovi otvaranja zemlje za stranu konkurenciju mislim da je Crna Gora te probleme prevazišla još davno, kada je bilo prvo, inicijal-no smanjivanje carinskih stopa, pa kasnije sporazumi o slobodnoj trgovini sa EU, sa zemljama CEFTA itd, kaže Kavarić.

Pristupanjem Svjetskoj trgo-vinskoj organizaciji naša zemlja dobija olakšice u trgovini. Kavarić smatra da će to doprinijeti ubla-žavanju krize, ali napominje da će pravi efekti biti očigledni tek na duži rok.

Koristi od slobodne trgovine su poznate i doprinose ekonomi-ji. Mislim da je ovo proces koji će svakako doprinijeti ublažavanju krize i saniranju posljedica. Proces pridruženja, kao i proces bilo ko-jeg drugog pridruženja, bez obzira na to da li pričamo o EU ili STO, nije nešto što donosi efekte danas za sjutra. To je nešto što donosi dugoročne i vrlo pozitivne razvoj-ne efekte, zaključuje Kavarić.

Prijem Crne Gore u STO dugo je blokirala Ukrajina, odbijanjem da potpiše bilateralni sporazum, uz obrazloženje da su joj potreb-na dodatna objašnjenja zakono-davstva iz oblasti poljoprivrede, industrije, robe i usluga.

dr Vladimir Kavarić


www.pkcg.org


Okrugli sto o društvenoj odgovornosti

DOP - dugoročna investicija u imidž kompanijeDruštveno odgovorno poslovanje je način upravljanja kojim se uspostavlja ravnoteža između ekonomskih i socijalnih ciljeva, zaključeno je na okruglom stolu ,,Dru-štvena odgovornost”, organizovanom u Bijelom Polju. U radu skupa učestvovao je i Pavle D. Radovanović, ge-neralni sekretar Privredne komore Crne Gore koji je go-vorio o ,,Društveno odgovornom poslovanju“. Prenosi-mo izvode iz njegovog izlaganja.

DR

UŠ

TV

EN

A O

DG

OV

OR

NO

sT

Okrugli sto je organizovala NVO NEED u saradnji sa Fondom za

aktivno građanstvo i Građanskom alijansom, a govorili su Aleksad-nar Žurić,predsjednik Opštine Bi-jelo Polje, Anica Maja Boljević, iz-vršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo, prof. dr Saša Popović, profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Bosiljka Vuković, šefi-ca Odjeljenja za podršku Nacio-nalnom savjetu za održivi razvoj, Ministarstva održivog razvoja i tu-rizma.

Pavle D. Radovanović je izrazio zadovoljstvo što se razgovara o im-plementaciji opšteg interesa kroz praksu. To je najbolji način da sa-

Pavle D. Radovanović

znamo gdje se DOP i korporativna filantropija nalaze danas u Crnoj Gori i identifikuju aktivnosti koje je neophodno sprovesti da bi bili ponosni što smo dio odgovornog društva. Kako korporativna filan-tropija podrazumijeva i strategi-ju koja se temelji na istraživanju, tako i afirmacija činjenja za opšte dobro mora imati strategiju sa ja-sno utvrđenim ciljevima, načinima i sredstvima za ostvarenje ciljeva. Radovanović je podsjetio na termi-nologiju i definicije DOP - a, njego-vu sadržinu i korisnost za nosioca aktivnosti i govorio o aktivnostima koje Privredna komora Crne Gore realizuje u afirmaciji DOP - a.

Radovanović je podsjetio na definiciju CSR Svetske bankepre-ma kojoj društveno odgovorno poslovanje preduzeća predstavlja posvećenost održivom ekonom-skom razvoju brigom o zaposle-nima, njihovim porodicama, lo-kalnoj zajednici i društvu u cjelini kako bi poboljšala kvalitet njiho-vih života na način koji je dobar za preduzeće i njegov razvoj.

Društveno odgovorno može se poslovati prema: zaposlenima, poslovnim partnerima i konkuren-ciji, potrošačima, zajednici.

Kroz društveno odgovorno po-slovanje utičete na: poboljšanje radnog morala i etike zaposlenih, podizanje osjećaja pripadnosti, izgradnju vještina povezanih sa timskim radom, ,,stvarate kadro-ve” od kojih zavisi poslovanje kompanije.

Sada kada nema na vidiku revo-lucionarnih tehnoloških inovacija, pažljiva eksploatacija postojećih resursa postaje neminovnost. Ulaganje u stručno osposoblja-vanje zaposlenih, sistematski rad


[email protected]

19

na poboljšanju njihovog socijal-nog položaja i uslova rada stvara kadrovski potencijal sposoban da iznese zahtjeve i izazove vremena koje dolazi. U suprotnom, zapo-stavljeni i demotivisani radnici, ne samo da ne mogu biti oslo-nac razvoja, već njihova svijest o sopstvenom položaju margine rađa potrebu za radikalnim opo-niranjem i antisistemsko raspo-loženje. Takvo nerazumijevanje i nezadovoljstvo potencijalni su generatori hronične i duboke dru-štvene nestabilnosti.

DOP je i dugoročna investicija u imidž kompanije, koja će pove-zati brend kompanije sa opštim dobrom.

Privredna komora Crne Gore društveno odgovorno posluje kroz stalno usavršavanje svojih zaposlenih, koji imaju fleksibilno radno vrijeme i čiji uslovi rada se kontinuirano poboljšavaju.

Komora je uskladila svoje po-slovanje sa sistemom menadž-menta kvalitetom ISO 9001.

Takođe, realizujemo desetak projekata, organizujemo semina-re i obuke i na taj način podržava-mo preduzeće u društveno odgo-vornom poslovanju. Među projek-tima izdvajam samo neke: „Dobro iz Crne Gore” „Nacionalni centar za čistiju proizvodnju“, projekat „GREEN“, projekat „Implementa-cija QMS i EMS u preduzećima“, .

Organizujemo i seminare na aktuelne teme, koji se odnose na standarde kvaliteta, energetsku efikasnost, timski rad i donešenje odluka, zakonodavstvo EU (EU di-rektive o zaštiti životne sredine, Izdavanje sertifikata o proizvodi-ma, tehnički standardi...), internu komunikaciju i konflikt menadž-ment...

Komora je 2007. godine usta-novila i Nagradu za društvenu od-govornost, a osnovni kriterijumi za njeno dobijanje su: posveće-nost održivom ekonomskom ra-zvoju, odnos prema zaposlenima, odnos prema zajednici i društvu u cjelini.

saradnja između regija Emilija Romanja i Marke sa Crnom Gorom Albanijom i Hrvatskom

Prezentacija projekta

“Lanac turističkih usluga”

Organizatori ovog projekta su Ministarstvo za ekonom-ski razvoj Republike Italije, Italijanska asocijacija privre-dnih komora i specijalna agencija Privredne komore Modene za promociju međunarodnog biznisa, a jedan od partnera u Projektu je Privredna komora Crne Gore.

U srijedu 25. aprila, 2012. godine održana je prezentacija projekta

Lanac turističkih usluga: saradnja između regija Emilija Romanja i Marke sa Albanijom, Hrvatskom i Crnom Gorom.

Organizatori ovog projekta su Ministarstvo za ekonomski razvoj Re-publike Italije, Italijanska asocijacija privrednih komora i Specijalna agen-cija Privredne komore Modene za promociju međunarodnog biznisa.

Partneri u projektu su: Region-alna asocijacija Privrednih komora Emilija Romanje, Privredna komora Ankone, Privredna komora Ređo Emilije, Privredna komora Riminija, SIDI Eurosportello – Specijalna agen-cija Privredne komore Ravene, Fo-rum jadransko – jonskih privrednih komora, IAL Emilija Romanja – Škola za hotelski menadžment Seramaconi, Retecamere, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Rijeka, Privredna komora Crne Gore, Privred-na komora Drača.

U projekat su uključene i Viša škola za ketering iz Opatije i Srednja stručna škola „Sergije Stanić“ iz Podgorice.

Ciljevi projekta su saradnja i razmjena praktičnih znanja između Italije i zemalja Balkana u cilju razvi-janja evropskih standarda kvaliteta, stvaranje mreže koja će promovi-sati dolaske turista i obilaske mjesta

od naročitog kulturnog i prirodnog značaja, promocija sektora hotelijer-stva tokom cijele godine i individual-izacija strateških aktivnosti i investi-cionih mogućnosti za preduzeća.

Glavne aktivnosti u projektu su usmjerene na razmjenu prakse između italijanskih, hrvatskih i crnogorskih škola za hotelski menadžment i keter-ing, organizaciju dva “road show”-a u Emilija Romanji, te učešće na sajmu Cro Tour 2013 u Zagrebu. U sklopu projekta će se organizovati i obuke za učenike u oblastima kulinarstva i usluživanja, koje će voditi predstavnici Škole za hotelski menadžment iz Sera-maconija. Obuke će se organizovati u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Italiji.

Na prezentaciji su govorili direk-tor Specijalne agencije Privredne ko-more Modene Agostino Pesce, direk-tor škole iz Seramaconija Giuseppe Schipano, direktor Srednje stručne škole “Sergije Stanić” Zoran Klikovac,

Detalj sa prezentacije


www.pkcg.org

20 GLASNIK PKCG / april 2012B

AN

KE

I PR

IVR

ED

A Ivan saveljić, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore u intervjuu za magazin ,,Banke u BiH“

skupo kreditiranje privrede

sve banke u Crnij Gori su komercijalne, čija depozitna struktura i ročnost omogućavaju samo kreditiranje na kratki rok i time ne zadovoljavaju dugoročne potre-be privrede. Ta činjenica, kao i nivo kamatnih stopa koje nude, uz ročnost, a koje su posljedica pokušaja komercijalnih banaka da nadomjeste gubitke iz pre-thodnog perioda, dovodi crnogorsku privredu u ne-ravnopravan položaj kada je u pitanju konkurentnost sa stranim firmama.

Razgovarao: Ruždija Adžović

Crna Gora se ne tako davno našla među top 10 destinacija za investi-

ranje. Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić na naše pitanje koliko je država znala i uspjela iskoristi-ti taj imidž, odgovorio je da, ukoliko se analizira nivo stranih direktnih investicija u proteklih šest-sedam godina, mogu se konstatovati dvije očigledne činjenice.

Nivo stranih investicija u ovom perio-du govori o oslanjanju Crne Gore na ovaj vid nadomještanja nepostojeće domaće akumulacije namijenjene razvoju i drugo je činjenica da su do kraja 2008. godine, ako izuzmemo 2010., u kojoj su atipič-no ove investicije porasle kao posledica jedne investicije - ulaganje A2A u Elek-troprivredu Crne Gore, strane direktne

investicije bile u stalnom porastu, da bi sa pojavom krize one bile u postepenom padu. Ovakva situacija je i dovela do niza poremećaja u funkcionisanju ekonom-skog ambijenta, što je, opet, povratno dovelo do otežanih uslova punjenja bu-džeta i problema koje Vlada ima u posle-dnje vrijeme u domenu javnih finansija.

Otklanjanje barijera Crna Gora ni ubuduće neće moći da

se razvija bez aktiviranja ovog segmenta, a podsticaji koje država mora da daje da bi privukla strani kapital moraju biti na konkurentnom nivou sa istim ili sličnim potrebama koje ima region u cjelini. Mi pokušavamo da skraćenjem rokova i ot-klanjanjem barijera za otpočinjanje bi-znisa, kao i smanjenim dažbina (najniži

PDV u regionu) privučemo strani kapital. Nadamo se da će izlaskom iz krize i našim približavanjem Evropskoj Uniji to biti mo-guće ostvariti - kaže Saveljić.

Globalna ekonomska i finansij-ska kriza, pretpostavljamo nije zaobišla ni Crni Goru. Kakve su bile posljedice te krize po ekono-miju Crne Gore?

Atipično za pojavu krize, kada je Crna Gora u pitanju, je bilo to što je kriza otpo-čela u dijelu proizvodnje metala (alumi-nijuma i željeza), kao berzanskih artikala, čija je cijena u tom trenutku naglo pala. Nakon toga se scenario odvijao na isti na-čin kao i u drugim zemljama koje su do pojave krize imale značajan ekonomski rast, sa krizom koja je zahvatila bankarski sistem u Crnoj Gori. Dodatan problem cr-nogorske ekonomske situacije u tom tre-nutku bila je činjenica da je ekonomija u prethodnom trenutku bila prezagrijana, posebno u dijelu građevinskog sektora, sa enormnim stopama rasta i zaduživa-nja kod banakarskog sektora. Centralana banka Crne Gore je na vrijeme reagova-la u cilju predupređivanja finansijskog kolapsa i uspjela je da za vrlo kratko vri-jeme stabilizuje situaciju i spriječi i dalje urušavanje sistema koje je prijetilo kroz nekontrolisano povlačenje depozita. Od trenutka pojave krize do danas, ako se izuzme prva godina krize kada smo ima-li rast od 5,7%, Crna Gora je uspjela da stabilizuje ekonomiju na nivou vrlo skro-mnih pozitivnih vrijednosti rasta GDP-a, da bi najnovija kriza, ovoga puta jednog djela evropskih država, nanovo ugrozila njen rast. Dodatno, najnovije projekcije pokazuju da će ova goidna biti jedna od težih u ekonomskom smislu.

Šta je, iz ugla Privredne komore, ključni problem crnogorske pri-vrede?

Kroz proces transformacije društve-nog i privrednog sistema Crne Gore u po-sljednih 20 godina, došlo je do izmjene

Ivan Saveljić


[email protected]

21

BA

NK

E I P

RIV

RE

DAstrukture privrede u pravcu orijentacije

ka uslužnim djelatnostima u odnosu na prethodni proizvodni karakter crnogor-ske privrede. U puno slučajeva privre-dna društava, naslijeđena iz prethodnog perioda, nijesu mogla da izdrže provjeru tržišne utakmice kojoj su bile izložene, ali je dosta njih postalo žrtva neadekva-tne privatizacije, ali i eksternih i internih problema sa kojima smo se susočavali u ovom periodu. Na taj način došli smo do apsurdne situacije da je pokrivenost uvoza izvozom oko 20%, što samo po sebi ne bi bio problem, ukoliko se ne radi o činjenici da Crna Gora uvozi ogroman broj proizvoda za koje ima domaću siro-vinu, mogućnost stvaranja proizvoda koji mogu biti konkurentni uvezenim i neisko-rišćenost ogromnih potencijala u određe-nim segmentima. Ako bi mogli izdvojiti jedan od problema crnogorske privrede, to bi bio nedostatak jasne državne stra-tegije sa kojom se suočavaju privrednici i nedostatak vizija za dugoročan projekat crnogorske ekonomske budućnosti. Na-ime, trenutno postoji oko 40 određenih geografskih ili granskih strategija, koje su u jednoj mjeri komplementarne, ali su međusobno i konfrontirane, što ne daje dobru osnovu za planiraje i razvoj. Posto-janje par velikih kompanija, Željezare Ni-kšić, a prvenstveno Kombinata aluminiju-ma Podgorica, i velika zavisnost crnogor-ske privrede od njih, predstavlja problem za crnogorski repro - lanac u uslovima niske cijene njihovih proizvoda na svjet-skim berzama, s obzirom na činjenicu da oni izvoze sirovine. Koncept na kome je bazirana njihova nekadašnja uspješnost

je podrazumijevao širi okvir u obliku pre-rade i razvoja niza malih i srednjih pre-duzeća na sirovinama koje proizvode. S obzirom da se ovi uslovi nijesu stekli, kao i činjenici da u Crnoj Gori u poslednjih 40 godina nije napravljen nijedan novi izvor za proizvodnju električne energije, ugro-žava ekonomsku opravdanost postojanja ovih proizvodnih cjelina.

Nelikvidnost privrede

Nelikvidnost i unutrašnji dugovi nekada su, prema našim sazna-njima, bili veliki problem crno-gorskih preduzeća. Kakva je da-nas situacija?

Nelikvidnost dijela privrede, koja kao krajnju konsekvencu ima uvođenje steča-ja pa i likvidaciju određenog broja privre-dnih subjekata, predstvalja problem ne samo za kompanije koje se nalaze u ovim problemima, nego negativno djeluje i na niz firmi koje sa njima posluju. Ako se na ovaj problem nadoveže i zakonski koji je nedovoljno efikasan i nedovoljno jasan u pravcu zaštite povjerilaca, onda se poja-vljuje mogućnost širenja ovog problema. Ekonomska kriza dodatno komplikuje situaciju. Kroz kombinaciju pomenutih uzroka, u Crnoj Gori postoji trend rasta unutrašnjih dugova, od 170 miliona, koje smo imali prije 3-4 godine, došli smo do zabrinjavajućih 340 miliona eura među-sobnih dugovanja. Ova dugovanja ugro-žavaju fnkcionisanje crnogorske privrede u cjelini i mi pokušavamo da razvijemo

model i metode kojima bismo bar done-kle olakšali poziciju zdravim privrednim društvima Crne Gore. To se prvenstveno odnosi na objavljivanje lista dužnika, ubr-zavanje sudskih sporava, ugovaranje i po-štovanje kraćih rokova plaćanja, onemo-gućavanje da dužnici izbjegnu plaćanje obaveza kroz otvaranje novih firmi i sl. Na žalost, svi pokušajii da se nešto uradi u ovim pravcima mogu dati samo djelimič-no pozitivne rezultate, dok osnovni način da se ovo u potpunosti prevaziđe jeste izlazak iz krize i novi investicioni ciklus.

Koliko spoljni dug ugrožava po-slovanje crnogorske privrede?

Crna Gora spada u red zemalja sa re-lativno niskom spoljnom zaduženošću, koja se trenutno kreće oko 45% njenog GDP-a. Dinamički gledano, međutim, od 2008. godine (kada je spoljni dug iznosio 27%) do danas, a posebno u poslednjih par godina, naglo se zadužujemo. Najno-vija zaduživanja u ovoj godini i rebalans budžeta, koji je nastao već nakon tri mje-seca, je posledica nemogućnosti da se budžet finansira iz redovnih prihoda, kao i činjenice da u njemu nema sredstava za servisiranje obaveza po prethodnim za-duživanjima. Dakle, iznos za koji se sada zadužujemo neće ići u stvaranje proizvo-dne osnove, što govori o nemoći države da funkcioniše na zdravim osnovama i tendenciji da slabi osnova uspješnog funkcionisanja privrede u narednom pe-riodu. Uz sve ovo ide i činjenica da po-većano zaduživanje i servisiranja duga smanjuje standard građana, čime se

Dodao bih da se osim dobrih po-litičkih odnosa možemo pohvaliti

i odličnim odnosima između privre-dnih komora BiH i crnogorske privre-dne komore, što se ogleda u redovnoj saradnji, kako na bilateralnom planu tako i u okviru Komorskih asocijacija Blakana, Mediterana i Evrope. U svim

Između Bosne i Hercegovine i Crne Gore nema otvorenih političkih pitanja i obič-no se tokom zvaničnih susreta zvaničnika ove dvije zemlje naglašava kako odnos BiH i Crne Gore može biti primjer ostalima u regionu. Međutim, činjenica je da te dobre odnose na prati i ekonomska saradnja. Na koji način pospješiti tu sa-radnju?

ovim razgovorima, uvijek se naglašava potreba da privredne komore utiču na vlade svojih zemalja radi pospješiva-nja aktivnosti na stvaranju boljih saob-raćajnih veza između dvije države. Sa-obraćajna komunikacija, preko Šćepan Polja u dijelu od graničnog prelaza do Foče, predstvalja usko grlo koje praktič-

no onemogućava značajniju dinamiku drumskog teretnog saobraćaja. Prevoz željezničkim putem, izgradnjom želje-zničke pruge Nikšić-Čapljina, takođe bi bio dobra alternativa za kretanje roba od Luke Bar prema Bosni i obrnuto. Ovaj problem, po ocjeni i bosanske i crnogorske strane, mora biti riješen da bi se govorilo o poboljšanju naše pri-vredne saradnje, nakon čega bi mogla da uslijedi nadogradnja kvaliteta naših odnosa, kroz saradnju u mnogim zna-čajnim oblastima od turizma, drvopre-rade, poljoprivrede i transporta.

Neophodno poboljšanje putne infrastrukture sa BiH


www.pkcg.org


smanjuje i obim sadašnjeg i budućeg trži-šta kao impuls koji bi trebao da doprinese privrednom rastu.

Kako bankarski sektor u Crnoj Gori prati potrebe privrednika? Da li su banke i u Crnoj Gori, kao što je to slučaj u Bosni i Herce-govini, opreznije u kreditiranju privrede, s obzirom na ukupnu situaciju na domaćem i stranom tržištu?

Nakon prvih udara krize na finasijski sistem Crne Gore, došlo je od njegovog konsolidovanja, nivoi solventnosti i likvi-dnosti su iznad propisanih nivoa, novčana masa dozvoljava daleko veća ulaganja od aktuelnih, a nivo kamatnih stopa je ostao na jako visokom nivou. Prateći situaciju u regionu, moglo bi se konstatovati da nije mnogo različita od one u Crnoj Gori. Jedi-na razlika u odnosu na okruženje, a i i šire, jeste činjenica da u Crnoj Gori nema ra-zvojnih finansijskih institucija, koje bi pri-vredu pratile u dijelu potreba za dugoroč-

nim obavezama, ili onih koje bi služile za podsticaj izvoza i promociju domaće proi-zvodnje. Sve banke u Crnij Gori su komer-cijalne, čija depozitna struktura i ročnost omogućavaju samo kreditiranje na kratki rok i rime ne zadovoljavaju dugoročne potrebe privrede. Ta činjenica, kao i nivo kamatnih stopa koje nude, uz ročnost, a koje su posljedica pokušaja komercijalnih banaka da nadomjeste gubitke iz pretho-dnog perioda i činjenice da se u struk-turi kamatnih stopa nalazi visok udio po osnovu coutry risk-a, dovodi crnogorsku privredu u neravnopravan položaj kada je u pitanju konkurentnost sa stranim firma-ma koje imaju kvalitetniju podršku ban-karskog sektora. Dakle, banke su nakon prvog talasa krize, uspjele da konsoliduju svoje bilanse, ali se u dijelu daljih plasma-na ponašaju jako restriktivno, smanjujući

time rizik budućih ulaganja. Na taj način usložnjavaju poziciju privrede, koja se i sama nalazi u uslovima otežanog pri-vređivanja, pa joj je potrebna dodatna finansijska podrška. Ovo je realanost ne samo u Crnoj Gori, nego i u mnogim ze-mljama okruženja i razvijenim ekonomi-jama svijeta. Trenutna situacija ne pogo-duje ni bankama ni privredi, a prostor za poboljšanje poslovanja jednih i drugih je ograničen spoljnim i unutrašnjim faktori-ma. Iz tih razloga se Privredna komora već duže vrijeme zalaže za osnivanje razvojne banke ili neke finansijske institucije koja bi bila ’’karika koja nedostaje’’ i omogućila bi bolje pozicioniranje i sigurnije uslove po-slovanja crnogorske privrede.

Konkurentni proizvodi

Pojedine crnogorske komapnije, poput ’’Planataža 13 jul’’ uspjele su stvoriti međunarodni brend. Šta još Crna Gora može smatrati svojim nacionalnim brendom?

Crna Gora je mala država koja nema dovoljno kapaciteta za razvoj proizvo-da koji bi bili međunarodno prepozna-ti i konkurentni na širem prostoru. Za neke od naših proizvoda zna se više na prostorima bivše Jugoslavije, po-sebno kada se radi o poljoprivrednim proizvodima, koji su to zaslužili svojim kvalitetom i specifičnim karakteristi-kama, koje dolaze kao kombinacija tradicionalnih vrijednosti i savremenih standarda. Na prvom mjestu se nalaze ’’Planataže 13 jul’’ čiji su neki proizvodi predstavljali posebnu klasu u katogori-zaciji ovih i sličnih proizvoda. Privredna komora Crne Gore već nekolike godine radi na projektu šireg prepoznavanja i reklamiranja domaćih proizvoda. Bazi-rano na činjenicama prepoznatljivosti i kvaliteta, 13 kompanija je za 73 pro-

izvoda dobilo pravo da koristi oznaku ’’Dobro iz Crne Gore’’. Očekujemo da će ovaj brend (’’Dobro iz Crne Gore’’) doprinijeti popularizaciji crnogorskih proizvoda, a istraživanja javnog mnje-nja u Crnoj Gori pokazuju da građani u velikom broju prepoznaju ovaj brend i da on doprinosi povećanju prodaje ovih proizvoda.

Turizam je jedna od strateških privrednih grana u Crnoj Gori. Je li turistička privreda dovedena do onog nivoa koji će Crnu Goru pre-poručiti bogatoj klijenteli, i kakva je, zapravo, strategija u toj grani?

Činjenica da Crna Gora na malom prostoru ima obilje prirodnih ljepota, odavno su je usmjerili na razvoj turizma kao jedne od strateških privrednih gra-na. Koncept razvoja u dužem vremen-skom periodu, baziran na masovnom turizmu, uz neadekvatnu građevinsku ekspanziju, posebno u dijelu morskog zaleđa, uslovio je da nepovratno izgu-bimo pojedine djelove obale za ozbilj-nije sadržaje turističke ponude. Položaj Crne Gore u odnosu na glavne pravce turističkih kretanja drumskim putem, nerazvijenost njene putne infrastruk-ture, kako drumske, tako i željezničke, oduvijek su opredjeljivale Crnu Goru kao avio-destinaciju. Razvoj nautičkog turizma, kao i mogućnosti produžavanja turističke sezone i razvoj zimskog turiz-ma dodatno će doprinijeti ostvarenju novog koncepta crnogorske orjentacije na visokoplatežni, tj. elitni turizam. Iako smo zadovoljni stalnim povećanjem broja turista kao i prihodom po osnovu turizma, smatramo da se na konceptu elitnog turizma treba više i organizo-vanije raditi i nadamo se da će pored uspješnog otpočinjanja projekta ’’Porto Montenegro’’ uskoro početi realizacija i drugih značajnih investicija u crnogorski turizam preko ’’Orascom-Luštica’’, kao i manjih, ali značajnih projekata vezanih za konačan završetak radova na Svetom Stefanu, projekat ’’Plavi horizonti’’ i sl. Osmišljavanje i održivo korišćenje na-ših turističkih potencijala među kojima su Skadarsko jezero, Bjelasica, Kolašin, Žabljak, rijeka Tara i drugih, je zadatak koji stoji pred nama i tu je naša velika odgovornost za sadašnje i buduće ge-neracije, da to bude učinjeno na pravi način.

BA

NK

E I P

RIV

RE

DA


[email protected]

23

RE

BA

LAN

s B

UD

ŽE

TA

Fiskalne mjere koje prate rebalans budžeta za ovu go-dinu nijesu popularne i ne nailaze na podršku, ali su neophodne za obezbijeđenje stabilnosti i izbjegava-nje prelivanje dužničke krize na Crnu Goru, ocijenio je ministar finansija Milorad Katnić, prenosi Mina bu-siness.

Dr Milorad Katnić o fiskalnim mjerama

Korak ka većoj stabilnosti

Katnić je u autorskom tekstu, Rebalans budžeta – prila-

gođavanje novoj realnosti, sa-opštio da, iako su fiskalne mjere izazvale veliki broj komentara i oprečnih mišljenja, svi drugi sce-nariji su mnogo lošiji, jer za po-sljedicu mogu imati veći deficit i rast državnog duga.

“Zbog svega toga, rebalans predstavlja neophodan korak ka većoj stabilnosti, koja je predu-slov za održivi rast i prosperitet. U tom smislu, rebalans budžeta znači prepoznavanje realnosti i dokaz odgovornosti”, naveo je Katnić.

Ministarstvo je, prema nje-govim riječima, prilikom predla-ganja seta fiskalnih mjera biralo prioritete u nastojanju da se iz-bjegne povećanje osnovnih po-reza.

“I uz rebalans, Crna Gora ostaje jedna od rijetkih država u Evropi koja nije povećala osnove

poreske stope i smanjivala plate, penzije i socijalna davanja”, po-ručio je Katnić.

On je dodao da je kriza u eu-rozoni i u pojedinim državama, u velikom dijelu kriza državnog duga, koji je ubrzano i u kontinui-tetu rastao posljednjih godina.

“Negativan trend rasta javnog duga prisutan je i u Crnoj Gori, što nas čini rizičnijim i podložni-jim eksternim šokovima, te stoga moramo promijeniti trendove. Od presudne važnosti je da sma-njimo potrebu za zaduživanjem”, smatra Katnić.

On je podsjetio da je će pre-ma projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), glo-balni ekonomski rast usporiti sa 3,8 odsto u prošloj godini na 3,3 odsto u ovoj.

Eurozona je pred novom rece-sijom, krize dugova Grčke i Por-tugalije nijesu riješene, a najveći rizici dolaze od većih ekonomija, Španije i Italije.

Katnić je rekao da je shodno tome, sada jasno da će ova godi-na biti vrlo naporna u Evropi.

Nepovoljno međunarodno okruženje negativno utiče na ekonomiju Crne Gore, pa su, kako podsjeća Katnić, obimi trgovin-ske razmjene, stranih investicija i kreditne aktivnosti smanjeni, što uslovljava niži ekonomski rast od projektovanih dva odsto.

“Prvi kvartal, koji je u Crnoj Gori prepoznat po ciklično ma-njim budžetskim prihodima, obi-

lježili su dodatni budžetski priti-sci. U prva tri mjeseca, prihodi su bili niži za preko 25 miliona eura, u odnosu na isti period prošle go-dine”, precizirao je Katnić i dodao da je i aktiviranje dijela garancija za kredite Kombinata aluminiju-ma (KAP), značilo potrebu obez-bjeđenja dodatnog finansiranja.

Vlada je u teškim okolnostima u prvom kvartalu, ipak uspjela da održi budžetsku stabilnost i likvidnost i izmiri sve redovne i vanredne budžetske obaveze.

“Nije bilo kašnjenja u isplati zarada, penzija i socijalnih prava. Uz podršku Svjetske banke (SB) i komercijalnih banaka, obez-bjeđena je većina sredstava ne-ophodnih za finansiranje budžeta u ovoj godini”, rekao je Katnić.

On je podsjetio da rebalans, koji se već nalazi u skupštinskoj proceduri, predviđa smanjenje rashoda i povećanje poreske osnovice.

“Na strani rashoda, izdaci bu-džeta su smanjeni za 16 miliona eura, što predstavlja 0,5 odsto BDP-a, od čega se najveći dio mjera odnosi na smanjenje ne-produktivnih troškova, tačnije onih koji ekonomski ne opravda-vaju kamatu koju trenutno plaća-mo”, kazao je Katnić.

On je zaključio da je Vlada re-balansom zaštitila razvojnu kom-ponentu budžeta i nije značajnije umanjivala kapitalne projekte i javne investicije.

dr Milorad Katnić


www.pkcg.org

24 GLASNIK PKCG / april 2012LA

ur

eA

tI

U prethodnom periodu ostvarili smo izuzetne proizvo-dne rezultate, koji su i rekordni u posljednje 24 godine. sa prošlogodišnjom proizvodnjom oko dva miliona tona uglja i otkrivkom blizu 5,3 miliona kubika, dali smo i veli-ki doprinos crnogorskom energetskom sektoru i rekor-dnim rezultatima TE „Pljevlja“. Pored toga, ostvarili smo dobit od 1,5 miliona eura, ali i realizovali velike investicije, kaže Vuk Roćen, direktor Rudnika.

Rudniku uglja Pljevlja - Nagrada za uspješno poslovanje

Izuzetni proizvodni rezultati

Glasnik: Rudnik uglja u Pljevljima u posljednje vrijeme postiže za-vidne proizvodne bilanse. Oni su rezultat, prije svega, dugoročne kvalitetne poslovne orijentacije kompanije, ali i odgovornog od-nosa većine zaposlenih prema ra-dnim obavezama. Koliko je teško, u tako mnogoljudnom kolektivu, ostvarivati pozitivnu bilans at-mosferu, odnosno izuzetne profe-sionalne relacije između menadž-menta i neposrednih izvršilaca?

V. Roćen: U Rudniku uglja A.D. Pljevlja postoje petogodišnji, godišnji, mjesečni, dnevni i smjenski planovi. Tim planovima definisani su kapaciteti rudarske opreme i mehanizacije, kao i obaveze svih zaposlenih. Ovako defini-sanim obavezama, gdje se zna šta ko radi i koliko mora da uradi, bez obzira da li su u pitanju menadžment, nepo-sredni ili posredni izvršioci, hijerarhijska linija rukovođenja je izuzetno dobra.

S obzirom na to da je rudarstvo spe-

cifična struka, jer svojom djelatnošću povlači niz sprecifičnosti i opasnosti, što rudari shavataju, pa se tako i prema svojoj profesiji ponašaju. U ovako defi-nisanim radnim zadacima uz prisustvo pune profesionalnosti i odgovornosti, same po sebi dolaze i dobre relacije između neposrednih izvršilaca i mena-džmenta.

Glasnik: Iako ne postoji formula za uspjeh, do gotovo rekordnih rezul-tata i visokog stepena iskorišćenja kapaciteta, koji obilježavaju rad Rudnika uglja, potrebno je učiniti mnogo toga, povući neophodne poteze i donijeti prave odluke. Šta ste preuzeli u vrhu kompanije što vas je preporučilo za ovo vrijedno priznanje Privredne komore Crne Gore?

V. Roćen: U Rudniku uglja A. D. Plje-

vlja je realno shvaćena obaveza prelaska iz dogovorene ekonomije na tržišnu, za šta je bilo potrebno preuzeti niz mjera

i aktivnosti. Među najvažnijim mjerama su rješenje potrebnih investicija, a na to se posebno odnosi izmještanje rijeke Ćehotine, iseljavanje određenih nase-lja, potrebna ekspoprijacija kako bi se stvorio prostor za rad, a potom nabavila nova rudarska oprema i mehanizacija i izvršio adekvatan remont postojeće, uz potrebno angažovanje zaposlenih, kao i uz posjedovanje potrebne tehničke dokumentacije i licenci. Sa primjenom ovih mjera i aktivnosti Rudnik uglja A.D. Pljevlja je uspio da smanji broj zapo-slenih za 70 odsto, poveća proizvodnju između 30 do 40 odsto, a to je za po-sljedicu imalo i dobro finansijsko poslo-vanje.

Kvalitet svega ovoga omogućio je Rudniku uglja da se svrsta u red društve-no odgovornih kompanija i kao takav pomogne sredini i svim aktivnostima, bilo sportskim, kulturnim, obrazovnim, humanitarnim ili socijalnim.

Glasnik: Kvalitet uglja i veoma ve-like količine nalazišta bitna su pre-tpostavka uspješnog poslovanja ne samo Rudnika, nego i termo-elektrane u dužem vremenskom periodu. Najavljeno spajanje ru-darskog resursa i energetskog kapaciteta omogućiće veću efika-snost sistema i smanjenja proizvo-dnih troškova, ali i otvoriti druga pitanja koja nijesu bez značaja za oba subjekta. Kakvo je Vaše mi-šljenje o prednostima i nedostaci-ma takvog čina?

V. Roćen: Bez obzira na to što kom-panija ima strategiju rada i razvoja, kao i sve pretpostavke za samostalni rad i

Vuk Roćen

Rudnik uglja Pljevlja


[email protected]

25

LAu

re

At

Iposlovanje, Rudnik uglja ne bježi ni od jednog optimalnijeg rješenja u odnosu na postojeće, spajanje Rudnika uglja i TE „Pljevlja“. Studije koje se rade, a koje će biti na ocjeni od strane menadžmen-ta Rudnika uglja i Elektroprivrede, kao i Vlade Crne Gore, pokazaće i sve pred-nosti i nedostatke. Lično, očekujem iz-bor najoptimalnijeg rješenja.

Glasnik: Brojke ukazuju da ste mnogo sredstava investirali u na-bavku nove tehnološke opreme i održavanje pogonske spremnosti postojeće rudarske mehanizacije. Takvo opredjeljenje, iako rijetko u vremenima trajanje krize, dalo je višestruko korisne efekte. Koje?

V. Roćen: U prethodnom periodu ostvarili smo izuzetne proizvodne re-zultate, koji su i rekordni u posljednjih 24 godine. Sa prošlogodišnjom proizvo-dnjom od oko dva miliona tona uglja i otkrivkom blizu 5,3 miliona kubika čvrste mase, dali smo i veliki doprinos crnogorskom energetskom sektoru i re-kordnim rezultatima TE „Pljevlja“. Pored toga, ostvarili smo dobit od 1,5 miliona eura, ali i realizovali velike investicije, odnosno nabavili savremeni bager sa zapreminom korpe od 15 kubika, koji je karakterističan po otkopavanju bez miniranja, zatim pet dampera od po 100 tona nosivosti, kao i pet zglobnih dampera od po 30 tona nosivosti, tri kamiona za transport uglja nosivosti 25 tona, dva velika buldozera gusjeničara, jedan utovarivač i autocisternu. Izgradili potpuno novi transportni saobraćajni put od P.K. „Potrlica“ do TE „Pljevlja“, a u toku je i završetak radova na izgradnji puta preko Pliješi, koji se gradi za mje-štane okolnih sela. Započeli smo izgra-dnju stambenog objekta koji će imati oko 80 stambenih jedinica, nabavili sa-vremenu istražnu bušilicu i izvršili istra-živanje ležišta „Glisnica“. U kontinuitetu se radilo i na sprovođenju mjera zaštite na radu, zaštiti radne i životne sredine, uz posjedovanje potrebne tehničke dokumentacije i odobrenja i definisani petogodišnji plan razvoja. Sve to, ali i zahvaljujući savjesnom i odgovornom radu zaposlenih, Menadžemta i Odbora direktora, uspjeli smo da postignemo ovakve rezultate, koji su i sigurnost za stabilnu i kontinuiranu proizvodnju i u budućem periodu.

Glasnik: Za vrijeme vanrednog sta-nja, uzrokovanog nevremenom, oči javnosti bile su uprte prema Rudniku uglja i Termoelektrani. Zahvaljujući ovim privrednim su-bjektima sačuvana je energetska stabilnost u Crnoj Gori. Kako ste uspjeli u tome?

V. Roćen: Ni u jednom danu, ni u jednoj smjeni, tokom zimskih uslova rada i vanrednog stanja, nije došlo do prekida proizvodnje. Tehnološki proces, u tom periodu, obilježili su teški uslovi rada, prouzrokovani niskim temperatu-rama, povremeno i do - 30 stepeni, ve-liki snijeg i duge kontinuirane padavine, ali i vlažnost terena. Uprkos tome, pro-izvodnja se odvijala na nivou planskih zadataka. Obezbijeđene su i dovoljne količine uglja na deponiji, iako se u 2012. godinu ušlo sa minimalnim rezer-vama, ali ne krivicom Rudnika uglja.

Održavanju kontinuita proizvodnje doprinjelo je formiranje Operativnih i dežurnih timova u Rudniku uglja, koji su radili smjenski, a svakako najveći do-prinos bilo je angažovanje zaposlenih rukovaoca mašina, transportnih sred-stva i postrojenja koji su svojim radom doprinjeli da se u kontinuitetu realizuje eksploatacija uglja i isporuka uglja. Nije bilo lako organizovati proces proizvo-dnje uglja ako se nalazite na ekstremnim temperaturama, a ipak su se u Rudniku uglja proizvodile dovoljne količine uglja za potrebe TE „Pljevlja“, kao i široku po-trošnju (građane, škole, bolnice, javne ustanove i institucije).

Svi u Rudniku nastojali su da pod svaku cijenu održe kontinuitet proizvo-dnje u teškim uslovima, kako bi i TE „Pljevlja“ nesmetano radila i održavala kontinuitet proizvodnje u planiranim ili približno planiranim kapacitetima.

Glasnik: Vi ste privrednik sa du-gogodišnjim respektabilnim isku-stvom. Zato Vas pitam kako vidi-te crnogorsku ekonomiju, koje su razvojne šanse i kakva je njena perspektiva?

V. Roćen: Kada je u pitanju crno-gorska ekonomija, neophodno je da se ostvari privredni rast u svim djelatnosti-ma, posebno osnovnim koji se baziraju kao perspektivne za Crnu Goru. Mora se raditi na povećanju proizvodnje mine-ralnih sirovina, a prvenstveno uglja kao

mineralne sirovine i energetskog goriva. Neophodno je i što prije donijeti odlu-kau o izgradnji drugog bloka Termoe-lektrane, gdje bi se proizvodilo 1,3 GWh struje, uz dupliranu proizvodnju uglja, a sve to bi riješilo deficite električne ener-gije u Crnoj Gori, i sa radom KAP-a.

Takođe, treba valorizovati pljevaljski laporac za proizvodnju cementa, jer je praksa potvrdila da se radi o izuzetno dobroj sirovini, a slobodno možemo reći jedinstvenoj u svijetu koje u ovom području ima u neograničenim rezerva-ma.

Uz to, posebno treba proširiti i in-tezivirati proizvodnju obojenih metala, u Šupljoj stijeni i Brskovu, jer se radi o proizvodima koji imaju dobre cijene i za čijim plasmanom nema problema na tr-žištima regiona, Evrope i šire.

Neophodno je u sadašnjem i bu-dućem radu KAP - a obezbijediti glinicu iz rude „Boksita“ iz Nikšića, pa je stoga i neprihvatljivo zaustavljanje proizvodnje u toj kompaniji.

Dakle, crnogorska privreda ima uslo-va za povećanje i proširenje industrijske proizvodnje, što treba posebno sagleda-ti i podići na stepen potrebnih količina i nivo tehničko - tehnološke opremljeno-sti, uz rečene i nerečene oblasti za koje zaista ima dosta mogućnosti. Svakako, neophodno je i veće radno angažova-nje, kao i bolje angažovanje adekvatnih kadrova.

Pored ovog, Crna Gora ima i niz mo-gućnosti u malom i srednjem preduze-tništvu, za što se u narednom periodnu mora obezbijediti šira pomoć i bolja osmišljenost razvoja.

Glasnik: Kako vidite nagradu Pri-vredne komore Crne Gore i kako sarađujete sa privrednom komo-rom Crne Gore?

V. Roćen: Rudnik uglja ima izuzetnu saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore, participira i uzima aktivno učešće u njenim organima, a iskustva privredni-ka koja se čuju u Komori, kako domaćih tako i stranih stručnjaka, svakako nasto-jimo da ih primijenimo u Rudniku uglja.

Nagradu Privredne komore vidi-mo kao izuzetno veliko priznanje našoj kompaniji, ali i veliku obavezu da u na-rednom periodu moramo da radimo još bolje i još odgovornije, kako bi dali puni doprinos ukupnoj privredi, energet-skom sektoru, ali i samoj Kompaniji.


www.pkcg.org


Osnovna strategija kompanije je ulaganje u razvoj i ra-zvoj novih proizvoda. Da je to tako najbolje govori poda-tak da je u posljednje četiri godine u fabrici konstruisano i napravljeno preko 35 novih proizvoda. Ulazak Švajcar-ske kompanije BTI bio je presudni trenutak u istorijatu fabrike. Jasna vizija daljeg razvoja, investiranje u nove programe, uz punu podršku postojećim kao i angažova-nje novog menadžmenta bili su osnovni pokretači danas već jasno vidljivih rezultata, riječi su Zorana Aleksića, izvr-šnog direktora Tara precision Works AD Mojkovac.

Kompaniji TARA GROUP – Nagrada za inovativnost

Za četiri godine 35 novih proizvoda L

Au

re

At

I

Glasnik: Poslije višegodi-šnjeg posrtanja nekadašnjeg „4.novembra“, podjelom, a potom i privatizacijom, po-slovanje kompanije TARA GROUP ide uzlaznom linijom. Šta se suštinski promijenilo u odnosu na prethodni period,s obzirom da ste veoma brzo ostvarili zavidne rezultate?

Z. Aleksić: Ulazak Švajcarske kompanije BTI bio je presudni tre-nutak u istorijatu fabrike. Jasna vizija daljeg razvoja investiranje u nove programe uz punu podršku postojećim programima kao i an-gažovanje novog menadžmenta i stavljanje na čelo fabrike bili su osnovni pokretači danas već jasno

vidljivih rezultata.

Glasnik: Položaj namjenske industrije, nakon poznatih događaja na ovim prostori-ma, u velikoj mjeri zavistan je od odnosa države, kako ovd-je, tako i u zemljma regiona. Budući da je crnogorska Vla-da akcionar, kakva su Vaša is-kustva u tom pogledu ?

Z. Aleksić: Danas su u upravne organe fabrike (Skupštinu i Bord direkrora) koopitirani predstavnici Vlade koji aktivno utiču na rad i re-zultate poslovanja firme.

Glasnik: Proizvodni program na kome gradite poslovanje baziran je na usavršavanju

već osvojenih proizvoda, ali i na novim proizvodima.To je uticalo da postanete jedan od laureata nagrade Privredne komore za 2011. godinu, za originalno rješenje novog pi-štolja TM -9, koji je već potvr-dio brojne prednosti u odnosu na do sada poznate modele ove vrste naoružanja. Koje su njegove prednosti?

Z. Aleksić: Osnovne odlike pi-štolja TM9 su savremena konstruk-cija, dobar dizajn, polimerni ruko-hvat dizajniran i oblikovan prema ruci u tri veličine, izuzetno mali trzaj, veliki kapacitet magacina.

U pištolj su ugrađeni najkvali-tetniji materijali. Klizne površine na djelovima od lima teflonizirane su čime je postignuta izuzetna po-kretljivost djelova uz maksimalno smanjenje trenja. Svi bitni djelovi (cijev, navlaka, udarna igla itd.) su površinski otvrdnuti gasnim nitriranjem čime je postignuta vi-soka izdržljivost i trajnost djelova. Pištolj je konstruisan tako da dje-luje u najekstremnijim uslovima visokih i niskih temperatura. Bitno je istaći da funkcioniše sa municij-skim kalibrom 9mm svih svjetskih proizvođača municije.

Zoran Aleksić


[email protected]

27

LA

ur

eA

tI

Glasnik: Strategijom daljeg razvoja kompanije na čijem ste čelu, predviđa se osva-janje novih proizvoda i teh-nologija u njihovoj izradi.To iziskuje brojna ulaganja u ka-drovske i tehnološke resurse. Kolika je spremnost kompani-je da upravo u ta dva ključna segmenta investira?

Z. Aleksić: Osnovna strategi-ja kompanije je ulaganje u razvoj i razvoj novih proizvoda. Da je to tako najbolje govori podatak da je za zadnje četiri godine u fabrici konstruisano i napravljeno preko 35 novih proizvoda.

Proizvodi su produkt rada, stručnosti i inventivnosti inženjer-skog kadra i radnih ljudi iz fabrike. Ali i spretnosti kompanije da u svakom momentu pruži materijal-nu, moralnu i svaku drugu podršku takvim nastojanjima.

Glasnik: Ovako jasnu profila-ciju menadzment može ostva-riti jedino ako ide u korak sa savremenim trendovima pro-izvodnih procesa. Međunaro-dna utakmica i tržište imaju strogo definisana pravila igre.To podrazumijeva sva-kodnevnu potvrdu kvalieta u najširem smislu. Kakva je orijentacija vlasnika i upra-vljačke strukture u pogledu sprovođenja politike sistema kvaliteta i prihvatanja među-narodnih standarda ?

Z. Aleksić: Fabrika je sertifiko-vana kod čuvene Švajcarske kuće „ SGS“ , poseduje sertifikat ISO 9001/2008 što nadam se dovoljno govori o orijentaciji vlasnika i me-nadžmenta u pogledu sprovođenja politike sistema kvaliteta.

Naš proizvod TM9 za koji smo i dobili prestižnu nagradu Privredne komore za 2011. godinu je urađen po svim važećim međunarodnim standardima što se potvrdjuje u zavodu za žigosanje u Švajcarskoj gdje se upravo radi sertifikacija.

Glasnik: Nagradu Privredne komore Crne Gore dobili ste za inovativnost. Kako ovu iz-uzetno značajnu oblast poslo-vanja organizujete i realizuje-te u vašoj kompaniji?

Z. Aleksić: Rad na inovativnosti je težak i mukotrpan posao. Vrlo često bez vidljivog rezultata.

Savetovao bih svim kompanija-ma i pojedincima koji se time bave da budu strpljivi, uporni i radni. I rezultat će doći. Kroz razne vidove priznanja, ali i u ekonomskom po-gledu, što je krajnji cilj.

Fabrika posjeduje vlastiti ra-zvoj. Ekipe mladih inženjera sa ovih prostora pod budnim okom starih iskusnih i proverenih struč-njaka iz raznih oblasti delovanja, svakodnevno pored redovnih za-dataka vezanih za ostvarenje ugo-vornih obaveza, rade i na razvoju novih proizvoda.

Ideja inovativnosti se gaji, una-pređuje uz punu podršku vlasnika i menadžmenta.

Glasnik: Šta kažete za Na-gradu Komore koju ste dobili i kako vidite ulogu najvjeće asocijacije privrednika u eko-nomskom razvoju

Z. Aleksić: Nagrada Privredne komore Crne Gore je priznanje koje godi ali i obavezuje.

Obavezuje da se u narednom periodu ne stane sa razvojem već krene još intenzivnije, još agesiv-nije i efikasnije.

Ulogu PKCG vidim prije svega u povezivanju elemenata ekonomi-je unutar Crne Gore u što tješnju vezu, njihovo međusobno upozna-vanje i animiranje.

Naravno to isto i na međunaro-dnom planu iz što više prezenta-cija tehnoloških, privrednih i turi-stičkih potencijala Crne Gore.


www.pkcg.org


Mljekara Lazine je u prethodnoj godini, uprkos te-škim uslovima poslovanja, ostvarila najznačajnije uspjehe - najveći: otkup, proizvodnju, prihod i dobit. Proizvodnja i finansijski rezultat iz godine u godinu se povećavaju, a profitna stopa koju ostvaruje je iznad uobičajenog nivoa za mljekarsku industriju, kaže Mi-lutin Đuranović, suvlasnik kompanije.

Mljekare Lazine dobila Nagradu za uspješno poslovanje

Poslovna godina u znaku rekorda

Glasnik: Mljekara Lazine je prva privatna mljekara u Crnoj Gori, koja je počela rad u okviru „Šimšić Montmilk“ DOO iz Da-nilovgrada 1998. godine, sa pet zaposlenih i 100 litara otkupa mlijeka dnevno. Zašto ste oda-brali baš ovu djelatnost, prisje-tite se početaka u biznisu i da li ste tada bili uvjereni da ćete uspjeti?

M. Đuranović: Opredjeljenje za proizvodnju, a ne za trgovinu ili uslu-ge, proizilazi iz činjenice da je, prema mom mišljenju, proizvodnja inova-tivnija, kreativnija, izazovnija a time i interesantnija. Izbor proizvodnje mli-ječnih proizvoda vezuje se za činjeni-cu što se kroz mlijeko ostvaruje i od-ržava kontakt sa prirodom, zato što, posmatrano sa porodičnog aspekta, postoji tradicija u primarnoj proizvo-dnji mlijeka, ali i zato što sam ja ve-liki ljubitelj kvalitetnih mliječnih proi-zvoda. U momentu osnivanja u Crnoj Gori su postojale samo društvene mljekare, pa je osnivanje prve priva-tne mljekare bio veliki profesionalni izazov. Sam početak je bio izuzetno naporan: usljed oskudnih finansijskih sredstava, nedostatka stručnih kadro-va – odnosno znanja, nepovjerenja tržišta u mliječne proizvode koji do-laze iz privatne mljekare... Međutim, svijest da samo vrhunski kontinuirani kvalitet proizvoda i korektan odnos prema svim poslovnim partnerima, u kombinaciji sa visokim nivoom zna-

LAu

re

At

I

nja, truda, upornosti i odgovornosti, ali i odgovarajuću dozu sreće, bili su garancija uspjeha.

Glasnik: Potencirate značaj tr-žišta, prilagođavate mu se, ali i sami kreirate novu tražnju. Kako?

M. Đuranović: Uspješan mena-džer mora, prije svega, biti okrenut tr-žištu i njegovim zahtjevima. Na tržištu se stalno pale i gase lampice raznih boja i intenziteta, koje predstavljaju signale različitih karaktera, koje treba prepoznati, definisati, i u odnosu na njih se na adekvatan način postaviti i ponašati. Uspješna firma živi od trži-šta i na tržištu, pa saglasno tome mora sve interne aktivnosti – organizacione, kadrovske i tehničko – tehnološke – kreirati i razvijati u smjeru izlaženja u susret sve raznovrsnim zahtjevima tržišta. Najidealnije je kada firma an-ticipira pojavu novih tržišnih signala

i kroz sopstvenu ponudu sama kreira novu tražnju, što obezbjedjuje najbrži i najsigurniji put ka uspjehu. Mljekara Lazine je uspjela ovo da uradi u nekoli-ko slučajeva, a najveći uspjeh je posti-gnut proizvodnjom neobranog, kvali-tetnog tečnog jogurta visoke konzi-stencije i blagog ukusa koji se pojavio na tržištu spakovan u PET flaša, tako da je vrlo brzo postao najprodavaniji jogurt u Crnoj Gori, a u kasnijim godi-nama njegovo tržišno učešće se stalno povećavalo, potiskujući konkurentne jogurte. Sličan uspjeh je ponovljen i sa dijetalnim jogurtom i pavlakom.

Glasnik: U 2011. godini Mljeka-ra Lazine upošljava 100 radni-ka, od kojih su 11 visokoobrazo-vani. U istoj godini prerađeno je 6,7 miliona litara mlijeka, a prihodovali ste je 6,5 miliona eura. Da li ste zadovoljni proi-zvodnim i finansijskim rezulta-tima?

M. Đuranović: Proizvodnja i finan-sijski rezultat iz godine u godinu se po-većavaju. Proizvodnja mliječnih pro-izvoda spada u manje akumulativne biznise. Profitna stopa koju ostvaruje mljekara Lazine je iznad uobičajenog nivoa za mljekarsku industriju. Ovo, prije svega, rezultira iz maksimalne kontinuirane kontrole svih vrsta tro-škova. Dosljedna primjena savreme-nih računovodstveno-analičkih me-toda i tehnika, omogućava kontrolu i držanje troškova na minimalnom nivou, što rezultira ostvarenjem zado-voljavaće profitne stope.

Glasnik: Sa kojim problemima se susrijećete u radu?

M. Đuranović: Najveći problem u poslovanju Mljekare predstavljaju velika potraživanja, nesigurnost i ne-

Milutin Đuranović


[email protected]

29

LAu

re

At

Iizvjesnost u njihovoj naplati. Nepo-stojanje kvalitetne zakonske regulati-ve iz ove problematike, neadekvatno riješeno pitanje obezbjeđenja potra-živanja kroz sistem mjenice u velikoj mjeri su generisali i doprinijeli opštoj nelikvidnosti na nacionalnom nivou, koji nije mogao mimoići ni mljekarski sektor. Smatram da se razvoj gorućeg problema nelikvidnosti, u početku može usporiti, a kasnije zaustaviti njegovo širenje i polako smanjiva-ti, donošenjem zakona kojima će se ograničiti rokovi naplate potraživanja i njihova adekvatna obezbjeđenja. U suprotnom, pomenuti problem će do-bijati na intenzitetu, dovoditi da, kroz loše poslovanje i propadanje manje uspješnih firmi, dolazi do otapanja zdravog kapitala kvalitetnih poslovnih subjekata, a što normalno utiče i na smanjenje BDP. Nemogućnost naplate potraživanja i njihova neobezbijeđe-nost mnoge zdrave poslovne subjek-te uvešće u zonu nelikvidnosti, što će biti pogubno za kvalitetne firme, ali i za cijelu nacionalnu ekonomiju. Ipak se nadam da je zakonodavac svjestan težine i opasnosti od ovog problema i da će u što kraćem roku usvojiti ade-kvatna zakonska rješenja, slična onim u okviru EU, ali i u okolnim državama.

Glasnik: Za kvalitet proizvoda dobili ste brojna domaća i ino-strana priznanja, a posebno Vam je važno povjerenje potro-šača.

M. Đuranović: Kvalitet proizvoda je osnovna premisa u funkcionisanju mljekare Lazine. Kao rezultat ove činje-nice dobitnici smo velikog broja nagra-da na međunarodnim sajmovima. Po-slednja priznanja su stigla sa ovogodi-šnjeg Novosadskog Sajma poljoprivre-de na kojem smo osvojili 12 medalja od kojih su 4 velike zlatne medalje sa 100 maksimalnih poena, a u kategoriji probiotskih jogurta osvojili smo titulu šampiona kvaliteta. Međutim, mi sva-kodnevno dobijamo priznanja u formi povjerenja naših vjernih kupaca na čijim trpezama se redovno nalaze mli-ječni proizvodi Mljekare Lazine. Goto-vo da se u većini crnogorskih porodica svakodnevna ishrana ne može zamisliti bez mlijeka iz Mljekare Lazine. Prema posljednjem istraživanju Mljekara La-

zine je mljekarski brend broj 1 u Crnoj Gori, a jogurt Lazine je najprodavaniji jogurt na crnogorskom tržištu.

Glasnik: Posebnu pažnju po-klanjate kooperantima, far-merima, koje edukujete u cilju proizvodnje što kvalitetnijeg mlijeka, a time i doprinosite i podizanju profitabilnosti crno-gorskog stočarstva. Kako vidi-te poziciju stočarstva u Crnoj Gori?

M. Đuranović: Mljekara Lazine ima preko 900 kooperanata koji su locirani u centralnom i sjeverenom di-jelu države, tako da i sa ovog aspekta predstavlja lidersku mljekaru u Crnoj Gori. Sa ovako rasprostranjenjenog područja bogatog najkvalitetnijim pa-šnjacima i raznim vrstama ljekovitog bilja otkupljujemo mlijeko. Nastojimo da ostvarimo saradnju sa ozbiljnim farmerima koji žele da proširuju svo-ja znanja, da reinvestiraju zarađeni kapital u proširenje i osavremenja-vanje farmi, što doprinosi povećanju kvaliteta i kvantiteta mlijeka proizve-denih na farmi, a to ima za rezultat povećanje profitabilnosti farmi. Oba-veze prema kooperantima se redovno izmiruju, farmerima se po povoljnim uslovima obezbjeđuje kvalitetna kon-centrovana stočna hrana, pruža im se finansijska i logistička pomoć pri nabavci steonih junica, sredstava za higijenu, organizuju se predavanja sa ciljem povećanja kvantiteta i kvaliteta mlijeka, a time i uspješnosti farmera. Broj kooperanata, odnosa prema nji-ma, količina otkupljenog mlijeka i ši-rina otkupnog područja daju za pravo da kažem da je Mljekara Lazine znača-jan nosilac razvoja primarne proizvo-dnje mlijeka u Crnoj Gori.

Glasnik: Što kažete kad je riječ o razvoju stočarstva u Crnoj Gori?

M. Đuranović: I pored svih naših napora stočarstvo u Crnoj Gori stagni-ra već nekoliko godina. Ukupan otkup svih crnogorskih mljekara ostaje ne-promijenjen, samo dolazi do prera-spodjele u otkupu u korist kvalitetnih, a na štetu manje kvalitetnih mljekara.

Iako količina proizvedenog mlijeka na crnogorskim farmama stagnira, za-hvaljujući radu mljekara na terenu, ali i kvalitetu rada Nezavisne laboratorije za mljekarstvo, kvalitet otkupljenog mlijeka ide uzlaznom putanjom. U poslednje vrijeme zahvaljujući MIDAS projektu raste interesovanje mladih ljudi, koji se do sada nisu bavili sto-čarstvom, za primarnu proizvodnju mlijeka. Kroz isti projekat aktuelni far-meri su našli interes da prošire posto-jeće i izgrade nove farme, kupe novu mehanizaciju, a da po izgranji novih farmi popune ih steonim junicama vrhunskog kvaliteta. Kako se sve brže približavamo EU, logično je da će doći do ukrupnjavanja farmi, tako da će se broj farmi smanjiti, broj grla na preo-stalim farmama će se povećati, a time i ukupna proizvedena količina mlijeka. Da bi se ovo desilo resorno Ministar-stvo moraće da obezbijedi mnogo više budžetskih sredstava, pruži adekvatni-ju logističku podršku za razvoj primar-ne proizvodnje, kao djelatnosti za koju u Crnoj Gori postoje velike mogućno-sti. Kažem da imamo veliki potencijal, zato što Crna Gora raspolaže sa 0,8 ha poljoprivrednih površina (prije svega pašnjaka) po stanovniku, što je svrsta-va na drugo mjesto u Evropi.

Glasnik: Proizvodite hranu što znači radite u veoma zahtjev-noj i složenoj djelatnosti. Koliko je teško, organizovati i raditi ovaj posao?

M. Đuranović: Proizvodnja bilo koje vrste hrane predstavlja vrlo kom-plekstan posao. Imajući u vidu da je mlijeko, poslije krvi, najkvarljivija organska materija, govori da proi-zvodnja mlijeka sa tehničko-tehnolo-


www.pkcg.org

30 GLASNIK PKCG / april 2012LA

ur

eA

tI škog i kadrovskog aspekta predstavlja

veoma komplekstan i visoko rizičan posao. Da bi se bezbjednosni aspekti proizvodnje mliječnih proizvoda ma-ksimalno držali pod kontrolnom ne-ophodno je posjedovati vrhunsku pro-hromsku opremu. Kvalitetna tehnika, uz ispunjene zahtjevne građevinske standarde, samo je prvi preduslov, ali ne i jedini za proizvodnju kvalitetnih i bezbjednih mliječnih proizvoda. Mlje-kara je živi organizam kojem život daju kadrovi koji stručno, savjesno i odgo-vorno upravljaju savremenom opre-mom da bi se dobili vrhunski mliječni proizvodi. Čini se da smo u Mljekari Lazine uspjeli da vrlo precizno ukom-ponujemo sve prethodno pomenuto da bi dobili bezbjedne mliječne proi-zvode, koji zauzimaju lidersku pozici-ju na crnogorskom tržištu. Mljekara Lazine posjeduje HACCP sertifikat od početka 2007. godine.

Glasnik: Proizvodi Mljekare se mogu naći u preko 2000 ma-loprodajnih objekata, hotela i restorana širom države. Da li i kada planirate izlazak na ino-strana tržišta?

M. Đuranović: Čini se da nema ozbilj-nijeg trgovinskog i ugostiteljskog objek-ta u Crnoj Gori koji u svojoj ponudi ne posjeduje naše proizvode. Mi smo se u svojoj proizvodnoj orjentaciji opredijelili za svježe mliječne proizvode sa rokom trajanja od 15 do 20 dana, koji istovreme-no predstavljaju i najzdravije proizvode. Svježi proizvod su na razvijenom evrop-skom tržištu najcjenjeniji i najskuplji proi-zvodi. Kratki rok trajanja svježih proizvoda predstavlja ograničenje za izvoz, zato što realizacija obaveznih aktivnosti za izvoz – smještaj u carinsko skladište, mikrobiolo-ške i hemijske analize, distribucija i slično – uzimaju više od polovine predviđenog roka trajanja. Pomenute objektivne okol-nosti ograničavaju mogućnost plasmana naših proizvoda na domaćem tržištu do momenta ulaska u EU, kada će državne granice postati nevidljive, i time se stvoriti mogućnost za nesmetan izvoz na regio-nalnom tržištu. Kako je turizam prilično razvijena privredna grana u Crnoj Gori, prodaja naših proizvoda stranim turisti-ma predstavlja specifičan oblik izvoza, što doprinosi smanjenju spoljnotrgovinskog deficita.

Glasnik: Kako vidite ulogu Privredne komore Crne Gore u ra-zvoju crnogorske ekonomije i kako sarađujete sa Komorom?

M. Đuranović: Trenutno sam Predsjednik odbora za poljoprivredu, prehrambenu i duvansku industriju u okviru PKCG, tako da sam značajno obaviješten o njenim aktivnostima. Smatram da, poslije višegodišnjeg perioda stagnacije, zapošljavanjem novih kadrova posljednjih godina, Komora ide uzlaznom putanjom i po-staje ono što privrednici od nje oče-kuju. Privrednici se sve više okreću Komori, okupljaju se u okviru nje, i u njoj vide instituciju preko koje mogu na jednostavniji i brži način ostvariti svoje interese. Uočljivo je da Komo-ra u poslednje vrijeme predstavlja najznačajniju privrednu asocijaciju u Crnoj Gori, njene aktivnosti su ve-oma svrsishodne i raznovrsne, a u javnosti i medijima njeni projekti sve više nailaze na odobravanje. Očeku-jem da se u narednom kriznom, ali i vrlo turbulentnom, periodu Komora još više približi svojim članovima, da intenzivno živi sa njima i njihovim problemima, i na taj način pruži do-datni doprinos rastu i razvoju svojih članova, cjelokupnoj nacionalnog ekonomiji, a time i sopstvenoj afir-maciji.

Glasnik: Mljekara Lazine je do-bila Nagradu Privredne komo-re. Kakav značaj ima ovo pri-znanje za Vas i kompaniju?

M. Đuranović: Dobijanje nagrade za uspješno poslovanje od strane naj-značajnije nacionalne privredne aso-cijacije, koja okuplja većinu uspješnih crnogorskih firmi različitih veličina i djelatnosti, pri čemu smo predlože-ni i izabrani od stane kolega, zaista predstavlja značajno priznanje, koje nas je veoma obradovalo. Prethodna godina, iako veoma teška i godina in-tenzivnijeg ulaska u krizu, je godina u kojoj je Mljekara Lazina ostvarila najznačajnije uspjehe: najveći otkup, najveću proizvodnju, najveći prihod i najveću dobit. Ovo je nagrada koja pripada ne samo vlasnicima već i svim zaposlenim u firmi kao i našim koope-rantima za vrlo odgovoran, stručan i savjestan način rada. Nagrada PKCG za uspješno poslovanje u 2011. godini predstavlja krunu uspješnog petnae-stogodišnjeg poslovanja i veoma nas je obradovala, ali na drugoj strani, obavezuje i stimuliše da se, uz posje-dovanje nesalomljivog takmičarskog duha, u narednim godinama postižu joć veći uspjesi i osvajaju visočiji vrho-vi nego u prethodnoj, jako uspješnoj godini.


[email protected]

31

PR

IVA

TIZ

AC

IJA

Turski Toščelik /Toscelik Profile & sheet Industry/ for-malno-pravno je proglašen kupcem nikšićke Željezare, saopštio je stečajni upravnik fabrike, Veselin Perišić.

Turska kompanija u Nikšiću

Toščelik kupac Željezare

Toščelik je na javnom nadmetanju po-nudio najveću kupoprodajnu cijenu

za imovinu Željezare, što je, uz ostale is-punjene uslove, bilo presudno da bude proglašen kupcem, saopštio je Veselin Perišić, prenosi Mina business.

»Nakon detaljnog pregleda dokumen-tacije, stekli su se svi zakonski uslovi da Toščelik i formalno proglasim kupcem«, rekao je Perišić.

Toščelik je na četvrtom javnom nad-metanju za imovinu Željezare ponudio 15,1 milion EUR, 100 hiljada više nego drugorangirani ponuđač nikšićki Neksan, koji u fabrici organizuje proizvodnju od maja prošle godine, nakon uvođenja ste-čaja.

Perišić je objasnio da će sa turskom kompanijom biti zaključen ugovor o ku-poprodaji, koji će definisati sva međusob-na prava i obaveze.

Kompanija Toščelik je član Tosjali gru-pe /Tosyali group/ iz Istanbula. Kompanija se bavi proizvodnjom kvadratnih i pravo-ugaonih profila, kao i industrijskih cijevi, šavnih i pocinkovanih. Proizvodnja u toj fabrici počela je 1998. godine, a zapošlja-va između hiljadu i tri hiljade ljudi. Glavna tržišta Toščelika su zapadna i istočna Evro-pa, Srednji Istok i Afrika, a godišnja proda-ja vrijedna više od 100 miliona USD.

Željezara je prvi put privatizovana

2002. godine, kada je većinski udio kupi-la ruska kompanija Rusmonostil. Rusi su, nakon kratkog zadržavanja, ostavili fabriku u dugovima, a Vlada je bila primorana da, preuzimajući dug, dovede novog strate-škog partnera, firmu Midlend risorsis hol-ding /Midland Resorces Holding/.

Većinski paket akcija Željezare je, nakon što je napustio i Midlend, krajem 2006. godine kupio Montenegro spešelti stils /Speciality Steels/ (MNSS).

Stečaj je u fabrici pokrenut polovinom aprila prošle godine na zahtjev radnika. Nakon toga je početkom novembra Pri-vredni sud odbacio Plan reorganizacije Željezare koji je podnio MNSS i proglasio bankrot fabrike.

Ukupno priznati dugovi Željezare izno-se 125,1 milion EUR, a nekadašnji nikšićki gigant, koji je zapošljavao sedam hiljada radnika, četvrtu privatizaciju bi mogao dočekati sa svega 350 zaposlenih.

Prethodna dva tendera za prodaju nikšićke fabrike, raspisana u januaru i fe-bruaru, bila su neuspješna, jer nije bilo zainteresovanih.

Stečajna uprava Željezare objavila je prije mjesec novi oglas za prodaju fabri-ke. Početna cijena je iznosila 15 miliona EUR i bila je duplo manja u odnosu na prvi oglas, dok je na drugom kompanija nuđe-na za 21 milion EUR.

,,Toščelik” da investira u Nikšić i dokaže kvalitet

Turska kompanija "Toščelik" u narednom periodu treba da dokaže kvalitet, investira u Nikšić i obezbijedi plasman proizvoda na globalno trži-šte, kazao je ministar ekonomije dr Vladimir Kavarić.

Radi se o veoma značajnoj kom-paniji u ovoj oblasti koja ima preko dvije milijardi eura godišnje proda-je, ima proizvodne lokacije na preko četrnaest lokacija u Turskoj i drugim zemljama svijeta i zapošljava preko pet hiljada radnika...Ono što očekuje-mo od turskog partnera je da dokaže svoje performanse i da u Nikšiću uradi ono što je uradio na velikom broju lo-kacija, kazao je Kavarić. Ministar eko-nomije kao pozitivan primjer naveo je Alžir gdje je “Toščelik" do sada uložio preko 500 miliona eura i zaposlio oko hiljadu ljudi.

Kavarić je napomenuo da izborom najboljeg ponuđača za Željezaru po-sao nije završen, već da tek počinje.

On je naveo da su kroz stečajni po-stupak riješeni dugovi koji su Željeza-ru opterećivali duži vremenski period i problemi prevelikog broja radnika, koji je smanjen uvođenjem socijalnog programa za tu fabriku.

Uvođenjem u stečaj, odnosno procesom otpočinjanja stečaja u Že-ljezari, ona prestaje da bude problem i postaje vrlo ozbiljna razvojna šansa, pod tim mislim na sve ono što su po-tencijali Željezare a radi se o više stoti-na radnih mjesta i više stotina miliona godišnje prodaje koje Željezara može da ostvari, naveo je on.

Sada se broj radnika nalazi ispod optimalnog. Očekujem da će se kroz dalji proces razvoja investicija u ovoj firmi broj zaposlenih i povećavati.

Kavarić je pohvalio kompaniju “Neksan” koja je uspjela da u jedno-godišnjem periodu od uvođenja ste-čaja u Željezaru, održi proizvodnju i na taj način, kako je kazao, ublaži eko-nomske probleme u nikšićkoj fabrici.

Željezara Nikšić


www.pkcg.org

32 GLASNIK PKCG / april 2012K

OM

PA

NIJ

E ,,Telemont” u ,,pametnoj” zgradi

Vrijeme je novac, prostor je zlato

Kompanija ,,Telemont”, vlasništvo Željka Savovića, odnedavno, po-

sluje u novom objektu - ,,pametnoj” zgradi, moderne arhitekture, projek-tovanoj i izgrađenoj u skladu sa sa-vremenim standardima energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.

Manirom iskusnog, uspješnog biznismena, koji ima dugoročnu vi-ziju razvoja poslovanja, Savović je, u skladu sa savremenim potrebama očuvanja (ne)obnovljivih energetskih resursa i okruženja, izgradio ,,zelenu” zgradu - ,,pametan prostor, pun pa-metnih rješenja, za pametno poslo-vanje”. Vizuelno atraktivna zgrada se izvanredno uklapa u ambijent, a svi

,,Telemont” je izgradio “inteligentan” i moderan obje-kat po najsavremenijim evropskim normama energet-ske efikasnosti i ekologije u kome ušteda električne energije dostiže 60 odsto u odnosu na klasične zgra-de.

sistemi u njoj su integrisani sa ciljem uštede energije i zaštite životne sre-dine. U izgradnji se posebno vodilo računa o kvalitetno projektovanim i ugrađenim materijalima, termoizola-ciji objekta, koji su osnov racionalnog korišćenja sistema hlađenja i grijanja. Staklene površine na objektu izrađe-ne su od materijala koji propuštaju svjetlost, a zadržavaju toplotnu ener-giju. Solarni paneli zagrijavaju vodu koja se koristi u objektu.

Uštedu energije bitno povećava i integracija svih sistema koja se po-stiže BMS-om (Bulidnig Menagment System). Takvi sistemi omogućuju in-tegraciju:

,,Telemont“ je osnovan 1997. godine, a osnovna djelatnost kompanije je projektovanje i ugradnja sistema za upravljanje ,,pametnim“ zgradama.

Danas su ovlašćeni distribu-teri ili direktno sarađuju sa vo-dećim svjetskim proizvođačima: Panasonic, Ericsson, Siemens, Legrand, Draka, Telsey, ADC-Kro-ne, Cisco, Nortel, Tyco-Rahyem, ... Skoro da ne postoji ni jedno značajnije preduzeće ili ustano-va u Crnoj Gori koje nije korisnik njihovih usluga u dijelu IT. Svoju djelatnost i poziciju lidera u IT (PBX) telekomunikacijama u Cr-noj Gori ostvaruju kroz predla-ganje kompletnih rešenja, pro-jektovanje, izvođenje i održava-nje mrežne infrastrukture.

Od početka sarađuju sa veli-kim brojem najznačajnijih kom-panija i ustanova u Crnoj Gori. Za 15 godina rada sa više hiljada korisnika ne postoji ni jedan po-krenuti spor, niti i jedan ozbiljan prigovor protiv TELEMONT-a za nepoštovanje roka, kvaliteta ili preuzetih obaveza.

TELEMONT se specijalizovao i za izradu hotelskih IT sistema i učestvovao je u izradi tehničkih rešenja u novoizgrađenim i ob-novljenim hotelima kao i drugim objekattima iz ove djelatnosti. Posebno dobru višegodišnju sa-radnju ostvaruju sa Crnogorskim Telekom-om, o čemu govori i otvaranje prvog Smart shop – a u ,,zelenoj“ zgradi.

Željko Savović

Poslovna zgrada Telemont-a


[email protected]

33

KO

MP

AN

IJE Rasvjete;•

Elektropotrošača;•Termotehnike (grijanje-hlađe-•nje); Kontrole pristupa i prisustva u •prostorijama;Bezbjedonosnih sistema: video •nadzor, požarne alarmne siste-me, protiprovalu…Tendi, žaluzina, roletni…•

„Telemont“ je u svom novom objektu primijenio ADRIA sistem za ,,pametne“ zgrade koji omogućuje integraciju i automatsko upravljanje svim sistemima. ,,Zelena“ zgrada ima

termički otporna stakla, solarne pa-nele, kvalitetnu izolaciju, te central-nu klimatizaciju niske potrošnje, što donosi brojne benefite u upotrebi prostora i doprinosi „saživotu“ zgra-de sa prirodnim okruženjem.

Enterijer i eksterijer su, sofistici-ranim izborom boja i materijala, pri-lagođeni prirodnom okruženju, a uz primjenu vegetacije tipične za Crnu Goru, kao što su ruzmarin, lavanda

i stabla maslina, naglašena je auten-tičnost prostora.

Manuelno upravljanje elektropo-trošačima, klimatizacijom, ventila-cijom i rasvjetom, omogućeno je na više načina:

kontrolnim tasterima u pro-•storijama, gde je sve pojedno-stavljeno do te mjere da svi korsnici mogu da kontrolišu temeraturu, rasvjetu, žaluzine, ozvučenje...Računarom preko interneta•Sa mobilnog-pametnog telefo-•na

Sistem prati spoljnju tempera-turu, jačinu dnevne svjetlosti, kao i prisustvo zaposlenih u prostorijama te se na jednostavan način kreiraju optimalni i komforni mikroklimatski uslovi, a izbjegava nepotrebno rasi-panje električne energije. Ukupna ušteda električne energije dostiže i do 60 odsto u odnosu na klasično građene objekte.

Za potrebe Elaborata o energet-

skoj efikasnosti objekta Telemont korišćen je softver ENSI EAB, kao i mjerna oprema TESTO. Sprovedena su višednevna mjerenja koja su poka-zala da se radi o objektu sa energet-ski efikasnim sistemima za grijanje, hladjenje i osvjetljenje, da u objektu postoji energetski monitoring i CSNU, kao i da je omotač urađen po najstro-žijim evropskim normama za termič-ku izolaciju, kako fasade, tako i vanj-ske stolarije i krovne konstrukcije. Ova mjerenja sproveli su inženjeri za enegretsku efikasnost Ministarstva ekonomije Crne Gore.

Da navedeni sistemi nijesu luksuz i skupa investicija pokazuje i podatak da je Telemont, koji se inače bavi pro-jektovanjem i ugradnjom sistema za upravljanje ,,pametnim“ zgradama, izdvojio dva odsto od ukupne inve-sticije u novi objekat za navedeni sis-tem. Kroz podatke o uštedi energije i cijeni sistema za upravljanje ,,zele-nim“ objektima izvjesno je potvrđe-na poznata izreka iz naslova ovog teksta.

Još jedna osobenost karakteriše ,,Telemont“. Pozitivna biznis atmos-fera i profesionalan odnos među za-poslenim, dobra su osnova za rast produktivnosti i povećanje prihoda.

U ,,Telemontu“ su ovim projektom ispričali najljepšu priču o uspješnom biznisu i to iz evropske vizije. U toj priči je na svojevrstan način predsta-vljena i Crna Gora i to kroz inventivan preduzetnički duh, ali i harmoniju tipičnih pejsaža, materijala, boja, ra-stinja... Zato, možda nije pretencio-zno reći - kada dođete u Telemont, upoznaćete Crnu Goru - kakva će biti sjutra.


www.pkcg.org


Biznis fleš

Ekonomska hronikaBIZ

NIs

Usvojen nacrt detaljnog plana za Komarnicu

Vlada je usvojila Nacrt detaljnog plana za prostor višenamjenske

akumulacije na rijeci Komarnici, koji predstavlja osnov za korišćenje pri-rodnih resursa i nastavak razvoja ru-ralnih područja.“Radi se o značajnom planskom dokumentu koji predstavlja osnov za korišćenje prirodnih resursa, što se odnosi na proizvodnju električ-ne energije iz hidropotencijala rijeke

Komarnice«, saopštio je ministar od-rživog razvoja i turizma Predrag Seku-lić, prenosi Portal Analitika.

Vlada je utvrdila i stratešku pro-cjenu uticaja na životnu sredinu i plan javne rasprave koji će trajati narednih mjesec.Sekulić je naveo da je vrijeme potrebno za izgradnju hi-drocentrale šest godina, procjenjena godišnja proizvodnja 232 giga vata (GW), a vrijednost investicije oko 180 miliona eura.

»Godišnji prihod iz hidrocentrale

bi, nakon 2020. trebalo da iznosi oko 46 miliona EUR«, kazao je Sekulić.Za-premina akumulacije, kako je dodao, trebalo bi da bude oko 260 miliona kubnih metara vode.»Plan je urađen na osnovu prostornih planova Crne Gore, Šavnika i Plužina, ali i na osno-vu strategija razvoja energetike do 2025, turizma i drugih koje se odnose na vodne potencijale«, kazao je Seku-lić. On je objasnio da se zahvat plana odnosio na 5,5 hiljada hektara, s tim što je kasnije proširen za još 3,3 hi-ljade.

»Opštine Šavnik i Plužine, zahvaće-ne planom, imaju oko 1,03 hiljade stanovnika. Plan obuhvata i nekoliko kulturnih spomenika, gdje se nalazi i kanjon Nevidio, ali kada je u pitanju strateška procjena životne sredine hi-drocentrala na Komarnici neće uticati na prirodne ljepote ili spomenike«, precizirao je Sekulić. On je naveo da će, kroz javnu raspravu, javnost ima-ti prilike da se detaljnije upozna sa onim što je utvđeno. ”Plan će biti i sastavni dio tenderske dokumentaci-je na tenderu za potencijalnog inve-stitora, odnosno koncesionara na toj lokaciji”, saopštio je Sekulić.

Subvencije za zapošljavanje mladih

Kretanja na tržištu rada protekle godi-ne ukazuju na usporeno zapošljava-

nje mladih. Njihovo učešće u ukupnom broju nezaposlenih povećava se, a stopa nezaposlenosti mladih iznad je državnog prosjeka. Pored toga, obim i struktura zapošljavanja mladih sa izraženim sezon-skim obavljanjem djelatnosti još je niža od mogućnosti. Sve to nameće potrebu stimulisanja zapošljavanja ove kategorije nezaposlenih.

Zavod za zapošljavanje i ove godine daje veliki značaj projektu „Zaposlimo naše mlade na sezonskim poslovima“. Poslodavci koji angažuju osobe mlađe od 25 godina dobiće od Zavoda subvencije od po 100 eura mjesečno, po jednom za-poslenom. Tokom aprila i maja u okviru redovne djelatnosti, Zavod pojačanim aktivnostima obezbjeđuje radnu snagu za predstojeću sezonu. Plan je da se u se-zoni uključi oko 6.500 lica sa evidencije, gotovo svaki peti nezaposleni.

Strateški zadatak je, koliko god je mo-guće, da domaću radnu snagu okrenemo prema potrebama naše privrede. Vitalne grane: turizam, ugostiteljstvo, poljopri-vreda, trgovina, zahtijevaju sezonsko za-pošljavanje. I kao država moramo imati poseban odnos prema toj privredi. A dobrim dijelom možemo je servisirati ve-likim potencijalom domaće radne snage. Prednost ćemo dati mladima, kojih je u ponudi čak 35 hiljada - kazala je u razgo-voru za „Pobjedu“ direktorica Zavoda za

zapošljavanje Vukica Jelić.Potencijal za zapošljavanje predsta-

vljaju mladi sa evidencije ZZZ svih profila, studenti i maturanti.

Imamo 23 hiljade studenata, u ge-neraciji je oko 7 hiljada maturanata, a samo na evidenciji ZZZ je 5 hiljada viso-koškolaca. Neka se zaposli bar 30 odsto, što je njih 11.500, čime bismo značajno zadovoljili potrebe poslodavaca. Sigurno imamo toliko mladih koji hoće u sezoni da rade- zaključuje direktorica ZZZ.


[email protected]

35

BIZ

NIs

Objavljivanje lista pravnih lica čiji su računi blokirani

Vlada je usvojila Predlog Zakona o dopuni zakona o platnom prometu

u zemlji, što će omogućiti objavljivanje imena pravnih lica, odnosno preduze-tnika čiji su računi blokirani. Ova izmjena Zakona izvršena je sa ciljem da da dopri-nos prevazilaženju problema nelikvidno-sti i insolventnosti privrednih subjekata, a samim tim i unapređenju poslovnog ambijenta, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Radna grupa, koju su činili predstavnici Ministarstva finansija, Cen-tralne banke i Privrednog suda, izvršila je najprije prečišćavanje baze podataka i, na taj način, utvrdila broj privrednih subjekata čiji su računi blokirani, kao i vremenski interval u kom su računi pod blokadom. Nakon toga, radna grupa je utvrdila i jasne kriterijume za objavlji-vanje podataka o blokiranim računima, i to: iznos blokade računa u postupku prinudne naplate i broj dana blokade računa i neprekidnom trajanju. Predlo-ženim izmjenama propisano je da Cen-tralna banka Crne Gore objavljuje imena pravnih lica, odnosno preduzetnika čiji su računi u blokadi duže od 30 dana i čiji iznos blokiranih sredstava prelazi 10.000 eura. Lista će biti objavljivana na inter-net stranici CBCG jednom mjesečno, i to prvog radnog dana u mjesecu, sa presje-kom stanja na posljednji dan u mjesecu. Radi uspostavljanja pune nepristrasnosti objavljivanja, lista će biti kreirana po az-bučnom redu naziva privrednih subjeka-ta. Očekivani efekti zakonske izmjene su veći stepen informisanosti i zaštite pov-jerilaca, smanjenje troškova pribavljanja informacija, blagovremeno pokretanje stečajnog postupka, kao i stvaranje pod-sticaja za redovno izmirenje dospjelih obaveza, zaključeno je u saopštenju.

Najviše zarađuju energetičari i bankari

Najveću prosječnu neto zaradu u Croj Gori primaju zaposleni u

sektoru snabdijevanja električnom energijom-čak 907 eura, dok su „na-jtanje” koverte primili uslužni radnici svega 293 eura i trgovci – 334 eura. To pokazuju zvanični podaci MONSTAT-a o isplaćenim zaradama za februar, dostavljeni Portalu Analitika.

Na ovaj način, prosječna plata u Elektroprivredi (EPCG) i Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) je prvi put veća nego zarada bankara. Prosječna plata isplaćena bankarima je iznosila 857 eura, i za 50 eura je niža nego ona isplaćena u Elektroprivredi i Elektroprenosnom sistemu.

Među najunosnjim zanimanjima u Crnoj Gori su trgovci nekretninama, koji mjesečno zarađuju 873 eura, za-posleni u sektoru informisanja i ko-munikacija sa zaradom od 751 eura, rudari koji prosječno primaju 721

euro i radnici u sektoru saobraćaja koji primaju prosječno 560 eura..

Iznad prosjeka zarađuju zaposle-ni u sektoru poljoprivrede 589 eura, u prerađivačkoj industriji 534 eura i državnoj upravi 500 eura.

Ispod prosjeka primaju zaposleni u sektoru umjetnosti, zabave i rekre-acije – svega 394 eura.

Prosječna neto zarada bez poreza i doprinosa u ovom mjesecu iznosila je 495 eura.

Kanađani vlasnici nikšićke ,,Trebjese“

Jedan od vodećih proizvođača piva u svijetu, Molson kurs iz

Kanade potpisao je ugovor o pre-uzimanju Starbeva, u čijem sasta-vu posluje devet pivara i srednoj i istočnoj Evropi, među kojima i nikšićka Trebjesa, za 2,65 milijardi eura, prenosi Mina business.

"Preuzimanje Starbeva odgova-ra Molsonovoj strategiji da poveća portfolio premium brendova i poja-ča naše prisustvo u rastućim tržišti-ma širom svijeta”, rekao je predsje-dnik i glavni izvršni direktor kompa-nije, Piter Svinburn. On je, kako je saopšteno iz Molsona, ocijenio da je tržište piva u srednjoj i istočnoj Evropi atraktivno, sa snažnim isto-rijskim trendovima i potencijalom da regiji vrati predkrizne stope ra-sta.

Svinburn je naveo da Starbev, u vlasništvu CVC fonda, kao tržišni lider u regiji, pruža Molsonu veliku platformu za rast i odličnu osnovu za širenje njegovih ključnih brendo-va, kao što je i Karling. Osim Trebje-

se, u sastavu Starbeva posluju piva-re u Češkoj, Srbiji, Hrvatskoj, Rumu-niji, Bugarskoj, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini i Slovačkoj.

Nakon sticanja dionica u tim pi-varama, Molson očekuje da će zna-tno više prihoda ostvarivati od rasta i tržišta u nastajanju. Od transakcije se očekuje da će postepeno dopri-nijeti prihodima tokom prve godine rada i generisati oko 50 miliona do-lara prije oporezivanja, prvenstveno kroz efikasnost proizvodnje, nabav-ke, sistemskih i drugih područja.


www.pkcg.org

36 GLASNIK PKCG / april 2012B

IZN

Is

Ubrzati razvoj organske proizvodnje

U Crnoj Gori registrovano je oko sto proizvođača organske hrane,

a do kraja godine očekuje se da će ih biti ukupno oko 150. U narednom periodu mora se intenzivno raditi na promociji i marketingu organskih proizvoda, a veliku ulogu u tom pro-cesu imaće uključivanje i saradnja or-ganskih proizvođača, poručeno je na okruglom stolu “Proizvodnja organ-ske hrane, izazovi i mogućnosti”.

Postignuti rezultati pokazuju da postoji veliki interes i motivisanost crnogorskih proizvođača za biljnu i stočarsku proizvodnju i preradu, ka-zao je ministar poljoprivrede i rural-nog razvoja Tarzan Milošević.

Crna Gora je opredijeljena i is-tovremeno ima obavezu da kao ekološka država razvija organsku proizvodnju. Činjenica je da se u Crnoj Gori još uvjek koristi nizak nivo mineralnog đubriva i sredstava za

zaštitu bilja, te da je naše zemljište očuvano od zagađenja što predstav-lja odlično polazište za razvoj ove proizvodnje, naveo je resorni mini-star. Nadamo se da ćemo do kraja godine imati oko 150 proizvođača koji ispunjavaju uslove da se bave organskom proizvodnjom, naveo je Milošević. U narednom periodu mora se intenzivno raditi na promo-ciji i marketingu organskih proizvoda, a u tom procesu veliku ulogu imaće uključivanje organskih proizvođača.

Agencija za zaštitu životne sre-dine i resorno ministarstvo već nekoliko godina intenzivno rade na kontroli kvaliteta zemljišta što je osnov da bi se moglo govoriti o de-finitivno bezbjednoj hrani u Crnoj Gori, kazala je direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović. Ona je navela da treba ra-diti na unaprijeđenju i brendiranju crnogorskih proizvoda.

Poslije skoro tri četiri godine problema koje smo imali u onome što smo tretirali kao rezultate moni-toringa možemo reći da imamo unaprijeđeno zemljište, naročito na nekim lokacijama koje se treti-raju kao poljoprivredne, navela je Pejović.

Akcioni plan razvoja organske proizvodnje koji je crnogorska Vlada nedavno usvojila za petogodišnji pe-riod, sadrži konkretne mjere čije će sprovođenje ubrzati razvoj organske proizvodnje i obezbijediti snabdi-jevanje domaćeg tržišta organskim proizvodima, poručeno je na okru-glom stolu.

Hoće li proraditi mojkovački rudnik?

Australijska rudarska kompanija Sultan Corporation Limited, koja

je 5. januara promijenila naziv u Bala-mara Resources Limited (BRL), poslala je, 1. marta prve uzorke rude sa moj-kovačkog dijela Bjelasice, na analizu, u poljsku laboratoriju AcmeLabs, iz Kra-kova, kazala je za ,,Pobjedu“ predstav-nica kompanije Milijanka Maraš.

Prema njenim riječima analiza će trajati otprilike mjesec-dva.

Pored olova, cinka i bakra, ispiti-vače se i prisustvo zlata, srebra i još tridesetak elemenata, naglasila je Ma-raš.

Ona je dodala da će nastavak istra-žnih radova, odnosno uzimanje novih izoraka rude specijalnim bušilicama početi kad dozvole vremenski uslovi.

Dobili smo dozvolu od Ministar-stva ekonomije za nastavak istražnih radova u ovoj godini. Posao, među-tim, ne možemo početi prije nego što snijeg okopni na lokacijama na kojima ćemo raditi 15 bušotina, 11 na Višnjici i četiri na Žutim prlima, dužine 3.000 metara. Sa Žutim prlima i Višnjicom neće se završiti istraživanja, koja su prva terenska faza projekta otvaranja novog rudnika „Brskovo". Za narednu godinu planirali smo barem još toliko radova, a rezultati analiza uzoraka ru-dnih ležišta sa te dvije lokacije odre-diće nasatavak istraživanja“, rekla je Maraš.

Australijska kompanija dobila je koncesije na istraživanje i eksploataci-ju rudnih ležišta Bjelasice, s namjerom da ponovo otvori mojkovački rudnik olova i cinka „Brskovo".

Mojkovčani se nadaju da će rudnik u njihovom kraju ponovo proraditi, naravno, uz poštovanje najviših ekolo-ških standarda.

Pirella dobila internacionalno priznanje

Fabrika sokova Pirella iz Danilovgrada dobila je zlatni trofej za kvalitet na In-

ternešnl kvaliti avordu (International qua-lity award) u Frankfurtu.

Osim trofeja Pirela je dobila i Serti-fikat Arch fo Europe, za veliki dopinos poslovnom svijetu, visoke standarde i profesionalizam i QC 100 Total quality menadžment model, navodi se u saop-štenju kompanije dostavljenom agenciji Mina-business.

Trofej je dodijelila organizacija Busi-ness Initiative Directions (BID) sa sjedi-štem u Madridu.

BID je, kako se navodi, trenutno najva-žnija organizacija u svijetu koja dodjeljuje nagrade za kvalitet, na osnovu principa utemeljenih kao i oni za nagrade Deming u Japanu (samo za kompanije iz Japana), Baldrige u Sjedinjenim Američkim Dr-žavama (samo za kompanije iz SAD-a) ili EFQM (za kompanije iz Evrope).

Internacionalno priznanje dodijeljeno Pireli kao kompaniji prepoznatoj po kva-litetu, liderstvu, tehnologiji i inovacijama predstavlja uspjeh za Crnu Goru u poslov-nom svijetu, zaključuje se u saopštenju.


[email protected]

37

BIZ

NIs

Najava bolje turističke sezone

Opštinski zvaničnici i turistički radnici na Budvanskoj rivijeri

očekuju dobru ovogodišnju turističku sezonu, koja će prema najavama, biti bolja i duža od prošlogodišnje.

Predsjednik Opštine Budva, Lazar Rađenović kazao je agen-ciji Mina-business da su budvan-ski međunarodni karneval i praznici doveli u Budvu veliki broj gostiju i najavili na najljepši način, dobar početak ovogodišnje turističke se-zone.

„Očekujem da će od efekata ovogodišnje turističke sezone i Bud-va i Crna Gora, imati veliki ekonom-ski uspjeh, jer ugovoreni aranžmani govore da će na Budvanskoj rivijeri i ove godine boraviti veliki broj turista iz raznih zemalja svijeta“, kazao je Rađenović.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja(CTU), Žarko Radulović smatra da će ovogodišnja turistička sezona u hotelima trajati duže nego proteklih godina, a hoteli-jeri od ove sezone, očekuju bolje re-zultate od prethodne.

Direktor Turističke organizacije Budva (TOB), Jelena Rađenović je

kazala da je posjeta, u odnosu na isti period prošle godine, tri odsto bolja, a ugovoreni aranžmani hotelijera gov-ore da će sezona duže trajati.

„Zadovoljni smo početkom ovogodišnje turističke sezone, jer je početkom maja na Budvanskoj rivijeri registrovano oko šest hiljada gostiju, od čega se pet hiljada nalazi u hote-lima“, saopštila je Rađenović.

Hotelska grupa (HG) Budvanska rivijera, odnosno njeni hoteli „Alek-sandar“ u Budvi i Palas u Petrovcu, početkom aprila su primili prve ovogodišnje goste iz Njemačke, En-gleske i Francuske.

Za nekoliko dana, gosti će stići i u Turističko naselje Slovenska plaža u Budvi, a u upravi kompanije smatra-ju, da će sezona u njihovim hotelima trajati duže i da će ostvariti bolje re-zultate od prošlogodišnjih.

Bečićki hotel The Queen of Mon-tenegro prvih dana maja, bilježi do-bru posjetu turista. Najviše ih je iz Njemačke, Tajlanda, Britanije i Aus-trije, a zahvaljujući ugovorima pot-pisanim sa partnerima iz Njemačke, turistička sezona u ovom poznatom hotelu, trajaće i u novembru.

Priznanje direktoru marine Porto Montenegro

Direktor marine Porto Montenegro Toni Brovn dobitnik je međuna-

rodno priznatog certifikata Britanske federacije marina - Certifikovani Me-nadžer Marine CMM koja mu jeuruče-na u Londonu.

“Dobitnici ovog certifikata su naj-značajniji profesionalci u rekreativno nautičkoj industriji, a Britanska fede-racija marina”, navodi se u saopštenju Porto Montenegra.

Britanska federacija marina oku-plja nautičke profesionalce koji svoje projekte rade u skladu sa načelima za-štite životne sredine i održivog razvoja, a koji su završili opsežnu obuku u reno-miranom Međunarodnom institutu.

Vranac Pro Corde nagrađen u Las Vegasu

Vranac Pro Corde osvojio je srebre-nu medalju, na upravo završenoj

izložbi vina u Las Vegasu, saopšteno je Portalu Analitika iz kompanije „13. jul - Plantaže“.

U organizaciji WSWA-Američke asocijacije veletrgovaca vina i žestokih pića, u periodu od 2-5. aprila, održana je 69. po redu izložba vina u Las Vega-su.

Vina kompanije “13. jul -Plantaže” predstavljena su na, ovoj, prestižnoj manifestaciji koja okuplja najveće dis-tributere, kupce i uvoznike vina, a in-teresovanje američkih kupaca za naša vina bilo je veoma izraženo.

Kao i prethodne nagrade, sigurni smo da će i ova pozitivno doprinijeti našim daljim marketinškim aktivnosti-

ma na svim, a posebno na američkom tržištu. U 2011. godini, potrošnja vina u SAD-u je dosegla 3,7 milijarde boca, a podaci Međunarodnog Wine & Spirit istraživanja (IWSR) predviđaju dalji rast od 10% u periodu između 2011 - 2015. godine.

Medalje za kvalitet koje vina “Plan-taža” osvajaju na američkom tržištu, doprinijeće našim naporima i nastoja-njima da se na ovom velikom tržištu vina izborimo sa jakom konkurencijom iz cijelog svijeta – kaže se u saopštenju.


www.pkcg.org

38 GLASNIK PKCG / april 2012A

Gr

Ar

Imamo uslove da na velikim zasadima uzgajamo sibir-sku borovnicu, jednu od najljekovitijih biljaka u svije-tu, te da kombinacijom sa šumskim plodovima i na-rom proizvodimo sokove i druge voćne prerađevine koji bi mogli postati ekološki brend.

Rajko Grozdanić, savjetnik u službi za biljnu proizvodnju, regionalni centar Nikšić

Aronija – riznica zdravlja

Glasnik: Da li bi Crna Gora mo-gla biti prepoznatljiva po zasa-dima sibirske borovnice – aroni-je, biljke poznate po ljekovitim svojstvima u svijetu?

R. Grozdanić: Centralni i sjeverni predjeli Crne Gore su pogodni za uz-goj i proizvodnju aronije. Pošto nema velikih zahtjeva u pogledu kvaliteta zemljišta, zbog jednostavne i lake agrotehnike, moguće je gajiti čak i na onim terenima koji nijesu pogodni za intenzivnu proizvodnju drugih poljo-privrednih kultura, svakako ima šanse i perspektive za njen uzgoj na većim površinama. Na ovaj način bi se naj-bolje mogli valorizovati i ovi tereni, povećati poljoprivrene površine, a do-maćinstva koja je gaje imala bi doda-tni izvor prihoda.

Glasnik: Smatrate da je uzgoj aronije šansa za naše poljopri-vrednike, odnosno šansa da imamo veću proizvodnju eko-loških, organskih proizvoda na bazi aronije, drijena, nara....Objasnite.

R. Grozdanić: Aronija se može, na-ročito u proizvodnji prirodnih sokova, miješati sa ostalim voćnim vrstama. U Crnoj Gori uspijevaju drijen, šumska malina, jagoda, borovnica, nar. Kori-šćenjem soka od aronije i njegovim miješanjem sa navedenim voćnim vr-stama mogla bi se dobiti široka paleta prirodnih sokova, koji bi se mogli, kao ekološki proizvod prodavati i na taj na-čin postati ekološki brend. Takođe, od čvrstog dijela koji ostaje nakon cijed-

jenja, mogli bi se proizvoditi džemovi, marmelade, pa bi se i ovi proizvodi mogli na isti način ponuditi tržištu. Na ovaj način bi se pored proizvodnje aronije, mogao povećati i otkup šum-skih plodova, a preradom stvorili uslo-vi za otvaranje novih radnih mjesta, i na najbolji način valorizovala prirodna bogatstva Crne Gore.

Kako se uzgaja aronijaAronija nije zahtjevna u pogledu kvali-

teta zemljišta, može uspijevati i na siroma-šnim, skeletnim zemljištima. Za intenzivnu proizvodnju aronije najpogodnija su laka, rastresita i propusna zemljišta čija se pH vrijednost kreće od 5,5-6. Ne odgovaraju joj teška, zabarena zemljišta kao i tereni na kojima se duže zadržava voda ili je pak nivo podzemnih voda visok. Pogoduju joj blage osunčane padine, dok joj ne pogoduju za-sijenjena mjesta. Uspijeva na nadmorskoj visini do 1500 metara kao i na područjima na kojima ljeti temperatura ne prelazi 35ºC, dok može izdržati niske temperatu-re i do - 47ºC. Centralni i sjeverni predjeli u Crnoj Gori su idealni za njen uzgoj.

Za komercijalne zasade, sadi se u vidu žbuna na rastojanju od 3x1,5 do 3x2 m. Prije sadnje potrebno je izvršiti pripremu parcele (oranje, frezanje i ravnanje tere-na), kao i uraditi pedološko-hemijsku ana-lizu zemljišta. Sama agrotehnika je krajnje jednostavna. Neposredno prije sadnje potrebno je prekratiti korijenov sistem za 1/3, ukloniti sve eventualno polomljene ili osušene žile i korijenov sistem potopiti u rastvor vode i nekog fungicida. Nakon sa-dnje nadzemni dio je potrebno prekratiti na 2-3 vidna pupoljka. U toku vegetacije, iz svake sadnice potrebno je odnjegovati

4-5 pravih izdanaka. Ovaj postupak se po-navlja u narednim godinama, tako da u petoj godini nakon sadnje, po žbunu bude formirano 25-30 izdanaka.

Aronija počinje da rađa u drugoj, a pun rod daje u sedmoj godini. Nakon sed-me godine prinos počinje da opada, pa je potrebno najstarije izdanke odsjeći do nivoa zemlje, a na njihovo mjesto će se formirati novi izdanci. Ovom mjerom se omogućava održavanje stabilnog prinosa po žbunu, odnosno u čitavom zasadu. U punom rodu, prinos po žbunu se kreće od 10-15 kg, odnosno 10-15 t/ha.

Aronija nema prirodnih neprijatelja, odnosno ne napadaju je nikakve biljne bolesti i štetočine, tako da je proizvodnja moguća bez upotrebe hemijskih sredsta-va. Samooplodna je voćna vrsta, tako da se zasadi mogu formirati i sa jednom sor-tom, ali je svakako bolje da se, posebno u proizvodnim zasadima, sadi više sorti. Medonosna je biljka pa je u vrijeme cvje-tanja u zasad poželjno unijeti košnice sa pčelama. Na ovaj način se pored prinosa meda, ostvaruje bolje zametanje, veća krupnoća i bolji kvalitet plodova. Za aroni-ju je karakteristično da se ne mora odmah i odjednom obrati jer plodovi dugo ostaju na granama i ne gube na kvalitetu.

Rajko Grozdanić


[email protected]

39

AG

rA

rGlasnik: Predstavite svojstva aronije koja se ubraja u najlje-kovitije biljke, a čija je postojbi-na Sjeverna Amerika?

R. Grozdanić: Njena ljekovita svoj-stva su prvi uočili Indijanci, koji su je po-red hrane koristili i za liječenje. Sok ploda i listove su koristili za lakše zacjeljivanje i zarastanje rana, dok su je koristili i za liječenje želudačnih i crijevnih tegoba. U poslednjih dvadesetak godina, detalj-nim ispitivanjem zaključeno je da plod aronije i proizvodi od nje pozitivno utiču i na liječenje mnogih bolesti.

Plod aronije pored šećera i amino kisjelina sadrži velike količine bifenola, tanina, flavonida, antocijana, vitamina ( A,C,B2,B6,B9,E, veoma rijedak vitamin P), beta karoten i veliki broj minerala (K,Ca,Fe,Mn,Mo,J,P) Zbog velikog udjela antocijana, aronija je dosad najpoznatiji antioksidans na svijetu. Ukratko plod je prava riznica mineralnih elemenata i vi-tamina.

Plod aronije se može koristiti u sv-ježem stanju, osušen ili preradjen. Od preradjevina najpoznatiji je hladno cijedjen sok, kao i džem, marmelada, slatko,vino.

Dokazano je da konzumiranje soka od aronije pozitivno utiče na organizam i potpomaže u liječenju mnogih bolesti. Pozitivan uticaj se ogleda u tome što ve-zuje teške metale i radioaktivne elemen-te u tijelu i omogućava njihovo izlučiva-nje iz organizma. Konzumiranje soka od aronije bilo je preporučeno radnicima koji su radili na sanaciji šteta na atom-skoj centrali u Černobilu. Njena ljekovi-ta svojstva su utvrđena i kod regulacije krvnog pritiska, održavanja elastičnosti krvnih sudova, jačanja imuniteta, regu-lisanja šećera i holesterola u organizmu, ublažavanja i otklanjanja želudačnih i crijevnih problema, urinarnih infekci-ja, obnavljanja i podmladjivanja ćelija, lakšeg zarastanja rana, a usljed visoke koncentracije antocijana, potpomaže i u liječenju kancerogenih oboljenja.

Glasnik: Ministarstvo poljopri-vrede i ruralnog razvoja obez-bjeđuje subvencije za sadnju aronije. Koji su uslovi?

R. Grozdanić: Ministarstvo poljopri-vrede i ruralnog razvoja, kao jednu od mjera, u okviru voćarske proizvodnje

subvencionira i podizanje višegodišnjih zasada u koje spada i aronija. Da bi se ostvarilo pravo na subvenciju potrebno je, pored pedološko-hemijske analize zemljišta, podići plantažu na minimalnoj površini od 2000 m², zasaditi je sa odgo-varajućim brojem sadnica koje su kuplje-ne kod registriovanih subjekata za promet sadnim materijalom, uzeti fiskalni račun i uvjerenje o sortnoj čistoći i zdravstvenoj ispravnosti i prijaviti u kancelariju savje-todavne službe. Nakon obilaska i kontrole da li su svi uslovi ispunjeni, proizvodjači-ma se, shodno agrobudžetskim mjerama, isplaćuju sredstva podrške. Za sve bliže informacije proizvodjači se mogu obrati-ti savjetodavnoj službi za biljnu proizvo-dnju.

Glasnik: U Nikšiću je nedavno otpočela sadnja aronije. Koliko je sadnica zasađeno, a koliko je zemljišta pod zasadima aronije u Crnoj Gori?Kakvo je interesovanje poljopri-vrednika u Crnoj Gori za uzgoj ove, u svijetu veoma popularne biljke?

R. Grozdanić: Prije otprilike mjesec dana posađena je prva plantaža aronije u Nikšiću, na imanju poljoprivrednog proi-zvođača iz Miločana. Zasad je podignut na površini od 0.5 ha, na kome je zasadjeno 1100 sadnica, a najavljena je sadnja još 2 veća plantažna zasada na području Nikšića i Šavnika. Aronija kao voćna vrsta nije do sada bila mnogo zastupljena na području Crne Gore, koliko je meni poznato postoji jedan zasad u Plavu.

Što se tiče interesovanja poljoprivre-

dnika za uzgoj aronije, ono je naročito nakon priloga koji je napravila emisija Agrosaznanje, izuzetno veliko, tako da će najvjerovatnije tokom jeseni, jer sada nije moguće nabaviti sadni materijal, znača-jan broj poljoprivrednih proizvođača kre-nuti u proizvodnju ove voćne vrste. Ovim putem pozivamo sve poljoprivrenike koji žele da uzgajaju ovu voćnu vrstu da se obrate u kancelarije savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji, u kojima mogu dobi-ti sve informacije neophodne za uspješnu proizvodnju i savjete oko neophodnih agrotehničkih mjera, koje su vrlo proste i jednostavne.

Glasnik: Ko su začetnici, promo-teri ovog posla u crnoj Gori?

R. Grozdanić: Konkretno, u Nikšiću, vlasnik firme »Puljkovac« je tokom jese-ni izrazio želju da podigne veću plantažu aronije, da u tu proizvodnju uključi pro-izvođače iz Nikšića i Šavnika i sa njima ostvari kooperantski odnos. Firma je regi-strovana i za uvoz sadnog materijala, tako da su sadnice uvezene iz Poljske, koja je najveći proizvođač aronije u Evropi i koja se bavi proizvodnjom veoma kvalitetnog sadnog materijala.

U planu je formiranje udruženja pro-izvođača aronije, a pored proizvodnje i otkupa aronije, planirana je i proizvodnja soka od aronije i ostalog šumskog bilja, kao i drugih prerađevina, prvenstveno džema i mermelade. Mislim da je to pravi način i, ako ovaj projekat zaživi, početak jedne dobre priče koja će rezultirati po-javom ovih ekskluzivnih proizvoda u tr-govinskim i ugostiteljskim objekatima u Crnoj Gori, kao prepoznatljiv crnogorski eko proizvod.

Plod aronije


www.pkcg.org

40 GLASNIK PKCG / april 2012s

VIJ

ET Rangiranja

Kina najveći svjetski proizvođač čelika svjetska proizvodnja čelika prošle godine je dostigla re-kordnu vrijednost od 1,53 milijarde tona, čemu je najviše doprinijela Kina.

Prema podacima Svjetskog udruženju za čelik (WSA),

Kina je prošle godine proizvela 695,5 miliona tona, a 2010. 638,7 miliona tona, prenosi Banka ma-gazin.

Sljedeći na listi najvećih sv-jetskih proizvođača je Japan, sa 107,6 miliona tona, iako je u odnosu na 2010. godinu, kada je proizvodnja iznosila 109,6 milio-na, zabilježen pad.

Na trećem mjestu su Sjedi-njene Američke Države (SAD) s rastom od 7,1 odsto i ukupnom proizvodnjom od 80,5 miliona tona u prošloj godini.

Indija je zadržala četvrtu pozi-ciju, iako je rast proizvodnje 5,7 odsto bio ispod svjetskog pros-jeka od 6,8 odsto. Indija je pro-šle godine proizvela 72,2 miliona tona čelika, u odnosu na 68,3 mi-liona iz 2010. godine.

Prema podacima WSA, Rusija je peta na listi s proizvodnjom od 68,7 miliona tona u prošloj godini i 66,9 miliona u 2010.

Južna Koreja je šesta sa pro-izvodnjom od 68,5 miliona tona čelika godišnje, dok su na sed-mom, osmom i devetom mjestu Njemačka, Ukrajina i Brazil.

Turska je deseta sa najvećim rastom proizvodnje u prošloj go-dini od čak 17 odsto, odnosno 34,1 milion tona.

Zemlje članice WSA učestvuju sa 85 odsto u ukupnoj proizvodnji tog metala u svijetu.

Istraživanje Markita

Negativan trend u industrijiAktivnosti u Industrijskom sektoru

eurozone smanjile su se u aprilu, pri čemu se negativan trend, započet u peri-fernim članicama, sada učvrstio i u ključ-nim zemljama kao što su Francuska i Nje-mačka, pokazalo je istraživanje Markita.

Indeks menadžera nabavke eurozone (PMI) pao je u aprilu na 45,9 bodova, sa 47,7 bodova u martu, i time zabilježio naj-niži nivo od juna 2009. Vrijednosti ispod 50 bodova ukazuju na pad aktivnosti.

Podaci iz Njemačke, najveće evrop-ske privrede, pokazali su pad aktivnosti u proizvodnom sektoru u aprilu drugi mje-sec uzastopno, a slična situacija zabilježe-na je i u susjednoj Francuskoj.

U Italiji, trećoj po veličini ekonomiji eurozone, aktivnosti u industrijskom sek-toru smanjile su se deveti mjesec uzasto-pno, dok je u Španiji, koja oštro smanjuje javnu potrošnju, kako bi srezala budžet-ski manjak zabilježen najveći pad od juna

2009. godine.»Njemačka industrijska proizvodnja

ponovo se smanjila, a mnoge kompanije okrivile su za takav trend slabu potražnju iz južne Evrope. Teško je predvidjeti oda-kle će u narednim mjesecima doći rast, osim ako snažno ne poraste potražnja iz zemalja izvan eurozone«, zaključio je Chris Williamson, glavni ekenomista Markita.

Džordž soroš

Kriza eurozone sve većaMilijarder Džordž Soroš u komentaru

u Fajnenšel tajmsu, je poručio da je kriza eurozone odnedavno još pogubnija, jer je jaz između ulagača i zaduženih ze-malja nastavio da se produbljuje.

Soroš ističe da Evropu čeka dugotraj-no razdoblje ekonomske stagnacije ili još gori scenario, bez obzira na to hoće li euro preživjeti ili ne.

Ujedno, on nudi savjete kako izbjeći ,,klopku deflacije koja prijeti uništava-

njem još uvijek nedovršene političke za-jednice“.

Kao prvo, s obzirom da su zakazala pravila koja određuju život eurozone, potrebno je pristupiti njihovoj radikalnoj reviziji. Odbrana postojećeg stanja, koje očito ne funkcioniše po sadašnjim princi-pima, dodatno pogoršava situaciju. Dru-go, riječ je o krajnje abnormalnom stanju koje treba rješavati vanrednim mjerama da bi se vratila normalnost. Konačno,

nova pravila moraju finansijskim tržišti-ma omogućiti svojstvenu nestabilnost, napisao je u komentaru Soroš.

Džordž Soroš


[email protected]

41

sV

IJE

T

Najplaćeniji su zaposleni u LuksemburguProsječna svjetska plata iznosi

1,48 hiljada USD mjesečno, ob-javila je Međunarodna organizacija rada (ILO).

Grupa ekonomista MOR-a je, da bi mogla upoređivati podatke, u obzir uzela troškove života u svakoj zemlji kao i šta se sa prosječnom platom u toj državi može kupiti. Dr-žavni prosjeci su preračunati u po-trošačke dolare, čija je vrijednost jednaka dolaru potrošenom u Sje-dinjenim Američkim Državama javi-la je Mina Business.

Ekonomista MOR-a Patrik Bel-ser /Patrick Belser/ objašnjava za BBC da neko ko u Kini prima platu od 1,5 hiljada juana mjesečno, on će za nju u banci dobiti 200 USD. Ali to nije ono što mi koristimo za izra-čunavanje globalnog prosjeka, jer ono što je ođe važno jeste ono što ljudi mogu da kupe sa ovih 1,5 hi-

ljada juana. To smo uporedili sa ku-povnom moći i saznali smo da je to zapravo 400 USD, kazao je Belser.

Prema istraživanju MOR-a, naj-plaćeniji su zaposleni u Luksem-burgu, koji u prosjeku mjesečno zarade preko četiri hiljade USD. Slijede Norvežani sa oko 3,68 hi-ljada USD i Austrijanci sa oko 3,24 hiljade USD.

Od zemalja bivše Jugoslavije, na listi koja obuhvata 72 države, najbolje plasirana je Hrvatska. Ona je 27. mjestu sa prosjekom od oko 1,76 hiljada USD. Makedonija je na 34. mjestu, sa 1,35 hiljada USD, Bosna i Hercegovina na 35, sa 1,34 hiljade, a Srbija na 42. po-ziciji sa nešto preko hiljadu USD.

Crna Gora i Slovenija nijesu obuhvaćene istraživanjem.

Najniža prosječna plata je u Ta-džikistanu, svega 227 USD.

Zapošljavanje

U Njemačkoj milion slobodnih radnih mjesta Njemačka privreda je u usponu, tržište rada se zahuktalo kao što odavno nije, a sve veći broj firmi ne može da pro-nađe radnike koje traži.

Prema Nirnberškom institutu IAB, u ovoj zemlji trenutno

ima milion slobodnih radnih mje-sta - i tri miliona nezaposlenih - što je najbolji rezultat u proteklih 20 godina piše blic.rs. Želje i kvalifi-kacije nezaposlenih, međutim, ne odgovaraju uvijek onome što se traži, tako da potrebu za radnom snagom trenutno ne uspijevaju da zadovolje sljedeće branše:

-Građevinarstvo: 750.000 za-poslenih, 35.000 slobodnih radnih

mjesta. Najviše se traže kvalifiko-vani radnici i inženjeri.

-Kompjuterska industrija/tele-kom: 858.000 zaposlenih, 40.000 slobodnih radnih mjesta. Naročito nedostaju stručnjaci za informatič-ku tehnologiju i programeri.

-Zdravstvena zaštita i njega: 4 miliona zaposlenih, 70.000 slobo-dnih radnih mjesta. Najviše se tra-že njegovatelji, medicinske sestre, farmakolozi.

-Trgovina: 3 miliona zaposle-

nih, 30.000 slobodnih radnih mje-sta. U ovoj branši radnici se traže naročito u istočnom dijelu zemlje, a najtraženiji su mesari i poslo-vođe.

-Ugostiteljstvo: 1,5 milion za-poslenih, 30.000 slobodnih radnih mjesta. Traže se kuvari i hotelsko osoblje.

-Metalurgija i elektro-industri-ja: 3,6 miliona zaposlenih, 120.000 slobodnih radnih mjesta. Naročito se traže električari, mehatroničari, inženjeri.

-Javni sektor: 3,7 miliona zapo-slenih. Traže se nastavnici i vaspi-tači u vrtićima.

-Trasnsport/logistika: 700.000 zaposlenih, više desetina hiljada slobodnih radnih mjesta. Do kraja godine nedostajaće 25.000 vozača teretnih vozila.

Rad na određeno vrijeme: 950.000 zaposlenih, 50.000 novih radnih mjesta u svim branšama.

Mario Draghi, ECB

Opstanak eurozone je neizvjestanZbog novog pada ekonomije eurozone u re-

cesiju, čelnik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi je u istupu u Evropskom parlamentu, 25.04.2012. godine pred Odborom za ekonomiju iskazao pesimizam u vezi izgleda za ekonomski rast eurozone.

Hrt.hr prenosi Draghijevu izjavu da znaci sla-bosti koje pokazuju najnoviji pokazatelji, ističu kako preovladavaju neizvjesnosti kada se radi o progno-zama za 17- članu monetarnu uniju.

Draghi nije najavio promjene u ECB-ovoj politici kamatnih stopa, koju i dalje ocjenjuje popustljivom, odnosno podsticajnom za privredni rast.

Ovako pesimistične ocjene uslijedile su nakon političkih negodovanja zbog mjera fiskalne štednje koje preduzimaju vlade eurozone i nakon što je izvještaj londonske istraživačke kompanije Markit o indeksima menadžera nabave (PMI) pokazalo da je eurozona zapala u dublju recesiju.

Draghi se, međutim, nada da će ECB-ovevelike injekcije bankama u eurozoni podstaći rast ekono-mije.


www.pkcg.org


Iskustva za primjer

Austrijsko socijalno partnerstvo Ono što Austrijsko socijalno partnerstvo čini drugačijim jeste činjenica da ono obuhvata praktično sve sfere eko-nomske i socijalne politike. Iz tog razloga Austrija se sma-tra izvanrednim primjerom korporatizma, tj. sveobuhva-tnim i koordiniranim zastupanjem interesa grupa.

sO

CIJ

ALN

O P

AR

TN

ER

sT

VO

Austrija ima izrazito razvijen sis-tem saradnje između glavnih

ekonomskih interesnih grupa, kao i između ovih grupa i Vlade. Ta-kva saradnja bila je od suštinskog značaja za obnovu Austrije nakon Drugog svjetskog rata i postavila je temelj za dalji rast i socijalnu sta-bilnost.

Sistem saradnje u pogledu eko-nomskih i socijalnih pitanja, koji se obično naziva „socijalno partner-stvo“, je aranžman na dobrovoljnoj osnovi. Razvijana tokom vremena, ova saradnja između različitih in-teresnih grupa uglavnom je ne-formalne prirode i nije regulisana zakonom.

Socijalno partnerstvo se ne ograničava samo na industrijske odnose – kolektivni ugovori se za-ključuju između, poslodavaca koje zastupa odgovarajuća podorgani-zacija Federalne komore Austrije i Saveza sindikata u ime zaposlenih. Procjenjuje se da je 90 – 95% za-poslenih u privatnom sektoru obu-hvaćeno kolektivnim ugovorima.

Ono što Austrijsko socijalno

partnerstvo čini drugačijim jeste činjenica da ono obuhvata praktič-no sve sfere ekonomske i socijal-ne politike. Iz tog razloga Austrija se smatra izvanrednim primjerom korporatizma, tj. sveobuhvatnim i koordiniranim zastupanjem inte-resa grupa.

Četiri velike austrijske intere-sne grupe - Savez sindikata Au-strije (ÖGB), Federalna komora Austrije (WKO), Austrijska fede-ralna komora rada (BAK) i Poljo-privredna komora (LK) nisu samo interesne grupe u užem smislu, kao pregovarači zarada i cijena i organizacije za lobiranje u smislu pružanja usluga svojim članovima. To su ustanovljene institucije inte-grisane na više načina u austrijski politički sistem.

Savez sindikata Austrije organi-zovan je kao registrovano društvo ili udruženje, dok su tri komorske organizacije samostalni subjekti koji posluju u skladu sa javnim pra-vom na bazi obaveznog članstva.

Suština socijalnog partnerstva je posvećenost ove četiri interesne

grupe zajedničkim dugoročnim ci-ljevima ekonomsko-socijalne poli-tike i njihovo zajedničko uvjerenje da se takvi ciljevi prije dostižu kroz dijalog koji vodi ka saradnji i koor-diniranim aktivnostima nego kroz otvoren konflikt.

Socijalno partnerstvo ne pod-razumijeva, međutim, poricanje ili ignorisanje konflikta interesa. Zapravo, to je metod balansiranja suprotnih ekonomskih i socijalnih interesa kroz traganje za rješenji-ma koja koriste svim učesnicima i izražavanje volje za postizanjem kompromisa neophodnih za reali-zaciju ciljeva.

Od 1957. godine, saradnja so-cijalnih partnera uglavnom se od-vijala preko Komisije za paritet. Ova komisija se sastoji od najviših predstavnika Vlade i četiri glavne interesne grupe.

Komisija za paritet ima četiri pododbora: Savjet za ekonomska i socijalna pitanja, Pododbor za međunarodna pitanja, Pododbor za zarade i Pododbor za konkuren-tnost i cijene.

Dok se Komisija za paritet ranije uglavnom bavila kontrolom cijena i borbom protiv inflacije, ona je da-nas prerasla u institucionalizovani forum za dijalog između socijalnih partnera i Vlade. Tu se raspravlja-ju pitanja od posebnog značaja, zajedničke strategije i usaglašene aktivnost, uključujući novonastale konflikte i razmatraju se preporu-ke Savjeta za ekonomska i socijal-na pitanja.

Savjet za ekonomska i socijal-na pitanja je tijelo čiji je zadatak, na zahtjev socijalnih partnera ili Vlade, da analizira ekonomska i socijalna pitanja i priprema je-dnoglasne preporuke socijalnih partnera. Takve analize obično sprovode operativne grupe koje čine eksperti iz svih sfera vlade, akademije i biznisa. Uključivanje eksperata u rad tijela nadležnog za politike stoga može biti korisno za


[email protected]

43

sO

CIJ

ALN

O P

AR

TN

ER

sT

VOpronalaženje zajedničkih osnova,

utvrđivanje činjenica i podataka i podsticanje objektivnosti u deba-tama o ekonomskoj politici.

Uz to, socijalni partneri su na više načina integrisani u austrijski politički sistem:

Zakonodavstvo: • Reprezen-tativne organizacije imaju pravo na ocjenu predloženog zakonodavstva, pripremu pre-poruka za tijela koja izrađuju zakone, kao i na izradu nacr-ta teksta zakona koji direktno utiče na interese njihovih so-cijalnih partnera (socijalna pomoć, zakon o radu, itd.).Administracija:• Socijalni par-tneri imaju svoje predstavnike u brojnim komisijama, savje-todavnim odborima, tijelima, te stoga i ekspertski uticaj na pitanja iz domena pripravnič-kog staža, inspekcije radnih uslova, izdavanja sertifikata o porijeklu robe, antitrast i politika konkurencije, politike tržišta rada, programa javne promocije i finansiranja i td.Pravda: • Socijalni partne-ri imenuju kandidate koji će imati funkciju laičkih sudija u sudovima za radne sporove i postavljaju sudske pomoćnike u predmetu kartela.Ove organizacije igraju važnu •ulogu u sistemu socijalne si-gurnosti postavljanjem svog predstavnika u institucije so-cijalnog osiguranja, koje su organizovane kao samostalni subjekti u skladu sa javnim pravom.Odgovornosti socijalnih par-•tnera podrazumijevaju i ne-formalno pregovaranje i rje-šavanje problema iz domena svojih ekspertiza, kao što su zakon o radu i socijalna pita-nja, ali isto tako bave se i trgo-vinskim propisima i porodič-nim pravom, gdje je sporazum između socijalnih partnera obično preduslov za postiza-nje odgovarajućeg rješenja na političkom nivou.

Jedan broj sporazuma defini-še ciljeve socijalnog partnerstva. Sporazum o socijalnom partner-stvu od 23. novembra 1992. go-

dine utvrđuje trenutne aktivnosti i što je još važnije, značajno pro-širuje obim ciljeva partnerstva. Socijalni partneri se ne bave više samo pitanjima pune zaposlenosti, stabilnosti cijena i rastom, već ta-kođe obezbjeđuju konkurentnost austrijske ekonomije na među-narodnom tržištu, puno učešće u međunarodnim, a posebno evrop-skim integracijama, veću interna-cionalizaciju austrijske ekonomije, promovisanje ljudskog talenta i vještina, održavanje i unapređenje radnih uslova i suočavanje sa eko-loškim izazovima.

Kroz svoju duboku uključenost, interesne grupe su razvile snažan osjećaj odgovornosti u svom poli-tičkom odlučivanju, jer su svjesni da utiču ne samo na svoje člano-ve već i na ekonomiju i društvo

u cjelini. Socijalni partneri teže promovisanju socijalne stabilno-sti kao komparativne prednosti na međunarodnom tržištu i kroz svo-ju saradnju doprinose stabilizaciji ekonomske politike i srednjoroč-nih očekivanja ekonomskih aktera, samim tim doprinoseći uravnote-ženom ekonomskom razvoju.

Socijalno partnerstvo u Austriji stoga obilježava posebna atmosfe-ra koju stvaraju dijalog i pregovo-ri. Partneri pokazuju spremnost na kompromise kako unutrašnje tako i spoljašnje i volju za zajedničko utvrđivanje srednjoročnih ciljeva i širih interesa društva, dok zastupa-ju različite interese svojih članova. Međutim, ovo zahtijeva otvorenu osnovu za komunikaciju i konstan-tnu razmjenu informacija.

Sjedište austrijske Privredne komore


www.pkcg.org


Italija je vodeći svjetski proizvođač tehničkih asistencija

Industrijski manipulatori DalmecKompanija Dalmec s.p.A. iz Cles-a u Italiji je vodeći sv-jetski proizvođač, sa više od 50godišnjim iskustvom na području industrijskih manipulatora kao asistenci-ja pri savlađivanju tereta unutar radnih operacija.m

Ar

Ke

tIN

šK

e P

or

uK

e

Proizvodnja u Dalmec-u je teh-nički specijalizovana i obuhvata

standardne, specifične i posebno specifične asistencije koje su prila-gođene različitim privrednim sek-torima (automobilskoj, mašinskoj, hemijskoj, prehrambenoj, drvnoj, vojnoj i sl.).

Industrijski manipulatori su pro-jektovani za pomjeranje proizvoda/poluproizvoda u bilo kom smjeru u bestežinskom stanju i kao takvi mogu prihvatati, premještati, roti-rati, naginjati i pozicionirati terete težina od 12 do 900 kg, pri čemu omogućavaju operateru bezbjedan, efikasan i precizan rad bez napora. Širom svijeta postoji već više od 60 hiljada manipulatora, koji kroz upo-trebu potvrđuju efikasnost, sigur-nost, ergonomiju i trajnost. Potvrda o pouzdanosti u raznovrsnim proi-zvodnim sektorima, svjedočanstvo je Dalmec-ovim odličnim proizvo-dnim standardima kao i usavršenom know-how-u.

Projektovani i proizvedeni u skladu sa vašim zahtjevima

Dalmec-ovi manipulatori su fleksibilni, prilagodljivi i kao takvi su savršena asistencija, ne samo za kontrolu proizvodnih procesa i povećanje produktivnosti, već i za rješavanje problema povezanih sa pomjeranjem proizvoda/polupro-izvoda unutar logističkih procesa. Zahvaljujući jedinstvenom pristupu, usmjerenosti prema kupcu, funk-cionalnoj analizi, projektovanju i proizvodnji, Dalmec-ovi manipula-taori se primjenjuju u raznovrsnim proizvodnjama. Osnovna namjena im je optimizacija ljudskih resursa i kao takvi su prilagođeni zahtjevnim radnjama: zahvatanju, premještanju i pozicioniranom otpuštanju tereta. Ključ uspjeha leži u želji i dosledno-sti primjene ideje: u najvećoj mjeri pomoći čovjeku pri radu.

Potpuna kontrola pro-izvodnje sa konačnim testiranjem

Dalmec-ovi manipulatori su proizvod inovativnih tehničkih rješenja, detaljno precizirane pro-izvodnje, upotrebe visoko kvali-tetnih materijala i komponenti, kao i neuporedivih tehničkih mo-gućnosti u vezi sa primijenjenom tehnologijom i procedurama EN ISO 9001 sertifikacije. Svi mani-pulatori, nadzemno ili stubno po-stavljeni, da li sa krutom rukom ili pletenicom, podložni su stalnim ispitivanjima i provjeri, čak i na-kon ugradnje, sve u cilju garancije za sigurnost i trajnost. Prilagođe-ni projektovani u funkciji specifič-nih pokreta, aktivnosti i zahtjeva proizvodnih procesa svakog po-jedinačnog poslovnog partnera, Dalmec-ovi manipulatori zadovo-ljavaju pomjeranje tereta u svim smjerovima u bestežinskom sta-nju.

Vjerujemo, da sa našim isku-stvom možemo pomoći u prona-laženju rješenja u vašim radnim procesima.


[email protected]

45

sTA

ND

AR

DIZ

AC

IJAsaradnja crnogorske i međunarodne standardizacije

standardi u funkciji bezbjednosti hraneInstitut za standardizaciju Crne Gore – IsME je imao svog predstavnika na Plenarnom sastanku međunaro-dnog Tehničkog komiteta za prehrambene proizvode IsO/TC 34, koji je održan od 24 do 27. aprila u Najro-biju, Kenija. sastanak u Najrobiju je otvorio ministar za industriju, gospodin Evah Oduor, a predsjedavao je predsjednik međunarodnog tehničkog komiteta - IsO/TC 34 g-din Francois Falconnet. sjedište sekretarijata ovog međunarodnog komiteta je u Francuskoj.

P lenarni sastanci se održa-vaju svake druge godine, sa

ciljem da se podnesu izvještaji o donošenju i reviziji standarda iz oblasti prehrambenih proizvo-da. Ovo međunarodno stručno tijelo je do sada objavilo ukupno 738 međunarodnih standarda. Institiut za standardizaciju Crne Gore je do sada prihvatio i ob-javio cca 301 standard iz ove oblasti.

U periodu održavanja Ple-narnog sastanka kome je pri-sustvovala i predsjednica na-cionalnog tehničkog komiteta ISME/TK 003, g-đa S. Jovanović, održana je i radionica za obuku članova komiteta, sa posebnim osvrtom na standard ISO 22000. Crna Gora je, takođe dobila mo-

gućnost komentara za predlože-nu grupu standarda na ekspert-skom nivou, posebno u oblasti keteringa i pripreme hrane u ugostiteljskim objektima, bolni-cama, vrtićima i slično.

Značajno je napomenuti da stručno tijelo Instituta za stan-dardizaciju Crne Gore, tehnički komitet- ISME/TK 003: Prehram-beni proizvodi, učestvuje u pro-cesu razvoja standarda iz oblasti prehrambenih proizvoda kako na međunarodnom (ISO) tako i na evropskom nivou (CEN), u skladu sa pravima koji proističu iz članstva u tim organizacijama. Nacionalni tehnički komitet za prehrambene proizvode, pored evropskih, prati rad i međunaro-dnih tehničkih komiteta i potko-

miteta iz sledećih oblasti: ISO/TC 34 Food products, ISO/TC 34/SC 3 Fruit and vegetable produc-ts, ISO/TC 34/SC 4 Cereals and pulses, ISO/TC 34/SC 5 Milk and milk products, ISO/TC 34/SC 9 Microbiology, ISO/TC 34/SC 10 Animal feeding stuffs, ISO/TC 34/SC 11 Animal and vegetable fats and oils.

Kako je ovih dana naša zemlja zvanično postala punopravna članica Svjetske trgovinske orga-nizacije, to nam predstoji period kontinuiranog prihvatanja novih međunarodnih i donošenja na-cionalnih standarda. Moramo imati na umu da standardi do-prinose kvalitetu življenja i da prihvatanje iskustva razvijeni-jih sistema doprinosi dobrobiti naše zemlje.

Intezivno uključivanje za-interesovanih strana (Vlade, privrede, društva i sl.) u proces nacionalne standardizacije je od ključnog značaja za Crnu Goru. Jačanje sistema standardizacije u Crnoj Gori omogućava uslove za primjenu standarda, odno-sno omogućava razvoj crnogor-ske privrede i društva uopšte. U skladu sa tim, Institut za stan-dardizaciju Crne Gore namjera-va da u saradnji sa Privrednom komorom krajem juna organizu-je okrugli sto na temu: "Standar-dizacija u oblasti prehrambenih proizvoda". Pomenuti okrugli sto biće prilika da se svakoj za-interesovanoj strani pruži mo-gućnost da dâ svoj doprinos daljem razvoju crnogorske stan-dardizacije .

Detalj sa sastanka u Najrobiju


www.pkcg.org


INFRAsTRUKTURA KVALITETA U CRNOJ GORIK

VA

LIT

ET

Pripremio: Prof. dr Milan J. Perović

q KVALITET •ŽIVOTNA sREDINA •BEZBJEDNOsT NA RADU...

Reagovanja na tekst o sertifikaciji iz prošlog broja „Glasnika“ :

U prošlom broju „Glasnika“ pisali smo o mešetarima koji obilaze firme u Crnoj Gori i nude konsultacije za uspostavljanje sistema mendžmenta kvalitetom po cijeni od samo 2.000,00 eura. Na ovu cijenu možda se ne bi obratila pažnja da konsultant nije „iz daleka“ – nekoliko stotina kilometara udaljen, a treba preko petnaest puta da posjeti preduzeće kojem nudi kon-salting. Ovaj mešetar je skrenuo pa-žnju na sebe još nekim važnim „pred-nostima“ svoje ponude. On tako nudi „da ništa ne mijenja u preduzeću“ i nudi „da pronađe firmu koja će da sertifikuje to što oni urade“. To je već organizovana prevara i posao za dr-žavne organe.

Objavljeni tekst u „Glasniku“ je pobudio pažnju crnogorske privredne javnosti, pa se tako saznaje da je slič-nih ponuda stiglo na više adresa. Tako je na primjer jedna firma iz Crne Gore dobila „interesantnu“ ponudu iz Za-greba u kojoj jedna tamošnja konsul-tantska organizacija nudi i konsultaci-je i sertifikat za uspostavljanje sistema menadžmenta kvalitetom za samo hiljadu eura.

Kako je krenulo ovo pojeftinjenje, očekujemo da dobijemo novu ponudu od neke firme iz okruženja: „uplatite 500 eura na račun taj i taj, a nakon toga dobijate poštom sertifikat.“

Konsultantske organizacije, koje daju ovakve ponude, računaju da u Crnoj Gori funkcionišu preduzeća koja se „snalaze“, a da država još nije u sta-nju da to sankcioniše, pa je to odličan prostor za njihovo mešetarenje.

Kad ćemo se opametiti i početi da štitimo Crnu Goru od štetočina. Ako zakasnimo sa zaprašivanjem, posli-je će biti problema, jer se mešetari umnožavaju sami od sebe.

Kakve koristi donose standardi?

Da bi se dao odgovor na ovo pitanje, prvo treba znati šta su standardi i standardizacija?

Standardizacija i standardi su u ovom vremenu postali fundamen-talni činioci življenja i preduslov za uključivanje zemlje u evropske i međunarodne integracione tokove. Uopšteno, standardizacija je kolek-tivni postupak kojim se definišu i konsenzusom usvajaju pravila u od-nosima između partnera. Standar-dizacija je način da se komunicira između ljudi – partnera na raznim koordinatama zemljine kugle. Ona čini osnovu za red i povjerenje i ne-ophodno je sredstvo za procese in-tegracije.

Standardi su proizvod standar-dizacije kao priznata referenca i in-strument za ekonomsku i industrij-sku integraciju i služe kao tehnička i organizacijska osnova za pomoć u sprovođenju evropskog zakono-davstva u obezbjeđenju slobodnog protoka roba, usluga, kapitala i ide-ja.

Iz ovog kratkog objašnjenja zna-čenja i značaja standardizacije i standarda, postaje jasno da su stan-dardi neophodni za normalan život nekog čovjeka, neke organizacije i neke države. A kada je nešto ne-ophodno onda se postavlja pitanje „da li je pitanje o koristi suvišno“.

Bez obzira na to; treba ukazati na određene koristi koje standardi donose.

Prvo, standard je sakupljeno sv-jetsko znanje koje se, usvojeno kon-sezusom, objavljivanjem, stavlja svi-ma na raspolaganje. Raspolaganje svjetskim znanjima samo po sebi donosi koristi, naročito za one koji

su svjesni da je znanje osnovni po-tencijal za napredovanje i opstanak na tržištu.

Drugo, proizvodnja standardnih djelova može biti jeftinija i do 25 procenata, a montaža takvih djelo-va u standardne proizvode može biti još jeftinija.

Treće, standardni proizvodi obez-bjeđuju zamjenjivost i šire tržište.

Četvrto, primjenom standarda organizacija – preduzeće može efi-kasno i efektivno da organizuje svoj rad i uvede red, da smanji rizike po-slovanja, poveća društvenu odgo-vornost i da efikasnije štiti životnu sredinu.

Peto, standardi čine referentnu ravan na koju se naslanjaju i od nje počinju poboljšavanja i unapređe-nja u organizaciji, koja se tako mno-go efikasnije sprovode. Organizacije koje ne primjenjuju standarde po-boljšavanja počinju od nižeg nivoa. To je nivo ispod zahtjeva i dosti-gnuća standarda. Praktično takve organizacije zanemarujući standar-de, počinju sve iz početka i najčešće na tom početku ostaju.

Ima i drugih koristi koje se pri-mjenom standarda mogu ostvariti u svakoj organizaciji bilo da je ona proizvodna ili uslužna. Pa kada je tako, zašto se standardi ne primje-njuju. No, to je već tema za naredni broj „Glasnika“.


[email protected]

47

sTANDARDIZACIJA •METROLOGIJA •AKREDITACIJA

Tabela: Oblasti standardizacije iz kojih su standardi dati na javni uvid

R.B OblastBroj

standardaEU direktive na koje se odnose standardi

Broj do sada objavljenih

standarda po oblastima

1. Opšte. Terminologija. Standardizacija. Dokumentacija 1 93/42/EEC, (2007/47/EC) 211

2. Sociologija. Usluge. Organizacija i upravljanje kompanijom. Administracija. Transport 1 Nema direktiva 79

3. Tehnologija zaštite zdravlja 14 93/42/EEC, 90/385/EEC 482

4. Životna sredina. Zaštita zdravlja. Bezbjednost 4899/31/EC, 93/38/EEC, 98/37/EC, 2006/42/EC, 2006/95/EC, 2009/125/EC, 89/392/EEC, 89/106/EEC, 94/9/EC, 1999/5/EC, 89/686/EEC

849

5. Metrologija i mjerenje. Fizičke pojave 5 Nema direktiva 2216. Ispitivanje 6 Nema direktiva 517. Mašine i mašinski elementi za opštu upotrebu 1 89/106/EEC, 21

8. Pneumatski hidraulički sistemi i komponente za opštu upotrebu 33 93/38/EEC, 89/106/EEC, 434

9. Proizvodno inženjerstvo 21 2006/95/EC, 93/38/EEC 25910. Elektroenergetika 25 2006/95/EC, 2004/108/EC, 550

11. Elektronika 8 2006/95/EC, 2004/108/EC, 1999/5/EC 104

12. Telekomunikacije 8 2004/108/EC, 2006/95/EC, 55713. Informaciona tehnologija. Kancelarijska oprema 8 1999/5/EC, 2006/95/EC, 2001/95/EC 20414. Drumska vozila 2 2006/42/EC 45

15. Inženjerstvo šinskog saobraćaja 18 2001/16/EC, 2008/57/EC, 96/48/EC, 2001/16/EC 65

16. Brodogradnja i plovne konstrukcije 1 Nema direktiva 6517. Oprema za rukovanje materijalima 7 98/37/EC, 2006/42/EC 12618. Tehnologija tekstila i tehnologija kože 7 89/106/EEC 8219. Poljoprivreda 1 2006/42/EC 20520. Nafta i srodne tehnologije 24 Nema direktiva 13921. Metalurgija 2 89/106/EEC 28522. Industrija stakla i keramike 8 89/106/EEC 84

23. Industrija gume i plastičnih masa 5 89/106/EEC 150

24. Tehnologija papira 2 2006/42/EC, 98/37/EC 17

25. Građevinski materijali i visokogradnja 48 89/106/EEC, 98/37/EC, 2006/42/EC, 89/106/EEC 1110

26. Građevinarstvo (niskogradnja i inženjerske konstrukcije) 57 89/106/EEC, 93/38/EEC, 2001/16/EC, 96/48/EC, 2008/57/EC 207

27. Oprema za domaćinstvo. Odmor i razonoda. Sportovi 34 2006/95/EC, 2004/108/EC, 1999/5/EC, 89/106/EEC, 2001/95/EC 522

Standardi dati na javni uvid prate sljedeće EU direktive:2006/42/EC Bezbjednost mašina2001/16/EC Konvencionalni željeznički transport 89/106/EEC Građevinski proizvodi2006/95/EC Niski napon89/686/EEC Lična zaštitna oprema96/48/EC Interoperabilne trans-evropske brze željeznice94/62/EC Pakovanje i ambalažni otpad2009/125/EC Ekološko projektovanje i energetsko obilježavanje

98/37/EC Mašine1999/5/EC Oprema za radio i telekomunikacionu terminalnu opremu2001/95/EC Opšta bezbjednost proizvoda2008/57/EC Sistem brzih željeznica93/42/EEC Aktivna implantabilna medicinska sredstva94/9/EC Oprema i sistemi zaštite za upotrebu u potencijalno ek-splozivnim atmosferama90/385/EEC Medicinski uređaji: Aktivni implatati

sTANDARDI sIsTEMA MENADŽMENTA

KV

ALI

TE

T

qNOVOsTI IZ sTANDARDIZACIJE:

Dat je na javni uvid spisak - nacrt od 400 crnogorskih standarda

Institu za standardizaciju Crne Gore je stavio na javni uvid spisak za usvajanje 400

crnogorskih standarda iz oblasti datih u ta-beli.

Spisak standarda se po proceduri njiho-vog donošenja objavljuje na sajtu Instituta i

stavlja na javni uvid, u trajanju od 60 dana.Očekuje se donošenje ovih standarda

u junu 2012. godine. Za dalje informacije pogledati sajt www.isme.me


www.pkcg.org

48 GLASNIK PKCG / april 2012W

ELC

OM

E

Renomirani izdavač turističkih vodiča za englesko go-vorno područje »The Bradt Travel Guide“, objavio je četvrto izdanje vodiča o Crnoj Gori.

Ljepote Crne Gore u vodiču The Bradt Travel Guide

Crna Gora – zavodljiva i pustolovna

Autor vodiča je novinarka Ana-lisa Relije, koja je specijali-

zovana za turističke i enogastro-nomske teme. Ona je, uz podršku privrede i Nacionalne turističke organizacije NTO CG, na preko 300 stranica, opisala prirodne lje-pote primorja, zaleđa i planinskog dijela Crne Gore i obogatila teks-tove brojnim fotografijama i ma-pama gradova.

Crna Gora – zemlja ,,crnih pla-nina“ – jednako je zavodljiva i pu-stolovna kao i njeno ime. Lutajte alpskim divljinama Prokletija, sada petim nacionalnim parkom, podjite na rafting rijekom Tarom

kroz najdublji evropski kanjon, ili jednostavno nađite mirno mjesto za uživanje uz čašicu rakije duž 293km crnogorske azurne obale, ističe se u uvodnom dijelu vodi-ča.

Prema riječima “Conde Nast Traveller”-a ovaj vodič je brilijan-tno napisan i veoma koristan a Ti-mes kaže da se radi o najboljem vodiču o zemlji.

Kažu da niko ne može napisati biografiju, a da se pomalo ne za-ljubi u temu. Ovo važi i za pisanje vodiča o zemlji. Razlika u slučaju Crne Gore i mene kao spisateljice je u tome što je bila riječ o ljubavi

na prvi pogled, prenijela je svoje impresije autorka vodiča.

Kako se navodi u saopštenju NTO CG ovaj vodič pruža opšte i praktične informacije o Crnoj Gori, djelove posvećene njenoj istoriji, religiji i kulturi, znamenitostima koje treba posjetiti. Takođe, sadr-ži detaljne informacije o svakom regionu sa mapama puteva da bi turisti mogli na najbolji način is-planirati svoj boravak i aktivnosti.

Članci obuhvataju opis priro-dnih ljepota, smještajne kapaci-tete sa cijenama, različite tipove restorana, a posjeduju i rječnik izraza i fraza.


[email protected]

49


www.pkcg.org

50

Smjernice za međunarodne investicije

Službeni dodatakApril 2012. godine

LIST PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE

BROJ 4 APRIL 2011 GODINA XLV ISSN 03550-5340

Glasnik

Međunarodna trgovinska komora (ICC) sa zadovoljstvom predstavlja svoje revidirane Smjernice za međunarodne investicije globalnoj poslovnoj zajednici, vladinim zvaničnicima, međuvladinim organizacijama i ostalim učesnicima u kreiranju globalne ekonomske politike. Promovisanje stranih direktnih investicija je tradicionalno prioritet za ICC, počevši od objavljivanja Međunarodnog kodeksa ravnopravnog tretmana za strane investitore 1949. godine. Iz tog početnog kodeksa razvilo se prvo izdanje Smjernica za međunarodne investicije koje je Međunarodna trgovinska komora objavila 1972. godine.

Ovo izdanje iz 2012. godine predstavlja sveobuhvatan pregled Smjernica iz 1972. godine. Revidirano izdanje ukazuje na oštar porast međunarodnih investicionih priliva u i odliva iz ekonomija u razvoju i onih u tranziciji: oko 52% ukupnih priliva investicija i 29% ukupnih odliva investicija u 2010. godini.

Smjernice 2012 zadržavaju strukturu izdanja iz 1972. godine, posebno ukazuju na pojedinačne odgovornosti investitora, vlade domaćina i vlade investitora, koje se odnose na međunarodna ulaganja. Napravljeno je nekoliko korisnih izmjena. Uvodni dio daje savremeni investicioni kontekst, a tu su i značajne dopune novim informacijama. Na primjer, postoje bitne izmjene u poglavljima o radu i fiskalnim politikama koje oslikavaju savremeni ambijent za međunarodna ulaganja, a tu su i nova poglavlja o konkurentskoj neutralnosti i korporativnoj odgovornosti.

Sve u svemu, revidirane Smjernice predstavljaju sveobuhvatan rezultat zalaganja Međunarodne trgovinske komore da stvori jedan napredan dokument koji će postati globalna poslovna referenca za prekogranično ulaganje namijenjeno globalnoj zajednici.

Komisija za trgovinu i investicionu politiku, kojom predsjedava Geoffrey Gamble, a posebno njihova Grupa za izradu, koju je predvodio James Bacchus, zaslužuju posebnu zahvalnost Međunarodne trgovinske komore za njihovo kontinuirano angažovanje u toku jedanaest mjeseci, tokom kojih su pripremili nekoliko nacrta Smjernica tražeći i pomirujući stavove članica Međunarodne trgovinske komore širom svijeta.


www.pkcg.org

2SM

JERN

ICE

ZA M

EĐU

NAR

OD

NE

INVE

STIC

IJE

SLUŽBENI DODATAK

U protekloj deceniji, vrijednost prekograničnih direktnih investicija znatno je porasla, te sada globalni unutrašnji

investicioni tokovi dostižu vrijednost od USD 1,2 triliona dolara; prodaja podružnica u svijetu je nešto ispod USD 30 triliona, što je daleko više od svjetskih trgovinskih tokova, a postoji više od 2 800 bilateralnih investicionih sporazuma, od kojih su mnogi na relaciji “Jug-Jug”1.

Sve veći nivo i ekspanzivna priroda međunarodnih investicionih tokova i sličnih transakcija govore u prilog priznavanju od strane vlada domaćina – naročito na tržištima u razvoju - doprinosa koji su međunarodna ulaganja dala njihovom održivom razvoju. Preduzeća i vlade u zemljama u razvoju, kao i u razvijenim zemljama, vrlo su svjesni važnosti ulaganja kao pokretača rasta. Nakon godina liberalizacije investicionih propisa i sve većeg broja pregovora u vezi sa bilateralnim investicionim sporazumima, priliv stranih investicija u zemlje u razvoju i tranziciji sada čini 52% ukupnih globalnih priliva, što je skoro dvostruko više od procenta u 2007. godini.

Strane investicije takođe donose pogodnosti za preduzeća i domaće vlade što se često previdi. To omogućava svim preduzećima da budu prisutna na globalnom tržištu, a naročito brzorastućim tržištima zemalja u nastajanju, i sve više omogućuva tržištima u nastajanju da se afirmišu u industrijalizovanim privredama. Za mnoge globalne kompanije, nije neobično da 50-60% svoje ukupne prodaje i dobiti ostvaruju preko svojih podružnica u inostranstvu. Stranim ulaganjima takođe se uspostavlja veza između domaćih i stranih subjekata, što omogućava preduzećima da prošire svoje aktivnosti i otvaraju nova radna mjesta – u zemlji kroz izvoz i budu efikasna na globalnom nivou. Zaista, kod nekih zemalja, skoro 50% ukupnog izvoza čini unutrašnji izvoz matičnih preduzeća prema svojim stranim podružnicama koje ulažu na globalno tržište.

Bez obzira na rast stranih investicionih tokova i povezane privredne aktivnosti, postoje razlozi za zabrinutost međunarodnih investitora u vezi sa novijim dešavanjima i politikama - ili nedostatkom istih – koji guše ambijent za strana ulaganja. Razlozi za ovu zabrinutost, o kojima se detaljnije govori u Smjernicama, mogu se “grupisati” u tri kategorije:

1. Povjerenje preduzeća u pogledu politika suverenog duga, makroekonomskih disbalansa, oporezivanja i regulatorne neizvjesnosti.

Gotovo da ne prođe ni dan a da ne pročitamo ili ne čujemo kako poslovna neizvjesnost sputava odluke preduzeća da investiraju bilo u zemlji ili u inostranstvu. Postoji realna nesigurnost kada je u pitanju sposobnost mnogih zemalja da razviju smislene i tržišno uvjerljive mjere kojima bi se borili sa problemima zaduženosti. Isto tako, prisutna je i neizvjesnost u smislu ekonomske politike. U mnogim razvijenim zemljama programi podsticaja, iako su možda pomogli sprečavanju mnogo gorih ekonomskih problema, tek treba da odgovore na očekivanja preduzeća da investiraju i otvaraju nova radna mjesta. Štaviše, vlade su nedefinisane u pogledu mješavine poreske politike i politike rashoda koje će morati da usvoje kako bi smanjili budžetski deficit, a istovremeno i podstaknu privredni

1 Svjetski investicioni izvještaj 2011: Non-equity oblici međunarodne proizvodnje i razvoja, UN Konferencija o trgovini i razvoju, Ženeva, str.100

rast. Dalji disbalans tekućih računa između razvijenih i zemalja u

razvoju nisu dobar predznak za dugoročni rast i ulaganja. Zemlje sa deficitom tek treba da usvoje politike kojima će prenijeti troškove sa potrošnje na ulaganja, kako inostrana tako i domaća, dok zemlje sa suficitom treba da usvoje politike koje prenose troškove iz domaćih i spoljnih ulaganja na potrošnju i uvoz.

Trebaće vremena dok dođe do ovih strukturnih promjena. Ali, osim ako i sve dok ne bude jasnog opredjeljenja vlada da realizuju ove izmjene, biznisi će se i dalje suočavati sa neizvjesnošću i štetnim posledicama za odluke o ulaganju u zemlju i inostranstvo.

2. Re-regulacija stranih ulaganja

Preduzeća posebno zabrinjava trend re-regulacije prekograničnih ulaganja.

Prema Svjetskom investicionom izvještaju iz 2011. godine, 32% svih investicionih propisa klasifikovani su kao “restriktivni” u 2010. godini, u poređenju sa 2% u 2000. godini. “Liberalizovanih” propisa bilo je 68% od ukupnog broja u 2010. godini, u poređenju sa 98% u 2000. godini.2 Ovaj trend je očito razlog za zabrinutost.

Niz razloga pomaže da se objasni ovaj negativan trend, koji je najvidljiviji u razvijenim zemljama. Zaštita “strateških” industrija i interesa nacionalne bezbijednosti uzela je maha poslednjih godina i izazvala lokalizaciju. Vladina revizija stranih ulaganja u cilju nacionalne bezbjednosti, dok se promoviše kao da je ograničena samo na nacionalnu bezbijednost, u praksi se pokazuje više kao zaštita “nacionalnih prvaka”. Neke zemlje, koje već dugo otvoreno pozdravljaju strane investicije, sada takođe definišu strožije standarde za strane investitore, kao što su prinudna lokalizacija i daju veću težinu uticaju takvih ulaganja na domaću konkurenciju i pitanja iz domena životne sredine i socijalne sigurnosti.

3. Preduzeća u državnom vlasništvu (SOEs) i suvereni fondovi bogatstva (SWFs)

Tokom protekle decenije, nova vrsta preduzeća utrla je svoj put na globalnom tržištu: preduzeća koja su u vlasništvu i pod kontrolom, ili povezaniji sa svojim matičnim vladama. Između 2004. i 2008. godine, 117 državnih i javnih preduzeća iz Brazila, Rusije, Indije i Kine pojavilo se prvi put na Forbes Global 2000 listi najvećih svjetskih preduzeća (izmjereno prema prodaji, dobiti, aktivi i tržišnoj vrijednosti)3. U istom periodu, 239 američkih, japanskih, britanskih i njemačkih preduzeća ispali su sa iste liste.

Domaće vlade ovih preduzeća u državnom vlasništvu donose im koristi i štite ih od konkurencije na njihovim domaćim tržištima i na tržištima trećih zemalja, omogućavajući im da tako ugrožavaju tržište uprkos tome što su se obavezali na liberalizaciju tržišta. Takodje, akumulacija kapitala u ovim zemljama u mnogim slučajevima uložena je u inostranstvo preko njihovih suverenih fondova bogatstva (SWFs). Ova nova

2 Svjetski investicioni izvještaj 2011: Non-equity oblici međunarodne proizvodnje i razvoja, UN Konferencija o trgovini i razvoju, Ženeva, str.943 www.forbes.com

GLASNIK PKCG / april 2012 SLUŽBENI DODATAK

[email protected]

3

SMJE

RNIC

E ZA

MEĐ

UN

ARO

DN

E IN

VEST

ICIJ

Edinamika “državnog kapitalizma” omogućava vladama stvaranje monopolističkih ekonomskih prednosti i političke moći u odnosu na privatne konkurente na globalnom tržištu. Način poslovanja preduzeća u državnom vlasništvu narušava djelovanje tržišnog sistema u kojem se pojedinci i preduzeća koje se bave trgovinom, investicijama i finansijama takmiče slobodno, objektivno i pod jednakim i nediskriminatornim uslovima, a međusobno se drže prihvaćenih pravila djelovanja u skladu sa komercijalnim obzirima.

Malo je danas odgovarajućih i efikasnih međunarodnih disciplina koje se bave ovim problemom.

Zaključak

Porast broja bilateralnih investicionih sporazuma, naročito jug-jug sporazuma, priznavanje je značaja koji zemlje pridaju pravno obavezujućim instrumenatima za zaštitu investitora.

Ovim Smjernicama bile su potrebne izmjene koje bi odražavale zajedničko globalno iskustvo od četiri decenije ekonomskog razvoja, tačnije od 1972. godine. Prije svega, one predstavljaju reafirmaciju temeljnih investicionih principa koje je utemeljila poslovna zajednica 1949. godine, kao osnovu za dalji privredni razvoj. Nadamo se da će ove Smjernice biti korisne podjednako investitorima i vladama na planu kreiranja povoljnijeg ambijenta za prekogranična ulaganja i jasnijeg razumijevanja njihove zajedničke odgovornosti i mogućnosti da iskoriste ogromni potencijal za prekogranična ulaganja u cilju globalnog ekonomskog rasta.

I. INVESTICIONA POLITIKA

1. Investitor4 a. Treba da obezbijedi, u dogovoru sa nadležnim organima,

da su ulaganja u skladu sa zakonima domaćina i matične zemlje.

b. Treba da bude spreman da razgovara sa vladom domaćinom o prirodi ulaganja, u odgovarajućim slučajevima, kada vlada zemlje domaćina tako želi.

c. Kao odgovor na zainteresovanost koju pokazuje javnost zemlje domaćina za njegove aktivnosti, treba da preduzme mjere kako bi obezbijedio relevantne informacije o poslovanju preduzeća, izuzev ukoliko su predviđena izuzeća neophodna iz razloga zaštite konkurentnosti.

d. Treba da izvrši procjenu uticaja na životnu sredinu, u zemlji domaćinu i drugdje, prije početka nove aktivnosti ili projekta i prije dekomisije objekta ili napuštanja lokacije.

2. Vlada zemlje investitora

a. Treba da prepozna doprinos unutrašnjih i spoljnih ulaganja za ekonomsku dobrobit svoje privrede i građana.

b. Prilikom izrade ili izmjena politika koje utiču na strana ulaganja svojih državljana, treba uzeti u najvećoj mogućoj mjeri u obzir potrebu investitora za stabilnošću, transparentnosti, nediskriminaciji, kontinuitetu i rastu njegovog poslovanja kao i opšte interese zemlje domaćina.

4 Kada god su okolnosti takve da preporuke upućene “Investi-toru” pripadnu na primjenu preduzeću koje posluje u zemlji domaćina, treba ih smatrati kao da su upućene tom preduzeću.

c. Treba težiti zakonski obavezujućem odnosu, u skladu sa međunarodnim pravom, sa drugim vladama bilo na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi, u pogledu tretmana uzajamnosti kada su u pitanju imovina, prava i interesi državljana.

d. Bilo na nacionalnom nivou ili putem učešća u međunarodnim investicionim osiguravajućim društvima, treba da ponudi garantne olakšice protiv nekomercijalnih rizika sa kojima se susrijeću investitori.

e. Treba da ispita mogućnost obezbjeđivanja instrumenata i tehničke pomoći koji mogu olakšati privatne investicije od značaja za privredni razvoj zemlje domaćina.

3. Vlada zemlje domaćina

a. Prilikom izrade i implementacije politika koje utiču na strana ulaganja, treba uzeti u najvećoj mogućoj mjeri u obzir potrebu investitora za stabilnošću, transparentnosti njenih pravila i propisa.

b. Treba na blagovremen i transparentan način da upozna potencijalne investitore sa svojim pravilima, propisima, politikama, relevantnim službenim tijelima i opštim uslovima koje primjenjuju na ulazne direktne privatne investicije.

c. Treba da otkrije proces koji će primijeniti kako bi izvršila izmjene na bilo kojem od ovih pravila, propisa i politika.

d. Shavatući pravo na odobrenje posebnog tretmana bilo kojem investitoru, kako domaćem tako i stranom, vlada ne smije da vrši diskriminaciju po osnovu stranog vlasništva u tretmanu koji primjenjuje na investitora u interesu nacionalne bezbijednosti ukoliko postupa u skladu sa svojim međunarodnim ugovornim obavezama.

e. Treba, u odgovarajućim slučajevima i kada to strani investitor želi, da bude spremna za ulazak u ugovorne odnose sa datim investitorom.

f. Treba da bude spremna za ulazak u zakonski obavezujući odnos, u skladu sa međunarodnim pravom, sa drugim vladama bilo na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi, u pogledu tretmana uzajamnosti koji se odnosi na imovinu, prava i interese državljana druge države ili država, kao i odgovarajućih mehanizama za rješavanje sporova u cilju primjene tih prava.

II. Vlasništvo i upravljanje

1. Investitor a. Treba da obezbijedi da njegova ulaganja budu u skladu

sa zakonima i propisima zemlje domaćina koji se odnose na vlasništvo i upravljanje preduzećem.

b. Kada je to prikladno i kompatibilno sa dugoročnim ekonomskim interesima preduzeća, treba da razmotri mogućnosti ulaganja kapitala domaćih investitora.

c. Treba da podstiče lokalno učešće u upravljačkoj strukturi preduzeća, unapređujući stručni lokalni kadar na mjesta povećane odgovornosti i obezbjeđujući im obuku i iskustva koji su preduslov za takvo unapređenje kao sredstvo za podizanje vrijednosti preduzeća.


Odgovarajućim sredstvima, treba da podrži finansijske, obrazovne i druge institucije, uključujući i one koje nude


www.pkcg.org

4SM

JERN

ICE

ZA M

EĐU

NAR

OD

NE

INVE

STIC

IJE

SLUŽBENI DODATAK

menadžerske obuke, čime pripremaju teren za više lokalnog privatnog učešća u finansiranju i upravljanju preduzećima osnovanim u zemljama u razvoju.


a. Nakon što su detalji implementacije investicionog projekta prihvaćeni i ustanovljena upravljačka i struktura vlasništva preduzeća, treba poštovati i podržati takve aranžmane.

b. Treba da prihvati da je veća vjerovatnoća da će zajednička ulaganja biti uspješna ukoliko se u njih ulazi dobrovoljno i ako su ugovorni uslovi prepušteni slobodnim pregovorima ugovornih strana. Ima slučajeva kada su investicije koje zaslužuju visok prioritet moguće samo na temelju ukupnog stranog vlasništva.

c. Treba da preduzme odgovarajuće mjere kako bi olakšala kupovinu kapitala u preduzećima u domaćem i stranom vlasništvu u skladu sa lokalnim interesima, prvenstveno podstičući stvaranje i razvoj djelotvornog tržišta kapitala.

d. Treba da se oslanja na mjere ekonomskih, fiskalnih i trgovinskih politika koje se primjenjuju na sve poslovne operacije, domaće i strane, radi obavljanja kontrola u javnom interesu, prije nego zahtjeva da se to učini kroz obavezno učešće države u kapitalu ili upravljanju preduzećem.

e. U skladu sa obavezama iz međunarodnih ugovora, treba da liberalizuje i generalno omogući da investitor koristi usluge predstavnika inostranog sektora usluga a u vezi sa svojim ulaganjem.

f. Treba da poštuje dobro ustanovljena međunarodna pravila i prakse u smislu zahtjeva za realizaciju stranog ulaganja, uključujući i one koji podrazumijevaju lokalne sadržaje, vlasnički kapital, transfer tehnologije, ograničenja domaće prodaje i obavezno korišćenje autohtonih tehnologija.

g. Ne bi trebalo da se oslanja nepotrebno i neopravdano na nacionalnu bezbijednost kao razlog za nametanje ograničenja stranim investitorima.

h. Treba da podstiče non-equity oblik proizvodnje i razvoja koji proizilazi iz ugovornih odnosa, kao što su franšize, licenciranje, upravljanje i outsourcing ugovori.

i. Ne treba da vrši diskriminaciju u javnim nabavkama ili drugim državnim mjerama ili radnjama u korist državnih ili drugih domaćih preduzeća u odnosu na strane investitore.

j. Treba da pribjegne eksproprijaciji imovine stranog ulagača samo u slučaju javne potrebe u skladu sa propisanim postupkom i kao poslednja mogućnost.

III. FINANSIJE

1. Investitor Treba da bude upoznat i postupa u skladu sa svim zakonima

i propisima u vezi transfera kapitala, otkrivanja finansijskih informacija i pristupa tržištu kapitala kako u zemlji investitora tako i u zemlji domaćina.


Treba da ukloni što je prije moguće sva postojeća ograničenja u pogledu odliva kapitala preduzeća u obliku direktnih ulaganja i treba da se suzdrži od uvođenja novih ograničenja.


a. Treba generalno da omogući slobodan protok kapitala na međunarodnom nivou.

b. U skladu sa svojim međunarodnim obavezama, ne treba da nameće nikakva ograničenja na doznake kamata, otkup vrijednosnih papira, naknade za usluge i savjetodavne naknade, naknade za licence, honorare i slična plaćanja.

c. Treba da omogući investitoru povraćaj ulaganja, a posebno da izbjegava nametanje ograničenja i treba da poštuje sve angažmane sklopljene sa investitorom.

d. Ukoliko je suočena sa poteškoćama u bilansu plaćanja koje opravdava privremeno uvođenje ograničenja, treba da slijedi načela Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske trgovinske organizacije.

e. Treba, prilikom osmišljavanja posebnih izuzeća ili podsticaja u cilju privlačenja stranih investicija i podsticanja novih investicija u cjelini, da nastoji da izbjegne narušavanje tržišnog nadmetanja između preduzeća koja posluju na njenoj teritoriji, kako domaćih tako i stranih.

f. Tamo gdje je neophodno uvesti ograničenja kod lokalnog zaduživanja, treba da učini da se ona jednako primjenjuju na sva preduzeća bez ikakve diskriminacije u smislu razlika u tretmanu domaćih i stranaca, kako bi se povećala efikasnost u raspodjeli kapitala.

IV. FISKALNA POLITIKA

1. Investitor a. Treba da poštuje sve poreske zakone i propise zemalje u

kojoj posluje. Poreska usaglašenost uključuje mjere kao što su blagovremeno pružanje nadležnim organima informacija koje su relevantne za ispravno utvrđivanje poreza koji se procjenjiju u odnosu na poslovne operacije i usklađivanja praksi prenosa cijena po tržišnom principu.

b. Treba da ima unutrašnji kontrolni okvir koji bi omogućio pružanje blagovremenih i preciznih informacija nadležnim organima.

c. Preporučljivo je da podrži unaprijeđeni okvir odnosa (Enhanced Relationship framework), kako bi dobio najranije obezbjeđenje u pogledu poreskog tretmana i omogućio korektnu, ekonomičnu i efikasnu usaglašenost sa poreskim zakonima i propisima.


a. Treba da podstiče direktne strane investicije po poreskim zakonima i propisima koji su stabilni i predvidivi.

b. Treba da ima sklopljene efikasne sporazume kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, ali i okvir za eliminisanje dvostrukog oporezivanja kad god Odjeljenje za državne prihode ili drugi relevantni organi u zemalji koji su uključeni u spor ne mogu da pristanu na ishod problema u vezi sa porezom.

c. Treba da uvede sistem koji oslobadja od dvostrukog oporezivanja po mogućnosti pružanjem izuzeća za prihode iz stranih izvora; alternativno da obezbijedi odgovarajući kredit za strane poreze koji su plaćeni ili nagomilani.

d. Treba da implementira poreske zakone i propise tako da pojedinci koji žive u zemlji investitora ne budu oporezivani dva


[email protected]

5

SMJE

RNIC

E ZA

MEĐ

UN

ARO

DN

E IN

VEST

ICIJ

Eputa za isti prihod zarađen prilikom rada u inostranstvu. e. Treba da uskladi cijene transfera robe i usluga u sistemu

poreza na dobit i sistemima carina i akciza. f. Treba da usvoji i ponudi investitorima mogućnost

poslovanja u skladu sa unaprijeđenim okvirom odnosa -Enhanced Relationship Framework.

g. Treba da posluje na osnovu osporive pretpostavke da investitori nastoje da pošteno raspodijele prihode i troškove na svaku zemlju u kojoj posluju, ali s obzirom na složenost i globalizaciju suočavaju se sa uvećanim rizikom od frikcije.


a. Treba da podstiče ulaganja iz inostranstva po poreskim zakonima i propisima koji su stabilni i predvidivi.

b. Treba da ima sklopljene efikasne sporazume kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, ali i okvir za eliminisanje dvostrukog oporezivanja kad god Odjeljenje za državne prihode ili drugi relevantni organi u zemalji koji su uključeni u spor ne mogu da pristanu na ishod problema u vezi sa porezom.

c. Treba da slijedi usaglašene međunarodne principe prilikom određivanja kada je prisutnost u zemlji domaćinu dovoljna da se opravda nametanje poreza za preduzeća i pojedince.

d. Treba da slijedi tržišni princip prilikom određivanja iznosa neto prihoda.

e. Treba da dopusti samo porez na dohodak koji je dovoljno povezan sa zemljom i omogući da ovi troškovi budu oduzeti tako da mogu biti razumno pripisani poslovnim operacijama.

f. Ne treba da nameće preduzećima, koja su djelimično ili u potpunosti u stranom vlasništvu, poreze ili uslove koji se odnose na poreze koji su drugačiji ili predstavljaju veći teret od onih kojima isključivo domaća preduzeća podliježu.

g. Treba da usvoji i ponudi investitorima mogućnost poslovanja u skladu sa unaprijeđenim okvirom odnosa -Enhanced Relationship Framework.

h. Treba da posluje na osnovu osporive pretpostavke da investitori nastoje da pošteno raspodijele prihode i troškove na svaku zemlju u kojoj posluju, ali s obzirom na složenost i globalizaciju suočavaju se sa uvećanim rizikom od frikcije.

V. Antikorupcija

1. Investitor a. Treba da poštuje pravila i propise zemlje investitora i zemlje

domaćina, kao i međunarodnih ugovora, kao što su Konvencija UN-a protiv korupcije i Konvenciju OECD-a za antikorupciju.

b. Treba da utvrdi sveobuhvatne standarde ponašanja za svoje zaposlene i upravljačku strukturu, kao što su ICC Pravila za borbu protiv korupcije, da prihvati i implementira visoke antikorupcijske standarde u svojim komercijalnim i investicionim transakcijama.

c. Treba da obezbijedi odgovarajuću obuku svojim zaposlenima i agentima, da odbije bilo kakav pokušaj primanja mita i da odmah prijavi takve zahtjeve odgovarajućim organima u zemlji investitora i zemlji domaćina.


a. Treba da radi sa investitorima na promovisanju

korporativnih poduhvata kako bi povećali borbu protiv korupcije, posebno na strani potražnje i sa novim akterima u međunarodnim ulaganjima, što uključuje preduzeća u državnom vlasništvu.

b. Treba da uzme u obzir odredbu „sigurna luka“ za preduzeća koja prepoznaju korupciju i preduzmu inicijativu da to samostalno prijave nadležnim organima.


a. Treba energično da primjenjuje svoje zakone i, ako to već nije učinila, da ratifikuje i primijeni međunarodne konvencije, kao što su Konvencija UN-a protiv korupcije i Konvenciju OECD-a za antikorupciju.

b. Treba jasno da stavi do znanja da neće tolerisati državne zvaničnike i službenike koji traže mito.

c. Treba da preduzme odgovarajuće i direktne mjere protiv onih državnih službenika koji traže mito kad se pokaže da nema osnovane sumnje da je takav zahtjev učinjen.

VI. PRAVNI OKVIR 1. Investitor a. Treba da poštuje nacionalne zakone, politike i propise

zemlje domaćina na isti način kao što bi to radio uzoran građanin te zemlje i da se pridržava zakonskih obaveza koje je vlada zemlje domaćina donijela u vezi sa investicijama.

b. Treba da spremno iskoristiti mehanizme mirnog rješavanja sporova koji su dostupni investitoru za mirno rješavanje bilo kojeg spora sa vladom zemlje domaćina i treba da uzme u obzir posredovanje, na primjer u skladu sa ICC ADR pravilima.


a. Ne treba da nastoji da utiče na pravni poredak zemlje domaćina šireći primjenu svojih nacionalnih zakona, propisa i direktiva na poslovanje investitora u zemlji domaćina.

b. Treba da teži sklapanju sporazuma sa vladom zemlje domaćina u cilju zaštite prava svojih investitora. Takvi sporazumi treba da uključuju odgovarajuće mehanizme za rješavanje sporova kroz obavezujuće mehanizme za rješavanje sporova, a posebno:

• Za sve strane investitore jednak pristup sudskom rješavanju pred nezavisnim sudstvom u skladu sa vladavinom prava, i

• Pravo stranih investitora da traže međunarodnu arbitražu, na primjer u skladu sa ICC Pravilnikom o arbitraži, ili drugim priznatim mehanizmima za rješavanje sporova između investitora i države.

Takođe treba da razmotri medijaciju, na primjer u skladu sa ICC ADR pravilima.


a. Treba da poštuje priznata načela međunarodnog prava, koja se ogledaju u brojnim međunarodnim sporazumima koji se odnose na tretman strane imovine i investicija.

b. Treba da uspostavi i stavi u funkciju organ nadležan za zakone i propise koji stvaraju stimulativan ambijent za međunarodne i domaće investicije, a posebno:

• Fer i pravičan tretman takvih investicija;


www.pkcg.org

6SM

JERN

ICE

ZA M

EĐU

NAR

OD

NE

INVE

STIC

IJE

SLUŽBENI DODATAK

• Izbjegavanje proizvoljnih, neosnovanih i diskriminatornih mjera;

• Pridržavanje ugovornih i drugih obećanja datih investitoru, i

• U slučaju eksproprijacije ili nacionalizacije, plaćanje pravedne naknade, bez nepotrebnog odlaganja.

c. Treba da obezbijedi i stavi u funkciju rješavanje sporova pomoću obavezujućih mehanizama za rješavanje sporova, a posebno:

• Za sve strane investitore jednak pristup sudskom rješavanju pred nezavisnim sudstvom u skladu sa vladavinom prava, i

• Pravo stranih investitora da traže međunarodnu arbitražu, na primjer u skladu sa ICC Pravilnikom o arbitraži, ili drugim priznatim mehanizmima za rješavanje sporova između investitora i države.

Takođe treba da razmotri medijaciju, na primjer u skladu sa ICC ADR pravilima.

d.Treba da obezbijedi u okviru svojih nacionalnih zakona odgovarajuću zaštitu manjinskih akcionara u onim slučajevima gdje odgovarajuće odredbe još uvijek ne postoje.

e. Treba blagovremeno da obezbijedi objavljivanje i transparentnost svih nacionalnih zakona, propisa i upravnih postupaka koji se odnose na inostrana ulaganja.

VII. POLITIKA TRŽIŠTA RADA

1. Investitor a. Treba da postupa u skladu sa svim primjenjivim

nacionalnim zakonima o radu, čak i kada nisu u primjeni od strane nacionalnih vlada i da posveti dužnu pažnju domaćoj radnoj praksi.

b. Treba da poštuje principe koji se odnose na fundamentalna prava koja definiše Međunarodna organizacija rada (ILO), Deklaraciju o fundamentalnim principima i pravima na radu.

c. Treba da teži pružanju mogućnosti za zapošljavanje, profesionalni razvoj, unapređenje i napredovanje lokalne radne snage.

d. Treba da obezbijedi plate, beneficije i uslove rada koji nisu manje povoljni od onih koje nude slični poslodavci u zemlji domaćina.

e. Treba da preduzme sve praktične korake kako bi se osiguralo zdravlje i bezbijednost na radu.

f. Treba da pruži zaposlenima razumno obavještenje o promjenama u poslovanju koje će imati značajan uticaj na nivo zaposlenosti.

g. Treba da edukuje, obučava i motiviše zaposlene za obavljanje svoje djelatnosti na ekološki prihvatljiv način.

h. Treba da podstiče poslovne partnere i dobavljače da slijede gore navedene preporuke.


a. Treba da razmotri pružanje pomoći u izgradnji kapaciteta kako bi pomogli vladama zemalja domaćina da uspostave institucije i procese potrebne za doslednu implementaciju i djelotvornu primjenu njihovih nacionalnih zakona o radu.

b. Treba da posluje putem multilateralnih organizacija, posebno Međunarodne organizacije rada (ILO), kako bi obezbijedila da vlade zemalja domaćina primjenjuju

međunarodne standarde rada koje su ratifikovale. c. Treba da razmotri pružanje pomoći u oblasti obrazovanja,

razvoja vještina i osposobljavanja lokalnih kadrova u zemlji domaćina.

3. Vlada zemlje domaćina a. Treba dosledno da implementira i efikasno primjenjuje

sve nacionalne zakone o radu iz svoje nadležnosti i primjenjuje međunarodne standarde rada koje je ratifikovala.

b. Treba da poštuje, promoviše i ostvaruje principe koji se odnose na fundamentalna prava definisana od strane ILO u Deklaraciji o fundamentalnim principima i pravima na radu.

c. Treba da obezbijedi pristup sudovima iz obasti rada i drugim pravnim ljekovima kako bi efektivno i efikasno rješavali radne sporove koji mogu nastati.

d. Treba da pruži besplatno osnovno obrazovanje, kao i mogućnosti za visoko obrazovanje, stručno osposobljavanje i druge programe kako bi se obezbijedio dobro obrazovan i kvalifikovan kadar.

e. Treba da obezbijedi jasne i dosledne nacionalne zakone i procedure koje se odnose na poslovnu migraciju visoko stručnog kadra koji investitori treba da privuku, zadrže i iskoriste ključni talent na globalnom nivou.

VIII. TEHNOLOGIJE

1. Investitor a. Gdje je to moguće, treba dobrovoljno da pomaže

razvoj tehnoloških kapaciteta zemlje domaćina, naročito ako je zemlja u razvoju, na primjer obučavanjem lokalnog kadra, pružanjem pomoći obrazovnim ustanovama, a ukoliko uslovi za efikasno istraživanje to dozvoljavaju, da uspostavi odgovarajuće istraživačke aktivnosti u zemlji domaćina.

b. Treba, ukoliko odluči da izda dozvolu za korišćenje svoje intelektualne svojine ili kada na drugi način dobrovoljno sklopi sporazum o prenosu tehnologija, uradi to na tržišnoj osnovi.

c. Treba da potpomogne svoje investicije odgovarajućim uslugama i savjetima kako bi obezbijedio kroz ulaganje puni doprinos razvoju ekonomije zemlje domaćina.

d. Treba da sarađuje sa vladom zemlje domaćina u ispitivanju uticaja njegovog poslovanja na životnu sredinu, na temelju prihvaćenih normi i preduzima korake kako bi se smanjila šteta u onoj mjeri u kojoj je to ekonomski i tehnički praktično na lokalnom nivou.

e. Treba, gdje je to moguće i izvodljivo, da obezbijedi prednost ekološki prijateljskih tehnologija u lokalnim aktivnostima i operativnoj praksi i prenese iste standarde na lokalne partnere.


Treba, ukoliko to već nije učinila, da pristupi relevantnim međunarodnim ugovorima koji se odnose na podršku pravima intelektualne svojine i teži zaključivanju bilateralnih sporazuma koji će štititi dobrovoljni prenos tehnologije od strane privatnih preduzeća u zamjenu za odgovarajuću naknadu.


a. U izradi svojih politika, treba da obezbijedi u okviru domaćeg zakonodavstva visok nivo zaštite prava intelektualne


[email protected]

7

SMJE

RNIC

E ZA

MEĐ

UN

ARO

DN

E IN

VEST

ICIJ

Esvojine i izbjegava razvoj politika koje krše ta prava. b. Treba da se suzdrži od uključivanja u trgovinske prakse

koje negativno utiču na prava intelektualne svojine i licenciranje tehnologije treba temeljiti na tržišnim pravilima i poslovnim podsticajima; vlade treba da izbjegavaju propise koji su kreirani da prisiljavaju investitora da licencira svoju intelektualnu svojinu, prenese svoju tehnologiju, ili zahtijevaju stavljanje u funkciju lokalnih objekata kao uslov za poslovanje ili prenos podataka.

c. Ne treba da utiče na nivo naknade koja se dodjeljuje onim investitorima koji dobrovoljno žele da licenciraju ili prenesu svoju tehnologiju, obezbjeđujući slobodu zaključivanja ugovora o licenciranju.

d. Treba, ukoliko želi da podstakne investitora da osnuje istraživačke ustanove na njenoj teritoriji, da uzme u obzir potrebu za odgovarajućom naučnom i obrazovnom infrastrukturom.

e. Treba da promoviše inovacije i razvoj domaćih vještina i finansijskih tržišta koja podržavaju nove tehnologije i poslovne modele informacionog društva.

f. Ne treba da nameće porez na prihod po osnovu naknade za licence, autorske honorare i naplate za usluge i savjete na tom nivou da oni značajno povećavaju cijenu tehnologije, čine njen prenos složenim, ili je u potpunosti sprečavaju.

g. Treba da donosi i primjenjuje zakone koji u potpunosti podržavaju visoke standarde u odnosu na prava intelektualne svojine u skladu sa svojim međunarodnim ugovornim obavezama.

h. Treba, ukoliko to već nije učinila, da zaključuje relevantne međunarodne ugovore koji se odnose na intelektualnu svojinu i teži zaključivanju bilateralnih sporazuma koji štite dobrovoljan prenos tehnologije od strane privatnih preduzeća u zamjenu za odgovarajuću naknadu.

IX. TRGOVINSKA POLITIKA

1. Investitor a. Ne treba da traži neodgovarajuću zaštitu od konkurencije

u pogledu uvoza ili novih investitora u isto tržište. b. Treba da teži razvoju preduzeća na najefikasniji način, u

skladu sa zakonima i propisima zemlje domaćina. c. Treba da posluje u skladu sa relevantnim zakonima i

propisima u pogledu roba i usluga u poslovanju sa sličnim preduzećima i vodi računa o porezima, carinama i propisima o tržišnom nadmetanju uključenih država.

2. Vlada zemlje investitora Treba da poštuje investitorov globalni lanac snabdijevanja

i suzdrži se od primjene svojih nacionalnih zakona, direktiva i propisa kojima se ograničava aktivnost preduzeća iz zemlje domaćina na bilo kojem trećem tržištu.

3. Vlada zemlje domaćina a. Treba da učestvuje u svjetskim i regionalnim inicijativama

sa ciljem liberalizacije međunarodnih ulaganja i trgovine kako bi učinili da ekonomije dostignu svoj najviši nivo razvoja, efikasnosti i konkurentnosti. Posebno, treba da smanji necarinske barijere na uvezene proizvode i usluge koje su potrebne investitoru i smanji birokratska opterećenja za strane investitore.

b.Ne treba da nameće izvozne obaveze investitoru izuzev onih koje su potrebne u cilju nacionalne bezbijednosti.

c. Treba da dozvoli investitoru uvoz opreme, rezervnih djelova, komponenti i materijala koji su potrebni za efikasnu proizvodnju dobara i usluga bez nepotrebnih formalnosti i pretjeranih carinskih i drugih dažbina.

X. KONKURENTSKA NEUTRALNOST

1. Investitor a. Treba da bude svjestan vlasničke strukture svojih

konkurenata, naročito u pogledu prirode i obima državnog vlasništva i uticaja kao i nefer prednosti koje država može prenijeti domaćim preduzećima.

b. Treba da podstakne vladine zvaničnike i međunarodne institucije da potvrde i usvoje modele vlasništva koji su konkurentski neutralni, i stvori podsticajnu strukturu za preduzeće kako bi djelovalo na komercijalan način.

c. Treba da podstiče vlade investitora i zemalja domaćina da ograniče prednosti koje preduzeća u državnom vlasništvu ili u naklonosti države mogu uživati u pogledu prekograničnih investicija i podstiče ambijent konkurentske neutralnosti na domaćem tržištu države i na trećim tržištima.

2. Vlada zemlje investitora a. Treba da potvrdi da je oblik vlasništva preduzeća stvar

suverenog odlučivanja, iako način na koji se u tom smislu postupa ili na to utiče treba da bude konkurentski neutralan i da se u vezi sa tim djeluje na komercijalan način.

b. Treba da teži unapređenju međunarodno prihvaćenih normi koje su nastale u cilju njegovanja konkurentske neutralnosti kod prekograničnih ulaganja i kao “stalna” komponenta sporazuma o slobodnoj trgovini i odgovarajući regres tamo kada se ove norme ne ispunjavaju.

3. Vlada zemlje domaćina a. Treba da bude transparentna i postupa poštujući

donošenje i primjenu svojih zakona, propisa i administrativnih smjernica kako bi se izbjeglo ometanje uslova potrebnih za postizanje konkurentske neutralnosti na tržištu.

b. Treba da obezbijedi putem revizorske prakse da njena preduzeća u državnom vlasništvu (SOEs) i SWFs posluju na komercijalan način na svom i inostranim tržištima i da vladine strukture njenih SOEs i suverenih fondova bogatstva budu transparentni i podložni spoljnim revizijama.

c. Treba da se suzdrži od iskorišćavanja preduzeća u državnom vlasništvu (SOEs) i SWFs kao repera za ostvarivanje geopolitičkih ciljeva.

d. Treba upravljati suverenim fondovima bogatstva (SWFs) u skladu sa usaglašenim Santiago načelima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

e. Treba da učestvuje sa vladom zemlje investitora i međunarodnim institucijama na uspostavljanju normi konkurentske neutralnosti i odgovarajućeg oblika regresa.

XI. KORPORATIVNA ODGOVORNOST

Investitor1. a. Treba da teži stvaranju zajedničke vrijednosti kroz razvoj

poslovnih mogućnosti koje doprinose ekonomskom, socijalnom i ekološkom napretku zemlje domaćina.


www.pkcg.org

8SM

JERN

ICE

ZA M

EĐU

NAR

OD

NE

INVE

STIC

IJE

b. Treba da podrži održivi ekonomski razvoj uzimajući u obzir finansijski, ekološki i društveni uticaj svojih ulaganja u zemlju domaćina na samom početku planiranja i tokom aktivnosti.

c. Treba da poštuje ljudska prava onih na koje utiče njegovo

djelovanje, u skladu sa UN Vodećim principima o poslovanju i ljudskim pravima.

d. Treba da uspostavi pristup poslovanju koji se temelji na vrijednostima, jasno ukaže na vrijednosti načela i pravila preduzeća svim zaposlenima, poslovnim partnerima i ključnim učesnicima i radi dosledno na njihovoj primjeni u praksi.

e. Treba da uspostavi sistem upravljanja i jasne granice odgovornosti za implementaciju ciljeva korporativne odgovornosti i prenese rezultate.

f. Treba da primjenjuje kao referencu međunarodno priznate smjernice ili standarde.

g. Treba da izgrađuje partnerski odnos sa relevantnim stejkholderima i razmatra njihova gledišta prilikom donošenja odluka koje utiču na njih.

h. Treba da radi u partnerstvu sa lokalnim organizacijama ili

drugim akterima na rješavanju zajedničkih ciljeva. i. Treba pažljivo da bira i posluje sa poslovnim partnerima

i dobavljačima i podstiče ih da primjenjuju gore navedene preporuke.

Vlada zemlje investitora2. a. Treba da stimuliše i podrži investitora da doprinosi

ekonomskom, socijalnom i ekološkom napretku zemlje domaćina.

b. Treba da usmjerava svoje diplomatske predstavnike u

zemlji domaćina da rade sa investitorom na identifikovanju svih poznatih izazova kako bi poslovali odgovorno i utvrdili moguća rješenja.

c. Treba da razmotri mogućnost pružanja asistencije u

izgradnji kapaciteta kako bi pomogli zemlji domaćina da ustanovi politički okvir, institucije i procese potrebne za zaštitu životne sredine, ljudskih prava i društvenog razvoja.

d. Treba da radi preko multilateralnih organizacija kako bi

obezbijedila da Vlada zemlje domaćina ispunjava međunarodne obaveze u zaštiti ljudskih prava.

e. Treba da podstiče i podržava investitora da u skladu sa

lokalnim zakonima i, po potrebi, poštuje međunarodna načela o zaštiti životne sredine, ljudskim pravima i socijalnom razvoju.

Vlada zemlje domaćina3. a. Treba dosledno da implementira i efikasno sprovodi

nacionalne zakone i obezbijedi operativni ambijent koji podstiče odgovorno poslovno ponašanje.

b. Treba da podstiče domaće i strane investitore u zemlji

domaćinu da usvoje politike poslovanja preduzeća u cilju odgovornog poslovnog ponašanja.

c. Treba da poštuje, štiti i promoviše ljudska prava u svojim državama i hitno rješava svaku postojeću prijetnju miru i bezbijednosti, uključujući i oružane sukobe ili rašireno nasilje.

d. Treba da obezbijedi pristup sudovima, medijaciji, arbitraži ili drugim odgovarajućim pravnim lijekovima za djelotvorno i efikasno rješavanje sporova koji mogu nastati.

e. Treba da podstiče i podržava preduzeća koja posluju u svojoj oblasti djelovanja da doprinose ekonomskom, socijalnom i ekološkom napretku zemlje.

f. Treba da obezbijedi da preduzeća u državnom vlasništvu rade odgovorno i slijede gore navedene preporuke iz odjeljka 1.

Međunarodna trgovinska komora (ICC)

ICC je svjetska poslovna organizacija, predstavničko tijelo koje komunicira sa nadležnim organima u ime preduzeća iz svih sektora u svim djelovima svijeta.

Osnovna misija ICC-a je promovisanje prekogranične trgovine i ulaganja i pružanje pomoći poslovnim korporacijama kako bi odgovorili na izazove i mogućnosti globalizacije. Njeno uvjerenje da je trgovina moćna sila koja doprinosi miru i prosperitetu datira još od ranih početaka rada organizacije u prošlom vijeku. Mala grupa dalekovidih poslovnih lidera, koji su osnovali ICC, nazivaju sebe “trgovcima mira”.

ICC ima tri glavne aktivnosti: definisanje pravila, rješavanje sporova i donošenje politika. S obzirom da su članice ove organizacije kompanije i asocijacije koje su i same uključene u međunarodno poslovanje, ICC bez premca ima autoritet u izradi pravila koja regulišu vođenje prekograničnog poslovanja. Iako su ta pravila dobrovoljna, ona se ogledaju u hiljadama transakcija svakog dana i postala su dio međunarodne trgovine.

ICC takođe obezbjeđuje suštinske servise, medju kojima je tu prije svega ICC Međunarodni arbitražni sud, vodeća svjetska arbitražna institucija. Drugi servis je Svjetska komorska federacija, ICC-ova svjetska mreža trgovinskih komora, koja podstiče interakciju i razmjenu najboljih komorskih praksi.

Vodeći poslovni ljudi i stručnjaci iz redova članova ICC-a utvrdili su stavove poslovanja na nizu pitanja iz oblasti trgovine i investicione politike, kao i tehničkih i sektorski vitalnih pitanja. To uključuje finansijske usluge, informacione tehnologije, telekomunikacije, marketing, životnu sredinu, prevoz, pravo tržišnog nadmetanja i intelektualne svojine i drugo.

ICC se može pohvaliti bliskim poslovnim odnosom sa Ujedinjenim nacijama i drugim međuvladinim organizacijama, uključujući i Svjetsku trgovinsku organizaciju, G20 i G8.

ICC je osnovana 1919. godine. Danas okuplja stotine hiljada preduzeća i udruženja članica iz preko 120 zemalja. Nacionalni odbori rade sa svojim članovima na rješavanju pitanja od interesa za poslovanje u njihovim zemljama i prenose svojim vladama poslovne ideje koje formuliše Međunarodna trgovinska komora (ICC).

Documents

GLASNIK PKCG / april 2012