GLASNIK PKCG / mart 2013

GLASNIK PKCG / mart 2013


[email protected]

3


www.pkcg.org

4 GLASNIK PKCG / mart 2013

Prvi Crnogorski parlament preduzeća

Nova dimenzija dijaloga za ekonomski napredakZasijedanje je realizovano u tri sesije: Ljudski resursi, Konkurentnost i Put ka ekonomskom rastu. U radu je učestvovalo više od 80 privrednika, predstavnika Skupštine, Vlade Crne Gore, institucija i sindikata.

Crnogorski parlament preduzeća doprinijeće većoj saradnji do-

nosilaca odluka i privrednika u cilju zajedničkog rješavanja problema i stvaranja konkurentnije ekonomije Crne Gore. To je ocijenjeno na pr-vom Crnogorskom parlamentu pre-duzeća kojeg su, 22. marta 2013. godine, organizovale Privredna ko-mora Crne Gore i Skupština Crne Gore.

Privredna komora je inicira-la održavanje prvog Crnogorskog parlamenta preduzeća smatrajući izuzetno važnim unapređivanje di-jaloga između privrede i zakono-davne vlasti, a istovremeno otvara-jući novu dimenziju unapređivanja uspostavljenog kontinuiranog dija-loga sa izvršnom vlašću.

Faza procesa evropskih inte-gracija u kojoj se Crna Gora sada nalazi, što podrazumijeva brojne promjene privrednog ambijenta, te činjenica da će zakoni usklađeni sa evropskim zahtjevima biti razma-trani i donošeni u Skupštini doda-tno opravdava inicijativu otvaranja dijaloga između privrede i pred-stavnika nacionalnog parlamenta uz uključenost predstavnika Vlade.

U radnom dijelu skupa, koji se odvijao u tri sesije: Ljudski resursi, Konkurentnost i Put ka ekonom-skom rastu, učestvovalo je više od 80 privrednika, predstavnika Skup-štine, Vlade Crne Gore, institucija i sindikata.

Na početku zasijedanja uče-snicima su se obratili predjednik

Skupštine Ranko Krivokapić, preds-jednik Privredne komore Velimir Mijušković, predsjednik Vlade Milo Đukanović, i zamjenica predsjedni-ka asocijacije komora Evrope - Eu-rochambres Martha Schultz.

Crnogorski parlament predu-zeća, po mišljenju učesnika, oprav-dao je očekivanja organizatora. Pri-vrednici su aktivnim učešćem i gla-sanjem u tri sesije pokazali koliko je važan dijalog sa kreatorima politike i donosiocima odluka, te dali od-lučnu podršku euroatlanskim inte-gracijama Crne Gore, borbi protiv sive ekonomije, te iskazali stav da bavljenje uslugama nije dovoljno za ekonomski razvoj, već je potrebno staviti naglasak na energetiku, pol-joprivredu i industriju.

Učesnici Crnogorskog parlamenta preduzeća

GLASNIK PKCG / mart 2013 GLASNIK PKCG / mart 2013

[email protected]

5

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković

Zajedno do prioriteta ekonomske politikeCrnogorski parlament preduzeća se može smatrati no-vinom, ali i nastavkom tradicije skupova iz najranijeg perioda postojanja Privredne komore, rekao je Velimir Mijušković.

Predsjednik Komore Velimir Mijuško-vić je kazao da je cilj održavanja Cr-

nogorskog parlamenta preduzeća bio da se kroz razmatranje ključnih tema koje se odnose na poslovnu zajednicu prepozna-ju okviri i prioriteti u vođenju ekonomske politike.

Evropski put Crne Gore, smatra, može uspjeh crpiti samo iz snažne, kon-kurentne i organizovane privrede.

- Jedan od ključnih kriterijuma za punopravno članstvo u Evropskoj uniji je snažna privreda, sposobna da se nad-meće sa konkurencijom na jedinstve-nom tržištu. To je kompleksan zadatak za sve. Za državu, jer treba da obezbijedi stvaranje povoljnog ambijenta za poslo-vanje. Za privredu od koje se očekuje da bude inovativna u najširem smislu te riječi kao preduslov da prati savremene trendove razvoja, čime se građanima ga-rantuje ekonomska i socijalna stabilnost – ocijenio je Mijušković.

Dijalog između privrede i državnih struktura ocjenjuje strateškim.

- Kriza je pokazala da postoje brojni strukturni problemi unutar globalnog ekonomskog okvira. To nam svakako upućuje jasnu poruku za uspostavljanje snažnijeg i djelotvornijeg dijaloga privre-de sa kreatorima ekonomskih politika. Pored brojnih sastanaka koje u Komori orgnizujemo sa predstavnicima Vlade kako po pojedinim sektorima, tako i na nivou privrede u cjelini, smatrali smo potrebnim i uspostavljanje tješnje sara-dnje sa zakonodavnom vlašću – rekao je predsjednik Komore.

Prema njegovim riječima, Crnogorski parlament preduzeća se može smatrati novinom, ali i nastavkom tradicije sku-pova iz najranijeg perioda postojanja Pri-vredne komore Crne Gore.

Podsjetio je da je prije 205 godina u Kotoru osnovano udruženje za trgovinu, koje je kasnije preraslo u Komoru. Takva udruženja osnovana su još u nekoliko gradova Dalmacije, a te institucije se mogu smatrati pretečama modernog kontinentalnog komorskog uređenja

na prostorima Evrope. Privrednici Crne Gore sa početka 20. vijeka, dodao je, stalno su isticali potrebu osnivanja zaje-dničke Komore koja će zastupati interese svih i učestvovati u svim aktivnostima koje su bitne za ekonomski razvoj zemlje. Deset godina se čekalo na pozitivan od-govor ovom zahtjevu od strane Vlade iz Beograda. Nakon tog dugog perioda, u Podgorici je 1928. godine osnovana Trgovinsko industrijska i zanatska komo-ra Crne Gore. Članice tadašnje Komore izgradile su za sebe zgradu u Podgorici, koja i danas služi istoj namjeni. Kao cen-tralno privredno udruženje znatnog dije-la teritorije Zetske banovine, Trgovinsko - industrijska i zanatska komora u Podgo-rici, činila je ozbiljne napore da analizira sve aktuelne probleme iz oblasti privre-dnog i socijalnog života na području svog djelovanja. Jedan od najtežih perioda po-stojanja Komore, objasnio je Mijušković, bio je od njenog osnivanja 1928. godine pa do početka II svjetskog rata. Ekonom-ski istoričari su saglasni da je pravovre-meno uočavala i ukazivala na probleme privrednog razvitka Crne Gore i njenog društva uopšte, pronalazeći najcjelisho-dnije puteve za njihovo rješavanje.

- Naša Komora je, mijenjajući se sa-glasno zahtjevima vremena u kojem dje-luje, prilagođavala aktivnosti aktuelnom trenutku, ali ni jednog momenta ne na-puštajući davno ustanovljeno kontinen-talno komorsko uređenje koje je prisu-tno i njeguje se i danas u svim razvijenim zemljama Evrope. Naš rad, kroz rad čla-nica, ima nezamjenljiv uticaj na poslovno okruženje i ekonomsko-socijlnu stabil-nost. Kao takvi predstavljamo prirodno pouzdanog partnera kreatorima politika i donosiocima odluka u pogledu spro-vođenja nacionalnog programa reformi – ocijenio je Mijušković.

Prema njegovim riječima, upravo univerzalno članstvo u Komori osigurava slobodu, stvara legitimitet i vodi ka efika-snoj i efektivnoj samoupravi privrednika u ovoj njihovoj asocijaciji.

- To podrazumijeva našu usmjere-nost na srednje i dugoročne ciljeve, a ne lobiranje za pojedinačne ili kratkoročne interese, na bazi čega doprinosimo ko-herentnosti ekonomske i socijalne poli-tike – zaključio je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

Mijušković: Sa snažnom privredom u EU


www.pkcg.org


Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić

Ujedinjeni u borbi za bolji životKriza nije samo teret već i šansa da se isprave greške u crnogorskoj ekonomiji, te da se novim kvalitetom krene dalje, ocjena je predsjednika crnogorskog parla-menta.

Predsjednik Skupštine Ranko Kri-vokapić kazao je da treba krenuti

sa ujedinjavanjem svih snaga Crne Gore za borbu sa osnovnim izazo-vom, a to je obezbjeđenje boljeg ži-vota građana.

Crnogorski parlament preduzeća, smatra, doprinijeće, kao kvalitet više, dogovaranju svih preduslova za stabilnu gradnju Crne Gore.

- Ovo je novo iskustvo za Crnu Goru, prvi korak čije efekte nećemo vidjeti ukoliko ne nastavimo da kora-čamo – rekao je Krivokapić.

Naveo je da Crna Gora, kao mala zemlja koja je morala graditi velike politike, stoji pred izazovom da gradi veliku ekonomiju.

- Kriza nije samo teret već i šansa da ispravimo greške, te novim kvali-tetom idemo dalje. Izuzetnost iz sfe-re politike trebalo bi da prenesemo na ekonomiju. Ako ova generacija uspije da uradi u ekonomiji što je uradila u politici, moći će da se mjeri sa prethodnim. Moramo graditi Crnu Goru kao uspješnu ekonomsku za-jednicu, iako naša istorija nije puna

ekonomskih dostignuća, odnosno naša ekonomska tradicija nije duga, ukoliko izuzmemo područje Boke Ko-torske. Uvjeren sam da ova instituci-ja ima kapaciteta da u vremenu pred nama i punom izazova bude dostojna dostignuća, jer nema velikih, a lakih odluka, već samo teških i velikih, a to treba da uradimo u ekonomiji kao što smo uradili u politici. - poručio je Krivokapić.

Naglasio je da smo od predaka dobili zemlju za moderno vrijeme – po resursima kojima gazdujemo, energetici, uslugama i proizvodnji.

- No, resursi nijesu neograničeni i moramo naći odgovore za izazove, jer odgovori iz prošlosti nijesu dovoljni za ono što nas čeka. Pozivam vas na više vašeg aktivizma da dođemo do održivih odluka, za koje je bitno da se svide našim potomcima. Strane in-vestitore volim samo ako mi nijesmo sposobni. Nijesam od onih koji misle da nam drugi može bolje voditi eko-nomiju od nas samih, i od onih koji misle da državni monopol nad resur-sima treba da zamijene privatni i to

strani. Nijesam, jer je ekonomski sis-tem morao da ima manevarski pro-stor i zaštitu. No, ova država mora da sazrijeva i uz vašu pomoć. Glas pri-vrednika mora da bude dovoljno sna-žan da uzmete i odgovornost za teške strateške odluke koje nas čekaju, jer je prostor za greške jako smanjen – rekao je Krivokapić.

On je apelovao da se kriza dugo-va strateških investitora ne pretvori u krizu državnih dugova.

- To je neđe linija kojom se sada krećemo. O tome ćemo morati da u ovih godinu odlučimo. Potrebno je da se složimo oko tri ključne stva-ri: zašto neke stvari radimo, dokle ćemo, i odakle. Sredstva za ekonom-ski život Crne Gore su ta koja jesu. Naš budžetski deficit je zvanično 4,9%, a zaduženost je u pet godina dvaput narasla, bez ijednog velikog, strateškog investicionog projekta. Moramo ostati otvoreni za strane investitore, ali i mnogo više ulagati u domaće. Sve velike brojke koje ču-jete u ovom parlamentu posljednjih mjeseci nemjerljive su u odnosu na ono što ste vi malo dobili za podsti-canje malih i srednjih biznisa – riječi su predsjednika crnogorskog parla-menta.

Ocijenio da će, uz njenu pomoć, Crna Gora postati kvalitetan partner EU i istakao benefite koje će naša ekonomija imati kao dio tržišta Unije.

Zaključujući izlaganje Krivokapić je kazao da su privrednici lideri te da je Skupština njihova kuća.

- Skupimo se u snop da bi od-govorili izazovima krize. Mimo svih razlika, političkih i drugih, mislim da imamo snage da donesemo dobre ekonomske odluke za Crnu Goru. Želim da se srijećemo ovdje svake godine, jer izazovi to nalažu, a ako osjetite potrebu i češće. Hvala i želim da se u dobru, onom crnogorskom dobru koje vi proizvodite, gledamo – rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.

Krivokapić: Skupimo se u snop da odgovorimo krizi


[email protected]

7

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović

Partnerstvom privrede i donosilaca odluka do ekonomskog razvojaZasijedanje Crnogorskog parlamenta preduzeća je još jedna potvrda zajedničke posvećenosti i ozbiljnosti da se suočimo sa ekonomskim izazovima, smatra premi-jer Đukanović.

Predsjednik Vlade Milo Đukanović je ocijenio da o značaju Parlamenta

preduzeća govore odabrane teme, te kazao da mu je čast što učestvuje u nje-govom radu.

Privrednici su, smatra, uvijek igrali ključnu ulogu u društvenom razvoju, posebno u stvaranju šansi i perspektiva za što širi krug građana, a za uspjeh te misije zadatak Vlade je da kontinuirano unapređuje poslovni ambijent, uklanja barijere za rast malog i srednjeg biznisa, za nove investicije i kreiranje novih ra-dnih mjesta.

U budućnosti koju gradimo, kaže, va-žno mjesto pripadaće preduzetnicima.

- Preduzetništvo je misija stvaranja. Uspješni preduzetnici su primjer da tre-ba pokušati, preuzeti odgovornost za kvalitet egzistencije i potvrda da napo-ran rad mora donijeti rezultate. Zadatak države i društva je da stvorimo ambijent u kojem će preduzetnici biti uvaženi i po-štovani članovi zajednice i dobar primjer

za buduće generacije – ocjena je premi-jera.

Uputio je riječi podrške malom i sre-dnjem biznisu nazivajući ga žilavim i vi-talnim dijelom ekonomije sposobnim da se mijenja, prilagođava, preživljava, te razvija i u najtežim uslovima, i naglasio da će mu Vlada biti partner.

Utisaka je da ekonomske prilike u cijeloj Evropi nikada nijesu bile manje naklonjene privrednicima.

- Neizvjesnost i nepredvidivost su ogromne, tražnja i ekonomski rast su anemični, fiskalni i finansijski sistemi su krhki, uz izrazito ograničene izvore finan-siranja. Istovremeno, konkurencija glo-balnog tržišta nikada nije bila zahtjevnija i teža. Duboka i dugotrajna ekonomska kriza podriva povjerenje preduzetnika koji su se tek odvažili ili se pripremaju za početak biznisa, a visoka nezaposlenost urušava socijalne i društvene sisteme. Ekonomska kriza je pred sve nas postavi-la dodatne zahtjeve. Ne postoje recepti i

uputstva za privredni uspjeh. Posebno ih nemaju političari. Svi donosioci odluka bi trebalo da usvoje od privrednika da je-dino naporan i konstruktivan rad daje re-zultate... da budu više učinkoviti, stalno se mijenjaju i prilagođavaju novom vre-menu i zahtjevima – smatra Đukanović.

Dodaje da je očuvana stabilnost ve-liki kapital Crne Gore i osnova za budući razvoj, te sa kontinuiranim unaprjeđe-njem poslovnog ambijenta, prednost i šansa za privlačenje novih investitora i pokretanje biznisa.

Istakao je da se ulažu značajni napori na finansijskoj konsolidaciji, racionaliza-ciji državne potrošnje, jačanju bankar-skog sektora, te povećanju konkuren-tnosti strukturnim reformama.

- Nakon inicijative Privredne komo-re krenuli smo sa snažnijom borbom protiv sive ekonomije. Cilj svih mjera je proširenje poreske osnove, povećanje prihoda ali prije svega stvaranje jedna-kih i fer uslova za poslovanje. Kao rezul-tat reformi bankarski sistem je snažniji nego što je bio tokom prvih godina krize. Privrednici i Vlada očekuju da bankraski sektor bude generator novog investicio-nog ciklusa i snažnija podrška naporima koje preduzimaju – rekao je predsjednik Vlade.

Nema uspjeha bez kvalitetnih ljud-skih resursa a s tim u vezi ističe ulogu obrazovanja.

- Inicirao sam promjene u obrazov-nom sistemu koji mladima treba da pre-nese više praktičnih znanja i vještina, da rad i preduzetništvo učini logičnom po-sljedicom obrazovanja i da ih pripremi za buduću utakmicu na tržištu. Oni će biti nova snaga ekonomskog razvoja i konku-rentnosti crnogorske ekonomije – riječi su prvog čovjeka izvršne vlasti.

Novo vrijeme traži efikasne, brze i konkretne odgovore, naglasio je Đuka-nović.

- U svakoj ozbiljnoj ekonomiji Vlada, Privredna komora i privrednici su partne-ri. Zasijedanje Crnogorskog parlamenta preduzeća je još jedna potvrda zajednič-ke posvećenosti i ozbiljnosti da se suoči-mo sa ekonomskim izazovima. Zajedno smo odgovorni da stvorimo društvo šan-si koje poštuje i promoviše uspjeh. Na tom putu moramo biti hrabri i istrajni. A ja sam siguran da zajedno možemo mije-njati i unapređivati društvo, graditi bolju budućnost – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović.

Đukanović: Važno mjesto preduzetnika u budućnosti


www.pkcg.org


Zamjenica predsjednika Eurochambressa Martha Schultz

Komore su vizionari ekonomskog razvojaJake komore garantuju ekonomsku dobrobit privrede u evropskom okruženju. Brojne su prednosti javno-pravnih komora u odnosu na one sa dobrovoljnim članstvom.

Zamjenica predsjednika Eurocham-bresa i potpredsjednica Savezne pri-

vredne komore Austrije Martha Schultz rekla je da joj je čast što prisustvuje sim-pozijumu visokog ranga – Crnogorskom parlamentu preduzeća.

Jake i uspješne komore kako na naci-onalnom tako i na evropskom nivou, po njenom mišljenju, garantuju ekonomsku dobrobit privrede u evropskom okruženju i imaju bitne uloge u razvoju preduzeća.

- Svake godine oko 1,3 milionа preduzećа dobija podršku prilikom osnivаnja, 2,6 milionа zаposlenih se obu-čava u komorama, i izdaju 4,5 milionа dokumenatа iz oblasti spoljnotrgovin-skog poslovanja. Nedаvno su pojačane аktivnosti u oblasti inovаcijа - godišnje oko 250.000 preduzećа dobija podršku, dok u oblаsti energetske efikаsnosti već oko 200.000 preduzećа uživa pomoć – objasnila je Schultz.

Smatra da se sаmo iz ovih, kako kaže, impresivnih brojki i navedenih temа jаsno može vidjeti dа komore nijesu samo pru-žaoci usluga preduzećima, već i „vizionari ekonomskog rаzvoja jednog regionа, ze-mlje, а time i pravi menаdžeri promjenа”.

Brojne su prednosti javnopravnih privrednih komora – čiji je rad regulisan zakonom – u odnosu na privatne, zasno-vane na doborovljnom članstvu, ocjenju-je predstavnica Eurochambresa, a to se vidi i na primjerima austrijske i još sedam evropskih komora.

- Jаvnopravne komore su vjerodo-stojnije, jer morаju dа zаstupаju intere-se svih preduzećа i sektorа jedne zemlje – pri tome je rаvnotežа interesа između rаzličitih sektorа često potrebna. Pri-marno se zastupaju srednjoročni i du-goročni interesi, а ne želje pojedinаčnih kompаnijа, koje često moždа imаju krаtkoročne interese. Na taj način i in-teresi mаlih i srednjih preduzećа - bez obzirа nа finаnsijsku snаgu - mogu biti аrtikulisаni. Bаlаnsirаjući interese i sredn-joročne i dugoročne ciljeve jаvnopravne komore često su pаrtneri Vlаde u spro-vođenju specifičnih zаdаtаkа, koji mogu biti obavljeni na ekonomičniji način nego od strane države: edukacija i usavršavanje preduzećа i njihovih zаposlenih, vođenje trgovinskog registra, unаpređenje spoljne trgovine, pomoć pri osnivanju i prenosu preduzećа, podsticanje inovаcijа odno-

sno potražnja za partnerima u zemlji i inostrаnstvu – rekla je Schultz.

Ona navela neka loša iskustva zemalja srednje i istočne Evrope koje su „privati-zovale“ komore, kod kojih je stepen re-prezentativnosti smanjen na 15-20% pre-duzetnika, ekpertiza opala, zbog troškova nije obezbijeđeno snažno predstavljanje u EU, pa ni nacionalni ekonomski interesi nijesu mogli biti artikulisani.

- Komore sа dobrovoljnim člаnstvom imаju jedаn primаrni cilj: dа osigurаju svo-ju finansijsku osnovu i zbog toga se servi-sne usluge prodaju direktno preduzeću. Zastupanje interesa - posebno nа evrop-skom nivou - nije na „prodаju“ i zbog togа biva izbrisаno iz spiskа аktivnosti - nа štetu domаće privrede i zemlje – smatra Schultz.

Potpredsjednica austrijske Komore je predstavila ekonomiju te zemlje, koja duže od dvije decenije bilježi viši nivo ra-sta od Njemačke i Švajcarske, te je u EU je označena „primjerom najbolje prakse“. Austrijski model dualnog obrazovanja i garancije zapošljavanja mladih je od predsjednika Komisije Baroza predložen kao najbolji model za cijelu Evropu, rekla je, između ostalog, Schultz. Kao glavni faktor ekonomskog blagostanja Austrije, treće najbogatije zemlje u EU, ona navo-di socijalno partnerstvo između njihovog Saveza sindikata, Radničke komore, Pri-vredne komore i Poljoprivredne komore.

Istakla je odličnu saradnju austrijske i crnogorske komore koja je rezultirala za-jedničkim projektom u okviru priprema za pristupanje naše zemlje u EU – obu-kom koja se odnosi na pravnu tekovinu EU u oblastima zaštite potrošača, životne sredine i zdravlja na radu, kao i o propi-sima za prehrambene kompanije,l te o oznaci CE.

- Vjerujem da bi ovaj veoma uspe-šan projekat mogao biti početak veoma intenzivne saradnje u pripremi za pri-stupanje vaše zemlje EU. Fondovi EU bi, takođe, trebalo da budu na raspolaganju – rekla je Martha Schultz.

Schultz: Crnogorska i austrijska komora odlično sarađuju


[email protected]

9

Sesija I: Ljudski resursi

Intenzivirati saradnju privrede i obrazovnih ustanovaStalno usavršavanje kadrova i cjeloživotno učenje su imperativ savremenog poslovanja. Potrebno je usklađivanje upisne politike sa potrebama tržišta rada.

Intenzivnija saradnja privrede i obrazovnih ustanova uravnoteži-

la bi odnos ponude i tražnje na tr-žištu rada. Normativna uređenost radnih odnosa u našoj zemlji nije na zadovoljavajućem nivou, ocjena je Crnogorskog parlamenta predu-zeća. Privrednici su takođe izglasali da bi sticanje praktičnih znanja kroz obuku u preduzećima moglo uticati na smanjenje nezaposlenosti, te da je stalno usavršavanje zaposlenih preduslov uspješnosti poslovanja.

Generalni sekretar Privredne komore Pavle D. Radovanović, otvarajući sesiju, ocijenio je da je nedvosmisleno da kvalitetno ob-razovanje, prilagođeno potrebama društva u kojem živimo, predstavlja uslov razvoja.

On se osvrnuo na tri segmenta ljudskih resursa: sistem obrazovan-ja, razvoj nakon završenog formal-nog obrazovanja i zaposlenja te na fleksibilnost tržišta rada i pokretlji-vost radne snage.

- Nije obrazovanje samo sebi svrha već ima posebnu ulogu u usmjeravanju mladih ličnosti ka

donošenju dugoročno ispravnih odluka koje im mogu obezbijediti materijalnu egzistenciju... Stalno usavršavanje kadrova i cjeloživotno učenje su imperativ savremenog poslovanja. Samodovoljnost po-jedinca i ograničenost na stečena znanja i iskustva nijesu dovoljni za zdravu dinamiku društva – ocijenio je Radovanović.

On je ukazao da postoji struk-turna neusklađenost tržišta obra-zovanja i tržišta rada.

- Svjedoci smo da postoje tren-dovi koji obrazovanje usmjeravaju ka željama i potrebama koje nijesu u skladu sa realnim zahtjevima cr-nogorske privrede i generalno pri-vrednika-poslodavaca. Sistem viso-kog obrazovanja sa hiperprodukci-jom kadrova koje privreda ne može da absorbuje, problem je koji treba rješavati. Kod srednjoškolskog ob-razovanja, u sferi stručnog, potreb-no je izvršiti usklađivanje upisne politike i kataloga zanimanja sa potrebama tržišta rada – kazao je generalni sekretar Komore.

Prema njegovim riječima, po-

stavlja se pitanje da li smo do te mjere razvijeni i bogati da postoji čitav niz zanimanja i poslova u koji-ma crnogorski građani slabo nalaze interes da ostvare ili makar dopu-ne svoje kućne budžete. Turizam, ugostiteljstvo, građevinarstvo ili sezonski poslovi u poljoprivredi, dio su oblasti u kojima ima mjesta za dodatno angažovanje radne sna-ge iz Crne Gore.

Ocijenio da pravni okvir, prven-stveno Zakon o radu, otežava for-miranje fleksibilnog tržišta rada i uskraćuje mogućnost veće mobil-nosti radne snage. To, naglašava, osjećaju privrednici u svim grana-ma privrede, a to su prepoznali i eksperti međunarodnih organiza-cija.

- Vlasniku privrednog društva neophodno je omogućiti da izabere i mijenja tim sa kojim želi da igra tr-žišnu utakmicu. Donošenjem i pra-vilnom primjenom novog Zakona o radu unaprijedila bi se ova oblast. Korjenite promjene su neophodne i u dijelu ekonomsko-socijalnog di-jaloga – smatra Radovanović.

Učesnici prve sesije bili su mi-nistar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, predstavni-ci Skupštine Branko Radulović, Branka Tanasijević i Zoran Jelić, sindikata Vukašin Zogović i Jagoš Gomilanović, te privrede Predrag Ivanović, Duško Knežević, Predrag Jelušić, Žarko Radulović i Stanko Zloković.

Ekonomski razvoj počiva na kon-kurentskim prednostima, a znan-je postaje njegov ključni resurs, ocijenio je Predrag Ivanović, Luka Bar. Dodao je da se povezivanjem državne administracije, privrede i obrazovno-istraživačkih kapaciteta stvara milje za produkciju tehnič-ko-tehnoloških i socijalnih inova-cija - generatora konkurentskih

Radovanović: Bolji pravni okvir za fleksibilno tržište rada


www.pkcg.org


prednosti, u čijoj su osnovi ljudski resurs i znanje, te je zbog toga va-žan sistem obrazovanja koji treba da bude fleksibilan i svrsishodan. On je kazao da dinamičan rast bro-ja visokoobrazovanih, po mnogima, prati pad kvaliteta kadrova. Za to, po Ivanoviću, ne treba kriviti Bo-lonjsku deklaraciju, već probleme u njenoj primjeni.

- Potreba za stalnim obrazo-vanjem odgovornost za razvoj us-ko-specijalizovanih vještina sve više pomjera prema privrednim subjektima. Nažalost, veliki broj visokoškolaca na birou rada poka-zuje da ne postoji snažna konekcija visokoškolskih ustanova i privre-de. Aktuelna privredna struktura u Crnoj Gori ne preferira visoko-stručna znanja, s obzirom na to da raspolaže sa tehnološki zastarjelom osnovom i da je u vrijednosti goto-vog proizvoda malo učešće znan-ja, što je ključni faktor nedovoljne konkurentnosti privrede. Moramo modernizovati takvu privrednu strukturu kako bi obezbijedili rast učešća znanja u vrijednosti gotovih proizvoda – rekao je Ivanović.

Duško Knežević, Atlas grupa, smatra da je se veća pažnja u Crnoj Gori mora posvetiti cjeloživotnom učenju kao rješenju za problem rastuće nezaposlenosti zbog neus-klađenosti obrazovanja sa potreba-ma tržišta rada.

Potrebno je, po njegovom mišl-jenju, zaustaviti upis na studijske programe koji nude znanje za koje se ne može naći zaposlenje na cr-nogorskom tržištu rada.

- Dinamičan razvoj na glo-balnom nivou nameće potrebu i obavezu obrazovnog sistema da informatički opismeni sve mlade, osposobi ih da govore makar jedan strani jezik i upozna ih s vještinama preduzetništva. U ovom kontekstu jako je bitno jačati inicijative jav-nog i privatnog partnerstva u ob-razovanju, jer se time može brže odgovoriti potrebama tržišta – re-kao je Knežević i dodao je potrebno da se u partnerstvo za obrazovanje

kvota zapošljavanja stranaca iznosi oko 4,5 hiljada radnih dozvola go-dišnje.

- Potrebna je zbog toga nepo-sredna saradnja turističke privrede i obrazovnog sistema – poručio je Jelušić.

Žarko Radulović, Crnogorsko tu-rističko udruženje, ocijenio je po-trebnim izmjene u sistemu obrazo-vanja, uz konstataciju da je znanje bez vještine nedovoljno u realnoj ekonomiji i poslovanju

- Idemo prema Evropi, dosta smo blizu, a imamo dvostruki ri-zik: nemamo dovoljno kadra i ima-mo ponudu studenata koji nijesu spremni ni za kakvu operaciju. Ubrzo ćemo imati otvoreno tržište rada i doći će ljudi kojima je omo-gućeno ono što kod nas nije - da steknu u toku školovanja i i znanje i vještine - upozorio je Radulović. On se založio za uvođenje dualnog sistema obrazovanja u Crnoj Gori i koncepta cjeloživotnog učenja.

Stanko Zloković, Jadransko bro-dogradilište, kazao je da je crno-gorski obrazovni sistem već prošao

uključe i NVO sektor, lokalna zajed-nica, manjine, sindikati.

Predrag Jelušić, HTP Primorje, podsjetio je da su ljudski resursi u turizmu veoma važni jer konkuren-tnost u toj oblasti zavisi od kvalite-ta zaposlenih.

On je kazao da domaća radna snaga čini tek 30 odsto tražnje za sezonskim poslovama, a sezonska

kroz značajne reforme koje su po-kazale prednosti, ali i nedostatke, poput toga što mladi ljudi izlaze iz obrazovnog sistema bez praktičnih znanja.

- Problem je što je obrazovni sistem odvojen od privrede. Ne-dostaje praktična nastava. Postoje dva poznata načina da se problem riješi. U većini zemalja srednje

Ž. Radulović: Znanje traži vještine


[email protected]

11

Evrope Privredna komora obučava kadrove, dok je u nekim državama škola zadužena za teoriju a firme za praksu – rekao je Zloković.

On smatra da je potrebno da tr-žište rada u Crnoj Gori odlikuje veći stepen sigurnosti.

- Ali ne sigurnosti radnog mjes-ta, već sigurnosti pronalaženja

bi mogla da privuče beskamatna sredstva iz EU. Naglasio je i značaj izgradnje saobraćajnice uz more domaćim snagama, hidrocentrala i rješavanje pitanja Kombinata alu-minijuma.

- Sigurno je da Crna Gora ima budućnost ukoliko postoji naci-onalni konsenzus oko ovih pitanja.

može da bude konkurentna na tr-žištu EU i šire, te da prati savreme-na tehnološka unapređenja. Bilo bi poželjno da nakon sticanja dip-lome, posebno magistarskih i do-ktorskih studija mladi ljudi rade u državnim i razvojnim centrima pre-duzeća, da unapređuju proizvodnju i stvaraju nove proizvode – kazao je Zogović i ukazao na nužnost nje-govanja socijalnog dijaloga sa sin-dikatima.

Jagoš Gomilanović, Sindikat Rudnika mrkog uglja Pljevlja, smat-ra da je potrebno formirati usko-stručne obrazovne ustanove gdje bi se sticala praktična znanja.

- Ulaganje u usavršavanje uvijek donosi dobit – kazao je Gomilano-vić.

Predsjednica Odbora za prosv-jetu, nauku, kulturu i sport u Skup-štini Crne Gore Branka Tanasijević govorila je o značaju cjeloživotnog učenja za razvoj ekonomije i dru-štva.

- Crna Gora je stvorila zakonske pretpostavke u ovoj oblasti, ali je neophodno dalje podizati svijest o bitnosti ulaganja u ljudske resurse, podsticati preduzetničko učenje i sprovoditi obuke ka prepoznavanju prednosti vođenja sopstvenog biz-nisa. U toku redovnog školovanja bila bi korisna kontinuirana obuka u preduzećima kojom bi se budući kadar pripremao za izazove i prom-jene koje tržište traži – rekla je Ta-nasijević.

Ona smatra da su Crnoj Gori više nego ikada potrebni obrazova-ni i kvalitetni kadrovi, a cjeloživot-no učenje u tome ima veoma bitnu ulogu.

Predsjednik Odbora za zdrav-stvo, rad i socijalno staranje Skupš-tine Crne Gore Zoran Jelić naglasio je da u Crnoj Gori postoji struktur-na neusklađenost na tržištu rada.

- U Crnoj Gori danas nemamo u ponudi kvalitetnih majstora za-natilija, radnika u turizmu i ugosti-teljstvu, građevinarstvu i poljopri-vredi, a posebno zabrinjava deficit funkcionalnih znanja i vještina rad-ne snage – rekao je Jelić i naglasio da se glas privrednika mora čuti prilikom kreiranja upisnih politika.

novog zaposlenja – kazao je Zloko-vić, dodajući da evropska iskustva pokazuju da zaposlenost raste sa fleksibilnom zakonskom regulati-vom koja reguliše to pitanje.

Čede Milinić, Savez sindikata Crne Gore, ukazala je na, po nje-nom mišljenju, neumjerenu pro-hodnost srednjoškolaca na fakulte-te, te da su poslodavci su prinuđeni da angažuju nerezidente zbog ne-dostatka potrebnog kadra u Crnoj Gori.

- Tokom turističke sezone nam je potrebno oko 100 zanimanja, od kojih se više od četvrtine odnosi na sektor turizma. Tokom sezone se izda i do 20.000 radnih dozvola, ne želim ni da govorim o onima koji se angažuju van propisa - kazala je Milinić i dodala da treba izračunati posljedice po budžet koje uzrokuje zapošljavanje nerezidenata.

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branko Radulović kazao je potrebno da Crna Gora riješi pob-leme nacionalnim konsenzusom, a da u rješavanju presudnu ulo-gu ima poštovanje pravne države, ekonomski rast i fiskalna konsoli-dacija. Istakao je potrebu osnivan-ja razvojne banke u Crnoj Gori koja

Naši potencijali su veliki – rekao je Radulović.

Ministar rada i socijalnog sta-ranja Predrag Bošković kazao je da je Crna Gora mali ekonomski sistem koji mora da bude otvoren inače će se ugasiti. Tržište rada, smatra, nije odgovorilo na otvaranje Crne Gore kao ekonomskog prostora.

Prema njegovim riječima, ne-usaglašenost ponude i tražnje je karakteristična za Crnu Goru, gdje je na kraju prošle godine bilo oko 31,3 hiljada nezaposlenih, a preko 22 hiljade radnih dozvola izdato je strancima, od čega čak 88 odsto za nekvalifikovanu ili polukvalifikova-nu radnu snagu.

- Cjeloživotno učenje je nešto što moramo pokrenuti kroz dualno obrazovanje – rekao je Bošković.

Kao jedan od problema, minis-tar je pomenuo i tradicionalno sla-bu pokretljivost crnogorske radne snage.

Vukašin Zogović, USSCG, kazao je da su ljudski resursi preduslov razvoja naročito u malim država-ma.

- Bez ulaganja u obrazovanje, formiranja razvojnih istraživačkih centara, privreda Crne Gore ne

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branko Radulović na zasijedanju CPP


www.pkcg.org


Sesija II: Konkurentnost

Privrednici traže zaštitu od nelojalne konkurencijeBiti konkurentan znači primjenu međunarodnih stan-darda, ulaganje u sve prisutnije inovacije na polju tehnologije, te maksimalno uvažavanje potreba potrošača.

Privrednici – učesnici Crnogor-skog parlamenta preduzeća

smatraju da su domaći proizvodi i usluge konkurentni na globalnom tržištu. Ocjenili su da su na konku-rentnost crnogorskih proizvoda i usluga uticale zaštitne mjere dru-gih zemalja. Pravni okvir ne daje mogućnost za efikasnu zaštitu od nelojalne konkurencije. Primjena međunarodnih standarda i pravila u poslovanju doprinosi rastu kon-kurentnosti poslovanja, dok je nivo tehničko tehnološke opremljenosti limitirajući faktor, zaključak je Par-lamenta preduzeća.

Uvodničarka u sesiju, potpreds-jednica Komore Ljiljana Filipović, kazala je da svako opredjeljenje za izgradnju modernog i prosperite-tnog društva, planiranje ekonom-skog i rasta životnog standarda - što predstavlja prioritete aktuelne dr-žavne politike Crne Gore - podra-zumijeva visoku konkurentsku spo-sobnost naših kompanija, a samim tim i nacionalne privrede.

Ona je podsjetila na podatke Svjetskog ekonomskog foruma u Indeksu globalne konkurentnosti za 2012 – 2013, gdje je Crna Gora na 72. mjestu od 144 zemlje, te da je od zemalja iz okruženja, jedino Slo-venija bolje rangirana. Prema izvje-štaju Svjetske banke Doing Business Crna Gora je rangirana na 51. mje-sto među 185 zemalja.

- Iako rezultati robne razmjene Crne Gore sa inostranstvom više od 20 godina iskazuju negativne bilan-se, pozitivne analitičke procjene i projekcije referentnih međunaro-dnih subjekata jasno ukazuju na realne potencijale naše ekonomije da ostvari rast faktora produktivno-sti i blagostanja građana – rekla je Filipović.

Dodala je da je konkurencija na crnogorskom tržištu jaka, ne samo zbog postojanja konkurentnih do-maćih preduzeća, već zbog otvo-renog, liberalnog tržišta koje omo-gućava veliko prisustvo stranih roba i usluga.

- Borba za osvajanje tržišnog prostora postaje sve agresivnija i di-namičnija, a biti konkurentan znači primjenu međunarodnih standar-da, ulaganje u sve prisutnije inova-cije na polju tehnologije, te maksi-malno uvažavanje potreba potroša-ča – ocijenila je Filipović.

Navela je da je tragajući za mo-gućnostima i idejama kako una-prijediti konkurentnost, Privredna komora uradila niz istraživanje na ovu temu, čiji su rezultati, između ostalog, pokazali da i pored sve za-oštrenijih uslova i enormnog rasta aktera na globalnom tržištu, do-maća preduzeća smatraju da ima-ju u ponudi kvalitetne proizvode i usluge koji realno mogu biti konku-rentni; postoji potreba obezbjeđi-vanja povoljnih kreditnih sredsta-va, kao i intenzivnije promotivne aktivnosti; veliki broj preduzeća ne posjeduje standarde kvaliteta, a pomoć za njihovo uvođenje očeku-je iz subvencija ili povoljnih kredita, ulaganja u opremu i tehnologiju, zatim edukaciju menadžera i zapo-slenih, promotivne aktivnosti, kao i izgradnja poslovnih objekata, pre-poznati su kao prioritetni uslovi za jačanje konkurentske sposobnosti. Zbog svega toga, poslovne strategi-je naših firmi realizaciju proizvoda i dalje uglavnom usmjeravaju na do-maće tržište.

- U sagledavanju aktuelnog stanja, treba imati u vidu da se u nedavnoj prošlosti razvoj zemlje zasnivao na komparativnim pred-nostima poput jeftine radne snage i prirodnih resursa i da tu dugo vre-mena dominantnu logiku nije lako brzo napustiti i iz temelja preokre-nuti. A upravo je to ono što se mora uraditi bez oklijevanja, jer se danas temeljnim resursima i pokretačima ekonomskog razvoja smatraju na-predni faktorski uslovi zasnovani

Filipović: Liberalno tržište, jaka konkurencija


[email protected]

13

na znanju, razvijenoj infrastruktu-ri, visokoj tehnologiji i inovacijama – zaključila je potpredsjednica Pri-vredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović.

U raspravi su učestvovali mini-star finansija Radoje Žugić, posla-nik Mladen Bojanić i predstavnici privrede Verica Maraš, Jovan Lekić, Milutin Đuranović, Stevan Karada-glić, Sanja Ćalasan, Dragan Bojo-vić, Vojin Žugić i Hilmija Franca.

Ministar finansija Radoje Žugić, govoreći o uticajima krize, ocijenio je da u Crnoj Gori i regionu sredstva iz bankarskog sektora nijesu efika-sno alocirana, a da je zbog smanje-nog priliva kapitala, usljed krize, došlo do „pregrijavanja” ekono-mije, snažnog rasta uvoza, pojave cjenovnih mjehura u bankarskom, realnom i fiskalnom sektoru.

- Anomalije u takvom modelu rasta prelile su se u neefikasnosti za koje je teško naći održiva dugoroč-na rješenja koja ne bi usporila opo-ravak i uticala na podizanje životnog standarda stanovništva. Konkuren-tnost privreda regiona nije bila na potrebnom nivou da bi se ublažio uticaj recesije kroz osvajanje novih

ni stub razvojne politike je u podi-zanju konkurentnosti sistema. Im-perativ je i izgradnja infrastrukture, te mjere koje Vlada preduzima u suzbijanju sive ekonomije i naplate javnih prihoda.

Verica Maraš, Plantaže, kazala je da je vino te kompanije globalno konkurentno, jer je na tržištima oko 30 zemalja svijeta.

- Vino čini 50 odsto izvoza pol-

Ona smatra da je pravni okvir za poslovanje u Crnoj Gori dobar, a da zaštita domaće privrede treba da bude usmjerena na kvalitet proi-zvoda i zaštitu potrošača.

Jovan Lekić, Nall Internatio-nal, kazao je da konkurencija nije cilj, već sredstvo koje omogućava privrednim subjektima da svakim danom budu sve bolji. U periodu tranzicije i otvorenog tržišta uspjeli smo da stvorimo utisak da na crno-gorskom tržištu vlada jaka konku-rencija, ali što se tiče nacionalnog proizvoda nijesmo u potpunosti spremni za izazove na makro nivou.

- Moramo ozbiljno razmisliti kako da u narednom periodu konku-rentnost naše privrede usmjerimo ka okruženju, i o izazovu otvaranja velikih fondova za crnogorske pri-vrednike ulaskom u EU. Vrijednosti otvorenog tržišta i društva ne smi-jemo izgubiti, već jačati spremnost za izazove i krenuti u još jaču trži-šnu utakmicu. Očekujem da ćemo uspjeti da odgovorimo izazovima i da nam dolaze bolji dani – rekao je Lekić.

Milutin Đuranović, Mljekara Lazine, govorio je o prednostima i nedostacima u regionalnoj trgovini sa osvrtom na CEFTA sporazum koji utiče na jačanje konkurentnosti na tržištu. No, on smatra da, za razliku od Crne Gore, mnoge potpisnice ni-jesu dosljedno poštovale sporazum već su remetile uvoz i tako štitile domaće proizvode.

tržišta i proizvoda. Sumirajući uticaj krize, u privredama regiona otvorili su se izazovi koji se mogu prevazići samo strukturnim regulatornim re-formama i unapređenjem poslov-nog ambijenta – rekao je Žugić.

On je ocijenio da je potrebno sprovesti novu strategiju održi-vog rasta kroz postupnu promjenu strukture privrede, štednju, pro-duktivnost i konkurentnost. Osnov-

joprivrednih proizvoda Crne Gore sa ostvarenim suficitom u robnoj razmjeni sa inostranstvom od pre-ko 15 miliona eura. Plantaže preko 60 odsto vina prodaju inostranstvu. Tokom 2012. godine povećali smo izvoz vina u Rusiju za 125 odsto, a u Kinu za 20 odsto. Povećali smo iz-voz u Kanadu, i otvorili nova tržišta poput Singapura i Malezije – rekla je Maraš.

Đuranović: Dugi rokovi plaćanja gorući problem

Maraš: Plantaže primjer konkurentnosti


www.pkcg.org


- Uvozni proizvodi postali su cjenovno konkurentiji od domaćih. Dugi rokovi plaćanja učinili su da su domaći proizvođači postali kredito-ri trgovina. Dugi rokovi plaćanja pri-moravaju proizvođače da u prodaj-ne cijene kalkulišu visoke kamatne stope što vodi njihovom povećanju. U cilju zadržavanja konkurentosti domaćih proizvoda i postojećeg nivoa cijena i zaštite standarda po-trebno je donijeti zakon ili uredbu o rokovima plaćanja osnovnih pro-izvoda za ljudsku ishranu sa rokom plaćanja do 15 dana i definisati na-dležnost za primjenu poreskoj upra-vi – rekao je Đuranović, naglasivši da su zemlje EU već implementirale zakonska rješenja donijeta na istom principu.

Stevan Karadaglić, Castex, je ukazao na barijeru koju pred po-slovanje postavlja Zakon o javnim nabavkama, koji, pojedinim od-redbama, po njegovom mišljenju, ograničava slobodu preduzetništva.

izvoda i proizvodnog procesa, pri tome poštujući internacionalne standarde i radeći puno na eduko-vanju kadra.

- Kao odgovor na ekonomsku krizu potrebno je stalno praćenje troškova i njihova racionalizacija i optimizacija što pomaže očuvanje konkurentnosti kompanije. Primje-na standarda je veoma dobro uti-cala na pozicioniranje kompanije, stabilnost njenog poslovanja, ugled kod poslovnih partnera i potroša-ča i trasiralo put da Nikšićko pivo i ubuduće bude prepoznatljiv brend Nikšića i Crne Gore – kazala je Ća-lasan.

Dragoslav Bojović, Boj komerc, kazao je da je potrebno podsticati direktne strane investicije koje iz-među ostalog donose nova tehnič-ko-tehnološka znanja i unapređuju poslovanja domaćih preduzeća.

- Investicije u modernizaciju i proizvodni proces ključne su za po-boljšanje konkurentnosti i poveća-

On se zato založio za izmjene tog Zakona i zatražio brisanje uslova koji se odnose na šifru djelatnosti, jer se one ne dijele po predmetima javnih nabavki.

Sanja Ćalasan, Pivara Trebje-sa, kazala je da je ta kompanija od privatizacije stalno unapređivala poslovanje, podizala kvalitet pro-

nje izvoza – rekao je Bojović.Dodao je da crnogorska indu-

strija ima razloga za optimizam, no da bi se zadržao trend rasta potreb-no je povećati sredstva iz fondova za podršku nabavke savremene opreme, smanjiti kamatne stope, povećati grejs period, rokove otpla-te kredita...

Vojin Žugić, Stadion, rekao je da je konkurentnost privrede postala ključna odrednica ekonomskih kre-tanja. Pogorišanje makroekonom-skih parametara uticalo je na kon-kurentnost crnogorske privrede. On se založio za strukturne reforme i unapređivanje poslovnog ambijen-ta, tehnološke naučne i poslovne infrastrukture, promovisanje gree-nfield investicija.

- Potrebno je što prije preduzeti mjere za povećanje konkurentnosti. Uz adekvatnu intervenciju države i usmjeravanje finansijskih sredstava na podsticanje izvoza i konkuren-tnosti, naša situacija mogla bi da se poboljša u srednjem roku – ocijenio je Žugić.

Dodao je da je neophodno ura-diti analizu uvezenih roba da bi se uvidjelo šta je zaista neophodno uvoziti, a šta bi se moglo nado-knaditi supstitucijom. U sektorima turizma poljoprivrede i energetike egzistira najveći dio konkurentskih prednosti Crne Gore, smatra Žugić.

Hilmija Franca, Mesopromet iznio je podatke o svojoj kompaniji koja, s povezanim firmama, zapo-šljava oko 700 ljudi, i kazao da bi Vlada trebalo da stvori uslove da se suzbije nelojalna konkurencija.

- Kada se pojave viškovi proizvo-da na crnogorskom tržištu, predla-žem da se razmotri uvođenje mož-da nepopularnih kvota. Pri tome ne bi trebalo raditi ništa slučajno, već iskoristiti primjere država u okruže-nju poput hrvatskog, jer, u poslje-dnje vrijeme, pojedne firme sa dva radnika i viljuškarom uvoze hiljadu tona robe i to prolazi – kazao je Franca.

Poslanik Mladen Bojanić sma-tra da Crna Gora kao mala država ne može da ima skupu i neefikasnu administraciju, pa je stoga neopho-dno razvijati administrativne kapa-citete. Skupština, prema njegovom mišljenju treba da podstakne veću efikasnost rada Vlade i regulatornih agencija. - Ne slažem se sa premije-rom da je deficit znanja glavni pro-blem, već je veći problem pružanje šansi ljudima koji znaju i umiju – re-kao je Bojanić.

Ćalasan: Kvalitetom proizvoda do konkurentnosti


[email protected]

15

Sesija III: Put ka ekonomskom rastu

Razvojni prioriteti realna osnova za rastKriza je ukazala i na to da države moraju da vode aktivn-iju ekonomsku i razvojnu politiku - uz prevazilaženje ekonomskog zaostajanja pojedinih područja.

Zacrtani razvojni prioriteti - pol-joprivreda, turizam i energetika,

realna su osnova za ispunjenje oče-kivanih efekata ekonomskog rasta Crne Gore. Sadašnje stanje u finan-sijskom sektoru ne omogućava re-dovno poslovanje realnog sektora i ekonomski rast, a postojeća infra-struktura je neadekvatna i predsta-vlja jednu od dominantnih kočnica, ocijenio je Parlament preduzeća tokom sesije Put ka ekonomskom rastu. Parlamentarci – privrednici smatraju da će intenziviranje pro-cesa EU integracija imati presudnu ulogu u ubrzanom razvoju crnogor-ske ekonomije.

Govoreći na početku sesije, potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić ocijenio je da je kriza istakla činjenicu da se u Crnoj Gori nedovoljno proizvodi.

- Svjetska ekonomska kriza i pad stranih direktnih investicija istakli su činjenicu da nedovoljno proizvo-dimo, da se sve više zadužujemo i da čak i u dijelu proizvodnje za koju

imamo domaćih resursa uvozimo i time stvaramo neuravnoteženost kod bilansa robne razmjene. Poka-zala je i da sektor usluga i turizam, iako stabilni i u doba krize, ne mogu nadomjestiti privrednu strukturu u kojoj važno učešće ima industri-ja a posebno energetika. Kriza je ukazala i na to da države moraju da vode aktivniju ekonomsku i ra-zvojnu politiku - uz prevazilaženje ekonomskog zaostajanja pojedinih područja, kada je Crna Gora u pita-nju – rekao je Saveljić.

Dodao je da kao posljedicu kri-ze, već četiri godine zaredom ima-mo pojavu fiskalnog deficita i rasta državnog duga od 27,5% BDP-a u 2007. godini do 51,2% BDP-a na kraju 2012. godine. Dalje korišće-nje javnog duga za finansiranje te-kućeg deficita smatra da bi vodilo i daljem usporavanju ekonomskog rasta u narednim godinama. Ban-karski sektor se u međuvremenu stabilizovao ali je u velikoj mjeri iz-ostala finansijska podrška privredi,

pa se postavlja pitanje adekvatnosti finansijskog sektora kada je privre-dni rast u pitanju.

Naglasio je da se suočavamo sa potrebom otvaranja procesa struk-turnih promjena i postavljanjem razvojnih ciljeva, koji će crnogorsku privredu vratiti na put oporavka i stvaranja prosperitetnog društva.

Dosadašnji srednjoročni progra-mi i strukturne reforme, dodaje, rađeni su segmentirano, pa imamo na desetine sektorskih strateških dokumenata koje je neophodno usaglasiti kako ne bi bila dovedena u pitanje efikasnost ekonomske po-litike.

- Vizija ekonomskog rasta mora da počiva na razvoju ljudskih re-sursa, konkurentnosti i efikasnom korišćenju domaćih prirodnih re-sursa. Jaz koji moramo premostiti u približavanju evropskim integra-cijama, obavezuje nas na uvećanje stope rasta, s obzirom da trenutni BDP po glavi stanovnika u Crnoj Gori odgovara iznosu od nekih 30% EU prosjeka, dok bi se predviđenim stopama rasta ovaj odnos mogao pomjeriti samo na 33% tog prosje-ka. Situaciju bi dodatno moglo da naruši neizvjesno kretanje u Euro-zoni i rizik od opadajućeg trenda stranih direktnih investicija – rekao je potpredsjednik Privredne komo-re Ivan Saveljić, dodajući da su prio-riteti konkurentan i raznovrstan tu-rizam, poljoprivreda i ruralni razvoj, te sektor energetike.

Tokom ove sesije diskutovali su ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, ministar sa-obraćaja i pomorstva Ivan Brajović, poslanik Aleksandar Damjanović, privrednici Vuk Roćen, Blagota Ra-dović, Goran Knežević i Vojo Bano-vić.

Vuk Roćen, Rudnik Uglja Pljevlja smatra da bi se boljom valorizaci-jom rudnog bogastva i mineralnih sirovina može značajno stabilizova-ti privreda i ostvari značajan napre-dak u razvoju, kao i ravnomjerniji teritorijalni razvoj. Između ostalog je kazao da ugalj iz Pljevalja i Be-rana, čije rezerve i kvalitet mogu zadovoljiti potrebe industirije i energetskog sektora u dugom pe-riodu. Hidropotencijali su pogodni

Saveljić: Efikasno koristiti resurse


www.pkcg.org


za izgradnju malih, srednjih i velikih elektrana čime bi se povećala sta-bilnost energetskog sistema i pri-vrede.

- Za Crnu Goru je značajna proi-zvodnja sopstvene električne ener-gije. Intenzivnim održivim razvojem energetskog sektora, zasnovanom na mineralnim sirovinama, Crna Gora u ovom vijeku može ne samo da obezbijedi energetsku nezavi-snost, već i da bude značajan izvo-znik električne energije – rekao je Roćen.

On naglašava da osnovni princip svake odgovorne državne politike i odgovor na izazove treba da bude održivi razvoj. Izrazio je potrebu da je u Termoelektrani Pljevlja izgradi drugi blok.

Vojo Banović Jadroagent Bar diskusiju je usmjerio na potrebu većeg korišćenja kapaciteta Luke Bar.

- Ukupan pravac prema Luci Bar je skup i mi ostajemo bez poslova. Kakva je sudbina graničnog prela-za Sukobin da bi se on koristio kao robni, uz izgradnju saobraćajnice kojom bi se roba brže dopremala u Luku – pitao je predstavnike Vlade Banović.

On smatra da je potrebno una-prijediti saobraćajnu vezu sa Koso-vom i Bosnom,te željeznicom po-vezati Pljevlja i Bijelo Polje kako bi basen ostvario vezu sa Lukom Bar.

Blagota Radović, Zetagradnja, smatra da su imovinsko-pravni od-nosi osnovni problem za investitora u građevinarstvu.

- Ako se ima u vidu da još nije okončan veliki broj postupaka re-stitucije i deeksproprijacije građe-vinskog zemljišta, te da se planski dokumenti u najvećem dijelu ne prenose po službenoj dužnosti na katastarske planove, onda je jasno da podaci u katastru o imovinsko-pravnom stanju ne ulivaju investi-toru potrebnu pravnu sigurnost za investiciono ulaganje i ne pružaju mogućnost da procijeni kada će moći da upiše to svoje pravo i dali će moći nesmetano da raspolaže kupljenom nepokretnošću – rekao je Radović.

Ukazao je da je potrebnim da se obrazuje poseban organ uprave ili agencija, za logistiku i praćenje in-vesticija čime bi se ubrzao tok stra-nih i domaćih investicija, potpunije uklanjale biznis barijera te stvarali administrativni okviri.

Smatra da je došao trenutak da se prevaziđe sistem obezbjeđivanja sredstava za komunalno opremanje građevinskog zemljišta isključivo o trošku investitora, te da način obra-čuna i naplate naknada za komunal-no opremanje bude kao u zemljama EU.

- I to putem naplate poreskih i drugih davanja na teret svih pore-skih obveznika, kao krajnjih korisni-ka izgrađenog objekta. Ovim bi se doprinijelo potpunijoj komunalnoj opremljenosti lokacija, povoljni-jim tržišnim cijenama i privlačenju investitora i razvoju investicionih projekata u Crnoj Gori, čemu svi zajedno težimo – kazao je vlasnik Zetagradnje.

Radović se zalažio da se izmje-nama Zakona o energetici definiše obaveza Elektroprivrede da inve-stitorima u potpunosti nadoknadi sredstva koja su uložili u izgradnju elektroenergetske infrastrukture prilikom gradnje objekata.

Goran Knežević, Komercijalna banka Budva, govoreći o ulozi efika-snosti bankarskog sektora u razvoju ekonomije, istakao je da kreditna aktivnost banaka u prošloj godini nije bila zanemarljiva, ali je ukazao i da na crnogorskom ekonomskom prostoru postoji velika diskrepanca između ukupne i rizično prihvatljive tražnje.

- Bankarski sektor je tokom pro-šle godine imao preko 700 miliona eura novoodobrenih kredita. Cijena kredita, koja se uzima kao negativni element za ocjenu efikasnosti ban-

Gvozdenović: Ubrzati završetak započetih projekata

Radović: Stimulisati građevinare


[email protected]

17

karskog sitema, proističe iz skupih izvora – 3,5% do 4,5% su izvori koje plaća naš bankarski sektor, plus ri-zik, jer je rast kredita koji se uredno ne servisiraju i dalje kontinuiran: 23% ukupnog portfolija kasni sa otplatom – rekao je Knežević.

Ukazao je na zabrinjavajući ste-pen sistemske likvidnosti i rastući stepen zaduženosti, neefikasnost izvršnih postupaka...

- Sve su to elementi izvan ban-karskog sistema koje bi valjalo eli-minisati kao ograničenja da bi ban-karski sistem bio efikasan. Smatram da bankarski sistem nije neefikasan ali bi svakako mogao da bude efika-sniji – rekao je Knežević.

Poslanik Aleksandar Damjano-vić smatra da u vemenu donošenja

Ministar održivog razvoja i turiz-ma Branimir Gvozdenović saopštio je da je ključna stvar u narednom periodu kako već započete investi-cije ubrzati.

- Država je spremna da odgovo-ri na vaše zahtjeve, koji su vezani za ubzavanje tih projekata. Postoji spremnost u Vladi, odnosno po-stoji ekonomska opravdanost da se to uradi. Intenzivno se razmišlja o tome da se inicijalni troškovi komu-nalnog opremanja koji se odnosi na privredne subjekte prebace se na dio koji je vezan za poresku politi-ku. Na taj način bi se podstakle ak-tivnosti vezane za razvoj privrede, otvaranje novih hotela i novo zapo-šljavanje. Ako se, na primjer, izgradi hotel sa pet zvjezdica, jedan ključ

ritet bude sjeverni dio Crne Gore, a u tom cilju formiran je poseban tim za područje Bjelasice i Komova. Pozivam sve privrednike razmisle o projektima koji bi mogli da doprine-su ravnomjernijem regionalnom ra-zvoju Crne Gore, pre svega razvoju sjevera. Samo takvi projekti mogu da obezbijede nesmetan razvoj ze-mlje u narednom periodu. Bez pet odsto BDP nećemo moći da idemo ukorak sa svjetskim trendovima, a za to nam je potrebna bar milijarda eura investicija– naveo je Gvozde-nović.

Ministar saobraćaja i pomor-stva Ivan Brajović podsjetio je da je stepen razvijenosti saobraćajnog sistema u korelaciji sa nivoom pri-vrednog razvoja i kvaliteta života.

- Put ka ekonomskom razvoju opredijeliće i realizacija važnih in-frastrukturnih projekata među ko-jima je možda i najvažniji autoput Bar Boljare. Uvjeren sam da će ovaj projekat ostati prioritetan za Vladu bez obzira na nepovoljnu situaciju na finansijskom tržištu. Imam ra-zloga za optimizam da ćemo tokom ove godine donijeti odluku o reali-zaciji i izboru partnera za ovaj pro-jekat – rekao je Brajović.

Kazao je da je planirano da se u 2013. godini u putnu infrastrukturu investira 39,74 miliona eura. Zavr-šiće se kapitalni projekti poput mo-sta na Port Mileni. Ministar je rekao da je namjera da se u budućem pe-riodu stavi naglasak na ulaganje u željeznicu.

- Modernizacijom pruge Pod-gorica – Nikšić stvoreni su uslovi za dalje povezivanje sa Čapljinom. Biće uskoro završena studija oprav-danosti pruge Pljevlja – Bijelo Polje – Berane – granica sa Republikom Kosovo – kazao je Brajović.

Dodao je da je u toku realizacija pomorske flote, te naglasio značaj za aviosaobraćaj ratifikacije multi-lateralnog sporazuma o zajedničk-om evropskom vazdušnom prosto-ru.

Ministarstvo saobraćaja i po-morstva, prema riječima ministra, otvoreno je za svaki vid saradnje sa privrednicima.

krupnih političkih i ekonomskih od-luka treba mnogo jače da se čuje glas privrednika, pa ih je pozvao da učestvuju u radu parlamentarnih odbora, ocjenjujući da država treba da se prepoznaje po privredi, a ne po političarima.

- Ako bude političke volje za sla-manje sive ekonomije, kao glavne biznis barijere današnjeg trenut-ka, onda neće biti problema da se odgovori i na ostala pitanja koja se tiču ambijenta. Potrebno je re-dizajnirati poreski sistem, uvesti prostorni red, striktno poštovati svojinska prava i imati brze i jeftine sudske procedure. Zaštita domaće privrede – svakako. Protekcionizam poput onoga u zemljama EU – re-kao je Damjanović.

u tom hotelu donosi porast BDP u toj godini 55.000 eura. Zbog toga se teži tome da se komunalne na-knade svedu na minimum i prenesu na poresko opterećenje – saopštio je Gvozdenović privrednicima, pozi-vajući ih da predlažu rješenja kako bi unaprijedili poslovni ambijent.

Prema njegovim riječima ana-lize ukazuju da postoji veliko inte-resovanje za Crnu Goru i da u nju dolaze svjetski brendovi, što je veli-ka šansa da se krene naprijed. Kao novi projekat koji može da donese investicije, Gvozdenović je naveo je proširenje aerodroma Tivat vodnim terminalom. Stvoreni su uslovi da Marina Bar ima 800 vezova

- Naš je plan da u narednoj go-dini, Direkciji za javne radove prio-

Damjanović: Privrednici da učestvuju u radu parlamentarnih odbora


www.pkcg.org


Zaključci prvog Crnogorskog parlamenta preduzeća

Razvojni prioriteti realna osnova za rastKriza je ukazala i na to da države moraju da vode aktivn-iju ekonomsku i razvojnu politiku - uz prevazilaženje ekonomskog zaostajanja pojedinih područja.

Prva sesija: Ljudski resursi

Nedvosmisleno je da kvalitetno obrazovanje prilagođeno potrebama društva u kojem živimo predstavlja uslov razvoja. Intezivnija saradnja pri-vrede i obrazovnih ustanova je neopho-dna kako bi se uravnotežio odnos po-nude i tražnje na tržištu rada, a sticanje praktičnog znanja i stalno usavršavanje kadrova preduslov smanjenja nezapo-slenosti i boljeg poslovanja;

Svjedoci smo da postoje trendovi koji obrazovanje usmjeravaju ka želja-ma i potrebama koje nijesu u skladu sa realnim zahtjevima crnogorske privrede i generalno privrednika-poslodavaca. S toga, postoji strukturna neusklađenost tržišta obrazovanja i tržišta rada. Sistem visokog obrazovanja sa hiperprodukci-jom kadrova koje privreda ne može da absorbuje, je problem koji treba rješa-vati;

Kod srednjoškolskog obrazovanja,

u sferi stručnog, potrebno je izvršiti usklađivanje upisne politike sa potreba-ma tržišta rada;

Postavlja se pitanje da li smo do te mjere razvijeni i bogati da postoji čitav niz zanimanja i poslova u kojima crno-gorski građani slabo nalaze interes da se radno angažuju. Turizam, ugostitelj-stvo, građevinarstvo ili sezonski poslovi u poljoprivredi, su dio oblasti u kojima ima mjesta za dodatno angažovanje ra-dne snage iz Crne Gore;

Uređenost radnog zakonodavstva, je u našim uslovima najčešće pred-met kompromisa postignutih na štetu privrede, samim tim i cijelog društva. Pravni okvir, prvenstveno važeći Zakon o radu, otežava formiranje fleksibilnog tržišta rada i uskraćuje mogućnost veće mobilnosti radne snage. To osjećaju privrednici u svim granama privrede. Donošenjem i pravilnom primjenom novog Zakona o radu, unaprijedila bi se ova oblast.

Druga sesija: Konkurentnost crnogorske privrede

Izlaganja učesnika u ovoj sesiji, su pokazali da je konkurencija na crnogor-skom tržištu jaka, ne samo zbog posto-janja konkurentnih domaćih preduzeća, već zbog otvorenog, liberalnog tržišta koje omogućava veliko prisustvo stranih roba i usluga;

I pored sve zaoštrenijih uslova i enormnog rasta aktera na globalnom tržištu, domaća preduzeća smatraju da imaju u ponudi kvalitetne proizvode i usluge koji realno mogu biti konkuren-tni;

Domaći proizvodjači često dolaze u podredjen položaj u odnosu na uvozne proizvode na crnogorskom tržištu, a na drugoj strani su prilično sputani pri pokušaju prodora na pojedina CEFTA tržišta.

U određenim zemljama kada god


[email protected]

19

se iniciralo prenošenje istog modela za crnogorsko tržište, odgovor je bio nega-tivan sa argumentacijom da to predsta-vlja kršenje osnovnog načela međuna-rodne trgovine – kršenje nacionalnog tretmanač.

Značajno različiti budžetski podsti-caji u poljoprivredi uticali su da su uvo-zni prehrambeni proizvodi na našem tržištu jeftiniji od domaćih, a kada se ovome doda damping, cijene pojedinih uvoznih prehrambenih proizvoda su znatno ispod cijena domaćih proizvoda. Vrlo nizak nivo cijena uvoznih prehram-benih proizvoda uticao je da su uvozni proizvodi postali cjenovno konkurentniji od domaćih, što je za sobom povlačilo uvoz uz avansne uplate. Avansiran uvoz po vrlo niskim cijenama, uzrokovao je na drugoj strani prilično duge rokove plaćanja prema domaćim proizvodjači-ma koji su postali beskamatni kreditori trgovinskih firmi.

Ekonomski nelogični, dugi rokovi plaćanja prema domaćim proizvodjači-ma, koji u pojedinim slučajevima idu i preko 180 dana, nepostojanje kvalite-tnih sredstava obezbjedjenja kao i po-java nenaplaćenih potraživanja predsta-vljaju osnovne probleme funkcionisanja domaćeg poljoprivredno prehrambe-nog sektora, koji ozbiljno ugrožavaju njegovu likvidnost, a na dugi rok i op-stanak. Pretjerano dugi rokovi plaćanja primoravaju domaće proizvođače da u maloprodajne cijene kalkulišu visoke kamatne stope što predstavlja opasnost za dalji porast cijena;

Saglasno prethodnom, u cilju očuva-nja konkurentnosti domaćih proizvoda, zadržavanja postojećeg nivoa malopro-dajnih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i zaštite životnog standarda stanovništva, potrebno je:

- Donijeti propis o rokovima plaća-nja osnovnih proizvoda za ljudsku is-hranu (hljeb, brašno, mlijeko i mliječni proizvodi, hrana za odojčad, mast, ulje, meso i šećer) sa rokom od 15 dana. Tim propisom treba definisati nadležnost nadzora Poreske uprave za primjenu istog;

- Zakonski urediti izdavanje akcep-tnog naloga kao sredstva obezbjedjenja i sredstva plaćanja, koji bi se podnosio na naplatu CBCG, kojim b se blokirali svi žiro računi dužnika, a blokada bi trajala do naplate cjelokupne sume naznačene na akceptnom nalogu;

- Unaprijediti Zakon o javnim na-bavkama, jer postojeće odredbe pred-stavljaju značajne prepreke poslovanju, narušavajući i zdravu konkurenciju. Iz-među ostalog važno je u Zakonu o jav-nim nabavkama brisati uslove koji se odnose na šifru djelatnosti, jer se one ne dijele po predmetima javnih nabav-ki, i navesti da je bitno dokazati da je privredni subjekt registrovan kod na-dležnog organa;

- Postoji potreba obezbjeđivanja po-voljnih kreditnih sredstava, kao i inten-zivnije promotivne aktivnosti;

- Veliki broj preduzeća ne posjeduje standarde kvaliteta, a pomoć za njihovo uvođenje očekuje iz subvencija ili po-voljnih kredita;

- Ulaganja u opremu i tehnologiju, zatim edukaciju menadžera i zaposle-nih, promotivne aktivnosti, kao i izgra-dnja poslovnih objekata, prepoznati su kao prioritetni uslovi za jačanje konku-rentnske sposobnosti;

- Zbog brojnih, naprijed pominjanih faktora, poslovne strategije naših firmi realizaciju proizvoda i dalje uglavnom usmjeravaju na domaće tržište.

Treća sesija: Put ka ekonomskomrastu

Nepobitna je činjenica da Crna Gora raspolaže dovoljnim količinama priro-dnih resursa dokazanog potencija, te je neophodno izraditi plan razvoja koji bi ih stavio u funkciju ekonomskog rasta;

- Na bazi potencijala kojim Crna Gora raspolaže kada je u pitanju proi-zvodnja električne energije, planskim pristupom može se učiniti da se smanji uvozna zavisnost od električne energije, čime se obezbjeđuje za zemlju veoma važna energetska sigurnost;

- Odgovor svim ovim izazovima je održivi razvoj koji mora poštovati četiri smjernice: međugeneracijsku jedna-kost, kvalitet života, socijalnu koheziju i međunarodnu odgovornost;

- Da bi se u punu funkciju stavila Luke Bar, kao značajan poslovni resurs kojim Crna Gora raspolaže, a saglasno njenom dobrom položaju i kapacite-tima, neophodno je poboljšati veze iz unutrašnjosti prema Baru. Da bi se to realizovalo Vlada mora da se angažuje na povezivanju Luke željezničkim saob-

raćajnicama i prema zemljama regiona. To svakako podrazumijeva i unapređe-nje postojeće željezničke mreže u Crnoj Gori, kao i izgradnju novih pravaca;

- Granični prelaz Sukobin staviti u funkciju privrede i preinačiti ga u robni prelaz, jer bi time bio jednostavniji pri-stup robama sa Kosova i Albanije i isto tako prema ovim destinacijama;

- Rješavanje imovinsko-pravnih od-nosa na lokacijama koje su predviđene za investiranje urediti, kako bi se i na taj način dala sigurnost investitorima;

- Zarad podsticanja novih investici-ja na nivou državne uprave bi trebalo formirati organ koji bi bio zadužen za pružanje pomoći investitorima i pratio njihovu realizaciju, čime bi obezbijedili sigurnost i za investitore i za državu;

- Pri komunalnom opremanju građevinskog zemljišta, preduzeti mje-re da se prevaziđe sistem obezbjeđenja ovih sredstava isključivo o trošku inve-stitora, te da se način obračuna i napla-te naknade za komunalno opremanje upodobi sa sistemom rješavanja tog pitanja kao u zemljama Evropske unije, i to putem naplate poreskih i drugih da-vanja na teret svih poreskih obveznika kao krajnjih korisnika izgrađenog pro-stora. Ovim bi se doprinijelo potpunijoj komunalnoj opremljenosti lokacija, po-voljnijim tržišnim cijenama, i uopšte po-smatrano privlačenju investitora i razvo-ju investicionih projekata u Crnoj Gori;

- Težiti ka većem stepen unaprije-đenosti Zakona o uređenju prostora i Zakona o unapređenju poslovnog am-bijenta;

Isto tako postoji praksa u svim lokal-nim samoupravama da se na neprodate stanove i poslovne prostore, koje inve-stitor, kao firma registrovana za izgra-dnju i prodaju građevinskih objekta, na kraju poslovne godine iskazuje saglasno zakonu kao zalihu gotovih proizvoda - neprodate robe, obračunava i naplaćuje godišnji porez na imovinu. Ovo nastaje usljed nepreciznosti odredaba Zakona o porezu na nepokretnosti, usled čega lokalne samouprave neosnovano pri-svajaju ova sredstva kao svoj budžetski prihod. Stoga je neophodno pokrenu-ti inicijativu za izmjenu Zakona u tom pravcu.

Neophodno je izmijeniti Zakon o energetici u smislu jasnog utvrđivanja obaveza Elektropeivrede Crne Gore prema investitoru konkretnog objekta,


www.pkcg.org


koji snosi cjelokupan trošak izgradnje infrastrukture. Razlog je što postoji praksa, da investitori ulažu značajna sredstva u izgradnju elektro-energetske infrastrukture o svom trošku, počev od izrade projektne dokumentacije, pri-bavljanja građevinske dozvole, same izgradnje, obezbjeđenja prostora za tra-fostanice, pa do pribavljanja upotrebne dozvole, a Elektroprivreda Crne Gore po tom osnovu bez ikakvih svojih ulaganja ubira značajna sredstva.

Cijena kredita, koja se uzima kao negativan element ocjene efikasnosti bankarskog sitema, proističe iz skupih izvora – 3,5% do 4,5% su izvori koje plaća crnogorski bankarski sektor, plus rizik, jer je rast kredita koji se uredno ne servisiraju i dalje kontinuiran (23% uku-pnog portfolija kasni sa otplatom);

Sa aspekta i realnog i bankarskog sektora zabrinjavajućim se prepoznaje stepen sistemske likvidnosti i rastući stepen zaduženosti, kao i neefikasnost izvršnih postupaka. Ovi elementi su sva-kako izvan bankarskog sistema, a njiho-vo eliminisanje je osnov za povećanje efikasnosti bankarskog sistema.

PITANJA I PRIJEDLOZI O KOJIMA SE GLASALO, MJERE I PREPORUKE

Prva sesija

Da li bi intezivnija saradnja privrede i obrazovnih ustanova uravnotežila odnos ponude i tražnje na tržištu rada? DA 97%

Privrednici nemaju dilemu da je potrebna intenzivnija saradnja privre-de i obrazovnih ustanova kako bi se uravnotežio odnos ponude i tražnje na tržištu rada, što je već duže veliki pro-blem. Ovakav rezultat jasno implicira da se moraju preduzeti aktivnosti koje bi pomogle uspostavljanje i održavanje kvalitetne veze privreda-obrazovne in-stitucije.

Da li smatrate da sticanje praktič-nih znanja kroz obuku u preduzeći-ma, u toku redovnog školovanja, može uticati na smanjenje nezapo-slenosti? DA 93%

Stavom da sticanje praktičnih zna-nja kroz obuku u preduzećima, u toku redovnog školovanja, može uticati na smanjenje nezaposlenosti, privrednici pokazuju apsolutnu spremnost da sa svoje strane daju doprinos unapređe-nju obrazovnog sistema. Ovo predsta-vlja I važan uslov za realizovanje potre-be definisane odgovorom na pretho-dno pitanje.

Da li smatrate da je stalno usa-vršavanje zaposlenih preduslov uspješnosti vašeg poslovanja?DA 95%

Cjeloživotno učenje, kojim se sa-vladavaju nova znanja i vještine na-metnute aktuelnim zahtjevima tržišta nedvosmisleno predstavlja preduslov uspješnog poslovanja. Ovakav odgo-vor potvrđuje spremnost da poslodav-ci kontinuirano ulažu u obrazovanje svojih zaposlenost, u smjeru sticanja znanja i vještina kojima se mogu ob-vladati izazovi sa kojima se srijeću u poslovanju.

Da li je normativna uređenost ra-dnih odnosa na zadovoljavajućem nivou? NE 74%

Ovaj rezultat pokazuje da se očeku-je u skorije vrijeme donošenje propisa

kojima se uređuje radne odnose, koji će kvalitativno unaprijediti ovu oblast. Pravni okvir, prvenstveno važeći Zakon o radu, otežava formiranje fleksibilnog tržišta rada i uskraćuje mogućnost veće mobilnosti radne snage. To os-jećaju privrednici u svim granama privrede, te i na ovaj način upućuju donosiocima odluka apel da se u naj-skorije vrijeme unaprijedi pravni okvir ove oblasti.

Druga sesija

Da li smatrate da su domaći proi-zvodi/usluge konkurentni na glo-balnom tržištu?DA 60%

Natpolovična većina smatra da su domaći proizvodi i usluge konkurentni na globalnom nivou.

Da li smatrate da su mjere zaštite drugih zemalja uticale na konku-rentnost vaših proizvoda i usluga?DA 78%

Značajna većina učesnika smatra da su mjere zaštite koje primjenjuju druge zemlje imala uticaja na konku-rentnost domaćih proizvoda i usluga. O ovome je detaljnije rečeno u dijelu


[email protected]

21

ovog materijala koji predstavlja saže-tak stavova izrečenih na zasijedanju.

Da li smatrate da pravni okvir daje mogućnost za efikasnu zaštiti do-maće privrede od nelojalne konku-rencije?NE 62%

Ovakav rezultat glasanja implici-ra da treba izvršiti promjene unutar pravnog okvira po pitanju davanja mo-gućnosti za efikasnu zaštitu domaće proizvodnje od nelojalne konkurenci-je, budući da sadašnji to ne pruža.

Da li smatrate da primjena među-narodnih standard i pravila u po-slovanju doprinosi rastu konkuren-tnosti vašeg poslovanja? DA 93%

Primjena međunarodnih standard i pravila u poslovanju prepoznata je kao mehanizam koji nedvosmisleno do-prinosi rastu konkurentnosti domaće privrede.

Da li smatrate da je nivo tehničko tehnološke opremljenosti proizvo-dnje limitirajući faktor konkuren-tnosti?DA 85%

Limitirajući faktor konkurentnosti

svakako je nivo tehničko tehnološke opremljenosti proizvodnje, mišljenje je značajnog broja privrednika.

Treća sesija

Da li su zacrtani razvojni prioriteti (poljoprivreda, turizam i energe-tika) realna osnova za ispunjenje očekivanih efekata ekonomskog rasta Crne Gore?

DA 89%Privrednici smatraju da su poljo-

privreda, turizam i energitika realni razvojni pririteti Crne Gore, I da na taj način predstavljaju realnu osnovu za ispunjenje očekivanih efekata eko-nomskog rasta Crne Gore. Naravno, uz sve ono što treba unaprijediti kao preduslov korišćenja I drugih resursa I potencijala, a o čemu je bilo riječi u diskusijama.

Da li smatrate da sadašnje stanje u finansijskom sektoru omoguća-va redovno poslovanje realnog sektora i ekonomski rast? NE 80%Stanje u finansijskom sektoru ka-

kvo je trenutno u Crnoj Gori privredni-ci smatraju da ne omogućava redovno poslovanje realnog sektora, a time ne predstavlja ni osnovu za podsticanje ekonomskog rasta.

Da li smatrate da je postojeća in-frastruktura neadekvatna i da to predstavlja jedan od dominantnih kočnica ekonomskog rasta? DA 86%

Postojeća infrastruktura (saob-raćajna, komunalna, energetska) sma-traju privrednici predstavlja jednu od dominantnih kočnica privrednog rasta. To je I razlog da se kako se čulo kroz diskusije moramo opredijeliti na njeno hitno unapređivanje, jer ćemo samo na taj način uspjeti podići nivo inve-sticija I uposlenosti važnih kapaciteta kojima raspolažemo (Luka Bar) I sl.

Da li smatrate da će intenziviranje procesae EU integracija imati pre-sudnu ulogu u ubrzanom razvoju crnogorske ekonomije? DA 77%

Ovaj rezultat pokazuje da su privre-dnici u značajnom broju uvjereni da će inteziviranje procesa evropskih inte-gracija imati važnu ulogu u ubrzanom razvoju crnogorske ekonomije. Kako se čulo u diskusijama usklađenost od-ređenih normi na nacionalnom nivou sa onim što se zahtijeva u EU daće si-gurnost prije svega investitorima, kako stranim tako i domaćim.

Nakon završetka zasijedanja učesnici pred Skupštinom Crne Gore


www.pkcg.org


Utisci učesnika

Vlastimir Golubović - predsjednik Skupštine Privredne komore

Nadam se da ne postoji dilema da je ovaj skup opravdao očekivanja organiza-tora. Privrednici su aktivnim učešćem i glasanjem u tri sesije pokazali koliko im je važan dijalog sa kreatorima politike i donosiocima odluka, te dali odlučnu podršku euroatlanskim integracijama Crne Gore, borbi protiv sive ekonomije, te iskazali stav da bavljenje uslugama nije dovoljno za ekonomski razvoj, već je potrebno staviti naglasak na energetiku, poljoprivredu i industriju .

Potrebno je da u rad parlamentar-nih odbora budu uključeni predstavnici privrede jer bi to doprinijelo donošenju jasnih, efikasnijih i lako primjenjivih zako-na, upodobljenih onima u Evropskoj uniji.

Danas u praksi, nažalost, postoje i za-koni koji su nejasni i sa stanovišta imple-mentacije vrlo složeni. Praksa mnogih ze-malja koji su završili integracione procese pokazala je da je usaglašavanje zakona iz oblasti privrede sa evropskim pravilima imala pozitivan uticaj na njihovu efika-snost i primjenu ukoliko su u njihovo pi-sanje bili uključeni privrednici.

Radovan Radulović, Montenomaks

Ideja održavanja prvog Crnogorskog parlamenta preduzeća je realizovana u pravom trenutku, kada nagomilani pro-blemi u privredi determinišu u velikoj mjeri rad i poslovni ambijent privrednih subjekata.

Mislim da je ovo najbolji način poku-

šaja da se realna slika stvorenog ekonom-skog ambijenta iz prve ruke predoči pred-stavnicima zakonodavne i izvršne vlasti, a i javnosti u cjelini.

U takvom interaktivnom djelovanju za očekivati je da se efekti održavanja CPP osjete na realnom planu, kako bi slijedeći Parlament bio organizovan u sv-jetlijoj ekonomskoj i finansijskoj situaciji.

Rezultati glasanja, posebno kada su pitanja bila na temu Zakona o radu i od-nos banaka prema realnom sektoru su nedvosmisleno i ubjedljivo pokazali stav poslodavaca, koji bi , nadam se, ubuduće trebalo uvažavati sa više respekta i pov-jerenja i kao socijalnog partnera, a i kao značajnog kreatora ukupnog poslovnog ambijenta.

Dakle, utisci su ohrabrujući, konkre-tne efekte je još rano komentarisati, a nadanja su optimistična.

Dragan Lajović, Investiciono razvojni fond

Ideja saradnje parlamentaraca i pri-vrednika je od izuzetnog značaja za eko-nomsku budućnost Crne Gore, dok Parla-ment preduzeća predstavlja projekat koji će doprinijeti izgradnji stabilne političke budućnosti države. Dakle, saradnja i ra-zumijevanje među institucijama garan-tuje održiv razvoj na duži rok te je razvoj ekonomije ključni zadatak kome država mora da se posveti u narednom periodu.

Evropski put Crne Gore može uspjeh crpiti samo iz snažne, konkurentne i or-ganizovane privrede. Ekonomska kriza je pokazala da postoje brojni strukturni problemi unutar globalnog ekonomskog okvira, i to upućuje na jasnu poruku za uspostavljanje snažnijeg i djelotvornijeg dijaloga privrede sa kreatorima ekonom-skih politika.

Privrednicima smeta glomazna admi-nistracija koja usporava strane investicije. Problem je i nelikvidnost.. Intenzivnija saradnja privrede i obrazovnih ustanova uravnotežila bi odnos ponude i tražnje na tržištu rada. Sticanje praktičnih zna-nja kroz obuku u preduzećima moglo bi uticati na smanjenje nezaposlenosti, a stalno usavršavanje zaposlenih preduslov je uspješnosti poslovanja. Potrebno je razvijati obuke za odrasle, posebno uče-

nja u preduzećima. Kao segmenti razvoja ljudskih resursa, potrebni su fleksibilnost tržišta rada i pokretljivost radne snage. U susret dobro funkcionirajućem i inklu-zivnom tržištu rada potrebna je koordi-nirana politička akcija da bi se poboljšalo usklađivanje ponuda i tražnja, kao i pod-sticanje socijalne inkluzije.

Ekonomska politika zemlje do 2014. mora da se odnosi na sprovođenje svih do sada definisanih mjera za unapređe-nje konkuretnosti crnogorske privrede i na donošenje sistemskog okvira održivog finansiranja privrede u kojem je priorite-tna mjera osnivanje Razvojne banke.

Nova ekonomska politika u naredne dvije godine treba da bude usmjerena i na donošenje planova, programa i instru-menata podrške za sprovođenje mjera za unapređenja izvoza.

Takođe, u najkraćem roku treba ofor-miti radne timove predstavnika državnih institucija, preduzeća i udruženja Privre-dne komore Crne Gore, da bi usaglašeni planovi i dogovori bili sprovedeni u djelo.

Aleksandar Kašćelan, Montenegrobonus

Prisustvujući prvom zasijedanju Cr-nogorskog parlamenta preduzeća, mogu istaći da su moji utisci pozitivni, jer je susret predstavnika Vlade i privrednika na kojem su otvorena važna pitanja bio od izuzetnog značaja za ekonomsku bu-dućnost Crne Gore.

Dijalog vođen između privrednika, Vlade i Skupštine je strateškog karaktera, koji ima za cilj zajednički rad na usposta-vljanju kvalitetnije ekonomske politike. Smatram da su privrednici značajni jer imaju važnu ulogu u svim društvima dok je zadatak države da stvori ambijent u kome će preduzetnici biti uvaženi, pa uz diskusiju kao i uz određene napore ovaj izazov može dovesti do efikasnijeg rje-šenja aktuelne društvene problematike. Što se tiče efekata, Crnogorski parlament preduzeća je još jedan instrument za usmjeravanje interesa privrede kroz di-jalog, jedno novo iskustvo čiji efekti neće biti vidljivi ukoliko se ne nastave i unapri-jede.

Očekujem pozitivne ishode, kao i to da se čuje glas privrednika, a neophodno je i ubuduće održavati sjednice ovog ka-raktera.

Vlastimir Golubović


[email protected]

23

Skupština Privredne komore usvojila Izvještaj o radu za 2012. godinu

Partner u rješavanju privrednih problema Ocijenjeno je da je potrebno da se obezbijedi veća za-stupljenost privrede u izradi zakonskih akata.

Skupština Privredne komore jedno-glasno je usvojila Izvještaj o radu ove

asocijacije privrednika u 2012. godini, na sjednici održanoj 15. marta 2013.

U Izvještaju se navodi da su ekono-miju Crne Gore u 2012. godini karakteri-sali neuravnotežen budžet, rast spoljnog duga, uvećanje trgovinskog deficita uz smanjenje izvoza i povećanje uvoza, kao i pad investicija, te da je Komora organi-zovala brojne konferencije i okrugle sto-love sa eminentnim ekonomskim struč-njacima, predstavnicima Vlade i pri-vrede, uspostavljajući dijalog sa ciljem definisanja novih predloga i otvaranja drugačijih vidika za izlazak iz te situacije.

- Komora se bavila ključnim proble-mima kao što su konkurentnost, likvi-dnost privrede i drugi, i ukazivala na to u kom pravcu privreda treba da se razvija. Komora sve više radi na direktnom rje-šavanju problema nekih sektora i pojedi-načnih preduzeća, partnerski sarađujući na tome sa Vladom Crne Gore i to je praksa koju ćemo nastaviti i ubuduće – rekao je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

Naglašava da je Vlada prepozna-la partnera u Privrednoj komori Crne Gore i kroz uključivanje u 30 radnih gru-pa za pregovore sa Evropskom unijom.

Zbog direktne uključenosti u pregovo-re, Komora je na izvoru informacija šta očekuje našu privredu i u prilici da bla-govremeno sugeriše privrednicima šta je potrebno uraditi u susret evropskim integracijama.

Dodao je da Komora dosta polaže na promociju postojeće privrede, ali i po-tencijala. Forsira se, naglasio je, domaća proizvodnja, odnosno promocija isključi-vo kvalitetnih proizvoda.

Veoma afirmativno o radu Privredne komore govorio je Milan Božović, Vek-tra Jakić, ukazujući na izuzetan značaj poslovnih foruma sa privrednicima dru-gih zemalja. U sličnom tonu govorio je i Milko Beljkaš, Inpek.

- Ovakav rad je garant da privrednici u Komori imaju pravog partnera koji se zalaže za rješavanje njihovih problema – ocijenio je Beljkaš.

Založio se da se obezbijedi veća za-stupljenost privrede u izradi zakonskih akata.

Skupština je usvojila Izvještaj o finan-sijskom poslovanju i Odluku o utvrđiva-nju godišnjeg računa Privredne komore Crne Gore za 2012. godinu. Donijeta je Odluka o izmjeni i dopuni odluka o izbo-ru članova odbora udruženja.

Fond za stipendiranje učenika

Upravni odbor Privredne komo-re Crne Gore, na sjednici održanoj 14. marta 2013. godine, utvrdio je predloge izvještaja o radu i o finansijskom poslo-vanju, kao i godišnjeg računa Komore za 2012. godinu.

Donijeta su pravila o kriterijumima, postupku i načinu određivanja novog do-maćeg prevoznika, te o opštim uslovima prijema i otpreme autobusa i putnika na autobuskim stanicama u Crnoj Gori.

Upravni odbor donio je Odluku o iz-boru članova Odbora za žensko preduze-tništvo.

Donijeta je i Odluka o formiranju Fonda za stipendiranje učenika srednjih stručnih škola koji upišu obrazovne profi-le za deficitarne kvalifikacije. Do predlo-ga je došlo nakon ocjene da je ulaganje u obrazovanje kadrova isplativa investicija i najsigurniji put za uspješno poslova-nje, a u cilju smanjenja neusaglašenosti obrazovnog sistema sa realnim potreba-ma privrede, te uz konsultacije sa Mini-starstvom prosvjete.

- Sredstva za stipendiranje učenika treba da obezbijede privredna društva koja iskažu potrebu za određenim defi-citarnim kvalifikacijama. Dodjelom sti-pendija, a time i većom mogućnošću zapošljavanja, kao i drugim mjerama profesionalne orijentacije učenika, od samog početka formalnog obrazovanja, uticalo bi se na interesovanja učenika i njihovo opredjeljenje za obrazovanje za deficitarne kvalifikacije – navodi se u ob-razloženju.

Istaknuti privrednik Stanko Zloković izabran je za savjetnika Privredne ko-more Crne Gore. Obrazlažući predlog, predsjednik Komore Velimir Mijušković je kazao da je Zloković više od 30 godina u privredi, a da je dvije decenije učestvo-vao u radu privrednih komora Jugoslavije i Crne Gore.

Komora se bavi ključnim problemima privrede


www.pkcg.org


Crnogorsko-albanski poslovni forum u Tirani

Unaprijediti ekonomske odnose

Ekonomske odnose Crne Gore i Al-banije treba izgraditi na nivou već

dobrih međudržavnih i dobrosusjed-skih. Potrebno je da privrednici učine sve kako bi se ekonomska saradnja dvije zemlje pojačala po obimu i kva-litetu, ocijenjeno je 12. marta 2013. godine na III crnogorsko-albanskom poslovnom forumu u Tirani.

Susreti privrednika organizovani su u okviru zvanične posjete potpreds-jednika Vlade Igora Lukšića Albaniji. U delegaciji crnogorskih privrednika, koju je predvodio potpredsjednik Pri-vredne komore Crne Gore Ivan Save-ljić, bilo je 35 predstavnika kompanija i lokalnih samouprava koji su kroz bila-teralne sastanke uspostavili poslovnu komunikaciju sa potencijalnim partne-rima iz Albanije – njih ukupno 50.

Saradnja – dugoročni cilj

Potpredsjednik Vlade Lukšić kazao je na Forumu da je od obnavljanja cr-nogorske nezavisnosti urađeno mnogo na planu razvoja ukupne bilateralne saradnje dvije zemlje, ali da ekonom-

Perspektiva je da crnogorske građevinske firme učestvuju u nizu projekata razvoja putne infrastruk-ture Albanije, ocijenjeno je na Forumu.

ska saradnja ne zauzima adekvatno mjesto. Zato, naglašava, ekonomija treba da bude vodeća tema budućih susreta na svim nivoima, posebno, u vrijeme ekonomske krize, kada postoji velika potreba podsticanja trgovine i investicija.

- Naš zajednički dugoročni cilj tre-ba da predstavlja unapređenje eko-nomske saradnje. U tom smislu, podr-žavam formiranje mješovitog crnogor-sko albanskog ekonomskog komiteta, koji bi svojim aktivnostima pomogao da robna razmjena dvije zemlje, koja je u prošloj godini iznosila skromnih 21,5 miliona eura bude značajno veća – kazao je Lukšić.

Ukazujući na značaj planiranih i započetih aktivnosti rekonstrukcije putnih pravaca poput Skadar-Bar, Tu-zi-Božaj-Skadar, Ulcinj-Sukobin, Lukšić je ocijenio da je „regionalnim povezi-vanjem moguće dosta uraditi na planu infrastrukture, a to će i dalje biti pri-oritet“.

Ono što se posebno izdvaja kao uspješna cjelina jeste saradnja u obla-sti energetike, smatra potpredsjednik Vlade. Puštanjem u rad dalekovoda Podgorica-Tirana 2011. godine su, na

najvišem naponskom nivou, povezani prenosni sistemi od Grčke preko Alba-nije, Crne Gore, BiH, Hrvatske i dalje.

- Takođe, podsjetimo se i da su predsjednici vlada Crne Gore, Hrvat-ske i Albanije još 2007. u Zagrebu po-tpisali veoma značajnu Deklaraciju o izgradnji Jonsko jadranskog gasovoda, projekta čija je vrijednost procijenjena na 230 miliona eura. Ovaj gasovod bi mogao biti dio Transjadranskog gaso-voda i za sve nas znači mogućnost di-versifikacije izvora energije – rekao je Lukšić.

Prostor za značajno unapređenje saradnje vidi i u turizmu.

- U toku 2012. godine u Crnoj Gori boravilo je preko 27 000 turista iz Al-banije. Smatramo da postoje brojne mogućnosti unapređenja odnosa u ovoj oblasti. Tu izdvajamo mogućnost zajedničke turističke valorizacije Ska-darskog jezera, a smatramo da bi re-gulisanje toka rijeke Bojane značajno podiglo nivo turističke ponude obje zemlje – kazao je potpredsjednik Vla-de.

Gradnja puteva – šansa razvoja

Nesumnjivo dobri politički i među-komorski odnosi dvije zemlje nijesu praćeni adekvatnim konkretnim rezul-tatima na ekonomskom planu, ocjena je potpredsjednika Privredne komore Crne Gore Saveljića.

On je istakao da raduje što Albanija uveliko razvija putnu infrastrukturu, a u tome vidi šansu i za crnogorske pri-vrednike.

- Perspektiva je u onome što je Crna Gora u privrednom smislu mora-la i ranije da osjeti i iskoristi - da naše građevinske firme ovdje učestvuju,

Učesnici poslovnog foruma


[email protected]

25

makar kao podizvođači, u nizu proje-kata razvoja putne infrastrukture, ali i da naše firme ovdje otvaraju ekspo-ziture, sarađuju na raznim poljima. Očekujemo saradnju u oblasti prevoza roba, špedicije i saradnje albanskih i crnogorskih luka – kazao je Saveljić.

Iznio je podatke da se robna raz-mjena između Albanije i Crne Gore kreće od 0,8% ukupne crnogorske u 2009, do jedan odsto u 2012. godini. Pokrivenost uvoza Crne Gore izvozom iz Albanije je 54,3% u 2012. godini, što je pogoršanje u odnosu na prethodne godine, kada je ovaj odnos bio daleko uravnoteženiji.

- Dakle, i po obimu i stepenu ra-zuđenosti izvoza i uvoza, dosta je ne-povoljna slika i susret privrednika je još jedan u nizu pokušaja da se situa-cija popravi i da imamo jednu bogatu poslovnu saradnju na svim poljima naših ekonomija. A od ovakvih i slič-nih pokušaja mi i ubuduće nećemo odustajati jer nas na to obavezuje či-njenica da dijelimo zajednički prostor sa sličnim ili istim karakteristikama i planovima razvoja – rekao je Saveljić.

Ministar vanjskih poslova Albanije Edmond Panariti kazao je da je inten-ziviranje dobrosusjednih i ekonomskih odnosa jedan od preduslova evropskih integracija dvije zemlje.

- Finansijska kriza nas upućuje da intenziviramo saradnju. Naše zemlje su sprovele reforme da privuku strane investicije, ali najprije moramo privući investitore iz zemalja koje nas okružu-ju. Albanija će učiniti sve da crnogor-ske investicije budu bezbjedne – rekao je Panariti.

Predsjednik Trgovinsko-industrij-ske komore Tirane Nikolin Jaka oci-jenio je da saradnja ekonomija Crne Gore i Albanije ide uzlaznom puta-njom.

- Prioritet je razvoj i rekonstrukcija infrastrukture, kako putne tako i že-ljezničke, da bi se stekli uslovi za veću robnu razmjenu dvije zemlje uz niže cijene. Albanija ima veliki interes da izvozi građevinske materijale, a vidimo da sve više naših turista ljetuje u Crnoj Gori. Najvažnije je prepoznati komple-mentarne investicije i da budemo sta-bilni partneri – kazao je Jaka.

U okviru foruma predstavljeni su ekonomski potencijalni dvije zemlje.

Privrednici su ocijenili da je forum dao konkretne rezultate.

Izvršni direktor Mljekare Nika To-mislav Žižić kazao je da je došao na forum s ciljem da nađe distributera proizvoda njegove kompanije za al-bansko tržište.

- Ostvarili smo dva veoma kvalite-tna kontakta sa firmama koje se bave keteringom te uvozom mlijeka i mlječ-nih prerađevina. Veliki sam optimista pošto se radi o firmama koje polažu puno na kvalitet proizvoda i koje su orjentisane na proizvođače koji pos-jeduju sertifikate poput HACCP i ISO serija, što Nika ima. Mislim da ćemo postići dobru cijenu i izaći na tržište Albanije – kazao je Žižić.

On je dodao da ta kompanija već godinama sarađuje sa Privrednom ko-morom Crne Gore, što je rezultiralo i njenim učešćem na sajmovima u Du-brovniku, Zenici, Novom Sadu...

- Privredna komora pruža maksi-malnu podršku crnogorskim privre-dnicima. Organizovanim nastupom na zajedničkom štandu Komore mi može-mo uz niže troškove da ostvarimo be-nefite. Zato izuzetno cijenim podršku Privredne komore – kazao je Žižić.

Hamzo Hodžić iz Meso-prometa kazao je da je posjeta Tirani bila uspje-šna.

- Dogovorili smo posjetu potenci-jalnih partnera iz Albanije našoj firmi i dalja saradnja će se odvijati nakon toga. Vjerujemo da će proizvodi Fran-ce naći na tržištu Albanije, jer imamo potreban kvalitet za to i zadovoljene

standarde. Posebno nas je obradovalo što postoji interesovanje za naše pro-izvode od strane institucija – bolnica i hotela – kazao je Hodžić.

Forum u Tirani dao je pozitivne rezultate, jer su crnogorski poslovni ljudi pronašli zajednički interes sa par-tnerima iz Albanije, smatra Gani Re-sulbegović iz Real Estate & CO.

- Albanci su zainteresovani za zim-ski turizam i smatram da je potrebno unaprijediti ponudu crnogorskih skija-ških centara. Mislim da su kapaciteti recimo Bjanke ili privatnog smještaja premali za potrebe albanskih turista. Kolašin, prije svega, mora da napravi dodatne napore i aktivira i neke sta-rije hotele i pojača privatni smještaj – rekao je Rasulbegović, dodajući da je potrebno osmisliti načine da se al-banski turista zadrži na crnogorskom primorju, jer smatra da ono sve više postaje stanica na njihovom putu ka Hrvatskoj.

Proizvođači i prerađivači voća te povrća nijesu na Forumu imali puno albanskih partnera za razgovor, ali bez obzira na to, bilo je zanimljivih kon-takata iz kojih se očekuje poslovna saradnja, ocjenjuje Jezdimir Vujičić, Ekomeduza

- Snabdjevači bolnica i ustanova u Albaniji iskazali su interesovanje za naše proizvode. Gotovo je izvjesno da možemo napraviti neku saradnju. Izvozimo u zemlje okruženja, na Ko-sovo, pa i u EU, ali do sada nijesmo u Albaniju i nadamo se da će se to pro-mijeniti - kazao je Vujičić.

Privrednici: Forum dao konkretne rezultate

Potpredsjednik Saveljić govori na forumu


www.pkcg.org


Prvi sastanak Crnogorsko-turske mješovite komisije

Implemetacija Sporazuma o slobodnoj trgoviniMješovita komisija, koja će pratiti implementaciju Sporazuma o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske, na sastanku u Podgorici, ocijenila je da je primjena Sporazuma doprinjela ekspanziji i di-versifikaciji trgovinskih odnosa.

Trgovinski odnosi između Crne Gore i Turske utvrđeni su Spora-

zumom o slobodnoj trgovini koji je u primjeni od marta 2010. godine. Čla-nom 28 ovog Sporazuma predviđeno je osnivanje Mješovite komisije koja će pratiti implementaciju Sporazu-ma, pa je skladu sa tim u Podgorici 01.04.2013. godine održan prvi sa-stanak Crnogorsko-turske mješovite komisije za implementaciju Sporazu-ma o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske.

Sporazum predstavlja osnovu za dalji razvoj i jačanje međusobne tr-govinske razmjene i prijateljskih od-nosa u oblasti ekonomske saradnje.

U crnogorskoj delegaciji, pod vođstvom Ministarstva ekonomije, bili su i predstavnici Ministarstva po-ljoprivrede i ruralnog razvoja, Mini-starstva vanjskih poslova i evropskih integracija, Uprave carina i Privredne komore Crne Gore, dok su u sastavu

turske delegacije bili predstavnici Generalnog direktorata za pridruži-vanje EU, Ministarstva poljoprivrede i hrane i Ambasade Republike Turske u Crnoj Gori.

Intenzivirani ekonomski odnosi dvije zemlje

Teme sastanka su bile ekonomska situacija u Crnoj Gori i Republici Tur-skoj, razmjena informacija o bilate-ralnoj trgovini i ekonomskim odno-sima sa Evropskom unijom i trećim zemaljama, realizacija Sporazuma o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske i pravilnik o radu Mješovite komisije.

Kroz razmjenu informacija o eko-nomskoj situaciji zaključeno je da makroekonomski pokazatelji Crne Gore pokazuju pozitivne trendove.

Podaci za 2012. godinu pokazuju da je neto priliv stranih direktnih inve-sticija iznosio 453,6 mil. eura (u od-nosu na 2011. porast od 16,6%), u čemu je Turska investirala oko 25 mi-liona eura odnosno 16,6% više nego u 2011. Takođe je konstatovano da Turska doživljava značajan ekonom-ski oporavak u poslednjoj deceniji, zbog finansijskih i fiskalnih reformi, koji su usvojeni kao odgovor na fi-nansijsku krizu.

Uzimajući u obzir strukturu i po-tencijale privreda, naglašeno je da su se ekonomski odnosi dvije zemlje intenzivirali tokom poslednjih godi-na, ali takođe da postoji potreba za daljim povećanjem i diversifikacijom trgovina. Prema podacima MON-STAT-a uvoz iz Turske za poslednje tri godine je iznosio 28,1; 25,6 i 28,4 miliona eura, a izvoz u Tursku je iz-nosio 4,9; 11,2 i 11,7 miliona eura. U strukturi uvoza najzastupljeniji pro-izvodi iz Turske u 2012. bili su: pla-stika, električne mašine, vozila (osim željezničkih i drumskih vozila), odije-ća i namještaj. Značajan pad uvoza roba iz Turske zabilježen je za proi-zvode, kao što su: povrće, različite vrste hrane, mineralna ulja, mliječni proizvodi i duvan. U Tursku su je Crna Gora najviše izvozila gvožđe, čelik, drvo, nameštaj, električne mašine i proizvode od plastike. Konstatovano je da se između Crne Gore i Turske ostvaruje stabilan i uravnotežen rast trgovine, i da je trgovinski suficit koji je u korist Turske, iz godine u godinu sve manji.

Međunarodna saradnja

Obje strane su prezentovale in-formacije o međunarodnoj saradnji, kao i o procesu pridruživanja EU.

Crna Gora je Sporazum o stabili-


[email protected]

27

zaciji i pridruživanji sa EU potpisala 15. oktobra 2007. On podrazumi-jeva potpunu liberalizaciju tržišnog pristupa za industrijske proizvode, kao i visok nivo liberalizacije za po-ljoprivredne proizvode. Pregovore o pristupanju sa EU Crna Gora je po-čela 29. juna 2012. Takođe, crnogor-ska strana naglasila je značaj evro-atlantskih integracija, kao osnovu političkog opredjeljenja zemlje, koji postaje ključni ekonomski okvir u kome je Crna Gora ostvaruje svoje ci-ljeve na putu obnavljanja privrednog rasta i razvoja zemlje. Crna Gora je postala 154. članica STO 29. aprila 2012. Od septembra 2012. godine su održani eksplanatorni i bilateralni pregovori za skoro sva poglavlja. Po-red Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom i EU, Crna Gora prime-njuje sporazume o slobodnoj trgovi-ni sa CEFTA i EFTA zemljama, Ruskom Federacijom i Ukrajinom.

Turska je podnijela zahtjev za članstvo u EU 14. aprila 1987. go-dine, a tek je 1999. godine dobila status kandidata. Od 31. decembra 1995. na snazi je Sporazum o carin-skoj uniji između Turske i EU. Ca-rinska unija sa EU је važan oslonac turske spoljno-trgovinske politike jer obuhvata industrijske i prerađe-ne poljoprivredne proizvode, dok su osnovni poljoprivredni proizvodi, zatim gvožđe i čelik dio posebnog preferencijalnog aranžmana.

Sporazume o slobodnoj trgovini Turska ima sa: EFTA zemljama, Make-donijom, Hrvatskom, BiH, Albanijom, Srbijom, Crnom Gorom, Izraelom, Palestinom, Marokom, Tunisom, Еgiptom, Sirijom, Gruzijom, Čileom i Jordanom. Pregovori za zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini su u toku sa Libanom i Mauricijusom.

Sporazum Turska - Koreja će stupiti na snagu 1. маја 2013. godine.

Saradnja u poljoprivredi

Pri razmatranju sporazuma o slo-bodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske, strane su se sagla-sile da je primjena sporazuma o slo-bodnoj trgovini doprinjela ekspanziji i diversifikaciji trgovinskih odnosa, ali i da je obim preferencijalnog reži-ma poljoprivrednim proizvodima ve-oma ograničen i da ga treba redefini-sati. U tom smislu, ugovorne strane su razgovarale o mogućnosti davanja dodatnih ustupaka za poljoprivredne proizvode na recipročnoj osnovi.

Turska strana je tražila liberaliza-ciju za sireve, agrume - svježe ili suve, proizvode na bazi šećera (uključujući bijelu čokoladu) bez kakaoa, zatim za čokoladu i ostale prehrambene pro-

izvode koji sadrže kakao, proizvode na bazi žitarica i skroba, proizvode od voća i povrća, kao i voćne sokovi i proizvode iz 21. glave carinske tari-fe - razni proizvodi za ishranu, gdje spadaju sosevi, ekstrakti, esencije, začini i ostalo.

Crnogorska strana je tražila kon-cesije kroz odobravanje kvota sa sniženom carinskom stopom za ov-čije i goveđe meso, sušene i dimlje-ne mesne proizvode, suhomesnate proizvode, kao i dodatne koncesije za vino kroz odobravanje 0-te stope za ranije odobrenu kvotu. S obzirom na status Crne Gore kod Svjetske or-ganizacije za zdravlje životinja (OIE) kao “zemlje nepoznatog rizika”, Turska strana je predložila da se o preferencijalnom pristupu tržišta mesnih proizvoda pregovara nakon promjene statusa Crne Gore kod OIE-a. Dogovoreno je da crnogorska strana dostavi proširenu listu zahtje-va i obuhvati veći broj proizvoda za koje traži koncesije.Tokom pregovo-ra turska strana je izrazila spremnost da odobri dodatne koncesije za vino, ali uz uslov odobravanja novih kon-cesija za tursku stranu.

Sa sastanka je zaključeno da po-stoji obostrani interes za unapređe-nje saradnje u oblasti standardizaci-je, ocijene usaglašenosti i metrologi-je, kao i da ima prostora za tehničku saradnju u oblasti poljoprivrede, kao što su proizvodnja maslinovog ulja, ribe, akvakulture i stočarstva.


www.pkcg.org


Potrebno intezivno raditi na unapređenju saobraćaj-ne infrastrukture između Crne Gore i Republike Ko-sova, ocijenjeno je u Prištini.

Sastanak u Prištini

Crnogorskom željeznicom prevoziti kosovsku rudu

Sa sastanka sa ambasadorom Egipta

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković i čelnici Luke

Bar, Željezničke infrastrukture Crne Gore, Montecarga i Jadroagenta, sastali su se 6. marta, u Prištini, sa predsjednikom Privre-dne komore Republike Kosova Safetom Gërxhalium, predstavnicima Željeznice Kosova, fabrike Fero-Nikla, kompanije Kos trade-a iz Trepče, u cilju unapređenja međusobne saradnje.

Tema sastanka je bila razmatranje mogućnosti tranzita rude nikla preko Luke Bar za fabriku u Glogovcu (Republika Kosovo), kao i tranzita rude cink-oksida iz Trepče (Kosovska Mitrovica).

Tranzit

Za realizaciju ovog poslovnog aranž-mana optimalno rješenje je prevoz želje-znicom od Bara do Glogovca, odnosno Trepče. Privredna komora Crne Gore podržala je ovu inicijativu i zatražila an-gažovanje Privredne komore Republike Kosova, u cilju uključivanja u razradi mo-gućnosti za realizaciju ovog posla.

Treba napomenuti da je tokom febru-ara, na inicijativu Privredne komore Crne Gore, a koju je prihvatila Privredna komo-ra Republike Srbije, u Beogradu održan sastanak predstavnika Željeznice Srbije, Luke Bar, Željezničke infrastrukture Crne Gore, Montecarga i Jadroagenta, povo-dom moguće realizacije ovog posla s obzi-rom da bi tranzit navedenih roba prolazio

i kroz teritoriju Republike Srbije.Tokom sastanka predstavnici Želje-

znice Kosova, Fero-Nikla i Trepče iskazali su spremnost razmatranja ove inicijative, kao i spremnost za nastavak razgovora o tehničkim mogućnostima realizacije isto-ga. Predstavnici Luke Bar i njihovi partneri iz Republike Kosova su razmatrali i mo-gućnost organizacije kamionskog prevoza ruda, dok ne profunkcioniše željeznički prevoz.

Robna razmjena

Obim robne razmjene između Crne Gore i Kosova konstantno raste, te se uče-šće u ukupnom prometu sa 0,9% iz 2009. godine povećalo na 1,3% u 2012. godini.

U 2012. godini ukupna robna razmje-na Crne Gore sa Kosovom iznosila je 27,6 miliona eura, što je za 6,6% više u odnosu na 2011. godinu. Izvoz je iznosio 23,0 mi-liona eura i manji je za 3,0%, dok je uvoz bio 4,6 miliona eura i dvostruko je veći u odnosu na godinu dana ranije. Ostvaren je suficit od 18,4 miliona eura, što je 14,4% manje u odnosu na prethodnu godinu.

Tokom 2011. godine Crna Gora je sa Kosovom razmijenila roba u iznosu od 25,9 miliona eura što je 33,5% više u odnosu na 2010. godinu. Izvoz je povećan 31,0% i iznosio je 23,7 miliona eura odnosno 5,2% ukupnog crnogorskog izvoza, dok je uvoz iznosio 2,2 miliona eura i veći je za 69,2% u odnosu na 2010. godinu. Ostvaren je sufi-cit u iznosu od 21,5 miliona eura.

Robna razmjena sa Kosovom u 2010.

Robna razmjena Crne Gore sa Kosovom u periodu od 2009 do 2012. godine -u mil. eura-

Naziv 2009. % 2010. % 2011. % 2012. %Ukupna rob. razmj. Crne Gore 1.931,0 100.0 1.987,7 100.0 2.277,6 100.0 2.187,4 100.0

Ukupna razmj.sa Kosovom 17,5 0,9 19,4 1,0 25,9 1,1 27,6 1,3

Izvoz u Kosovo 16,3 5,9 18,1 5,5 23,7 5,2 23,0 6,3Uvoz iz Kosova 1,2 0,1 1,3 0,1 2,2 0,1 4,6 0,3Deficit/Suficit 15,1 16,8 21,5 18,4

Izvor: MONSTAT

Susret s ministrom

Predsjednik Velimir Mijušković i čla-novi delegacije imali su odvojene razgo-vore i sa ministrom za ekonomiju i razvoj Republike Kosovo Besimom Beqajem o unapređenju ekonomske saradnje.

Zajednički je stav da treba intezivno raditi na unapređenju saobraćajne infra-strukture između Crne Gore i Republike Kosova, jer je Luka Bar najpogodnija za tranzit rasutih tereta .

godini iznosila je 19,4 miliona eura. Od toga je izvezeno crnogorskih proizvoda u vrijednosti od 18,1 miliona eura, odnosno 5,5% ukupnog izvoza, a uvezeno 1,3 mili-ona eura proizvoda sa Kosova što je činilo 0,1% ukupnog uvoza.

U 2009. godini ukupna robna razmje-na Crne Gore sa Kosovom iznosila je 17,5 miliona eura. Izvoz je iznosio 16,3 milio-na eura što je činilo 5,9% ukupnog izvoza iz Crne Gore, dok je uvoz bio 1,2 miliona eura, što je 0,1% ukupnog crnogorskog uvoza. Ostvaren je suficit od 15,1 milion eura.

Sa sastanka u Prištini


[email protected]

29

Iskazano je interesovanje za jačanje ekonomskih veza italijanskih i crnogorskih kompanija u energeti-ci, turizmu i lučkim djelatnostima.

Ekonomska diplomatija

Delegacija regije Abruzzo u Komori

U okviru dvodnevne posjete Crnoj Gori delegacija italijanske regije

Abruzzo, na čelu sa viceguvernerom Regije dr Alfredo Castiglione, raz-govarala je 26.marta 2013. godine, sa predstavnicima Privredne komo-re Crne Gore, koje je predvodio po-tpredsjednik Ivan Saveljić. U radu sastanka učestvovali su i predstavnici crnogorskih pomorskih, špediterskih kompanija i Lučke uprave.

„Regija Abruzzo je veoma pri-sutna na međunarodnom tržištu, pa i na Balkanu, a sa Crnom Gorom je prošle godine potpisan protokol o saradnji, pa je sada Crna Gora u centru naše pažnje”, rekao je Alfre-do Castiglione viceguverner Regije. Castiglione smatra izuzetno važnim da se preko lučke saradnje osna-že privredne veze, odnosno da se konkretizuju i intenziviraju poslovni aranžmani luka Bar i Basta. Takođe, prostor za jačanje ekomomskih veza treba tražiti i preko povezivanja ma-lih i srednjih preduzeća dvije zemlje, a privredne komore Crne Gore i Abruzzo daće poseban doprinos una-pređenju ekonomske saradnje. On je

rekao da mala i srednja preduzeća najviše mogu sarađivati u oblastima inovativnih i modernih tehnologija, turizma, saobraćaja, farmaceutske industrije i građevinarstva. Uz oče-kivanje da će uskoro predstavnici crnogorske Komore posjetiti regiju Abruzza i potpisati sporazum o sara-dnji privrednih komora Crne Gore i Unije komora Peskara, viceguverner Alfredo Castiglione je najavio da će krajem juna ove godine u Crnoj Gori biti organizovan Dan regije Abruzzo.

„Privredna komora Crne Gore je jako zainteresovana za što bližu sara-dnju sa Italijom. Najduže međunaro-dne odnose smo gradili sa regijama Pulja i Bazilikatom, a vrijeme je da krenemo ka sjeveru“, rekao je po-tpredsjednik Komore Ivan Saveljić. Energetski kabal između Italije i Crne Gore otvoriće nove mogućnosti za ja-čanje privrednih veza, saglasni su Ivan Saveljić i dr Alfredo Castiglione. Što se tiče stranih investicija, potpreds-jednik je izdvoio kompaniju A2A, jer je to, smatra on, značajno ulaganje za Crnu Goru koje će da pokrene eko-nomski zamajac izgradnjom novih ka-

Marijan Plantak

paciteta u oblasti energetike. „Dobro je što će nas sjutra vezati prekomor-ski energetski kabl jer je to osnova za izvoz struje, a koja bi trebalo da po-veća nivo međusobne robne razmje-ne, osobito u dijelu smanjenja defi-cita koji Crna Gora ima prema Italiji. Kad je trgovinska razmjena u pitanju, sada je pokrivenost našeg uvoza izvo-zom oko 11 odsto.što ćemo nastojati da popravimo.“, rekao je Saveljić. Po-tpredsjednik je govorio i o značajnoj ulozi Privredne komore u oblasti eko-nomske diplomatije, kao i u stvaranju povoljnijeg privrednog ambijenta. “Kada se govori o saradnji privreda, odnosno privrednika Italije, Abruca i Crne Gore, tu bez ikakve lažne skro-mnosti, možemo da kažemo da govo-rimo o saradnji sa Privrednom komo-rom. Crnogorska Komora formirana je na principu obaveznosti i objedi-njuje sve crnogorske privrednike. Mi u saradnji sa vladinim institucijama, uvijek realizujemo međunarodnu privrednu saradnju, kroz organizaciju biznis foruma ili sličnih skupova.

Mladen Perazić, rukovodilac Sek-tora za obrazovanje Privredne komo-re Crne Gore predstavio je djelatnost i organizaciju Privredne komore, a Mladen Lučić, direktor Lučke upra-ve Crne Gore ocijenio je “da Komora radi dobar posao za sve privrednike, jer je stalno je u kontaktima sa rele-vantnim institucijama raznih država, tako da se Crna Gora i na taj način afirmiše, a naša asocijacija privre-dnika je zamajac svima koji rade, kako državne, tako i druge poslove“. Takođe je konstatovao da će pred-stavnici italijanskih i crnogorskih luka uspostaviti kontakte koji će rezultirati konkretnim poslovnim aranžmani-ma. Izrazio je i uvjerenje da će itali-janski investitori iz te regije biti zain-teresovani za privatizaciju naših luka. Tomislav Markolović, v.d. izvršnog direktora Marine Bar AD, očekuje da će građevinske firme iz regije Abruz-zo biti zainteresovane da investiraju u ovu Marinu. Izgrađenost njenih kapaciteta je 60 odsto, a računa se da će strani investitori uložiti oko 25 miliona eura. Smatramo da će pre-komorska saradnja funkcionisati u većem obimu, a tome će svakao do-prinijeti i uspostavljanje direktnog kontakta sa marinom u Peskari.

Delegacija regije Abruzzo


www.pkcg.org


U Mostaru je održan 16. Međunarodni sajam privrede čiji je partner Evropska unija. Učestvovalo je 700 izlagača iz 35 zemalja.

Međunarodni sajam privrede

Važnost saradnje i udruživanja

i Implikacije ulaska Republike Hrvatske u EU na privredu naših država.

Privredna komora Crne Gore je or-ganizovala informativno predstavljanje crnogorske privrede. Na štandu Ko-more predstavili su se crnogorski pro-izvođači i pružaoci usluga.

Implikacije ulaska Hrvatske u EUTrgovinski odnosi Hrvatske sa

CEFTA potpisnicama će se sa ulaskom u EU 1. jula 2013. odvijati na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživa-nju (SSP) koje su pojedinačno zemlje zaključile sa EU.

Trgovinu Crne Gore sa Hrvatskom od jula 2011. godine karakteriše asi-metrični pristup u korist Crne Gore-po-tpuna liberalizacija za plasman crno-gorskih proizvoda na hrvatsko tržište, a za plasman hrvatskih proizvoda na snazi su ograničenja za veoma mali broj proizvoda. Radi se o proizvodima za koje ni u trgovini sa EU nije dogovo-rena potpuna liberalizacija.

Ulaskom Hrvatske u EU, očekuju se nepovoljniju uslovi za izvoz crnogor-skih proizvoda u Hrvatsku, jer su va-žećim Sporazumom o stabilizaciji i pri-druživanju za izvoz vina, mlade juneti-ne i nekih vrsta riba i ribljih proizvoda

definisane kvote, dok je u okviru CEFTA tržište Hrvatske i za ove proizvode bilo potpuno liberalizovano. Crna Gora ni do sada nije izvozila meso i ribu na hr-vatsko tržište, dok je i količina vina koja se izvozila na hrvatsko tržište znatno manja od kvote koja je i inače odobre-na za bescarinski izvoz u zemlje EU. S druge strane, prikom uvoza hrvatskih roba na naše tržište situacija je povolj-nija za Crnu Goru, jer je sa EU na snazi veći nivo zaštite domaćih proizvoda nego što je slučaj sa Hrvatskom.

Zbog promjene režima trgovine koji će pratiti ulazak Hrvatske u EU i koji će se negativno odraziti na trgovinu Hr-vatske sa članicama CEFTA, Evropska komisija je pokrenula pregovore sa svim članicama CEFTA o izmjeni SSP-a sa ciljem da se za Hrvatsku zadrže isti uslovi izvoza na tržište članica CEFTA. To je i inače praksa EU, koja je takve izmjene Sporazuma pregovarala i kod pridruživanja drugih zemalja EU.

Sa predstavnicima Crne Gore odr-žana su do sada dva tehnička sastanka, na zahtjev Evropske Komisije, na koji-ma je evropska strana predložila izmje-nu aneksa kroz odobravanje dodatnih koncesija od strane Crne Gore za jedan broj proizvoda za koje će Hrvatska ula-skom u EU imati nepovoljniji tretman nego što ga trenutno ima.

Zahtjev o davanju koncesija je bazi-ran na trogodišnjem prosjeku količina roba koje je Hrvatska izvozila u Crnu Goru uz već definisane carinske stope kroz CEFTA sporazum. Radi se uglav-nom o osetljivim proizvodima za koje Hrvatska i inače nije imala slobodan pristup, ali su koncesije bile povoljnije nego koncesije date EU. U pitanju su: sir, maslinovo ulje, suhomesnati proi-zvodi, voda i voda sa dodatkom šećera i konzervirane sardine.

Može se očekivati da će u realizaciji regionalne trgovine sličan prilaz imati Evropska komisija sa svim potpisnica-ma CEFTA 2006 prilikom redefinisanja trgovinskih odnosa usljed promjena koje će nastati sa punopravnim član-stvo Hrvatske u EU.

Na svečanom otvaranju sajma učestvovali su predsjednik Vije-

ća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đu-kanović, predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić i predsjednik Vlade Hrvatske Zo-ran Milanović.

Predsjednik Vlade Milo Đukanović, poručio je na ceremoniji otvaranja, da zemlje regiona treba da ojačaju sara-dnju u oblasti infrastrukturnih proje-kata, energetici, turizmu i zajedničkim nastupima na trećim tržištima.

- Veoma je dobro da se kroz ova-kve skupove region integriše i da na bolji način iskoristimo potencijale i definišemo svoju poziciju u procesima evropskih i evro atlantskih integracija - naglasio je premijer Đukanović.

Organizovane su dvije velike konfe-rencije na temu korištenja pretpristu-pnih IPA fondova EU-a i prekogranične saradnje, te prilagođavanje tržišta i roba Hrvatske i BiH nakon ulaska Hr-vatske u EU.

Organizovan je i sastanak predsje-dnika privrednih komora Hrvatske, Sr-bije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Teme sastanka su bile Regionalna sara-dnja i zajednički izlazak na treća tržišta

Crnogorska delegacija u Mostaru


[email protected]

31

Uspješnu sezonu očekuju hotelijeri i u Ministarstvu održi-vog razvoja i turizma.

Turizam

Najava bolje turističke sezone

Prema podacima Monstata obja-vljenim prije svega dva dana, crno-

gorska ekonomija je pala u četvrtom kvartalu prošle godine 0,3 odsto, drugo tromjesečje uzastopno, što znači da je u recesiji. Ekonomski analitičari predviđa-ju da bi oporavak ekonomije mogla da donese predstojeća turistička sezona. Iz Crnogorskog turističkog udruženja stižu ohrabrujuće vijesti- ugostitelji očekuju više nego dobru turističku sezonu, veći broj gostiju, a prihode veće - čak 15 od-

sto. Predsjednik CTU Žarko Radulović kazao je za radio Antena M da će ova godina po prihodima biti bolja od prošle.

„Ova godina je predvidljiva i već sad je jasno da će biti bolja nego prošla. Po interesovanju, po već ostvarenim kontaktima, ugovorima, ova godina će sigurno da bude bolja nego prošla i još jedna karakteristika -ova sezona će biti značajno duža nego prošla. Mi smo u budžetu predvidjeli nekih 15odsto više, što znači da ćemo preskočiti rezultat iz

2008.“Uspješnu sezonu očekuju i u Mini-

starstvu održivog razvoja i turizma.„U 2013. očekujemo oko 10 miliona

ostvarenih noćenja i milion i 500 hiljada turista. U prethodnoj godini smo pri-hodovali oko 700 hiljada, u ovoj godini očekujemo takođe rast, a optimizam baziramo na činjenici da smo svrstani u pet najbrže rastućih turističkih destina-cija u svijetu, i da su prihodi posljednjih nekoliko godina u konstantnom rastu, na primjer prošle godine 3,5 odsto”, ka-zao je portparol Ministarstva Nebojša Racković.

Prema očekivanjima najveći broj go-stiju će biti iz Rusije, potom Srbije, a oče-kuje se i povećanje broja turista iz Evrop-ske unije. Na pitanje da li čemo spremno dočekati turiste racković je kazao:

„Za ovogodišnju turističku sezonu pripremili smo kvalitetnu ponudu, ne samo za vrijeme trajanja ljetnjih mjeseci već i van sezone. Putna infrastruktura u svim predjelima je poboljšana, takođe se proširuju šetališta u primorskim gra-dovima, a predviđene su brojne cjenov-ne i druge povoljnosti za turiste.“

Kad jabuke zamirišu: Rajko Pavlićević

Na ovom sajmu najavljena veća posjeta ruskih turista.

Sajam u Moskvi

Crnu Goru će posjetiti 250.000 ruskih turista

Crnu Goru će u narednom peri-odu posjetiti oko 250.000

ruskih turista, najavljeno je tokom turističkog sajma „MITT 2013“ koji je održan u Moskvi, a na kome crno-gorsku delegaciju predvodi ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.

Gvozdenović, direktor NTO CG Saša Radović i ambasador Crne Gore u Rusiji Zoran Jocović su, to-kom trajanja Sajma, imali susrete sa predstavnicima ruskih turop-

eratora, investitora i agencija, to-kom kojih je ukazano na modele unaprijeđenja crnogorske turističke ponude na ovom strateški važnom tržištu.

Gvozdenović je naglasio da je fokus na stvaranju kvalitetnog ho-telskog sektora, te diversifikacija turističkog proizvoda, uz valorizac-iju znamenite i atraktivne crnogor-ske kulturne baštine.

Ministar Gvozdenović učestvovao i na “Prvom samitu

ministara turizma” u okviru „MITT 2013“. kada je rekao da vlade da-nas moraju uspostaviti ravnotežu između osvajanja stranih ulag-anja sa jedne strane i, sa druge strane, osiguravanja da je ulaganje u skladu sa planom održivosti i dugoročnim potrebama“.On je ka-zao da je „Ulaganje u inovativnost, obrazovanje i praktičan rad, ulag-anje u budućnost”.

“MITT 2013” se tradicionalno održava u kompleksu Expocentar, na površini većoj od 50 000m2. U okviru prezentacije turističke po-nude Crne Gore na štandu NTO CG, svoju ponudu predstavili su: strateški partneri Crne Gore, tur-operatori, turističke organizacije, kompanije koje posluju u ovoj oblasti i dr.


www.pkcg.org


U pregovorima za ulazak u EU biće veoma značajno kakva će biti makroekonomska i fiskalna situacija. Što bolju makroekonomsko-fiskalnu situaciju Crna Gora bude imala, to će pregovori biti manje proble-matični, rekao je profesor Mrak.

Istaknuti istraživač i konsultant prof. dr Mojmir Mrak

Realno da Crna Gora okonča pregovore sa EU do 2018.

Pristupni pregovori Crne Gore Evropskoj uniji trajaće ne manje

od pet godina. Da li će to biti duže, zavisi isključivo od Crne Gore. Faza skrininga je izuzetno bitna, i što oni budu bolje odrađeni to će uslova za otvaranje pregovora po poglavljima biti manje. Biće tu administrativnih problema, ali je realno da se prego-vori okončaju 2017 - 2018. godine, uz svakako potpunu posvećenost Crne Gore tome – ocijenio je profe-sor sa Ekonomskog fakulteta Univer-ziteta u Ljubljani dr Mojmir Mrak, 7. marta 2013. godine u podgoričkom hotelu „M Nikić“, tokom predavanja na temu „Finansijski izazovi Evropske unije i eurozone i uključivanje zemlje kandidata u te strukture“.

Predavanje je organizovao Slo-venački poslovni klub u Crnoj Gori, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i Ambasadom Republike Slovenije u Podgorici.

Najavljujući predavanje, amba-

sador Slovenije Vladimir Gasparič je kazao da je dr Mrak vrlo dobro prati situaciju u Crnoj Gori oko ula-ska u Evropsku uniju i da je odličan poznavalac problema koji su tema predavanja. Predsjednik Skupštine Privredne komore Crne Gore Vla-stimir Golubović podsjetio je da je Slovenija prva zemlja koja je uspo-stavila diplomatske i privredne od-nose sa Crnom Gorom, te da su nje-ne kompanije učestvovale u gradnji značajnih infrastrukturnih objekata i privatizaciji crnogorskih preduezeća. Pozvao je privrednike dvije zemlje na još intenzivniju saradnju i založio se za uklanjanje disbalansa u trgovin-skoj razmjeni dvije zemlje.

Pregovori i programiranje

Profesor Mrak, istaknuti istra-živač i konsultant za međunarodne finansije i proces pridruživanja EU,

koji je radio u tim oblastima za Vladu Slovenije, te vlade zemalja regiona, smatra malo vjerovatnim da će neka od zemalja EU blokirati pristupne pregovore Crne Gore, bez obzira na to što naša zemlja već ima euro kao valutu. Govora oko eura u Crnoj Gori će biti, dodaje, ali samo u formalnom smislu.

- U pregovorima za ulazak u EU biće veoma značajno kakva će biti makroekonomska i fiskalna situacija. Što bolju makroekonomsko-fiskalnu situaciju Crna Gora bude imala, to će pregovori biti manje problematič-ni. Ukoliko se tokom njih uspostavi trend opadanja duga, deficita, kama-tnih stopa i inflacije – neće biti pro-blema. Veoma je bitna tehnička spre-mnost za pregovore – opremite se svim podacima koje EU traži, da vas ne bi vratili kući – rekao je dr Mrak.

Evropska unija je donijela Višego-dišnju finansijsku perspektivu - doku-ment koji opredijeljuje osnovne prio-ritete finansiranja iz budžeta Unije u narednih sedam godina. Osamdeset odsto budžeta EU opredijeljeno je za razvoj poljoprivrede i koheziju (poli-tiku podržavanja bržeg razvoja manje razvijenih regija EU zarad zatvaranja razvojnog gepa). U vezi s korišćenjem tih fondova, dr Mrak kao jedan od ključnih izazova za Crnu Goru vidi uvođenje decentralizovanog upra-vljanja sredstvima i programiranje in-vesticija za period od 2014.do 2020. godine.

- Ako treba za sedam godina da programirate investicije koje će se finansirati iz budžeta EU (IPA fondo-va i kohezije), morate tačno da znate šta u tom periodu želite da uradite. To programiranje postaje ključan in-strument ekonomske politike i bitno je da počne da se radi već u pretpri-stupnom periodu. Crnoj Gori, kada bude članica EU, biće dostupne zna-čajne pare za koheziju. „Dolazi cuna-

M. Mrak: EU se ne može rasposti


[email protected]

33

mi“, kako bi rekla jedna koleginica iz Hrvatske, u smislu obima sredstava koje će biti na raspologanju. Ova ci-fra koju sada imate od 30 miliona, povećaće se sigurno 10 puta. Jedan od ciljeva pretpristupne pomoći jeste da se zemlja spremi za „cunami“, i to u smislu programiranja i upravljanja. Ako tih stvari nemate, pare će ostati na stalaži u Briselu. Biće na raspola-ganju, ali ako nemate što Brisel traži, nećete moći da ih koristite – objasnio je Mrak.

Ocijenio je da Crna Gora ima puno bolje projekte koji se tiču infra-strukture, nego one u vezi sa razvo-jem ljudskih resursa, kod kojih jasnije treba definisati ciljeve inače će ostati bez sredstava evropskih fondova.

Mrak smatra da je fiskalna situa-cija u Crnoj Gori mnogo lošija nego prije izbijanja ekonomske krize, ali da po tome ona nije specifična u odnosu na druge pogođene zemlje. Kao veći problem vidi nekonkurentnost crno-gorske privrede i veliki uvoz u odnosu na izvoz. U pravcu podizanja konku-rentnosti, dr Mrak smatra da bi bilo potrebno raditi na razvoju ljudskih resursa, kroz projekte koji bi se finan-sirali iz fondova EU.

Kriza eurozone

Prevaziđena je priča da se Evrop-ska unija može raspasti, ali daleko smo od toga da možemo govoriti da je kriza sanirana. Ako posmatramo početak krize u Grčkoj 2010. godine, mnogo je od tad urađeno, ali je reša-vanje eurozone negdje na pola puta – kazao je profesor Mrak.

Ad-hoc rješavanje krize u Grčk-oj, Portugaliji, Irskoj, po njegovom mišljenju, jeste kupovina vremena potrebnog da se isprave sistemski nedostaci u bazičnoj strukturi euro-zone. On smatra da monetarna unija, koja je do sada najveći stepen EU-in-tegracija, opredjeljuje članice na te-snu ekonomsku saradnju i zahtijeva formiranje fiskalne unije i fiskalno prelivanje sredstava iz dobrostojećih ekonomija u one pogođene krizom.

- De facto ulazimo u to da ili ćemo indirektno ili direktno doći do fiskal-ne unije koja će uključivati fiskalne transfere. Ili će to biti indirektno kroz bankarsku uniju, ili direktno kroz

budzet eurozone namijenjen isključi-vo stabilizacionim potrebama – sma-tra Mrak.

Kao jedan od ključnih problema u EU u narednih 10 godina Mrak pre-poznaje „jačanje dvaju paralelnih Evropa“ - eurozone i 10 zemalja koje su van nje.

On smatra da će se „neto platioci“,

najrazvijenije zemlje koje uplaćuju u budžet EU ali malo iz njega uzimaju, zalagati za manje budžete Unije da bi za njih izdvajali manje sredstava.

- Crna Gora će se ubuduće boriti da se budžet EU ne smanjuje jer se tako umanjuju i dostupna sredstva za koheziju na koje, kao i Slovenija, ra-čuna – rekao je Mrak.

Crna Gora će morati da poveća PDV ili neku sličnu poresku stopu, jer su dosadašnji načini rješava-nja budžetskog deficita što se tiče fiskalnih efekata relativno mali, izjavio je Pobjedi profesor Mrak.

On je kazao da ne vidi drugi izvor, ako se žele povećati bu-džetski prihodi za neki značajniji iznos.

- Ne kažem da će do toga doći sigurno, jer ne znam kakva je strategija crnogorske Vlade i šta se dešava sa trenutnim budžet-skim prihodima – rekao je Mrak nakon predavanja u Podgorici.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je već niz godina imala politiku niskih poreskih stopa u cilju povećavanja svoje konkuren-tnosti.

- To apsolutno razumijem, ali ima prostora da dođe do nekih korekcija u smislu javno-fiskalnih potreba zemlje i to još uvijek ne bi značilo značajnije pogoršanje konkurentske sposobnosti u od-

nosu na druge zemlje u okruženju - naveo je Mrak.

On je objasnio da su porezi samo jedan od elemenata kon-kurentske sposobnosti jedne ze-mlje, ali da postoje i mnogi drugi.

- Porezi sigurno nijesu odluču-jući faktor oko ulaska ili neulaska investitora u Crnu Goru. Poveća-nje pojedinih poreskih stopa ne bi bio ključni razlog za odbijanje nekog investitora - tvrdi Mrak.

U razgovoru za dnevni list Vijesti profesor je ocijenio da ozbiljnije smanjenje javnog duga nije realno očekivati prije norma-lizacije privrednog rasta, kao i da se početak izlaska iz krize može očekivati u drugoj polovini 2013. godine.

- Prema nekim procjenama si-tuacija bi trebalo da počne da se poboljšava u drugoj polovini ove godine i da ide uzlaznim trendom narednih godina. Ne poznajem dovoljno situaciju u Crnoj Gori, ali mi je poznato da projekcije oko privrednog rasta predviđaju da se u narednim godinama po-većava – kazao je Mrak podgorič-kom dnevnom listu.

Sa privrednim rastom, dodao je Mrak, biće više prostora i za povećanje zarada zaposlenih.

- Ipak, mislim da je nerealno očekivati da bi skorije moglo doći do nekih značajnih povećanja – smatra Mrak. I zbog uključivanja u Evropsku uniju predstoje zna-čajne obaveze koje će se podmi-rivati novcem iz budžeta, tako da mislim da će Vlada Crne Gore biti pod velikim pritiskom i sa ograni-čenim sredstvima koja će morati da podijeli na najbolji način – re-kao je Mrak.

Nužno povećati PDV

Prof. dr Mojmir Mrak


www.pkcg.org


Intervju: Ivana Vojinović, šefica Radne grupe za poglavlje 27-Životna sredina

Ekološki i ekonomski benefitiBilateralni skrining koji je održan u Briselu bio je jako uspješan za našu državu. Crna Gora je proces započela na pravi način i spremna je za sljedeće izazove. Finan-sijska ulaganja u životnu sredinu ne treba posmatrati kao troškove, već kao ulaganja u poboljšanje kvaliteta života građana i konkurentnosti kompanija.

Članovi Grupacije

Glasnik: U Briselu je nedavno održan petodnevni bilateralni skrining za Poglavlje 27–Životna sredina, kada je crnogorska delegacija predstavila regulativu u oblasti životne sredine u Crnoj Gori i informisala o nivou usklađenosti pravnog sistema Crne Gore sa propisima Evropske unije. Vaši utisci iz Brisela? Kakve su ocjene Evropske komisije?

I. Vojinović: Bilateralni skrining koji je održan u Briselu u periodu 18-22. III 2013, bio je jako uspješan za našu državu. Crna Gora je pokazala zavidan stepen ra-zumijevanja složenosti poglavlja 27, kao i daljeg toka procesa EU integracija u ovoj oblasti.

Crnogorska delegacija je predstavnici-ma Evropske Komisije predstavila stanje u oblasti životne sredine u našoj državi. Tu prije svega mislim na detaljne informaci-je o stepenu usaglašenosti naših propisa s evropskim, načine na koje se ti propisi praktično primjenjuju, stanje admini-

strativnih kapaciteta, kao i planove za budućnost (naročito vremenske okvire koje smo projektovali za ispunjenje zada-taka). Ukupno je održana 61 prezentacija u sljedećim oblastima: (1) horizontalno zakonodavstvo, (2) kvalitet vazduha, (3) upravljanje otpadom, (4) kvalitet voda, (5) zaštita prirode, (6) kontrola industrij-skog zagađenja, (7) hemikalije, (8) buka u životnoj sredini, (9) civilna zaštita i (10) klimatske promjene.

Što se tiče ocjena Evropske komisije, iste ćemo dobiti u Izvještaju o skriningu, čija dinamike izrade zavisi od Evropske

komisije, odnosno Generalnog direktora-ta za proširenje i Generalnog direktorata za životnu sredinu. Vjerujem da će nacrt Izvještaja biti gotov do sredine godine. Kako nam je soapšteno tokom sastanka u Briselu, finalni Izvještaj bi Evroposka komisija trebalo da prezentira Savjetu EU (27, tj. 28 zemalja članica sa Hrvatskom) do kraja godine.

Glasnik: Što možete reći o našim ka-pacitetima, administrativnim i dru-gim, kao i o institucionalnom okviru, jer su oni preduslovi za ispunjenje potrebnih kriterijuma?

I. Vojinović: Mišljenja sam da sa kvali-tetnom i efikasnom organizacijom raspo-loživih administrativnih kapaciteta, mo-žemo izaći u susret ovom kompleksnom i zahtjevnom procesu.Sa druge strane, naš institucionalni okvir konstantno se prilagođava zahtjevima

Glasnik: Poznato je da je Pogla-vlje 27 izuzetno zahtjevno i slo-ženo, a ispunjavanje zahtjeva iz ove oblasti jedan je od ključnih kriterijuma za članstvo u EU. U kojim segmentima nam predstoji najviše posla?

I. Vojinović: U ovoj oblasti čekaju nas zakonodavni, implementacioni i finansijski izazovi. I dok je har-monizacija zakonodavstva prilično napredna, implementacija propisa i izgradnja neophodne ekološke in-frastrukture je od kritične važnosti za uspjeh čitavog procesa. Upravo su za to neophodna enormna fi-nansijska ulaganja. U skladu sa is-kustvima zemalja članica EU koje su u proteklim godinama prošle kroz proces pridruživanja, najviše izazova ima u oblastima koje zah-tijevaju obimne investicije u infra-strukturu – izgradnju sanitarnih

deponija i sistema za prečišćavanje otpadnih voda, spriječavanje indu-strijskog zagađenja i upravljanje vodama.

Dodatni izazovi za nas su uspo-stavljanje ekološke mreže NATURA 2000, sprovođenje programa iz-davanja integrisanih dozvola i te-stiranje rada uspostavljenog prav-no-institucionalnog okvira u ovoj oblasti, unaprijeđenje programa monitoringa kvaliteta voda, uspo-stavljanje vodnog informacionog sistema, uspostavljanje sistema upravljanja hemikalijama u skladu s propisima EU, kao i uspostavlja-nje infrastrukture za prostorne po-datke koja obuhvata sve podatke koji se odnose na prostor.

Jedna od značajnih aktivnosti u narednom periodu biće uključi-vanje privatnog sektora u proces, budući da će on biti najznačajniji nosilac investicionih aktivnosti.

Zakonodavni, implementacioni i finansijski izazovi Ivana Vojinović


[email protected]

35

novog ekološkog zakonodavstva koje postepeno preuzimamo iz EU Acquis-a. Svakako da je snažan, efikasan i stabilan institucionalni okvir nužan i neophodan preduslov potpune primjene propisa iz oblasti životne sredine. Mi smo i nedav-no imali izvjesne izmjene u institucio-nalnom okviru. Podsjetiću da Zavod za zaštitu prirode postaje dio Agencije za zaštitu životne sredine, formiran je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, a u skladu sa reformom inspekcijskih službi i formiranjem Uprave za inspekcijske po-slove, ekološka inspekcija je izmještena iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Takođe, otvorena je i Regionalna kancelarija Agencije za zastitu životne sredine i Arhus centar Berane (treći u Cr-noj Gori). Ovo je od posebnog značaja za veće uključivanje stanovnika sjevera Crne Gore u proces donošenja odluka u obla-sti zivotne sredine, za bolju dostupnost i prohodnost ekoloških informacija, kao i za edukaciju o načinima ostvarenja prava na čistu i zdravu životnu sredinu.

Glasnik: Ovaj izuzetno važan posao ne može se završiti jednokratno već je za taj proces potrebno vrijeme. Koji je rok za njegov završetak i možemo li u tom roku ostvariti planirano?

I. Vojinović: Ne postoji unaprijed definisan rok za završetak procesa koji smo upravo započeli. U principu, što se prije privede kraju, to bolje. Poglavlje 27 je poznato kao izuzetno zahtjevno i svjesni smo da će trebati vremena da se poglavlje zatvori. Nedavno održanim bilateralnim skriningom je završena faza analitičkog pregleda usklađenosti za ovo poglavlje. Nakon toga, Evropska komi-sija sačiniće Izvještaj o skriningu koji će predstaviti Savjetu EU, u kontekstu daljeg toka procesa evropskih integracija u ovoj oblasti. Ključni dio Izvještaja je onaj u ko-jem Evropska Komisija daje preporuke za državu kandidata: da se otvori poglavlje za pregovore ili da se daju mjerila (tzv. benchmarks) koje država kandidat mora da ispuni da bi otvorila poglavlje. Iskustvo Hrvatske koja je zadnja zatvorila prego-vore sa EU i postaće članica u julu tekuće godine, ukazuje na to da je ova država dobila tzv. mjerila koja je morala da ispuni kako bi poglavlje životna sredina formal-no bilo otvoreno za pregovore. Bez obzira da li dobijemo mjerila ili ne, period koji nas čeka do konačnog zatvaranja pogla-

vlja, biće izuzetno naporan i zahtijevaće maksimalnu posvećenost svih relevan-tnih institucija.

Glasnik: Koliko novca će nam biti potrebno za ove namjene i na koja inostrana sredstva računamo, jer je izvjesno da iz domaćih izvora ne mo-žemo finansirati ovakve projekte?

I. Vojinović: Novac je neophodan za eko-lošku infrastrukturu, sanaciju posljedica zagađenja i degradacije prirodnih resur-sa, kao i za uspostavljanje novih standar-da i mehanizama sprečavanja ugrožava-nja životne sredine.

Kada govorimo o procesu evropskih integracija i izazovima na tom putu, ne smijemo samo posmatrati jednu stranu medalje, odnosno ne možemo se fo-kusirati samo na finansijski aspekt koji tretira troškove usklađivanja sa EU za-konodavstvom i na teškoće pronalaska potrebnog iznosa sredstava za ekološke investicije. Prije svega, moramo biti sv-jesni koristii koje će EU direktive donijeti državi kandidatu, u ekološkom i ekonom-skom pogledu. Iz tog razloga, finansijska ulaganja u oblast životne sredine ne treba posmatrati kao troškove crnogorskih po-reskih obveznika, već jedino i isključivo, kao ulaganja u poboljšanje kvaliteta živo-ta građana i konkurentnosti kompanija iz Crne Gore.

Procjena troškova usvajanja i primje-ne evropskog zakonodavstva u oblasti ži-votne sredine je neizbježno kompleksan poduhvat, budući da ovi troškovi nastaju u različitim sektorima i odnose se na raz-ličite aktere zaštite životne sredine, po-čev od organa uprave na nacionalnom i lokalnom nivou do samih zagađivača i građana Crne Gore kojima u krajnjoj liniji treba da pripadne ukupna dobrobit ovog procesa – unaprijeđena i bolje zaštićena životna sredina.

Procjene o troškovima 10 zemalja centralne i istočne Evrope za postizanje harmonizacije sa evropskim standardi-ma u oblasti životne sredine su pokazale da na godišnjem nivou za zaštitu životne sredine treba da izdvajaju oko 2-3% bru-to domaćeg proizvoda (BDP). U svakom slučaju Crna Gora bi trebalo da izradi Na-cionalnu strategiju investiranja u životnu sredinu, kako bi se imala jasna i precizna kalkulacija ukupnih troškova/investicija po oblastima, kao i projekcija izvora fi-nansiranja.

Sanacija ekoloških crnih tačaka

Glasnik: Kad smo već otvorili temu finansija, da kažemo da je su sanaciju pet crnih eko tačaka u Crnoj Gori već uložena znatna, ali nedovoljna, sredstva. Da li su definisani prioriteti, odnosno imamo li strateške planove kad je riječ o rješavanju ovih problema?

I. Vojinović: Crna Gora je sna-žno posvećena rješavanju ovog ekološkog problema. Naime, uspješno i kvalitetno se privo-di kraju pripremna faza projekta „Upravljanje industrijskim otpa-dom i sanacija ekoloških crnih tačaka“ koji ima za cilj upravo sa-naciju prioritetnih lokacija u Crnoj Gori na kojima se nalaze deponije opasnog industrijskog otpada, a čija je vrijednost oko 50 miliona eura. Rješavanjem problema opa-snog otpada u narednom periodu će se značajno unaprijediti kvalitet životne sredine.

Glasnik: Rekli ste da ulaganje u živo-tnu sredinu nije trošak, već investi-cija, jer će poboljšati kvalitet života građana, kao i da je neophodno učešće svih u zaštiti životne sredine. Molim Vas da saopštite više detalja u vezi sa ovim.

I. Vojinović: U oblasti životne sredine, uloga građana je posebno važna, i kao takva je prepoznata i u zakonodavnom okviru. Građanima je obezbijeđeno pra-vo na pristup informacijama iz oblasti životne sredine, pravo na učešće javnosti prilikom donošenja odluka, kao i pravo na pravnu zaštitu svakog građanina u slučaju kršenja njegovih/njenih prava. Takođe, Crna Gora je ratifikovala Arhusku Kon-venciju koja reguliše ova pitanja. Drugim riječima, sve propise iz oblasti životne sredine treba interpretirati u duhu ove Konvencije, jer je ona dio našeg pravnog sistema. Konačno, odgovoran odnos sva-kog građanina prema životnoj sredini sva-kako da neizmjerno doprinosi efikasnoj primjeni propisa.

Takođe, u cilju informisanja građa-na, u proteklom periodu su u Crnoj Gori otvorena tri Arhus centra: u Podgorici,


www.pkcg.org


Nikšiću i Beranama. Ovo je od posebnog značaja za veće uključivanje građana Crne Gore u proces donošenja odluka u oblasti životne sredine, za bolju dostupnost eko-loških informacija, kao i za edukaciju o na-činima ostvarenja prava na čistu i zdravu životnu sredinu.

Glasnik: Novac nam je, čini se, još potrebniji za prevenciju, ona je, po svemu sudeći, ključna. Vaš komentar.

I. Vojinović: Upravo je jedan od načina za preventivno djelovanje upoznavanje građana sa stanjem u oblasti životne sre-dine, edukacija o posledicama koje od-ređene aktivnosti iz svakodnevnog života mogu imati na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Zbog toga je donošenje propisa transparentno i otvoreno za najširu jav-nost. Nevladinim organizacijama je data mogućnost uključivanja u proces izrade svih propisa iz oblasti životne sredine. Proces izrade najvažnijih propisa podra-zumijeva i organizovanje javnih rasprava, čime se obezbjeđuje transparentnost i uključivanje mišljenja najšire javnosti.

Sa druge strane, podizanje ekološke svijesti građana nije nimalo lak zadatak i svakako zahtijeva finansijska sredstva. Načini na koje se građani mogu edukova-ti kada je u pitanju zaštita životne sredi-ne, su brojni. Tu prije svega ključnu ulogu igraju mediji, ali i nadležne institucije. U Ministarstvu održivog razvoja i turizma, intenzivno se radi na informisanju građa-na o svim bitnim pitanjima iz oblasti ži-votne sredine. Tako je u februaru 2012. godine, otpočela realizacija projekta „Po-dizanje svijesti u oblasti zaštite životne sredine“. Predviđeno je da projekat traje 18 mjeseci. Projekat se realizuje kao zase-ban, ali istovremeno i kao dio kampanje „Ekološka nit koja nas spaja”, kako bi ak-tivnosti, koje su ranije sprovedene pod ovim nazivom, dobile na kontinuitetu.

Projekat se sastoji iz 3 komponente, i to: 1. Tehnička pomoć Ministarstvu održi-

vog razvoja i turizma u uspostavlja-nju mehanizama koordinacije, mo-nitoringa i evaluacije za sprovođe-nje aktivnosti u ovoj oblasti;

2. Priprema i implementacija kampa-nje za podizanje ekološke svijesti;

3. Obuke, radionice i realizacija eduka-tivnih sadržaja o važnim pitanjima životne sredine

Prioritetno rješavanje ekoloških problema

Glasnik: Kako Vlada Crne Gore ran-gira rješavanje ekoloških problema?

I. Vojinović: Rješavanje ekoloških problema je svakako jedan od prio-riteta Vlade Crne Gore i resornog mi-nistarstva. Dovoljno je reći da Pogla-vlje 27 koje se odnosi na oblast živo-tne sredine čini oko 1/3 EU Acquis-a i zahtijeva snažne administrativne ka-pacitete i efikasnu implementaciju, iziskuje značajna finansijska sredstva neophodna za izgradnju nove/održa-vanje postojeće ekološke infrastruk-ture, sanaciju posljedica zagađenja i degradacije prirodnih resursa, kao i uspostavljanje novih standarda i preventivnih mehanizama daljeg ugrožavanja životne sredine. Stoga je rješavanje ekoloških problema zaista veliki izazov za Crnu Goru i pitanje kojem će u narednom periodu biti posvećena još značajnija pažnja.

U prilog tome ide i činjenica da su brojna dokumenta koja Vlada usva-ja posvećena rješavanju ekoloških problema. Tako na primjer, Vlada na godišnjem nivou usvaja Informaciju o stanju životne sredine, koja pred-stavlja osnovni dokument, kojim se daje ocjena ukupnog stanja životne sredine u Crnoj Gori, kao i preporuke u planiranju politike zaštite životne sredine.

U okviru Informacije o stanju živo-tne sredine, definisan je prijedlog mjera čija realizacija treba da do-prinese rješavanju identifikovanih problema i poboljšanju postojećeg stanja životne sredine u Crnoj Gori.

Glasnik: Koliko je u crnogorskim kompanijama razvijena ekološka svijest odnosno koliko doprinose rješavanju ekološklih pitanja?

I. Vojinović: U crnogorskim kompani-jama jeste prisutna ekološka svijest, ali treba još uvijek raditi na njenom una-pređenju. Svakako da imamo pozitiv-nih primjera kako kompanije kroz svoje redovne aktivnosti doprinose očuvanju životne sredine, ali je neosporno da se na jačanju ekološke svijesti mora raditi još dosta.

Odgovornost za životnu sredinu mora postati jedan od prioriteta u radu crnogorskih kompanija, budući da uticaj na životnu sredinu imaju sva preduzeća bez obzira na veličinu. Preduzeća su sa-stavni dio društva i moraju pokazivati veće interesovanje za očuvanje životne sredine. Kompanije moraju, pored za-dovoljenja ekonomskih, voditi računa i o širim društvenim ciljevima. Posvećenost pitanjima zaštite životne sredine je jedan od ključnih preduslova za poboljšanje produktivnosti i konku-rentnosti crnogorskih kompanija.Uostalom, da bi neka preduzeća bila konkurentna prilikom izlaska na zaje-dničko EU tržište, ona moraju da primje-njuju EU standarde i vrijednosti, koji su među najvisočijim u svijetu.

Glasnik: Smatrate li da smo ovaj posao započeli na pravi način i da će on biti završen kako je potrebno planirano?

I. Vojinović: Vlada Crne Gore je svje-sna činjenice da ovaj put za koji smo se opredijelili iziskuje, pored velikih finan-sijskih izdvajanja, i neophodne admini-strativne kapacitete koji će omogućiti da se proces uspješno privede kraju.

Crna Gora je već uradila mnogo na ovom polju. Značajan dio propisa iz oblasti životne sredine je već transpo-novan u naše zakonodavstvo, a inten-zivno se radi i na prenošenju preostalog dijela. Važno je napomenuti da su goto-vo sve okvirne Dierektive EU prenijete u crnogorski zakonodavni sistem. Ipak, neosporno je da postoji veliki broj pro-pisa koje tek treba uskladiti sa evrop-skim. Procjena je da ćemo u naredne dvije godine gro evropske legislative prenijeti u naš pravni sistem.

Takođe, Crnoj Gori je na raspolaga-nju instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), koji je usvojila Evropska unija u ci-lju pružanja finansijske podrške zemlja-ma jugoistočne Evrope u njihovom po-stepenom približavanju evropskoj poli-tici i standardima, sve do ispunjavanja svih neophodnih kriterijuma za ulazak u Evopsku uniju.

Konačno, možemo zaključiti da je Crna Gora proces započela na pravi na-čin i da je spremna za izazove koji slije-de.


[email protected]

37

Evropska unija

Institucije u oblasti životne sredine

Veći broj različitih institucija EU ima nadležnosti u oblasti životne sredine

ili mogu biti od značaja za oblast životne sredine. Neke od njih imaju opšti karak-ter sa formalno definisanim nadležnosti-ma u Lisabonskom ugovoru kao što su, npr. Evropski parlament, Savet Evropske unije (ili Savet ministara), Evropska ko-misija, Evropska investiciona banka, Sud pravde EU, dok se neke od njih preva-shodno bave pitanjima životne sredine.

Među sedam političkih grupa, koliko postoji u Evropskom Parlamentu, jedna od njih se jasno deklariše kao „Zeleni“ („The Greens/European Free Alliance“) sa 55 poslanika. Ova grupa se zalaže za to „da Evropa postane globalni lider u oblasti zaštite životne sredine, miru i so-cijalnoj pravdi, fer globalizaciji i borbi za ljudska prava”.

Komitet za za životnu sredinu, javno zdravlje i bezbednost hrane je jedan od dvadeset stalnih komiteta Evropskog par-lamenta. Njegova nadležnost obuhvata i politiku životne sredine i mjere zaštite. To uključuje sljedeća pitanja: zagađiva-nje vazduha, zemljišta i voda, upravljanje otpadom i reciklažu, opasne supstance, buku, klimatske promjene, zaštitu biodi-verziteta; održivi razvoj; međunarodne i regionalne mere i sporazume, saniranje šteta u životnoj sredini, civilnu zaštitu, Evropsku agenciju za životnu sredinu i Evropsku agenciju za hemikalije.

Savjet Evropske unije ili Savjet mi-

nistara je institucija koja se sastoji od ministara iz država članica u različitim oblastima. Jedno od pitanja kojima se bavi Savet Evropske unije odnosi se i na oblast životne sredine. Ministri za živo-tnu sredinu se sastaju formalno četiri puta godišnje.

Direktorat za životnu sredinu 27 je jedan od 40 direktorata (DGs) i drugih službi Komisije. Direktorat finansira pro-jekte u oblasti životne sredine. U ostva-rivanju ciljeva u oblasti životne sredine, pored Direktorata za životnu sredinu, nekoliko drugih direktorata ima izvjesne nadležnosti kao što su: Direktorat za po-ljoprivredu i ruralni razvoj, Direktorat za energiju, Direktorat za preduzeća i indu-striju, Direktorat za zdravlje i potrošače, itd. U novoj Komisiji imenovan je i pose-ban direktorat za pitanja koja se odnose na klimu.

Evropski principi za životnu sredinu ustanovljeni su kao zajednički pristup pet multilateralnih evropskih finansi-jskih institucija (Evropska investiciona banka, Savjet evropske banke za razvoj, Evropska banka za rekonstrukciju i ra-zvoj, Nordijska korporacija za finansira-nje u oblasti životne sredine i Nordijska investiciona banka) s ciljem da se obez-bijedi usklađena politika, standardi i praksa u oblasti finansiranja projekata. Svi projekti koji se finansiraju od strane ovih finansijskih institucija moraju biti u saglasnosti sa principima i relevantnim

sekundarnim zakonodavstvom EU (pra-vila o procjeni uticaja na životnu sredi-nu, direktive EU u oblasti industrijske proizvodnje, upravljanja vodama i otpa-dom, zagađenja vode i zemljišta, profe-sionalne bezbednosti i zdravlja i zaštite prirode). Projekti moraju biti u saglasno-sti i sa međunarodnim multilateralnim ugovorima u oblasti životne sredine (bi-odiverzitet, klimatske promene, ozonski omotač, močvare, postojani organski zagađivači, prekogranično zagađivanje vazduha, ugrožene vrste, dostupnost in-formacija).

Evropski sud pravde se u svojoj do-sadašnjoj praksi bavio različitim pitanji-ma u oblasti životne sredine donoseći odluke i utvrđujući odgovarajuća pravila u tumačenju i primjeni pojedinih propi-sa.

Značaj Evropskog ombudsmana tre-ba posmatrati u kontekstu mogućnosti koje stoje na raspolaganju građanima radi zaštite njihovih prava, uključujući i prava u oblasti životne sredine.

Agencije Evropske unije imaju zna-čaj za oblast životne sredine, a posebno su značajne Evropska agencija za životnu sredinu i Evropska agencija za hemikali-je. Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) njena uloga je da podrži održivi ra-zvoj i postigne značajan i merljiv napre-dak u očuvanju životne sredine u Evropi, pružajući važne i pouzdane informacije institucijama koje kreiraju politike i do-nose odluke, ali i najširoj javnosti.

Evropska agencija za hemikalije (ECHA) je institucija EU koja se bavi una-pređivanjem kvaliteta života kroz obez-beđivanje bezbednog korišćenja hemi-kalija i podsticanje inovacija.

Eurostat, funkcije: pružanje neopho-dnih statističkih podataka institucijama EU kako bi mogle da analiziraju, vode i procenjuju komunitarne politike, kao i snabdijevanje javnih ustanova, predu-zeća, obrazovnih ustanova, novinara i građana statističkim podacima. Komu-nitarna statistika se dijeli na 9 grupa, a u delu koji se odnosi na životnu sredinu obuhvaćene su sledeće oblasti: proizvo-dnja, tretman i reciklaža otpada, vodni resursi i tretman otpadnih voda, troškovi zaštite životne sredine, porezi u oblasti životne sredine, proizvodi za zaštitu bilja, zaštita vazduha i klimatske promene, ko-rišćenje zemljišta, uticaji pojedinih eko-nomskih sektora.

Sjedište Evropskog parlementa


www.pkcg.org


Predsjednik Poljsko-balkanske privredne komore Andrzej Zarajczyk

Poljska je zainteresovana za investicije u crnogorsku energetiku

Poljska je zainteresovana za in-vesticije u energetiku Crne

Gore, kazao je u intervjuu za Glasnik Privredne komore Crne Gore pred-sjednik Poljsko-balkanske privredne komore Andrzej Zarajczyk.

Delegacija Poljske u kojoj su, pored Zarajczyka, bili pomoćnik mistra ekonomije Andrzej Dycha, zamjenik direktora Odjeljenja za promociju i bilateralnu saradnju Marek Korowajczyk, predsjednik poljske Agencije za informisanje i strana ulaganja Marek Lyzwa, am-basadorka Grażyna Sikorska, te predstavnici poljskih kompanija, posjetila je Crnu Goru u periodu od 18. do 20. marta 2013. godine, sus-rela sa predstavnicima izvršne vlasti i privrede, te obišla termoelektranu Pljevlja i rudnik Maoče. Posljednjeg dana posjete Privredna komora Crne Gore upriličila je za goste iz Poljske radni ručak u vinskom podrumu

Formiranje ekonomske zone oko Kombinata alumini-juma Podgorica privuklo bi srednje i velike prerađivače koji bi poslovali na toj lokaciji, smatra Zarajczyk.

Plantaža „Šipčanik“, na kojem je bilo riječi o mogućnostima intenziviran-ja saradnje dvaju ekonomija.

Sagovornik Glasnika, predsjed-nik Poljsko-balkanske privredne ko-more Zarajczyk, obavlja tu dužnost već 24 godine, čemu su doprinijeli, kako nam je kazao, rezultati koje je Komora ostvarila u tom periodu, ali i njegova poslovna poznanstva koje, ističe, nije baš lako steći u vremenu tranzicije.

Glasnik: Obišli ste energetske objekte na sjeveru Crne Gore. Postoji li prostor za ulaganje poljskih investitora u crnogor-sku energetiku, jedan od razvoj-nih prioriteta naše zemlje?

A. Zarajczyk: Kao država morali smo i ranije razmišljati o razvoju saradnje sa Crnom Gorom, pogoto-

Članovi Grupacije

vo u oblasti energetike, u kojoj smo dosta snažni. Trenutno se kod nas gradi šest velikih energetskih bloko-va koji koriste ugalj, a najmanje dva takva bloka bi mogla da se izgrade i kod vas. Naši stručnjaci su došli u Crnu Goru da prouče sve detalje potrebne za eventualne investicije u energetiku. Interesantan je posao izgradnje bloka dva termoelektrane u Pljevljima. Tamo ima dosta uglja, a naša tehnologija je idealna za tu ter-moelektranu, jer je „čista“ i njome može da se iskoristi i ugalj koji nije baš najkvalitetniji. Nemamo puno vremena, jako mi je žao što smo malo zakasnili, ali bismo radili brzo da se to nadoknadi, pošto je stanje prvog bloka termoelektrane opasno i njega bi trebalo što prije revital-izovati, jer stvara opasnost za slom energetskog sistema u Crnoj Gori. Takođe, obišli smo i basen Maoče. Tamo je još bolji ugalj nego u Pljev-ljima i u većoj je količini, no potreb-no je tu dodatno investirati u infra-strukturu, odnosno napraviti nekih 20 kilometara puta i dograditi oko 40 kilometara mreže da bi tamo bio izgrađen sljedeći blok, što bi bilo najlogičnije.

Glasnik: Iz Vašeg odgovora se može steći utisak da je izgledan ulazak poljskih investitora u taj posao...

A. Zarajczyk: Ne, ne bih nazvao taj posao baš izvjesnim. Treba riješiti problem finansiranja jer, koilko smo u saznanju, nije jednostavna finan-sijska situacija u Crnoj Gori, ali i to može da se prevaziđe. Kroz druge vrste garancija, oko cijene struje i uglja, u mogućnosti smo da napravi-mo projekat koji može da bude ko-

Andrzej Zarajczyk


[email protected]

39

ristan a da ne angažuje puno sred-stava Crne Gore. U svakom slučaju, eventualni ulazak poljskih inves-ticija trebalo bi da bude predmet međudržavnog ugovora Crne Gore i Poljske, što bi dalo dodatnu stabil-nost tom poslu.

Glasnik: Pored energetike, koje su još oblasti u kojima se može uspostaviti saradnja sa ulagači-ma iz Poljske?

A. Zarajczyk: To je svakako tur-izam. Što se poljskih investitora tiče, crnogorski turizam je još neotkrive-no područje, bez obzira na to što naši turisti rado dolaze na odmor na crnogorsko primorje. Dosta su veliki potencijali i moglo bi se računati da će u budućnosti biti ulaganja naših operatera u crnogorski turizam. Pro-stor za unapređenje saradnje vidim i u poljoprivredi, a Poljska je zain-teresovana za izvoz poljoprivredne mehanizacije Crnoj Gori.

Glasnik: Crna Gora teži da for-mira ekonomske zone. Iz isku-stva Poljske, kakvi su benefiti formiranja tih zona i izazovi koji očekuju Crnu Goru da bi one za-živjele?

A. Zarajczyk: Poljska zaista ima dobra iskustva sa ekonomskim zonama. Formiranje takve zone oko Kombinata alimunijuma Podgori-ca vidim kao šansu za ekonomiju Crne Gore, ali i za razvoj saradnje sa poljskim privrednicima. Jer, uko-liko bi Kombinat proradio punom snagom i konkurentno proizvodio, mogla bi tu da se otvori ekonomska zona sa perspektivom prerade alu-minijuma baš na tom području, bez potrebe da se negdje odvozi, što bi, ne sumnjam, privuklo srednje i ve-like prerađivače, te zaposlilo dosta ljudi.

Glasnik: Naša zemlja je ušla u pregovore sa Evropskom uni-jom. Kakve benefite nosi član-stvo u toj zajednici?

A. Zarajczyk: Ocjenjujem da će Crna Gora biti primljena u Evropsku uniju u paketu koji je vezan za situ-aciju na Balkanu. Bilo bi poželjno da

što prije uđete u EU, jer bi to dalo svojevrstan drugi život crnogorskoj ekonomiji.

Glasnik: Poljska djeluje imuno na ekonomsku krizu. Koja je taj-na uspjeha Vaše ekonomije i da li je u tome bitna uloga činjenice da Poljska tek treba da uvede euro?

A. Zarajczyk: Ne bih se saglasio s tim da je poljska ekonomija imuna na globalnu krizu. Ona je prisutna, istina nije onemogućila privredni rast, ali je usporila njegov tempo, mada stalno držimo porast naciona-lnog dohotka. Za nas je velika sreća što smo brzo ušli u Evropsku uniju i uspjeli da najbolje od svih zemalja iskoristimo dobijene subvencije, uglavnom za razvoj puteva, man-jih gradova i regiona, što je uticalo na razvoj cijele privrede. Sa druge strane, tokom tranzicije smo posti-gli veliku efikasnost u radu. Slovimo za jednu od najradnijih nacija u Ev-ropi. U Poljskoj se dosta naporno radi, mnogo više nego u zapadnim zemljama.

Poljska polako ispunjava sve standarde za uvođenje eura. Znate,

lako je uvesti euro u maloj zemlji, a znatno komplikovanije u velikoj, i treba drugačije tome pristupiti. Sigurno je u perspektivi uvođenje eura jako poželjno i potrebno za sta-bilizaciju poljoprivrede. No, treba ispuniti kriterijume i mi, na sreću, idemo naprijed. Na primjer, inflacija je u ovoj godini je možda najmanja u istoriji Poljske – 1,5%, što je jedan od uslova za ozbiljno približavanje uvođenju eura.

Glasnik: Kako ocjenjujete sara-dnju sa Privrednom komorom Crne Gore. U kom pravcu ona treba da se razvija?

Crnogorska Komora djeluje jako profesionalno. Mi želimo da učimo od Privredne komore Crne Gore i koristimo njena iskustva u našem radu. Pod utiskom sam sastanaka sa delegacijom crnogorske Ko-more, kako prilikom njene posjete Poljskoj, tako i ovog u vašoj zemlji. To tumačim kao svojevrstan sig-num temporis, odnosno znak da je potrebno da privrednici zauzimaju sve veću poziciju, što bi dalo rezul-tate za cijelu ekonomiju.

Ukupna robna razmjena između Crne Gore i Poljske u 2012. godini iznosila je 17,4 miliona eura, 0,8% ukupne robne razmjene naše zemlje. Izvoz je iznosio 4,4 miliona eura i veći je za 18,9% u odnosu na isti period godinu dana ranije, dok je uvoz zabil-ježio pad od 3,7% i iznosio 13 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom izno-sila je 33,8%. Glavni uvozni proizvodi su bili: razni proizvodi (3,1 mil. eura), električne mašine i oprema i njihovi

djelovi (1,6 mil. eura), kotlovi, mašine i mehanički uređaji i njihovi djelovi (1,1 mil. eura), kakao i proizvodi od kakaa (1,1 mil. eura), dok su glavni izvozni proizvodi: rude, zgure i pepeo (4,3 mil. eura ).

Poljske investicije u Crnu Goru to-kom 2012. godine iznosile su 800.000 eura, što je više nego godišnje u perio-du 2007 – 2010, ali znatno manje nego u 2011. godini kada su Poljaci uložili 37,4 miliona eura u našu ekonomiju.

(u mil.eura)

Naziv 2009. % 2010. % 2011. % 2012. %

Ukupna rob. razmj. Crne Gore 1.931,2 100,0 1.984,9 100,0 2.277,6 100,0 2.187,4 100,0

Ukupna razmj.sa Poljskom 11,3 0,6 11,1 0,6 17,2 0,8 17,4 0,8

Izvoz u Poljsku 0,3 0,0 1,0 0,3 3,7 0,8 4,4 1,2

Uvoz iz Poljske 11,0 0,7 10,1 0,6 13,5 0,7 13,0 0,7

Deficit/Suficit -10,7 -9,1 -9,8 -8,6 Izvor: MONSTAT

Robna razmjena Crne Gore i Poljske


www.pkcg.org


Okrugli sto

Infrastruktura u funkciji privrednog razvoja

Moderna, razvijena infrastruktu-ra pretpostavka je integracije u

evropske i svjetske prostore. Loša sa-obraćajna infrastruktura predstavlja jednu od najvećih prepreka ekonom-skog razvoja Crne Gore i direktno utiče na konkurentnost privrede, ocijenjeno je na okruglom stolu „Infrastruktura u funkciji privrednog razvoja“, koji je 5. marta 2013. godine organizovala Pri-vredna komora Crne Gore uz podršku UN sistema u našoj zemlji.

Okrugli sto je dio nacionalnih kon-sultacija na temu postmilenijumskih razvojnih ciljeva čije će rezultate Sistem UN u Crnoj Gori uputiti generalnom se-kretaru Ujedinjenih nacija. Kancelarija UN u Crnoj Gori prepoznala je Privre-dnu komoru kao važnog aktera dijela konsultacija koje se odnose na infra-strukturu, kao i mjesto za prezentova-nje do sada realizovanih aktivnosti na ovom polju.

Unaprijediti saobraćajnu mrežu

Nedovoljan fizički pristup tržištima smanjuje prilike za razvoj za najmanje trećinu, tako da poseban značaj dobi-ja razvoj infrastrukture u oblasti ener-getike, saobraćaja i telekomunikacija. Pristup infrastrukturi je i glavni sadržaj reformi koje moramo sprovesti, kazao je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

Smatra da će, ukoliko se ne uloži više u poboljšanje saobraćajne mreže, interesovanje stranih investitora u zna-čajnom stepenu će opadati i biti limiti-rajući faktori i za razvoj turizma u Crnoj Gori.

- U prioritete svakako moramo uvr-stiti kako projekte drumske, tako i želje-zničke infrastrukture. Željezničku mrežu je potrebno razvijati kako unutar Crne Gore, tako i njenu povezanost sa svim zemljama u regionu. Na taj način bi se

postojeći poslovni sistemi željeznice i Luke Bar stavili u punu operativnost, čime bi se značajno snizili transportni troškovi mnogih proizvođača, što bi uslovilo i povoljniju cijenu proizvoda – rekao je Mijušković.

Budući da je Crna Gora definisala turizam kao jedan od razvojnih priori-teta, on smatra da vazdušni saobraćaj, odnosno izgradnja infrastrukturnih ka-paciteta koji ga prate, moraju biti viso-ko na listi nacionalnih prioriteta.

- Turizam je visoko zavistan od raz-vijene saobraćajne infrastrukture, i ne možemo očekivati rast broja turističkih posjeta ukoliko nam zemlja nije odlično saobraćajno povezana, tj. dostupna de-stinacija – smatra Mijušković.

Utisak predsjednika Komore je da se nedovoljno radi na izgradnji prateće infrastrukture za proizvodne energet-ske pogone iz obnovljivih/novih izvora. Na to dosta utiče, takođe, nedovoljno dobra saobraćajna mreža, kao i ne baš zadovoljavajući stepen uređenosti ko-munalne infrastrukture i vodosnadbi-jevanja.

Razvoj infrastrukturnih sistema, do-daje, podrazumijeva saradnju sa par-tnerima iz regiona.

On smatra da je potrebno posvetiti pažnju problemu stepena iskorišćenja postojeće infrastrukture, koji ukazuje na problem u upravljanju njome. Neki djelovi infrastrukture, ocjenjuje, nijesu funkcionalni, u nekim nema upravljanja potrošnjom i korišćenja, što ukazuje na veliki disbalans.

Razvoj infrastrukture se može treti-rati kao jedna od temeljnih poluga ra-zvoja sela i poljoprivrede, te unošenja urbanog načina života u ruralna podru-čja.

- Naša generacija odgovorna je da osigura solidne temelje razvoja, vodeći računa i o ravnomjernom regionalnom razvoju i ostavi generacijama koje do-laze daleko veće mogućnosti nego što smo ih mi naslijedili. Ako želimo ostva-

Ukoliko se ne uloži više u poboljšanje saobraćajne mreže, interesovanje stranih investitora u značajnom stepenu će opadati i biti limitirajući faktori i za razvoj turizma u Crnoj Gori.

Učesnici okruglog stola

Detalj sa okruglog stola


[email protected]

41

riti načelo da smo uz vlastiti boljitak i drugima potrebni i korisni (što će go-voriti o tome koliko vrijedimo) znajmo da to ne možemo postići bez razvijenog infrastrukturnog sistema – bez saob-raćajnog uključivanja u zajednički život – zaključio je predsjednik Privredne ko-more Crne Gore.

Globalna kampanja

Crna Gora je jedna od 75 zemalja koje su Ujedinjene nacije odabrale za sprovođenje nacionalnih konsultacija o razvojnim prioritetima nakon 2015. go-dine, u okviru kampanje „Svijet kakav želimo 2015.“, kazao je stalni koordina-tor Sistema UN u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski. Cilj globalne kampanje je uključivanje građana iz cijelog svijeta u stvaranje razvojnog plana koji će se na-dovezati na aktuelne Milenijumske ra-zvojne ciljeve. Prikupljanjem mišljenja građana Crne Gore biće iskristalisana kolektivna vizija o održivoj budućnosti.

- U tom procesu veoma je važan glas privrednika u Crnoj Gori, odnosno njihova vizija razvoja nakon 2015. godi-ne. Uključivanjem u nacionalne konsul-tacije trasiramo nacionalni, ali i globalni put i velika je privilegija ove generacije što ima šansu da direktno učestvuje u tom procesu. Nacionalne postmileni-jumske konsultacije omogućile su da, prvi put u istoriji, u kreiranju razvojne politike, osim vlada, učestvuju i građani – rekao je Vrbenski, ocjenjujući da dis-kusija o značaju infrastrukture za razvoj privrede doprinosi boljem investiranju u budući razvoj.

Rezultati istraživanja javnog mnje-nja urađenog tokom januara 2013. go-dine na više od 2.000 ispitanika, koje je na okruglom stolu saopštio predstavnik UNDP Crna Gora Tomica Paović, poka-zuju da građani smatraju potrebnom izgradnju novih fabrika, puteva, ae-rodroma, te da se žale na nedostatak osnovne infrastrukture.

Diskusija

Privrednici su, tokom diskusije koja je uslijedila, naglasili značaj una-pređenja postojećih lučkih kapaciteta, neophodnost ulaganja u drumske i željezničke saobraćajnice, vodosnabdi-jevanje, tretman otpadnih voda i odgo-

vornije odlaganje čvrstog otpada. Jača-nje privatno-javnog partnerstva i osna-živanje start-up biznisa mogući su dobri modeli za unapređenje infrastrukture.

- Među postmilenijumskim cilje-vima treba da bude razvoj lučke infra-strukture, značajnog razvojnog resursa koji treba upodobiti modernim trendo-vima. U Luci Bar evidentna je potreba izgradnje nove infrastrukture za veziva-nje kruzera, da bi na taj način Bar po-stao destinacija ovih brodova – kazao je direktor Lučke uprave Crne Gore Mla-den Lučić.

Za Luku Bar, po mišljenju direktora Sektora za razvoj i tehniku Dede Đe-lovića, veze su presudne u ostvarenju uloge čvorišta u međunarodnoj razmje-ni roba.

On je ukazao i na potrebu postoja-nja kvalitetne saobraćajnice kojom bi se spojio jug i sjever, obilaznica i parkirali-šta u turističkim mjestima. Rješenja ne-kih problema, smatra on, iziskuju velika ulaganja, a neka dobru volju. Takođe je naglasio ulogu izgradnje i adaptacije skijališta kao infrastrukturnih objekata od značaja za razvoj zimskog turizma.

Direktor Investiciono razvojnog fon-da Dragan Lajović smatra da bi trebalo više govoriti o preduzetničkoj infra-strukturi koja sa malo novca može dati mnogo efekata.

- Na prostoru Crne Gore mora biti najmanje tri tehnopolisa i 15 preduze-tničkih inkubatora – kazao je Lajović na-vodeći primjer planiranog tehnopolisa u Nikšiću.

- Razvoj infrastukture je preduslov iskorišćenja postojećih i razvoja bu-dućih kapaciteta Luke Bar – kazao je Đelović.

Predsjednik Odbora direktora Želje-zničke infrastrukture Rešad Nuhodžić smatra da je potreban veći razvoj i u ovoj oblasti.

- Ipak, ni ovakva infrastruktura se ne koristi koliko bi mogla. Prošlu godinu završili smo sa sedam puta manje obi-ma prevoza nego 1990. godine - dodao je Nuhodžić.

Predrag Jelušić iz HTP Primorje je kazao da je teško baviti se turizmom kad postoji limitirana infrastruktura.

- Crna Gora se doživljava kao kla-sična avio destinacija, što nije tačno, jer ona nije ostrvo. Najveći prioritet je putna infrastruktura, jer gost koji kori-sti svoj auto najviše i potroši - smatra Jelušić.

On je dodao da je potrebno valori-zovati resurse Skadarskog jezera, a da prioritete za postmilenijumske ciljeve valja odrediti po godinama.

Branko Pejović iz preduzeća Zrno-žit Cetinje založio se za iskorišćavanje infrastrukture zatvorenih fabrika kako bi se podstakla proizvodnja, te za izgra-dnju cjevovoda koji bi doveli vodu u be-zvodna područja, što bi, po njegovom mišljenju doprinijelo povratku dijela stanovnika koji se odatle iselio u perio-du industrijalizacije. On smatra potreb-nim ulaganje u infrastrukturu gradova.

- Potrebno je modernizovati po-stojeće saobraćajnice po uzoru na put Risan – Žabljak, a lokalnu komunalnu infrastrukturu dovesti na nivo da se može povezati na glavne pravce – rekao je Pejović.


www.pkcg.org


Okrugli sto „Akreditacija, Direktive novog pristupa, ovlašćenja“

Neophodno usaglašavanje zakona s evropskim direktivamaPropusti i inertnost u procesu razvoja infrastrukture kvaliteta predstavljaju limitirajući faktor privrednog razvoja, ocijenjeno je na skupu.

Uspostavljanje jedinstvenog pravnog okvira, određenim

zakonskim i podzakonskim rješenji-ma, koji će obezbijediti usklađenost sistema akreditacije i ocjenjivanja usaglašenosti, u prvom redu sa evropskim sistemom, od izuzetne je važnosti, ocijenjeno je na okruglom stolu „Akreditacija, Direktive novog pristupa, ovlašćenja“, organizova-nom 1. marta 2013. godine u Privre-dnoj komori Crne Gore.

Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković kazao je da se kroz akreditaciju uspostavlja odnos povjerenja na tržištu, zahvaljujući tome što se korišćenjem usluga kompetentnih i tehnički osposo-bljenih laboratorija, kontrolnih i sertifikacionih tijela obezbjeđuje povjerenje u obavljena ispitivanja, kontrolisanja i sertifikaciju. Dokazi-vanje usaglašenosti proizvoda, pro-cesa i usluga sa zahtjevima propisa i standarda, dodaje on, jedna je od

glavnih pretpostavki za ostvariva-nje konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu.

- Sve veći broj organizacija u na-šoj zemlji prepoznaje značaj akre-ditacije u dostizanju visokog nivoa konkurentnosti na tržištu, poveća-nju kvaliteta i bezbjednosti proi-zvoda, olakšavajući kretanje roba i usluga između država. Značaj akre-ditacije je višestruk, prije svega za potrošače, kroz zaštitu njihovog zdravlja, bezbjednosti i zaštitu ži-votne sredine, a i za privredu, jer se konkurentnost podiže na jedan potpuno viši nivo. Može se reći da je krajnji cilj akreditacije da kroz utvrđivanje kompetentnosti tijela za ocjenjivanje usaglašenosti, kraj-njim korisnicima omogući izbor kva-litetnih proizvoda i usluga koji će u potpunosti zadovoljiti njihove po-trebe – rekao je Mijušković.

Prema njegovom mišljenju, mora se kontinuirano i intenzivno

raditi na daljem podizanju svijesti kako institucija, tako i privrede te građana da akreditaciju shvate kao jedan od instrumenata unapređe-nja života i poslovanja. Prioritet iz ugla poslovne zajednice predsje-dnik vidi u članstvu Akreditacionog tijela Crne Gore u međunarodnim organizacijama za akreditaciju, što podrazumijeva međusobno prizna-vanje sertifikata u prometu roba na međunarodnom tržištu. To znači da proizvodi i usluge koji se proizvode i isporučuju na tržište ne moraju više da budu ispitivani, kontrolisani i sertifikovani u svakoj zemlji gdje se prodaju.

- Time se smanjuju troškovi ser-tifikacije, skraćuje vrijeme isporuke i otklanja faktor netransparentnosti testiranja naših proizvoda. Često se smatra da sporazumi koje nacional-na tijela za akreditaciju potpisuju sa međunarodnim organizacijama za industrijske izvoznike s jedne stra-ne mogu da se uporede sa viznom liberalizacijom, jer to je potvrda da je sistem akreditacije ustanovljen u zemlji ekvivalentan sa sistemima koji se primjenjuju u zemljama čla-nicama EU i šire. To je veoma važno i za potrošače, jer se na taj način dobija veća sigurnost u kvalitet te bezbjednost proizvoda i usluga koje posjeduju sertifikat domaćih akre-ditovanih laboratorija, a što sve na kraju doprinosi ukupnom privre-dnom razvoju. – rekao je Mijuško-vić.

Privredna komora Crne Gore, koja je u značajnom kapacitetu uključena u proces pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, na-stoji da na najbolji mogući način crnogorskoj privredi predstavi sve

Značaj akreditacije u poslovanju kompanija


[email protected]

43

mogućnosti i obaveze koje se po-stavljaju pred nju, kako na putu in-tegracija, tako i nakon ulaska u ovu zajednicu.

- Na bazi toga, a i brojnih drugih aktivnosti poznata nam je činjenica da su doneseni mnogi zakoni, koji su manje ili više usaglašeni sa Direkti-vama novog pristupa. Ipak, mnogi od tih propisa ne mogu biti imple-mentirani na način koji je predviđen iz razloga što u velikom broju sluča-jeva podzakonska akta nijesu pratila njihovo donošenje. Za pojedine od tih zakona nije donesen ni jedan podzakonski akt – rekao je predsje-dnik Komore.

Dodao je da neke oblasti uređe-ne zakonima kojima se zahtijeva da usluge ocjenjivanja usaglašenosti vrše akreditaciona tijela u skladu sa tehničkim propisom ili drugom tehničkom specifikacijom, dok je u nekim oblastima ovo ocjenjivanje zasnovano na principu dobrovoljne primjene, što je protivno pozitiv-nom pravu Evropske unije. Pods-jetio je na obaveze iz Uredbe EU 765/2008 Evropskog parlamenta i Savjeta, koja se podnosi na akredi-taciju i nadzor nad tržištem. Njene odredbe impliciraju na izuzetnu va-žnost da se određenim zakonskim i podzakonskim rješenjima uspostavi jedinstven pravni okvir koji će obez-bijediti usklađenost sistema akredi-tacije i ocjenjivanja usaglašenosti, u prvom redu sa evropskim sistemom.

Privredna komora Crne Gore, prema riječima Mijuškovića, svjesna je da izgradnja tržišne privrede i za-

dovoljenje tehničkih propisa Evrop-ske unije, koji važe za sve učesnike na uređenom unutrašnjem tržištu EU, sa veoma jakom konkurencijom predstavlja najveći izazov za svaku novu članicu. Bitan uslov za uspjeh je izgradnja nacionalne infrastruk-ture kvaliteta koju, smatra, mora da obezbijedi država. Najveći po-sao očekuje privredna društva koja moraju da primijene zahtjeve tržišta EU na svojim proizvodima – uz od-govarajuće dokaze o sprovedenim ocjenjivanjima usaglašenosti. Izazov u budućnosti ostaje dalja harmoni-zacija tehničke regulative, kao i dalji razvoj infrastrukture kvaliteta u ci-lju podizanja kapaciteta nacionalne ekonomije.

- Propusti i inertnost u proce-su razvoja infrastrukture kvaliteta predstavljaju limitirajući faktor pri-vrednog razvoja – rekao je Mijuško-vić.

Novi pristup

Novi pristup, uveden prije 28 godina, pokazao se kao izuzetno efikasan instrument za obezbijeđi-vanje slobodnog kretanja roba na unutrašnjem tržištu Evropske unije, kazao je šef Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasador Mitja Drobnič. Najveća prednost Novog pristupa je sprječavanje tehničkih barijera za trgovinu unutar EU. Novi pristup se, prema riječima Drobniča, ograniča-va na usaglašavanje zakonodavstva sa osnovnim zahtjevima: zdravlje i bezbjednost, odnosno da se proi-zvod može koristiti bez neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi, te zaštita životne sredine i javni inte-res, to jest da li je upotreba nekih proizvoda bezbjedna za našu sredi-nu.

- Ukoliko je proizvod koji se nala-zi na tržištu jedne zemlje usklađen sa osnovnim zahtjevima onda može da se slobodno kreće širom EU, bez potrebe da prolazi kroz brojne na-cionalne procjene i čekanje na do-zvole u drugim zemljama članicama – objasnio je Drobnič.

Kako bi se pomoglo usaglašava-nje sa Novim pristupom i osnovnim zahtjevima, prema riječima amba-sadora, proizvođačima je ponuđen mehanizam podrške u vidu harmo-nizovanih standarda koje je propisa-la Evropska komisija, a razvila su je evropska tijela za standardizaciju i bave se ključnim zahtjevima pretho-dno normiranim specifičnim direkti-vama Novog pristupa.

-Upotreba harmonizovanog standarda podrazumijeva pretpo-stavku usaglašenosti. Pretpostavlja

Učesnici okruglog stola


www.pkcg.org


se da je proizvođač, koristeći har-monizovani standard u dizajnu i/ili proizvodnji, uskladio proizvod sa osnovnim zahtjevima direktive. Proizvođač je odgovoran za plasi-ranje proizvoda na tržište. On je taj koji mora da razumije kako se osnovni zahtjevi odnose na njego-ve proizvode, i da identifikuje sve relevantne i za proizvod prikladne standarde. Kada to učini, odlučuje koji će standard koristiti za doka-zivanje usklađenosti proizvoda sa osnovnim zahtjevima i kako će to postići. Nakon toga slijedi procje-na o usaglašenosti, postupak koji je proizvođač dužan da isprati kako bi njegovi proizvodni mogli dobiti oznaku CE i time bili plasirani na tr-žište EU – objasnio je Drobnič.

Naglasio je da je oznaka CE, koju dodaje proizvođač, evropski pasoš proizvoda, te da je njegovo plasira-nje na tržište EU bez tog znaka kri-vično djelo.

Drobnič je ocijenio da je u Crnoj Gori donošenjem novog Zakona o tehničkim zahtjevima proizvoda i ocjenjivanju usaglašenosti, te pod-zakonskih akata krajem 2012. godi-ne ostvaren napredak na ovom po-lju. Četiri direktive Novog pristupa prenijete su u crnogorsko zakono-davstvo, međutim, naglašava on, 14 drugih direktiva je blokirano u Se-kretarijatu za zakonodavstvo. Kako bi se pomoglo uključivanje drugih pet direktiva Novog pristupa u cr-nogorsko zakonodavstvo, u martu počinje novi IPA projekat, najavljuje šef Delegacije EU.

- Ova situacija nije baš ohrabru-juća. Proces je spor i nema prave pokretačke snage, a njegove vrije-dnosti teško vide i poslovni ljudi i država. Međutim, čak i ako vam to zvuči komplikovano, iskustva EU su jasno pokazala da što ste više uključeni stvari vam postaju jasnije. Što prije počnete da se pripremate bićete uspješniji jednom kada uđe-te na unutrašnje tržište EU. Stoga, preporučujem – usaglasite zakono-davstvo u ovoj oblasti sa evropskim što je prije moguće. Tako ćete imati vremena da pripremite crnogorske proizvođače da nastupe na tržištu EU i brže i bolje – zaključio je Mitja Drobnič.

Akreditaciono tijelo

Direktor Akreditacionog tijela Crne Gore Ranko Nikolić naveo je da se šest godina nakon osni-vanja te institucije može govoriti o utemeljenom novom sistemu akreditacije, koji je usklađen sa međunarodnim standardima i praksom.

On je saopštio da ovlašće-na tijela, odnosno laboratorije, kontrolna i sertifikovana tijela, obavljaju zadatke vezane za pro-cedure ocjene usaglašenosti koje se odnose na primjenljive direk-tive Novog pristupa kada se zah-tijeva angažovanje treće strane. - Svi smo na zajedničkom zadatku jačanja infrastrukture kvaliteta u našoj državi, s jedne strane kroz intenzivniji rad reosrnih mini-starstava na donošenju tehničkih propisa za proizvode, harmoni-zovanih standarda, sektorskih zakona i podzakonskih propisa u kojima će akreditacija biti prepo-znata kao preduslov za ovlašćiva-nje i s druge strane kroz jačanje sistema akreditacije, nove aplika-cije za akreditaciju i proširivanje obima postojećih akreditovanih organizacija prema transponova-nim tehničkim regulativama - za-ključio je Nikolić.

Diskusija

U diskusiji koja je uslijedila Rada Marković iz Uprave za inspekcijske poslove ocijenila je da ključni zadatak pred Crnom Gorom primjena zakona usklađenih sa standardima EU. Nada Đurđić iz Tržišne inspekcije smatra da je potrebno podići svijest privrednika da na tržište moraju plasirati bezbje-dan proizvod. Predraga Boljevića iz Centra za zaštitu potrošača intereso-valo je u kojoj mjeri je zakonska regu-lativa vezana za akreditaciju poveza-na sa krivičnim zakonom, jer smatra da će bolje biti implementirana ako uključuje i sankcije za neprimjenjiva-nje. On se založio za izmjenu Zakona o javnim nabavkama u dijelu koji se odnosi na reagense za laboratorije u kojima se ispituje ispravnost proizvo-da, da bi se obezbijedilo da kvalitet bude opredjeljujuća stavka, a ne cije-na. Predstavnica Delegacije EU Donka Prodanova odgovorila je da je Zakon o javnim nabavkama 95 odsto usagla-šen sa EU zakonodavstvom, te da on već omogućava da se akcenat prili-kom nabavke stavi na kvalitet proizvo-da a u manjoj mjeri na cijenu. Savje-tnica predsjednika Privredne komore Tanja Radusinović kazala je da se ova asocijacija privrednika zalaže da bude više uključena u izradu akata koji tan-giraju privredu i ukazala na problem što ne postoji crnogorsko sertifikaci-ono tijelo.


[email protected]

45

Saradnja crnogorske i međunarodne standardizacije

Objavljen crnogorski standard za društvenu odgovornostMEST ISO 26000:2012

Učinak organizacije u odnosu na društvo u kojem posluje kao i

njen uticaj na životnu sredinu postali su ključni dio mjerenja njene uspje-šnosti i sposobnosti da nastavi dje-lotvorno da posluje. Ovo djelimično odražava sve veće prepoznavanje potrebe da se obezbijede zdravi eko-sistemi, socijalna jednakost i dobro upravljanje organizacijom. Dugoročno posmatrano, sve aktivnosti organi-zacije zavise od očuvanosti svjetskih ekosistema. Organizacije su sve više pod budnim okom različitih intere-snih strana. Percepcija i realnost učin-ka organizacije u pogledu društvene odgovornosti bitno utiče na njenu komparativnu prednost i odnos sa pri-vrednim društvima, vladama, mediji-ma, dobavljačima, organizacijama iz branše, kupcima i zajednicom u kojoj posluje.

Koncept društvene odgovornosti se često izjednačava sa filantropijom, što je pogrešno. Unaprjeđenje znanja o konceptu društvene odgovornosti u Crnoj Gori je neophodno ukoliko že-limo zajednički doprinijeti održivom razvoju.

Institut za standardizaciju Crne Gore je, na prijedlog stručnog tijela Instituta - tehničkog komiteta ISME/TK 007: Društvena odgovornost, pri-hvatio i objavio na nacionalnom nivou međunarodni standard ISO 26000 koji daje smjernice za društvenu od-govornost (MEST ISO 26000:2012). Zahvaljujući članovima tehničkog ko-miteta, međunarodni standard „ISO 26000:2010 - Guidance on social re-sponsibility” je preveden na crnogoski jezik.

Standard ISO 26000 je izrađen u okviru stručnog tijela međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) primjenom pristupa saradnje između više interesnih strana koji je obuhva-tio eksperte iz više od 90 zemalja i 40 međunarodnih ili regionalnih orga-nizacija koje su uključene u različite aspekte društvene odgovornosti. U ovom procesu su bili angažovani i predstavnici Instituta za standardiza-ciju Crne Gore.

Kako je navedeno u standardu MEST ISO 26000 “Društvena odgovor-nost je odgovornost organizacije za uticaje koje njene odluke i aktivnosti imaju na društvo i životnu sredinu pu-tem transparentnog i etičkog ponaša-nja, tako da:• doprinosi održivom razvoju,

uključujući zdravlje i dobrobit društva;

• uzima u obzir očekivanja intere-snih strana;

• bude u skladu sa odgovarajućim zakonima i međunarodnim nor-mama ponašanja; i

• bude integrisana u cjelokupno poslovanje organizacije i da se sprovodi u odnosima sa drugim subjektima

Ovaj standard daje smjernice o osnovnim principima društvene od-govornosti, prihvatanju društvene odgovornosti i uključivanju intere-snih strana. Takođe, daje smjernice o osnovnim oblastima i pitanjima koja se tiču društvene odgovornosti i nači-nima integrisanja društveno odgovor-nog poslovanja u organizaciju i nagla-šava važnost rezultata i napredovanja u učinku u pogledu društvene odgo-

vornosti.Namjera ovog standarda je da

bude koristan i malim i velikim or-ganizacijama u privatnom, javnom i neprofitnom sektoru, u razvijenim i u zemljama u razvoju. Polazeći od činje-nice da su organizacije u različitim fa-zama razumijevanja i integrisanja dru-štvene odgovornosti, ovaj standard je namijenjen kako onima koje su tek počele da se bave društvenom odgo-vornošću, tako i onima koje imaju više iskustva u njegovoj primjeni.

Preporučuje se svim organizacija-ma, jer bi primjenom ovog standarda povećale stepen društvene odgovor-nosti i samim tim doprinijele održi-vom razvoju Crne Gore.

U cilju informisanja i upoznavanja crnogorske javnosti sa smjernicama za društvenu odgovornost Institut za standardizaciju Crne Gore, odnosno Tehnički komitet za društvenu odgo-vornost, u saradnji sa ISO, organizu-je konferenciju - panel diskusiju na temu: „Smjernice za društvenu odgo-vornost - MEST ISO 26000“, 30.aprila 2013. godine sa početkom u 09:30 časova, hotel “Ramada”, ulica Save Kovačevića, Podgorica.

Aktivni učesnici biće g-din Ro-bert Steele, Generalni sekretar ISO-a, predstavnici malih, srednjih i velikih preduzeća, NVO i Mreže za društvenu odgovornost, koji će nakon predsta-vljanja primjera dobre prakse kroz pa-nel diskusiju ukazati na važnost stan-darda ISO 26000 za sve organizacije i ukupan održivi razvoj. Za učesnike konferencije su obezbijeđene i brošu-re za ISO 26000.

Autor: Mr Rada Janjić, dipl.ing

Pomoćnik direktora u Sektoru za standardeInstitut za standardizaciju Crne Gore

Standard ISO 26000 ima izuzetan značaj za sve organi-zacije i ukupan održivi razvoj.


www.pkcg.org


Gradonačelnik Cetinja u Komori

Prijestonica unaprijeđuje investicioni ambijent

Prijestonica Cetinje, simbiozom fi-nansijskih i fiskalnih podsticaja,

želi da privuče investicije koje će do-vesti do zapošljavanja stanovništva i povećanja kvaliteta života, kazao je gradonačelnik Aleksandar Bogdano-vić na sjednici Odbora Udruženja ma-lih i srednjih preduzeća održanoj 26. marta 2013. godine.

Poslovni ambijent Cetinja, ocijenio je on, karakterišu i efikasna admini-stracija, te biznis zone MACCOC (na površini od 133.000 metara kvadra-tnih prostora dijela fabrike Obod, kre-irana u saradnji sa umjetnicom Mari-nom Abramović) i „Cetinje II“ (prostire se na površini od 300.000 kvadrata uz magistralni put prema Budvi).

- Lokalna uprava investitorima nudi oslobađanja od plaćanja poreza na dobit za prvih osam godina poslo-vanja, od poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa na obavezno socijalno osiguranje koji padaju na teret poslo-davca do 31. decembra 2014. godine, od plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, od plaćanja poreza na nepokretnost za prve tri godine poslovanja. Prijestoni-ca će finansirati po jednog pripravnika na svakog desetog zaposlenog u pre-duzeću i nudi finansijsku participaciju do 3.000 eura po novom radnom mje-stu – rekao je Bogdanović.

Prvi čovjek prijestonice je dodao da brojke, do kojih je lokalna uprava došla na osnovu biznis plana slove-načke kompanije zainteresovane da izgradi fabriku solarnih panela u biznis zoni MACCOC, pokazuju da podsticaji investitoru koji planira da zaposli 280 ljudi za pet godina donose uštede od 5.100.000 eura, odnosno da dobija oko 17.000 eura podsticaja po zapo-

Početak izgradnje žičare Kotor-Lovćen-Cetinje plani-ran je za avgust ili septembar, najavio je Aleksandar Bogdanović.

slenom.- Prijestonica kroz navedene in-

strumente podrške investitorima po-kazuje iskrenu namjeru partnerskog odnosa s privredom. Lokalne uprave danas, više nego ikad, djelovanjem moraju opravdati ulogu pokretača ekonomskog razvoja kako bi povećale kvalitet života žitelja – rekao je Bog-danović.

On je govorio i o projektu izgra-dnje žičare Kotor-Lovćen-Cetinje koji će, kako je kazao, vrlo brzo biti pred investitorima.

- Došli smo do samog finala kada je taj projekat u pitanju. Italijanski konsultanti, koje je angažovala Evrop-ska banka za obnovu i razvoj, pripre-maju elaborat o privatno-javnom partnerstvu i tendersku dokumenta-cije kako bismo već u julu završili sve preduslove i u avgustu, najkasnije u septembru krenuli u izgradnju žičare – rekao je gradonačelnik Prijestonice, dodajući da je na sajmu investicija u Kanu bilo velikog interesovanja za po-menuti projekat koji, ocjenjuje, može značajno da promijeni imidž Cetinja i

donese tom gradu status jednog od turističkih centara Crne Gore.

U diskusiji koja je uslijedila pri-vrednici su pozdravili napore lokalne uprave prijestonice na privlačenju investotora, ali su i ukazali na to da domaća preduzeća nijesu sklona pre-seljenju. Dobili su odgovor da je na-mjera prijestonice da podstakne šire-nje biznisa crnogorskih firmi na svoju teritoriju.

Na sjednici Odbora bilo je riječi i o mogućnosti saradnje privrednog sektora i sistema obrazovanja. Pred-stavnica Ministarstva prosvjete Ivana Mrvaljević ukazala je da su otvorena pitanja kako prevazići strukturnu ne-usklađenost ponude i tražnje radne snage, predviđati buduće potrebe za kvalifikacijama i vještinama, te kako da obrazovni sistem brže odgovori na potrebe poslodavaca i stvaranja kvali-tetnog kadra koji može da odgovori na zahtjeve tržišta rada.

Prostor za saradnju postoji na sis-tematičnijem pristupu organizaciji profesionalne prakse, pravovreme-nom dostavljanju informacija školama o potrebama za sezonskim poslovima, stipendiranju, na promjenama u pro-pisima koji bi motivisali poslodavaca – ocijenila je, između ostalog, Mrva-ljević.

Ona je navela da Praktična nasta-va kod poslodavca razvija kod učenika pozitivnu orijentaciju prema zanima-nju. Učenik stiče trajna i primjenjiva znanja, veću pouzdanost i rutinu, što omogućava njegov povoljniji položaj na tržištu rada i stvara mogućnost zapošljavanja kod poslodavca kod kojeg se obrazovao. Poslodavac ima mogućnost da pripremi kadar profila koji odgovara poslovanju njegovog preduzeća i zaposli ga po završetku školovanja.

Odbor je razmotrio i Informaciju o poslovnom ambijentu u sektoru malih i srednjih preduzeća.

Aleksandar Bogdanović


[email protected]

47

Odbori energetike i građevinarstva

Novi izvori energije – velike hidroelektrane

Posljednji energetski objekat u Cr-noj Gori izgrađen je prije 35 godina

zbog čega se konstantno suočavamo sa deficitom struje, pa godišnje uvozimo svaki treći kilovat, a istovremeno ne ko-ristimo četiri petine vodnog potencijala, rečeno je na zajedničkoj sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva i Odbo-ra udruženja građevinarstva, industrije građevinskih materijala i komunalne pri-vrede Privredne komore Crne Gore koja je održana 22. marta 2013. godine.

„Još ne postoji usaglašena državna politika prioriteta u izgradnji prijeko po-trebnih novih izvora energije”, rekao je Igor Popović, predsjednik Odbora udru-ženja energetike i rudarstva. On je, kazao i da je namjera ovih odbora da iniciraju dopunu Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030, u smislu da se jas-no rangiraju energetski pravci razvoja i konačno otpočne gradnja hidro objekata velike snage.

„Crna Gora je od 1999. do prošle go-dine, za uvoz ovog energenta, izdvojila preko 800 miliona eura. Istovremeno, imamo veliki neiskorišćeni hidro i termo-energetski potencijal, bruto hidroener-

getski potencijal procijenjen je na skoro deset milijardi kWh godišnje od čega je iskorišćeno 18 odsto, u Perućici i Pivi, saopštio je Nikola Jablan, savjetnik Mi-nistra ekonomije. Jablan je ocijenio da je izgradnja novih elektrana nužna kako bi se eliminisao konstantan deficit električ-ne energije.

„Najveći deficit bio je 2007. godine, kada je uvezeno preko dvije hiljade giga-vat sati - rekao je Jablan. On smatra i da bi trebalo uraditi studije korišćenja hidro potencijala za sve rijeke na kojima nema elektrana, a sa susjednim državama postići dogovor o korišćenju zajednič-kog hidro potencijala, kao i intenzivirati analize u vezi mogućnosti izgradnje hid-roelektrana Boka i Kruševo.

„Do 2030. godine Crna Gora bi izgradnjom novih hidroelektrana mogla da izvozi oko dvije milijarde kilovat sati električne energije, a do 2025. godine, uvoz i izvoz trebalo bi da budu izbalan-sirani, čime bi proizvodnja bila dovoljna da pokrije potrošnju” – kazao je Jablan.

Predviđena je izgradnja četiri HE na Morači, Andrijevo, Raslovići, Milunovići i Zlatica, trebalo bi da budu izgrađene za

šest godina, a troškovi izgradnje 543 mili-ona eura. Gradnja HE Komarnica trebalo bi da bude završena za sedam godina, a troškovi iznose 183 miliona eura, dodao je Jablan.

Nikola Jablan je, u vezi sa gradnjom HE na Morači, saopštio da su intereso-vanja stranih kompanija započela nakon odluke Vlade da proglasi neuspješnim tenderski proces za njihovu gradnju kra-jem 2011. godine. Vođeni su razgovori sa kineskim, turskim, italijanskim i azer-bejdžanskim kompanijama, ali zvanične ponude, još nijesmo dobili, rekao je on.

Jablan je naveo da je Nacrtom stra-tegije razvoja energetike do 2030. godi-ne predviđena izgradnja HE na Morači, HE Komarnica, TE Pljevlja 2, TE Maoče, malih hidroelektrana, fotonaponskih i vjetroelektrana, kao i elektrana na otpad i biomasu. Predviđena je i revitalizacija i dogradnja hidroelektrana Perućica i Piva, Termoelektrane Pljevlja, i prenosne i dis-tributivne mreže. Ukupna investicija za izgradnju novih objekata i revitalizaciju postojećih, kako se navodi u Nacrtu stra-tegije, trebalo bi da košta preko 3.274 milijarde eura.

Miodragu Vučetiću, članu Odbora udruženja građevinarstva Komore, je izuzetno važno i pitanje zašto Crna Gora nema nikakvu rentu niti benefit od Bi-lećkog jezera (1,2 milijarde kubika), čija je trećina na našoj teritoriji. On smatra da bi Crnoj Gori problem donijela i izgradnja drugog tunela Plat čime bi Hrvatska do-bila mogućnost dvostruke proizvodnje i povećanja energetske snabdjevenosti. Vučetić je pitao se zašto se nije reagova-lo i suprotstavilo izgradnji tunela Plat II?

Jablan je ovim povodom kazao da Vlada dvije godine pokušava da sa BiH potpiše sporazum o upravljanju voda-ma, ali bezuspješno. Odluka o izgradnji tunela Plat II, nije donešena, kazao je on.

Branka Karadzić je komentarisala odnos partnera - vlasnika u upravljanju malim HE Slap i Glava Zete, a Milinko Raičević početak gradnje HE Kruševo.

Crna Gora je od 1999. do 2012. godine, zbog velikog deficita u potrošnji električne energije, izdvojila 802 miliona eura za uvoz struje pa je neophodno što prije otpočeti gradnju hidroenergetskih objekata velike snage.

Utvrditi energetske pravce razvoja


www.pkcg.org


Sjednica Odbora bankarstva

Banke novi učesnici na tržištu osiguranja

Odbor Udruženja bankarstva i drugih finansijkih organizacija i osiguranja

Privredne komore Crne Gore razmotrio je, na sjednici održanoj 19. marta 2013. godine,informaciju koju je pripremila Centralna banka o makroekonomskim kretanjima u zemlji za 2012.godinu.

Usvojeni su i izvještaji o radu Odbora za 2012. godinu, o stanju na tržištu kapi-tala za isti period, te o stanju na tržištu osiguranja za treći kvartal prethodne godine. Poseban akcenat stavljen je na bankoosiguranje - novi prodajni kanal u Crnoj Gori.

Makroekonomska kretanja

Predstavnica Centralne banke Crne Gore Marijana Mitrović Mijatović, go-voreći o makroekonomskim kretanjima, ukazala je, između ostalog, na opadajući trend inflacije u decembru 2012. godine, ali i na to da je na godišnjem nivou ona bila viša nego u 2011. – 5,1%, čemu je doprinijelo povećanje cijena struje, akci-

Ocijenjeno je da kreditni volumen bankarskog sekto-ra nije manji od 800 miliona eura.

za i poljoprivrednih proizvoda. Zabilježen je pad industrijske proizvodnje u 2012. godini za 7,1% u odnosu na prethodnu, kao i pad u saobraćaju, šumarstvu... Tu-rizam (4,8%) i trgovina (6,7%) bilježe rast.

- Prvi put je zabilježeno da je kama-tna stopa na novoodobrene kredite niža u odnosu na onu na ukupne kredite. Bilansna suma banaka je na godišnjem nivou nepromijenjena, depoziti su pora-sli za 9%, a krediti su opali za 4,8%. Neto priliv stranih direktnih investicija je bio viši za 16,6% u odnosu na 2011. godinu – navodi se u informaciji.

Predsjednik Odbora Goran Knežević je tražio da se informacija dopuni poda-cima o nivoima gubitaka bankarskog sek-tora, novoodobrenih kredita i tražnje za njima u 2012. godini. Ocijenio je da nivo odobrenih kredita od strane bankarskog sektora nije bio manji od 600 miliona eura, te da je, uzimajući u obzir veliku likvidnost i sposobnost da od majki ba-naka promptno obezbijedi najmanje 100 miliona eura, njegov kreditni volumen veći od 800 miliona eura.

BankoosiguranjeU Crnoj Gori stvoreni su zakonski

uslovi za bankoosiguranje – banke mogu da budu novi učesnici na tržištu osigu-ranja, rekla je Dobrila Otović, Lovćen životno osiguranje. Kao jedan od predu-slova da se banke mogu baviti prodajom osiguranja, navela je da one moraju imati saglasnost Agencije za nadzor osiguranja.

- Prednosti bankoosiguranja su direk-tna konkurencija postojećim kanalima prodaje, diverzifikacija usluga banke, niži troškovi poslovanja. U njegovom razvoju bitnu ulogu, između ostalog, ima motivi-sanost ličnih bankara koji klijente mogu da bolje posavjetuju koje im je osigura-nje potrebno – navela je, između ostalog, Otović.

Predstavnika Centralne depozitarne agencije Vladimira Kašćelana zanimalo je da li su banke već izrazile interesovanje za bavljenje poslovima osiguranja. Ivana Šaranović Jovićević, iz Agencije za nadzor osiguranja, kazala je da postoji intereso-vanje da se krene u ovaj projekat, te da očekuje da to bude u što kraćem roku.

Slobodan Manojlović, Atlas Life, ocijenio je da banka, kao kanal prodaje osiguranja, ide na masovnost i ponudu kupcima jeftinijih proizvoda.

Predsjednik Odbora Knežević pokre-nuo je inicijativu da Privredna komora or-ganizovanjem okruglog stola doprinese uklanjanju barijera za bankoosiguranje i ubrzavanju njegove implementacije.

O osiguranju je bilo riječi i prilikom razmatranja izvještaja stanja na tržištu za treći kvartal 2012. godine, koji, između ostalog, pokazuje da je bruto premija na kraju tog perioda iznosila 51,071 miliona eura, što je više u odnosu na III kvartal 2011. godine za 4,14%, te da je bilansna suma 30. septembra 2012. godine iznosi-la 142,012 miliona.

Članovi odbora su ocijenili da tempo rasta osiguranja treba da se ubrza, te da u tome ulogu treba da ima država, kao i bankoosiguranje kao novi kanal prodaje.

Amir Nurković iz Komisije za hartije od vrijednosti predstavio je Izvještaj o stanju na tržištu kapitala u 2012. godini.

- Novi kapital uložen u kompanije i banke (primarno tržište) je u 2012. godi-ni iznosio 105 miliona eura, dok je uku-pan promet na berzi (sekundarno tržište) iznosio 32,6 miliona eura – kazao je, iz-među ostaslog, Nurković.

Članovi odbora


[email protected]

49

Odbor šumarstva

Podržati finalnu proizvodnju

Sjednica Odbora udruženja šumar-stva, drvne i papirne industrije,

grafičke i izdavačke djelatnosti Privre-dne komore Crne Gore održana je 28. marta 2013. godine, na Jadranskom sajmu u Budvi, u okviru 37. Meduna-rodnog sajma namještaja, opreme za domaćinstva, poslovne prostore i unu-trašnju dekoraciju koji je organizovan od 27.-31.03.2013.

Na sjednici je govoreno o: rezulta-tima Projekta istraživanja o potrošnji ogrijevnog goriva u grijnoj sezoni 2011-2012, Prijedlogu projektnog zadatka “Marketing strategija u drvopreradi”, Informaciji o poslovanju preduzeća za 2012. godinu i Programu gazdovanja šumama u 2013.

U radu sjednice Odbora su učestvo-vali predstavnici Ministarstva ekonomi-je, Ministarstva poljoprivrede i rural-nog razvoja, Uprave za šume, Monstata i Fodemo projekta u Crnoj Gori.

Članovi Odbora su informisani da je Privredna komora, u saradnji sa Jadran-skim sajmom i “Fodemo” projektom u Crnoj Gori, organizovala nastup deset proizvodnih preduzeća na sajmu.

Predstavnici “FODEMO” projekta, u saradnji sa MONSTAT–om, prezentovali su rezultate potrošnje drvne energije u Crnoj Gori za grijnu sezonu 2011/2012

i prijedlog “Marketing strategija u dr-vopreradi”. Istaknuto je da ima i pro-stora i potrebe za razvoj i investiranje u programe biomase i finalne prerade drveta, i konstatovano da Strategiju razvoja šumarstva i drvane industri-je treba bazirati na ovim proizvodnim programima.

U 2012. godini, na korišćenje je data bruto drvna masa od 463.051 m³ i to 279.955 m³ četinara i 183.096 m³ lišćara. Proizvodnja bruto drvne mase koja je ugovorena u 2012. godi-ni, iznosi 202.408m3, od čega četinara 123.054m3 i lišćara 79.354m3.

Na osnovu podataka Uprave za šume, proizvodnja bruto drvne mase u 2012. godini, koja je ugovorena u toj godini, kao i drvne mase koja je ostala iz predhodnih godina, iznosi 286.474m3 bruto drvne mase, od čega četinara 187.675m3 i lišćara 98.799m3.

Proizvodnja u 2012. godini veća je u odnosu na ostvarenu u 2011. za 9,7 od-sto; a rast je zabilježen i u poređenju sa 2010. godinom i to za 10,5%, i za 24,4% u odnosu na učinak u 2009.

Činjenica je ipak, da se drvna masa nedovoljno koristi, a time i proizvodni kapaciteti u drvnoj industiji.

Programom gazdovanja šumama za 2013. godinu, planirana bruto drvna

masa koja se daje na korišćenje u dr-žavnim šumama je 513.325m3.

U cilju stvaranja povoljnijeg poslov-nog ambijenta u ovim djelatnostima, na sjednici Odbora predložene su slje-deće mjere:

• Potrebno je raspoloživi dozvoljeni godišnji sječivi etat, ukupnu bruto drvnu masu koja je data na kori-šćenje maksimalno iskoristiti, te sagledati mogućnost da se privre-dnim društvima koja nijesu korisni-ci šuma, a imaju proizvodnju, trži-šta, obezbijeđen plasman i naplatu, pod istim uslovima ustupi šuma na korišćenje.

• Pravovremeno izraditi šumsko pri-vredne osnove tamo gdje su iste-kle, uraditi analizu stanja i stepena uređenosti šuma, kao i dinamiku izrade planova gazdovanja.

• U cilju suzbijanja izvoza najkvalite-tnije sirovine (trupaca), predlaženo je:

- da se kao izjava o porijeklu robe is-ključivo priznaje otpremnica ili po-tvrda Uprave za šume, koja je jedini ovlašćeni nadležni organ za ovaj posao, sa datumom na dan carinje-nja robe,

- da cijena na fakturi bude stvarna vrijednost robe (70 eura po m³),

- da se ispoštuje potpisani ugovor o korišćenju šuma, kojim je predviđe-no da se ona mora preraditi u sop-stvenim kapacitetima. Odbor ocjenjuje da treba nasta-

viti sa kreditnom podrškom malim i srednjim finalnim preduzećima koja izrađuju i plasiraju proizvode veće vri-jednosti, povećavaju proizvodnju i kva-litet izvoznih proizvoda.

Neophodna su investiciona ulaga-nja u sva preduzeća iz ovih djelatnosti.

Odbor je ocijenio da je u cilju obez-bjeđenja održivog i trajnog gazdovanja šumama neophodno pojačati kontrolu zaštite šuma kako bi se spriječilo nji-hovo dalje uništavanje i degradiranje. S ovim u vezi neophodno je nastaviti i ubrzati proces sertifikacije šuma po FSC standardima.

Kreditima je neophodno podržati mala i srednja drvoprerađivačka preduzeća koja svoje proizvodne programe i biznis planove zasnivaju na finalnoj proiz-vodnji i izvozu.

Detalj sa sjednice


www.pkcg.org


Odbor poljoprivrede

Otežano poslovanje u agraru

Odbor udruženja poljoprivre-de, prehrambene i duvanske

industrije Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 21. mar-ta 2013. razmatrao Informaciju o poslovanju u agraru u 2012. godini, aktuelnosti u pregovorima o poljo-privredi u procesu pristupanja EU, poglavlja 11 i 12, Izvještaj o radu Odbora udruženja za 2012. godinu kao i Program rada za 2013. godinu.

Tokom 2012. godine poljopri-vredna proizvodnja se odvijala pod direktnim uticajem vremenskih ne-prilika: velike snježne padavine, a zatim nazapamćene suše, što će uti-cati na ostvarene rezultate.

Pojava aflatoksina u mlijeku i stočnoj hrani, registrovana poslje-dnjih mjeseci, upravo je nastala kao posljedica suše u regionu tokom 2012. godine, koja je uticala kako na prinos i kvalitet, tako i na zaraže-nost kukuruza, koji je i glavni uzroč-nik prisustva povećanih količina aflatoksina u stočnoj hrani i mlijeku.

Iako je u stočarskoj proizvodnji

Poljoprivredni proizvođači u 2012. godini poslovali su u otežanim uslovima koje karakterišu loša naplata potraživanja, neadekvatna finansijska podrška bana-ka i nedovoljan agrobudžet.

ostvaren rast 20 odsto, još uvijek ne postoji intenzivna proizvodnja na privatnom posjedu, a ekstenziv-ni proizvodni sistemi na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima zah-tijevaju veća ulaganja, pa mali broj stočarskih objekata ispunjava mini-malne uslove EU standarda.

Neiskorišćeni potencijali

U biljnoj proizvodnji ostvaren je blagi porast od 2,7 odsto. Karakteri-še je uglavnom niska produktivnost, jer je primjena agrotehničkih mjera još uvijek nedovoljna, pa ti proizvo-di ne mogu biti cjenovno konkuren-tni.

Prehrambena industrija uče-stvuje u BDP sa oko 1,7 odsto, dok je udio poljoprivrede veći za skoro pet puta. Jedan od razloga slabije razvijenosti prehrambenog sektora je i naslijeđeno stanje iz ranijeg pe-rioda kada je Crna Gora, što se tiče

nabavke i potrošnje prehrambenih prerađevina, bila usmjerena na tr-žište bivših jugoslovenskih republi-ka, tako da je tokom dugogodišnjeg perioda stvorena i potrošačka navi-ka za kupovinom pojedinih robnih marki, koje su i danas prepoznatlji-ve na našem tržištu. To je slučaj na-ročito u mljekarskoj, mesnoj i indu-striji konditora, tako da su domaće kompanije iz ove industrijske grane, iako su posljednjih 10-ak godina in-vestirale u nove pogone i tehnologi-je i u značajnoj mjeri su modernizo-vale, u svom razvoju susrele i sa tim velikim problemom osvajanja prvo domaćeg, a zatim i inostranog trži-šta. Prema podacima MONSTAT-a, agroindustrija je u industrijskoj pro-izvodnji 2012. godine učestvovala sa 11,7 odsto, a u odnosu na 2011. godinu, bilježi rast od 13,6 odsto.

Uvoz je u 2012. godini iznosio 443,4 miIona eura, dok je izvoz po-rastao za 8,3 odsto i iznosio je 56,7 miliona eura. Zemlje CEFTA regiona su najznačajniji partneri u trgovini čije je učešće u ukupnoj robnoj raz-mjeni iznosilo oko 65,7odsto, dok je učešće EU bilo oko 25 odsto. Naj-veći spoljnotrgovinski partner je Sr-bija koja u ukupnoj robnoj razmjeni učestvuje sa 47 odsto, zatim Hrvat-ska i Holandija. Suficit ostvarujemo sa Albanijom i Kosovom. Povećan je izvoz dimljenog i sušenog mesa, krompira, mandarina, kafe, brašna, vode, piva, suhomesnatih proizvo-da i čokolade. Značajno je povećan izvoz cigareta i to u vrijednosti 2,2 miliona eura. Prvi put ove godine znatno je povećan izvoz mlijeka i to oko 242 tone. Izvoz vina na kinesko tržište povećan je u odnosu na 2011 za preko 2,3 puta i iznosio je 1,7 mi-liona eura.

Povećan je uvoz mesa, (goveđe i svinjsko), suhomesnatih proizvo-da, čokolade, jogurta, jaja , banana, šećera, pšenice i duvana, a manje smo uvozili jabuka, konzerviranih proizvoda, brašna, kafe, voćnih so-kova i cigareta. U uvozu, kao ranijih godina, najviše učestvuje svježe i rashlađeno meso, (najviše svinjsko), zatim pića i mlijeko i mlječni proi-zvodi.

Krupni problemi u agraru


[email protected]

51

Predsjednik Odbora i suvlasnik mljekare „Lazine“ Milutin Đuranović rekao je da domaće mljekare sada ostvaruju rekordnu proizvodnju, da su povećale procenat proizvodnje pa-sterizovanog mlijeka, ali da to nije do-voljno za konkurentnost. Kada bi Crna Gora imala više finansijske mogućnosti za subvencioniranje izvoza ili kroz veći agrobudžet smanjio bi se i spoljnotr-govinski deficit u ovoj oblasti – kazao je Đuranović. On je rekao da su različiti budžetski podsticaji doveli u podređen položaj crnogorske proizvođače na do-maćem tržištu, pa naprimjer, mljekari u BiH imaju 15 centi premije za mlije-ko, dok su kod nas sedam centi.

Direktor Duvanskog kombinata Slavoljub Vukašinović je konstatovao da je položaj domaćih proizvođača ka-tastrofalan, u prilog čemu je pomenuo damping i loš položaj u trgovinama.

On je pozvao one koji afirmišu slo-bodno tržište da pokušaju da prodaju ono što proizvedu. Takođe je kazao da bi bilo dobro kada bi domaći proizvo-žači mlijeka iskoristili šansu koja im je pružena, nakon afere aflatoksin, kazao je Vukašinović.

Dragan Nenezić, Mljekara “Srna”, kazao je da će od ove godine, biti te-ško dobijati sredstva. iz agrobudžeta. On je istakao da su crnogorski poljo-privrednici makar pet puta manje kon-kurentni od kolega iz regiona, jer su agrobudžeti u njihovim zemljama toli-ko puta veći. Ne možemo upoređivati cijenu mlijeka u Crnoj Gori i EU. Oni su

prošli sve subvencije, zaštite i oni su i danas najveći protekcionisti – kazao je Nenezić.

Peđa Marojević iz Neksana smatra da je zbog problema na domaćem tr-žištu jedino rješenje da se preduzeća okrenu izvozu, što znači da treba raz-misliti o subvenciji za interesantna tr-žišta.

Proces formiranja agencije za plaćanja u poljoprivredi, neophodne da bi Crna Gora mogla da dobije sred-stva iz IPARD fondova EU namijenjenih ruralnom razvoju, trebalo bi da se ubr-za od juna, kada se očekuje dobijanje nacionalne akreditacije ovoj instituciji, rekla je Danijela Stolica, pomoćnica ministra za poljoprivredu.

“Crnoj Gori je agencija neopho-dna, kako domaćoj poljoprivredi ne bi izmakla sredstva koja su nam preo-stala iz IPARD-a za period 2007-2013. ali i zbog toga što je to osnovno u pregovorima u poglavlju 11 (Poljopri-vreda i ruralni razvoj). Agencija će u pretpristupnom periodu realizovati plaćanja iz evropskih fondova, a, kada uđemo u EU, preko nje će ići sva bu-džetska plaćanja poljoprivrednicima. Crna Gora, preko agencije ima šansu da iz IPARD-a za 2013. godinu povuče 7,3 miliona eura. Crnu Goru očekuju još izdašnija sredstva iz IPARD fondova za period 2014-2020, a do tada crno-gorsku poljoprivredu očekuje ozbiljan posao na kreiranju agrobudžeta i stra-tegije koji će je što bolje pripremiti za ulazak u EU”, rekla je Danijela Stolica.

Problemi u poslovanju

Privrednici su na sjednici na-veli i probleme u poslovanju koji se odnose na: lošu naplatu potra-živanja; neadekvatnu finansijsku podršku banaka; izdvajanje veo-ma malih sredstava iz budžeta za agrar (oko jedan odsto). Takođe je ukazano na nedovoljnu zastu-pljenost domaćih proizvoda na tržištu zbog velike konkurencije uvoznih proizvoda čija je proi-zvodnja u većini slučajeva i sub-vencionisana u državama iz kojih dolaze. Početkom ove godine mljekarska industrija se suočila sa prisustvom povećanih količina aflatoksina u mlijeku, odnosno u stočnoj hrani, koji je imao direk-tan uticaj na smanjenje proizvo-dnje mlijeka, a time i na obezbje-đenje kvalitetne sirovine za rad mljekara, rečeno je na sjednici Odbora.

U cilju prevazilaženja ovih problema privrednici smatraju da je neophodno: rješavanje pitanja dužničko-povjerilačkih odnosa donošenjem Zakona ili Uredbe; olakšati pristup kreditnim sred-stvima, kroz subvencionisanje ili snižavanje kamatnih stopa; obezbjeđenje većeg obima finan-sijskih sredstava u agrobudžetu; donošenje novog Zakon o bez-bijednosti hrane, usklađenog sa direktivama EU; povezivanje po-ljoprivrede i turizma kroz veću zastupljenost domaćih proizvoda u ugostiteljskim objektima; sa-niranje negativnih posljedica u mljekarskom sektoru, zbog poja-ve aflatoksina u mlijeku.

Na sjednici je prezentiran i proces pregovora o pristupanju EU za poglavlja 11- Poljoprivre-da i ruralni razvoj i poglavlje 12 - Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor. Pomoćnica ministra Danijela Stolica upozna-la je članove Odbora sa tokom eksplanatornog i bilateralnog skrininga za ova poglavlja.

Članovi Odbora su prihvatili Izvještaj o radu za 2012. godinu kao i Program rada za 2013. godi-nu.

Akcenti

Novosadski sajam Pehari Plantažama i Pirelli

Apsolutni šampion LIDER u proizvo-dnji vrhunsko kvalitetnih voćnih

sokova, nektara i sirupa je Pirella, kojoj će, prema odluci Komisije za ocenjiva-nju kvaliteta mineralnih voda, osveža-vajućih bezalkoholnih pića, sokova od voća i povrća, čaja i kafe, pripasti do-datni veliki šampionski pehar za visok kvalitet osvežavajućih bezalkoholnih pića. Pirella je proglašena i za šampio-na u grupi proizvoda voćni sok Borov-nica 100 odsto, voćno piće Višnja pure-pack i voćni sirup Nar.

Iz Pirelle je saopšteno da je po ocjeni stručne komisije za vrednova-

nje kvaliteta u robnoj grupi proizvoda voćnih sokova, nektara, sirupa i osv-ježavajućih bezalkoholnih pića, fabri-ka, od ukupno prijavljenog 21 uzorka, osvojila i 19 zlatnih medalja te dvije srebrne.

Veliki šampionski pehar Novosad-skog sajma, na ocenjivanju kvaliteta vina industrijskog tipa proizvodnje osvojila je 13. jul - Plantaže AD, za kva-litet ocenjenih belih, crvenih i pjenuša-vih vina.

Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu biće održan od 18. do 24. maja.


www.pkcg.org


Odbor trgovine

Promet porastao 6,7 odsto

U 2012. godini u sektoru trgovine ostvaren je promet u iznosu od

1.041,7 mil.eura, što predstavlja po-većanje od 6,7% u odnosu na pretho-dnu godinu. Najveći promet ostvaren je u nespecijalizovanim prodavnicama i to u vrijednosti od 616,8 miliona eura ili 59,5% ukupne trgovine na malo. Za-tim slijedi, ostala trgovina na malo u specijalizovanim prodavnicama, gdje je tokom 2012.godine prodato robe u vrijednosti od 256,5 miliona eura od-nosno 24,7% od ukupne trgovine.

Prosječna neto zarada u 2012. go-dini u sektoru trgovine iznosila je 331 eura I niža je oko 30 odsto u odnosu na nacionalni prosjek koji je iznosio 494 eura.

U sektoru trgovine zabilježen je najveći broj zaposlenih (učešće 22,6%) u poređenju sa drugim sekto-rima privredne djelatnosti i to 37.685.

Sagledavanje poslovanja u oblasti unutrašnje trgovine ukazuje da aktiv-nosti u narednom period treba usmje-riti na:• dosljedno sprovođenje mjera za

Teme sjednice Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore, održane 27. marta 2013. godine, bile su poslovanje u oblasti trgovine u 2012. godini, Akcioni plan za suzbijanje sive ekonomije za 2013. go-dinu, kao i mogućnosti saradnje privrede i sistema ob-razovanja.

suzbijanje sive ekonomije kako bi se eliminisali nelegalni oblici trgovine;

• prevazilaženje poteškoća prou-zrokovanih narušenim dužničko-povjerilačkim odnosima;

• smanjenje ili ukidanje brojnih lo-kalnih taksi i naknada koje pred-stavljaju barijeru poslovanju pri-vrednih subjekata;

• obezbjeđenje povoljnije kreditne podrške, jačanje kreditne aktiv-nosti i omogućavanje reprogra-ma postojećih kreditnih aranž-mana;

• obezbijediti bržu realizacija na-plate potraživanja sudskim pu-tem – izvršna rješenja.

Budući da siva ekonomija značajno utiče na poslovanje privrednih su-bjekata u sektoru trgovine predmet razmatranja na današnjem sasatan-ku bio je Akcioni plan za suzbijanje sive ekonomije za 2013.godinu koji je Vlada Crne Gore usvojila na sjednici od 21. marta ove godine. Planom je obuhvaćen set mjera usmerenih na unapređenje zakonskih propisa, ope-

rativne aktivnosti, jačanje institucija (IT i kadrovskih kapaciteta) i među-institucionalnu saradnju i edukaciju, a definisane su i nadležne institucije odgovorne za realizaciju mjera, roko-vi kao i efekti i ciljevi koji će se postići implementacijom datih mjera. Prili-kom kreiranja mjera za suzbijanje sive ekonomije bili su zastupljeni sljedeći principi: - Nulta stopa tolerancije na sivu

ekonomiju; - Primjena neselektivnog pristu-

pa u djelovanju državnih organa prema tržišnim učesnicima;

- Povećanje stepena transpare-tnosti u radu državnih organa i vršenju zakonskih ovlašćenja;

- Intenziviranje koordinacije u radu državnih organa;

- Kvantifikacija i vrednovanje efe-kata sprovedenih mjera.

Saopšteno je da je siva ekonomi-ja najprisutnija na tržištu rada zbog neprijavljiavanja zaposlenih, neade-kvatnog obračuna zarada i prilikom zapošljavanja stranaca, neregistrova-nog obavljanja djelatnosti, te u slu-čaju izbjegavanja prijavljivanja priho-da. Očekuje se efikasnije postupanje inspekcijskih službenika prilikom vr-šenja kontrola, kao i ujednačavanje prakse prilikom utvrđivanja subjekata i predmeta kontrole.

Tema sastanka bila je i prezento-vanje mogućnosti saradnje između stručnih škola i privrede, a u cilju usklađivanja potreba tržišta rada sa obrazovnim sistemom. Saopšteno je da je jačanje socijalnog partnerstva osnov je za povezivanje obrazovanja i tržišta rada i podizanje kvaliteta struč-nog obrazovanja i da se, kroz aktivno-sti koje sektor obrazovanja sprovodi, radi na stvaranju uslova za aktivno učešće socijalnih partnera u defini-sanju politika i planiranju, realizaciji, praćenju i vrednovanju stručnog obra-zovanja.

U radu sjednice učestvovali su Novo Radović, pomoćnik direktora Poreske uprave i Ivana Mrvaljević, savjetnik u Ministarstvu prosvjete.

Članovi OU trgovine


[email protected]

53

Organic Montenegro na 10. Mediteranskom sajmu u Dubrovniku

Zapaženo učešće proizvođača iz Crne Gore

Ovogodišnji, deseti po redu, “Mediteranski sajam zdrave

prehrane,ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva“odražan je u četiri sale hotela „Tirena“,u prekrasnom ambijentu hotelskog kompleksa Ba-bin Kuk u Dubrovniku.

Ogroman trud i iskustvo organi-zatora učinili su ovaj sajam izuze-tno važnim mjestom za promociju proizvoda organske poljoprivredne proizvodnje, ljekovitog bilja i pro-izvoda na bazi ljekovitog bilja, te razvoja zelenog poduzetništva, o čemu govori veliki broj učesnika iz Republike Hrvatske, Crne Gore, Bo-sne i Hercegovine te Makedonije. Ovogodišnja manifestacija održana je pod pokroviteljstvom Predsjedni-ka Republike Hrvatske Iva Josipo-vića, te Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva regionalnog razvoja i Europskih fondova.

Zahvaljujuči razumjevanju i fi-

nansijskoj podršci Programa za ra-zvoj organske poljoprivredne proi-zvodnje u Crnoj Gori OADP Danske vlade, omogučeno je učešće pred-stavnika Nacionalnog udruženja „Organic Montenegro“ na ovom prestižnom sajmu, a oni su bili jedi-ni predstavnici naše države.

Mediteranski sajam u Dubrov-niku je jedan od prestižnih sajmova gdje se mogu predstaviti proizvođa-či zdrave hrane, pa je to i bio ra-zlog da crnogorsko udruženje ovih proizvođača sa izuzetnom pažnjom pripremi učešće na ovom sajmu. Učesnici sajma iz Crne Gore izrazi-li su zadovoljstvo zbog nastupa na ovoj reprezentativnoj smotri pol-joprivrednih proizvoda. Kažu da je posjećenost crnogorskog štanda bila velika. Posjetioci su mogli degu-stirati proizvode, dijeljena su mala pakovanja čajeva, a znatna količina proizvoda je prodata.

Iz Crne Gore na sajmu su uče-stvovali firma „IN SPE“ Bar (Srđan i Nikola Orlandič), Samostalna radio-nica za preradu drenjina „Makljen“ Nikšič (Dragica Mirjačić) i „Pčelinja-ci Plantak“ Virpazar (Marijan Plan-tak), te predsjednik i sekretar nacio-nalnog udruženja. Naša namjera da dubrovačkom tržištu, posjeticima sajma i ostalim učesnicima prezen-tiramo proizvode na bazi ljekovitog bilja, proizvode dobijene preradom drenjina, te pčelinje proizvode sa prostora Crne Gore, naišla je na izu-zetno dobar prijem, što su posebno iskazali posjetioci, koji su izuzetnu pažnju posvetili našem izložbenom prostoru kupujuči te proizvode iako je to bilo naše prvo učešće. Poseb-nu pažnju posvetili su proizvodima od drenjine, a veliki boj posjetilaca prvi put je video to šumsko voče. Ovako veliko interesiranje za ove proizvode dodatno je je pojačala i činjenica da su svi proizvodi ser-tificirani kao proizvodi iz organske poljoprivredne proizvodnje, što je dodatan izazov da se u narednim godinama, u Crnoj Gori, razvoju or-ganske poljoprivredne proizvodnje posveti pažnja dostojna ovako va-žnog nacionalnog resursa.

Organizator je iskazao izuzetno zadovoljsto našim učešćem, što je bilo moguče osjetiti iz redovnog obilaska našeg izložbenog prostora.

Ovom prilikom posebno želim ukazati na kampanju koja prati ovaj sajam,a koja ima za cilj da se pro-stor Dubrovačko-neretvanske župa-nije učini slobodnim od GMO. Iskre-no želim da tako bude i u Crnoj Gori.

Učesnici iz Crne Gore ističu da su utisci boravka u Dubrovniku veoma pozitivni i izražavaju želju da Udru-ženje učestvuje na sajmu i sljedećih godina, sa još više predstavnika, na-pisao je za “Glasnik” Marijan Plan-tak.

Organska hrana proizvođača iz Crne Gore bila je u centru pažnje posjetilaca sajma u Dubrovniku.

Učesnici iz Crne Gore na sajmu u Dubrovniku


www.pkcg.org


Saobraćaj

Srbija ukinula putarinu za crnogorske prevoznike

Vlada Srbije ukinula je 1. marta 2013. godine naplatu za puteve

koju su, od 1. januara, crnogorski pre-voznici plaćali prilikom saobraćanja preko teritorije te zemlje.

Naknada za puteve naplaćivana je u zavisnosti od pređene kilometraže i ukupne mase za teretna motorna vozila, odnosno od dužine pređenog puta i broja sjedišta za autobuse, kada je riječ o putničkom saobraćaju. Tako je, primjera radi, naknada za puteve pri prevozu tereta od 25 tona, na re-laciji od 400 kilometara, iznosila 35 eura. Za autobuse, naknada je pros-ječno iznosila 10 eura.

Crnogorski prevoznici, prema rije-čima rukovodioca Službe saobraćaja Privredne komore Crne Gore Zorana Nikolića, novu naknadu su doživjeli kao dodatno finansijsko opterećenje koje vodi nerentabilnosti prevoza u uslovima već otežanog poslovanja. Grupacija za prevoz tereta u drum-skom saobraćaju i Grupacija za prevoz putnika Privredne komore Crne Gore, na sjednicama 12. februara, insistirale su da se naknada ukine.

Ukidanje naplate naknade uslije-dilo je kao rezultat intenzivnih prego-vora predstavnika ministarstava saob-raćaja dvije zemlje. Kako je saopšteno iz Ministrarstva saobraćaja i pomor-stva Crne Gore, o tome je najprije bilo

riječi kroz neposrednu komunikaciju ministra Ivana Brajovića sa srpskim kolegom Milutinom Mrkonjićem, a zatim i na sastanku mješovitih delega-cija vlada dvije zemlje 22. i 23. febru-ara u kojem su učestvovali i predstav-nici Službe saobraćaja i Grupacije za prevoz tereta u drumskom saobraćaju Privredne komore Crne Gore.

- Čelni ljudi dva ministarstva posti-gnutim dogovorom još jednom su is-kazali opredijeljenost za nastavak do-bre saradnje i ukidanje administrativ-nih i biznis barijera u međunarodnom drumskom prevozu između Crne Gore i Republike Srbije – saopšteno je iz Mi-nistarstva saobraćaja i pomorstva.

Rukovodilac Službe saobraćaja Nikolić takođe je izrazio zadovoljstvo ukidanjem putarine crnogorskim pre-voznicima.

- Ukidanje naplate naknade za puteve rasterećuje crnogorske pre-voznike dodatnih troškova koji su se pojavili od 1. januara i omogućava im da budu konkurentniji na tržištu, po-sebno kada je riječ o prevozu prema Republici Srbiji – rekao je Nikolić.

Na sastanku koji su 6. marta 2013. godine održali predstavnici Privredne komore Crne Gore, Ministarstva sao-braćaja i pomorstva, Uprave policije, Uprave carine i Fitosanitarne inspek-cije usvojeni su predlozi i dogovorene

mjere koje će kroz ukidanje admini-strativnih i finansijskih barijera imati za cilj olakšanje poslovanja domaćih prevoznika.

- U skladu sa zaključcima sa sa-stanka Udruženja za prevoz tereta u drumskom saobraćaju, koji je održan u Privrednoj komori, kao i sastanka iz-među ministra Ivana Brajovića i preds-jednika Privredne komore Velimira Mijuškovića, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je preduzelo inicijativu i pristupilo rješavanju problema sa ko-jima se susreću naši teretni i putnički prevoznici – saopšteno je nakon sa-stanka.

Navedeno je da su crnogorski pre-voznici u više navrata iznosili proble-me u smislu procedure i zadržavanja autobusa na graničnim prelazima, dugog zadržavanja teretnih vozila pri-likom vršenja uvoza robe, odnosno prilikom sprovođenja carinskog po-stupka, neprilagođenog režima saob-raćaja, odnosno zabrane saobraćanja za teretna vozila u ljetnjem periodu i probleme vezane za rad fitosanitarne inspekcije.

Predstavnici Uprave carina i Udru-ženja špeditera Privredne komore Crne Gore 5. marta 2013. godine dogo-vorili su da u što kraćem periodu bude formiran operativni tim čiji će primar-ni zadatak biti borba protiv sive eko-nomije kroz ukazivanje na nedostatke i probleme koji se javljaju u praksi. Konstatovana je obostrana spremnost da se ulažu napori u cilju kreiranja po-voljnog poslovnog ambijenta.

Obje strane su prepoznale značaj borbe protiv sive ekonomije i izrazile odlučnost na tom planu. Nulta stopa tolerancije na sivu ekonomiju podra-zumijeva i nultu stopu tolerancije na korupciju, što znači reagovanje na svaki oblik ovih radnji bez obzira na njihove aktere i visinu stečene dobiti, saopšteno je nakon sastanka.


[email protected]

55

Kompanija Bosch

Po broju patenata prvi u Evropi

Društvo trenutno raspolaže asor-timanom koji obuhvata više od

90.000 važećih prava industrijskog vlasništva.

U 2012. u istraživanje i razvoj uloženo je 4,5 milijarde eura, a u ovoj djelatnosti radi više od 42.000 zapo-slenih.

Evropska kancelarija za patente u Briselu objavila je da je Bosch sa 838 patenata priznatih tijekom 2012. prvi u Europi po broju patenata za tu godi-

nu, saopšteno je iz Boscha.Društvo trenutno raspolaže asorti-

manom koji obuhvata više od 90.000 važećih prava industrijskog vlasništva. Bosch je 2012. godine prijavio više od 4700 patenata. Europska kancelarija za patente reguliše priznavanje prava vlasništva u 38 zemalja članica Evrop-ske patentne organizacije (EPOrg).

Više od osam odsto zarade od prodaje Bosch troši na istraživanje i razvoj. U 2012. potrošnja za to podru-čje dosegla je 4,5 milijarde eura. Više od 42.000 zaposlenih radi u području istraživanja i razvoja diljem svijeta, a od toga 20.700 u Njemačkoj.

Ferrari nagradio zaposlene

Visoki bonusi - zahvalnost za dobre rezultateNa sajtu kompanije se navodi da

je početnik koji ima osnovnu platu od 1.500 eura primio 4.500 eura bonusa na koji će tokom nare-dnih mjeseci biti dodato još 4.000 eura nagrade za stimulisanje takmi-čarskog duha.

Zaposleni u Ferrariju dobili su krajem marta pozamašan bonus na plate zbog odličnih finansijskih rezultata koje je ta italijanska kom-panija zabilježila u periodu 2010. – 2012. Time je ispunjeno obećanje koje je predsjednik Ferrarija Luca De Montezemolo dao na sajmu au-tomobila u Ženevi.

Naime, kada je preko tri hiljade radnika „razigranog konjića“ otvori-lo posljednjeg petka u mjesecu ko-verte, na izvještaju se, pored uobi-čajne plate, našao i bonus u iznosu od njihove trostruke zarade – po je-

dna za svaku godinu veoma uspješnog poslovanja.

Tako je, kako se navodi na sajtu kompanije, početnik koji ima osnovnu platu od 1.500 eura primio 4.500 eura bonusa na koji će tokom narednih mjeseci biti dodato još 4.000 eura na-

grade za stimulisanje takmičarskog duha.

- Naša kompanija je postigla re-kordan rezultat na kraju 2012, što je kruna trogodišnjeg neprekidnog ra-sta. Zasluga tome pripada vama i ne-uobičajno velikom obimu posla koji ste završili. U uslovima veoma teške poslovne klime, koja je prouzroko-vala teškoće za naš sektor i druge, Ferrari je zahvaljujući vama lijep izu-zetak – kompanija koja proizvodi još više modela i koju prepoznaju svuda kao veliki brend. Nastavimo ovako, hvala vam svima na onome što ste uradili, a naročito na onome što ćete uraditi – napisao je De Montezemo-lo u poruci zaposlenima.

On je dodao da će Ferarri nasta-viti istu praksu prema zaposlenima ukoliko u naredne tri godine budu postignuti slični rezultati.


www.pkcg.org


Predstavljamo komore Evrope

Trgovinsko – industrijska komora Ruske Federacije

Iako prva moderna udruživanja industrijalaca u Rusiji, poput da-

našnjih komora, datiraju još iz vre-mena vladavine Katarine I tokom prve polovine 18 vijeka, za godinu svog osnivanja Trgovinsko – indu-strijska komora Ruske Federacije smatra 1991. godinu kada se 18 re-gionalnih komora zajedno sa broj-nim unijama poslodavaca udružilo u moderan komorski sistem kakav poznajemo danas. Trgovinsko – in-dustrijska komora Ruske Federacije je, u skladu sa tim, pravi reprezent današnje, nove Rusije.

Istorijat

Gilde su, tokom vladavine Pe-tra Velikog u Rusiji, kao ekonomske udruženja slična današnjim komo-rama imala veoma razvijenu struk-turu i jasnu ulogu pregovarača tr-govaca i industrijalaca sa lokalnim vlastima. Dekret Katarine I iz 1727. godine kojim se „određen broj vla-

snika fabrika obavezuje da dolazi u Moskvu na jednomjesečno savjeto-vanje najmanje jednom godišnje“ prvi je pokušaj društvenog udru-živanja ekonomskih interesa tada-šnjih privrednika sa ciljem učešća u izradi ekonomske politike „Trgovin-skog Kolegijuma“ u carskoj Rusiji. Naredne godine i reforme unutar zemlje proći će u znaku razvoja pregovaračkih potencijala ovog ne-formalnog udruženja i zastupanja interesa privrede spram relevantni državnih tijela. Početkom XX vije-ka njegov rad biće preusmjeren na spoljnotrgovinsko poslovanje, tako da je 1910. godine donešen Statut kojim je osnovana Izvozna komora Rusije. Imala je značajan uticaj i u zemlji i u inostranstvu, posebno po učlanjenju u Međunarodnu trgo-vinsku komoru (ICC) koja je osno-vana 1919. godine u Parizu.

U periodu nakon oktobarske revolucije, tačka oslonca komor-skog sistema Sovjetske Rusije biće

Sjevero – zapadna Komora sa sje-dištem u Petrovgradu. Ubrzo nakon toga 1922. godine osniva se i Istoč-na komora koja se, pored razvoja regionalne saradnje, dominatno bavila poslovima iz domena eko-nomskih odnosa sa inostranstvom posebno sa Persijom (današnjim Iranom), Turskom, Avganistanom, Mongolijom, Kinom i Japanom. Ko-morski sistem u SSSR-u se temeljno gradio i širio do 1972. godine kada je u Moskvi osnovana Trgovinsko – industrijska komora Saveza Sovjet-skih Socijalističkih Republika. Ipak, ni ova struktura se nije pokazala kao postojana pa je Poveljom iz 1988. godine otpočela nova decen-tralizacija nadležnosti sa federacije na republike.

Mandat Borisa Jeljcina na mjestu predsjednika Republike Uredbom iz 1991. godine otvara novo pogla-vlje u istorijatu procesa komorskog udruživanja u Rusiji koje i danas piše Торгово-промышленная палата Российской Федерации.

Struktura

Trgovinsko – industrijska komo-ra Ruske Federacije u svom sastavu ima 74 lokalne i regionalne komo-re. Takođe, Komora je krunska or-ganizacija preko 200 različitih fede-ralnih unija i sektorskih udruženja privrednika od Asocijacije farmer-skih domaćinstava i poljoprivre-dnih kooperativa, preko Udruženja modnih kuća, do Asocijacije avio – prevoznika; kao i preko 500 re-gionalnih poslovnih udruženja sa-činjenih od ključnih sektora ruske ekonomije. Preko 50.000 predu-zeća ostvaruje direktno članstvo u TIKRF.

Ime komore: Trgovinsko – industrijska komora Ruske Federacije Торгово-промышленная палата Российской Федерации

Članstvo: Obavezno

Broj članica: 74 regionalne komore i preko 200 različitih privrednih udruženja

J. Primakov i V. Putin


[email protected]

57

Usluge

Od osnivanja Centra za arbi-tražu i medijaciju u Trgovinsko – industrijskoj komori Ruske Fe-deracije 2006. godine, snažno se radilo na razvoju i afirmaciji međunarodne arbitraže.

Sporazum o trgovinskoj arbitraži

Privredna komora Crne Gore i Trgovinsko-industrijska komora Ruske Federacije potpisale su Sporazum o saradnji u oblasti tr-govinske arbitraže 10. decembra 2008. godine u Moskvi.

Potpisivanje ugovora je pro-isteklo iz uvjerenja potpisnica da će korišćenje mogućnosti trgovinske arbitraže omogućiti da se stvori efikasan instrument za rješavanje sporova između pravnih lica registrovanih u dvije zemlje koje mogu da nastanu u procesu realizacije bilateralnih trgovinskih i drugih ekonomskih veza, uključujući investiranje.

Strane potpisnice su se oba-vezale da jedna drugoj pružaju organizacionu pomoć arbitraža-ma ad hoc na teritoriji odgova-rajućih zemalja.

Arbitraža se promovisala kod ruskih preduzeća koja posluju u inostranstvu, kao i kod inostranih preduzeća koja posluju na terito-riji Ruske Federacije. Centar se sastoji od Međunarodnog trgo-vinskog arbitražnog suda, Pomor-ske arbitražne komisije i centra za poravnjanje, Arbitražnog suda za riješavanje privrednih sporova, Arbitražnog suda za sport...

Interesi ruske privrede u ino-stranstvu se ostavaruju kroz mre-žu od 29 predstavništava od kojih je 16 u Evropi, devet u Aziji, je-dno u Americi, jedno u Australiji i Okeaniji i dva u Africi. Takođe, kroz brojne bilaterale poslovne savjete riješavaju se problemi sa kojima se susreću ruski privredni-ci tokom svog svakodnevnog po-slovanja.

Osim toga, za potrebe ruskih preduzeća obezbjeđuju se po-trebne informacije o inostranim tržištima, obavljaju se aktivnosti organizacije konferencija i kon-gresa, planiraju se i sprovode aktivnosti sa ciljem privlačenja direktnih stranih investicija i po-sreduje se u procesu odobravanja viza za poslovne ljude.

Dio svojih usluga Komora re-alizuje osnivanjem novih predu-zeća i institucija. Osnivač je Svjet-skog trgovinskog centra u Moskvi, Ekspocentra, Soyuzexpertiza (SO-EKS) kao članice Međunarodne federacije agencija za inspekcijski nadzor (IFIA), Patentnog zavoda, Zavoda za utvrđivanje vlasničkih prava, Centra za djecu bez rodi-teljskog staranja, Privatnog pen-zionog fonda “Trgovinsko – indu-strijski penzioni fond” i Međuna-rodnog menadžment instituta za poslovna udruženja.

Komora danas, uloga i značaj

Noviju istoriju Rusije, posebno ruske Komore, svakako je obilježio i Jevgenij Maksimovič Primakov (Евге́ний Макси́мович Примако́в) član Prezidijuma Ruske Akademije nauka, političar i diplomata koji je tokom svoje karijere bio direktor Spoljne obavještajne službe, mi-nistar inostranih poslova i premijer,

kao i predsjednik Trgovinsko – in-dustrijske Komore Ruske Federacije tokom dva mandata. Smatra se da je rehabilitacija Primakova i njegov izbor na mjesto predsjednika Ko-more početkom „Putinove ere“ bio jasna poruka privrednicima Rusije da zvanične strukture vlasti jedino u novoj Komori vide predstavnika ruske ekonomije.

Angažman Ruske Federacije u grupi zemalja koja je poznata pod nazivom BRICS1 snažno je podržan od poslovne zajednice u Rusiji koja svoje interese zastupa kroz Trgo-vinsko – industrijsku komoru. Ruski privrednici prepoznaju da svoje po-slovne interese mogu ostariti daljim integrisanjem BRICS-a sa zemljama Afrike. Ostvarivanje konkurentskih pozicija na najbrže rastućem glo-balnom tržištu prepoznaje se kao alternativni izlaz za recesiju koja je posebno pogodila Evropu i SAD. U skladu sa tim tendencijama, ak-tuelni predsjednik Komore Sergej Katirin predvodio je privrednike na BRICS poslovnom forumu koji je održan 26. marta ove godine na marginama BRICS Samita. Forumu je prisustvovalo oko 900 privredni-ka koji dijele zajedničku viziju da je izgradnja novih vrijednosti na „no-vim tržištima“ jedini način da se ostvare pozitivna kretanja u global-

noj ekonomiji. 1 BRICS - BRIC (Brazil, Rusija, Indija, Kina) i Južna Afrika (South Africa)

Sjedište Trgovinsko - industrijske komore Ruske federacije


www.pkcg.org


Istorija vodovoda u Crnoj Gori

Cetinju voda prije nego Beogradu

Da je Crna Gora u vrijeme vladavi-ne kralja Nikole po mnogo čemu

bila naprednija i savremenija u od-nosu na ekonomski moćnije susjede, potvrđuje i izgradnja prvog vodovo-da u Crnoj Gori. Jer, prvi gradski vo-dovod u nezavisnoj Crnoj Gori (nakon Berlinskog kongresa 1878. godine) bio je Cetinjski vodovod, pušten u upotrebu 18. oktobra 1891. godine, dok su temelji savremenog vodovo-da Sarajeva udareni samo dvije godi-ne prije – 1889, a vodovod Beograda pušten u upotrebu godinu poslije Ce-tinjskog - 1892.godine. Ni na sljedeći gradski vodovod u tadašnjoj Crnoj Gori nije se čekalo mnogo. S obzirom na to da je postojala ideja da Dani-lovgrad bude glavni grad Crne Gore, ovaj lijepi gradić na obali Zete savre-meni vodovod dobio je 1896. godine, dok je Nikšić, kaptiranjem izvorišta Vidrovan, vodovod dobio 1929. go-dine.

Kada je riječ o Podgorici, prvi mo-deran vodovod je urađen tek nakon Drugog svetskog rata - 1953. godine. Međutim, o izgradnji vodovoda u Podgorici se mnogo ranije razmišljalo

Danilovgrad dobio vodovod 1896, Nikšić 1929, Pod-gorica 1953. godine.

- još 1909. godine, o čemu je pisao “Cetinjski vjesnik”. Ovaj list je 1912. godine zabilježio da je tadašnja upra-va grada donijela odluku da izdvo-ji 320 hiljada perpera za izgradnju vodovoda. Do realizacije nije došlo jer je te i sljedeće godine Crna Gora učestvovala u Balkanskim ratovima, a nakon njih izbio je i Prvi svjetski rat. Nema zapisa da je u vrijeme Kraljevi-ne Jugoslavije bilo ideja ili predloga da se u Podgorici ili u nekom drugom crnogorskom gradu izgradi moderan vodovod. Crna Gora, odnosno Zetska banovina između dva svjetska rata je bila nerazvijeno područje. Tako je 1938. godine na hiljadu stanovnika imala deset puta manje kupatila od Srbije, a čak 22,7 puta manje od Slo-venije.

Kako god, prvi savremeni gradski vodovod u Podgorici izgrađen je tek 1953. godine, a gotovo istovremeno sa dovođenjem vode sa Mareze u Podgoricu izgrađen je vodovod u Ri-snu. Pljevlja su dobila vodvod 1954, a Herceg Novi godinu kasnije.

U nedostatku vodovoda, stanov-ništvo Podgorice se snadbijevalo pi-

jaćom vodom iz bunara koji koje su kopale i koristile zajedno porodice i komšije. Voda iz tih bunara, osim za kućne potrebe, služila je i za nali-vanje bašti, a bunari su bili i mjesta okupljanja,druženja kao i česme koje su kasnije građene. Prve gradske če-sme bile su bunarskog tipa, a za vri-jeme turske vladavine postojala je neka vrsta mini vodovoda. Voda sa bunara razvođena je na javne česme koje su podizane uz džamije, ali i na druga pogodna mjesta. Za imućnije porodice s kraja 19. i početkom 20.vi-jeka vodu iz bunara donosile su žene –vodarice koje su vodu po kućama i lokalima u kantama ili lamama razno-sile za nisku napojnicu. Za vrijeme Drugog svjestkog rata mnogi buna-ri su bili zagađeni i nijesu korišćeni, ali su nakon rata ponovo stavljeni u funkciju. I dok je i bez vodovoda sta-novništvo u mjestima u blizini rijeka moglo da kako tako normalno ima vode za svoje potrebe, veliki problem imalo je seosko stanovništvo koje je živjelo u bezvodnim kršovitim kraje-vima nadomak Podgorice, poput po-dručja Lješanske nahije, Kuča, Pipe-ra, Katunske nahije. Tamošnje žene donosile su vodu sa izvorišta koja su bila udaljena desetak pa i više kilo-metara. Kasnije su u tim krajevima ljudi izgrađivali bistijerne u kojima su skupljali kišnicu, koja se koristila za piće kao i za ostale potrebe.

Međutim, na teritoriji sadašnje Crne Gore još krajem prvog i po-četkom drugog vijeka nove ere po-stojala je naseobina Duklja koja je imala sve odlike modernog grada toga vremena, pa i vodovod, javna kupatila,terme i kanalizacione mreže, o čemu svjedoče brojni ostaci. Zato impresivo i možda i nevjerovatno iz današnje perspektive djeluje poda-tak da se u okolini Podgorice kori-steći vodu sa rijeke Cijevne prije 19 vjekova nalazila četiri velika rimska vodovoda. Osim Duklje, odnosno šire okoline Podgorice, jedan od ova četi-ri vodovoda snadbijevao je i naseo-binu današnjeg sela Dinoša. Iako su ostaci ovih rimskih vodovoda gotovo uništeni, ono što je ostalo svjedoči o vrhunskom građevinarstvu u ovoj oblasti.

B.Pejović


[email protected]

59

R.B Oblast Broj standarda

EU direktive na koje se odnose standardi

Broj do sada objav-ljenih standarda po

oblastima1. Opšte. Terminologija.

Standardizacija. Dokumentacija7 89/106/EEC,2006/42/EC, 97/23/EC

131

2. Sociologija. Usluge. Organizacija i upravljanje kompanijom. Administracija. Transport

6 765/2008, 2008/68/EC

3. Životna sredina. Zaštita zdravlja. Bezbjednost

18 98/37/EC, 2006/42/EC, 89/106/EEC, 94/9/EC 951

4. Metrologija i mjerenje. Fizičke pojave

9 Nema direktiva44

5. Pneumatski hidraulički sistemi i komponente za opštu upotrebu

17 93/38/EEC, 97/23/EC, 89/106/EEC, 2008/68/EC, 2009/142/EC, 98/70/EC

480

6. Proizvodno inženjerstvo 28 2006/95/EC 2607. Pretvaranje i prenos energije i

toplote3 Nema direktiva

148

8. Elektroenergetika 37 Nema direktiva 6909. Elektronika 38 Nema direktiva 122

10. Telekomunikacije 24 2004/108/EC 62911. Drumska vozila 7 Nema direktiva 194

12. Inženjerstvo šinskog saobraćaja 4 Nema direktiva 70

13. Tehnologija tekstila i tehnologija kože

24 Nema direktiva124

14. Poljoprivreda 2 Nema direktiva 6615. Tehnologija prehrambenih

proizvoda4 Nema direktiva 331

16. Hemijska tehnologija 5 89/106/EEC, 93/38/EEC 18017. Rudarstvo i minerali 1 98/37/EC 2318 Nafta i srodne tehnologije 25 98/70/EC 19619. Tehnologija drveta 25 89/106/EEC, 2006/42/EC 13220. Tehnologija papira 33 Nema direktiva 14421. Građevinski materijali i

visokogradnja23 89/106/EEC, 2006/42/EC

1204

22. Oprema za domaćinstvo. Odmor i razono-da. Sportovi

10 90/396/EEC, 2009/142/EC, 89/106/EEC 531

Standardi dati na javni uvid prate EU direktive:2006/42/EC Bezbjednost mašina2001/16/EC Oprema pod pritiskom2008/57/EC Sistem brzih željeznica2006/95/EC Niski napon2009/125/EC Ekološko projektovanje i energetsko obilježavanje89/106/EEC Građevinski proizvodi89/686/EEC Lična zaštitna oprema

98/37/EC Mašine96/48/EC Interoperabilne trans-evropske brze željeznice2012/19/EC Odlaganje električnog i elektronskog otpada93/68/EEC Jednostavne posude pod pritiskom

Institut za standardizaciju Crne Gore

Nacrti crnogorskih standarda


www.pkcg.org


Welcome

Veliko interesovanje za Crnu Goru

Čarteri će prevoziti turiste sa aero-droma iz Kijeva, Odese, Donjecka,

Dnjepropetrovska, Lavova i Harko-va na aerodrome u Tivtu i Podgorici. Čarter letovi će se realizovati u orga-nizaciji „R Toursa“ i njihovih agencija partnera sa tržišta Ukrajine kao što su „Orbita Travel“ ili „Alf Kiev“. Prvi letovi se očekuju od početka maja i trajaće do kraja oktobra.

Nacionalna turistička organizacija i turistička privreda predstavljali su crnogorsku ponudu na sajmu turizma

U ljetnjoj turističkoj sezoni turiste iz Ukrajine u Crnu Goru dovoziće 27 aviona sedmično. Toliko je do sada ugovoreno čartera sa partnerima iz Ukrajine.

„UITT 2013“ koji je održan u Kijevu, od 27. do 30. marta ove godine.

Na štandu NTO CG ponudu su predstavili strateški partneri „R Tours Company“, Montenegro Stars Hotel Group i HG Budvanska rivijera, hotel „Rivijera“, Petrovac, agencija „Talas M“ kao i turističke organizacije Budve i Herceg Novog.

- Interesovanje ukrajinskih turista je najviše usmjereno ka turističkoj ponudi Crnogorskog primorja, gdje preferiraju odmor na plažama i krsta-

renja duž obale, izlete i obilaske starih gradova. Veliki dio njih pokazuje zani-manje za odsjedanje u kapacitetima privatnog smještaja i upoznavanje sa navikama i tradicijom lokalnog sta-novništva. Ove godine sa ovog tržišta očekujemo povećanje broja turista za više od 25 procenata u odnosu na pro-šlu godinu – saopštili su iz NTO Crne Gore.

U 2012. god. Crnu Goru je posjeti-lo 48.742 ukrajinskih turista što je bio rast od 32 odsto u odnosu na 2011. godinu.

Na sajmu „UITT 2013“ je prisutno više od 850 izlagača iz oko 70 destina-cija. (Pobjeda)


[email protected]

61

PO

SLO

VN

I LE

KS

IKO

N


www.pkcg.org

62

Documents

GLASNIK PKCG / mart 2013