GI 2014 Vj11 Vlačni Temelji

Embed Size (px)

Citation preview

  • FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE U SPLITU DIPLOMSKI STUDIJ GRAEVINARSTVA Kolegij: Geotehniko inenjerstvo

    11. VJEBE VLANI TEMELJI

    Split, 14. sijenja 2014.

  • UVOD

    Sustave prijenosa vlanih sila u tlo moemo podijeliti u tri skupine: a) Plitki vlani temelji b) Duboki vlani temelji (piloti) c) Geotehnika sidra

    Primjeri primjene:

    Temelji dalekovoda

  • Temelji zatega RTV odailjaa

    UVOD

  • PRORAUN PLITKIH VLANIH TEMELJA Dc kritina dubina (prema Pacheco et all. nije manja od

    2-3 promjera baze)

    Dubina

    Nosivost

    Primjeri oblika zona plastifikacije za

    razliite nagibe optereenja u vrstom tlu:

    Pacheco et all. (2008) Design of shallow foundations under tensile loading for transmission line

    towers: An overview. Engineering Geology 101, 3-4, pp 226-235.

  • Plitki i duboki slom tla:

    (a) kruta tla ( < 0);

    a.1: plitko slom;

    a.2: duboki slom;

    (b) meka tla ( > 0);

    b.1: plitki slom;

    b.2: granini sluaj; b.3: duboki slom

    PRORAUN PLITKIH VLANIH TEMELJA

  • PRORAUN PLITKIH VLANIH TEMELJA

    Ovisno o vrsti tla potrebno je odrediti

    kut a=f(c,j).

    Prema Porcheron & Martin:

    nekoherentna tla = j; Kruta koherentna tla (j > 15), ploha loma prema vani = j /4; Meka koherentna tla (j < 15), ploha loma prema unutra = tan-1(0.2).

  • Proraun plitkih vlanih temelja u krutim tlima (D
  • 2. Metoda otpora tla

    Metoda pritiska tla uzima u obzir teinu temelja i teinu dijela tla iznad osnovice temeljne plohe unutar uspravnih stranica plata tako nastalog geometrijskog tijela.

    Osim toga u proraun se uzima trenje po platu tako nastalog geometrijskog tijela uvaavajui vodoravna naprezanja okomita na plat. Problem se javlja u odabiru koeficijenta bonog pritiska K pogotovo jer se redovito radi o materijalu zasipa, a ne o autohtonom tlu.

  • 3. Metoda analize pasivnog loma u tlu (metoda D. Saraa)

    Prilikom upanja temelja dolazi do zbijanja tla iznad temeljne stope ploe. Prema Rankinovoj teoriji graninih stanja plastine ravnotee ovo izaziva pojavu plastificiranih zona i na kraju pasivni lom. Iz tih razloga logino je zakljuiti da plohe loma nisu ravne ve slijede zakrivljenost plohe s minimalnom vrstoom na smicanje u pasivnim uvjetima loma. Ovim problemom se bavio i D. Sara.

  • Ravninski model s aluminijskim

    valjiima

    Ravninski model s pijeskom

    (Sara 1975.)

  • Osnovna podloga za proraun vlanog temelja:

    D

    B

    b

    S

  • RIJEENI PRIMJER

  • ZADATAK: Odrediti minimalnu dubinu temeljenja, ako je zadana

    vlana sila S=60 (kN). (Koristiti metodu D. Saraa)

    B=1,0 m

    b=0,4 m

    h=0,3 m

    a1=15

    gbet=25,0 kN/m3

  • tlatemcP2

    d'P

    3 WWKDcKDS j

    Karakteristike temelja:

    B=1,0m, b=0,4m, h=0,3m

    a1=15, gbet=25,0 kN/m3

    D0,160,33V

    0,080,3D0,40,40,4113

    0,080,31V

    vDbbbBB3

    vhBV

    m 0,082

    0,41tg15

    2

    bBtgv

    2222

    2222

    1

    D (m)

    Wtem (kN)

    12,25

    1 1,5 10

    20

    15 Teina temelja:

    Wtem = V gbet

    Wtem=(0,33+0,16D)25,0=8,25+4D

    RJEENJE:

  • Wtla=Vgtla

    0,054D0,8419W0,054D0,84V

    0,08D0,40,40,4113

    0,08D1V

    vDbbbBB3

    vDBV

    tla

    2222

    2222

    Teina tla iznad temelja:

    gtla=19 kN/m3 za D

  • 26

    PK j

    )(j

    Koeficijent u ovisnosti o kutu unutarnjeg trenja j i koeficijenta l

    PK j

  • cPK

    )(j

    Koeficijent u ovisnosti o kutu unutarnjeg trenja j i koeficijenta l cPK

    26

  • EC7, GEO: PP2

    gG,dst=1,35

    gG,stab=1,0

    gR=1,4

    S=60,0 kN

    351WW0141KD05KD19S

    WWKDcKDS

    KDcKDWWS

    RE

    tlatemcP2

    P3

    dstGtlatemstabGRcP2

    dP3

    tla

    RcP2

    dP3

    tlatlatemstabGdstG

    dd

    ,,,,'

    ,,'

    ',,

    gggg

    gggg

    j

    j

    j

    max

    max

    max

    D (m) l jd Cd (kPa) KjP KcP Wtem (kN) Wtla (kN) S (kN)

    1,25 1,11 26 5,0 0,79 3,36 13,26 19,40 50,16

    1,5 1,33 26 5,0 0,71 3,00 14,26 23,39 66,53

    1,6 1,42 26 5,0 0,65 2,87 14,63 24,99 72,21

    1,7 1,5 26 5,0 0,62 2,77 15,03 26,58 79,54

    1,8 1,59 26 5,0 0,59 2,68 15,43 28,18 86,96

    1,9 1,68 26 5,0 0,57 2,58 15,83 29,77 95,78

    l=D/de=D/1,13

    USVOJENO: D=1,5 (m)

  • Napomena za program

    EC7, GEO: PP3 prema NA (HRN EN 1997-1:2012/NA)

    A1d ili A2e) + M2 + R3

    d - za sile od konstrukcije

    e - za geotehnike sile gG,dst=1,35

    gG,stab=1,0

    gc=gtgj=1,25

    gR=1,0

    Nacrtati temelj s zadanim i izraunatim dimenzijama i ucrtati plohu sloma.

  • Hvala na panji!

    Roje-Bonacci T., Mievi P. (1997) Temeljenje. Split, Osijek.

    Pacheco et all. (2008) Design of shallow foundations under tensile loading for transmission line towers: An overview.

    Engineering Geology 101, 3-4, pp 226-235.

    Braja M. Das (2010) Geotechnical Engineering Handbook, chapter 3: Design of Shallow Foundations. J. Ross Publishing

    Martin D. , Cochard A. (1973) Design of Anchor Plates. Rapport 22-10 de la CIGR, Paris