Finansije se mogu definisati kao naucna disciplina unutar koje se izucavaju pojave,odnosi i institucije u vezi sa obezbjedjenjem,kreiranjem i raspodjelom, trosenjem i upravljanjem nov.sred., radi zadovoljenja licnih i zajednickih potreba. Globalnija definicija finansije def. kao naucnu disciplinu koja proucava obezbjedjenje i alokaciju fina.sred.za pojedinacne i opste potreb. Prema srodnosti problema koje proucava nauka o finan., finan. se dijele na: medjunarodne, javne i poslovne finan. Medjunarodne finan. obuhvataju finan. odnose sa inostranstvom kao sto su npr. medjunarodna placanja, devizni kursevi, itd. Javne finan.(eko.javnih usluga) bave se problemima poreza, carina i ostalih dadzbina, kao javnog kapitala administrativno usmjerenog ka budzetu.. Znaci predmet izucavanja javnih finan. je rijesavanje problema pokrica prihodima nepr. rashoda za funk. drzave i ostalih javnih zajednica. Poslovne finan. obuhvataju odrzavanje finan. stabilnosti i regulisanje finan. situacije pred. koordinacijom osnovnih funk. pred. To je naucna disciplina koja se bavi upravljanjem novca u 1pred., privrednim subjektima.Najvaznije finan.odluke: 1.odluka o finansiranju, 2.odluka o investiranju, 3.odluka o dividendi. Devalvacija predstavlja zakonsko smanjenje nom. vr. novca, devalvacija je administrativni odgovor na visoku inflaciju. Revalvacija je zakonsko povecanje nom. vr. novca, sto znaci revalvacija je administrativni odgovor na visoku deflaciju. Stavljajuci novac na raspolaganje korisnicima (duznicima) , njegovi vlasnici (povjerioci) cine tim odnosom odredjenu uslugu duznicima, za koju od njih naplacuju naknadu (cijenu koristenja novca) koja se naziva kamata ili interes. Diskontovanje - svodjenje buduce vr. novca u sadasnju vr. Kapitalisanje - suprotno diskontovanju je svodjenje sadasnje vr. novca na buducu. Novac u vrem. ima svoju cijenu a odredjuje se kam. stopom. Postupak izracunavanja kam. za period od 1 god. naziva se prosti kam. racun i tada se radi o prostoj kam., a ako se radi za period duzi od 1god. onda se radi o slozenom kam. Racunu - slozenoj kam. Postoje 4 osnovne funk. koje su vezane za proces pr. : 1. finan. funk., 2. nabavna funk., 3. proizvodna funk., 4. prodajna funk. Finan. funk. je najvaznija funk. jer je prisutna u sve 4 faze rep. Sve zadatke finan. funk. mozemo podijeliti na primarne i sekundarne. Marksova sema rep. : N-R-P-R1N1 (R1>R; N1>N). Primarni zadaci: 1. pribavljanje nov. sred. (vlastiti i tudji izvori) 2. upotreba sred. (ulaganje) (racionalno u razlicite oblike imovine) 3. uskladjivanje roka imobilizacije sred. i roka raspolozivosti izvora (imobilizacija-rokovi vezanosti sred.) Sekundarni zadaci: 1.disponovanje (rasporedjivanje) novca, 2. kontrola nov. dok. i nadzor upotrebe novca, 3. vodjenje operativne evidencije, 4. finan.planiranje, 5. finan.analiza, 6. informisanje. Odnos finan. funk. i nabavne: finan. funk. obezbjedjuje finan. sred. za nabavku neophodnih sirovina i repromat. za proces proizvodnje. Nab. politika tezi laksoj i vecoj nab., dok je finan. politika usmjerana manjim zalihama materijala, duzim rokovima placanja i sto povoljnijem nacinu placanja. Sukob se razrijesava zajednickim odredjivanjem nivoa optimalnih zaliha mat. i rokova placanjadobavljaca i nacina placanja. Odnos finan. funk. i pr.: Odnos ove 2 funk. ima zadatak da permanentno odrzava kontinuitet pr. i spremnost pr. kapaciteta, utvrdjuje maksimaln obim. pr. uz maksimalno uvazavanje limitirajucih faktora. Finan. i pr. funk. zajednicki utvrdjuju neophodan nivo zaliha nedovrsene pr., polupr. i utvrdjuje dan vezivanja sa akcentom na minimiziranju zaliha u pr. Sukob se razrijesava saradnjom

finan.menadzera i menadzera pr. uz uvazavanje prodajne politike uz teznju da se asortiman i obim pr. odredi na bazi kriterija maksimiranja finan. rezultata i da se zalihe nedovrs. pr. drze na sto nizem nivou. Odnos finan. funk. i prodajne: ogleda se u: 1. utvrdjivanju uslova prodaje, u smislu rokova naplate i nacina placanja, 2. ocjeni kr. boniteta (sposobnosti) kupca, 3. naplati potr. od kupaca, 4. odredjivanju nivoa zaliha gotovih pr., odnosno utvrdjivanje 5. br. dana vezivanja gotovih pr. Instrumenti obezbjedjenja placanja: mjenica, akreditiv (za poslovanje sa inostranstvom), bankarska garancija (domace trz., vecinom kod investicioni radova, gradj. firme) Odnos finan. funk. i racunovodstvene funk.: Saradnja finan. funk. i rac. funk. se narocito ispoljava u oblasti bilansiranja i vodjenja bilansne politike. Finan.politika u odnosu na bilansnu ima interes da bilans sto je vise moguce, bude sa latentnim (skivenim: javljaju se kada su rezerve realno gledane vece od onih prikazanih u BS, na taj nacin, novac od naplate got. pr. ide direkt na z-r.) rezervama, jer to olaksava finansiranje, smanjuje poreski teret, a time pozitivno utice na likvidnost. Odnos finan. funk. i uprave pred.: Finan. menadzment moze doci u sukob sa upravom pred. u pogledu finan. rast i razvoja, kada uparava pred. zeli da finan. na svoj nacin suprotno pravilima finan. Finan. menadzment treba biti uporan u odbrani svojih argumenata,jer je praks pokazala da su mnoga pred. bankrotirala radi pogresnog nacina finansiranja. Finan. funk.: Finan. funk. moze biti organizovana posebno za svako pred. i kao zajednicka za vise pred., u vidu interne banke ili posebne finan. sluzbe, tako da finan. funk. moze biti orgnizovana centalizovano, decentralizovano i kombinovano. Forma u kojoj se obavljaju konkretni poslovi i zadaci finan. funk. jeste finan. sluzba kao sadrzaj finan. poslova. Osnovni ciljevi finan. pred. su: uskladjenost velicine i strukture sred. i izvora finan., trajnost finan. poslovanja, kroz obezbjedjenje racionalnog finan., optimalne solventnosti i snizavanja finan. rizika, planirani finan. rezultat i povecnje finan.snage pred. Pravila finan. se odnose na pitanja porijekla i rocnosti izvora finan. i nacina finan. pojedinih dijelova aktive. Ta pitanja se mogu precizirati na: kakav odnos treba da bude izmedju sopstvenog i tudjeg kapitala? I koje izvore treba upotrijebiti za finan. pojedinih dijelova aktive?. Odnos 1:1 za sopstveni i tudji kapital je odnos koji se u teoriji cesto pominje i za kojeg mnogi autori smatraju da je najoptimalniji. U poslovanju pred. vaznu ulogu predstavlja definisanje koliko je sred. pred. nabavljeno iz vlasnickog kapitala, a koliko iz pozajmljenih sred. Dug: - samo dugorocni pozajmljeni zajmovi, -dugorocni i kratkorocni zajmovi, -dugorocne pozajmice + sve tekuce obav. Pravilo koje polazi od zahtjeva da se prilikom finansiranja, primljena sred.ne smiju investirati na duzi ro kod roka njihovog vracanja, naziva se zlatno bankarsko pravilo finnsiranja. Izvor finansiranja dugorocno vezanih sred. treba da budu dugorocni kapital, a kod kratkorocno vezanih sred.- kratkorocni kapital, to pravilo finansiranja naziva se zlatno bilansno pravilo finansiranja. Pravilo finansiranja 1:1 zahtjeva kao minimum jednakost gotovine, mjenica i duznika sa kratkorcnim tudjim izvorima finansiranja, odnosno nov. vr. i potr. sa kratk. obav. u cilju mjeranja likvidnosti prvog stepena. Pravilo 2:1 odnosi se na srazmjeru izmedju obrtne imovine i kratk.obaveza,a formulisano je od strane bankara u cilju utvrdivanja tzv. likvidnosti dugog stepena. Za odrzavanje likvidnosti pred.zasnovanog na dugi rok, koje imaju kumulirane potrebe za kapitalom moraju se imati u vidu pored pravila finansiranja jos dva osnovna

uslova: 1. da se iz tekucih prihoda vraca najmanje ulozeni iznos finan.sred. i 2. da se mogu nabavit nova sred.nakon vracanja dospjelih obav. Prije donosenja definitivne odluke o obliku finan. potrebno je: 1. izvrsiti identifikaciju potrebnih sred., 2. odrediti izvore finansiranja: -unutrasnja fina., -vanjsko finan., 3. izvrsiti ocjenu i saciniti predracun troskova finan. Unutrasnja finan. pred.: pozitivan novcani tok, dobitak, obracunata i neuplacena amortizacija, kapitalne rezerve, prodaja osnovnih sred., smanjenje zaliha na skladistu gotovih pr., Zakonom o hartijama od vr. data su osnovna rijesenja za sve oblike hartija. Svaki izdavalac (emitent) moze se opredijeliti za izdavanje (emisiju) jednog od oblika HOV koje se dijele na: 1. dugorocne: akcije i obveznice, 2. kratkorocne: (mjenice) blagajnicki zapisi, certifikat, komercijalni zapis. Prodaja akcija radi pribavljanja novca zove se finasiranje akcionarskim kapitalom ili dokapitalizacija. Motiv investiranja u akcije: 1. kapitalna dobit (razlika izmedju kupovne i prodajne vr.) 2. dividenda (kao suvlasnik pred. da ostvari zaradu). Prodaja obveznica radi pribavljanja novca zove se finasiranje dugom. Obveznice su isprave koje sadrze priznanje neke obav. i sluze povjeriocu kao dokaz da je duznik preuzeo obavezu. Obveznice i akcije se razlikuju u sljedecem: 1.vlasnik akcije je djelimicni vlasnik pred. (AD) koje je akciju prodalo, 2. vlasnik obveznice je poverilac pred. (AD) koje je obveznicu izdalo, 3. vlasnik akcije ima pravo na dobit pred. (AD) koje je akciju prodalo. Vlasnik obveznice ima pravo na kam. od pred. (AD) koje je obveznicu izdalo. Prednost akcija nasprem obveznicama: 1. kapital akcija ne mora se vratiti, 2. vlasnicima akcija emitent ostvaruje dividendu samo ako ostvari dobit i ako skupstna,tj vecinski vlasnik (51%) tako odluci. Eskontni kr. je aktivan bankarski posao i veoma je znacajan. Banka kupuje mjenice i druge vrijednosne papire u portfelju (ulaganje u vise HOV od 1 investitora) pojedinih pred. Reeskontni kr. je kr. cije je obnavljanje unaprijed ugovoreno, djelimicno ili potpuno, sa istim rokom i pod istim uslovima. Investicioni kr. je po pravilu dugorocan (srednjorocan). Lizing je oblik finansiranja nabavke osnovnih sred., to je transakcija na osnovu koje je jedno pred. umjesto da kupi opremu ili druge investicije vr. za gotovinu kojom raspolaze, uzima osnovna sred. u dugorocni zakup. Stalna sred. se razvrstavaju na: materijalna, nematerijalna i dogorocne finan. plasmane. Materijalna sred. su osnovna sred. tj. sred. koja imaju fizicku supstancu. Osnovna sred. se amortizuju, osim zemljista, jer zemljiste nema ogranicen vijek trajanja. Amortizacja je proces postepenog trosenja osnovnih sred., odnosno ona predstavlja alokaciju nab. vr. u toku njegove upotrebe. Neamortizovani dio nab. vr. osnov. sred. je knjigovodstvena vr. osnovnog sred. Nematerijalna sred. su stalna sred. koja nemaju fizicku supstancu. To su prava koja ce preduzecu donositi ekonomsku korist u buducnosti. Tu spadaju patenti, autorska prava, osnivacka ulaganja u razvoj, goodwill. Dugoroni finan. plasmani obuhvataju ucesca u kapitalu drugih pravih lica, dugorocne kr., dug. HOV, otkupljene sopstvene akcije itd. Likvidnost eko princip koji zahtjeva da pred. placa svoje obav. u rokovima njihovog dospijeca. Solventnost eko. princip koji zahtjeva da pred. moze izmiriti svoje obav. u svakom momentu (jer je njegova imovina veca od obav.) Bilans stanja: Ativa je jednaka kapitalu pred.uvecanu za obav. Kapital (neto vr.) je jednaka aktivi pred.umanjen za obav. Neto vr.je ukupna imovina pred. umanjena za ukupne obav. Aktiva je jednaka pasivi jer je rijec o istom pojmu (imovini)

reduciranje potrazivanja i povecanje obaveza. Vanjsko finasiranje pred.: vlastiti kapital-vlasnici, kredit, vlastit i tudji kapital-mjesavina, subvencije i posebni oblicisurogati: lizing,faktoring i fortfering.Kriteriji izbora oblika finan.: raspolozivost, vrem.prilagodjenost,prilagodjenost iznosa,likvidnost i rizici likvidnosti,pravo glasa i nezavisnosti,troskovi finan.: -tr.nabavke:notar,provizije..,-tr.koristenja:kam.,garancije.., -tr.otplate. posmatranom sa 2 razlicita aspekta. Aktiva predstavlja imovinu u pojavnim oblicima. Pasiva odg. na pitanja s'cijim je novcem kupljuna imovina, novac koji je upotrebljen za placanje odredjene imovine, izvori sred. Imovina je kupljena na 2 nacina: 1.gotov novac-placena, 2. odgodjena placanja (u bilansu se nalaze i u aktivi i pasivi, tj. kratkorocne obav. prema dob.)-neplacena. U grupi finan. izvjestaja od 5, 3 su navaznija: 1. bilans stanja, 2. bilans uspjeha i 3. bilans novcanih tokova (gotovine) Bilans stanja- finan., knjigovodstveni.. dokument na kojem se prikazuje pregled vr.imovine 1 pred. na odedjeni dan. Bilans uspjeha-prikazuje uspjesnost poslovanja pred. u odredjenom vrem. Periodu. .Moze se prikazati na 2. nacina: 1. u obliku slova T i 2. u obliku liste, najcesce se sacinjavaju za 1god. Bilans tokova gotovine (bilans novcani tokova) finan. izvjestaj kojim se prikazuje ukupan priliv i odliv nov. sred. u 1 odredjenom periodu.