1

STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE

FARMACEUTSKI TEHNIČAR

Ožujak 2012

2

Boce četvrtasta tijela, I. i početak II. st., Starigrad kod Zadraslika s naslovnice preslikana iz knjige “Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarništva”

1997., prof. dr. Vladimira Grdinića

Nakladnik HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TEHNIČARA Zagreb, Capraška 1 e. pošta: tajnik@hdft.hr Mat. br. 3253414

Predsjednik HDFT-a Marija Žužak Jastrebarsko, Petrovina 1d, e. pošta: predsjednik@hdft.hr 099/2285905

Glavna i odgovorna urednica Sanja Schiller Zagreb, Jakova Gotovca 14

e. pošta: urednistvo@hdft.hr 091/7207 993

Uređivački odbor Vesna Anić Ivanka Bogdan Marina Cundeković

Miroslav Čizmić Martina Gal Svjetlana Jakovac Josip Varga

Nada Vraneković

Adresa uredništva Zagreb, Capraška 1 Žiroračun 2360000-1101240952 s naznakom za “Tehničar” e. pošta: urednistvo@hdft.hr

Lektor Mira Jelić, prof.

Tehnička urednica Gordana Vinter

Tisak Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb Trg m. Tita 14

Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka

3

Ljude ne možeš mijenjati,ali ih možeš voljeti

4

Sretan UskrsSretan Uskrsæeli Vam æeli Vam

Uredniπtvo Ëasopisa Uredniπtvo Ëasopisa Farmaceutski tehniËarFarmaceutski tehniËar

5

UVODNIK

Poštovane kolegice i kolege!

U ovom broju obraćam vam se osobno kao glavna urednica časopisa „Farmaceutski tehničar“, na čijem sam čelu 12 godina. Prošle godine sa svog radnog mjesta otišla sam u punu zasluženu mirovinu te smatram da je vrijeme da mladim naraštajima pre-pustimo vođenje i časopisa i drugih vodećih mjesta HDFT-a. Stara poslovica glasi „Na mladima svijet ostaje“ i uvjerena sam da će mlade generacije raditi za dobrobit Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara. To ne znači da ću se potpuno povući. Ostat ću negdje u sjeni, kako bih mogla svojim dugogodišnjim iskustvom u radu društva pomoći svojim savjetom mladim generacijama. Mladi su uvijek stvarali napredak u vremenu u kojem žive.

Časopis je počeo izlaziti u lipnju 1997. godine, od kada do danas izlazi kontinu-irano. Od samog početka izlaženja član sam uredništva, a u lipnju 2000. prelazim na mjesto glavne urednice. U početku je časopis bio crno-bijeli te djelomice u boji (korice i oglasi), do današnjeg tiska u boji s mnogo ilustracija. Misao vodilja uredništva je da je to stručno-informativni časopis farmaceutskih tehničara, te smo pažnju usmjerili na stručne članke radi edukacije članova. Putem časopisa članove obavještavamo o događanjima u društvu, novostima u struci i zdravstvenoj legislativi. Tijekom svih tih godina nastojali smo da časopis dobiva na kvaliteti - stručno i izgledom. Trudili smo se da što više tehničara svojim člancima sudjeluju u stvaranju časopisa.

Za mlade kolegice i kolege htjela bih naglasiti da je časopis izlazio i u bivšoj

državi pod nazivom Bilten, od 1968. do 1975. – dva broja godišnje, a od 1976. do 1985. pod nazivom „Farmaceutski tehničar“ s prekidima. Od osnutka društva, 1956. godine, nametala se potreba za stručnim glasilom kako bi tehničari diljem Hrvatske bili upoznani s radom našeg društva. Mnogim tehničarima u svakom kutku naše lijepe domovine časopis je i danas jedina veza sa stručnim društvom. Zato smo ponosni kao uredništvo i vodstvo HDFT-a da smo u Republici Hrvatskoj uspjeli punih petnaest godina redovito izlaziti i obavještavati svoje članove o svemu što smo smatrali da je važno za struku, a to će nastaviti i buduće generacije.

Željela bih se obratiti mladoj generaciji koja danas živi u virtualnom svijetu,

a mnogi misle da je volonterski rad izgubljeno vrijeme. Vjerujte, aktivno radim u HDFT-u od 1974. godine. Kroz to vrijeme bila sam na različitim funkcijama, upoznala mnoge kolegice i kolege, stekla mnogo poznanika i najvažnije – mnogo iskrenih pri-

6

jatelja. To je vrijedno i nezaboravno iskustvo, zato se veselim da su se u svim našim podružnicama aktivno uključili u rad mladi kolege.

Čeka nas još mnogo posla i priprema za VI. sabor i izbornu skupštinu. U podružnicama su održani stručni sastanci, na kojima su izabrani predsjednici i tajnici iz vaših podružnica, a obavljen je izbor članova za Skupštinu koji će zastupati vaše interese.

Vjerujem da će vas izabrana tema „Odgovornost i zadaća farmaceutskog tehničara u susretu s trudnicama“ privući i obogatiti vaše znanje i pomoći vam u razgovoru s kolegama i pacijentima.

Vidimo se u Bolu,

Sanja Schiller

7

* mr. sc. Alan Ramić, mag. pharm., Aurantum d.o.o. za savjetovanje

DODATNO SAVJETOVANJE U LJEKARNI

A. Ramić*

UVOD

Jeste li koji put doživjeli da je vaša potreba bila samo djelomice zadovoljena? Vi ste mislili da vam je za zadovoljenje vaše potrebe dovoljan samo jedan proizvod, a ustvari trebali ste još nešto kako biste doista riješili svoj problem. Na primjer, uz novi predivni mobitel, trebala vam je možda i neka zgodna navlaka koja bi ga zaštitila, a i personalizirala uređaj koji imaju mnogi oko vas. Ili privjesak…ili krpica za čišćenje ekrana... ili dodatni paket SMS-a...

Možda ste tek pri povratku svojoj kući shvatili da bi vam baš dobro došlo još nešto uz proizvod koji ste upravo kupili. Na primjer, bijela pasta za vaše nove svečane cipele... a i četka koju imate je neprikladna...

Redovito se događa da su naše potrebe samo djelomice zadovoljene jer ih osoba s druge strane nije uzela u obzir, a neki put niti mi sami nismo znali što nam sve stoji na raspolaganju da bismo doista zadovoljili svoju potrebu.

Rješenje ovog problema je u dodatnoj prodaji, tj. u dodatnom savjetovanju (eng. cross-selling).

U ovom članku vidjet ćemo kako potpunije zadovoljiti potrebe naših pacijenata, a da pri tome ne radimo prodajni pritisak na njih. Mi im kao stručnjaci pružamo dodatni savjet kako mogu kvalitetnije riješiti svoj problem i zadovoljiti svoju potrebu.

ZNAČI LI TO DA JA SAD MORAM BITI I TRGOVAC?

Nikako! Trgovac će nuditi PROIZVOD, i to s ciljem da obavi PRODAJU, kako bi TRGOVAC zadovoljio svoju potrebu, a to je ispunjenje nekog prodajnog cilja koji mu je zadan.

U ljekarni mi nudimo SAVJET, s ciljem da POMOGNEMO pacijentu, kako bismo zadovoljili potrebu PACIJENTA, a to je rješenje njegovog problema. Stoga naš dodatni savjet neki put može biti da pacijent ne kupi ništa - nego da npr. pije više tekućine, spava u vlažnijoj prostoriji, jede više povrća ili da ipak prvo posjeti liječnika. Naš je cilj bolje rješavanje njegovih potreba, a neki put to znači da će pacijent izići iz ljekarne s dva ili tri proizvoda, a neki put - samo sa savjetom što mu je činiti.

8

Razliku između trgovine i savjetovanja možemo vidjeti na sljedećem primjeru iz prakse:

Pacijent ulazi u ljekarnu i ide izravno prema recepturi. Kolegica Radić veselo pozdravlja poznatog pacijenta: “Dobar dan, gospodine Horvat”. “Dobar dan”, odgovara pacijent i pruža recept na kojem mu je liječnik preporučio OTC preparat. “A, vidim da ste danas bili kod doktora Barišića”, kaže kolegica prijateljskim tonom glasa. “Ah da, jesam, i vidite da mi je propisao te pastile... mislio sam da ću dobiti neki antibiotik.” Kolegica Radić se ljubazno nasmiješila i pružila pacijentu pastile koje je propisao liječnik: “Samo ih polako otopite u ustima 4 do 5 puta na dan - i sve će biti u redu.” “Da, i doktor mi je tako rekao...”.

“Trebate li još nešto?”“Ne, hvala.”“Onda vas molim 36 kuna... imate li sitnoga?”“Imam, evo, izvolite”“Hvala vam. Doviđenja.”“Doviđenja.”

Naša kolegica u ovom razgovoru nije doznala ništa o poteškoćama koje ima pacijent, niti je pacijent izišao zadovoljan iz ljekarne nakon ovog susreta. Osim toga, nakon radnog dana provedenog u takvim razgovorima s pacijentima, kolegica se počinje žaliti da je svedena na običnog trgovca i prodavača, tj. dodavača kutijica, te da o svemu odlučuje liječnik, pacijent, reklame... a da ona više ni na što nema utjecaja...

To je bio primjer interakcije s pacijentom u kojemu nismo poveli razgovor u smjeru savjetodavnog razgovora. Iako je prisutna bliskost s pacijentom i ljubaznost - nismo koristili i stručni aspekt našega rada. Pacijent nije u potpunosti zadovoljan, a nije niti došlo do prigode za savjetovanje, niti za dodatno savjetovanje pacijenta (cross-selling).

“Molim vas nešto za grlobolju”, traži sljedeći pacijent, odmah nakon pozdrava. “Jeste li imali nešto određeno u vidu?” - pita kolegica Radić. “Ne, nisam, ne znam što imate za to...”, kaže pacijent pomalo zbunjeno. “U tom slučaju preporučila bih vam ove pastile”. Pacijent sa zanimanjem uzima kutijicu i pita: “Kako se uzimaju?”. Kolegica Radić daje kratku i jasnu uputu: “Otopite u ustima kada vas grlo zaboli, otprilike svaka tri do četiri sata”. “U redu”, kaže zadovoljan pacijent, plaća račun i odlazi uz pozdrav.

U ovom razgovoru ima više stručne komponente nego u prvom primjeru. A i kolegica Radić kaže da ju vesele ovakvi pacijenti koji pristaju na njezinu preporuku i odlaze zadovoljni iz ljekarne.

Međutim, ovaj pacijent je već na putu do svoje kuće počeo sumnjati u to da su upravo te pastile najbolje rješenje za njega... Osim toga, sad se sjetio da osim grlobolje ima i sve jači osjećaj peckanja u nosu, a i glavobolja se polako javlja...

Često u ljekarnu dolaze pacijenti i kupci koji točno znaju što im treba, ali po-nekad se samo čini da je tako. U gornjem slučaju, pacijent ustvari ne zna što mi je

9

sve potrebno da bi riješio problem s grlom, a da je razgovor tekao drugim smjerom, već u ljekarni bi zaključili da je grlobolja samo trenutno najizraženiji simptom nekog većeg problema.

Bez obzira na to dolazi li pacijent u ljekarnu s receptom, ili traži određeni proizvod, ili se pak žali na neku određenu poteškoću, ako povedemo razgovor na pra-vi način pacijent će uz našu pomoć spoznati da za rješenje njegovog problema treba uvažiti i neke dodatne savjete.

Ako krenemo u izdavanje ili prodaju odmah nakon što je pacijent izrazio svoju želju ili zatražio određeni proizvod - tada propuštamo kvalitetnije pomoći pacijentu, provjeriti što je prava potreba pacijenta i svakako propuštamo priliku za dodatno savjetovanje pacijenta.

Naravno da treba uzeti u obzir i situacije kada nije potrebno ili poželjno ulaziti u dublji razgovor s pacijentom, npr. ako je pacijent u velikoj žurbi, ljutnji ili ako je u tom trenutku u ljekarni velika gužva, a problem pacijenta nije toliko akutan.

Pogledajmo sada kako s pacijentima najčešće razgovara kolegica Marić. Ona radi niz godina u ovoj ljekarni, a poznata je po tome što rado ulazi u razgovore s pa-cijentima, pa čak i kada je u ljekarni više pacijenata. S vremenom su stalni pacijenti prihvatili da kad je u smjeni kolegica Marić moraju malo dulje čekati, ali da zauzvrat imaju prilike bolje riješiti svoje probleme.

Pacijent ulazi u ljekarnu i ide izravno prema recepturi. Kolegica Marić veselo pozdravlja poznatog pacijenta: “Dobar dan, gospodine Horvat”. “Dobar dan”, odgovara pacijent i pruža recept na kojem mu je liječnik iz susjedne ambulante preporučio OTC preparat. “A, vidim da ste danas bili kod doktora Barišića”, kaže kolegica prijateljskim tonom glasa, podiže pogled s recepta, brižno pogleda paci-jenta i upita: “I, kako vam je?”. “Ah, nemojte me ništa pitati...”, kaže pacijent koji je jedva dočekao to pitanje i nastavlja: “... Ma, nisam ništa noćas spavao... boli me grlo, pa mi je doktor Barišić dao ove pastile. Ali kaže mi da mi ne treba antibiotik, a ja mislim da mi treba...”. Kolegica Marić je pacijentu objasnila zašto mu u ovom trenutku antibiotik ne može pomoći, i vidjela je na licu pacijenta da se složio s time da antibiotik nije pravo rješenje. Međutim, kolegica je upitala: “Kako to da ste tako slabo spavali...?” “A, kašljem, suho, čim legnem, i ne prestaje...”. “Dragi gospodine Horvat, ove pastile će vam smanjiti grlobolju i ubrzati izlječenje, ali ako želite noćas mirno spavati trebate uzeti i nešto za smirivanje kašlja.” Pacijent se složio i uzeo manje pakiranje antitusika, koji mu je predložen. U međuvremenu su u ljekarnu ušla dva stalna pacijenta koje je kolegica Marić ljubazno pozdravila pogledom. Ima još dvije teme o kojima bi rado razgovarala s pacijentom pa je odlučila pokrenuti samo jednu: “A, koliko je suh zrak u prostoriji u kojoj spavate?” Pacijent se požalio na to da centralno grijanje jako isušuje zrak, pa ga je kolegica podsjetila na to da ovih dana posebno paze na to da zrak bude dovoljno vlažan, osobito noću. Podijelila je s pacijentom i neke savjete o najboljem položaju za spavanje kada imamo nadražajni kašalj. Kolegica se sjetila da je taj pacijent bio već ove zime dva puta u ljekarni i posumnjala u stanje njegovog imuniteta, pa je razgovor zaključila ovako: “Rado bih

10

da navratite za koji dan u ljekarnu i javite mi kako napreduje liječenje grla.” Paci-jent je bio ugodno iznenađen ovom brigom za njega, te je veselo napustio ljekarnu s pastilama i antitusikom, uz želju da se vrati u ljekarnu za koji dan s dobrim vijestima.

U čemu je razlika između ovog razgovora i prvog primjera u ovom tekstu? Kao što vidite, razliku čine - pitanja koja postavljamo. “I, kako vam je?”, s tim je pitanjem kolegica Marić omogućila pacijentu da izrazi što ga doista muči u vezi s grlom. To je primjer otvorenog neusmjerenog pitanja, o kojima smo pisali detaljnije u drugom dijelu ove serije članaka.

Obratite pozornost na to kada i kako je preporučen dodatni savjet - antitusik. Kolegica nije kretala u dodatno savjetovanje dokle god nije od pacijenta dobila pri-stanak na prvi proizvod - pastile umjesto antibiotika. Ne možete kretati u dodatno savjetovanje dok nije dovršeno prvo savjetovanje.

Kolegica Marić je pacijentu prvo objasnila potrebu za smirivanjem kašlja. U prodajnom smislu, kolegica je ovdje ustvari prvo prodala ideju i osvijestila pacijenta da ima dodatnu potrebu. Ovdje još ne prodaje konkretni antitusik. Kada se pacijent složio s njome da doista treba smiriti kašalj ako se želi naspavati, tada mu je ponudila prikladno rješenje. A rješenje je argumentirala putem koristi za pacijenta - da se dobro naspava. Kako je on prošlu noć proveo uglavnom budan, njegova želja za mirnim snom je dovoljno velika da će rado uzeti i dodatni proizvod. Naš cilj je pomoći pacijentu, a u ovom slučaju se ostvaruje i kroz dodatni savjet i prodaju (cross-selling). Međutim, u nastavku slijedi i dodatni savjet o vlaženju prostora i položaju za spavanje koji potvrđuju da kolegica Marić uživa u svojem poslu zato što voli pomagati pacijentima, a ne prodavati im dodatne proizvode.

To je primjer savjetodavnog cross-sellinga, tj. kolegica je na savjetodavni način ponudila potpunije rješenje svojem pacijentu. Da bi uspjela u tome, trebala je doznati nešto više o pacijentu, te nakon što je otkrila njegove dodatne potrebe, pružila je do-datne savjete pacijentu u obliku koristi za njega - miran san bez suhog kašlja.

Pred kraj razgovora kolegica Marić postupa pragmatično i ne pokreće razgovor u smjeru narušenog imuniteta, jer je vrlo teško pacijentu prihvatiti odjednom toliko dodatnih savjeta, a i počela se stvarati gužva u ljekarni. Međutim, kolegica je pozvala pacijenta da se vrati na dodatno savjetovanje, time je pokazala i dodatnu brigu za paci-jenta, a i kreirala mogućnost da dodatno savjetuje svojeg pacijenta prilikom sljedećeg razgovora u ljekarni.

Kada usporedimo način rada ovih kolegica, vidimo da kolegica Radić lijepo ko-municira s pacijentima, ljubazna je i susretljiva, ali i površna po pitanju sadržaja samih razgovora. Ona postavlja samo najnužnija pitanja, koja su uglavnom samo tehničke prirode (npr. “To je za vas?”, “Znate li kako trebate uzimati ove pastile?”, “Imate li sitnoga?” i slično). Kolegica Marić ulazi dublje u razgovor s pacijentima i omogućava im da se bolje izraze o svojim poteškoćama i potrebama. Ona time dobiva širu i po-tpuniju sliku pacijenta i kreira više mogućnosti za kvalitetnije i dodatno savjetovanje svojih pacijenata. Nastupa kao savjetodavac svojim pacijentima i na prvom mjestu joj je uvijek pacijent - a ne prodaja.

11

POSTUPAK DODATNOG SAVJETOVANJA U LJEKARNI

Da biste mogli uspješno pokušati dodatno savjetovanje, prethodno je potrebno uspješno izvesti primarni savjetodavni razgovor. Koraci ovakvog razgovora mogu se prikazati ovako:

- Uvod, pozdrav- Analiza potreba pacijenta- Savjetovanje prvog preparata

- argumentacija putem koristi za pacijenta- dobivanje pristanka od pacijenta

- Dodatno savjetovanje

- argumentacija putem koristi za pacijenta- dobivanje pristanka od pacijenta

- Zaključak razgovora, pozdrav

KOJI SU PREDUVJETI ZA USPJEŠNO DODATNO SAVJETOVANJE?

Za početak, trebamo biti usmjereni pacijentu, fokusirani na razgovor s njime te postavljati pitanja (otvorena), koja će omogućiti pacijentu da izrazi svoje potrebe. Tek kada uspješno izvedemo savjetodavni razgovor i dobijemo pristanak pacijenta za prvi proizvod, možemo krenuti u dodatno savjetovanje pacijenta.

KOJI JE PRAVI TRENUTAK ZA DODATNO SAVJETOVANJE?

Pravi trenutak za dodatno savjetovanje je onaj u kojem se pacijent i dalje osjeća zadovoljno donesenom odlukom. Dakle, najbolji trenutak za to je neposredno nakon što je pacijent prihvatio vaš prvi savjet. Ako je prvi preparat već izdan i naplaćen, zakasnili ste. Vrlo često pacijenti u ovom trenutku više nisu spremni za dodatno savjetovanje i samo će vam se zahvaliti i napustiti ljekarnu. S druge strane, nikako nemojte pokušavati izvoditi dodatno savjetovanje dok se pacijent još nije odlučio niti za prvi proizvod. Obično u ovom slučaju pacijent ne uzme niti jedan proizvod jer se osjeća zbunjeno, a mi se pretvaramo u agresivnog prodavača.

Promatranjem pacijenta možemo vidjeti koliko je spreman na dalje savjetovan-je, odnosno koliko bitnim percipira problem koji ima. Ako pacijent daje verbalne i neverbalne znakove zainteresiranosti - tada je poželjno pružiti mu i dodatni savjet. Ukratko – pratite signale zainteresiranosti i kupnje kod pacijenta.

12

KAKO FORMULIRATI ULAZAK U DODATNO SAVJETOVANJE?

“Trebate li još nešto?”“Mogu li vam još kako pomoći?”

To su najčešći izrazi kojima ulazimo u dodatno savjetovanje. Tim pitanjima želimo postići da će pacijent izraziti koji još dodatni proizvod mu je potreban. Ali ta se nada rijetko ispuni. Savjetodavni pristup od nas zahtijeva da pacijentu pružimo konkretan prijedlog kako može riješiti svoj problem. U našim primjerima, to je bilo: “Dragi gospodine Horvat, ove pastile će vam smanjiti grlobolju i ubrzati izlječenje, ali želite li noćas mirno spavati - trebate uzeti nešto za smirivanje kašlja.”

Na raspolaganju nam stoje brojne mogućnosti pokretanja dodatne prodaje. Na primjer, ako pacijentica traži noćnu kremu iz dermokozmetičke linije, možemo upitati jedno od ovih pitanja:

- Koju dnevnu kremu koristite?- Kako stojite s dnevnom kremom?- Kako njegujete kožu danju?- Kako čistite kožu?- Imamo i pripadajući losion za čišćenje, koji ujedno i njeguje kožu te smanjuje ...- Jeste vidjeli da smo upravo dobili i pripadajuću kremu za ...- Iz ove kolekcije su lansirali i ...- A, kako njegujete tijelo?- Imamo vam iz ove serije i tester za losion za tijelo...- Trenutno nam je akcija na...

Ne postoje striktna pravila za formiranje takvih izjava, ali poželjno je odmaknuti se od svojstava proizvoda koje nudite prema potrebama pacijenta kojeg savjetujete.

U svakom slučaju, nije poželjno vršiti prodajni pritisak na pacijenta, nego samo pružite pacijentima prijedloge i mogućnosti kako može kvalitetnije riješiti svoj problem. Svakako pazite na svoj ton glasa i objasnite pacijentu zašto mu nešto preporučujete. Na primjer:

- Djelovanje ovog lijeka možete pojačati/ubrzati ako istodobno...- Dodatno bi bilo dobro da koristite i ... kako biste...- Bilo bi najbolje da uz to koristite i ... jer...- Ako želite učiniti još nešto za sebe/svoje zdravlje, preporučila bih vam...- Sigurno znate da za ovu poteškoću možete koristiti i ... jer...- Kako biste se što prije vratili na posao / ustali na noge, trebate dodatno uzi-

mati i ...- Kako se prehlada ne bi ponavljala potrebno je podići i imunitet pa ...

13

ZAKLJUČAK

Naravno da dodatni savjetodavni razgovor zahtijeva s naše strane više vreme-na, osobnog angažmana, individualizaciju pristupa, te višu razinu komunikacijskih vještina, ali rezultat uspješno izvedenog dodatnog savjetovanja je zadovoljniji pacijent kojem je kvalitetnije riješen problem, mi se osjećamo bolje jer pomažemo pacijentu na kvalitetniji način, a često se istodobno postižu i bolji prodajni rezultati ljekarne.

14

15

ŽELJEZO U DODACIMA PREHRANI

J. Škala*

Željezo je esencijalni nutrijent koji je prijeko potreban ljudskom organizmu i ima velik utjecaj na zdravlje. Zdravi ljudski organizam sadrži oko 2,5 g (40 mg/kg, žene) i 4,0 g (50 mg/kg, muškarci) željeza. Najveći dio željeza, oko 60 %, nalazi se u hemoglobinu crvenih krvnih stanica, 7 do 9 % u mioglobinu, a sastavni je dio i važnih enzima. Najvažnija funkcija željeza je prijenos kisika do svih stanica u organizmu, no ono je važno i za pravilno funkcioniranje enzima uključenih u sintezu DNA, stvaranje energije i zaštitu od mikroorganizama i slobodnih radikala.

NEDOSTATAK ŽELJEZA

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, jedan od najčešćih ne-dostataka u ljudskom organizmu je nedostatak željeza i pogađa oko 30 % svjetske populacije. Najčešći uzroci nedostatka željeza su nedovoljan unos hranom, loša ap-sorpcija iz probavnog sustava (gastrektomija, resekcija duodenuma, malapsorpcija), povećan gubitak (kronična krvarenja) te povećane potrebe (trudnoća, dojenje, rast). Nedostatak željeza uzrokuje različite simptome: umor, iscrpljenost, bljedilo, gubitak apetita, nedostatak koncentracije, lupanje srca, osjećaj nedostatka zraka, slabljenje imunološkog sustava i česte infekcije. Kao posljedica teškog nedostatka željeza nastaje sideropenična anemija, koja je od brojnih oblika anemija najčešća. Sideropeničnu anemiju karakterizira smanjena količina hemoglobina te smanjeni broj ili veličina eritrocita. Skupine koje su najviše izložene riziku nastanka sideropenične anemije su djeca (do 3 godine), trudnice, stariji bolesnici, osobito ako boluju od neke kronične bolesti te bolesnici operiranog želuca i alkoholičari.

PRAVILNA PREHRANA

Pravilnom i raznovrsnom prehranom može se pomoći organizmu u nadoknadi željeza. Prirodni izvori su meso (jetra, perad, riba), jaja, mahunarke (grah, grašak), zeleno lisnato povrće (špinat, kelj, brokula), cikla, bademi, marelice, smokve. Željezo u hrani životinjskog podrijetla, tzv. hem željezo, je vezano na bjelančevine i dobro se apsorbira (20 %), dok se u hrani biljnog podrijetla, tzv. ne-hem željezo, apsorbira i iskorištava dvostruko slabije (10 %). Razlog tome je što apsorpciju ne-hem željeza

* Jelena Škala, dipl. ing. prehrambene tehnologije, PIP d.o.o., Zagreb

16

inhibiraju fi tati, prehrambena vlakna (u bilju, žitaricama i leguminozama), tanini, kofein (u čaju i kavi) te kalcij i fosfor (iz mlijeka). Najveći dio željeza u hrani je u obliku trovalentnog željeza. Da bi se ono uopće moglo apsorbirati, mora se reduci-rati u bolje iskoristivo dvovalentno željezo. Važnu ulogu pritom ima C-vitamin koji reducira trovalentno željezo u dvovalentno. Zato se iskoristivost željeza, posebno iz namirnica biljnog podrijetla, znatno poboljšava ako se u dnevnom obroku kombiniraju namirnice bogate C-vitaminom.

Apsorpcija željeza se odvija u tankom crijevu, a najznačajnija je u dvanaesniku. Kad su potrebe organizma za željezom male, a pričuve velike, sva će se količina ap-sorbiranog željeza prevesti u feritin, a na taj način će se spriječiti prevelika apsorpcija željeza. No, u slučaju kad su pričuve male, a potrebe velike, sva količina apsorbiranog željeza ulazi u plazmu gdje se veže na transferin koji prenosi željezo.

ŽELJEZO U DODACIMA PREHRANI

Ako se potrebe za željezom ne uspiju zadovoljiti prehranom, preporučuje se uzimati ga u obliku dodataka prehrani. Željezo u dodacima prehrani je najčešće u obliku, bolje iskoristivog, dvovalentnog željeza, i to kao željezov (II) sulfat koji ima dobru bioiskoristivost, ali uzrokuje dosta probavnih smetnji (napuhivanje, mučnine, zatvor). Ostali oblici željeza kao što su željezov (II) fumarat, željezov (II) glukonat, željezov (II) bisglicinat, osim što se dobro apsorbiraju, ne uzrokuju toliko probavnih smetnji. Vrlo često dodaci prehrani osim željeza sadrže C-vitamin, folnu kiselinu, biljne ekstrakte, voćne sokove te med medljikovac koji su izvori željeza i/ili povećavaju iskoristivost željeza u organizmu. Preporučena dnevna količina željeza, u brojnim dodacima prehrani, je 14 mg, a trudnicama i dojiljama se preporučuje 30 mg željeza na dan. Potrebe za željezom u trudnoći su povećane, osobito u drugom i trećem tro-mjesečju – kada se povećava količina eritrocita i prenosi se sve veća količina željeza potrebna za rast fetusa i strukturu posteljice.

Željezo se, zbog bolje apsorpcije, preporučuje uzimati prije glavnog obroka na prazan želudac uz vodu ili voćni sok. Kako bi se povećala količina hemoglobina u eritrocitima, ali i popravile pričuve željeza u organizmu, željezo je potrebno nepre-kidno uzimati dulje vrijeme (od 2 do 6 mjeseci).

U svakom slučaju, željezo je potrebno uzimati uvijek uz savjetovanje i pod kontrolom liječnika, jer razlozi nedostatka željeza ne moraju uvijek biti vezani uz prehranu, već mogu biti simptomi ozbiljnih poremećaja u organizmu.

17

CIKLA(Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva)

V. Anić*

Cikla je korjenasta dvogodišnja biljka koja prve godine u zemlji razvija korijen okruglog ili cilindričnog oblika jake crvene boje, a nadzemno rozetu velikih zelenih do crvenih listova prožetih crvenim žilama. Sljedeće godine razvija se stabljika s brojnim neuglednim cvjetovima skupljenim u paštitaste cvatove koji će donijeti sje-me i uginuti. Pripada obitelji lobodnjača (Chenopodiaceae). Poznata je prehrambena namirnica s ljekovitim svojstvima. Nastala je od divlje vrste, sea-beet, podrijetlom s obala Europe, sjeverne Afrike i južne Azije. Divlji oblik cikle nije imao razvijen korijen, pa se upotrebljavalo samo lišće. I danas raste u širem obalnom pojasu Sredo-zemnog i Crnog mora. Korijen se počeo koristiti prije 2000 godina nakon modifi kacije, a prvi su ga u ljekovite namjene počeli upotrebljavati Grci i Rimljani - kao lijek za stvaranje krvi, te kod malarije. Koliko su je cijenili, potvrđuje i činjenica da je otisak cikle nađen na srebru Apolona u njegovom hramu u Delfi ma. Proizvodnja korijena u današnjem obliku poprimila je veće razmjere u 16. stoljeću. Široka popularnost te namirnice tada se iz Europe preselila i na ostale kontinente. Dugo se vremena cikla pripremala najčešće ukiseljena za zimnicu. Međutim, njezina prava ljekovita svojstva dolaze do punog izražaja u svježem soku ili svježoj salati. Sok je slatkast, malo zem-ljani, a tekstura mu je glatka i baršunasta. Mnogi zaziru od pijenja svježeg soka zbog njegove tamnocrvene do ljubičaste boje. Pomiješan sa sokom od mrkve, jabuke i naranče te s malo meda iznimno je ljekovit napitak. Prirodni je antianemik, antibakterik, antikarcinom, antipiretik, antioksidant, antisklerotik, detoksikant, diuretik, remineralizant.

Cikla je bogata antioksi-dantima, vitaminima i minera-lima. Sadrži vitamine B

1, B

2, B

3,

B6, C, te minerale – magnezij,

kalij, kalcij, fosfor, jod, željezo, sumpor, brom, litij, rubidij, celzij, stroncij i kobalt. Ljeko-vitost cikle je i znanstveno do-kazana. Medicinska istraživanja potvrđuju da se zbog visokog sadržaja antioksidanata, željeza, bora te folne kiseline može ubrojiti u supernamirnicu.

18

Sok od cikle osobito se preporučuje trudnicama, ali i svježa cikla - kao salata - zajedno s lišćem. Cikla ima visoki sadržaj folne kiseline koja može spriječiti mnoge bolesti kod novorođenčadi. Folna kiselina jedan je od najvažnijih vitamina B-skupine, koja sudjeluje u gradnji novih stanica i razvoju živčanog sustava fetusa.

Svježi sok od korijena cikle poznati je borac protiv kancerogenih bolesti, oso-bito leukemije zahvaljujući antocijaninu, tvari koja cikli daje crvenu boju. Antoci-janin blokira rast tumorskih stanica i uspješno uklanja posljedice štetnog zračenja – neutralizirajući slobodne radikale i sprečavajući oštećenje staničnog tkiva. Da bi rezultati u liječenju bili vidljivi, treba piti 1 litru svježeg soka na dan. Zasladiti se može medom. Sok treba piti i dva mjeseca nakon povlačenja bolesti. Sok možemo lako sami napraviti cijedeći sitno naribanu ciklu preko gaze ili u sokovniku. U iscijeđeni sok dodati meda i dobro izmiješati drvenom kuhačom. Napitak je odmah spreman za konzumiranje.

Rudolf Breuss, alternativni liječnik iz Austrije, svoj je život posvetio nalaženju najboljeg prirodnog lijeka protiv raka. Napravio je poseban sok, koji je davao odlične rezultate u liječenju ove bolesti. Uz pomoć svoje metode izliječio je više od 45.000 ljudi od raka i drugih neizlječivih bolesti.

Prema Breussu, rak može preživjeti samo uz pomoć bjelančevina, koje sadrži kruta hrana. Zbog toga je razradio poseban post tijekom 42 dana, kada se piju samo čajevi i poseban sok od povrća, glavni sastojak kojeg je cikla. Tijekom ta 42 dana stanice raka gladuju i umiru, dok se zdravlje cijelog organizma poboljšava.

Breussov sok se pravi samo od ekološki uzgojenog povrća, u sastavu 55 % cikle, 20 % mrkve, 20 % celerovog korijena, 3 % krumpira i 2 % rotkve. Terapija protiv raka, prema Rudolfu Breussu, uključuje ne samo 42-dnevni post, nego i mnoštvo drugih čimbenika, npr. izbacivanje iz prehrane šećera, regulaciju probave, fi zičku aktivnost itd.

Iznimna kvaliteta elementarnog željeza iz cikle pomaže kod anemije, obnav-lja i čisti krv. Tome pridonose i male količine kobalta, koji sudjeluje u stvaranju B12-vitamina koji je nužan za stvaranje eritrocita.

Uspješno regulira krvni tlak i stimulira cirkulaciju, za što su zaslužni betain i betanin koji povoljno utječu na krvne žile, smanjuju kolesterol i potiču rad jetre. Vi-soka razina nitrata u soku od cikle djeluje slično kao aspirin u sprečavanju stvaranja krvnih ugrušaka te naslaga na krvnim žilama. Jedna čaša soka na dan mogla bi vam pomoći u regulaciji krvnog tlaka i opskrbiti vas vitaminima, mineralima i enzimima koji će vam podići energiju i pomoći organizmu u čišćenju od otrova.

Pijte sok od cikle da biste lakše i dulje vježbali. Betacyanin iz cikle povećava prijenos kisika u krvi, time nam daje veću energiju i izdržljivost. Dobra opskrbljenost tjelesnih stanica kisikom vrlo je važna i u gradnji novih stanica i zaštiti od mnogih bolesti.

Cikla pospješuje rad probavnog trakta, osobito želuca, crijeva, jetre, žuči i mokraćnih organa. Također pospješuje rad nadbubrežne žlijezde.

Jod iz cikle vrlo je dragocjen i učinkovit kod ateroskleroze, a u kombinaciji sa selenom uspješno sudjeluje u usporavanju starenja i čišćenju organizma.

19

Sirova cikla lako je probavljiva, ljekovita, niske energetske vrijednosti - 45 kcal na 100 g svježe namirnice. Kuhanjem gubi svoja ljekovita svojstva. Da bismo sačuvali ljekovitost, možemo je najprije napola skuhati u malo vode i nakon toga ispeći.

Sok od cikle nemojte početi uzimati u velikim količinama, već ga uvedite po-stupno. Početne velike količine mogu izazvati vrtoglavicu zbog eliminacije toksina iz organizma. Čišćenje organizma bit će uspješnije ako ćete uz sok uzimati više tekućine. Želimo li dobro sebi i svojim bližnjima, nazdravimo svaki dan sa čašom soka od cikle.

Ojačajte imunitet čašom vitaminskog napitka - soka od cikle. Sok je ukusan i djeci i odraslima. Ocijedite jednaku količinu cikle, mrkve, jabuke i limuna po želji. U iscijeđeni sok umiješajte meda prema želji. Odličan sok za zaštitu od virusa i bakterija u zimsko vrijeme, a uz ciklina zagrijavajuća svojstva lakše ćete prebroditi niske temperature.

Ne treba se uplašiti ako će vam mokraća i stolica biti crvenkasti. To je samo crvena boja cikle.

Priroda je naša prava ljekarna i za svako godišnje doba pripremila je ono što nam je najviše potrebno. Cikla je dragocjeno zimsko povrće koje trebamo če šće uzimati u svojoj prehrani.

20

21

LEOPOLD (LAVOSLAV) RUŽIČKAPRVI HRVATSKI DOBITNIK

NOBELOVE NAGRADE

Ove godine obilježavamo 125. godinu rođenja prvog hrvatskog dobitnika Nobelove nagrade, znanstvenika svjetskog značaja – Leopolda Ružičke.

Rođen je u Vukovaru 13. rujna 1887., u obitelji obrtnika i poljoprivrednika. Otac Stje-pan Ružička je češko-hrvatskog podrijetla, a majka Amalija njemačko-hrvatskog. Obitelj je njegovala veliku ljubav prema domovini Hrvatskoj, tako da se kroz Ružičkin život, uz školovanje i značajan znanstveni rad, stalno provlači domoljubno djelovanje. „Prisvojio“ je hrvatski oblik imena Lavoslav, iako korijen njegova njemačkog imena nema sličnosti s izabranim, već znači „hrabar u narodu“.

Kao četverogodišnjak ostao je bez oca i s majkom i bratom preselio se u Osijek, gdje

je proveo djetinjstvo i završio pučku školu i klasičnu gimnaziju kao solidan učenik. Strog i religiozan odgoj formirao je njegov karakter tako da je cijenio skromnost i puno vremena posvećivao radu i znanosti.

Nešto zbog nepovoljnog položaja hrvatskog čovjeka u Austro-Ugarskoj, a nešto zbog uvjeta pri upisu na fakultet, Ružička se odlučuje za Visoku tehničku školu u Karlsruheu u Njemačkoj. Time počinje njegov životni put uz kemiju i srodne struke.

Silan trud uložio je da diplomira već nakon dvije godine studija i nastavi rad na doktorskoj disertaciji iz organske i preparativne kemije uz mentora Hermanna Staudingera (također budućeg nobelovca), kojemu je po završetku doktorata postao asistentom.

Radio je na ispitivanju aktivnih sastojaka insekticidne biljke Pyrethrum cine-rarifolium - dalmatinski buhač. Ružička i Staudinger izolirali su piretrin iz cvjetova buhača i odredili mu strukturu. Taj znanstveni rad objavljen je 1924. godine, a piretrin i njegovi sintetski analozi i danas se koriste kao insekticidi.

Staudinger 1912. postaje profesor na ETH-u u Zürichu. S njim u Zürich dolazi i Ružička, kojem Švicarska postaje druga domovina, a 1917. dobio je i državljanstvo.

Tijekom istraživanja iz organske kemije, posebno se bavio kemijom terpena. Zbog znanja na tom području postao je izvanredni profesor na ETH-u, a posebnu

22

podršku imao je od ženevskih proizvođača parfema u čijim je istraživačkim labora-torijima radio.

Tijekom svog istraživačkog rada boravio je u Baselu i Utrechtu (Nizozemska), a 1929. stvorili su se uvjeti da se vrati u ETH u Zürich kao profesor na katedri anor-ganske i organske kemije i šef laboratorija organske kemije. Tu je radio do svoje sedamdesete godine, kad odlazi u mirovinu. Svoj laboratorij ostavlja u nasljeđe znanstveniku Vladimiru Prelogu.

Kao stručni suradnik i dalje je radio u tvornici Sandoz AG u Baselu.Znanstveni radovi (582 objavljena) obuhvaćaju istraživanja makrocikličkih

spojeva, raznih grupa terpena, steroida i raznih produkata životinjskog i biljnog po-drijetla. Posebno značenje ima uspješna sinteza androsterona i testosterona kojom je njegov rad postao vodeći u području organske kemije.

Ružička je dobio Nobelovu nagradu kao prvi Hrvat 1939. za svoj rad na polime-tilenima i višim terpenima. Zbog ratnih prilika nije mogao otići u Švedsku po nagradu, već mu je ona uručena 16. siječnja 1940. od švedskog veleposlanika, na posebnoj svečanosti održanoj na ETH-u. Nobelovsko predavanje održao je u Stockholmu poslije II. svjetskog rata. Za svoj rad dobio je niz drugih nagrada od eminentnih ustanova i kemijskih društava diljem Europe.

Kao nobelovac, Ružička je došao1941. u Zagreb gdje je u suradnji sa znanstve-nicima Deželićem i Prelogom održao niz predavanja iz područja svog znanstvenog rada, a što je ocijenjeno kao najveće kulturno događanje u Zagrebu i Hrvatskoj. Tada je napisan i prvi hrvatski prikaz njegova života.

Znatiželjni duh vodio je Ružičku i u područje umjetnosti – zanimao se za sli-karstvo i bavio fotografi jom. Nije mu bio stran ni sport – skijao je i igrao tenis, rado vozio bicikl, a posebno je uživao u vožnji automobilom.

Ružička je značajno djelovao na području edukacije. Inzistirao je na boljoj organizaciji akademskog obrazovanja i znanstvenog rada u SFRJ, te je uspostavio Švicarsko-jugoslavensko društvo. Postao je i počasni član tadašnje Jugoslavenske aka-demije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. U Švicarskoj je osnovana nagrada „Ružička“ za mlade znanstvenike koji rade u Švicarskoj. U rodnom Vukovaru otvoren je 1977. muzej njemu u čast, koji je nažalost uništen 1991. tijekom Domovinskog rata. Danas njegovo ime nosi vukovarsko veleučilište.

Leopold Ružička preminuo je 26. rujna 1976. u Mammernu na Bodenskom jezeru u 89. godini života.

pripremila Nada Vraneković

23

IZ RADA DRUŠTVAIZVOD IZ ZAPISNIKA S X. SJEDNICE SREDIŠNJEG ODBORA U MANDATU OD 2008. DO 2012. GODINE

Deseta sjednica Središnjeg odbora HDFT-a održana je 24. i 25. veljače 2012. u Opatiji u Hotelu Ambasador.

Prisutni: Marija Žužak - predsjednica HDFT-a, Anita Farkaš Marin - tajnica HDFT-a i članovi SO: Paula Barić, Martina Gal, Mira Grubišić, Svjetlana Jakovac, Marijana Matić, Zorica Pintar, Nikola Seršić, Branka Šunduković, Nada Vraneković i Josip Varga.

Odsutni članovi SO: Zrinka Čipćić, Marica Gudlin, Snježana Kruljac, Danijela Polić i Lori Sinovčić.

Sjednici prisustvuju članovi Nadzornog odbora: Božidar Tomašić - predsjednik, Milka Dimitrišin i Janja Glavačević - članovi.

Odsutni članovi Nadzornog odbora: Danijela Božić i Maja Matijašević.Sjednici prisustvuju: Janja Jelić - predsjednica Suda časti; Jožef Čebin - predsjed-

nik Savjeta SO; članovi Izvršnog odbora - Ana Rukavina Ćaćić, Štefi ca Kosovec, Branka Kričej, Zejneba Mikulić, Miroslav Momčilović, Zdenka Tomašić i Tatjana Živković; Sanja Schiller - glavna i odgovorna urednica časopisa; članovi organizaci-jskog povjerenstva VI. sabora Tomislav Čajo, Miroslav Čižmić i Vedran Šjardi.

DNEVNI RED

1. Usvajanje zapisnika s IX. sjednice Središnjeg odbora HDFT-a 2. Izvješće o radu HDFT-a u 2011. godini i analiza izvršenja preuzetih zadaća na

VIII. i IX. sjednici SO 3. Prijedlog izvješća za Skupštinu o radu HDFT-a (predsjednice i tajnice) 4. Izvješće Nadzornog odbora o radu društva 5. Izvješće Organizacijskog povjerenstva za pripremu VI. sabora HDFT-a 6. Izmjene i dopune fi nancijskog plana za 2011. i usvajanje završnog računa za 2011.

godinu 7. Plan rada i fi nancijski plan za 2012. godinu 8. Pripreme za izbornu skupštinu HDFT-a 9. Završne pripreme VI. sabora10. Odluke potrebne za redovno funkcioniranje HDFT-a

Dnevni red je prihvaćen jednoglasno. Za zapisničara izabrane su Helena Matković

i Sanja Schiller.Ad 1. Zapisnik IX. sjednice dostavljen je uz pozive te je usvojen bez primjedbi

- jednoglasno. Ad 2., 3., 4. i 5. Pod navedenim točkama podnijeti su izvještaji o radu HDFT-a

tijekom 2011. , te prijedlog izvještaja o radu društva za razdoblje 2008. do 2012. koji

24

se podnosi Skupštini. Članovi SO prihvatili su uz dopune izvještaja za skupštinu. Na osnovi rezultata izbornih sastanka u podružnicama SO je utvrdio listu kandidata za članove Skupštine, Središnjeg odbora, predsjednika, tajnika, članove Nadzornog odbora i Suda časti. SO je prihvatio prijedloge podružnica, osim u jednom slučaju - kada predloženi kandidat nije ispunjavao uvjete utvrđene Statutom i Pravilnikom o izborima, te je SO donio odluku o drugom kandidatu. Predloženi delegati za Skupštinu su potvrđeni.

Ad 6. Uz ovu točku izvršen je rebalans plana. Predviđeni prihodi i rashodi za 2011. godinu iznosili su 319.500,00 kn. Ostvareni prihodi su 382.461,25 kn, a rashodi 312.099,33 kn. Utvrđena je razlika prihoda nad rashodom u iznosu od 70.361,92 kn. Rebalans plana je prihvaćen. Na osnovi usvojenog rebalansa prihvaćen je i završni račun za 2011. prema Zakonu o fi nanciranju neprofi tabilnih udruga.

Ad 7. Nakon rasprave o predloženom planu rada i fi nancijskom planu za 2012. u točki 4. uz organizaciju predavanja uvrštena je i organizacija mini-skupova. Plan rada i fi nancijski plan su prihvaćeni.

Ad 8. i 9. Kako bi Skupština i VI. sabor funkcionirali besprijekorno utvrđene su zadaće i izvršitelji za njihovo kvalitetno provođenje.

Utvrđen je redoslijed rada skupštine:1. Otvaranje2. Izbor radnih tijela: radno predsjedništvo, verifi kacijsko povjerenstvo, kandi-

dacijsko povjerenstvo, zapisničar, ovjerovitelj zapisnika3. Usvajanje poslovnika o radu4. Zaključci skupštineUtvrđeni su zadaci i osobe za pripremu VI. sabora:- priprema izložbenog prostora- doček predavača i gostiju- način i priprema registracije sudionika- mjesto, vrijeme i koordinatori u autobusima- odgovorni i glavni urednik zbornika, uredništvo zbornika te korektor teksta. Ad 10. Utvrđene su sve odluke potrebne za funkcioniranje HDFT-a.

25

POPIS DELEGATA SKUPŠTINE PO PODRUŽNICAMA

PODRUŽNICA DALMACIJE

Antonija Biluš Jasminka OdrljinTomislav Čajo Blaženka PeranMiroslav Čižmić Ivana PilićMarija Ivković Paulina RustanJelena Koljanin Jakov ŠošaAna Jelavić Muštarić

PODRUŽNICA PRIMORSKO-GORANSKO-ISTARSKA

Dženet Bartolić Rosana GuštinAna Bilić Zdenka JozićAnđa Bojić Branka MalnarMarin Brajnović Keti NemetJelena Ćućuz

PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE

Sandica Bedek Mirjana LukavskiVesna Biro Evica MilanovićDalibor Božičević Snježana MirkovićKatica Đaković Ksenija PrugovićIvanka Franić Nevenka RončevićIrma Kubin Marija VučićevićJasmina Lukačević

PODRUŽNICA ZAGREBA

Anmarija Barić Marina Hrestak LuićAna Turica Barin Silvija MakarIvana Batinić Zejneba MikulićZlata Biočić Mirjana PaljugZrinka Bogović Jelena PoturicaSlobodanka Vujanović Bosnić Lidija PurgarVerica Božić Marija SabotaJožef Čebin Sanja Schiller Jasna Greger Božica ŠargačJosipa Kaurić Višnja ŠoštarićRenata Kobali Mihaela Tinodi

26

Štefi ca Kosovec Zdenka TomašićBranka Kričej Mirjana VidaŽeljkica Kucelj Tatjana ŽivkovićSonja Kuhar

PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA

Sonja Bek Irena Majhen Sonja Fažon Silvija ModrićDraženka Jagetić Jasmina VajdićAnita Kučan Erika Zbiljski

27

DOBRO DOŠLI NA OTOK BRAČ

Najveći dalmatinski otok, eliptičnog oblika, dug oko 40 km i ukupne površine 395 km2. Ima ugodnu klimu i pripada sredozemnoj vegetacijskoj zoni. Izgrađen je od čvrstih stijena vapnenca i dolomita te je upravo zbog prevladavanja vapnenca bogat i poznat po svojem bijelom i sivom kamenu, još od antičkih vremena pa do danas upotrebljavanom u građevinarstvu u cijelome svijetu.

Kamen je jedinstveni i trajni sinonim ovog otoka. Čitave klesarske dinastije su se za vrijeme renesansnog i baroknog doba obrazovale u antičkim kamenolomima pokraj Pučišća, gdje je i jedina strukovna škola u Hrvatskoj koja stvara majstore klesare. Najsjajniji primjer je Dioklecijanova palača.

U XX. stoljeću korčulanski kamen ugrađen je u budimpeštanski Parlament, tro-girski u berlinski Reichstag, a brački kamen u Bijelu kuću u Washingtonu.

Kada je Brač bio dio kopna, prije mili-jun godina, njegovom je dužinom tekla rijeka Cetina koja se usjekla u duboke kanjone, koji su i danas karakteristični za ovaj otok. Obiluje podzemnim špiljama i jamama te je

do sada poznato više od 180 jama i oko 40 špilja.Brač nosi drevno ilirsko ime Brentos = jelen, kulturnoj životinji njegovih pra-

povijesnih stanovnika, iako nije u znanosti potpuno utvrđeno, ali znamo da su ga i Grci zvali Elaphusa i Bretenide, od elaphos = jelen. U prapovijesno doba na Braču je bilo jelena, svjedoče o tome i nalazi u špilji Kopačini.

Prema legendi, trojanski heroj Antenor, utemeljitelj Padove i Korčule, došao je nakon pada Troje iz grčke Ambracije na Brač te je sa sobom poveo pastira, ratara i pomorca te se upravo zbog toga život na otoku gradio na stočarstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu i ribarstvu. Iako je stočarstvo stoljećima prevladavalo, Bračanin je postupno krčio šumu i makiju i sadio voće, povrće i industrijsko bilje. Najraspro-stranjeniji je uzgoj vinove loze i masline.

VIDOVA GORA

Najviši jadranski otočni vrh, 778 m nad morem. Ime je dobila po crkvici sv. Vida, izgrađenoj u 13. ili 14. stoljeću, koja se nekada uzdizala na vrhu brda. Iako je u ruševinama, i danas se vidi temelj sjevernog zida i dio polukružne apside. S vrha

28

Vidove gore pruža se jedinstven pogled prema jugu, a kada je vrijeme osobito bistro mogu se vidjeti i vrhovi apeninskih planina.

BOL

Najstariji gradić smješten na južnoj strani otoka Brača, podno Bolske krune i Vidove gore, te njegovo najveće turističko središte, čija bogata povijest seže još

u antička vremena. O tome svjedoče brojni arheološki na-lazi i spomenici.

Osnivanje dominikanske zajednice 1462. godine, te izgradnja samostana 1475. go-dine, daju posebnu važnost za duhovni i kulturni život Bola.

Nekoć mjesto vinograda-ra, ribara i pomoraca, a danas poznato turističko mjesto. Ime Bol dolazi od latinskog vallum = ukop, zemljani bedem, zem-ljom utvrđeno naselje; a ima

isto značenje kao i starohrvatsko značenje riječi obala = opkop, nasip.Bol se, kao lokalitet, prvi put spominje 1184. godine u Povaljskoj listini načinjenoj

u zgradi Biskupije - dominikanski samostan, a kao naselje se prvi put spominje 10. listopada 1475. godine u darovnici kojom knez Zacharia daruje poluotok Glavicu dominikancima.

TURISTIČKI PRVAK HRVATSKE 2010.

Uz titulu sveukupnog prvaka hrvatskog turizma, Bol je dobio i :- Turistički cvijet – najbolje turističko mjesto u kategoriji naselja od 5 do 10

tisuća ležajeva- Plavi cvijet – 3. mjesto za najuređenije općinsko središte primorske Hrvatske- Sunčani cvijet – 1. mjesto za najuređenije općinsko središte Splitsko-dalma-

tinske županije- Villa Giardino – najljepša okućnica primorske Hrvatske i Splitsko-dalmatinske

županije.

Prostrane i šljunčane plaže, koje se protežu u dužini od desetak kilometara, učinile su Bol prvom turističkom oazom na otoku Braču.

29

Plaža Zlatni rat – bolski ponos – jedna od najljepših plaža čitavog Jadrana, čiji se vršak pruža gotovo pola kilometra u more, a raste nanošenjem i taloženjem sitnih šljunčanih oblutaka oko podmorskog grebena. Vršak stalno mijenja oblik pod utje-cajem vjetrova i morskih struja, naginjući se na jednu ili drugu stranu. Zbog svojeg prirodnog oblika postao je zaštitnim znakom otoka Brača.

Dominikanski samostan nalazi se s istočne strane Bola, na poluotoku Glavici, u sklopu kojega je i muzej koji raspolaže bogatom arheološkom zbirkom te raznovrsnim vrijednosnim predmetima i slikama.

30

Na zapadnoj strani mjesta, prema Zlatnom ratu, smješteni su glavni bolski hoteli.Vaš dolazak ovamo značit će put u pravi doživljaj, stoga vas pozivamo da dođete

te zajedno s nama upoznate taj jedinstven otok, prebogatog povijesnog i kulturnog nasljeđa.

Pripremila Martina Gal

31

POPIS PUTNIKA U AUTOBUSIMA

POLASCI AUTOBUSA 19. TRAVNJA 2012.

Autobus broj 1 Zagreb

Polazak iz Zagreba, autobusni kolodvor - peron 502/504 u 6.30 sati Odmor Zir 30 minutaPolazak iz Šibenika, autobusni kolodvor 10.30 satiTrajekt 12.30 satiVođa autobusa IVANA BATINIĆ

ANKA BAKOVIĆ - ŠIBENIIKANKICA BARIĆANMARIJA BARIĆANA BARIN TURICAIVANA BATINIĆDŽEMSADA BEĆIROVIĆANTONIJA BILUŠ - ŠIBENIIKZLATA BIOČIĆRUŽA BOGDANZRINKA BOGOVIĆSLOBODANKA BOSNIĆNIKOLINA ČARGONJALJILJANA DUIĆIVANKA ĐENĐINOVIĆJASNA GREGERMARINA HRESTAKROMINA JAGIĆSLAVEN JURČIĆJOSIPA KAURIĆMARINA KINDLRENATA KOBALISLAĐANA KOLJIĆMILICA KOVAČIĆŽELJKICA KUCELJSONJA KUHARMAJA LIPOVACMIRJANA MAJETIĆ

32

SILVIJA MAKARMIHAELA MAMIĆMIRJANA PALJUGLANA PAPBLAŽENKA PERAN - ŠIBENIKIVANA PILIĆ - ŠIBENIKANTONIO PLATUŠIĆJELENA POTURICADANICA PRANJIĆLIDIJA PURGARSNJEŽANA PUSTAJKATARINA RUKAVINANIKOLINA NIKOLIĆIVANČICA SMERIĆMARIJA SABOTANIKOLINA STILINOVIĆBOŽICA ŠARGAČVLATKA ŠKRABLINVIŠNJA ŠOŠTARIĆMIHAELA TINODIMIRJANA VIDAEMA VINCELJ

Autobus broj 2 Zagreb

Polazak iz Zagreba, autobusni kolodvor - peron 502/504 u 10.00 satiOdmor Zir 30 minutaPolazak iz Šibenika, autobusni kolodvor 14 satiTrajekt 16.30 satiVođa autobusa ZLATKO REGVAR MARGARETA BAČURINIVA BARIČEVIĆINES BELUHANANELA BRLAS - ŠIBENIKMARINA BRLEK-PAVLAKANA CESTARIĆANA MARIJA ČAVLOVIĆSANJA DELIĆ

33

SUZANA DERONJAJADRANKA DUMIĆERŽEBET FRANČIĆMARICA HADŽINAANA HAPAČANA JAKOPOVIĆDIJANA JURIŠIĆSANDRINA KIRINMAJA KLINČIĆMIRELA KOJUNDŽIĆVALENTINA KOKIĆ - ŠIBENIKVESNA KOMARMIRA KOMERIČKIRUŽICA KOVAČEVIĆBLAŽENKA LEGINIVANKA LESKOVARVESNA LISAKJASNA MATIĆMATEA MILIĆ-ŽIDOANTONIJA MIŠURA - ŠIBENIKSANDRA MUTAJAMARIJA STANIĆNATALIJA ORSAGVESNA PAJTLAR DOMINECDAVORKA PERAN - ŠIBENIKHAJDI PERICAMARICA PETKOVIĆ ZALAJMIRJANA PINKOIVANA PRIŠLINIVANA RADOŠEVIĆZLATKO REGVARVIŠNJA SALAJSTER - ŠIBENIKMARTINA SILOV - ŠIBENIIKMIRA SRDAREV - ŠIBENIKMARIJA ŠEGUDOVIĆSUZANA ŠTIGLIĆNIVES TOMAŠIĆĐURĐA VIDAKOVIĆZDENKA VONDRAČEK

34

KRISTINA VRANARIČIĆANICA VRANEKOVIĆBLANKA VRBANČIĆNIKOLINA VULINOVIĆ - ŠIBENIK

Autobus broj 3 Zagreb

Polazak iz Zagreba, autobusni kolodvor peron 502/504 u 10.45 satiOdmor Zir 30 minutaTrajekt 16.30Vođa puta MARINA CUNDEKOVIĆ

NATALIJA ANTOLIĆDRAGUTIN BARBIRSANDRA BERGANT VIDAKOVIĆJASNA BRAJDIĆ-GOMZAANASTAZIJA BURIĆIVANA CELINIĆMARINA CUNDEKOVIĆROMINA DUHANDREA DUILO VRABECMARINA FABIĆVALENTINA GJURINSKI TELEBARRENATA GRBEŠIĆMARIJANA GRGIĆVALENTINA HADAŠBOŽICA HORVATNATALIJA HOSUNADA HULJAKEMA JOVIČIĆKATA KALCINAJELENA KLJUČARŠTEFICA KOMPASIROMANA KOVAČEVIĆJADRANKA KRALJEVIĆTOMISLAV KRPANIĆMARIJA LEKIĆDUBRAVKA LEŠ

35

BRANKA LOVREČEK FAJALENKA LUBINANADA MERCBRANKA MERKAŠKRISTINA MIKOVIĆKATARINA NALETILIĆKARMELA NOVOSELACSNJEŽANA OREŠIĆVERICA PAPSTNATALIJA PEKČECMILENKA PELIĆSLAVICA PIRAGIĆŽELJKO PLAVECKATARINA POSAVECDUBRAVKA RAĐENOVIĆARMANDO RAJHLJILJANA RIKOVIĆJASNA SUGOVIĆSTANKA ŠKARUPKAKSENIJA ŠTEFIČEKROMINA TALANSENIJA VIŠNJIĆ-PAVIČIĆDANIJELA VITELJ

Članovi skupštine iz podružnice DalmacijePolazak iz trajektne luke Split u 12.30 satiPolazak iz trajektne luke Supetar u 13.30 satiMarija Ivković, luka Supetar – prijevoz agencija TIP TOURSJelena Koljanin, luka Supetar – prijevoz agencija TIP TOURSJasminka Odrljin, luka Supetar – prijevoz agencija TIP TOURS

Autobus Supetar

Polazak trajekta iz trajektne luke Split u 16.30 satiPolazak autobusa iz trajektne luke Supetar 17.40 sati

IVAN BILOKAPIĆMLADENKA DELIJA

36

ANTONIJA DODERZDENKA DUSPARAANA GALIĆIVONA JUNAKOVIĆANITA KAČUNIĆNIVES KALAJŽIĆIRENA KARMELIĆANGELA LIJIĆKATJA LOVIĆTIHANA MAĐORSLOVENKA MARINKOVIĆNIVES PERIŠIĆSMILJKA PETRICIVANKA PIVČEVIĆDANIELA POLIĆVESNA RADAN BREKALOELVIRA RAJČIĆANTE SMOLČIĆMIRJANA ŠALINOVIĆANKICA ŠIMIČIĆMAJA ŠPAR MAJEREDITA TADIĆIVA STANA VETMADRAGICA VUKOSAVAMILICA VULIĆNADALINA ZANKI

37

Autobus Osijek

Polazak iz Osijeka, autobusni kolodvor u 3.30 satiĐakovo, autobusni kolodvor u 4.15 satiSlavonski brod, autobusni kolodvor u 5.15 satiKutina, naplatne kućice u 6.15 satiKarlovac, naplatne kućice u 8.05 satiOgulin, ugibalište u 8.30 satiOdmor Zagreb poslije naplatnih kućica 20 minutaOdmor Zir 20 minutaTrajekt 12.30 satiVođa autobusa – DALIBOR BOŽIČEVIĆ

BRANKA AMIDŽIĆIRENA ARAMBAŠIĆ - KARLOVACIVANA BAOTIĆSANDICA BEDEKSOFIJA BERTOLOVIĆVESNA BIROMARTINA BIŠĆANĐURĐA BLAŽEVIĆDALIBOR BOŽIČEVIĆANA BRAZLJILJANA ČAJKOMIRANDA ČERINAJASNA ČORAKDARIJA DAMJANOVIĆBRANKICA DENISJERNEJA DUŠANIĆKATA ĐAKOVIĆNEVENKA ĐURĐEVIĆDIJANA FARKAŠMARIJA FILIPOVIĆIVANKA FRANIĆJANJA GLAVAČEVIĆEVICA HOSTIĆSTJEPAN HOSTIĆSLAVICA HRNJAKSNJEŽANA JELEČEVIĆMARICA KAPOVIĆ

38

JASNA KOCIJANNEVENKA KOLEKANKICA KRŠANIRMA KUBINZDRAVKA KUTEROVACJASMINA LUKAČEVIĆLJERKA MATASOVIĆ-SOKOLOVIĆMARIJANA MATIĆKAROLINA MATIJAŠECMIRJANA MIHELIĆIVANKA MIKIĆEVICA MILANOVIĆSNJEŽANA MIRKOVIĆVIKTORIJA NOVICKI - KARLOVACMARINKA ODOBAŠIĆMIRNA PEJDOTANJA PINTERAMARIJA POLIČIĆJADRANKA PREMECLJUBICA PROTULIPAC - KARLOVACKSENIJA PRUGOVIĆMARINA PUCEKVIŠNJA RENDULIĆNEVENKA RONČEVIĆIVANA SKOČIBUŠIĆSANDRA TADIĆMARIJANA TOMACMAJA TOMLJENOVIĆPERIŠA TONKAMARINA VARGASANJA VIŠNIĆ - OGULINJELENA VONČINAMARIJA VUČIČEVIĆKATICA VUKIĆSVJETLANA VUKOVARACBRANKA ZECMAJA ZELIĆSUZANA ZUBIĆMARIJA ZULIĆ

39

Autobus Pula – Rijeka

Polazak iz Pule ispred „Plodina“ u 4.00 satiPolazak iz Pazina u 4.40 satiPolazak iz Rijeke, autobusni kolodvor u 6.00 satiOdmor Zir 30 minutaTrajekt 12.30 satiVođa puta - BRANKICA ŠUNDUKOVIĆ

ANA BILIĆANĐA BOJIĆIVICA BOJIĆMARIN BRAJNOVIĆJULIJANA BUĆOSVJETLANA ČERČINOVIĆJELENA ĆUĆUZTANJA DEŠAMILENA FABRISALENKA FILIPOVIĆBRIGITA GRŠKOVIĆROZANA GUŠTINMARIJA IVANČIĆVANJA KRŠULIVANA KUSTEC-SKOPLJAKVIŠNJA LUČIĆANA MATIJEVIĆBILJANA MIKECKETI NEMETKRISTINA ODAKIVANA OROZLORENA OSMAKINES RADNIĆVANESA RELJACMARINA SAMARDŽIJAIVANA SAMARDŽIJARENATA SIMČIĆ

IRENA TOMIĆNEVENKA MIHALIĆ

40

Autobus Varaždin

Polazak iz Varaždina, autobusni kolodvor u 5.45 satiPolazak iz Karlovca, naplatne kućice u 7.10 satiOgulin ugibalište u 8.00 sati Odmorište ZIR po dolaskuTrajekt 12.30 satiVođa autobusa – DUBRAVKA ŽULJ

ĐURĐICA GRDIĆ - OGULINMARIJA GRKINIĆ - OGULINSONJA BEKNATALI HORVATIĆKSENIJA LONČARJASMINA KELVIŠARJASMINA VAJDIĆIRENA MAJHENANDREJA PALATINUŠ-GAĆADUBRAVKA ŽULJ

KSENIJA SOVIĆZORICA SRDOČANA STANIĆŽANA ŠNAJDERMARIJANA ŠTUCLBRANKA ŠUNDUKOVIĆMILVANA TOMIĆANAMARIJA TOMLJANOVIĆSABINA TURKOVIĆKLAUDIA VERIĆRUŽICA VIDMARSONJA VUKOVIĆNIKOLINA ZAHIJAZORAN ZEBANADA ŽIDEKDOLORES ŽULIĆVIŠNJA ARZONDALIBORKA BALJAKĐENET BARTOLIĆMIRA BAŠIĆ

41

KRISTINA KOŠAK ROJKOIRENA KRIVAČIĆ - KARLOVACMARTA ZELENIKA - KARLOVACESTERA RACNENICA NOVOSELLJUBICA HORVATSILVIJA MODRIĆMARINA HRŽICAANA ŠANTEKANITA KUČANBRANKA JANČECJADRANKA CAPPELLETTIANA BRLIĆNIKOLA BAHATNIKOLA SERŠIĆDRAŽENKA JAGETIĆSONJA FAŽONERIKA ZBILJSKIALEKSANDRA KATIĆ - KARLOVACGORDANA ČUMBELIĆNEVENKA VIDAČEKHELENA SODARJELENA PISKAČMARICA GUDLINŠTEFANIJA NJEGOVECZVEZDANA PETROVIĆALEKSANDRA ŠPOLJARIĆRAJKA NEJAK - KARLOVACLJILJANA BREZETIĆ - KARLOVACANDREJA CRNIĆ - KARLOVACLJUBA ĆOSIĆ - KARLOVACVESNA KUŠTERJELENA VUJOVIĆMONIKA VUKZVJEZDANA VURUŠIĆSILVIJA MOLNARJASNA FULIRKATICA VUKELIĆĐURĐA SABOLČEC

42

OBAVIJEST

Molimo farmaceutske tehničare - članove HDFT-a - da o polas-cima autobusa obavijeste svoje kolegice i kolege koji nisu članovi društva i koji ne dobivaju časopis.

Molimo sve sudionike koji će putovati organiziranim prijevozom na skup da poštuju vrijeme polaska - kako bi svi članovi skupštine stigli na vrijeme u Bol.

Radi izbjegavanja gužve prilikom registracije u hotelima, orga-nizator je dogovorio da se prijava obavi u autobusima. Stoga, molimo sve sudionike skupa da prilikom dolaska u trajektnu luku Supetar uđu što prije u svoj autobus, gdje će predati osobne isprave te dobiti karticu za ulazak u sobu.

Sve obavijesti o autobusima su na web-stranicama HDFT-a i agencije TIP TOURS.

43

IZ RADA PODRUŽNICA

PODRUŽNICA DALMACIJE U ljekarni „Lučac“ u Splitu 21. 2. 2012. održana su stručna predavanja u suradnji

s tvrtkom Milsing d.o.o. Borka Matulović održala je dva vrlo zanimljiva predavanja: Imunodyn - broj jedan u obrani zdravlja Biorela UronormImunodyn - novi je preparat na hrvatskom tržištu. Sadrži potpuno prirodni beta

1,3/1,6 glukan dobiven iz pekarskog kvasca. U odnosu na druge brojne beta-glukane, te zahvaljujući specifi čnoj strukturi, najvišoj čistoći i koncentraciji, Imunodyn omogućava puno jaču aktivaciju imuniteta. Na tržištu se nalazi u dva oblika: Imunodyn tablete 250 mg i Imunodyn Forte tablete 500 mg.

Biorela Uronorm - jedinstveni je preparat po svom sastavu i djelovanju. Sadrži probiotske kulture i prah brusnice u optimalnoj količini. Probiotske kulture održavaju normalnu mikrofl oru urinarnog trakta, a prah brusnice ima kliničko dokazano djelovanje protiv Escherichije colli. Preporučuje se za prevenciju učestalih mokraćnih infekcija, a može se koristiti kao i dopuna standardnoj terapiji.

Nakon predavanja održan je izborni sastanak. U ime Nadzornog odbora, sastanku su prisustvovali Milka Dimitrišin i Maja Matijašević. Izabran je novi predsjednik podružnice Miroslav Čižmić, predloženi su članovi SO i NO te pred-stavnici Skupštine.

Miroslav Čižmić

PODRUŽNICA PRIMORSKO - GORANSKO - ISTARSKA

PREDAVANJE TVRTKE BAYER

U suradnji s tvrtkom Bayer d.o.o. održana su dva predavanja, a tema predavanja bila je prehlada i gripa – uzročnici, prevencija i liječenje. Predavač je bila Tajana Buhač, mag. pharm.

U Rijeci je predavanje održano u Hotelu Bonavia 2. 2., a u Puli 3. 2. u Ribarskoj kolibi.

Tijekom pripreme predavanja, malo nas je brinula tema, odnosno već smo mislili da je prošlo vrijeme prehlade i gripe, no ovaj hladni val koji je zahvatio cijelu Hrvatsku, učinio je temu aktualnom. Kada se danas priča o prehladi i gripi, odnosno uzročnicima, prevenciji i liječenju, govori se o stvarima koje su nam već dobro poznate, no tvrtka Bayer je na svoj način prikazala temu tako da je sve sudionike zainteresirala. Samo predavanje, bilo je precizno, jezgrovito i razumljivo.

44

Nakon predavanja uslije-dila je Aspirinova radionica, gdje su svi sudionici dobili iPod-ove, te pomoću interak-tivnog programa, sudjelovali u obrađivanju pojedinih slučaja iz prakse. Naime, svatko je morao prepoznati simptome zbog ko-jih pacijent dolazi u ljekarnu, te uz pomoć interaktivnog pro-grama doći do terapije za tog pacijenta ili ga uputiti liječniku. Kroz predavanje odradili smo uzročnike gripe i prehlade, te spomenuli putove zaraze i odradili simptome – poput hunjavice, glavobolje, grlobolje,

bolova u mišićima, umora ili povišene tjelesne temperature. Potom je naglašena razlika između gripe i prehlade, i na kraju smo prošli kroz prevenciju i terapiju.

Prilikom dolaska takvog pacijenta u ljekarnu – bitno je da on odgovori na nekoliko osnovnih pitanja poput ko-risti li lijekove, kakve simptome ima i koliko traju, koja je dob pacijenta i slično. Potom se, na osnovi svoga znanja i kompe-tencija, možemo odlučiti kakav mu preparat preporučiti i koju terapiju dati, da li preporučiti Aspirin Complex, ili Aspirin Plus C, Neoangin, Nasic spray ili Supradyn, ili neki drugi proizvod, te da li pacijenta uputiti liječniku.

Ovakav tip predavanja, u kojemu svi sudjeluju, vrlo je zanimljiv i nudi bolju interakciju između predavača i nas kolega.

Zaključak je na kraju da je za ovakva stanja pacijenta dobro znati prepoznati simptome, te u razgovoru s pacijentom odrediti koja terapija je najbolja za rješenje njegovih problema.

Nakon predavanja u Rijeci i Puli održani su sastanci, na kojima su predloženi članovi za Skupštinu.

Sudionici predavanja u Rijeci

Bayer-ova radionica u Puli

45

PREDAVANJE TVRTKE BERLIN-CHEMIE MENARINI

Nastavljajuć usavršavanje naših članova, 5. veljače 2012. u Rijeci je održano predavanje u organizaciji tvrtke Berlin-Chemie Menarini - „Flavamed, ambroksol – moderan mukolitik i ekspektorans“

To edukativno predavanje održala je doc. dr. sc. Ljiljana Bulat Kardum iz KBC-a Rijeka - Zavod za pulmologiju. Upoznala nas je s respiratornim bolestima, kod kojih se preporučuje primjena Flavameda. Flavamed je novi lijek koji pripada skupini ekspektoransa i mukolitika. To je lijek koji potiče i uklanja, ujedno i omekšava bronhijalnu sluz i time olakšava iskašljavanje. Djelovanje lijeka počinje već nakon 30-ak minuta od uzimanja i može se davati, ako je potrebno, istodobno s antibioticima.

U razgovoru sa svojim pacijentima liječnica je iznijela pozitivna iskustva u tre-tiranju pacijenata s ovim lijekom. Istaknula je da je to lijek koji možemo preporučiti ako stanje pacijenta zahtjeva takav tretman.

Svjetlana Jakovac

PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE

U proteklom razdoblju u našoj podružnici održana su dva stručna predavanja. Predavanje u suradnji s tvrt-kom Bayer d.o.o. održano je u hotelu Osijek u Osijeku 8. 12. 2011. Predavanje je održala Gordana Liona Pašalić na temu „ Bepanthol kapi za oči – mala doza veliki učinak“ i „Elevit - multivitamin iza kojeg stoji znanost“. Suho oko predstavlja velik problem pacijentima te mala doza Bepanthol kapi uspješno rješava taj problem. Multivitamini su korisni kao dopuna prehrani, osobito u trudnoći.

doc. dr.sc. Ljiljana Bulat Kardum za vrijeme predavanja

Sudionici predavanja u Osijeku

46

U Slavonskom Brodu pre-davanje je održano 13. siječnja 2012., u suradnji s tvrtkom PLIVA Zagreb d.o.o. Predavanje je održao Miomir Andrić, dr. med. na temu „Hepatil“.

Uz 47 članova podružnice predavanju su prisustvova-li članovi Nadzornog od-bor Božidar Tomašić i Janja Glavačević. Nakon preda-vanja održani su izbori za novo rukovodstvo podružnice i

predloženi su kandidati za Skupštinu HDFT-a, za SO i NO. Predsjednica podružnice i dalje je Marijana Matić, a za tajnika je izabran Dalibor Božičević.

Marijana Matić

PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA

Zbog tehničkog razloga odgođen je stručni sastanak te je 21. veljače 2012. održan izborni sastanak. Na sastanku je bilo 30 kolegica i kolega. Nakon čekanja od 30 minuta (poštujući Pravilnik o izborima), sastanak je otvorila predsjed-nica podružnice Marica Gudlin. U ime NO sastanku su prisustvovali Danijela Božić i Božidar Tomašić. Za predsjed-nicu podružnice s 22 glasa izabrana je Jasmina Vajdić, drugi kandidat Sonja Fažon dobila je 8 glasova. Novi tajnik podružnice je Anita Kučan.

Sudionici izbornog sas-tanka kandidirali za Sre dišnji odbor Jasminu Vajdić i Anitu Kučan, za Nadzorni odbor Vesnu Kušter te Sud časti Dubravku Žulj. Predloženi su i delegati za Skupštinu HDFT-a.

Danijela Božić

Sudionici predavanja u Slavonskom Brodu

Novo izabrana predsjednica Jasmina Vajdić, Marica Gudlin i nova tajnica Anita Kučan

sudionici sastanka

47

PODRUŽNICA ZAGREBA

PREDAVANJE TVRTKE – FARMEX

Tvrtka Farmex d.o.o. organizirala je 7. veljače 2012. u Obrtničkom domu preda-vanje za farmaceutske tehničare podružnice Zagreba. U ime tvrtke pozdravio nas je voditelj programa mag. pharm. Ivan Tudor, i predstavio nam predavače.

Nakon kratkog uvoda o po-drijetlu sirovina za homeopatske proizvode, mag. pharm. Tajana Buhač predstavila je prirodne lijekove za upalu grla, aler-gijski rinitis, rinosinusitis te gripu i prehladu. Tvrtka Far-mex distribuira liniju proiz-voda njemačkog proizvođača, Deutsche homeopathie-Union (DHU) s kojima smo se up-oznali.

Drugo predavanje održala je Mirna Vuletić na temu - „Cjelovite formule dodataka prehrani za očuvanje zdravlja djece“. Upoznali smo se s nutrijentima, posebno pro-gramiranim za djecu. Proizvodi kontroliranog organskog podrijetla, visoke kvalitete, prikladnog farmaceutskog oblika, izvrsnog okusa, bez umjetnih zaslađivača i aroma, čine liniju „Child Life“. Ti proizvodi zadovoljavaju potrebe trudnica i djece od dojenačke dobi do puberteta i koriste se pri suplementaciji kod zdrave djece i kao pomoć terapiji kod određenih dijagnoza. Uz iscrpne podatke tijekom predavanja dobili smo informativni materijal u kojem je prikazano koliko znanja moramo imati o ovim proizvodima i s koliko ih opreza moramo preporučivati.

Nakon predavanja održani su izbori za predsjednicu i tajnicu podružnice, a predloženi su i kandidati za izbornu skupštinu i tijela HDFT-a.

Nada Vraneković

Tajana Buhač, mag. pharm., za vrijeme predavanja

48

PREDSTAVLJANJE NOVO IZABRANIH ČELNIKA PODRUŽNICA

PODRUŽNICA DALMACIJE

PredsjednikMiroslav Čižmić Iločka 421000 SplitRođen sam 28. 10. 1983 u Splitu, gdje sam završio srednju Zdravstvenu školu - smjer farmaceutski tehničar. Po završetku školovanja započinjem rad u ljekarni. Tijekom dosadašnjeg staža radio sam u Splitu, Hvaru, Otok (dalmatinski). Sada sam zaposlen u Omišu u Ljekarni Pivčević-Dobrota. Aktivan sam član HDFT-a od 2003. godine.

TajnikTomislav ČajoDon Ante i Filipa 921000 Kamen - SplitRođen sam 1986. Diplomirao sam 2004. u Srednjoj farma-ceutskoj školi u Splitu. Nakon pripravničkog staža u „Ljek-arni Lučac“ (Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije), 2006., položio sam stručni ispit.Civilni vojni rok odslužio sam u Kliničkom bolničkom centru Split na Odjelu za lijekove i sanitetski materijal.Godine 2007. zapošljavam se u Veledrogeriji Medika d.d., a od 2008. radim kao stručni suradnik zastupstva i eskluzivne distribu-cije na području Dalmacije. Član sam HDFT-a od 2007. godine.

PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE

TajnikDalibor BožičevićMostarska 19131000 OsijekDalibor Božičević, rođen 4. 6. 1972. u Osijeku. Srednju farma-ceutsku školu “Ruđer Bošković” završava u Osijeku 1991. Prva radna iskustva stječe u Ljekarni Osijek, gdje radi od 1994. do 1999. Nastavlja raditi u veledrogeriji PHOENIX-Farmacija, gdje radi i danas. Član HDFT-a je od 1998. Član je Skupštine HDFT-a u podružnici Slavonije i Baranje.

49

PODRUŽNICA ZAGREBA

PredsjednicaTatjana ŽivkovićZdihovska 4910020 Novi ZagrebRođena sam u Zagrebu 23. veljače 1979. Završila sam srednju školu farmaceutskog smjera u Zdravstvenom učilištu Zagreb 1997. godine.Te iste godine počinjem svoj pripravnički staž u „Ljekarni Stublić“, Remetinečki Gaj, Zagreb, gdje i danas radim.Moj prvi susret s HDFT-om bio je 2006. - odlaskom na stručni sabor koji se održavao u Puli. Tada sam shvatila da svojim zalaganjem i trudom mogu pridonijeti radu društva. Godine 2008. izabrana sam za članicu Izvršnog odbora HDFT-a, a 2010.sudjelujem u organizaciji stručnog skupa u Malom Lošinju, u funkciji tajnice Organizacijskog odbora, te u organizaciji VI. sabora koji će se održati u Bolu na Braču.Na izbornom sastanku 7. veljače 2012. u Zagrebu izabrana sam za predsjednicu zagrebačke podružnice i člana Središnjeg odbora HDFT-a.

TajnicaPaula BarićUlica Bršljana 1410040 ZagrebRođena sam 5. 12. 1971. u Zagrebu. Prva sam generacija far-maceutskih tehničara u Medvedgradskoj. Maturirala sam 1990. Te godine upisala sam se na Medicinski fakultet u Zagrebu i nakon treće godine probala se prebaciti na Farmaceutski fakultet. Iako sam po bodovima bila među prvih 30, nisam prošla prag iz “matke”.Zaposlila sam se na godinu dana u tadašnjoj Farmaciji i os-tala do danas - 19 godina. U Farmaciji - današnjem Phoenixu - radim od 1993. do 1997. u skladištu kao pomoćni skladištar, 1997. prelazim u nabavu i postajem referent nabave, a 2008. postajem samostalni referent medicinskih proizvoda.Član sam HDFT-a od 1994. godine. Aktivni sam član, s preki-dom kad su djeca bila mala. Bila sam na nekoliko funkcija, a sudjelovala sam u organizaciji stručnih skupova. Član sam SO-a i izabrana sam za tajnicu zagrebačke podružnice HDFT-a.

50

PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA

PredsjednicaJasmina VajdićDobriše Cesarića 142000 VaraždinRođena sam 1977. godine. Medicinsku školu - smjer farma-ceutski tehničar završila sam 1995. u Varaždinu, a stručni ispit položila sam 1997. Deset godina zaposlena sam kao farmaceutski tehničar u zdravstvenoj ustanovi „Ljekarna Salus“ Varaždin, u kojoj je u šest ljekarni zaposleno šesnaest tehničara. Član sam HDFT-a od 2005.

TajnicaAnita KučanNikole Tesle 16A40237 Donji VidovecRođena sam 14. 4. 1976. godine. Živim u D. Vidovcu. Završila sam srednju medicinsku školu - farmaceutski smjer u Varaždinu 1993. godine. Pripravnički staž obavila sam u županijskoj ljekarni u Čakovcu. Radila sam u Biljnoj ljekarni „Suncokret“ u Samoboru, kućnoj njezi Mađarić, a već 10 godina radim u zdravstvenoj ustanovi Ljekarne „Dominko“ u Lopatincu. Školovala sam se uz rad te 2011. diplomirala na Stručnom studiju ekonomije u Varaždinu. Iz hobija se, zajedno s obitelji, bavim pčelarstvom. Član sam HDFT-a od 2005.

Član nadzornog odboraVesna KušterJalkovečka 8842000 VaraždinRođena sam 1970. godine. Završila sam Medicinsku školu u Varaždinu - smjer farmaceutski tehničar. Radim u zdravstvenoj ustanovi „Ljekarna Salus“ Varaždin. Član sam HDFT-a od 1998.

51

IN MEMORIAM

BORIS CRNKOVIĆ✞ 2011.

Iz tiska smo doznali da nas je napustio dugogodišnji aktivni član našeg društva – Boris Crnković. Zadnji put Boris je bio s nama na obilježavanju 50. obljetnice, 2006. godine u Puli.

Srednjoškolsko obrazovanje završio je 1952. u Zagrebu. Cijeli svoj radni vijek proveo je u Rijeci.

U Društvo farmaceutskih pomoćnika NRH učlanjuje se odmah nakon osnivanja, 1. 7. 1956., u podružnici Rijeke. U radu društva aktivno djeluje kao predsjednik podružnice u Rijeci i član Upravnog odbora DFTH u dva mandata - od 1965. do 1967. te od 1967. do 1969. Nakon prestanka rada podružnice Rijeke djeluje kao član UO Udruženja farmaceutskih tehničara Zagreba od 1974.

do 1976. Tada s drugim kolegama radi na ponovnom aktiviranju podružnice sa sjedištem u Rijeci pod imenom podružnica “Istre i Kvarnera”, u kojoj je od 1977. do 1979. član UO. I nakon toga - kolega Boris pomagao je svojim mlađim kolegama u društvenom radu.

Cijeneći njegov ukupan doprinos djelovanju društva farmaceutskih tehničara, kolege su mu dodijelili VELIKU NAGRADU HDFT-a - 2002. godine.

RUDOLF MAROTTI✞ 21. 1. 2012.

U Zagrebu je preminuo jedan od najstarijih osnivača našeg društva – Rudolf Marotti, rođen 1913. u Mariboru. Kolega Rudi imao je već veliko životno i radno iskustvo kada je upućen na školovanje kao djelatnik u Plivi. Svoj radni vijek, blizak svom kasnijem zvanju, počeo je 1928. u medicinskoj drogeriji, gdje nakon tri godine školovanja 1931. zasniva radni odnos. Osim u drogeriji, radio je i u rafi neriji zlata te tvornici boja kao stručni djelatnik na pripremi boja.

Drugi svjetski rat proveo je u internaciji u Njemačkoj (slovenski državljanin).Od 1946. zapošljava se u Plivi, gdje je i umirovljen 1977. godine.Kolega Rudi bio je s nama 1996. u Selcima - na obilježavanju 40. obljetnice rada društva.

Svoje umirovljeničke dane provodio je u domu na Iblerovu trgu, gdje su ga posjećivali kolege.

Svim članovima obitelji pokojnika, Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara izražava iskrenu sućut.

52

53

LJEKARNIŠTVO U FRANJEVAČKIM SAMOSTANIMA PROVINCIJE

SVETIH ĆIRILA I METODA – V

FRANJEVCI U VARAŽDINU

Pisati o franjevcima u Varaždinu ima svoju posebnost - ne samo radi prisutnosti u gradu još od XIII. st., već i stoga što se organizirana briga za bolesne franjevce kontinuirano provodi od prvih dana boravka do danas. Naime, u samostanu je posebno uređen prostor za bolesnu braću, a o njima se brine stručno obrazovan medicinski tehničar uz pomoć druge braće, odnosno zdravstvenog osoblja iz grada.

Kako su pripreme za održavanje VI. sabora u Bolu u punom zamahu, nisam u mogućnosti u cijelosti pripremiti materijal, te molim za razumijevanje što u ovom broju neće biti objavljen nastavak o samostanskim ljekarnama, već u idućem 61. broju našeg časopisa.

Hvala na razumijevanju.

Božidar Tomašić

54

HRVATSKO FARMACEUTSKO DRUŠTVO

organizira:

SEMINAR ZA PRIPRAVNIKE

FARMACEUTSKE TEHNIČARE2.- 4. TRAVNJA 2012.

Svrha seminara je priprema kandidata za stručni ispit.

Seminar se održava u prostorijama HFD-a,Masarykova 2. Zagreb

Zainteresirani pripravnici mogu se prijaviti najkasnijedo 16. ožujka 2012., odnosno do popunjenja mjesta,

u poslovnici HFD-a, Masarykova 2. Zagreb,tel.: 01/48 72 849, fax: 01/48 72 853,

gdje će dobiti sve dodatne informacije,program seminara i pisani materijal.

55

Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Za-greba i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na žiroračun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice i 3. točan broj žiroračuna 2360000-1101240952, te svoje ime i prezime.

Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu.Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za

protekle godine. Odlukom Središnjeg odbora članarina se mora uplatiti do kraja mjeseca

travnja.

Obavezno javite na adresu HDFT-a svaku promjenu prezimena,

adrese stanovanja i mjesta rada.

KAKO PLATITI ČLANARINU?

1

233

»LANARINA JE OSNOVNI IZVOR NA©IH PRIHODA!!!

Kojim novcem tiskati Ëasopis?

ČLANARINA HDFT-a za 2012. godinu

= 160,00 = 160,00

OBAVJEŠTAVAJU SE ČLANOVI DRUŠTVA KOJI NISU UREDNO PLATILI ČLANARINU ZA 2010. GODINU DA NEĆE

PRIMITI ČASOPIS DOK NE IZVRŠE SVOJU OBAVEZU

56

UPUTE ZA SURADNJU

Časopis donosi

1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka. 2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dije-

tetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku. 3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a. 4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih

akata važnih za struku. 5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-a

ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova. 6. Upite članova s odgovorima. 7. Društvenu rubriku. 8. Različite vijesti i obavijesti.

Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje

1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom poštom, pisani u programu Microsoft Word document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova arial, veličina 10pt.

2. Crteži, tablice i fotografi je - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni dokument u formatu JPG

3. Na početku teksta upisati - naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj - pune nazive ustanove - podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova4. Literaturu citirati redoslijedom, kako je navedena u tekstu te dolje navedenim načinom. Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema

međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice. Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine Pharmaca 32 (1994), 221-36. Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica. Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.5. Preporučena duljina teksta je 5 – 10 stranica.6. Svi tekstovi podliježu lekturi. 7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, (Me-

dika) 10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: urednistvo@hdft.hr8. Materijali se ne vraćaju.

“FARMACEUTSKI TEHNIČAR” je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farmaceu-tskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998. godine pod brojem 00000551.

Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem 50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715.

Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a fi nancira se sredstvima HDFT-a i prodajom stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora.

Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 broje-va, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIČAR.

List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi HDFT-a besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori.

57

Iznajmljujemo poslovni prostor ljekarne

(uhodana 20 g. seli na drugu lokaciju)

za biljnu ljekarnu. Uz nju je poslovni prostor

(prizemlje 96 m2) pogodan za savjetovalište

(vitamini, minerali, dijete), predstavništvo ili ordinaciju.

Moguća je suradnja sa firmom HERBA

koja proizvodi čajeve, biljne kapi i med. kozmetiku.

Nalazimo se u mirnom kvartu sa puno prostora

za parkiranje i blizinom tramvaja,

busa i prigradske željeznice.

Zagreb, Kontakova 6

tel. 2331 741

fax 23 00 101

mob. 091-54 17 304

091-76 888 41

Jasna Bazijanac Brajdić, mag. pharm.

58

SADRŽAJ

Uvodnik .................................................................................................. 5

Dodatno savjetovanje u ljekarni .......................................................... 7

Željezo u dodacima prehrani .............................................................. 15

Cikla ....................................................................................................... 17

Leopold (Lavoslav) Ružička................................................................. 21

IZ RADA DRUŠTVA ............................................................................ 23

Izvod iz zapisnika X. sjednice Središnjeg odbora HDFT-a ............... 23

Popis delegata Skupštine po podružnicama ....................................... 25

Dobro došli na otok Brač ...................................................................... 27

Popis polaska autobusa......................................................................... 31

IZ RADA PODRUŽNICA .................................................................... 43

Podružnica Dalmacije ........................................................................... 43

Podružnica Primorsko-goransko-primorska ..................................... 43

Podružnica Slavonije i Baranje ........................................................... 45

Podružnica Varaždinsko-međimurska ................................................ 46

Podružnica Zagreba .............................................................................. 47

Predstavljanje novoizabranih tajnika i predsjednika podružnica ... 48

In memoriam ......................................................................................... 51

Obavijesti ............................................................................................... 53