Priručnik za voditelja brodice u boji

5/16/2018 Prirunik za voditelja brodice u boji

1/34

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

N

sPRIRUCNIK ZA INTERNU UPORABU

SKOlA ZA . V O D IT E l.J E B R O D I.C E - C A MA C AT RG O VIN A , U SL UG E I P RO lZ VO DN JA

35000 SLAVONSKI BRODLicka 76; Tel/fax: 035/ 273-096

Fax: 035/265-010 (od 9:00 do 17:00 h)Info telefon svaki dan: (08-20 h)

091/204 8567091/5207172

E-mail: [email protected]

1
mailto:[email protected]:[email protected]


2/34

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACANavigacija

Zemaljska kuglap

( q geografska sirina

Plosnata karta

0

(O-900)N - (sjevemo), iznad Ekvatara prema SP (Sjeverni pol)(00-900)S - (juzno), ispod Ekvatora prema JP Ouini pol)

( J . . ) (Geogra f sk.a du lji na l ( O O - l B D O J E ( ls tocno) desno ad Greenvicha (Nultog meridijana)( O ' - l B O O )W (zapadnollijevo ad Greenvicha (Nultag mertdi lana)

Mjesto (A) odrsdeno jekoordinatama{


3/34

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACAOzn. ak e o p as n os ti

f.ll, '1 G re be n s uh z a n ls ke ' lode1 . 1 )* G re be n u ra zin l h id ro gra fs ke n ule

+ E 8 Padvodni g re be n o pa sa n z a navigac i ju(Dubina n e p o z n a t a l

+)1,1) Opasan IPodvodni g r e b e n (dubinal,li poznata)+ Dubina. nepozns ta+ (23] Oubina p o z n a t a~ Nasukana po drtin a vid ljiva z a vrijeme

n is ke v od e~Odrt ina (sameseja .rba l( ij vidi(e)!' : 2 i : Wi Podrtina, dubina pozna t a4+ N e o p a s n a podr tin a IDub in a

nepazna ta lI 'A - P r i bl i z n a p oz : c ij a 'P O - S um n ji va p oz id jaE D - P o :> to ja nj e surrmjivo

::.~ lab ranjeno podruc:jep U s a d e M i pluta juce c z n a s e-6-L

Oblic je nbale V rs ta dnaz - zalivz - z a tc nU - u v a l ap~ ,V r - p ro la z - v ra taK AN - kanalT j - T i e s n a c- l ll azMarinaO-O to k , O to dPol_poluotokP I i e - O p a s n a , p i itinaR t

p-pl iesskm -m u t] , m u lj e'l ltGHbHljunakk-kamenieG r - G reb enH r - H ridkor - K ora l]sk - skol jket .- t r svaB k - iS s o a k , B ra kP l ic - O p a s n a plicina

'O.stalc oznak l ! :

C D,1tT

. .. .D u b in a 2 m ( ilz o ba ta )--D ub ina 5 m-.-.- D ub ina 1 0 mP il ot sk a s ta n lc aS i dfiste z a v e Iik e b rod e v eSi c !~ite za rn a I e b r odoveZabran jeno s id' lre l1 jeDdvojenc r ute p rnm etaPodv odni k ab e lPodvodni c jevovodGranka p o d l u t j a , ribclevaGranica zab ran jenog pod ru tj aStruja epcen it o (b rz ina )S ! ru js p limeS t. ru ja o s ek ellz vr at na r ad ar o z na ka

Skracen iceV k a - 'lid i kartuV p i - v id i p la nz ab - z ab ra nj en op ri b ~ p ri bl ii :n ot v - c v o r (M Js a t )M - m orska miljaalP - O g l 1 3 S z a p o m o r c eT - privremenkab - k abe l (duljina)( (! l) La t - g eegr . s ir in a( i. .J Long - geog . duljina'StupanjM in ult a lu ka" S ecunda l uka

* (e ) Po z lc lja sv j~ tlaI (I) S'lj~tionikr S" ' J~ t I~& .o zn ak at Brod sv je t ion lk,J~. Svj~tlo 5. sek to romlO s P er io d u sekuodamaSSm 5M -V id lJ iv os tu milj.ma

= = - . = = . = = = = = = . - - = = = =

G r u p ai PomQcno s v j . e t l o

S ek t - S ek te rz - ze lenoc - crven ob - bijeloi -Z L J t ornodroPot - po tam n jenop o qs seno 5vje tlo

Pk -n a prek! idelz o - jednako tra jan je svje tla imrakaBB I(2) - b lje sa k u g ru p i (b ije li)


4/34

M O TO B A JS d .o .o .- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

10

, .6 ,

'0 . .~'~1 ~9. . ~~C UGOS O," 5' 2 Il

Ill! " I~'"

(f)6C BII.iC. 6 . S ' : d arDaO~,.

)D~

61

91 i1 i!l-'"'"? o l"Xl !"'.,111 !'105 ' I 9., ~1 ,1 ~ , o I j ; 11 1

7!" . 111

II~ ID I U P OZ O RE N JE 2 I'

91 ". -,p 8.~ O, ~, . 0 ' \ " 101 : i . " " ' . ' I\ \w 7 .'"" " ! J . . . . . < C : J \ M 1&"\

10)6 1

86 / .. H 11

M Ii Q he l& k a ' II a fl iJ l! c lJ Ii t,"50'E 2QQO!4'E)

_yf'" II . ." /1',&-~

15

73

12

9.. .H5 0I \"o 1561 , III I ,. " " , ;,60'. . '.0 ,]0 98 19111

1:.1 .1

121

162

4


5/34

M O T O B A J S d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

61

L

-li'3'

91

Azimut

93P

. . . .~.. ~'. .'

?3 87~

KursK u r s je ku t t z r n e d u Meridijana i uzduzniceb reda . R acun a s e u smje ru ka zaljke na s atuod 0 do 360 stupnlevaK p - K u.rs p raviK m- K urs m aq ne ts klK k - Ku rs kompas aN p - M eridijan p raviNm - M e rid ija n magnetskiN k - M ie rid ij,!n k om pa saVa r - Va ri ja ci jaDe v - De vija cijaUk,. . va r + de y = ukupna ko rek tu raP re tv ara nje k urs ev a s a k arte n a k orn pa s:K k " " K p - ( V a r ] - ( Dev)Primjer: Kp=60 s tu pn je va , i z pomorske kar teV ar", (+ 2),iz ta b lic e d ev ija cije D e v '" (+ 4)Kk =?K k", 60 - (+2) - (+4)=60 - 2 - 4 '" 54'

s a kom pa sa na k a r t u :Kp = Kk + (Var) + (Dev)P rim je r: K k = 220': Var = (+3"1. Dev = (-1)Kp e o?Kp = 220 + [+3) + [ -1) =

'" 2 20 + 3 - 1 = 2220

Az imu tA zim ut je kut iz medu Meridijana ismjera naobjekt. R ac un a s e od 0 do 360 s tup njeva usmje ru k az aljk e n a satuSO . .. sm je ra ni o b je ktW p = A zim ut p raviWm =A z imu t magnets k iWk = A z im ut k om pas al = Pra rn ca ni k utPre tva ran je az imuta:W p = W k + ( Va r) + (Dev)W k '" W p - (Var)1 - (Dev)W p = Kp + L

87

)1

5


6/34


91y",~. god. -1---

" - P


7/34

MOTOBAJS d . o . o . - SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

~" .-. . . . . ' '),"

\.,\, .," ' , , - -55 -,

') .jr II .,S I J/'/:

_ . . . . .:

57

Odls tu Ods t up an j eK k Dev K k Dev0 - 1 1 8 0 + 1 11 0 - 0 , 5 1 9 0 + 1 , 52 0 + 0 , 5 200 + 0 , 53 0 +2 2 1 0 040 + 3 2 2 0 - 1" n +3,5 23 0 - 1 , 55060 + 4 2 4 0 - 270 + 4 , 5 2 5 0 -2,580 + 5 2 60 -390 + 5 270 -41 0 0 + 4 , 5 2 a O -4,51 1 0 + 4 2 9 0 -4.5

93 1 2 0 +3 3 0 0 -51 3 0 +2,5 31 0 -4,51 4 0 +2,5 3 2 0 - 4 -150 + 2 33 0 -3160 +1,5 34 0 -21 7 0 + 1 , 5 3 5 0 -1 ,5 "

f 'j Pozicija " B O O< p = 4327,8' NA . = 0 1 6 2 5 , 2 " EA S =2,4 Nm

7


8/34

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACAdr - . .vanj zi ij lovila

Od rtd iv aln je p o zic :ije p lo vila u o ba ln oj n av ig ac iji male s e iz vrs iti p omoe u n ek olik o meto da .Opisat i c e m e d v a nacina:S dva azimutaPrimjer:Kurs p ravi (K p) - 55Z a vrijem e p lovidb e u je d n om momen tu s nirn lie ni S U I az im uti na ob jek te P lit M lini S vje tion ik R t G ra dina.Na kartu se u crta ju az im uti p ravi (Wp}: P lie MH n WP = 28 40 i S vjetionik R t G radina W p =1900. Sjecistea zim uta o dre du je p oz ic lju p lo vila .

Kad sn irnani objekt doce p od kut 4SC,odnosno 900, z ab ilje iimo v remena. Udalje no st A-B [e prevaljeniput plovila, koji se l z racuna iz b r zine plovila ivremena za ka je s e ta j p ut p rije de 5 V x t ls -put : v . . b r z inau evorovima;t.. v rijeme u s atima ], U n as em s lu ca ju s =2 ,.4 Nm.Stranice u t roku tu AS = c a .2, 4 Nm nanese rno na sub otnu liniju od tocke I e ) : sjeciste je poz ic ij a p lovila [tocka - B J.Tocnost pozici je ovisl 0 to tn os ti kurs a i b rz in e p lo vila.

N ap om ena : P os to je u reda ji z a au tom ats ko o dred ;va oje p az ic ije p lovila [ G P S - G lo b al gQ s itio n s is teml.

Varijacija - Devijac.ijaVarija ija:.Na s tra nic i 21 je vidljivo da je V arija cija (V ar) ku t izm edu m eridijana p ravog r N p ) i meridijanam ag nets kog (N mJ.Varijacija je u b iti utjecaj zem aljskog m agnetiz ma na m agnets ku iglu [ ot klo n maqne ts ke i gl e us li jedzemal js kog maqne tiz rna ).V a rija cija r no ze biti: l + l otk'on prerna istoku od (Np) i

(-) o tk lo n prerna z ap adu ad (N p).Va rij ac ija ovi si 0 geografs kom p oloiaju, a ub iljeiena je na r u i i vjetrova.Devijaeijs!Na s tran ic i 21 je vidljivo da je devijacija (D ev) kut izmedu meridijana magnetskog (Nm) i meridijanak om pa sa (N k).D evija cija je u b iti utjeca j b rods kog m agn etiz ma [m etalni d ijelo vi n a p lovilu ] na m ag nets ku ig lu.D ev ija dja moz e b it;: (+) otldon p rem a istaku ad (N mJ i

(-) otklon prema zap adu od (Nm).D evija cija je ovis na a kurs u b rod a. P rim jer tab lice d evljacije je p rikaz an n a s tra nici 29.A ka je d ev ija cija v ec a a d c a 3 tre ba iz vrs itl k om pe za ciju k orn pa sa [o vla ste nl s pe cija lis t) inap ra viti n ovutab l icu dev ijac ije.N ajn ov ije b us ole p os je du ju a utoma ts lk i s us ta v z a k a,m pe za ciju ,

8


9/34


1 - KuCi~te2 - Magnet~3 - P lovak4 - Rubin I ~i ljak sa klobucicem

5 - R u i a vjetrova6 - S ta kle nl p oklo pa c7 - O z na ka s mje ra p lo vld be [u zd uin .ic e b re da )8 - T ek utin ;il { 50 C 1bv od a- 5 0% alkohoO

F H

ABC

D-+~~-A--------~E

K

G

9


10/34


RAZUMIJEVAN.JE RADARAROHRAJUCI SKLOP odasilje signale , ) )energije visoke frekvencije. zatim"osluskuje" povrat tih signala k o ] i se odbijajuod plovila, kopna, plutaca, valova, cesticakise, ptica ... "ciljeva'', u radar rjecniku,Zabiljezeni kut odbijenog poslanog signaladaje srnjer povrata.

Vrijeme potrebno da se vrati dajeudaljenost.

AB

c

10


11/34

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACAMOTORIMOTORI SE DJELE PREMA:

1 . T A KT - U SIS AV AN JE , K OM P RES IJA2. T AK T - EK SP AN ZIJA , IS PU H1 . T AK T - U S IS AV AN JE2 . T AK T - K O M PR ES IJA3 . T AK T - EK SP AN ZIJA4. T A KT - IS PU H

TERMODINAMICKOM PROCESU:

RADU: 2 - TAKTN I -

4 - TAKTN I

O T T O - B en zin sk i, 2 -ta ktn i i 4 -ta ktn i m oto r, z a p alje nje g oriv e s m je se ko ris ti is kru s a s vle clc e .. .D IE SE L - N afta , m az ut, z a p alje nje ko ris ti ko mp re siju u slije d k oje s e g rije z ra k u cilin dru . ..

Cetverotaktni motori:P ro ce s p a lje nja c etv ero ta ktn ih m o to ra s e o b av lja u d va o kre ta ra dii ic e.1 . takt - usisavanje: K lip s e n ala zi u s ila zu p rv og o kre ta ja , u sis ni ve ntil je o tv ore n2 . takt - kompresija: K lip s e n ala zi u u zla zu p rvo g o kre ta ja , u sis ni i ls pu sn l v en tili s u z atvo re ni, ob av lja s ek omp r es ija z ra ka3 . takt - ekspanzija: K lip s e n ala zi u s ila zu d ru go g o kre ta ja , u sis ni i is p us ni ve ntili s u z atv ore ni. N az iva s ejos i radn i tak t4 . takt - ispuh: K lip s e n ala zi u u zla zu d ru go g o kre ta ja , is pu sn i v en ti I je o tvo re n.Dvotaktni motori:P rin cip ra da d vo ta ktn og m oto ra u o sno vi je is ti ka o i c etv ero ta ktn og , s tom ra zliko m d a d vota ktn i m oto rio ba vlja ju p ro ce s p alje nja u jed no m o kre ta ju . P rv i ta kt c in e u sis i ko mp re sija , a d ru gi e ks p anz ija i is p uh . S ve m an jes e k oris te n a m a njim p lo vilim a .Diesel motor:D ie se l m oto ri m og u b iti d vo ta ktn i i ce tve ro ta ktn i. uo bte ale no je d a s e n a m an ja p lo vila die se l m oto ri in sta lira juka o u gra de ni (s ta biln i) m oto ri ito u gla vn om ce tv ero ta ktn i. T o je m oto r s a u nu ta rn jim iz gara nje m k od ko je g s egoriva s mjes a fo rm ira u cilind ru na ta j nac in da s e ub riz ga gorivo u z rak kom prim iran k lip om , p a do p aljenja do laz isamozapa l jen jem.Otto motor (benzinski):M o gu b iti d vo ta ktn i i c etv ero ta ktn i. N a m an jim p lo vilim a ug la vno m s e u po tre blja va ju k ao va nb rod ski. O tto m oto rje m oto r s a u nu ta rn jim iz ga ra nje m ko d ko je g s e g oriva s mje sa p ali u tje ca je m v an js ko g iz vo ra n a kra ju ta ktako mp re sije . P rip re ma s m jes e o ba vlja s e u ra sp lin ja cu , a d o p alje nja d ola zi p orn oe u s vle elce ko ja s e n ap aja izmagnet sk o g i nd u kc ij s ko g gene ra to ra .

PODMAZIVANJE I HLADENJE MOTORAN a m oto rim a k oji s e k oris te n a m an jim p lo vilim a - b ro dic am a z as tu plje no s u d va n acln a p od ma ziva nja m oto ra .V an bro ds ki b en zin sk i m oto ri k oris te c es to s us ta v p od ma ziva nja g orivo m, p a s e z bo g to ga do da je o dre den i

p o s to ta k u lja , o vis n o 0 u pu ta m a p ro lz vo da ca , T ak ov o g oriv o p o zn ato je p o d im e nom "rn je sa vin a".U gra de ni D ie se l i O tto m oto ri p od ma zu ju s e p rs kan je m u lja p o n jih ovim p ok retn im d ije lov im a. U lje s e n e m iie sas a gorivom , nego s e na laz i u p os eb nom s prem niku ko ji s e naz iva karte r. P ovrem eno je p otreb no kolle inu ulja uk arte ru d op u niti n ov om , p a s e s av je tu je re do vito k on tro lira nje ra zin e u lja - p rije s va ko g u klju civ an ja m o to ra .H la de nje m oto ra m oz e b iti vo de no i z ra cn o, D ie se l m oto ri n ajce sce im aju vo de no hla de nje . T ako vo h la de njeces to je iz vedeno na nacln da tekue lnu ko ja h lad i m otor, a ko ja je rad i z as tlte m oto ra s la tka iii s u jo j dodanas re ds tva z a z as titu , h lad i m ors ka vo da . O d v eliko g z na ca la z a d ob ro fu nk cio nira nje o vog s is te ma s u c rp ke ,c je vov od i i d ov oljn a k ollc in a te ku eln e u z atvo re no m kru gu . M o to r s e m oz e h la diti i z ra ko m p orn oe u v en tila to ra ip roto ka z ra ka . U to m je s lu caju o d ve like va zn os ti o mo qu eltl ne sm eta ni d ov od z ra ka d o ve ntila to ra .

11


12/34


Gdjeje:A - Brojac okretaja motoraB - Mjerac goriva u rezervoaruC - Pritisak ulja u motoruD - Temperatura rada motoraE - Napon u akumulatoru

OTKLANJANJE KVAROVAGest uzrok kvaru na motoru je lose odrzavanle, ali i otkazivanje pojedinog sklopa na motoru uslijed vibracija iiiudarca. Motor treba redovito servisirati te poznavati tehnlcke osnove za provjeru i otklanjanje kvarova te osnovnepostupke u svezi sa tim, kao s to je kvar u sistemu dovoda goriva, kvar na uredalu za pokretanje motora i elektro-instalaci ji , kvar usli jed pregri javanja motora, osnovni problemi koj i se javl jaju pri startanju motora, osnovnipostupci pr i rnehanlekorn ostecenju udarca propulzora, te mjere i predostroznostl izbjegavanja kvarova usli jedloseg odrzavan ja ,

AKUMULATOR I GORIVOU danasn le vrijeme sve ucestallie koriste se motori koji se pokreeu pomocu elektro pokre taca , Za pokretanje

motora na taj naeln potrebna nam je elektrlena struja koju dobivamo iz akumulatora koji nam sluzi za njezinopohranjivanje. Akumulator se uporabom t rost, pa je potrebno povremeno na njemu obaviti provjeru razineelektrolita i ocistltl spojnice te pricvrstiti ih. Veelna akumulatora sastoji se od olovnih elektroda potopljenih usumpornu kiselinu ublazenu destiliranom vodom. Zbog toga prevrnut iii osteeen akumulator moze biti opasan, pase pri rukovanju istima savjetuje oprez.

U uporabi je najcesce dizel i mlesavlna benzina i ulja za podmazivanje. Vrlo je opasna ova druga smjesa, pase kod krcanja goriva treba strogo pridrzavati odredenlh pravila: Spremnik goriva uvijek mora biti u ispravnomstanju, ne smije biti lzlozen suncu iii nekom drugom izvoru topline. Ako se tijekom manipulacije gorivom dio gorivarazlije odmah treba osusitl mjesto gdje se to dogodilo, a u blizini treba uvijek imati ureda] za gasenje pozara ,Potrebno je izbjegavati radove i postupke koji bi mogli izazvati iskrenje u blizini spremnika za gorivo, a za vrijemedopune goriva na brodici ne smije biti putnika. Nakon krcanja potrebno je provjetriti prostor u kojemu se nalazimotor, kao i ostale prostore kod kojih je rnoquc dotok benzinskih plinova i para.

ZASTITA MORA 00 ONECISCENJADanas se daje poseban znaca] zastiti, okolisa, a vezano uz nju i zastitu mora. Republika Hrvatska je

potpisnica razlicitih msdunarodnlh konvencija 0 zasti ti okolisa pa tako i Meaunarodne konvenci je 0 zastiti mora odoneclscenla uljima i drugim otpadnim tvarima s brodova pod nazivom MAR POL .

Konvencija donosi paket propisa 0 zastltl mora, poglavito za podrueja zatvorenih mora: Sredozemno,Crveno, Crno i Balticko. Buduci da je Jadransko more dio Sredozemnog u njega je, po Konvenciji, zabranjenosvako ispustanie ulja, goriva i krutih otpadaka, osim otpadaka hrane u razgradivom stanju, ako ne sadrzavamasnoce ,

Zbog navedenog svaka brodica mora imati odgovarajucu posudu za prikupljanje otpadaka koji ee se potomodlozltl na zato predvldeno mjesto na obal i.

12


13/34


PONASANJE I PROPISI U PLOVIDBINe odreduju Ii propisi lueke kapetanije drukcije, motorne brodice i brodice na jedra plove na udaljenosti od 200

metara od obale, osim u slucaju kada je neophodno ploviti bllze, Na kupaltstima brodice moraju ploviti naudaljenostima od najmanje 50 metara od ogradenog prostora, a ako prostor nije ograden na udaljenosti koja jeveea od 150 metara od obale. Skuteri, jet-ski plovila i ostala plovila na mlazni pogon iii na zracnorn jastuku morajuploviti na udaljenostima koje su najmanje 300 metara od obale, a do tog pojasa dolaze toeno odredenim iobiljezenim koridorom i to najmanjom moqucorn sigurnom brzinom. Gliseri mogu glisirati na udaljenosti odnajmanje 300 metara od obale i to sarno na onim mjestima gdje glisiranje nije zabranleno.vlezbanle skijanja navodi moze se obavljati sarno na onim mjestima koja je za tu namjenu odredila lucka kapetanija. Kada gliser vueeskijasa, u njemu se moraju nalaziti dvije punoljetne osobe. Brodice na vesla mogu ploviti i na udaljenostima kojesu manje od 50 metara od obale.

PONASANJE I RED U LUKAMA - odnosi se na sidrenje, pristajanje, kupanje, odrzavanie cistoce i drugo.Provode ga ovlastene osobe lucke kapetanije. U luci je zabranjeno plivati, glisirati i skijati na vodi, zabranjeno jepaliti vatru na otvorenom ognjistu na brodici iii obali, prerniestati iii uklanjati vezove i sidra drugih plovila - osimako to nije nuzno radi sprjecavanla oelte stete i td. Ako brodica dolazi iz inozemstva mora se prije izlaska zatrazitislobodan promet. Svaka promjena posade i putnika mora se pri javiti l.ucko] kapetanij i.

ZAKONI, OSTALI PROPISII PODZAKONSKI AKTI VEZANI ZA PLOVIDBU I PLOVILAsu propisani od strane nadleznoq Ministarstva i izdani u "Narodnim novinama".

Njihovim odredbama ureduju se plovidba, uvjeti i pravila za plovidbu, pravni status, uvjeti sigurnosti plovidbe,luke, lueka podrucia i pravila na lucklrn podrueilma, podruela plovidbe, materijalno- pravni odnosi glede plovila,stavljanje na trziste, uvjeti i nadzor nad gradnjom plovila, upis i brisanje plovila iz ocevldnlka plovila, odredivanjeoznake i imena plovi la, utvrdivanje sposobnosti za plovidbu plovi la, te isprave plovi la, posada plovila, nacln i uvjetiza stjecanje uvjerenja i svjedodzbi 0 osposobljenosti plovila i zapovjednika jahti, te nadzor nad provodenjemodredaba vazecih propisa.Tehnieka pravila koje se odnose na prevenciju od oneciscenia unutarnjih voda, mora i morskog okollsa

primjenjuju se na sva plovila koje plove unutarnjim vodama, unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru izastlceno] ekolosko-ribolovno] zoni Republike Hrvatske.

ISPRAVE NA BRODlel Dozvola za plovidbu brodice koja sadrzl:

1. naziv ti jela koje izdaje dozvolu;2. broj, datum i mjesto izdavanja dozvole;3. oznaku i ime, ako brodica ima ime, pozivni znak i godinu gradnje;4. namjenu;5. tip i materijal gradnje, broj trupa, ako ga ima, duljina brodice, nosivost i visinu teretne vodne linije zabrodice za gospodarske namjene;

6. broj i snagu porivnog uredaja;7. ime, prezime i adresu, odnosno naziv i siediste vlasnika;8. nalveel dopusteni broj osoba;9. najmanji broj clanova posade potreban za sigurnu plovidbu sa osposobljenj ima;10. nalveel dozvol jeni broj putnika, za brodice za pri jevoz putnika;11. podruele plovidbe;12. datum pregleda s rokom valjanosti.

Moze se izdati na hrvatskom i engleskom jeziku. Ostale isprave kao sto su propisani atesti iii certi fikati za odredene uredaje.

13


14/34

MOTOBAJS d.D.D.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACAVODITELJ BRODICE KATEGORIJE "A"K and ida t za isp it m ora im ati na jm an je 1 5 god ina z lvo ta , S p olozen lrn isp itom m oze up ravlja ti s b rod ieom do 7 mduz ine i p o rivnom snag om motora do 1 5kW u p odrucju p lov idb e III i IV s to ob uhvaca p lovidb u unu trasnllrnterito rija ln im m ors kim vodam a i vodam a ko je s u p rls tup acne s mora . P rem a kons truke iji p lov ila , ova p odrue ja s up odije lje na n a tri z on e o qra nlc en la - na p lo vid bu 6 , 3 iii 1 N M od o ba le ko pn a iii o to ka . U vje re nje o os po so blje nos tiv r ij edi doz l vo tno .

VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "B"K and ida t m ora im ati na jm an je 1 6 godina z ivo ta . D o svo je 1 8-te god ine im at ee ogran icen je s nage m otora do 1 5kW . V od ite lj b rod iee ka tegorije "B " m oze zap ovijeda ti i up rav lja ti s p lov ilom ko je je up isano u ocev idn lk kao"b rod iea". T o z nacl b rod iea do 1 2 m du ljine iii do 1 5 BT -a te i p rijevozom do 1 2 ukrcan ih osoba kao i jah tomdo 1 2 m du ljine iii do 30 BT -a . S ve to samo za osob ne (tu ris ticke i s p ortske) p o treb e , a ne gosp odarskip rije vo z Iju di iii te re ta uz n ap la tu . N em a oq ra nice nja p orivn e s nag e m oto ra - p od ru eje p lo vidb e III i IV , a u vje re njet ak o de r v ri je d i d o z lv o tn o ,

KATEGORIJE PLOVIDBE B ro die a iii ja hta o vis no 0 s vo jo j v ellc ln i, k on s tr uk eiji i d ru gim t eh nic kir n k ar ak te ris tik ama mo z e p lo viti u s lje de eirnpo d ru c llma p l ov id be :

1 . P odrue ie p lovidb e I - ob uhvaca rnedunarodnu p lov idb u s vim m orim a i vodam a ko je s u p rls tup aene s mora2 . P od ru ele p lo vid be II - o buh va ca m ed un aro dn u p lov id bu Ja dra ns kim m ore m3 . P od ru cle p lo vid be III - o bu hv ae a p lo vid bu u nu tra sn jim m ors kim v oda ma , te rito rija ln im vo da ma R H ivo da ma k oje s u p rls tu pa en e s m ora. U p od ru eju p lo vid be III. m og u p os to ja ti s lie de ca o gra nice nja :lila - do 6 N m od ob ale kop na iii o toka ;IIlb - do 3 N m od ob ale kop na iii o tokaIIle - do 1 N m od ob ale kopna iii o toka P odruc le p iovid b e IV ko je ob uhvaca p lovidb u lukam a, z aljev im a, rijekam a hrva ts koga Jadrans kog s lijeva dog ra nie am a d o ko je s u o ne p lo vn e m ors ke s tran e, te P ro klja ns kim je ze ro m.

BROOICA JE PLOVILO OUtlNE 00 12m, ISTISNINE 00 30BT, A PREVOZI do 120S0BAPODJELA BRODICAB ro die e s e d ije le p re m a:N AM JEN I - z a lavne, gos podars ke i osob ne p otreb e ,P O R IV N O M S R ED S TV U - b rod iee na ves la , jed ra i m oto rne b rodiee ,M A T ER IJA LU G R AD N JE T RU P A - drvene , m eta lne (ce licne, a lum in ijs ke ), gum ene , p las tlcne ...P O D RU (!JU P LO V ID B E -b rod iee unu ta rn je i p om ors ke p iovid b eO B LIK U T RU P A - dep las mans ke , p oludep las mans ke i g lis ers keM o to rna b rod ica je ona b rod iea ko ja z a p ogon koris ti m oto r.B rod ica na jedra - b rod iea z a p ogon koris ti snagu v je tra . A ko takva b rod iea p lov i s up ucen lrn motoromk ate go riz ira s e k ao m o to rn a b ro die a.G lis er je st b ro die a iii ja hta k oja p orno cu m eh an lek oq p orivn og u re da la kliz i p o vo dn oj p ovrs in l.

G u e Pos c r cJedri l iea

~ /};.:iPl 'rupac

fk~J$~G \ i s e r

Mo t or na b r od ie a

14


15/34

MOTOBAJS d.D.D.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

ELEMENTI KONSTRUKCIJE I KONSTRUKCIJSKA OBILJEZJAGlavne dimenzije brodica, kao i svakog drugog tijela su visina, duzina i sirina.Gaz je dio brodice uronjen u more,Nadvode je dio boka broda/brodice koji se nalazi iznad vode, aNadgrade je dio brodice koji se nalazi iznad glavne palube.Pramac brodice je, bez obzira na tip brodice, zasiljen dok krma moze biti zaobljena (guc) iii brodica moze imatiravnu krmu - krmeno zrcalo (pasara i gliser).Najcesci tipovi brodica koje danas susreeemo su gliser, pasara, gue i leut.

PREONJI 010 BROOICE NAZIVA SE PRAMAC, ZAONJI 010 KRMA, A STRANICE SE NAZIVAJU BOKOVI

OBAVEZNA OPREMA BRODICE- brodiea duzine do 5 m mora imati: sidro s konopom, tri konopa za privez, bitve, crpku iii ispolac, dva vesla spalcima iii rasllarna, navigacijska svjetla, baterijsku svjetiljku, cakllu, alat za odrzavanje motora, posuduza prikupljanje otpadaka, posudu za prikupljanje otpadnih ulja, rezervno rudo kormila, prsluke za spasavanle zaosobe koje se nalaze na brodici.- brodiea duzine 5-7 m osim navedenog mora imati: prijenosni protupozarni uredaj, kutiju prve pomoci, sjekiru ipomorsku kartu podrucia kojim plovi, tri crvene ruene buktinje i dovoljno prsluka za spasavan]e za osobe koje suna brodici.- brodiea duzine preko 7 m osim navedenog mora imati: dva navigacijska trokuta, sestar, Peljar Jadranskogmora, Popis svjetionika, uredaj za zvucno oqlasavanie, sest crvenih rucnih buktinja i dovoljno prsluka zaspasavanie za osobe koje su na brodici.- gliser koji vuce skijasa mora biti dodatno opremljen retrovizorima i sigurnosnom narukvicom, skuter i jet-skiopremljene sigurnosnom narukvicom, a osobe koje njima upravljaju moraju imati prsluke i kacige.

PLOVIDBA BEZ PROPISANE OPREME STROGO JE ZABRANJENA.

STABILNOST BRODICEStabilitet je svojstvo brodice (broda) da zadrzl rnoqucnostplutanja u uspravnom stanju.

" ' - F

STABILAN INOIFERENTAN LABILAN

15


16/34


SIDRA

a) b) c) d)

a) i b) P lu zn a s id ra iii C O Rc) D anfo rth s id ro (d rz i jace i do 4 p uta nego neka vrs ta s idara )

d) S k lo p iv o " rn ae ak " s id ro

tt l VJETAR

Z AV LA CN O S ID RO

KONOPIN a b rod ic am a s e n ajce sc e ko ris te s in te tlck l ko no pi. K arak te riz ira ih v elika p re kid na e vrs to ca i tra jn os t. N es m rz ava ju s e i p lu ta ju p o p ovrs ln i, a li s u o sje tljiv i n a tre nje i to plinu .S vaka b rod ica m ora im ati p ram can i, k rm en i i s id ren i konop , a uz n jih jos i konop z a teg ljen je i rez ervn i konop .P om ors ka trad ic ija kaz e da s e konop m ota u s mjeru kaz aljke na s atu , na jces ce iz medu d iana i lakta.

16


17/34

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACAUZLOVI

Uzlovi se koriste za spajanje dva konopa iii za vezivanje konopa za neki objekt.

Muski uzaoje uzao koji sluzl za povezivanje dvaju konopaiste debljine. testo se koristi, lako se veze idobro drzi.

Zastavni uzaoje uzao koji sluzi zapovezivanje dvajukonopa razlleltedeblj ine Ime je dobiopo tome sto sepornocu njeganajcesce vezezastava na jarbol.

Pasnjak iii gasaje uzao koji sluzi za izradu omce na krajukonopa. Tako dobivena ornca stavlja se okobitve, a na drugom kraju konopa nalazio sebrod iii brodica.

Sidreni uzaoje uzao koji sluziza vezanje sidrana krajusidrenogkonopa

Vrzin uzaoIe uzao koji sluzi zavezanje odbojnika uzbok brodice. Brzo seveze i lako severtikalno pornlce, adobro drzi.

DUZINA KONOPA KODSIDRENJA ODREDUJE SE

PREMA SLJEDECOJ FORMULI:DUBINA MORA (m) X 3 = DUZINA KONOPA NA SIDRU

Plutaeln uzaoje uzao koji sluziza vezanjebrodice nakariku plutace,

SVAKI KONOP IMA ZIVlcc I MRTVlcc KRAJ. NA MRTVOMcc KRAJU SE OBleNO VEC NESTONALAZI (BRODICA, SIDRO ... ) A ZIVIMcc KRAJEM SE VEZE UZAO.

17


18/34


METEOROLOGIJAV rem ens ku p rognoz u kao i iz vjes ca i up oz oren ja s vakodnevno daje R ad io Z agreb , iii p utem - p om ors kera dio te lefo ns ke p os ta je "S p lit R ad io ", "R ije ka R ad io " i "D u bro vnik ra dio ". U vid u p ro gno zu v re me na ta ko de r s em o ze lz vrs ltl n a o gla sn im p lo ca rn a L uc kih K a p eta nija i n jih ov ih Is p os ta va .

OBLACI - s u p o ka za te lji v re m en sk e p ro gn oz e12 '"

B

10

C : 1ROST ru s I Cs i ~""* -\I'IOKUMULUS rG!:-}s

I::::::y

[ ] ) \'l 8s~ ~ N 8~~18


19/34

MOTOBAJS d.D.D.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACAVjetar je jedan od najcescih uzroka nezgoda i havarija na moru. Nepoznavanje karaktera pojedinog

vjetra povecava rnoqucnosti nezgoda, pa je iste potrebno sto bolje upoznati, da bi se u odredenoj situaciji moglooptimalno postupiti.

VJETROVI NA JADRANU:BURA(GREGO) NE Vjetar Opasan vjetar, dolazi vrlo brzo.

Obicno puse zimi. Traje par dana.Iznenadan, suh-hladan vjetar, jaclne do 12 Bo,Anticiklonalna / bez oblaka i ciklonska / oblacna - buraMore / nivo - niska vodaBarometarski tlak u porastu IVisoki tlak

Burin Smjer: kopno - more Jaclna (2-3) Bo. Donosi li jepo vrijeme,Ijeti puse najcesce nocu,Barometar - visoki tlak

LEVANAT E Vjetar Ciklona - vjetar s kisorn, jacina do 7 Bo,Barometar promjenljivo

JUGO-SIROKO SE Vjetar Ciklona - Opasan vjetar s klsom, jaclne do 12 Bo,eesto traje do tri dana.More / nivo - visoka vodaBarometar konstantno u padu / tlak nizak

JUGO-OSTRO S Vjetar Vrijeme bez oblaka, [aclne do 6 BO,obicno se javlja u periodu svibanj-rujan, traje par danaBarometar promjenljivo

LEBIC(GARBIN) SW Vjetar Opasan vjetar, dolazi brzo. Rijetko puse,Doseze laclnu i do 12 Bo.Barometarski t lak - nizak.

PULENAT W Vjetar Opasan vjetar, dolazi brzo. Rijetko puse,Doseze [acinu i do 12 Bo.Barometarski t lak - nizak.

MAESTRAL NW Vjetar Obicno puse Ijeti - poslijepodne, jaclne do 6 Bo,na otvorenom moru moze stvori ti dosta visoke valove.Vrlo dobar je za jedrenje.Barometar - visoki tlak.

TRAMUNTANA N Vjetar Dosta neugodan vjetar, jaclne do 9 Bo.Barometar - Visoki tlak

NEVERA SW-NW Vjetar Vrlo opasan vjetar. Dolazak nevere moze se prepoznati(Neverin) po tesklm tamnim oblacima iz navedenih smjerova,munjama (sijevanje, grmljavina i oborine).

Traje kratko (1-2 sata), [aclne do 12 Bo.Obicno se javlja u Ijetnoj sezoni, pri sparnom vremenu, alirijetko.Radi sigurnosti preporuca se zakloniti od direktnogudara vjetra.Barometar / Promjenljivo.

Brzina nekog vjetra lzrazava se u pomorstvu cvorovlma, a rnoze se izraziti Beaufortovom (Boforovom)Ijestvicom. Beaufortova Ijestvica istovremeno daje i predvidenu visinu valova.

Morske struje su horizontalna kretanja mora. Svaka struja ima svoj smjer, brzinu i stalnost. Mogu bitistalne i promjenjive. Za razliku od vjetra ciji se smjer odreduje "u ruzu" vjetrova smjer struje se odreduje "iz ruze"odnosno ako struja dolazi iz pravca sjevera naziva se juznorn strujom. Stalne struje u Jadranu imaju smjerjugoistok - sjeverozapad uz nasu, a obratan uz talijansku obalu. Za plovidbu morska struja moze biti smetnjautoliko sto usporava i skrece brodicu sa kursa, pa je pri plovidbi potrebno cesce kontrolirati svoju poziciju.

Plima (podizanje razine mora) i oseka (spustanie razine mora) su vertikalne oscilacije morske razine, anastaju pod utjecajem gravitacionih sila Sunca i Mjeseca na Zemlju.

19


20/34

MOTOBAJS d.o.o. - SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

SKALA STANJA M O R A (za Jadran)JAKOST VJETRA STANJE MORA

rr: Stanje Naz lv Vjerojatna0 stao]a Visinau. km/h cvorovl mora vatova0 I mora (m)0-1 I 0-10 0

Tiina,I Mimo1-5 1-31 1

Lahar 0,16-11 I 4-6 MalO2 2 valovitoPovj eta rae 0,212 -19 I 7 - 103

SIab i vjetar 3 Umjereno 0,620 - 2 8 I 11 -16 valovito4Umjereni vjetar

29-38 I 17 - 215Umjereno jak vjetar 2

I 4 Valov;to39-49 22 - 276Jaki vjetar 3

50-61 I 28 - 337Vrlo jak vjetar Jace 4

62 -74 I 34 - 40 5 valovito8Oluj"i vjetar 5,5

7S - aa I 41 - 479 ,. Iakl olujni vjetar 6 uzburkano :1 7 I89 102 I 48 - 5510Orkanski vjetar 9

103 - 117 I 56 - 6311Jak i orkansk i v jetar Vrlo 11.,5

I 7 uzburkano118 - 133 64 -71 more12Orkan 14

u prognozama PMC-SplitOPIS POJAVA U PRIRODI

Ucinak vjelra na kopno imorskojpovrslnl,PonaSanje, uz obalu,ribarskih ibrodovas ja dn im je d r om

TiM_ Dim ss dize vsrtikalno, More ie mirno iglatko kao zrcalc ('more kao ulje"). Brod se slui. i kormilom

Jedra na plovilima nose tollkoda camei dri.e kurs

Pravac vjetra m o za s e o dr ed ltl, p o d lm u , vjetruljese j o~ ne pokrscu, Slva.raj u se val i6i, po putkr .i jest i r ibe, bez plene, na vrhuVjetsr sa osjeca na lieu ,I is e e sust;. Sitn i' i kra tkl Ivalovi , Kreste i rneju stak lenkast izgled, al~sene lome (bez pjene),

Vjetar naojma Jedra tako dabred plovi brz lnorn 1 do 2evara

LiMei male grancice se njisl.l . .Rl.IZVijese malezastave, Wlo mal i valov i, Kreste se poc imlj lJlomi ti . Pojava pjene "macici . .

Plovlla na jedra pocinju sanaginjati i plove brzinorn 3do < I evera

Sa zemlje se podize prasma Mali valovi, bijeli'macici " na vrhu vala svsteMi.

Debar v jetaI za iedrenje, .brodovl sa dosta naginjlJ.

Mnogo bijele pjene 'maclca". Poja"ljuj8 se inesto rnorske prasine ("dim") .

Plovi la skrac uju led ra, 9l iserismanjuju brzlnu,

Telegrafsk 'e z lce zuje, Vel ike grana se niislJ.Nasta iu vel iki valovi Na svl rn krestarna bije lapjena 'maci6i"

Jsdra Sa skla6uju po drugiput. Oprezl

Citava stab la sa nisu . Hod protiv vietra otezen,Bijela pjsna, nastata ru~enja valova stvara tb. ije~epruqe,

Plovila ostalu u luei, a cna namotu trafe Siguran vez.

Vjelar lom~ grana stabla. Visoki valevi.Krestevarova ruse se u obliku val jka , Morska prasira"dim" smanjuje vidlj ivost.

sva plovila sevracaiu uluku.

Vlsoki valovi, dsbsle pruge pjene.Morska praslna "dim" srnanjula v idij ivos i.Vrlo vlsokl valovi s dugim krestarna u obl~ikl1penjanice ..U cje lini povrslna vode ima bijeliizgled.Neob icno vrsokl va lovi. More je potpunopoknvsno s bljelorn pjenom.

Zrak je pun morske pra?; ii 'ie_ More je potpunobijelo. Vidljivost je ",10 slaba,

20


21/34

l i f r l wm bolrom.t1

KRIZANJEBRODOVASMOTORNIMPOGONOMS puta s e s klan jab ro d k oji v id ip re ko s vo je d es nes tra ne d ru gi b ro d;ne s mije m u p roelis p re d p ramca ,

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACAPRAVILO IZBJEGAVANJA SUDARA

-

PRAVILO KANALAS va p lovila , p odje drim a iiim oto ro m, m ora ju s ed rz a ti o b aledesn im b okom p ap r ola z e j ed a np o re d d ru go ga lije vimbokom

TPRAVILOPRETJECANJAP lo vilo k oje p re tle eeduznojes kla njati s e, ca k i o nd aako je toje d ri lic a k o ja p r e t l e e ep lo vilo smo to rn im p o go nom .

JEDRILICE SAVJETROM NAISTOJ STRANIje drilic a up r iv je t ri ni sk lan jase sp u ta je drilic i uz av je trin i i p r ola z iiz a n je .

BRODOVI UPROTUKURSUP r ib liz a va ju Ii s eb r od o vi mo to romiz s up ro tn ih k ur so va ,s va ki m oras kre nu ti n a s vo jud es n u s tr an u.

JEDRILICE SASUPROTNIMVJETROMJ ed rilic a k oja im av je ta r s lijeva m orap ropus ti ti j ed r il ic uko ja im a vje tar sd es n e s tr an e

BRODOVII BRODICE KOJIIZLAZE IZ LUKE im aju p rednos t nad on im a ko ji u luku u laz e.VEe I BRODOVIIMAJU PREDNOST nad m an jim a b ez ob zira na vrs tu p ogona .BROD NA MEHANlc!KI POGON MORASE UKLONITI S P U T A je dre nja ku , b ro du k oji rib ari, b ro du s o qra nlc en lrns p os ob no stim a man ev rira nja i b ro du k oji n e rn oz e m an ev rira ti.

Jedrenjak se mora ukloniti sputa b rodu koji rib ari, b rodu s oq ranlcenim s pos ob nos tim a m anevriran ja i b roduk oji n e mo z e ma ne vr ira ti.Brod koji ribari mora se ukloniti b rodu s oq ranlcenlrn sp osob nos tim a m anevriran ja i b rodu ko ji nernoze manev ri ra t i.

21


22/34

MOTOBAJS d.D.D.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

U slucaju smanjene vidljivosti (magla, jaka kisa, snijeg) m ora se p loviti s igurnosnom b rz inom . T o je onab rz in a koja c e n am o rno qu citi p ravo do bn o re ag ira nje na p rom jen e u oko lin i k oje b i m og le utje cati n a s ig urno stp lo vidb e. O n a n ije p ro pis an a, n ego je s tvar p ro cje ne z ap ovjed nika p lovila koje p lo vi u uvjetim a s man je ne vid ljivo sti.P lo vid ba n ocu nije p lovid ba p o s ma njen oj v id ljivo sti.

Buduci da je u gore navedenim uvjetima vidljivost znatno smanjena, koriste se odredeni zvuenl signalida bi brodovi makar na taj naeln - zvukom -upozorili na svoju prisutnost.

Signa]! za pokazivanje manovre kad plovilav i d e j e d n o d ru g il i u p u z n re n j (I

M ijen ja m k urs u de sn oMijenjam kurs u l i ievoM a ji s tr a je v. i v oz e k rm o m

P re lje ca nje u u sk im k an alirn a:_ _ "N 'a m je r a v a m vas,p re l je c a ti s v a s e

d es ne s tr an e"_ _ "N a m je r a v a m v a s p r e t je c a l i 5' ~ se

lijeve s t r a n e "_._ . "Hazumio sam vasu namjeru"

"U pozoren jeda ne razurniienam ieru drugo g z a i z b j e g a v a n j es u d a r a "1-------------- ..-----ts nr ed o ku ke fk riv in e) :

"U p o z o m n j e - P a z i "

Legenda zvucnib signala:

SI,gllllll pri smanjenoj vldljivostl(m a gill , s um a ali ca i, 51 . - dunju i n o e u )P.lovi la na m,h an ii: ki p o go n (svake2 m in): ...- akose kre tu krllz vadu'c----aka 56 nekrecu kroz VO d~

;,arharica, teglac, je dre nja k, p lo vi lo n es po so bna ,~li~nsnovru iogranic~njh mOl jucnost i manovre:s va ke, 2 rnlnTeg l' jeno p lnvi lo :svake2 min

U s id re no p lo vilO ' ( sv ake m in ):5~ec:

< : 1 00 mel d uljille ~(~~ec' + 5 Me)

~ 1 0 0 m e t d u l l i n s .~~l;~

. . . . . . , . Z n a k u p o z o r s n la moie d a t i dodatno

Nas uk an o , plo vilo (5 va Ke m in ):< 1 0 0 m e t o u t J i n e

(3 x 1 + 5sec +- 3 x 1)__l'- 4!~ \t.. . '; :: ;. 1 0 0 m e t d u l j i m i

( 3 ) ( 1 + 5 s e c + 3 x 1 + 5 s e c ).t.*~.,~~.~dodatno

2 2


23/34

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACASVJETLA I OZNAKE NA PLOVILIMA

b o6n o= 1 1 2,5"

SVJETLAIs tic u s e noeu i d a nju p ri s m a nje n oj v id lji vo st i:- jarbolno svjetlo, uvijek bijele boje, svijetli uluku horizonta 225= 20 vjetrova)

- bocna svjetla: lijevi bok, uvijek crvene boje;desni bok, uvi jek zelene boje; svi jetlesvako u luku horizontal 125- 10 vjetrova- krmeno svjetlo: bijele boje, svijetli u lukuhorizonta 135= 12 vjetrova

- svjetlo za tegljenje: isto kao krmenosvjetlo, ali je uvi jek zute boje

- kruzno svjetlo: svijetli u luku horizonta(puni krug) 360

- bljeskajuce svjetlo: vidljivo u cijelom lukuhorizonta. Bl jesak u pravilnim razmacima sucestaloseu od 120 ii i visebljeskova u minuti . Upotreba: plovila nazraenom jastuku, policija, kapetanija,carina i slicno,

VIDLJIVOST SVJETALA

Jarbolno svjetloBoena svjetlaKrmeno svjetloKruzno svjetlo

plovilo50 m6 Nm3 Nm3 Nm

plovilo12-50 m5 Nm3 Nm2 Nm2 Nm

VIZUALNE OZNAKE

P o dr uc je z as kija nje n a v od i

SIGNALNA TIJELAe rne su boje i lstleu se tije kom da na- dvostruki cunjevi- kugla- cunj- cilindar

P odvodn i radovi O znaka ron iocab alo n z ute iiin a ra n ca s te b o je

23


24/34

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACASVJETLA I ZNAKOVI ZA PLOVILA

Svi brodovi u plovidbi nocu moraju isticati svjetla po kojima se moze odrediti smjer plovidbe, a u svrhuizbjegavanja sudara. Brodska svjetla plovila moraju imati upaljena od zalaska do izlaska sunca iii danju zaoqranlcene vidljivosti. Svjetla trebaju imati propisanu vidljivost, sektor i intenzitet.

PLOVILA 5 MEHANlfKIM POGONOMBRODOVI DUZI OD 50 M:I I ' . . I. -; .-- . . . . . . .. ~ IJEV A S TRA N~ _ I'R A M A COvakav brod kad plovi mora isticati: bijelo jarbolsko svjetlo na prednjem dijelu broda, drugo bijelo jarbolno svjetloiza i iznad prvog, boena svjetla (crveno i zeleno) i bijelo krmeno svjetlo.BRODOVI KRACI OD 50 M: -......__ . . . . .

KAMA UJEVA STRANA PAAMACOvakav brod kad plovi mora isticati bijelo jarbolno svijetlo, boena svjetla (crveno i zeleno) i krmeno bijelo svi jetlo.BROD KRACI OD 12M: . . . . . _ _ _ _

llJEVA STAANAbrodovi umjesto jarbolnog i krmenog svi jetla mogu isticati : jedno bijelo svi jetlo vidlj ivo sa svih strana horizonta

i boena svijetla. Bocna svijetla mogu bit i kombinirana u jednoj svjetil jci (zeleno-crvena).BRODICE KRACE OD 7 M I BRZINE ISPOD 7 l':VOROVA:....._.__

LlJEVA STAliN ....Ovakvo plovilo moze umjesto jarbolnog i krmenog svijetla isticati jedno bijelo svijetlo vidljivo sa svih strana, a akoje moquee i bocna svijetla (i ii kombinirano zeleno-crveno svi jetlo).

JEDRENJAK (JEDRILlCE)

Jedrenjak koj i plovi nocu mora imati boena svijetla (Iijevo-crvena, desno-zelena) i bi jelo krmeno svijetlo. Osim tihsvjetala mogu (ali ne moraju) isticati na vrhu jarbolu dva svijetla vidljiva sa svih strana, od kojih je gornje crveno, adonje zeleno. Jedrenjak kraci od 20 m, moze umjesto bocnih svjetala i krmenog svijetla istaci na vrh jarbola jednokombinirano crveno-bijelo-zeleno svijetlo. Ukoliko jedrenjak plovi s upaljenim motorom tada mora pokazivatisvijetla propisana za brod na rnehaniekl pogon. Danju takav brod mora isticati znak u obliku stosca, s vrhomokrenutim prema dolje. Brod na vesla rnoze isticati svjetla za jedrenjake i ii imati sarno bijelu svjeti ljku koju lstleedovol jno na vrijeme da izbjegne sudar.

24


25/34

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACARIBARSKI BROD

O va kav b ro d vuce p ovla en u rnre zu kro z vo du i m ora is tie ati d va s vije tla jed no iz na d d ru go g, v id ljiva s a s vih s tran aho riz onta o d kojih je go rn je s vije tlo z elen o, a d on je b ije le b oje. O a nju ta kovi b ro do vi m oraju is tie ati z na k od d vas tos ca erne b oje okrenuta jedan p rem a drugom e vrhovim a. B rodovi od 20 m m ogu um jes to tog z naka is tiea tikosaru,BROD KOJI JE ZAUZET RIBARENJEM:

B rod koji je z au zet rib are nje m (a li ne ko care njem ) m ora no eu is tie ati dva s vije tla v id ljiva s a s vih s tra na h oriz on ta ,p os tavljeno jedno iz nad drugog. G ornje s vije tlo je e rvene a donje b ije le b oje . A ko s e s pus tena m rez a p ro tez e odb rod a p reko 1 50 m , u s mje ru p ru zan ia rn re ze m ora s e n oe u is takn uti je dn o b ije lo s vije tlo v id ljivo s a s vih s tra na .O an ju ovakav b rod ls tlce z nak kao i koca , a ako s e rib ars ke nap rave p ro tez u p reko 1 50 m , u s mjeru rnrez e ls tlces e jos jedan s toz ac s vrhom p rem a gore . A ko s e ovakav b rod krece kroz vodu os im p rop is an ih s vjeta la m orais tie ati b o en a s vije tla i k rme no s v ije tlo .

USIDRENI BROD

U sid reni b rod d od 50 m m ora noeu im ati dva b ije la s vije tla v id ljiva sa svih s trana, od kojih je jedno na p ram eu,a drugo na krm i, p ri cernu je one na krm i niz e od p ra rncanoq .B rod kra cl o d 5 0 m m ora n ocu is tiea ti s arno je dn o b ije lo s vije tlo , p os tavljen o n a p re dn je m dije lu b ro da . O an juus idre ni b ro d, b ez o bz ira n a d uz ln u, m ora is tie ati jed nu e rnu ku glu.

NASUKANIBROD

N as ukan i b rod m ora im ati s vije tla ka o u sid ren i b rod , te d va e rve na s vije tla v id ljiva s a s vih s tra na , p os tavljen aje da n iz nad d rug og . O a nju m ora ls ta cl tri ern e kug le .

BROD NESPOSOBAN ZA MANEVIRANJE

O vakav b rod m ora nocu n a n ajv id ljiv ije m m je stu is tie ati d va e rv en a s vije tla je dn o iz na d d ru go g v id ljiv a s a s vihs tran a. U koliko s e krece , m ora jos is tiea ti b oe na s vije tla i krm eno s vije tlo . O an ju taka v b ro d ls tlce n a ja rb olu d vijee rn e k ug le je dn u iz na d d ru ge .

25


26/34

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACABROD S OGRANICENIM SPOSOBNOSTIMA MANEVRIRANJA

- - - - - -IJEVA STRA~JAO va kav b ro d n ocu m ora is tica ti tri s vije tla v id ljiva s a s vih s tran a ho riz onta, p os tavljen a je dn a iz nad dru go g, odkojih je gornje i donje s vije tlo crvene, a s rednje b ije le b oje. A ko s e takav b rod krece, m ora is ticati jos i b oenas vije tla i k rm e no s vije tlo . U k olik o je u sid re n p ok az uje jo s i s vije tla z a u sid re ne b ro do ve . D a nju ls tlc e v ertik aln oje da n iz nad d rug og tri crna z na ka, g ornji i d on ji z nak u o bliku ku gle , a s red nji u o bliku dvo struko g s to sca (ro mb a).

BROD KOJI TEGLI

- - - -ESNA STRANAB rod koji te gli (te gljac) m ora no eu p ok az ivati u mje sto je dn og jarb ols kog s vije tla (na s vom p red njem d ije lu), dvas vije tla , jed an iz na d d ru go ga . A ko je teg alj du zi o d 2 00 m , um jes to dva , p okaz uje tri jarb ols ka s vije tla . P ore dn az na ee nlh s vje ta la te glja c jo s p o ka zu je : b oc na s vije tla i z uto k rm e no s vije tlo z a te gle nje (s rn le ste no iz na dkrm eno g). T eg lje na p lovila ls tle u b oe na s vije tla i krm eno s vije tlo . U ko liko je du zlna te glja veca od 2 00 m s vakib ro d m ora p ok az iv ati z na k d vo stru ko g s to sc a,

PELJARSKI BROD .....__ . . . . . .KRMA, LIJEVA STAANA PRAMAC

O va j b ro d n ocu m ora im ati n a ja rb olu dv a s vije tla v id ljiva s a s vih s tra na , p os ta vlje na jed no iz na d d ru go g, g orn jeb ije lo , a donje crveno . A ko p lovi p okaz uje jos b ocna s vije tla i krm eno s vije tlo , a ako ne p lovi, p okaz uje ja rb ols ka is id re na s vije tla p ro pis an a z a b ro d n je go ve d uz ln e,

MANEVRIRANJE

K ada je m ore m irno , tes koca u p lovidb i z ap ravo nem a. P otreb no je p ra titi p onas an le b rod ice , rad m otora ip ovrem en o p re gle da vati h oriz on t i m ore oko b rod ice z bo g rno qu ee p otre be z a iz bje ga van jem s uda ra .

K od p lovidb e p o va lovitom m oru i v je trovitu vrem enu p otreb no je p os tiva ti nekoliko p rav ila : n ikada ne dozvo liti da vje tar i va lovi udara ju u b ok b rodice ne dozvoliti da vje tar i va lovi udara ju direktno u p ram ac jer je takova p lovidb a sp ora i neugodna uzv elik u p o tro s nlu g or iv a uvijek usm jeriti b rodicu tako da vjeta r i va lovi do laze p od kutom do 30op o p ram cu .

K od iz las ka iz luke i u las ka u luku uvijek s e treb a kretati na jm anjom s igurnom b rz inom i naroelto ob ratitip oz orn os t na kon op e koji p luta ju u b liz in i d rug ih p lov ila i p lu ta ce, jer s e m og u z ap le sti u p ogo ns ki v ijak i p ro uz roe ltls te tu iii ne ug od no sti. K ada b rod ico m ob avljam o ne kakv o p om ica nje u s vrh u p oz ic ion ira nja - m ane vriram o njo me -s na ga m otora ko ju up otre blja vam o m ora b iti o ptim aln a. N ije do bro u po treb lja vati p re veliku s nag u z a m ane var, jerrn oz e d oci d o u daran ja u dru ge b rod ic e iii m olo. B olje je u po trije biti m anju s na gu m oto ra je r je s na gu u vije k laks e do da tl n eg o od uz etl ,

26


27/34

lBrodica do 71 0 duljine i do7ev.brzine. (rnoze biti svjetlona pokaz) - Isro tako (Q jenecije krrneno sv j e r l o ili p a kusidren brad kracl od 50m .2 .Motorna brodica do 12mduljine. Plovi.3 .

Motomi brad - brodicakraei od 50m . Plovi.4 .

M oto rn i b ro d dulji od 50m .Plovi.

5 .Jedrilica - jedrenjak krael od20m. Plovi samo na jedra.- molar ne radi6.ledrenjak duljl od 20m.Plovi same na jedra.7 .

Usidren brod duljl od 50111 .Ne plovi.8.R i b a r s k i brad s m r ez ornpcregacorn - "KOCA".Plovi i ribu lovi.

9.Ribarski brod s mrezornplivaricom udaljenom do150m. Plovi iribu lovi.10.R i b a r s k i brod s mrezomptivariccm udaljenorn viseod lSOm. Plovi iribu lovi,II.Pe l j a r s k i brod u s l u zb i ,Plov i .

12.Iororni brod - brodica" o w er c ra f t" . Z m e sv i j e t l o

je hljeskajuce, Plovi,


Drzavnaz a s t a v ao

2 7

I


28/34

Bre d k o j i p o s t a v l ja i I i v a d im in e iz m ora . P lo v i14.N A SU KA N bro d - b rc d ic a

manevr j ra r l iNil: '15,.NASUKAN brad dulji od SOm.NE moze manevrirati ineplovi,16.Bro d-b ro dic a k ra ci o d S Om

I ('!LOVI, a li NE MOZEMANEVRlRATI17.Bro d d u l ji o d S Om - p lo v i sograniil:enim mogucnostimamanevnranja.18.Bro d k ra c i c d S Om z a u z e ts podvodnim radovima.(ja ru za nje , p ola ga nj e c ije vii s li c n o ) D v a c rv e n a s v je t la n a

zaimaca19.Brod dulji o d S O m o g ra n ic enrnanevrorn zbog dubine gaza.Ne m o ze p lic a ko m l

Brodica pomorske policije.P l o v i ip re sru pn ik e lo vi ,21 .TEGLJAC s a t eg lj or n do200m .(vuce 2 iegljenice)22.TEGL J A C s t eg l j o rn duljim od200m.(vufe 3 teglenice)

2 3 .CI..'RAt gura reglenice .Tegalj duzine do 200m,


II

28


29/34


< I I I !-I I l:!Ic:< I I I ~V i IIJttl : . : :~ c : IlIl:I~ . . . . _ 0, Na~ -..IIJU J ~ ! z . . . . . . . . .:Z:


30/34


[ M !

Ens 'S o T Ill

SI 'cwo,AB

IiIIeIb [[JiIBIL.AE EI!:'.[)JiJ' [SK IDF

'Golf GOI.JFlfIo~ IHIOTEIL

[ IN E ll I[ A' ! E i : L J LI ET

K [ K : D [ L OLima [ I U I [ I M A

OSKARp

~ E [B !IB K!Romeo

5 ,Si:ell'ril, SI [BR , f i l A .T Tal1lgou . ! I ! l ! I 1 ~ I [ F O R M !

U I [ I S ; [ K I I [W 'I IBK'5 f i l l E . ! l

'{z Z L I I l w Z IU LU I

NWNlIDALERO IN A !lit ZE IROJedaJi lU . NAONE'l [~,E 1 i 1 \ ! i ! E i O l ' W OTr il 'lE R A A i HR E E : TER i \ iH l,Oei:i 'riK A R T E F O RP etPANTA FAJF !PAN TA FAJF~st~SOX]SIX, S O K51 S IK SSeriliiIIIllSE i lT IBSEV i8N i S E T IE S E 'lfNO5ilmoKi l"O El lEafITDeu"etNO\ I 'ENI .N[E

[iI~Irna'Jli1i D E C I M A L O lE 5 '1 M lA L,:Ziilrez:sTOP STOP

Fonetskat a l b I I leal. l.snea II Ijaslova i i~ I ! o , i : e "' ' aI"JI' '"lIO!edUl'larOOl'I9i '~rrOiI' ii ab iD i li : s ii D il im j a 5'1= ib f fi ij e,u :al t ll Ii Il 'i S t i 5e pmp r e : d a j i ~orenj'm rg!l)'llollf1lmifi 1 r o { IE ! IJ:SIIlm __

l R i f e C i i b l : e b a i i Z > I l ! l l ' l . ! a J ' a ' t i ipd la k oi i r az gm .' 4je tn ID . \ iiinag lS iSen' i s l IDgoori i isp i isa l' li 'Sl!IdEibl j fml : s J o R m > a i .

30


31/34

(~))

..'.--- . . .MA YDA Y

MOTOBAJS d.o.o.- S KO lA Z A VO DITELJE BRO DIC E - C AM AC A

SIGNALI OPASNOSTI

P ucan j va tre nim o ru zjem iii koji drug i e ks plo zivn i s ig nal is pa lje n u ra zm acim a od o koje d ne m in u te .

N ep re kida n z vuk b ilo kojom s pra vo m z a da van je s ig na la u m agli.

R akete iii p rs ka lice ko je b aca ju z vje zdice crve ne b oje , a ko je s e is pa lju ju je dna z ad ru gom u k ra tk im v rem en sk im r azm ac im a .

S ig na l ra dio -te le gra fijo m iii b ilo k akv im d ru gim s ig na ln im s us ta vo m k oji s e s as to ji izg ru pe (S O S ) M o rs eo vim z na cim a.

S ig na l ra dio -te le fo nijo m k oji s e s as to ji iz iz go vo re ne rije ci "M A Y D AY ".

S ig na l o pa sn os ti N .C . p re dvld en M e au na ro dn im s ig na ln im k od eks om .

S ig na l ko ji s e s as to ji o d ce tvero ku tn e z as tave , iz nad koje iii is po d ko je s to ji ku gla iiip r edme t s llc an k ug li.

P aljen je va tre n a b ro du (n pr. g ore njem b aca va ka tra na, ulja i td .).

Raketa 5 p a do b ra nom iii ru cn a b u ktin ja k oja d aje c rv en o s vje tlo .

D im ni s ign al ko ji ls pu sta d im n ara nca sts b oje.

P on av lja nje ra sire nirn ru ka ma la ga nih p ok re ta o d g ore p re ma d olje .

S ig na li ko je d aje ra dio -p lu ta ca z a nu zd u 5 p o da cim a z a o dr ed lv an je p o lo za ja ,

O bo jene m rlje vode.

31


32/34


POSTUPCISPASAVANJA,OTKLANJANJAIUBLAZAVANJA NEZGODA

PAD COVJEKA U MOREU nalvecern broju sluealeva posljedica je nepazljivog kretanja po plovilu. U tom slucaju postupak je sliledecl:kormilo je potrebno naglo okrenuti u istu stranu na koju je covjek pao da bi se izbjeglo ranjavanje propelerom iunesrecenorn dobaciti bilo kakav plutajuci predmet. Zatim s brodicom napraviti puni krug i covjeku u moru prlcl sazavjetrinske strane.SREDSTVA ZA SPASAVANJEPostoje mnoga sredstva za spasavanlekao sto su koluti, pojasevi, camel, splavi,termalna zastltna odleca, plutaee,jastuci ... i dr. od kojih su najcesci kolut ipojas - prsluk.

Kolut za spasavanjePojas za spasavanje

NASUKAVANJEMoze biti sluealno (nepaznia, kvar) iii namjerno (sprecavanje potonuca), U prvom slucaju potrebno je prijepokusaia odsukivanja provjeriti stanje plovila i ne odsukati prije nego se privremeno saniraju otvori nastalinasukavanjem. Kod odsukivanja potrebno je olaksaf nasukani dio plovila iii rasteretiti cijelo plovilo i zatimpokusatl odsukivanje motorom, sidrom iii cakijom. Ako je nasukavanje bilo namjerno (radi spriecavania prodoravode u plovilo), potrebno je prije pocetka odsukivanja i nastavljanja plovidbe zatvoriti otvore kroz koje prodiremore. To se clnl pornoeu ponjave od gumiranog platna koja se postavlja na otvor s vanjske strane pornocukonopa privezanih na njezine krajeve.POZARNajcesce nastaje radi nepaznle, rijede radi kvara. Kada je u pitanju nepazrua najcesc je kod plovila svanbrodskim motorom radi nepazljivog rukovanja spremnikom za gorivo, posebno kada je poluprazan, pa seiznad povrsine goriva stvaraju eksplozivne benzinske pare. Zasti ta se provodi pridrzavanjern propisa 0 rukovanjugorivom i posjedovanjem propisane opreme za gasenje pozara ,

OZIVLJAVANJEPRVA POMOCUTOPLJENIKU

1. Utopljenika izvuci iz mora na plovilo iii kopno. Plovilo odmah usmjeriti prema mjestu koje ima medicinskupomoc ,2. Iz organizma (pluca i zeluca) utopljenika izbaciti vodu. Jedan od naelna je da spasilac utopljenika polozl

preko svojega koljena s time da je lice utopljenika prema dolje.3. Na umjetan naeln pokusati uspostaviti disanje. Utopljenika polozlti na prsa i ritrnickirn (ritam oko 15 u

minuti) pritiskati leda utopljenika a zatim njegove lspruzene ruke podizati prema gore iznad njegoveglave, tako dugo dok ne dode do disanja (radnja se rnoze ponavljati i do dva sata). Slicna reanimacija semoze izvesti ako se utopljenik polozl na leda. Tada se laktovima utopljeniku prltlsce prsni kos a zatimispruzaf njegove ruke preko njegove glave.Moze se pokusa t t i usta na usta (utopljenik se poloz: na leda) s time da se kod upuhivanja zrakautopljeniku zatvori nos rukom (ritam takoder oko 15 u minuti).

4. Ako utopljenik poene disati i osvijesti se, dati mu po moquenosti topli napitak.5. Utopljenika presvuel u suho i skloniti ga u zasticeni prostor.6. Po potrebi otlel do lijecnika.

32


33/34

MOTOBAJS d.D.D.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACAPOMORSKA RADIO TELEFONIJA

Pomorska radiotelefonska sluzba namijenjena je zasti ti zlvota na moru i sigurnosti plovidbe.Medunarodnom konvencijom 0 zastiti Ijudskih zlvota na moru SOLAS i Pravi lima za tehnlekl nadzor pomorskihbrodova Hrvatskog registra brodova propisano je koji brodovi moraju imati radio-postaju. Za brodice tu materi juregulira Pravilnik 0 brodicama i jahtama.BEZ OBZIRA DA LI NA BRODU III BRODICI POSTOJI RADIO-POSTAJA PO Sill ZAKONA III PO VOLJIVLASNIKA BRODICE, OSOBA KOJA NJOME RUKUJE MORA POSJEDOVATI OVLASTENJE BRODSKOGRADIOTELEFONISTE.

ISPRAVE RADIJSKE TELEFONSKE POSTAJEDozvola za radijsku postaju - je dokument kojim se dokazuje da brod iii brodica moze upotrebljavatiradiopostaju. Izdaje ga Hrvatski zavod za telekomunikacije, vrijedi trajno, a sadrzava ime plovila, pozivni znak,vrstu sluzbe, tip uredaja i dopustene frekvencije. Mora biti istaknuta na vidlj ivom mjestu na brodu.Radio dnevnik - je knjiga u koju se kronoloskim redom unose podaci bitni za rad radio postaje (pocetak i krajrada, rad sa drugim radio-postajama itd). Sve poruka koje se odnose na pozive za POGIBELJ, HITNOST ISIGURNOST upisuju se posebice pazll lvo i punim sadrzajern.

INDETIFIKACIJAU pomorskoj radiotelefonskoj sluzbl postoje dva naelna identif ikacije: Identifikacija pozivnim znakom 9A654

Identifikacija imenom radio postaje (naziv brodice) MB "Pag" Identifikacija registracijskom oznakom brodice - camca npr. SB-150

Sluzba bdijenja obavlja se neprekidno na brodovima koji moraju imati radio-postaju. Na onima koji ne morajuimati radiopostaju obavlja se po osobnom nahodenju. Sluzba bdijenja obavlja se na VHF-u na frekvenciji od 156,8Mhz na 16. kanalu.Obalne radio-postajeObalnu radio-sluzbu u Republici Hrvatskoj obavl jaju tr i obalne radio-posiaje. To su:RIJEKA RADIO, SPLIT RADIO i DUBROVNIK RADIO. One svojim radom osiguravaju normal no odvijanjeplovidbe, emitiraju meteoroloska izviesea, na zahtjev medicinske savjete i drugo.Brodska radio- postajaJe skup uredaja za odrzavanje radio veze, a sastoji se od prijemnika i predajnika sa antenom, izvorom elektrleneenergije i ostalom opremom, smlestenlm na jednom mjestu na brodu.VHF radiouredajVHF radio uredajem poetize se doseg od nekoliko desetaka milja. Svaki pomorski VHF uredaj mora osigurati radna frekventnom podrucju od 156-163 Mhz, a razmak izmedu frekvencija mora biti 50 kHz. Snaga odaslllacatakovog uredaja je 25W, s moquenoseu smanjenja snage na 1W.Smjestaj radijske postajeBrodska radio postaja ugraduje se na naivise moquce mjesto iznad glavne palube. Tako se postize bolji prijam ivisa razina sigurnosti.

opel POSTUPAK USPOSTAVLJANJA VEZEPrije svakog emitiranja operater ee utvrditi da njegova emisija ne ometa emisije drugih brodova koje su vee utijeku. Ako takova emisija postoj i sacekatl ee da ista zavrsl, Pr il ikom uspostave veze operater se sluzi POZIVNOMfrekvencijom 156,8 Mhz -16. kanal VHF, a razmjenu prlopeenia obavlja na RADNOJ frekvenciji.RAD NA POZIVNOJ FREKVENCIJI NESMJE TRAJATI DUZE OD MINUTE OSIM U SLUCAJU OPASNOSTIRadio postaju pozivamo:

IME POZVANE POSTAJE 3XOVDJE

IME NASE POSTAJE 3XPAG, PAG, PAG

OVDJESILBA, SILBA ,SILBA

Kada je poziv primljen pozvana postaja odgovara:IME NASE POSTAJE 3X

OVDJEIME SVOJE POSTAJE 3XPREDLAZE RADNI KANAL

SILBA, SILBA ,SILBAOVDJEPAG, PAG, PAG

PRIJEDITE NA KANAL ...

33


34/34

MOTOBAJS d.c.c.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACAAko je cujnost dobra u danjem radu imena radio postaja izgovaraju se sarno jednom.Ako su plovila blizu prelazi se i na smanjenje snage radio postaje sa 25W na 1W.RADIO TELEFONSKI POSTUPAK U SLUCAJU OPASNOSTIMAY DAY (mejdej) - znak opasnosti - pogibl i, oznacava da brodu i osobama na njemu prijeti zivotnaopasnost i da traf hitnu pomoc: usl ijed eksplozije, prodora mora, pozara itd. Ima nalvecl pr ioritet u radio prometu.

PAN-PAN - znak hitnosti - iurnosti oznaeava da radio stanica ima vrlo hitnu poruku u svezi s sigurnoscuplovila iii osobe na njemu (covlek u moru, kvar stroja, bolest itd.). Drugi je po prioritetu u radio prometu.SECURITE (sekurite) - znak sigurnosti, daje se kad je na bilo koji nacln uqrozena sigurnost plovidbe (vaznonavigacijsko ii i meteorolosko upozorenje) npr. poqaseno pomorsko svi jetlo, olupina, iznenadna oluja itd.

POSTUPAK SLANJA PORUKE:- MAY DAY 3x- THIS IS (iii OVDJE) 1x- ime (iii oznaka) broda 3x- MAY DAY, ime i pozicija broda u pogibelji- vrsta pogibelji i kakva se pomoe trazi

- U koliko je cujnost i odasiljanje slabo tada se za svaku slovnu iii broleanu oznaku izgovara tekst iz Meaunarodnetablice sricanja.

- Na novijim radio postajama postoji tipka DISSTRES - odasiljanje poziva u nuzdl,

POllVOM NA BROJ 9155 MOZEMO OSTVARITI POllV U POMOC - MOZEMO GA lVATl1 MOBITELOM.To je sarno lnaelca "Svjetskog pomorskog sustava za pogibelj i sigurnost" - GMDSS sustava koji je kompleksan ibogat moquenostlma i informacijama.

34

Documents

Priručnik za voditelja brodice u boji