Skripta u Boji

7/22/2019 Skripta u Boji

1/70


2/70

Stanovanje u stambenim zgradama prema standardu zgrade i stana:

Socijalno stanovanje- drutveno kontrolirano i koordinirano, a standard je odreenukupnim prosjekom stanja u drutvu.

Reprezentativno stanovanje- svako stanovanje iznad drutvenog standarda podlonoiskljuivim kriterijima privatnog interesa.

EU ima preporuke za osiguranje kvalitete socijalnog stanovanja kojima se definira:

1. kvaliteta i standardi- naselja, zgrade i stana- socijalna briga za stambeno ugroene ili nemone

2. zdravstveni aspekti- prioriteti prema zdravstvenom stanju- pravovremeno ureenje okolia- pomo nemonima- zdravstvena kontrola

3. ekologija

- model treba biti ekoloki i energetsko tedljiv- potronja energije treba se reducirati zoniranjem soba, planiranjem kompaktnih zgrada i informiranjem svih stanovnika- treba poticati koritenje obnovljive energije

4. natjecanje poduzetnika- monopolistike postupke kod gradnje socijalnog stanovanja treba zamijeniti natjecanjem poduzetnika kroz javna nadmetanja ikvalitetnu ponudbenu dokumentaciju- javne propise za socijalno stanovanje treba prilagoditi s ciljem fleksibilnijeg, a jeftinijeg stanovanja

HR nema niti definiciju stana, niti stambenu strategiju kao dravnu politiku, niti pravilnik o stanovanju, niti stambene normative(struna pravila koja odreuju stan) i standarde (obvezne sadraje i veliine stana), niti stambenepreporuke. To pokazujevanost stanovanja u nekoj dravi.

Neadekvatni stan izaziva brojne bolesti:- fizioloke deformacije- bolesti dinih puteva- alergije- psiholoke probleme

Zato su u svakom naprednom drutvu nune razliite vrste normativa koji odreuju:- zdravstveni standard stana- ekonomski standard stana- socioloki standard stana- kulturoloki standard stana


3/70


4/70

STAMBENO NASELJE

Kako urbanizam i arhitektura ine jedinstvo prostora, na temu stambenog naselja imamo i trebamo navesti mnoge injenice kako bismo definirali to vei broj karakteristika ivrijednosti stambenog naselja:

- tip i organizacija naselja- ruralno- urbano- visoko urbano

- pristup i promet u naselju- obodni- presijecajui- zaglavni (slijepi)

- mjeoviti

- vrste sadraja i dispozicija- stambene zgrade- opskrbni i usluni sadraji- predkolske i kolske zgrade- prostori za igru, sport i razonodu- prostor za kulturuokupljanje- garae i parkiranje- trg, park

- mikroklima- povoljnatreba je ouvati- nepovoljnatreba je stvoriti

- zelenilo- visoko; park, grupa, drvored- srednje; grmlje, penjaice- nisko; grmlje, trava

- svjetlo- direktno / indirektno

- temperatura zraka i tla- mjere za odravanje povoljne temperature- mjere za sprjeavanje utjecaja nepovoljne temperature

- strujanje zraka

- simbioza topografije i prirodnog toka zraka- zaustavljanje prirodnog toka zraka- pospjeivanje strujanja zraka

- osunanje- kardinalna orijentacija- ekvisolarna orijentacija- koritenje pasivne suneve energije- koritenje aktivne suneve energije

- prirodni, umjetni i gradski okoli- ouvanje prirodnog okolia (to manje poploenja)- stvaranje umjetnog okolia (oponaanje prirode)- mjere za ublaavanje negativnog utjecaja visoko urbanog okolia

- identitet naselja, fenomeni- oblikovni, funkcionalni, povijesni, tehnoloki

2


5/70

- stambene grupe od susjedstva do naselja- stambeno susjedstvo- stambena zajednica- stambeno naselje

- gustoa stanovanja- mala, 200 st/ha- mega; >500 st/ha

- preporueni kapaciteti st. naselja, stambene zajednice, stambenog susjedstva- 1000-5000 stanovnika, 10-50 ha, 2-5 - stambenih zajednica u stambenom naselju- stambena zajednica


6/70


7/70

Organizacija stambenog naselja

Gotovo sve glavne parametre naselja definira planer u urbanistikom planu, a tek manjidio prostornih uvjeta je preputen projektantu.

Prema lokaciji stanovanje nalazimo izdvojeno na osami, ili integrirano u veu cjelinu ustambenom naselju ili u gradu. Izmeu naselja i grada prvo postoji terminoloka razlika, azatim bitnija, sutinska razlika.

Stambeno naseljeje mjesto u kojem je vie stambenih graevina objedinjeno u cjelinu.

Gradje mjesto u kojem je stanovanje integrirano sa svim drugim ovjekovim potrebama.

Naselje moe biti izdvojeno, ali i integrirano u gradu, a ovisno o svojoj strukturi naselje

moe biti ruralnoili urbano.

a/ Ruralno stambeno naseljeNa mjestima rijetke naseljenosti najee nalazimo stanovanje kao heterogenu sredinu sastavljenu uglavnom od obiteljskihkua, sluajno ili planski povezanu skupinu stambenih graevina bez minimalno potrebnih prateih sadraja. Kue su obinoizgraene linearno uz pratee prometnice, a od prateih sadraja obino pronalazimo tek osnovne trgovine i eventualnoosnovnu kolu. Linearnost naselja onemoguava stvaranje trgova i parkova karakteristinih za drutvene dogaaje. Javniprostori su najee neplanski ostaci prostora. Ruralnom naselju obino nedostaju bilo kakvi sportski i kulturni sadraji, a odrugim funkcijama da i ne govorimo. Gustoa ruralnog stambenog naselja je vrlo mala i svakako ispod 50 stanovnika/ha.

b/ Urbano stambeno naseljeU gradu, uglavnom izvan centra, planiraju se cjelovita stambena naselja vee gustoe stanovanja, homogenije strukture i jasnihgranica. Granicu naselja obino ine glavne pristupne prometnice ili neka druga prirodna granica. Osim stanovanja u urbanomstambenom naselju nalaze se i osnovni pratei sadraji kao to su osnovna kola, jaslice i vrti, zdravstvena stanica, trgovineivenih namirnica i lokali s osnovnim uslugama, sportski tereni, zelenilo i pratea infrastruktura. Bitna razlika urbanog naselja u

odnosu na ruralno je njegova unutarnja struktura. Zbijene grupe zgrada definiraju unutarnje i vanjske prostore, javne trgove,skverove i parkove, interesantne pjeake tokove u dva smjera i jasno odreeni centar naselja s prateim sadrajima.Stambeno naselje moe biti homogeno ili, bolje, razdijeljeno na vie stambenih zajednica. Svaka stambena zajednica sastoji seiz vie stambenih susjedstva. U razliitim krajevima svijeta naselja se razliito dimenzioniraju, ali ne iz strunih nego izekonomskih razloga. Svako naselje je kvalitetnije to je manje, to mu je gustoa stanovanja manja i to ima vie prateihsadraja. Optimalna struktura naselja se sastoji od 2-5 stambenih zajednica, a optimalna struktura stambene zajednice sesastoji od 2-5 stambenih susjedstva.

c/ Visoko urbano stanovanje - stanovanje u centruU stambenom naselju je vrlo jasna obodna granica i njegovi sadraji, a stambena sredina u gradu je vrlo sloena, esto bezvrstih granica i s mnogim preklapanjem sadraja. Kada govorimo o naselju, govorimo o nepotpunoj ili djelominoj ovjekovojivotnoj sredini, a kada govorimo o stanovanju u centru mislimo na kompleksnost i bogatstvo prostora. Stanovanje ustambenom naselju nudi vie mira, zelenila i slobodnih povrina za boravak izvan stana na suncu i svjeem zraku to odgovaradjeci i umirovljenicima, najmlaim i najstarijim lanovima drutva. Stanovanje u centru grada nudi laku dostupnost raznihsadraja, veliki broj ljudi na istom mjestu i utedu u vremenu to odgovara uenicima i radnicima, srednjoj generaciji u drutvu.

Istovremeno svako mjesto za stanovanje ima i odreene mane, a centar grada ponajvee. U gradu nedostaje mjesta zaparkiranje kao i mjesta za pjeake koje su zauzeli automobili, zrak je zagaen, velika je buka, sunca ima malo zbog visine igustoe zgrada, parkova je malo i suviesu udaljeni, za malu djecu vlada velika prometna i druga opasnost, veliki je kriminal tejo mnogodrugih problema. Struno gledano boravak u stambenom naselju je mnogi zdraviji i ukupno kvalitetniji pa je zatopotrebno planirati i projektirati u svakom gradu to vie cjelovitih stambenih naselja.


8/70

Pravila za organizaciju naseljaVeliina zemljita za novo naselje veinom je odreenastanjem imovinskih odnosa na terenu.Ako postoji mogunost, ona bi se trebala kretati od cca 10-50 ha na kojemu treba predvidjeti stanovanje za max 1000-5000 st.Mnogo je razloga koji govore kako je optimalna veliina naselja od 3000 stanovnika, jer se optimalno moe organizirati smjetajdjece u jednoj osnovnoj koli i jednom vrtiu sjaslicama.Kako veliina terena ovisi o gustoi stanovanja, za poeljnu gustou od 100-200 st/ha veliina terena za optimalno stambeno

naselje iznosi 15-30 ha.

a/ Pristup i promet u naselju- Uz granicu naselja potrebno je planirati obodni prometni prsten, ako je mogue sa svih strana kako bi se osigurao ravnomjeranpristup svakoj zgradi, tj podjednaka gustoa prometa oko cijelog naselja. Uz vanjsku gradsku prometnicu treba predvidjetijavnipromet i stajalita na udaljenosti 500-600 m. Neprihvatljiva su stajalita javnog prijevoza na udaljenosti veoj od 1000 m.- Uz obodnu cestu treba predvidjeti odvojene i kontinuirane biciklistikei pjeake staze, zatitno zelenilo od prometne buke ito je mogue vie parkiralita. Parkiralita treba rijeiti na takav nain da se ne umanji interesantnost pjeake staze i da se nestvore prostorne prepreke izmeu pristupne ceste i naselja.- Iz obodnog prometnog prstena u unutranjost naselja trebarasporediti pristupne ulice na nain da budu to krae, apodjednake duljine do svake stambene zgrade. bolje su pristupne ulice sa slijepim zavrecima ili kontinuirane s meusobnoizmaknutim raskrijima kako bi se sprijeio prolazni brzi promet automobila. Brzina prometa u naselju ne bi trebala biti vea od40 km/h, a bolje 30 km/h. Da bi se to postiglo osim navedenog moe se pribjei i rjeenjima s vertikalnim ili horizontalnimpomacima (izrazito zavojite pjeako-prometne ulice ili leei policajci).

b/ Dispozicija sadraja u naselju- Stambene zgrade trebaju imati optimalnu orijentaciju kao bi svi stanovi imali dovoljno sunca. Prema konfiguraciji terena unaselju potrebno je prostudirati sunevu putanju kroz sva godinja doba i otkriti osunane i zasjenjene dijelove terena. Ovepodatke treba usporediti s podacima o traenoj visini zgrada i pronai njihov meusobni utjecaj na zasjenjenost terena. Kodvelike gustoe stanovanja zgrade su vie i njihova meusobna udaljenost je vea. Iz dnevne suneve putanje proizlazi da niezgrade trebaju biti ispred visokih prema jugu.- Prema tlocrtnom smjeru zgrade u odnosu na strane svijeta razlikujemo kardinalni i ekvisolarni smjer. U kardinalnom smjeruzgrada se proteu svojom duljinomu smjeru istok-zapad ili sjever-jug, a u ekvisolarnom u smjeru sjeveroistok-jugozapad isjeverozapad-jugoistok. U naim krajevima na sjevernoj polutci zemlje kardinalni smjer istok-zapad karakterizira potpunaosunanost june strane i potpuna zasjenjenostsjeverne strane dok ekvisolarni poloaj svagdje daje osunanost svake stranezgrade.- Iz navedenih razloga proizlazi da kod zgrada u smjeru istok-zapad treba projektirati dvostrano orijentirane stanove kako bi seizbjegli neosunani stanovi na sjeveru. Kodsvih drugih smjerova mogu se projektirati i jednostrano orijentirani stanovi.- Nakon odluke o orijentaciji zgrada treba voditi rauna o pogledu iz zgrada prema okoliu naselja i s prilazeih pozicija premanaselju. Prema najkvalitetnijim kadrovima iz okolia treba minimalno korigirati odnose meu stambenim zgradama kako bi seuravnoteile vizure meu svim stanovima i zgradama.

- Osnovna kola i djeji vrti s jaslicama moraju biti planirani to je mogue blie teitu naselja radi ravnopravne i lakedostupnosti svih korisnika. Njihove parcele trebaju biti maksimalno osunane cijeli dan bez kompromisa iz poznatih zdravstvenihrazloga i lako dostupne automobilom s obodne javne ceste. Na parcelama trebaju biti rijeeno parkiranje svih vozila korisnika iposjetitelja.- U naseljuje nuno planirati barem jedan centralno smjetenjavni trg i glavni park. Svi ostali sadraji mogu se planirati bilo gdjeuz uvjet lake dostupnosti za dostavna vozila i korisnike bez ometanja stanovnika. Najbolja dispozicija ostalih zatvore nih sadrajaje uz centar naselja ili uz rub naselja uz javnu obodu cestu. Posebno su dobra mjesta za trgovine i usluge na uglovima uzkrianja pjeakih i automobilskih puteva, uz sve urbane tokove.- Optimalna dispozicija sportskih sadraja u naselju je uz vee zelenepovrine, a blizu osnovne kole kako bi sportski terenikole izvan radnog vremena mogli biti u funkciji svih stanovnika. Dispozicija sportskih terena uz prometnice je vrlo opasna zbogbjeanja lopte te ju po svaku cijenu treba izbjei.-Infrastrukturne objekte u naselju treba pozicionirati s posebnom panjom. Najekonominiji je njihov poloaj u teitu naseljazbog najkraih vodova do svake zgrade i najmanje cijene izvoenja. Meutim, optimalan poloaj za stanovnike je to dalje odstambenih zgrada, jer negativno utjeu na zdravlje ljudi.

c/ Mikroklima i zeleniloU svakom naselju vrijedi pravili to vie zelenila to bolje, a svi normativi koji se daju slue samo da se definira minimum zelenila.Da bi zelenilo bilo efikasno treba ga se grupirati u manji broj veih povrina. Najvanije grupe zelenila u naselju su glavni park izatitno zelenilood prometne buke i smoga. Dio parka svakako treba zasaditi umom. Zatitno zelenilo ima ozbiljnu efikasnost,ako su stambene zgrade zatiene od obodne ceste po cijelom dodirnom presjeku iz ega proizlazi da pravu zatitu ine tekdvostruki drvored naizmjenino saenih stabala u kombinaciji s redom grmlja.Zelene livade u naselju su dobro dole posebno radimjesta za slobodnu igru djece. Nedefinirani tereni za igru loptom napodlozi od trave su izuzetno prihvatljivi iz razloga sigurnosti od ozljeda i zatite naselja od prevelikog zagrijavanja. Naime, svepoploene povrine uz zgrade i sva osunana proelja se mnogostruko viezagrijavaju na direktnom suncu od povrina podzelenilom pa kroz akumulaciju topline izazivaju i nono grijanje zraka u naselju i kada jenormalna temperatura nia.Da bi se problem izbjegao, u stambenom naselju je potrebno projektirati okoli sa to manje poploenjau kojem je mikroklimato blie i to slinija prirodnoj. To moemo postii imitiranjem situacije u rijetkoj umi s mnogo hlada i s dobrim provjetravanjemizmeu kronji i debala. Iznad veih poploenja dobroje planirati pergole sa zelenim veliko-lisnim puzavicama i lozama. Ispredzgrada s osunane strane dobro je posaditi drvee, a proelja zgrada projektirati kao dvostruka ventilirana proelja sodmaknutim brisolejima ili metalnim mreastim konstrukcijama po kojima raste penjue zelenilo. Osim manjeg zagrijavanjaproelja kroz zasjenjenost u sloju zraka izmeu brisoleja i proelja osigurava se vertikalna cirkulacija zraka koja hladi proelje istanove.

U naselju je nuno osigurati i horizontalnu cirkulaciju zrakauzdizanjem zgrada ili njihovih dijelova na stupove ime osim dobrogventiliranja omoguavamo i dobar pogledkroz naselje. Kod terena s izrazitim cjelodnevnim strujanjem zraka treba voditi raunai o spreavanju propuha te planirati djelomine zaklone.


9/70

d/ Identitet naseljaNajtei zadatak pri projektiranju naselja je osigurati mu vlastiti karakter.- Jedan od najlakih puteva za to je usuglaavanje samosvojne prostorne kompozicije i karaktera mjesta na kome se gradi,meusobna prilagodba, kontekstualnost.- Drugi, a svakako podjednako potencijalan je samosvojna kompozicija u kontrapunktu prema okoliu.Bilo koji od ova dva potpuno suprotna pristupa definiranju identiteta prostora nisu dovoljna bez najvanijeg i nunog uvjeta zauspjeli identitet: autorske kompozicije.O autorskoj kompoziciji stambenog naselja moemo govoriti kao o bilo kojoj drugoj kompoziciji da treba biti:

-jasna, itljiva- niti previe bogata, niti previe siromana- originalna

e/ OstaloKod planiranja stambenog naselja vrlo esto se zaboravlja na vertikalni nivelman prostora pa ako je osnovni teren ravan, takvimse i ostavlja ili ako je osnovni teren kos jedino se prometnice prilagoavaju terenu.Posebno je lako i jeftino kod ravnih terena osmisliti manje uzvisine i udubine koje itekako privlae djecu na igru, a mogu bitiitekako funkcionalne.Kod kosih terena nije skupo izvesti nekolicinu manjih podzida koji omoguavaju izvedbu skrivenih garaa i parkiralita s donjestrane i odlino iskoristivih zelenih ili poploanih horizontalnih povrina s gornje strane.U urbanistikom planiranju stambenog naselja treba se voditi rauna i o izvedbenim problemima, iako oni nisu u ranoj faziplaniranja jo definirani. Tehnologija graenja svakako ovisi o prometnom rjeenju, obostranom pristupu do svake zgrade, te oskladinom i manipulativnom prostoru.

Mnogi problemi u planiranju naselja proizlazeiz postojeeg vlasnitva zemljita koje gotovo nikada nije optimalno.

Da li se naselje (grad) zasniva (ili treba zasnivati) na ulici?Ulica je nestala pojavom Le Corbusiera i Moderne arhitekture. Suvremena arhitektura jepokuava vratiti na neortodoksan nain.

Vrijednosti modernog stambenog naselja s cestom bez ulice su nam jasne; puno zraka, svijetla, sunca, pogleda i zelenila.Nedostatak ulice je dosadan, opasan i ponekad dug put do civilizacije.

Kroz nekolicinu stvarnih primjera potrebno je potraiti svojput pri planiranju prometnih i pjeakih koridora, a navest u tek

nekoliko poetnih tipova ulice/ceste:- vanjska, unutranja- dvostrana, jednostrana- sloena- ispod trijema- na zgradi, kroz zgradu, preko zgrade- uz vodu, na vodi- horizontalna- nagnuta- strma- ulica-stube- geometrijska, organika, nepravilna


10/70

Osnovni elementi svakog stambenog naselja:

1. hijerarhija sadraja injihovih dispozicija;- ulica - cesta, trg - dvorite, park - zelenilo, centar - podcentar, susjedstvozajednicanaselje,

2. identitet- karakter sjedinjenjem prirodnog i artificijelnog

3. karakteristika automobilskog i pjeakog prometa;- obodni, jednosmjeran, slijepi, pjeaki ulazi, denivelirano parkiranje, garae minimalno 50%, blizina javnog prijevoza istajalita, biciklistike staze bez visinskih barijera,

4. odabir gustoe u naselju:- kontinuirana ili kontrastna po dijelovima

5. sadraji;- stanovanje s vanjskim prostorima, usluge i snabdijevanje po uglovima,

6.zelenilo,- vrtovi i dvorita, igralita, centar u teitu prostora, podcentri, javnezgrade ovisno o veliini,

7. urbani elementi;- trijem, posebni uglovi, vertikale i horizontale, prolazi, kolonade, posebni ulazi,

8. oblikovanje;- kombinacija horizontalnih i vertikalnih zgrada,

9. tehnologijaizgradnje;- upotreba istog ili ne velikog broja raspona, kranske staze, trajnih proelja, montane fasade,

10.konstrukcija;

- fleksibilnost konstrukcije (obodni zidovi, unutarnji skelet i dr.),

11.orijentacija;- duboka istok-zapad, plitka sjever-jug, ograniena visina da se ne zasjeni susjed,

12.mogunosti naknadne dogradnje;- zgrada, sadraja, etape izgradnje,

13.pribliavanje vjekovnim idealima;- to blie vlastitoj kui, vrt ili vei dio vanjskog prostora, drvo, klupa, mogunost dogradnje prostora, parkiranje pod zgradom,zelenilo na i uz parcelu, centralni sadraji za mlade i stare, prirodne vrijednosti (voda, uma, igralite,),


11/70

ORGANIZACIJA STAMBENE PARCELE,

ZGRADE I STANA

Organizacija parcelePostoje dva pristupa ovom zadatku;1. ako gabariti parcele jonisu formirani - moemo utjecati na njih2. ako je proces formiranja svih karakteristika parcele gotov i mi se moemo baviti samoelementima unutar granica vrsto zadane parcele.

a/ parcela nije precizno definiranaTo znai da za promatrani teritorij na kojem se nalazi budua parcela postoji samo plan vieg reda koji se ne bavi definiranjemparcela; danas u Hrvatskoj su to prostorni plan (PP) ili generalni urbanistiki plan (GUP).

b/ precizno definirana parcelaTo znai da su gabariti parcele ve prethodno definirani povijesno definirani u zemljinoj knjizi i katastru ili nedavno vaeimplanovima nieg reda; urbanistikim planom ureenja (UPU) ili detaljnim planom ureenja (DPU).

U sluaju da je na snazi neki plan nieg reda, u njegovom tekstu u provedbenim odredbama plana vrlo detaljno su definirani iurbanistiko-tehniki uvjeti za izgradnju.Urbanistiko-tehnike uvjete predstavljaju podaci o graevinskim linijama, povrini za izgradnju, povrini izgraenosti,koeficijentu iskoristivosti, visini, duljini i dubini objekta, uvjeti za definiranje svih kapaciteta a posebni onih za parkiranje igarairanje automobila.

Svaki arhitektonski ambijent treba nositi vlastite karakteristike i u formalistikom pogledu.Posebnost se postie optimalnom kompozicijom slijedeih elemenata:

- Udaljenost stambene zgrade od ulice(a)U ovom procesu itamo barem tri razliita interesa koja su meusobno suprotstavljena;javni interes grada, interes investitora iinteres korisnika stambene zgrade.

- Prometno rjeenjeNa parceli trebajasno i kvalitetno rijeiti pjeaki i automobilski promet. Oba pristupa s javne ulice do glavnog ulaza u stambenuzgradu ili mjesta za pohranu automobila trebaju biti vidljivi i nedvojbeno jasni. Kod velikog broja stanova i drugih sadraja uzgradi pjeaki i automobilski promet je neophodno razdvojiti, a kod malih zgrada mogu biti ujedinjeni.Svakoj stambenoj zgradi bi trebalo organizirati min. dva ulaza, reprezentativni glavni i gospodarski sporedni stambeni ulaz.Na parceli treba organizirati minimalno dvije grupe parkiralinih mjesta. Glavno parkiralite za potrebe svih stanara i sporednoza potrebe posjetitelja, invalida i zaustavljanje taksi automobila. Najkvalitetnija rjeenja za smjetaj automobila su onaspodzemnim garairanjem ispod gabarita nadzemnih etaa zgrade.Broj parkiralinih mjesta treba biti daleko vei nego je zadan programom.Kvalitetnije prometno rjeenje parcele je ono s dva automobilska spoja na glavnu javnu prometnicu.Isto tako, slijepi prometnitokovi na parceli su u principu kvalitetniji.Organizacija ukupnog kretanja korisnika i posjetitelja po parceli mora osigurati optimalne uvjete za kretanje invalida u kolicima iosoba s potekoama u kretanju. Za njih je potrebno sprijeiti vertikalne barijere vee od 2 cm na svim glavnim pristupima svih

glavni sadraja. Sve denivelacije na njihovim putovi trebaju biti svladane rampama nagiba


12/70

- Smjetaj prateih sadraja na parceliU pratee sadraje stanovanja ubrajamo osnovne trgovine ivenim namirnicama i uslune sadraje, zatim spremita stanova,radionicu i stan domara, te igralita za djecu i prostori za odmor na parceli. Uslune i trgovake sadraje u principu trebaizbjegavati na stambenoj parceli i u stambenoj zgradi. Jedina prihvatljiva varijanta je lociranje ovih sadraja u prizemlju direktnouz pristupnu ulicu i bez mogunosti bilo kakve unutarnje veze s ostalim stambenim ulazom, komunikacijama i sadrajima. Istotako parcelu treba osloboditi od spremita i radionica njihovim lociranjem u zgradi. Lokaciju za igralita trebamo traitiu dubiniparcele i suprotno od glavnog ulaza.

- Zelenilo i poploenje na parceliDijelimo ga na visoko, srednje i nisko. U principu zelenilo treba objediniti na to manji broj to veih povrinajednog tipazelenila. Isto vrijedi i za poploenje.Prostori za odmor trebaju biti organizirani takoer u dva dijela. Prvi, blie igralitu za malu djecu radi istovremene njihovekontrole, a drugi osamljeni za osobe koje trae tiinu.

- Organizacija gradilita na stambenoj parceliNa parceli se mora moi izvoditi svaka gradnja bez upotrebe javnog prostora. Dakle, oko parcele je potrebno organiziratigradilinu ogradu, a svako deponiranje materijala, strojeva ili drugog i njihovo manipuliranje mora se odvijati na parceli bezopasnosti za susjede ili prolaznike. Posebno je vano dobro smjestiti dizalicu za izgradnju i njen sigurnosni radijus.Kako je relativno mali broj sluajeva u kojima moemo mijenjati gabarite neke parcele, vano je znati i smjeti mijenjati sve ostaleurbanistiko-tehnike elemente na parceli. Sloboda izmjena ili bolje reeno dopuna urbanistiko-tehnikih uvjeta omoguit eograniavanje moi urbanizma kojim se prerano, previe i krivo definira budua zgrada.

Organizacija stambene zgrade

Stambena zgrada se sastoji od nezavisnih stambenih jedinica, prateih prostora i komunikacija koje povezuju stanove i pratee prostore.Ovisno o veliini stambene zgrade ona moe imati jedan ili vie glavnih ulaza i isto tolikosporednih ulaza, a iji razmjetaj ovisi o funkcionalnim zahtjevima te o protupoarnim idrugim sigurnosnim propisima radi brze evakuacije njenih korisnika.

- UlaziKvalitetno rjeenje pozicioniranja ulaza u zgradu sastoji se od njegovog planiranja u teitu zgrade ili njenog dijela po horizontali

i vertikali. Na ovaj nain sve komunikacije u zgradi postaju najkrae i najjeftinije.Sporedni ulaz treba biti direktno vezan zaautomobilski pristup preko kojeg se vri opskrba zgrade namjetajem i ostalim potreptinama i preko kojeg se vri evakuacijasmea i otpada za recikliranje. Iz ovoga proizlazi da se i ostali pratei sadraji u zgradi trebaju pozicionirati to je mogue bliegospodarskom automobilskom pristupu. Fiziki i kulturoloki je vano invalidnim osobama omogu iti samostalni ulaz u zgradudo kunih zvona i potanskih sanduia i dizala za pristupdo svakog stana.

- KomunikacijeDimenzioniranje irine svih unutarnjih puteva ovisi o brojukorisnika i uvijek je >120 cm. Prema broju korisnika proizlazi da oniputevi u zgradi kojima se slue svi stanari trebaju biti iri od onih na zadnjim etaama ili slijepim zavrecima koji koriste samonekolicina stanara. Takoer, hodnici s dvostrano pozicioniranim sadrajima trebaju biti iri od onih s jednostranim sadrajimaradi manipulacije na ulazima. Zato se u zgradi preporua male stanove planirati to blie glavnom ulazu u zgradu, a velikestanove to dalje ime se gustoa kretanja smanjuje na minimum. Istovremeno ostale sadraje koji se ne koriste svaki danmoemo planirati na manje pristupanim mjestima.

- Stambene jedinice

Za stanovanje u kontaktu s terenom je povoljno prizemlje-razizemlje ili visoko prizemlje.Visoko prizemlje je povoljno kod podrumljenih zgrada radi manje visinske razlike od terena i lakeg pristupa autima u podrum.Stanovanje u razizemlju ima djelomino ugroenu intimnost pa mu ju je zato potrebno osigurati drugim sredstvima, na primjerpoveanom horizontalnom udaljenou, gustim zelenilom i vertikalnim ogradnim barijerama. Dobra je kombinacija djelominogkoritenja podrumaispod zgrade pri emu nadzemni nepodrumljeni dio dobiva 50% poveanu neto visinu.

- SpremitaOsigurati laku ijednostavnu vezu spremita sa stanovima i preko gospodarskog ili sporednog ulaza s dostavnim vozilima.Iz svega proizlazi da je podrum najloginiji izbor za organizaciju spremita. Kako se najee nosivo tlo nalazi ispod povrine isloja humusa na 1-2 m dubine, to je loginoiskoristiti ukopani, a izgraeni dio zgrade. Uvijek treba nastojati spremita dobroprirodno ventilirati i osvijetliti, ako je mogue. Otvore na proelju je nuno postavljati na zajednikim komunikacijama idostupnim mjestima uz spremita, a ne na pojedinanim i nedostupnim spremitima. Ako nam je podrum potrebnijiza drugenamjene, spremita se mogu organizirati u manjim cjelinama po cijeloj zgradi vodei brigu o svim karakteristikama koje onatrebaju zadovoljiti.


13/70

- GaraeSmjetaj automobila u zgradi izrazito ovisi o nainu svladavanja razlika u visinama, obliku tlocrta i karakteristikama nosivekonstrukcije stambene zgrade. Automobil moe svladavati visinske razlike rampama i dizalom. Kod rampi najvei pad smije biti18% uz uvjet da je natkrivena kako ne bi dolo do klizanja, a nenatkrivene rampe smiju imatinajvei pad od 15%. Optimalannagib rampe za automobile je 10%. Bolja su rjeenja koja garae lociraju u podrumima zgrada, a nadzemne etae preputajuovjeku. Potrebno je u podrumima projektirati racionalne i ekonomski prihvatljive dvostrane garae; uz sredinju cestu

obostrano smjetena garana mjesta ili zatvorene pojedinane garae. Kako je minimalna dubina garanih mjesta >5 m, a,ceste 5,5 m, iz navedenog proizlazi da je potrebna dubina zgrade od >16 m da bi garaa bila potpuno ispodnadzemnih etaa.

- Tehnike prostorije i ureajiKotlovnica ili toplinska podstanica, trafostanica ili prostorija za elektrine instalacije, prostor(ije) za brojila potronje vode,topline, elektrine energije i plina, prinkler stanica i prostorija za dizalo su tehnike prostorije koje se mogu nai u stambenojzgradi ovisno o njenoj veliini i nainima funkcioniranja. Svima im je zajednika potreba da su lako dostupne s teretnim vozilomradi dostave i zamjene teketehnike opreme, a kotlovnica, toplinska podstanica i trafostanica obvezno trebaju biti na proeljuzgrade iz sigurnosnih uvjeta. njihova najbolja lokacija je u prizemlju i li podrumu ovisno o njihovim posebnim zahtjevimaU svakom sluaju te prostorije ili prostori trebaju biti uvijek dostupni iz javne komunikacije za oitavanje i eventualni popravak.Posebnu panju treba voditi o razdvajanju instalacija elektrine energije s jedne strane te vode i plina s druge strane.

- Instalacijska etaaKod kompliciranijih i zahtjevnijih stambenih zgrada kvalitetno je rjeenje horizontalnog razvoda svih instalacija u instalacijskojetai smjetenojizmeu podruma i prizemlja ili prizemlja i prvog kata kod zgrada bez podruma. Instalacijska etaa je prostorminimalne irine i visine, obino u teitu tlocrta, kroz koju se ovjek moe provui na bilo koji nain. Prije svega onaomoguava laku kontrolu i popravak najveeg dijela instalacija, ali i slobodno prizemlje zgrade za velike i otvorene sadraje.

- Ostali sadrajiU ostale sadraje klasino se broje spremita za bicikle i kolica, zajednike prostorije za sastanke i opremu zbora stanara,prostorije za smjetaj smea i otpada, praonice i suionice rublja, radionice za popravke i hobi prostorije. Svi navedeni klasinisadraji mogu biti u tlocrtu i presjeku zgrade bilo gdje i za njih vrijede iskljuivo funkcionalni zahtjevi.Obvezni dio svake stambene zgrade su prostorije za smee, otpad, bicikle i kolica te barem jedno zajedniko spremite u zgradiza lopate, zastave i drugu zajedniku pokretnu opremu.Otvoreni prostori za odmor na najviim etaama zgrade sve se vie projektiraju. Nisu skupi, nije ih potrebno mnogo odravati, adostupni su svima.Kod velikih stambenih zgrada nije rijedak sluaj integriranih trgovina i uslunih sadraja u lako pristupanim dijelovima prizemlja,podruma i prvog kata. Manjejaslice i vrtii, manje zdravstvene ambulante i podrune biblioteke pa i drugi manji kulturni i sportskisadraji mogu se projektirati u velikimstambenim zgradama uz uvjet da ne naruavaju i ne ugroavaju kvalitetu stanovanja


14/70

Organizacija stana

- Gradska matricaKroz povijest organizacija stana se kretala od neograniene slobode u obiteljskoj kui do nehumanog prostora bez ikakveslobode u stambenom bloku 19. stoljea i natrag. Pojavom industrijske revolucije porasla je potreba za velikim brojem radnika ugradu, pa tako i za njihovim smjetajem. U 18. a posebno 19. stoljeu naputa se organika i kaotina gradska matricasastavljena uglavnom od obiteljskih kua i formira se jasna geometrijska gradska matrica u vidu stambenog bloka koja

omoguava znaajno poveanje stambene gustoe u gradu. U bezobzirnoj borbi za profitom sve vei broj stanova gradio se nasve manjim parcelama pri emuje organizacija stana bila sve nehumanija.Put stana od stambenog bloka do slobodno stojee stambene zgrade iz ciam-ske povelje bio je brz. Sve veim oslobaanjemzgrade od zajednitva s drugim zgradama u bloku i pretvaranjem u samostojeu zgradu rasla je i kvaliteta stanova i stanovanja.

- Nosiva konstrukcijaOsim razvoja gradske matrice, razvoj nosive konstrukcije znaajno je doprinosio kvaliteti stanova. Nizanje zgrada uz ulicu inaslanjanje jedne na drugu na zabatnim zidovima ostavljalo je samo dva nasuprotna proelja za osvjetljenje stanova. Zato suse gradili uzduni nosivi zidovi, obino tri paralelna zida od ulinog do dvorinog proelja, u kojima su se iz konstruktivnihrazloga ostavljali mali vertikalni prozori. Gradnja zidova od opeke povezanih samo drvenim stropovima omoguavala jesamomale i zatvorene raspone. Poveanje prozora na proelju omogueno je prelaskomod uzdunih na poprene nosive zidove, jernadvoj nad prozorom vie nije bio jako optereen. Zatim su slijedile sve novije i novije nosive konstrukcije koja su se sastojalaod kombinacije zidova s gredama ili kombinacije stupova s gredama koje su omoguile slobodniji i promjenjiviji tlocrt.

- Nain ivotaOsim gradske matrice i nosive konstrukcije na ubrzani razvoj stanovanja u 20. stoljeu utjecao je sve ubrzaniji nain ivota.Tada su se znaajno promijenile kupaonica i kuhinja. Promjenom tehnologije uvedena je nova oprema, a kroz to i novi nainupotrebe. Broj sanitarnih prostorija u stanu je porastao do nivoa svaka sobasvoja kupaonica, a iz kuhinje se odvojiloblagovanje kao reprezentativni prostor.U metropolama je vidljiv proces atrofije kuhinje. Hranjenjem po restoranima u gradu nestaje i potreba za kuhanjem. S drugestrane tome je uzrok i raspad porodice. Sve vei broj samaca gubi razloge za kuhanjem.Trenutno najvee promjene ustanovima izaziva sve vea upotreba inteligentne tehnologije.

Pravila organizacije stana kod viestambene zgrade znaajno se razlikuju od pravila organizacije obiteljske kue-stana zbogznaajno veih ogranienja i teih okolnosti.Krenimo od osnovnih usporedbi:

Stan u stambenoj zgradi: Stan u obiteljskoj kui:nepoznati korisnik poznati korisnikovisan neovisanulaz odreen zajednikom komunikacijom pojedinani privatni ulazsmanjena orijentacija slobodna orijentacija sa 6 proeljaogranien prikljuak instalacija neogranien prikljuak instalacijaograniena konstrukcija neograniena konstrukcijaograniena visina slobodna visinaogranien nivelman slobodan nivelmanogranien gabarit neogranien gabaritnedostatak terena svuda ukljuen okoli

Karakter stana kroz povijestSlobodna, nepravilna i djelomino organika org. stana u obiteljskoj kui u poetku je evoluirala u potpuno pravilan etverokutduom stranicom paralelan s ulinim proeljem. Zato su 1.stambene zgrade bile relativno plitke, a stanovi dobro osvijetljeni.

- Nizanje prostorija uz proelje s uzdunim zidovimaNjihova glavna karakteristika odreena je tehnologijom graenja. U vrijeme rastuih potreba, a primitivne tehnologije izvedbe,lako se nametnula linearna organizacijska shema stana sa to vie soba uz proelje. Obino su glavne reprezentativneprostorije bile orijentirane prema ulici, a sporedne prema dvoritu. Vrlo esto je amfilada prostorija bila meusobno vezanavelikim dvokrilnim vratima smjetenim centralno i simetrino. Stan nije bio organiziran prema bilo kakvim funkcionalnimzahtjevima, pa je u pojedinim dijelovima stana dolazilo do problema u funkcioniranju. Najvei problem je bio to svaki stan nijeimao kupaonicu i wc. Gospodarski trakt rjeavan je izrazito odvojeno od reprezentativnog dijela. Konzervativni vladajui moralnije bio u skladu s nedovoljno intimnom organizacijom spavaonica. Dimenzioniranje reprezentativnog dijela stana vrilo seprema financijskom stanju korisnika, a ne prema potrebama sadraja prostora i nainu funkcioniranja.

- Stvaranje grupa s uzdunim zidovimaRazvojem drutvai porastom standarda stanovnitva javljali su se zahtjevi za rjeavanjem odreenih problema u stanu;funkcionalna povezanost meusobno ovisnih prostorija, razdvajanje meusobno suprotstavljenih funkcija, izolacija od buke islino. Gubi se nizanje prostorija i nadomjeta mijeanjem velikih reprezentativnih prostorija i malih prateih. Dimenzioniranje sepoinje vriti u skladu s namjenom prostorija.

- Stvaranje grupa s poprenim zidovimaUsavravanjem funkcionalne podjele stana na 3 grupe; gospodarsku, dnevnu i spavau grupu, uvodi se sve ee poprena

nosiva konstrukcija koja omoguava velike otvore na proelju. Potreba za vie svijetla i zraka definitivno oivotvorena Atenskompoveljom tako dobiva i realne okvire izvedbe. Na staklenom proelju javljaju se samo otisci horizontalne i vertikalne nosivekonstrukcije, raster koji prua novi nain oblikovanja zgrada i novuestetiku.


15/70

- Fleksibilan tlocrt sa skeletomSkeletna nosiva konstrukcija, prije upotrebljavana samo za industrijske i poslovne prostore, poinje se upotrebljavati i zastanovanje u viestambenim zgradama. Slobodan prostor izmeu stupova u dva smjera omoguava izvedbu pregradnih zidovapotpuno slobodno. Svi imaginarni oblici postaju dostupni u realnoj izvedbi, a prostorije se mogu dimenzionirati milimetarskiprecizno. Skelet omoguava upotrebu novih laganih i montanih materijala za izvedbu pregrada u stanu. Drvo i staklo postajuhit materijali. Logika japanske kue djelomino biva primijenjena u evropskoj, pa zatim i svjetskoj stambenoj arhitekturi. LeCorbusier je prednjaio u arhitektonskim inovacijama to se znaajno odrazilo na stambenu arhitekturu. Osmiljavanjemsustava konstrukcije domino s nosivim ploama i stupovima bez greda stvara se jo vie slobode u treoj dimenziji,oblikovanju visine.

- Plan s jezgromVrlo brzo, ve tridesetih godina 20. stoljea pojavljuju se tlocrtne organizacije stanova s implementiranom jezgrom sanitarnihprostorija. vrsta suvremena tehnologija omoguavala je izvedbu instalacijskih vorova slobodno u prostoru, pa se kupaonicapojavila u sredini stana. Tako je postala dostupna svim prostorijama s etiri strane stana to je skratilo potrebu za hodnicima, alii omoguilo vie direktnih veza. Kasnije se jezgra razvijala dodavanjem ostalih gospodarskih i garderobnih prostorija pa ikuhinja.

- Razvedeni tlocrtU potrazi za osiguravanjem to veeg broja kvalitetnih uvjeta svakom stanu u zgradi, pravilni gabariti stanova i zgrada sve viese dezintegriraju. Razvedeni gabariti i mala dubina stanova i zgrada omoguili su dobro osvjetljenje i zraenje, kvalitetan pogledu prirodu iz svake prostorije stana.

- Slobodan planRazvedenost gabarita stana s jedne strane, i najsuvremeniji zahtjevi nove porodice s druge strane, doveli su do stvaranjaorganizacijske sheme slobodnog tlocrtnog plana stana. Razliite duhovne potrebe stanara, pa i fizike potrebeproizale izrazliitih hobija i navika, u slobodnoj organizacijskoj shemi lake se mogu zadovoljiti. Kontekstualno projektiranje otkrivanjem ikoritenjem lokalnih vrijednostidovelo je jo vie do procvata slobodnog plana.

- Zoniranje stana, promjenjiv stanNa razmeu izmeu klasinog stana podijeljenog na funkcionalnegrupe i slobodnog tlocrtnog plana stana razvila seorganizacijska shema na osnovi zona. Dvije, tri ili najvie etiri zone u stanu vrsto se definiraju geometrijski i f iziki pregradnimelementima. U njima su ponekad definirane i sve stambene funkcije, a ponekad su preputene definitivnoj odluci korisnikastana. Zone u stanu mogu biti i paralelne s proeljima, ali i okomite na njih. One mogu biti horizontalne i vertikalne. Vrlo esto seprostorije ili prostori u zoniranom stanu nazivaju vagonima. Naziv je nastao iz razloga nizanja prostora i prostorija u svakojzoni. Ovakav red sve vie se vidi u suvremenim tlocrtima, a POS u Hrvatskoj je primjer koji to potvruje. Ovakav red trai odstanara strogost stambenih pravila, a pozitivna posljedica je kvalitetna estetika interijera. Sve prljavo i runo nalazi se uintimnoj servisnoj zoni, a javna i reprezentativna zona su uredne. U zonama je olakana podjela ili spajanje soba razliitih

veliina.

- Participacija korisnikaOno to je meni dobro, nije tebi dobro. Logika individualnosti dovodi do zahtjeva da se budui korisnici stanova ukljue uodluivanje o stanu jo u fazama programiranja i projektiranja. To se zove participacija korisnika, a ozbiljnije se javlja usedamdesetim godinama 20. stoljea. elja da svatko ima svoj razliit prozor, a ne samo razliit stan iznutra (i tota drugo),prvo je bila projektantima jako privlana. Kasnije se pokazalo da participacija korisnika nije suivjela u realnosti. Previerazliitih zahtjeva dovodili su do anarhije u projektiranju i izvedbi; tehnike i tehnoloke, ekonomske, ali i estetske. Svega malibroj arhitekata uspjeno se nosio s participacijom stanara (Ralph Erskin, Lucien Kroll), a drugi, iako vrlo uspjeni (umjetnikHundredwaser) kroz tzv. participaciju radili su arhitektonsku karikaturu ili nedohvatljive unikate (Antonio Gauda).

- Stroj za stanovanjeVe odavna ljudi se pitaju da li im arhitekti smiljaju u budunosti stroj za stanovanje. Brojni su primjeri, posebno u metabolizmuPeter Cook, pokuaja stvaranja stroja za stanovanje. ak i neki nai arhitekti (akademik Andija Mutnjakovi sa svojimhomobilom) ukljuivali su se u takva razmiljanja. Uglavnom u nedostatku potrebne povrine za sve stambene funkcije svremena na vrijeme se pokuava smisliti stroj za stanovanje u emu posebno prednjae mladi. ak se pokuava smislitistambeni kota gdje je iskoriten i zid i pod za neku funkciju stana, samo je potrebno prostor okrenuti ili za 90 ili za 180 pada namjetaj ugraen u zid ili strop postane gravitacijski prihvatljiv za koritenje.


16/70

TIPOLOGIJA I MORFOLOGIJA STANA

Kategorije stanova prema najvanijim karakteristikama stanova1. tipovi stanove prema njihovim organizacijskofunkcionalnim karakteristikama2. oblici stanova, tj. formalnomaterijalni izraz karakteristika stana.

Stan moe biti vrlo sloena jedinica u kojoj je ponekad teko jasno diferencirati njegov tipod oblika, jer se ove kategorije moguproimati i mijeati.

Neke kategorije pokazuju nune i bitne vrijednosti stana (orijentacija, dubina, konstrukcija),a neke dodatne i poeljne vrijednosti (definicije tlocrta, presjeka, mjesto ulaza, nivelman).

Tipovi stanova

Prema sadraju- monofunkcionalni

- mjeoviti (stanovanje, rad i drugo)

Stan je najee monofunkcionalan. Stanovi mijeanis drugim funkcijama (rada, prodaje, zajednikog stanovanja, ogranienogstanovanja, povremenog stanovanja,) imaju programske zahtjeve vrlo razliite od monofunkcionalnih stanova. Dok semonofunkcionalni stanovi projektiraju najee za nepoznatog kupca, dotle viefunkcionalni ili mjeoviti rade se gotovoiskljuivo po narudbi.U povijesti mjeoviti stanovi su bili organizirani na prvim katovima iznad trgovina u prizemlju. Imali su dvostruku ulaznu vezu;kroz trgovaki prostor u prizemlju i direktno s javne komunikacije na prvom katu.Danas su mjeoviti stanovi najee organizirani s tihim radnim prostorom na istoj etai (odvjetniki ured, zubarska ili lijenika

ordinacija,) gdje je radna soba monofunkcionalnog stana hipertrofirala po veliini i u gotovo ravnopravni odnos s ostatkomstana, a oba dijela stana imaju najee zajedniki ulaz ili samo internu vezu.

Prema tipu komunikacije

- s hodnikom

- s centralnim hallom

- s jezgrom i krunim tokom- s centralnim boravkom

- s disperziranim parcijalnim funkcijama

Unutranja komunikacija izmeu pojedinih prostorijau stanu u povijesti stanovanja gotovo iskljuivo odvijala se preko hodnika ilicentralnog halla to je vrlo ograniavalo organizaciju i oblikovanje stana. Danas se suvremena komunikacija un stanu odvija nasloene naine razliitih kombinacija pri emu se istie tzv. proirena komunikacija (dodatna funkcija u komunikaciji, npr.

blagovanje, garderoba,) ili prolazni prostori (dozvoljeni prolaz kroz kuhinju, kupaonicu, boravak, radnu sobu i sl.).

Prema standardu

- niski

- srednji

- visoki

Dimenzioniranje stana i kvaliteta ugraene opreme imaterijala prvenstveno ovisi o programskom standardu unutar kojegarhitekt ima ogranienu slobodu kreacije. U dimenzioniranju njegova sloboda kreacije sastoji se u +/- 5% povrine stana toodreuje investitor programom te u preraspodjeli investicijske svote na one prostorne elemente stana arhitekt koje smatranajvanijim za tip porodice i vrstu stanovanja koja se programira.Niski standard stana uglavnom oekujemo kod stanova privremenog karaktera (zbrinjavanja u sluajevima nesrea, smjetaj utranzitu, stanovi za gradilita,) ili za posebne vrste stanovanja (stan za sklonite, za odmor, za uenike i studente,).Socijalno stanovanje predstavlja stanove srednjeg standarda. Njih je najvie, a dimenzionirani su prema lokalnom prosjeku m2

stana po korisniku. Visoki standard je izvan naeg fokusa i dostupan je samo najbogatijem sloju u drutvu.

4


17/70

Prema visini

- glavne i sporedne prostorije jednake visine

- glavne prostorije vie od sporednih

U socijalnom stanovanju najee nalazimo samo stanove iste tj. minimalne visine.Minimalna neto visina stana u HR je 255 cm, tj. 280 cm bruto. Pri minimalnoj visini stana prvenstveno trebamo voditi brigu o

zdravstveno potrebnoj koliini zraka i njegovih izmjena u svakoj stambenoj prostoriji (spavaonici, kupaonici, kuhinji,). Ona seupotrebljava prvenstveno iz ekonomskih razloga tednje, a zatim iz razloga modularne usklaenosti s ostalim ugradbenimindustrijskim elementima (visina parapeta + visina prozora + visina konstrukcije = 280 cm, visina 280 cm je djeljiva sa 17,5 cm idaje cjeloviti broj stuba, ).Suvremeni standardi i tendencije u socijalnom stanovanju predviaju bruto visinu stambene etae od 300 cm ili vie, a razliitodimenzioniranje visina glavnih i sporednih prostorija u stanu daje dodatne vrijednosti stana.

Prema poloaju u tlocrtu-jednostrano ugraen- dvostrano ugraen- trostrano ugraen- neugraen

Broj ugraenih vanjskih zidova stana proporcionalan je koeficijentom utede energije, a obrnuto je proporcionalan sa svim

ostalim vrijednostima stana. Neugraeni stan ima mogunosti pogleda i osvjetljenja za svaku svoju prostoriju, a trostranougraeni stan nema mogunosti izbora i ovisan je iskljuivo o projektantski izabranoj strani svijeta. Vanost viestraneorijentacije raste kako stari korisnik stana pa pri projektiranju mladi arhitekti trebaju izbjegavati osobne kriterije vrijednosti stana.

Prema poloaju u presjeku- ukopan- u razizemlju- u prizemlju- na katu- u potkrovlju

Najvee mogunosti raznolikog stana pojavljuju seu presjeku stambene zgrade i u definiranju visinskog poloaja svakog stana.Odnos stana i prirode je bitan faktor u odreivanju naina stanovanja u stanu.

Stan ukopan u teren ima psiholoki problem, ali vrlo esto i druge tehnike probleme (vlanost, izolacija, insekti,) pa ga trebaizbjegavati, a na ukopanim dijelovima zgrade predviati ostale sadraje zgrade.Stan u razizemlju najinteresantniji je za porodice s djecom radi pridruenog poveanog vanjskog prostora vrta i sigurnosti djeceod ozljeda i drugih opasnosti. Stan u razizemlju i prizemlju vrlo je pogodan za starije stanovnike koji imaju potekoe u kretanjuili su invalidi u kolicima.Mladim korisnicima bez djece vrlo su pogodni potkrovni stanovi koji imaju odline vizure na okoli, a daju mogunostiindividualne kreacije u povienim prostorima i neobinim oblicima potkrovlja. Uz njih esto su velike prohodne krovne terasepogodne za buniji i slobodniji ivot, a sigurnost od pada s velike visine je smanjena kod zdravih mladih osoba.

Prema namjeni

- za osobne potrebe

- za iznajmljivanje

- za prodaju nepoznatom korisniku

- za povremeni boravak

Na prvi pogled svi stanovi imaju samo jednu osobnu i osnovnu namjenu. No to nije tono.Stanovi za iznajmljivanje imaju razliite programske zahtjeve, od stanova za zimski ili ljetni odmor, od stanova za prodaju. Tipovistanova za iznajmljivanje se projektiraju prema ciljanom tritu (raskoni u centru za bogate poslovne ljude, skromni i mali zastudente). Stanovi za odmor razlikuju se po organizaciji (apartmani s velikim brojem leajeva, veliki vanjski prostori, ).Stanovi za osobne potrebe (ili prema narudbi) imaju specifine programske dijelove koji se projektiraju prema mjeri korisnika(mega boravke, mega glavnu spavaonicu, mega glavnu kupaonicu, hobi prostore, veliki broj malih soba, i druge potpunoindividualne prostore (biblioteke, glazbene ili radne prostore, radionice, garderobe, gospodarstva,...)


18/70

Oblici stanova

Analizirajui fizike oblike komunikacija unutar stanova mogu se definirati slijedee grupestanova:

Prema obliku tlocrta- zbijeni- razvedeni- zakrivljeni- izdueni uz proelje- izdueniu dubinu

Vanjski gabarit stana u mnogoemu odreuje i njegovo unutranje ustrojstvo i oblikovni karakter. Zbijeni gabarit pravilnegeometrije najee pokazuje smireni i vrsto utilitarni karakter stana, dok razvedeni gabarit ekstravagantne geometrije odmahpokazuje dinaminost stana i njegovu posebnost. Naravno da obl ik stana moe i skrivati tj. davati krive signale o njegovojunutranjosti pa se u tome i sastoji projektantska dra.Zbijeni stan ima podjednaku duljinu i irinu pa su mukomunikacije krae. Izdueni i razvedeni oblici stanova pruaju bogatijeoblike koji se ne sagledavaju odmah ulaskom u stan ve ih je potrebno postepeno otkrivati ulazei dublje u intimnije dijelovestana. Neobini zakrivljeni oblici gabarita stana mogu bitiinteresantni ako se pojavljuju sinhronizirano s funkcionalnimzahtjevima prostorija, ali i formalistini i nefunkcionalni ako se javljaju kao odraz vanjtine zgrade. Tada se stan ugurava uzadani gabarit to za arhitekta predstavlja nemogui zadatak.

Prema obliku presjeka

-jednoetani- dvoetani- vieetani

Izraz stambene istine na proelju zgrade uvijek jebio objektivan razlog vanjskog oblikovanja zgrade. Monotonija redovaistovjetnih oblika stanova uz proelje stambene zgrade moe se promijeniti aktivnim projektiranjem stambene strukture razliitihoblika stanova prema njihovoj etanosti. Naravno da je mogue projektirati samo vee ili velike vieetane stanove. Malestanove moemo projektirati dinaminije ako imaju dva nivoa, ali poveanje broja nivoa kod malih stanova smanjuje njihovuiskoristivost, a poveava povrinu za vertikalne komunikacije.Problem unutranjeg stubita u stanu posebna je tema koja utjee na oblike vieetanih stanova i stanova na vie nivoa.

Teoretski je najpovoljnije stubite smjestiti u teitu stana, jer su tako najkraom vezom najlake povezani donji i gornji prostoristana. Ipak, vieetani stanovi najee imaju razliite povrine donjeg i gornjeg nivoa to doputa ekscentrini poloaj stubita ioriginalniji oblik stana.

Prema karakteru proelja- zatvoreno (introvertirani stan s malim prozorima)

- otvoreno (ekstrovertirani stan s velikim staklenim stijenama)

Oblikovanje vanjskih zidova stana ovisi o raznim utjecajima i odlukama, a posljedica oblikovanja su zatvoreni ili otvorenikarakter stana. Najvaniji razlozi za oblikovanje odreenog karaktera su klima, pogled i osobni karakter korisnika. Studentiarhitekture pri projektiranju velikih staklenih stijena trebaju obratiti posebnu panju na zatitu od sunca koja je obvezna svanjske strane proelja stana osim na potpuno neosunanoj strani svijeta (kod nas je to sjeverna strana).


19/70

Oblikovanje interijera stana

Sada govorimo iskljuivo o oblikovanju interijera kroz osnovne projektantske zahvateraspodjele prostora i upotrebe zidova i stropova, a ne kroz upotrebu materijala, obrada iboja.

U unutranjosti stana potrebno je kroz oblikovanje raspoznavati funkcionalnikarakter prostorije ili grupe prostora u stanu:

- otvorenost boravka ili dnevnog trakta

- intimnost spavaonice ili spavaeg trakta

-utilitarnost gospodarstva ili gospodarskog trakta

Kod boravkaoekujemo karakter javnosti i privlanosti kroz pozicioniranje u blizini ulaza i oblikovanje ulaza velikim staklenimvratima ili stijenom ili povezivanje s ulazom bez ikakvih pregrada. Ova grupa treba biti oblikovana prozrano i lagano.

Od spavaonicase oekuje poveana zatvorenost i mogunost tek tajanstvene povezanosti s drugim dijelovima stana. Viepunih zidova i ugradbenih ormara omoguavaju oblikovanje spavaeg labirinta u kojem ikod otvorenih vrata spavaoniceintimnost kreveta nije potpuno ugroena.Naravno da postoje sluajevi kada je i spavaonicu potrebno znaajnije i otvorenije povezati s drugim prostorijama u stanu (vezaroditelja sa spavaonicom male djece, radi poveane varijabilnosti stana, ).

Pomone prostorijeu stanu dobro je podijeliti od drugih dijelova stana u jasne grupe koje svojim oblikom, materijalom i bojompokazuju svoj karakter (zatvoreni boksovi, tvrdi materijali koji se lako peru, sredinji poloaj u stanu koji ne zahtjeva prirodnosvjetlo, ).

Za oekivati je da e se tipovi i oblici stanova sve bre razvijati i mijenjati kako raste standard u drutvu i kako se razvijatehnologija. Pri oblikovanju stana vano je ne podlei preferenciji oblikovanja ve zadrati preferenciju dobrog funkcioniranjastana.


20/70

TIPOLOGIJA I MORFOLOGIJA STAMBENE

ZGRADE

Vane karakteristike i preporuke za stambene zgrade:

- industrijska proizvodnja stanova kroz ponavljanje veegbroja istovjetnih jedinica ili njihovih dijelova- to vie identinih raspona nosive konstrukcije, to manja cijena graenja- to vei kompaktni volumen, a manje oploje zgrade, to manja cijena graenja- to vei broj stanova na jedno stubite, to manja cijena graenja- to manji broj sanitarnih vorova u stanu i zgradi, to manja cijena graenja- to vie pomonih prostorija okupiti oko sanitarnog vora radi lakeg povezivanja s vodom i ventilacijom- ako je jedan sanitarni vor u stanu, onda je smjeten prema sredini stana da se oko njega moe smjestiti sa svih strana to

vie povezanih pomonih prostorija- ulaz u zgradu u sredini, teitu zgrade- ulaz u stan u sredini, teitu stana- bune sanitarne prostorije smjetene uz stubite da izoliraju buku od stubita i od susjeda- bune sanitarne prostorije smjetene nasuprot stubita da su to blie ulazu- sanitarni vorovi u susjednim stanovima zasebni radi spreavanja prijenosa buke i paralelni radi lakeg povezivanja u

horizontalne vodove- zidovi sanitarnih vorova trebaju biti odvojeni od zidova spavaonica radi sprjeavanja prijenosa buke- to manja dubina stana vea kvaliteta osvjetljenja i zraenja stana- to vea povrina proelja stana vea kvaliteta osvjetljenja i zraenja stana ali i vei trokovi grijanja i hlaenja- zgrade u smjeru istok-zapad mogu biti dublje, a zgrade sjever-jug moraju biti plie radi velike sjeverne nepovoljne orijentacije- tednja s komunikacijama u stanu- intimno vezati spavaonicu s kupaonicom- ne ulaziti u stan kroz spavai trakt radi presijecanja veza izmeu spavaonica i sanitarnih prostorija- ne ulaziti u hodnik ve odijeliti ulaz od hodnika- kuhinju smjestiti to blie ulazu i sanitarnim prostorima- kuhinju vezati s blagovaonicom

- stubita i galerije u zgradi moraju biti prirodno osvijetljene i zraene preko tlocrta i/li/ presjeka- unutarnje galerije trebaju biti ire od vanjskih radi lakeg ulaska u stanove- glavni podest stubita treba biti iri od polupodesta- kod upotrebe otvorenih stubita ili galerija svaki stanmora imati vjetrobran (ovisi o klimi)

- kod upotrebe zatvorenih stubita ili galerija zgrada mora imati vjetrobran (ovisi o klimi)- stan treba imati pridrueni vanjski prostor za sjedenje cijele porodice- projektiranje povezuje: program, teren, klimu i tehniku

Neke navedene injenice danas izbjegavamo radi vee kvalitete stanova u sklopu opegporasta standarda stanovnika.

5


21/70

Prva vana i nuna okolnost da zgrada bude dobra je da je projektiranapo mjeri parcele,originalna samo za to jedno mjesto na kojem e se ugraditi u teren i kontekst.

Druga bitna injenica na poetku procesa projektiranja stambene zgrade je potreban dobar prostorni, arhitektonski i tehnoloki program.

-prostorni program- definirana se urbanistika matrica stanovanja

Ako je urbana matrica loa, tj. unaprijed definirana u neskladu s proitanim kontekstom parcele, procesom projektiranja senee moi ostvaritinajbolji uvjeti stanovanja. Na primjer, ako je to samostojea zgrada prevelike dubine ili stambeni blokprevelike visine i slino.

- arhitektonski program - definira se standard stanovanja i struktura stanovaStandard stanovanja (povrine svih prostorija stana) odreuje investitor u odnosu na ciljanog korisnika stana, tj. u odnosu naciljanu ukupnu apsolutnu cijenu stana. Standard stanovanja ovisi o ekonomskom statusu stanovnika prostora za koji seprojektira stambena zgrada. Krivo odreeni standard ili struktura stanova moe biti uzrok tekoa u prodaji stanova. Najeitakvi primjeri su izgraene zgrade s prevelikim stanovima na nedovoljno kvalitetnim lokacijama ili stanovi ija je povrina pokorisniku u m2 prevelika.Istraivanja u Hrvatskoj prije 20 godina su pokazivala da takva povrina ne smije biti manja od 17 m2.Iz te injenice proizlazile su i oekivane povrine stanova: 2K=34 m2; 3K=51 m2; 4K=68 m2; 5K=85 m2; 6K=102 m2Danas pokazuju statistike da je ta povrina vea od 20 m2. Osnovni razlog tome je poveanje standarda drutva, ali i dimenzijanekih dijelova i elemenata namjetaja (kuhinja, kupaonica), te potreba za upotrebom sve veeg broja raznih elektrinih ureaja idrugih pomagala.

-tehnoloki program- mogu biti definirani osnovni konstr. rasponi i izvedbeni materijaliRacionalno, ekonomski prihvatljivopotrebna odreena specijalizacija znanja,sredstava za proizvodnju i strunih pomagala.Kod graditelja su to oplate i mehanizacija koja ubrzavaju izgradnju. Kroz tip oplate je esto definiran i raspon konstrukcije.Raspon moe biti definiran potrebom izgradnje garae ispod stanovanja u donjim etaama, potrebom prolaza odreenogprometa kroz zgradu ili kod hibridnih zgrada koje ukljuuju vie razliitih sadrava (na primjer: u prizemlju trgovaki sadrajvelikih raspona, esto skeletna konstrukcija koja omoguava slobodnu organizaciju prostora).Ponekad naruitelj stambene zgrade odreuje i vrste materijala koje projektant mora upotrijebiti. Iako je to za arhitektaograniavajue,jer smanjuje kreativnu slobodu projektanta, to je istovremeno realan zahtjev (na primjer: naruitelj posjedujebetonaru ili tvornicu opeka i upotrebljava svoj jeftiniji proizvod i slino).


22/70

Zgrade se meusobno razlikuju prema svojoj unutranjoj strukturi, tipologijii vanjskomizgledu, morfologiji.

Tipovi stambenih zgrada

Tipologijaviestambene izgradnje je dio znanosti koji analizira nain horizontalnog ivertikalnog povezivanja vie stambenih jedinica i drugih sadraja u stambenu zgradu.

Stambene zgrade dijelimo:

Prema nainu ulaenja u stanove- direktni ulazi:

- iz ulice - u ravnini

- s terena - prema gore

- s terase - prema dolje

- preko otvorenog ili zatvorenog stubita:

- 1, 2, 3, 4, 5, stanova na stubite- preko otvorene ili zatvorene galerijehodnika

- vanjska - u ravnini

- unutarnja - u ravnini odvojena- sputena i spojena- sputena i odvojena

- kombinirani sustavi komunikacije

Prema tipu presjeka

- simplex

- duplex

-

triplex

Prema sadraju- stambene

- stambeno-poslovne

- hibridne (s vie sadraja)


23/70

Oblici stambenih zgrada

Morfologija viestambene izgradnje je dio znanosti koji analizira oblik fizikog volumena stambene zgrade.

Stambene zgrade dijelimo:

Prema poloaju u prostoru- samostojee zgrade- ugraene (interpolacije)

Prema tipu volumena

- standardne zgrade

- tornjevi

- terasaste zgrade

- strukture

- blokovi

- sloene zgrade (hibridne)

Prema obliku volumena

- zbijene

- izduene- visoke

- razvedene

- ravne

- zakrivljene

- nepravilne (organine)

Prema nainu oblikovanjaracionalno oblikovane- funkcionalistiki- konstruktivistiki- materijalistiki- strukturalistikiiracionalno oblikovane

- formalistiki- sluajnim uzorkom- strukturalistiki


24/70


25/70


26/70

OBLIKOVANJE PARCELE, ZGRADE I STANA

Oblikovanje parcele

Oblikovanje povrine parcele u interaktivnom je odnosu sa zgradom, ali ipak moemopostaviti neka univerzalna naela.

Prema karakteru okoliaimamo:

- otvoreni okoli zgradeUobiajena je situacija da se oko samostojee stambene zgrade uredi okolikoji je pristupaan kako za njene korisnike, tako iza druge graane. Pri tome treba imati na umu da se unutar parcele oblikuje barem jedan prostor za intimnije okupljanjekorisnika prostora (grupa za sjedenje, natkrivena loa, ) izdvojena od glavnih pjeakih tokova.

- pritvoreni okoli zgradeKod stambenih zgrada s razvedenom urbanistikom matricom oblika U, H, S, Z i drugih slino sloenih oblika u okoliu zgradejavljaju se i otvoreni dijelovi parcele, ali i pritvoreni ili izdvojeni dijelovi definirani volumenom zgrade. U takvim prilikama nameese razliito koritenje i oblikovanje prema karakteru svakog prostora.

- zatvoreni okoli zgradePripadajui okoli oko zgrade moe se zatvoriti od javnog pogleda i/li/ pristupa poloajem i oblikom zgrade, ali i upotrebomdrugih arhitektonskih elemenata kao to su ograde, visinske razlike u terenu, gusto zelenilo, Najei primjer potpunozatvorenog unutranjeg prostora parcele je stambena zgrada t ipa bloka.

Prema nainu oblikovanja terenarazlikujemo:

- ureeni osnovni terenKada se oko zgrade ureuje samo povrina postojeeg terena, u naelu se ne postie interaktivno djelovanje zgrade i parcele.Takva rjeenja su najee konfekcijska.

- preoblikovani terenPotpunost procesa projektiranja i originalna rjeenja po mjeri svake pojedine parcele postiu se kada se djeluje trodimenzinalnona postojei teren na parceli. Kod ravnih terena istovremeno se dobivaju prostori razliitih definicija (uzdignuti, uputeni,udaljeni,), a kod kosih terena stvaraju se horizontalni platoi na kojima se osigurava vea funkcionalnost.

Prema upotrebi materijalarazlikujemo parcele preteno oblikovane:

- poploavanjemTeren oko zgrada smjetenih na manjim parcelama uglavnom se oblikuje poploavanjem kako bi mu se poveala funkcionalna inovana vrijednost. Tako se teren neposredno vezan uz prizemne stanove oblikuje kao terase i vrtovi, a ostali zajedniki terenkao igralite za djecu i mjesto zajednikog okupljanja stanara viih katova. Posebno valja istaknuti da su visoko urbane parcele(smjetene u centru grada) gotovo iskljuivo cijele poploane.

- zelenilomNa velikim parcelama imamo na raspolaganju vie prostora pa se parcela redovito moe urediti istovremeno i zelenilom ipoploavanjem. Kod oblikovanja zelenih povr ina potrebno je planirati to manji broj to veih zelenih povrina kako se prostorne bi razdijelio na neupotrebljive male povrine bez posebnih dodatnih funkcija. Treba izbjegavati projektiranje malih zelenihostataka prostora izmeu jasno oblikovanih funkcionalnih cjelina.

6


27/70

Oblikovanje zgrade

Svaka zgrada se moe oblikovati na:- tektonski nainslaganjem razliitih volumena- stereotonski naindodavanjem ili oduzimanjem na osnovni i od osnovnog volumena

Meutim nas zanimaju suptilnije nijanse i principi oblikovanja viestambenih zgrada.

3 podruja- segmenta oblikovanja svakog arhitektonskog volumena, pa tako iviestambene zgrade, koji su vezani zamjerilo kroz koje se utjee na arhitektonski volumen:

a/ urbanistiko oblikovanjedjelovanje kroz veliko mjerilo na globalne kompozicijske i proporcijske elemente zgrade

b/ arhitektonsko oblikovanjedjelovanje unutar zadanih globalnih gabarita na dijelove zgrade

c/ dizajnersko oblikovanje

djelovanje kroz malo mjerilo i detalje na funkcionalnost i ljepotu pojedinog arhitektonskog elementa

Suvremeni nain oblikovanjakree se izmeu dva antipoda:a/ gotovo potpuno zatvorenogpunog platna s malim otvorimab/ gotovo potpuno otvorenogoploja od stakla

U principu niti jedan od navedenih ekstremnih naina u potpunosti ne odgovara prosjenom stanu i zgradi. Prvi je previezatvoren, a drugi previe otvoren. Izmeu njih nalazi se mnogo drugih naina koje emo probati oitati i sustavno prezentirati.


28/70

Oblikovanje zgrade kroz povijest

Kod arhitektonskog oblikovanja mi analiziramo sastavne dijelove presjeka i tlocrta zgrade;bazu, korpus i vijenac. Vrlo je logino sudar zgrade i tla rijeiti pozitivnom ili negativnomcezurom.

Kroz povijest to je bila izbaena tvrda baza, a suvremena arhitektura to rjeava uvuenombazom. Moderna arhitektura na poetku nije razlikovala zgradu po presjeku od temelja dokrova. Tlocrtnim izbacivanjem ili uvlaenjem mijenjamo plastinost zgrade.

Povijesno gledano, oblikovanje viestambenih zgrada je proizlazilo iz istih principa kao ioblikovanje ostalih zgrada; bilo je podlono arhitektonskom stilu.

Uzmimo primjer neke zagrebake donjogradske viestambene zgrade uneoklasicistikom stilu. Principi su:- simetrija- pravilno i ritmiko nizanje

- profilacija proelja- ulina reprezentativna strana- dvorina gospodarska

Od takvog kliea vrlo rijetka su asimetrina odstupanja obino s rizalitom kod ulaznog dijela volumena. Svi ovi navedeni principisu dogme, unaprijed zadani bez uzrono - posljedinih injenica.

20. stoljee dolaskom modernezamijenilo je klasicizam novim principima:- asimetrija- kontrast

- kompozicija vie volumena u horizontalnoj i(li) vertikalnoj ravnini- funkcionalna podjela volumena- upotreba staklenih stijena i horizontalnih otvora- masovna upotreba betona i elika- upotreba hrabrih konstrukcija: konzola, velikih raspona, skeleta, - upotreba novih arhitektonskih elemenata: lebdea zgrada (na stupovima), ravni krov,vienamjenski krov,

Ovdje se radi uglavnom o aksiomskim principima, dakle principima nastalim iz jasno vidljivih razloga, ali jo uvijek djelomino i odogmatskim principima (obvezan ambijentalni kontrast, horizontalni prozori suprotni konstruktivnoj logici, ).

Druga polovica 20. stoljea donijela je osloboenje oblikovanja i preputanjeistraivakom procesu svakog pojedinanog sluaja posebno. Tada su poele nastajativiestambene zgrade koje batine najloginije principe.

U ovom trenutku oblikovanje moemo dijeliti na:- konstruktivistiko- funkcionalistiko- kontekstualno- materijalistiko- neutralno- bojom- formalistiko


29/70

1. Konstruktivistiko- vidljiva nosiva konstrukcija - vertikalna- nevidljiva nosiva konstrukcija - horizontalna- vertikalna i horizontalna

Posebno su uspjena oblikovanja viestambenih zgrada kada je upotrijebljena neka nadahnuta konstrukcija ili konstrukcija s

dodatnim funkcionalnim razlogom.

2. Funkcionalnalistiko- prema vrsti stambenih prostorija- prema nainu grupiranja razliitih stanova- prema vrstama razliitih sadraja- prema razliitim orijentacijama- prema razliitim horizontalnim i vertikalnim poloajima

Ovaj princip je najei, jer je najiskreniji. Gotovo u svakom projektnom programu postoji podjela na grupe razliitih sadrajakoje se zatim mogu oblikovno istaknuti u tlocrtu ili presjeku (horizontalno ili vertikalno).

3. Kontekstualistiko

- povijesna- ambijentalna (fizika)- sadrajna,- klimatska i mikroklimatska- socijalna

Svaka nova zgrada je interpolacija u postojei kontekst bilo prirodni ili ve izgraeni arhitektonski, zatim drutveni i ini. Dobro jeprojektirana samo ona zgrada koja se ne moe pomaknuti na svojoj parceli ili sa svoje parcele. iji dijelovi su upravo takooblikovani i dimenzionirani kako to zahtijeva upravo neposredni okoli.

4. Materijalistiko- buka- kamen (prirodni ili umjetni, keramika)

- drvo- staklo- metal- novi materijali (plastika, guma, papir,- zelenilo

Kada govorimo o materijalu u oblikovanju viestambene zgrade potrebno je razlikovati:- strukturu- teksturu

Upotrebom istog materijala razliite povrinske obrade postiemo i razliite oblikovne efekte.Teksturno gledano neki materijal moe biti gladak ili hrapav, sjajan ili mat.Strukturno gledano na povrini nekog materijala moe se vidjeti njegov sastav (na primjer; godovi drveta), ako je materijal

prirodne boje, a ne vidi se, ako je obojen. I beton moe biti povrinski obraen na mnogo naina koji e istaknuti ili skriti njegovustrukturu ili koji e obogatiti njegovu teksturu kroz upotrebu razliitih oplata iji otisci ostaju na povrini. Ista stvar je sa bukom ilistaklom.Ovdje slijedi poruka da trebamo upotrebljavati onakvu obradu materijala kakva se uklapa u cjelovitu oblikovnu sliku.

5. Neutralno- geometrijsko- strukturalno

Ako poveemo vie oblikovnih naina moemo dobiti vrlo originalne okolnosti. Zamislite situaciju:- geometrijsko oblikovanjezgrada kao pravilna prizma, monovolumen bez dodataka - strukturalno oblikovanjezgradaobloena strukturom od opeka ili strukturom elinih elemenata ili strukturom betonskih elemenata Mijenjanjem strukture vezaopeka (elika ili betona) mijenja se i oblikovni dojam cijele zgrade. Preko oblikovanja strukturom ak i teki gradbeni materijalimogu postati prozirni.


30/70

6. Boja- neutralna (svijetla ili tamna)- kontrastna (svijetlo-tamno)- iva (vie otvorenim boja)- agresivna (osnovne boje u veim povrinama)

Vanost boje u stambenom okoliu je dokazana. Neke boje optiki poveavaju, druge smanjuju, neke smiruju, druge oivljavaju.Le Corbusier i Bauhaus su vratili boju ponovu u arhitekturu i danas se ona stvarno intenzivno koristi u stanovanju, posebno uinterijeru i kod namjetaja. Put izmeu japanskog minimalizma i monokromije do afrike arabeske i arenila je velik da svatko unjemu moe nai mjesto koje nee povrijediti drugoga. To znai da ne moemo svoju zgradu bojati izvan konteksta.

7. Formalistiko- organiko- dekonstruktivno- metamorfno

Svi naini oblikovanja se vie-manje mijeaju ili dodiruju, pa tako i formalistiko oblikovanje. Upotreba sluajnih oblika bezfunkcionalne i konstruktivne logike nema neko ozbiljno opravdanje pred bilo kime. Ipak, ne smijemo zanemariti da su i na takavnain nastala neka svjetski poznata djela, zatitni znam nekih mjesta, krajeva ili ljudi.

Bez obzira koju oblikovnu logiku upotrebljavamo koristimo iste estetske principei to:- ritam- monotonija- harmonija- disharmonija- hijerarhija- aksijalnost- radijalnost- linearnost- vertikalnost- kontrapunkt, protutea

- zlatni rez- prilagoenost i dr.


31/70

Oblikovanje stana

Prvenstveno razlikujemo oblikovanje oploja stana od njegove unutranjosti.

Oblikovanje perimetra stana u neposrednoj je vezi s tipologijom stanovanja, nainom ulaskau stan, dok je oblikovanje unutranjosti slobodno i ovisi o volji autora i njegovoj koncepciji.

Najvaniji utjecaji na oblikovanje vanjskih stranastana su:- nain pristupa stanu; sa stubita,s galerije, individualno i direktno, - tip i koliina vanjskih prostora; vrt, loa, balkon, terasa, trijem, kombinacija, - karakter proelja; zatvoreno, preteno zatvoreno, preteno otvoreno, otvoreno

Pristupna strana stana kod tipologije ulaska sa zajednikog stubitauobiajeno se u potpunosti odvaja od stubita punimvratima, a tek u zemljama s povienom stambenom kulturom na ulasku sa stubita unutar stana prvo se formira ulaznaostakljena veranda od ega je odvojen intimni dio stana. Ponekad je dnevni boravak otvoren prema ulaznoj verandi.Kod ulaza s galerijevrlo esto je proelje stana otvoreno s vie prozora i/li staklenih stijena s terasom ili loom prema galeriji.

Na oblikovanje suprotne strane stana od ulaza prema van najvie utjee klima, mikroklima i odluka autora o tretmanu vanjskog

pridruenog prostora stana. Loe ili terase mogu biti tektonski dodane na korpus zgrade i stana ili stereotonski urezane unjihove korpuse. One mogu oblagati cijelu duljinu stana ili samo dio vanjskog proelja.

Oblikovanje unutranjosti stanaprvenstveno ovisi o tipu stanapri emu razliitooblikovani dijelovi stana predstavljaju izrazito razliite funkcije u stanu:

- oblikovanje stana prema traktovima ili zonama(dnevni, spavai, gospodarski)Izrazita podjela prema funkcijama utjee na izbor karaktera trakta i upotrijebljenog materijala (najee staklo u dnevnom traktu,drvo u spavaem traktu, keramika i kamen u gospodarskom traktu).

- oblikovanje stana s jezgramaSanitarne, gospodarske ili garderobne jezgre oblikuju se kao vrsti i zatvoreni volumeni koji skrivaju svoju utilitarnost nasuprotfluidnom prostoru svih ostalih sadraja koji neprekinuto teku oko jezgri. esto se jezgre oblau s drugim materijalom i drugombojom u odnosu na sav ostali prostor stana.

- oblikovanje varijabilnog stanaTip stana bez karakteristinih traktova pa ak i soba najee se oblikuje postavljanjem velikih pominih kliznih ili harmonikastijena izmeu pojedinih funkcija stana. Takav stan djeluje vei od stana iste povrine, ali klasino organiziranog.


32/70

KONSTRUKCIJA ZGRADE I STANA

Tipologija nosive konstrukcije

Organizacija zgrade i stana neposredno ovisi o upotrijebljenom tipu konstrukcije i njenomrasponu.

- uzduni nosivi zidovikonstrukcija od 3 nosiva zida koji su paralelni s glavnim ulinim i sporednim dvorinimproeljem te jednim zidom u sredini izmeu njih. Na takvoj k. nastao je tip stana s amfiladomistovjetnih ulinih soba i gusto sloenim sporednim prostorijama orijentiranim na dvorite.Prednostkonstrukcije je bila u jednostavnosti i istom rasponu za cijelu zgradu. Manakonstrukcije je bila ograniena veliina otvora na proelju i potreba nosivog nadvoja iznadprozora.

Kako je kod reprezentativnog proelja upotrebljavan masivni materijal (kamen i opeka) veliina nadvoja je bila mala, a oblikprozora vertikalno izduen.Takve zgrade su imale lice i nalije. Zidovi izmeu stanova su bili uglavnom tankipregradni. Saznanja o potrebi zatite zgradeod horizontalne sile potresa nije bilo. Noviji podtip ove nosive konstrukcije je imao jo jedan uzduni zid vie. Tako se zgradasastojala od tri raspona pri emu srednji raspon nije imao mogunosti osvjetljenja i zraenja.

- popreni nosivi zidoviSaznanje o potrebi veih prozora radi zdravijeg stanovanja i zvune izolacije izmeu dvasusjedna stana dovelo je do konstrukcije poprenih nosivih zidova. Tako je nestalapotreba za nadvojima iznad prozora, a istovremeno je postignuta bolja zvuna izolacijaizmeu stanova. Stropovi su ostali od drvenog grednika, ali se poveao broj razliitihraspona u zgradi. Sada se moglo svaki razliiti funkcionalni dio stana prilagoavati

dimenzijom pa su se zato i pojavljivali razliiti rasponi stropa. Sredinji dijelovi stana vienisu bili fiziki odsjeeni od proelja tj. mogunosti osvjetljenja i zraenja.Najveu manuinila je ogranienost naknadnih promjena u stanu. Sobe se vie nisu mogle mijenjati, a i otvori meu njima teko su se naknadno izvodili.

- skeletna nosiva konstrukcijaU oba prethodna nosiva sustava prvo su se pojavili pojedinani sluajevi upotrebe drvenogstupa s drvenom gredom na mjestima ulaza u zgradu ili u sredini stana koji su takve prostoreuinili prolaznim u oba smjera, optiki i fiziki veim.

Prava revolucija sa skeletnom konstrukcijom za stanovanje nastala je upotrebom armiranog betona. Prvo je dolo do zamijenekompliciranih drvenih stropova koji su radi zvune izolacije bili komplicirani i visoki, jer su bili punjeni zemljom. Zatim su drvenistupovi i grede zamijenjeni armirano-betonskim to je omoguili vee raspone otvora u stanu i upotrebu prozora bilo kojeg

raspona. Ipak osnovni konstruktivni rasponi su ostali u granicama do 6 m. Razlog tome su optimalni odnosi upotrebnevrijednosti raspona, teine stropa i tehnologije izvedbe te cijene takve stropne konstrukcije.

Mane- Pored stupova moraju se opet upotrebljavati popreni ili uzduni nosivi zidovi kaorazdjelni zidovi izmeu stanova, jer se potrebna zvuna izolacija postie samo s upotrebomtekih masivnih zidova. Tlocrt - Stup moe biti u pregradnom zidu ili uz njega. Ako je u zidu,moe biti u njegovoj sredini ili poravnat s jednom stranom. Mala izboina iz zida vie se inikao greka nego namjera. Dok zid glatko tee i na njega se moe vrlo racionalno naslonitinamjetaj, dotle stup iskae iz ravnine pregradnog zida i stvara niu. Zatim stup na proeljutakoer stvara probleme radi prikljuka prozora i potrebne toplinske izolacije. Sve to gapodebljava. Stup gubi eleganciju dimenzije.

Moda je najbolji poloaj stupa uz pregradni zid ili uz stakleno proelje, relativno b lizu, ali dovoljno odvojeno da se prostor moekorisno upotrijebiti.Umjesto slobodno postavljenih zidova za horizontalnu ukrutu esto se sluimo tzv. betonskim jezgrama oko neke sporednesredinje prostorije koja ne treba prirodnuventilaciju i osvjetljenje.

7


33/70

- mjeovita nosiva konstrukcijaOna se prilagoava funkcionalnim i estetskim potrebama zgrade i stana. Takva asimetrinakonstrukcija izrazito je dinamina i fotogenina. Najvea konstruktivna prednost joj jepodjednaka horizontalna krutost u oba smjera i otpornost na potres.Ipak, raznolikost nosive konstrukcije kod stambene zgrade je ograniena radi racionalnosticijene izvedbe (to vie istih raspona, to manja cijena izvedbe).

Vano je napomenuti da u uvjetima HR propisa i potrebe sigurnosti stambene zgrade od potresa svaku zgradu treba ukrutiti uoba horizontalna smjera upotrebom zidova ija ukupna povrina u svakom smjeru u tlocrtu iznosi minimalno 1,5% povrine togatlocrta.Takvi zidovi trebaju se smjetavati to je mogue vie ili u teitu tlocrta ili u osnopostavljenim paralelnim spregovima dva zida.

Morfologija nosive konstrukcije

- konstrukcija u oblikovanju proelja stana

a/ nosiva konstrukcija ukljuena u estetiku proeljaDijelovi zidova ili stupovi nosive linije na proelju vidljivi i s vanjske i unutranje strane stana.

b/ nosiva konstrukcija povuena i skrivena u dubini stanaStupovi nosive linije na proelju vidljivi s vanjskeili unutranje strane stana.

- konstrukcija u oblikovanju stropa stana

a/ gladak i neutralanNajei sluaj su glatki puni masivni stropovi na manjim rasponima koji sami po sebi zadovoljavaju funkciju nosivosti i zvuneizolacije meu stanovima.

b/ jednosmjerno strukturirani stropKod veih raspona mogu se upotrijebiti vidljivi konstruktivni elementi u jednom smjeru (grede ili sitna rebra).

c/ dvosmjerno strukturirani stropKada se svladava poveani raspon priblino kvadratinog oblika dobro je upotrijebiti dvosmjerno nosivi i strukturirani strop(pravilno ili nepravilno kasetirani).Kod smirenih tlocrta jednostavnih monokromnih materijala strukturirani stropovi podiu prostor, a kod bogatih i dinaminihtlocrta napunjenih brojnim izraajnim materijalima oblikovno vie odgovaraju ravni i glatki stropovi

- konstrukcija u oblikovanju zgrade

a/ oblikovanje proelja platnom vanjskog nosivog zidaTradicionalan nain oblikovanja vanjskim nosivim platnom danas se sve manje upotrebljava, a susreemo ga gotovo samo utoplim krajevima s intenzivnom insolacijom.

b/ oblikovanje proelja vidljivom horizontalnomi/li vertikalnom konstrukcijom zgradeNajei i najlaki nain oblikovanja proelja gdjese unutranja istina ita na proelju.

c/ oblikovanje proelja nenosivom oblogomNajsuvremeniji trend u oblikovanju proeljastambene zgrade koji omoguava bilo koji oblik proelja, a skriva unutranjustrukturu stana i zgrade.


34/70

- posebni naini primjene konstrukcije u oblikovanju zgrade

a/ promjenjiva konstrukcija podruma i/li prizemljaRadi lake komunikacije automobila u podrumskoj garai ili radi vee varijabilnosti javnog prizemlja kod stambene zgrade udonjim etaama esto dolazi do redukcije nosive konstrukcije katova. Smanjuje se broj nosivih linija i reducira broj nosivihstupova. Ovaj postupak daje zgradi dojam lebdenja.

b/ promjenjiva konstrukcija sredinjeg volumenaKod velikih stambenih zgrada koje trebaju dodatne uslune sadraje ili da bi se osigurala optika prihvatljivost velikihkapaciteta unutar volumena stambene zgrade rade se veliki otvori ili prorezi za koje je potrebna posebna konstrukcija.

c/ promjenjiva konstrukcija vrha zgradeKao i kod prizemlja na vrhu zgrade mijenja se tipologija stanovanja pa tako i konstrukcija koja to bolje omoguava. Najee sereducira broj dolazeih konstruktivnih elemenata iz donjeg volumena, uvlae elementi u dubinu tlocrta i/li mijenja njihov materijalkako bi konstrukcija izgledala ili bila manja.Najee se zidovi zamjenjuju stupovima, a armirani beton zamjenjuje elikom ili drvetom.

d/ upotreba konzole i mosta u stanovanjuKonzola i most su vrlo atraktivni konstruktivni elementi stambene zgrade. Ponekad su oni mali u racionalnim granicama, aponekad se oni toliko naglaeni da nadvladavaju sve ostale vrijednosti zgrade pa postaju sami sebi svrha (formalistikooblikovanje). Nije racionalno upotrebljavati velike konzole i bilo kakve mostove kod socijalnih stambenih zgrada radi

nepotrebnog poveanja cijene izvedbe.

e/ kombinacija konstruktivnih materijalaVrlo efektivni izrazi i dinamika oblikovna rjeenja postiu se upotrebom kombinacije dva razliita konstruktivna materijala.Najee su to armirani beton i elik. Ve smo napomenuli da elik zamjenjuje armirani beton na mjestima gdje nam je potrebantanji materijal (stupovi na proelju utkani u ravninu ostakljenja ili stupovi ispred staklenih stijena) ili gdje je potrebnosvladati vei raspon stropa (elini grednik, reetke i slino). esto se eline konzole dodaju na masivnu osnovnu nosivukonstrukciju kao konzolni balkoni ili strehe.

f/ suvremene nosive konstrukcijeTehnologija materijala i izvedbe napreduje sve bre i bre. Svakim danom otkrivaju se novi materijali, njihove kombinacije i novinaini upotrebe. Donedavni zidovi zamjenjuju se raznim mreastim konstrukcijama koje troe manje materijala na optimalnijinain. Nove konstrukcije najvie se ispituju kod visokih stambenih zgrada gdje mogu dati i najvee efekte.


35/70

POSEBNI UVJETI ZA STAMBENE ZGRADE I STAN

Posebni uvjeti za djecu i invalide(zatita od barijera u prostoru)

Okoli stambene zgrade- uglavnom propisi ne trae izgradnju ograde pri visinskim razlikama do 100 cm, ali uz sve visinske razlike treba vrlo paljivoosmisliti nain zatite korisnika; (klasina ograda, a ponekad zelenilo, klupe, stube, rampe ili drugi elementi urbane opreme sistom funkcijom)- izbjegavanje vertikalnih razlika u terenu veih od 2 cm. Sve visinske razlike je potrebno svladavati rampama dovoljne irine zamimoilazak te prihvatljivog nagiba i duljine. Prihvatljivim nagibom se smatra rampa od 5% pada, a duljina do 8 m. irina takvogputa treba biti minimalno 150 cmto je zbroj irine invalidskihkolica (90 cm) i osobe koja se samostalno kree (60 cm). Osimtoga ona se smatra sigurnim putem, ako s jedne strane postoji manje-vie kontinuirani zid, rukohvat, rub ili slinopo kojemu semoe orijentirati slijepa osoba ili pridrati nemona osoba.- Sig. uvjeti za djecu trae plan igralita namjestu zatienom od prometa i vidljivom s prozora iz stanato nije ni malo lako.- Sva poploenja u okoliu zgrade moraju biti protuklizna, adjeja igralita izvedena iskljuivo iznad mekih povrina; trave,zemlje, pijeska ili umjetne gume ili trave.

Unutranjost zgrade- Svakoj osobi, bilo da je korisnik ili posjetitelj, moramo osigurati da samostalno pristupi ulazu u zgradu. Kuna zvonatrebaju bitina maksimalnoj visini do 120 cmkako bi ih mogla koristiti djeca i invalidi u kolicima.- Prvu visinsku prepreku kretanju invalida susreemo na ulaznom pragu. U koliko jeon vei od 2 cm potrebno je uz pragugraditimasivnu ili metalnu rampu.- Ulazna vrata u zgr. moraju se otvarati prema van, na ulaznom podestu treba biti dovoljno mjesta za mimoilaenje vie osoba.- Svi putevi koje invalid koristi u zgradi trebaju imatiminimalnu irinu od 150 cm, a mjesto na kojem seon moe okrenuti150x150 cm. Sva vrata kroz koje prolaze invalidska kolicamoraju biti minimalno 100 cm iroka,a prolaz 90 cm.- Svi podni materijali trebaju biti protuklizni.- Visina stubese odreuje odnosom racionalne iskoristivosti prostora i ugode kretanja po stubama te je izmeu 15-17,5 cm.Stube ispod 15 cm su dobre za stare i spore osobe, a neugodne za srednju generaciju, dok su stube iznad 17,5 cm neugodneza sve osobe. U zgradama koje nemaju dizalo treba planirati stube do visine 15 cm, a u zgradama s dizalom do 17,5 cm. Odnosirine i visine stube u ovim proporcijama izraunava se formulom h=2v-. - Na cijelom stubitu je potrebno minimalno s jednestrane izvesti kontinuirani rukohvat.- Kod nas je dizalo obvezno u zgradama s vie od 4 stambene etae. To znai u zgradi sa stanovima u prizemlju dizalo jeobvezno za 4. kat, a u zgradama s poslovnim prizemljem za 5. kat

Unutranjost stana- za invalidau kolicima sva vrata ustanu moraju biti minimalne irine 90 cmili vie i da se u svakom prostoruosigura zaokretnomjesto promjera 150 cm.- Kod svakih vrata sa strane kvakepotrebno je osigurati 90 cmili vie slobodnog prostoraza kolica radi zatvaranja vrata. Ukupaonici je potrebno uz wc koljku i sjedeu kadu osigurati sa strane minimalno 90 cm slobodnog prostora za kolica.- Invalidima je najlaka upotreba tua bez kade u vodootpornim kolicima kada se odvod planira u podu kupaonice.- Na svim mjestima sanitarnih ureaja ugrauju se posebnidrai koji zahtijevaju dodatnog prostora za ugradbu i upotrebu. Zatosu dimenzije svih prostorija u stanu vee od uobiajenog standarda.

- Za nepokretnu osobupotrebno je dimenzionirati put izmeu njegove spavaonice, kupaonice i ulaznih vrataza prolazak imanipulaciju pokretnog kreveta, a vrata moraju biti minimalne irine 100 cm.- U kupaonici je potrebna pristupanost leee kade duljine 160 cm s tri strane(dvije due i jedne krae. Takva kupaonica jeznatno veih dimenzija od uobiajenih.- ne smije biti pragova izmeu pojedinih prostorijaniti je dobro planirati bilo kakve visinske razlike. Obino se pojavljuje problem

izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora kod balkonskih vrata gdje je nuno izvesti negativnu visinsku razliku prema vanradi spreavanja ulaska vode u stan. Tu se obavezno izvodi dodatna metalna rampa preko praga i visinske razlike, a preko kojese balkonska vrata normalno zatvaraju.

- U stanovima koji odmah ne slue i za invalide treba participirati naknadnu slobodnu prilagodbu svih puteva i vrata, ali ipomicanje zidova radi poveanja povrina pojedinih prostorija uz redukciju njihovog broja; na primjer spajanje soba, kuhinje iboravka, poveanje kupaonice na povrinu garderobe i slino.- Zidani nosivi zidovi u stanu su prihvatljiviji od armirano betonskih radi lakeg proboja naknadnih prolaza u stanu.- Svi parapeti i ogradeu zgradi i stanu trebaju biti visoki minimalno 110 cmi izvedeni od sigurnog materijala po kojemu se djecane mogu sama penjati. Kod visokih zgradaparapeti moraju biti minimalno 120 cm visoki. Posebno treba paziti na grijaa tijelapostavljena ispod prozora preko kojih bi se djeca mogla penjati i pasti kroz prozor. Dobar psiholoki i sigurnosni uinak kodvisokih zgrada se postie poveanjem debljine parapeta.- Poloaj ureaja za otvaranje prozora, roleta i druge opreme za zatitu od sunca treba visinski spustiti na dohvat ruke izinvalidskih kolica.- Elektro prekidai trebaju se postaviti na visinu 120 cm od poda, a utinice 60 cm od podato osigurava laganu upotrebu svihstanara, a posebno invalida. Kada se u stanu nalaze mala djeca potrebno je sve utinice zatititi sigurnosnim ulocima.

- Sve ostale ureaje u stanu treba prilagoditi za upotrebu iz invalidskih kolica, a posebno plinske i vodene ventile, elektriniormari s osiguraima i drugo.- Dobar stan za invalidaje onaj koji ima to manje zidova i namjetaja,a to vie slobodnog upotrebnog prostora.

8


36/70

TOPLINSKA ZATITA

Utede mogue u:- definiranju pozicije zgrade i stanova u prostoru okolia i parcele- definiranju koncepcije i oblika zgrade

-

izboru materijala za izgradnju

Pozicija stambene zgrade u prostoruPosebno trebamo izbjegavati dispoziciju stambene zgrade okomito na strujanje zraka ime se postiu veliki gubici topline nazgradi neprestanim hlaenjem velikog oploja zgrade.Ljeti trebamo suprotan efekt, jer strujanje zraka oko zgrade pomaenam u smanjenju topline njenih vanjskih zidova. Ovaj efektpostiemo projektiranjem dvostrukog ventiliranog proelja na osunanoj strani zgrade ili cijeloj zgradi ili velikim zasjenjenjemosunanog proelja zgrade drugim sredstvima.

Koncepcija i oblik zgrade

- klasinaKod klasine koncepcije projektirani volumen zgrade titimo od negativnih utjecaja izvana ugradnjom omotaa koji ima dobratoplinska svojstva. Ovdje oblik zgrade nije pod previe velikim utjecajem izabrane koncepcije.

- nisko energetskaNisko energetska koncepcija ukljuuje izrazito debeli vanjski zatitni termo izolacijski sloj, recikliranje energije koja se oslobaaunutar zgrade i stana, te koritenje svih drugih vidova energije; toplinskim pumpama iz t la, koritenje tople vode iz zemlje,koritenje aktivne i pasivne suneve energije.Koritenje aktivne suneve energije nazivamopostupak kada pomou kolektorazagrijavamo vodu ili proizvodimo elektrinu energiju, a pasivne suneve energije kada koristimo toplinu nastalu zagrijavanjemmasivne konstrukcije. Ovdje se posebno pazi na dobro brtvljenje svih otvora na zgradi i stanu, zatim vrlo reduciranu ventilacijubez izbacivanja toplog zraka van, izbjegavanje otvora na hladnoj neosunanoj strani (sjeveru), poveanje otvora na jugu iugradnju sunevih kolektora na jugu. Svi ovi tehniki uvjeti prilino vrsto definiraju oblik zgrade.

- pasivna energetskaKoncepcija temeljena na iskoritenju pasivne suneve energije od nisko energetske zgrade preuzima izbjegavanje velikih otvora

na sjevernoj strani, planiranje velikih staklenih stijena prema jugu i izgradnju masivne betonske konstrukcije unutar stanova, aiza june staklene stijene radi skladitenja toplinske energije. One zagrijavaju intenzivno debele betonske zidove koje jo liimotamno

Documents

Skripta u Boji