STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE

FARMACEUTSKI

TEHNIČAR

Rujan 2013

1

Nakladnik

Predsjednik HDFT-a

Glavna i odgovorna urednica

Uređivački odbor Adresa uredništva

Lektor

Tehnička urednica

Tisak

HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TEHNIČARA Zagreb, Capraška 1 e. pošta: tajnik@hdft.hr Mat. br. 3253414 Marija Žužak Jastrebarsko, Petrovina 1d, e. pošta: predsjednik@hdft.hr 099/2285905 Martina Gal Zagreb, Potočnjakova 8 099/393 1947 Vesna Anić Danijela Božić Miroslav Čizmić

Svjetlana Jakovac

Mirjana Lukavski Jelena Poturica

Sanja Schiller Nada Vraneković Zagreb, Capraška 1 Žiroračun 2360000-1101240952 s naznakom za "Tehničar" e. pošta: urednistvo@hdft.hr Mira Jelić, prof. Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb Trg m. Tita 14

Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka

Posuda za pomasti, okolica Zadra, 1.-2. st. slika s naslovnice preslikana iz knjige „ Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarništva"

1997., prof. dr. Vladimira Grdinića

2

Tajna da se saËuva zdravlje,

produæi ljudski æivot

ili da se dosegne duboka starost

nalazi se u mudro izabranim

pravilima æivota i zdravlja,

a ne u ljekarnama.

Tissot

3

4

UVODNIK

Poštovane kolegice i kolege! Nadam se da ste tijekom ljetnog odmora napunili baterije jer nas čeka vruća

jesen - pripreme za stručni skup sljedeće godine, reforma zdravstva, a liječnici i

sestre kreću u najavljeni štrajk. Iako će se stručni skup održati u travnju iduće godine, pred nama je samo šest

mjeseci tj. 30 radnih srijeda, a organizacija zahtijeva mnogo posla kako bi sve bilo

besprijekorno, na što smo svi naviknuli. Predstojeća reforma zdravstva donosi dosta novosti, sve u cilju smanjenja

državnih troškova. Najavljuju se smanjenje liste čekanja po bolnicama, a velik dio

posla i odgovornosti sele se u ordinacije opće medicine. Sama reforma sastojat će

se od tri dijela. Prvo: Rezanje sredstava koje država dodjeljuje privatnim klinikama gdje se

predviđaju milijunske uštede. Rezultati se već i sada vide jer neke privatne klinike

nude medicinske usluge po 50 posto nižim cijenama (reklame po raznim medijima).

Znači da za to ima i podloge. Drugo: Ukidanje neracionalnih odjela po bolnicama, posebice županijskim.

Hrvatska sa svojih 4,3 milijuna stanovnika ima šezdesetak zdravstvenih ustanova

od kojih neke nisu baš međusobno udaljene. Francuska agencija dobila je projekt za

rekonstrukciju bolnica koje će se financirati iz zajma Svjetske banke. Treće: Promjene u participacijama (povećanje) i naknade za zdravstveno osi-

guranje. Mnoge su kuće i prije reforme krenule u natjecanje za dodatno zdravstveno

osiguranje i nude bolje uvjete od HZZO-a, pa iz toga proizlazi da onaj koji više

uplaćuje u pojedine fondove - imat će i bolju skrb. Pacijenti se s pravom pitaju: „Je li reforma zdravstva po mjeri bogatih a nauštrb

siromašnih"? Dogovor o Kolektivnom ugovoru između nekih sindikata i Ministarstva zdravlja

nije uspio te neki liječnici i sestre kreću u štrajk. No, kako će se zapetljana situacije u zdravstvu razvijati, teško se može predvi-

djeti. Nadajmo se na dobrobit pacijenata i zdravstvenih djelatnika. Učenici Zdravstvene škole u Splitu, nakon 60 godina podstanarstva, ove su

jeseni počeli pohađati nastavu u novoj modernoj zgradi koja se gradila više od če-

tiri godine. Učionice i laboratoriji suvremeno su opremljeni. Službenom otvaranju

prisustvovao je i ministar Jovanović. Ponovno su potaknute akcije o pitanju statusa farmaceutskih tehničara. Svim

ljekarnama na području Republike Hrvatske poslana je peticija za provjeru

kvalitete dobivenih kadrova u programima prekvalifikacije za zvanje farmaceutski

tehničar, koji se školuju mimo zdravstvenih škola temeljem programa cjeloživotnog

obrazovanja.

5

U Hrvatskoj postoji 12 zdravstvenih škola koje školuju naš kadar (što je svakako previše), na Zavodu za zapošljavanje ima više od 400 diplomiranih farm.tehničara, a

provodi se nekvalitetna prekvalifikacija. Poslana peticija za skupljanje potpisa

odnosi se za cjelokupnu struku. Naši predstavnici sudjelovali su sa stručnom prezentacijom na Svjetskom kongre-

su farmacije i farmaceutskih znanosti 2013. u Dublinu (FIP WORLD CONGRESS), a

predsjednica društva bila je na razgovoru s predsjednikom Skupštine grada Zagreba

Darinkom Kosorom radi našeg prostora za rad.

Sanja Schiller, v.d. glavne urednice

6

SINDROM „NERVOZNOG CRIJEVA"

H. Silovski*

Sindrom „nervoznog crijeva" - ili stručno rečeno „iritabilnog kolona" - nije bo- lest,

već funkcijski poremećaj gastrointestinalnog trakta bez specifične i jedinstvene

organske patologije. Opisuje se skupinom tegoba, odnosno poremećaja funkcije de-

belog crijeva koji obuhvaćaju bolove u trbuhu, osjećaj napuhanosti, proljev, zatvor ili

kombinaciju istih. Simptomi se obično javljaju zbog fizičkih napora ili emocionalnog

stresa, ali za razliku od upalnih bolesti crijeva (ulcerozni kolitis, Crohnova bolest) ne

uzrokuju ni trenutne ni trajne morfološke promjene debelog crijeva. Prevalencija ovog

poremećaja je 10-20 % opće populacije, a incidencija je na razini 1-2 % godišnje. Najčešći simptomi „nervoznog crijeva" su bolovi i/ili grčevi u trbuhu, osjećaj

napuhanosti, vjetrovi, zatvor ili proljev te njihove izmjene, iznenadna i neodgodiva

potreba za obavljanjem velike nužde, osjećaj nepotpunog pražnjena nakon stolice, kao i

pojava sluzi u stolici.

UŽIVAJMO U JESENSKIM PLODOVIMA

M. Paleščak*

UVOD Plodovi jeseni sadrže mnogo hranjivih

tvari koje su nužne za pravilno funkcioni- ranje

tijela. U jesen se konzumacija povrća smanjuje,

uglavnom zbog toga što tržište nudi ograničen

izbor povrća. Međutim, nekoliko je plodova koji

se mogu uzimati kako bi jela bila ukusnija, te ih

je poželjno konzumirati svakodnevno tijekom

cijele godine jer povolj- no djeluju na imunološki

sustav. Poriluk pripada istoj obitelji kao luk i

češnjak. Sadrži važne hranjive tvari - vita-

mine C, B6, željezo, mangan i folnu kiselinu. Svojim djelovanjem može smanjiti loš

kolesterol, regulirati razinu šećera u krvi i pomoći u borbi protiv raka. Poriluk je slađi i blažeg okusa nego luk, a obično se koristi kao sastojak za juhe i umake, priloge ili

dodatak mesu, te povrću. Prokulice sadrže široku paletu vitamina i minerala, uključu-

jući vitamin A, B1, B

2, B

6, C, E i K, kao i vlakna, folnu kiselinu, kalij, mangan, fosfor,

željezo, magnezij, kalcij, bakar i omega-3 masne kiseline. Te tvari mogu pomoći u borbi protiv raka, spriječiti urođene mane, jačati imunološki sustav, promicati zdravu

kožu, poboljšati zdravlje debelog crijeva i ublažiti simptome reumatoidnog artritisa.

Mahune se obično stavljaju u juhe, variva, predjela i salate. One su odličan izvor

vitamina K, što može poboljšati zdravlje kostiju i ublažiti simptome osteoartritisa,

astme i reumatoidnog artritisa. Također je poznato da hranjive tvari u mahunama

mogu smanjiti rizik od raka debelog crijeva i poboljšati pamćenje i imunološki sustav.

Brokula posjeduje antikancerogena svojstva, pomaže u sprečavanju srčanih bolesti,

jačanju kostiju, povoljno djeluje na imunološki sustav. Također je svestran sastojak

koji se može stavljati u razna jela, od juhe do složenaca. Patlidžan je bogat vlaknima,

sadrži mangan, kalij, folnu kiselinu i vitamin B5. Učinkovit je u borbi protiv raka,

srčanih bolesti, sprečava razvoj lošeg kolesterola. Patlidžan se može konzumirati sa ili bez kore, obično se priprema na pari, pržen ili pečen. Slatki krumpir sadrži visoke

razine protuupalnih tvari, kao i antioksidanata, poznat je po svojim moćnim antidi-

jabetičkim svojstvima. Može se poslužiti u pečenom ili kuhanom obliku, a koristi se i

u izradi slastica.

*

Manuela Paleščak, dipl. ing., nutricionist

9

KOMPLEMENTARNO I ALTERNATIVNO

LIJEČENJE

E.Vedriš*

CAM (Komplementarna i alternativna medicina) - termin je koji navodi NIH

(Američki nacionalni institut za zdravlje). Komplementarna medicina znači primjenu al-

ternativnih zajedno s drugim medicinskim priznatim metodama liječenja. Alternativna

medicina predstavlja sredstva i metode liječenja, koje zamjenjuju konvencionalnu medicinu.

Integralna (integrativna) medicina kombinira konvencionalno medicinsko liječenje s kom-

plementarnim, koje zadovoljava medicinske kriterije osnovane na sigurnosti i učinkovitosti. Akupunktura je najpoznatija i najpriznatija metoda alternativnog liječenja. Premda

postoje arheološki dokazi da je postojala i 5000 godina pr. Kr., akupunkturni kameni,

koštani i bambusovi šiljci zamijenjeni su metalnim iglama za vrijeme dinastije Han (2.

stoljeće pr. Kr.). Najstarija knjiga o akupunkturi kao metodi liječenja datira 475. godina pr.

Kr., iako kompletna knjiga o KTM-i postoji od 2800 godina pr. Kr., autora cara Huang Ti-a. Akupunktura je dio kineske tradicionalne medicine (KTM) i vodeći način lije-

čenja u Kini. Zasniva se na bioenergetskom konceptu prirodnih sila Yin i Yang, čija

je uzajamnost osnova kružnog kretanja pojavnosti.

VENE

T. Massing*

ANATOMIJA VENA

Vene su krvne žile koje krv, koja provodi stanično disanje na periferiji tijela,

vraća natrag u srce. Vene u tijelu su: - Vena cava superior ili gornja šuplja vena koja krv iz glave, vrata i gornjih

ekstremiteta vodi u desnu pretklijetku srca. - Vena cava inferior ili donja šuplja vena prima deoksigeniranu krv iz donjih

udova i abdomena te je vodi u desnu pretklijetku srca. - Plućne vene su 4 vene koje vode arterijsku krv iz pluća u lijevu pretklijetku

srca, iako bogata kisikom zovu se vene jer vode krv ka srcu. - Velike vene povezuju male vene s velikom i malom šupljom venom. - Male vene su veće od venula, ali manje od velikih te povezuju jedne s drugima. -

Venule su najmanje vene koje su povezane s kapilarima. Vene na nogama su površinske i duboke vene. Površinske vene smještene su blizu

površine kože. Duboke vene su obavijene mišićima i vezivnim tkivom koji pomažu

pri pumpanju krvi prema srcu. Postoje i vene perforati, koji povezuju površinske vene s

dubokim. Vene imaju na unutarnjoj strani stijenki venske zaliske. Venski zalisci

usmjeravaju krv prema srcu i sprečavaju nakupljanje krvi u donjim dijelovima tijela.

RJEŠAVANJE KONFLIKATA

U LJEKARNI

A. Ramić*

UVOD Život možemo opisati i kao niz problema i konflikata s kojima se susrećemo te

koji trebaju biti na neki način riješeni. Konflikt je neslaganje između dvaju ili više članova organizacije ili grupa (npr.

jedna smjena / tehničari / zaposlenici / uprava...) koje se javlja zbog toga što dijele

neke resurse, radne zadatke ili imaju različite ciljeve, stavove ili percepciju. Do kon-

flikta obično dolazi kada jedna strana percipira da ona druga strana poduzima ili

namjerava poduzeti nešto što ugrožava njen interes.

TRADICIONALNI POGLED NA KONFLIKT Koja je vaša asocijacija na riječ konflikt? Kada postavim kolegicama to pitanje,

obično su odgovori: svađa, nelagoda, nešto negativno i destruktivno, vikanje, nervo-

za, šef, pacijent, suprug, svekrva... i najčešći je odgovor - nešto što treba izbjegavati.

Većina nas gleda na konflikt kao na nešto negativno i nerješivo. Tijekom našeg odrastanja odgajani smo u duhu kako su roditelji/učitelji/šefovi/pa-

cijenti uvijek u pravu i da ih treba slušati. Odgoj u obitelji, školi, a pogotovo u Crkvi uči

mlade ljude da se ne smiju suprotstavljati te da trebaju bespogovorno prihvaćati autoritete. To sve utječe na nas da konflikt gledamo kao nešto negativno i što je potrebno

izbjegavati makar se pri tome mi osjećali loše i smatrali da se treba čuti i naša strana.

SUVREMENI POGLED NA KONFLIKT Međutim konflikt možemo gledati i kao priliku za rast i razvoj. U Italiji - tijekom 30 godina vladavine Borghija, bilo je ratova, nasilja, ubojstava,

krvoprolića, ali su u isto vrijeme imali Michelangela, Leonarda da Vincija i renesansu.

U Švicarskoj - imali su 500 godina demokracije i mira - i što su proizveli?

SAT KUKAVICU!!!

Orson Welles kao Harry Lime u filmu „Treći čovjek"

20

*

Mr. sc. Alan Ramić, mag. pharm., Aurantium d.o.o. za savjetovanje

Citat iz filma "Treći čovjek" je povijesno većim dijelom netočan (švicarska voj- ska je bila u to doba velesila, sat kukavicu su izumili Nijemci...), ali poruka i dalje

stoji: harmonična, miroljubiva, tiha i kooperativna skupina po svoj prilici će postati

statična, apatična i neće reagirati na potrebu za promjenom i inovacijom.

LJEKARNIŠTVO U FRANJEVAČKIM

SAMOSTANIMA PROVINCIJE SVETIH

ĆIRILA I METODA - IX.

B. Tomašić*

UVOD Kako sam već pisao današnja provincija sv. Ćirila i Metodija nastala je 1900.

godine objedinjavanjem hrvatskih samostana triju provincija: Ladislavske, Kapi-

stranske i Hrvatsko-Kranjske sv. Križa. U zapadnom dijelu Lijepe Naše samostani provincije Hrvatsko-Kranjske sv. Kri-

ža su: Trsat, Karlovac, Jastrebarsko, Samobor i Klanjec. Na tom području franjevci

su bili nazočni u samostanu Marija Gorica i samostanu u Kotarima (Samobor-Rude). Samostane koji su nastali skoro istovremeno i djelovali više od 250 godina do-

kinuo je Josip II., o kojima je p. P. V. Cvekan napisao: "Nije li stoga opravdano, da u

vrijeme slobodne i suverene, lijepe naše, domovine Hrvatske svratimo svoju pažnju i

na oba ova franjevačka svjetionika u borbi protiv nekrsta s Istoka i krivovjerja sa Zapada." 1

Od samostana u pitomom zagorskom kraju u Mariji Gorici kraj Brdovca (Za-

prešić) ostala je samo crkva, a samostan na šumovitom brijegu Plešivice u Kotarima

danas je aktivan i u njemu djeluju franjevci trećoreci-glagoljaši. U doba svog postanka i aktivnog života ti samostani nisu bili župe, već prošte-

njarska mjesta, a franjevci-svečenici pomagali su susjednim župnicima. B. T.

SAMOSTAN SVETOG LENARTA, OPATA, U ŠUMAMA U POPOVDOLU NA KOTARIMA

ad sanctum Leonardum

POVJESNE CRTICE

PREDPOVIJEST SAMOSTANA SV. LENARTA Kao i kod drugih događaja toga vremena i dolazak franjevaca uvjetovan je pro-

dorom "nekrsta s Istoka" i pada Bosne 1463. godine. Turci su dopuštali na osnovu

* 1

Božidar Tomašić, farmaceutski tehničar P. Cvekan 1995., 4

27

dokumenta Mehmeda II, da se franjevci Vikarije Bosne smiju baviti samo duhovnim poslovima za svoje vjernike.

Obavješten o stanju u Bosni papa Siksto IV. svojim pismom od 12. kolovoza 1473.

godine izričito dopušta da se franjevci slobodno mogu odazvati pozivu hrvatskih i

slavonskih plemića i poći preko Save i Drave u njihove gradove, tvrđave i sela i ondje

primiti sagrađene kuće i samostane i da, po njima obraćenom narodu dijele crkvene

sakramente. Dopušta na području preko rijeke Save do Drave graditi samostane i

sagrađene već primati. Slobodno primaju i drže vinograde i posjede. Kako bi se sma-

njile napetosti s biskupskim klerom papa Julije II. 23. siječnja 1511., potvrđuje pismo

pape Siksta IV. "Romanus pontifex" i uz kaznu izopćenja izričito zabranjuje: "da svi

rektori crkava, župnici i ostali svjetovni svećenici župa ovih krajeva ne bi vjernike

svoje odvraćali da se ispovijedaju kod malobraćana i da im uskraćuju milostinju bilo to neposredno bilo posredno ili protivno savjetovali."2

Vjerni svom hrvatskom narodu, franjevci koji su još bili u slobodnim djelo-

vima svoje Vikarije Bosna, propovjedali su otpor Turcima. Takav način djelovanja

izazivao je kod vlasti sumnju u lojalnost franjevaca pod njihovom vlašću. Stoga je

Uprava reda 29. lipnja 1514. godine donijela odluku o podjeli Vikarije Bosna na dvije i

to manji dio pod turskom vlašću dobiva ime Vikarije Bosne Argentine /Srebrena/

(Vicaria Bosnae Argentinae), a veći dio tada slobodnih područja dobiva ime Bosna

Hrvatska (Bosnae Croatiae) koja po odredbi pape Leona X. postaje 1517. Provincija

Bosna Hrvatska. I nova provincija sa 29 samostana u četri kustodije ubrzo je došla na udar turske

vojske te je do 1565. izgubila sve samostane osim Trsata, Senja i Modruša. Provincija je spašena djelovanjem kralja Ferdinanda I. koji svojim plemićima

dopušta da grade samostane franjevcima, a franjevci su vrijedne stvari i arhivsku

građu smjeli pohraniti u gradu-utvrdi Medvedgradu. U novim prostorima franjevci su se povezali sa štajerskim samostanima i od

1688. godine djeluje Provincija Hrvatsko-Kranjska."3 (odnose u toj provinciji opisao sam časopisu br. 65 str. 37)

Krenuvši na sjever dobrotom susedgradskog plemića, Petar Selul ili Silaj, daje im

župu Svetog Vida u Brdovcu, a kasnije im je na svome posjedu Mariji Gorici podigao

samostan i crkvu Majke Božje od Pohođenja. I drugi hrvatski plemići pomagali su franjevcima u pronalaženju prostora za dje-

lovanje te su tako franjevci došli po prvi puta u Samobor iz kojeg su brzo morali otići.

Stoga im Ban Hrvatske i Dalmacije grof Petar I. Erdõdy 1531. godine dao smještaj

na svom posjedu u šumama Plešivice uz svoju zavjetnu kapelu Sv. Leonarda (narod

zove sv. Lenart) u Kotarima, pokraj koje im je sagradio kuću za stanovanje-kasnije

njihov samostan. Taj samostan sudjelovao je u osnivanju samostana u Jaski, Samo-

boru i Karlovcu. U tom samostanu je djelovao p. Franjo Glavinić kasnije gvardijan

Trsatskog samostana i provincijal, koji je napisao 1548. godine i povijest provincije.

28

2 3

P. Cvekan, 1995., 8/9 P. Cvekan 1995., 7

Za boravka u samostanu u Kotarima napisao je svoja poznata djela "Czvit Szvetih" i Čatiri Poszlidna Cloveka".4

Kako je Provincija Bosna Hrvatska gradila samostan nema vjerodostojnih zapisa,

ali se od svog postanka naziva samostanom Sv. Lenarta, a to potvrđuje da ga je Petar I.

Erdödy sagradio prema zahtjevu Crkve. (Neki autori kao graditelje navode Provinciju

Bosnu koje nema jer je Vikarija Bosna 1514. podjeljena u dvije vikarije). Kako bi se jedna samostanska kuća proglasila formalnim samostanom, Crkva

je tražila - i onda i danas - određene standarde za odvijanje zajedničkog života bra-

će. U Kotarskom samostanu bilo je dovoljno mjesta za život 14 braće franjevaca, a i

crkva Sv. Lenarta bila je dovoljna za primanje većeg broja proštenjara na blagdan Sv. Lenarta, opata 6. lipnja..5

Ostaci zidina i stari bunar

Umjesto stare crkve i samostana 1734. i 1735. iz temelja sagrađeni su nova cr-

kva i samostan. Novi samostan je imao tri trakta na kat, hodnik uz crkvu i kvadrat u

sredini tih triju traktova. Polovicom 18. st. u samostanu Sv. Lenart stanuje, 19 braće,

12 svećenika, 6 braće pomoćnika i 1 klerik. Kako je u franjevačkom redu oduvjek bilo određeno obvezatno vođenje knjiga s

troškovima, ostalo je zapisano da se gradilo i od prikupljene milostinje " 1733.-1736. prikupljeno 3274,08 ft, utrošeno 3230,94 ft i višak 43,14 ft"

4 5

P. Cvekan, 1995., 9/10 P. Cvekan, 1995., 12

29

Do danas je sačuvan samo zapadni trakt. Sjeverni i istočni samostanski trakt su srušeni vremenskim nepogodama i nebrigom župnika na Kotarima, i uklonjeni.6

Obnovljena crkva i ulaz u samostan

Godine 1783. Josip II. dokinuo je redovničke škole, potom 1786. red pavlina, a

onda i neke samostane franjevaca. Među njima u Hrvatsko Kranjskoj provinciji i

samostan Sv. Lenarta u Popovdolu. Naredba je napisana 2. VIII 1789. godine, a pro-

vedena 12. XI 1789. Svećenici redovnici, Pavlini, ukinutih samostana prešli su u svjetovni Kler, a

franjevci su prešli u svoje preostale samostane. Zagrebački biskup Vrhovac je samostan Sv. Lenarta u Kotarima - nakon njegovog

zatvaranja - 1789. godine učinio kapelanijom, koja je 1811. postala župom i do 1829.

službu vrše franjevci. Glavni razlog osnivanja kapelanije Sv. Lenarta u Kotarima bila je želja biskupa

Vrhovca, da se ondje sačuva okupljanje vjernika proštenjara i briga za samostan i

crkvu, a služba franjevaca do 1829. dokazuje franjevačku prisutnosti na tome mjestu i održavanju svih običaja i pobožnosti.7

30

6 7

P. Cvekan, 1995., 13/14 E. Hoško 1975., 85/89

DJELOVANJE FRANJEVACA Područje samostana sv. Lenarta, opata smješteno je u Popovdolu među šumama

Erdödyjeva posjeda - a na teritoriju župe Svete Marije Okićke i župe sv. Anastazije u

Samoboru. Franjevcima je bilo dopušteno isključivo djelovanje u samostanskoj crkvi

slaviti svete mise i vodili bratovštine. Slavili su pučke pobožnosti i godišnje sv. Lenar-

ta. Pomagali su biskupijskim svećenicima u župama. Vodili su misije i propovijedali

protiv protestantizma, koje se iz Slovenije preko Samobora (Ivan Ungnad, gospodar

Samobora, otjerao franjevce iz Samobora, pristaša protestantizma) širilo u Plešivičkom

kraju. Kao dušobrižnici franjevci iz Kotara djelovali su u Rudama. O samostanu sv. Lenarta tijekom 16. i 17. stoljeća premalo se zna, dok vijesti o

naselju Rudama, njihovoj crkvi i dušobrižnicima, franjevcima iz kotarskog samostana

gdje su franjevci svećenici iz Sv. Lenarta obavljali dušobrižničku službu, možemo

pratiti od 1622. godine. Prema navedenim podacima, kotarski je samostan prije dokinuća 1789. imao

dovoljno izvora prihoda za svoje životno uzdržavanje. Tijekom cijelog boravka franjevaca u Kotarima, Kotari i ostala sela tog područja

nijesu imali svoju katoličku župu. Kotari su pripadali župi Svete Marije Okićke, a

Manja Vas i Cerje župi Samobor. Franjevci su sigurno pridonijeli tome što su izbjegli

katolici s područja Bihaća došli na područje njihova samostana u Kotarima. Nakon

povlačenja austrijske vojske iz Sarajeva, 1697., iz Bosne su bježali katolici sa svojim

"ujacima" franjevcima, jer su ih progonili Turci - muslimani. I tako se povećalo sta-

novništvo u Manja Vasi, Cerju i Kotarima. U spomenutim selima nalaze se mještani ovih prezimena: Genšić, Guliš, Sušić,

Ivšić, Rubinić, Filipović, Kuprešić, Kupres, Tandarić, Turović, Mataušić, Oslaković,

Razum, Košćica, Vugrin, Vojak, Vosak, Skiljan, Kovačić, Tkalec, Fuček, Kotarski, Husić, Smetnjak.8

ŠKOLSTVO U prizemlju jugozapadnog samostanskog trakta, nalazila se soba u kojoj je

bila pučka škola. Godine 1775. imenovao je provincijal Hrvatsko-Kranjske pro-

vincije, o. Petra Samuela Benjamina učiteljem i kathetom kod sv. Leonarda, da

podučava djecu u čitanju, pisanju i u vjeri da djeca udaljena od Samobora i Svete

Marije Okićke mogu naučiti čitati i pisati i učiti vjeronauk. Ta skromna škola kod

Sv. Lenarta svjedoči, da su franjevci uvijek bili blizu svome narodu i u službi prosvjete i kulture.9

8 9

P. Cvekan, 1995., 31/32 E. Laszowsky, 1897., 731-732

31

U SLUŽBI MEDICINE Franjevački red uveliko je skrbio o svojoj bolesnoj i starijoj braći - jer to i Pravilo

reda traži. U svim provincijama postoje infimarije, a u svim samostanima studija i

služba ranarnika i ljekarnika, osobito u 18. stoljeću. Iako su tako obrazovana braća

ranarnici i ljekarnici za službu samostanske braće, oni su rado pomagali i bolesnim

svjetovnjacima, osobito svojim dobročiniteljima i siromasima. Hrvatsko-Kranjska provincija ima u 18 stoljeću veći broj braće ranarnika i

ljekarnika i ne samo u samostanima novicijata i u kućama studija, nego i u drugim

samostanima. Godine 1784. u financijskim dokumentima, samostanu u Kotarima,

postoji zapis, da je ljekarna imala prihod od 11,46 ft. Ako je samostanska ljekarna

donijela upisan prihod, dokaz je to, da samostan sv. Lenarta neposredno prije svog

dokinuća ima ljekarnu i brata ljekarnika. Dosljedno svojim regulama, franjevci su

na ovom šumovitom području nastojali pomagati bolesnicima, udaljenima i od

Samobora i od Jastrebarskog, gdje je u franjevačkim samostanima postojala ljekarnička služba.10

U samostanu koji je ima više braće - a samostanska ljekarna donosi dobitak,

sigurno su djelovala braća koji su bili ranarnici i ljekarnici - unatoč tome što u ras-

poredu nisu posebno navedene njihove dužnosti. Kako ne bih nekoga zaboravio,

navodim samo imena braće koji su bili ranarnici i zadnji dio svoga života proveli su u kotarskom samostanu:

POLLINGER fra MATEJ †11. 7.1715

PALS fra FRANJO KSAVER †20. 7.1747. TÜRK fra FILIP (BENICIJE) †26.11.1776.

SAMOSTANSKA KNJIŽNICA

Starih knjiga u pravilu nema, jer samostan nekoliko desetljeća nije imao stalnih

stanovnika, a zvonari nisu čuvali knjige kojima se nisu mogli služiti. Sigurno su i slu-

čajni ili namjerni posjetioci u svim vremenima nakon odlaska franjevaca malobraćana a

prije stalnog dolaska franjevaca trećoredaca "posudili" koju knjigu. Susretljivošću svojstvenu svim franjevcima mogao sam pregledati sve što me je

interesiralo. Pregledao sam 2130 naslova od toga 1835 na I. katu i 295 starih naslova u

prostoru arhiva.

32

10

P. Cvekan, 1995., 34

Stare knjige u arhivi

Na moju žalost nisam našao niti jednu staru knjigu iz područja medicine. Najstarija tiskovina je breviar franjevca p. Rafaela Levakovića, tiskan 1648.

Unutrašnje stranice breviara

33

Knjiga "BONAE ET UTILES OBSERVATIONES IN DOMINICALIA EVAN- GELIA" tiskana je 1689. a u samostanu je od 1696. Korice knjige su oštećene i vidi se

da su rađene od nekoliko starijih rukopisa.

Naslovna stranica knjige

Danas se u sobi samostanske arhive čuvaju ostaci kulturne baštine iz vremena,

dok su franjevci živjeli u Kotarima. Iako malo toga sačuvano, ali itekako vrijedno

spomena, nekoliko je kipova i velikih slika, ulja na platnu, u širokim, profiliranim

ramama. Tu su i zavjetni darovi koji potječu iz polovice 18. stoljeća. Ima tu još nekih predmeta, koji su upotrebljavani, kao i predmeti koje je upotre-

bljavao narod u svakodnevnom životu - etno baština. Sve to vrijedilo bi restaurirati,

kako bismo sljedećim naraštajima ostavili dio prošlosti s ovih predivnih plešivičkih

obronaka. Pomnim istraživanjem, možda i na starim gospodarskim objektima u selima

našlo bi se još po neki kip, knjiga ili slika iz samostana!.11

ZA KRAJ Kada sam pred više od trideset godina počeo s obitelji dolaziti na Kotare nisam

niti sanjao da ću jednom o njima nešto pisati. Sam samostan nije bio previše popularan jer su ondje, daleko od javnosti, boravili

oci franjevci koji su osuđivani u doba komunističkog sustava na višegodišnje zatvorske

kazne (o. Rajko Kraljev-pjesnik †1969. i otac Rudi Jerak †1994.).

34

11

P. Cvekan, 1995., 35

Obiteljski izlet 1984., - peti s desna o. Rudi J.

Ljepota Plešivice, mir tamošnjih šuma, blizina Okića, opravdani su razlog što su

bogati plemići naše prošlosti dolazili u taj kraj, a isti razlozi dovode ovamo ne

samo proštenjare za blagdan sv. Lenarta, već i sve one koji žele uživati u ljepotama

još nedirnute prirode. Oni koji dođu i uđu u crkveni prostor Lenartova prošteništa na Kotarima iznenadit

će se ljepotom baroknih oltara, izrezbarenih ukrasa, kipova, slike - cjele unutrašnjosti.

Treba čuti staru kraljicu glazbala - orgulje! Mnogo kulturnog blaga nepoznatog široj

kulturnoj javnosti Lijepe Naše a pogotovo Europe. Malo dalje u Manjoj Vasi lijep je botanički vrt obitelji Suban, poznatoj svima

koji rade u ljekarništvu. Nekada su protjeranim malobraćanima iz plemićkog Samobora grada gradili i

prikupljali sve to blago uz pomoč svojih dobrotvora, a danas to održavaju i čuvaju za dobro hrvatskog naroda oci franjevci trećoredci.12

12 Godine 1941. u samostan su došli franjevci trećoredci privremeno, a nakon dulje stanke

preuzeli su ga kao trajno boravište i kao župnici. Redovnici su obnovili samostan i baroknu crkvu

koja je i spomenik kulture. Franjevci trećoredci (TOR), u Hrvatskoj zvani glagoljaši, katolički je crkveni red. Javlja se u 13.

stoljeću još za života sv. Franje, a u 14. st. već su u Splitu i Zadru U dokumentima su često nazivani hrvatskim redovnicima, fratrima glagoljašima, jer su se od

davnine u liturgiji služili glagoljicom i staroslavenskim jezikom. Na tom su području vrlo zaslužni za

hrvatsku kulturu.

35

LITERATURA Barle J. 1907., Ranarnici i ljekarnici iz franjevačkog reda, separat iz "Liječničkog

vjesnika", Zagreb Cvekan P., 1995., Franjevci svetog Lenarta na Kotarima, Virovitica Hoško E., 1975., Hrvatsko-primorska provincija, Kačić-separat, Laszowsky E., 1897., Sv. Leonard, Prosvjeta, Zagreb, Mandić D., 1968., Franjevačka Bosna, Rim

IZVORI Arhivska građa iz ostavništve p. Paškala Cvekana Šematizam hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1992. Hoško F. E., Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj Monografije samostana, autor p. Paškal V. Cvekan:

Franjevci u Karlovcu, Karlovac 1979. Franjevci u Jaski, Slavonski Brod, 1982. Franjevački samostan u Klanjcu, Klanjec 1983.,

Franjevci u Remetincu, Virovitica 1995. Franjevci u Samoboru Pripremajući tekst o nekom samostanu, neizostavni izvori i literatura su radovi

dvojice franjevaca, p. Paškala V. Cvekana i p. Emanuela F. Hoška. Smatram da svima

koji čitaju ove tekstove trebam predstaviti njihov život i rad. U ovom broju prvo nešto o autoru monografija o samostanima Provincije sv.

Ćirila i Metoda. Zahvaljujem p. Petru Cvekanu

na pomoći pisanja malog životopisa p. Paškala

Cvekana. Rodio se je 25. svibnja 1913. godine u Ferdi-

nandovcu. Pučke školu započeo je rodnom mjestu od

1920., a Franjevačku gimnaziju u Varaždinu završio

je 1934. godine s prekidom jer 1932. kao novak stupa

u Franjevački red. Kako franjevačka gimnazija nije

imala pravo javnosti, privatno polaže ispite na II.

klasičnoj gimnaziji u Zagrebu gdje je 1936. godine

položio maturu. Istovremeno s Teološkim fakultetom

sluša četiri semestra povijest, zemljopis i etnologiju

na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika

je zaređen na Trsatu 7. kolovoza 1938. Polaže 1955.

godine magisterij iz teologije. Osim života franjevca-svećenika, poznati

propovjednik, i pisanja povijesti samostana, neko

P. Paškal Vjekoslav Cvekan je vrijeme obavljao i konzervatorski posao.

36

Kad je 1965. premješten iz Trsata u Viroviticu za kapelana počeo se baviti prou- čavanjem povijesti i umjetnosti. Upoznaje i prijateljuje s vrsnim poznavateljima iz tog

područja - dr. Anđelkom Horvat, dr. Doris Baričević, dr. Đurđicom Cvitanović, prof.

Ladislavom Šabanom i prof. Brankom Lučićem, a njihova djela koristi kao izvore u

svojim pisanjima. Iz te suradnje ugledalo je svjetlo dana 39 monografija o franjevačkim

samostanima, koje osim opisa rada franjevaca sadrže detaljan opis unutarnjeg izgleda

crkava, rasporeda u samostanu, opisa vrijednih umjetničkih djela i sakralnih predmeta s

bogatim izborom fotografija kao i povijesni prikaz nastanka mjesta te prilika kod

dolaska franjevaca u taj kraj. Kroz povijesni prikaz donosi i dokumente iz provincijskih i

samostanskih arhiva koje drugim autorima nisu bile dostupne, te mijenjaju do tada

poznate povijesne činjenice. Budući da su u Domovinskom ratu neki samostani porušeni ili posve uništeni,

primjerice Vukovar i Čuntić, njegove monografije postaju neprocjenjivo vrijedni

dokumenti. U njegovom životopisu nalazimo podatke o restauratorsko-konzervatorskim ra-

dovima. Početke treba tražiti u njegovim školskim danima kada je kao sjemeništarac

(učenik franjevačke gimnazije) za vrijeme praznika pomagao župniku u Ferdinandovcu

kod čišćenja i bojenja raspela i kipova u župnoj crkvi. Dolaskom u Viroviticu primjećuje da je samostanska crkva barokno i rokoko

uređena i dobro sačuvana, ali vrlo neukusno prebojana (1900. godine od akademskog

slikara Slovenca Gossara). Smatrao je potrebnim vratiti sve u izvorno stanje. U viro-

vitičkoj crkvi sv. Roka je njegov najveći i najznačajniji restauratorski rad, a na tome

je radio pune tri godine. Mehaničkim struganjem skinuo je namaze s osam velikih

oltarnih retabala i vratio ih u njihov izvorni oblik, zatim čistio od prašine te premazivao

lanenim uljem i fiksirao tekućinom od tučenih bjelanjaka. Za taj svoj rad dobio je 1968. godine priznanje Društva konzervatora kulturnog

blaga Jugoslavije, Povelja mu je osobno predana u maloj dvorani Lisinskog u Zagrebu. Njegova zauzetost u više kulturnih područja posebno je cijenjena te je povodom

dijamantnog jubileja (60 godina svećeništva), za sveukupni rad dobio Spomenicu

domovinske zahvalnosti kojom ga je odlikovao predsjednik Republike Hrvatske dr.

Franjo Tuđman. Preporučio bih svakome da posjeti samostansku crkvu u Virovitici i pogleda

najljepšu i najizvorniju baroknu građevinu u tom kraju, s obaveznim posjetom sa-

mostanskom muzeju i postavi replike samostanske ljekarne koje je uredio p. Robert

Perišić.

37

FARMACEUTSKI TEHNIČAR

U NJEMAČKOJ PTA: Pharmazeutisch - technische Assistentin

T. Massing*

U Frankfurtu na Maini, u Njemačkoj, živjela sam šest godina (od 2002.) i radila u

struci te vam predstavljam naše kolege u Njemačkoj, njihov rad i školovanje. Srednju zdravstvenu školu završila sam u Splitu i prvo što sam htjela doznati u

Njemačkoj, bilo je mogu li raditi u struci u ljekarni. U školi za farmaceutske tehničare

u Frankfurtu dobila sam odgovor da bez znanja njemačkog jezika to nije moguće. Za

rad u ljekarni trebali su mi odobriti polaganje razlike u stručnim predmetima. Priložila sam svoju školsku dokumentaciju, prevedenu na njemački jezik, te

potvrde o položenom stručnom ispitu i svjedodžbe svih razreda srednje zdravstvene

škole i poslala sve to Ministarstvu zdravstva u Njemačkoj (Gesundheitsbehörde). U

školi su usmeno provjerili znanje mog njemačkog jezika, jednostavnim razgovorom,

kako bi ustanovili koliko razumijem i jesam li u mogućnosti nešto o sebi ispričati na

njemačkom jeziku.

SMOKVA

(Ficus carica)

"Ako bih zaželio rajsko voće, to bi

zasigurno bila smokva" - rekao je poznati

prorok Muhamed. Smokva je najpoznatije voće

u biblijskoj tradiciji, spominje se i u Kuranu te

nekim babilonskim spisima, a vjerojatno je

sumerska civilizacija bila prva koja ju je

upotrebljavala kao lijek. List smo- kve

simbolizira požudu i spolnost, a „odje- nuli" su

ga i Adam i Eva, iako se ponekad navodi kako

su se služili listom vinove loze. Smokva potječe

iz Mezopotamije, u Egiptu se spominje 4.000 godina prije Krista, a bila je čak i Kleopatrino omiljeno voće.

Smatra se da je smokva iz Jugozapadne Azije, preko Turske, dospjela na Mediteran.

Danas se uzgaja u svim toplijim krajevima zemaljske kugle. Smokva pripada takozvanim drevnim biljkama, čija je ljekovitost poznata čovjeku

još od početaka civilizacije. Stari liječnik Plinije Stariji navodi da "smokve obnavljaju,

osnažuju mlade, a starima održavaju zdravlje i brišu bore da izgledaju mlađe". Dvije su osnovne vrste: divlja smokva (Ficus caprifilus) i obična smokva (Ficus

carica). U narodu postoji niz naziva, ovisno o podneblju (smokvenica, bjelica, crnica,

petrovača). Ima jako korijenje i lako se prilagođava tlu na kojem raste, osobito voli

krševite krajeve. Naraste 3 - 10 m visoko, ali u širinu ide više nego u visinu (4 - 9 m).

Ima glatku sivu koru, a listovi su dugi 12 - 25 cm i 10 - 18 cm široki. Plod je dobro

poznata smokva dugačka 3 - 5 cm, zelene do ljubičaste boje. Što se tiče ljekovitosti smokve, vjerojatno jedna od osnovnih karakteristika je

visok udio magnezija. Magnezij je jedan od osnovnih elemenata koji štite naš živčani

sustav od stresa. Vrlo je bitan za kosti, imunitet, zdravlje mozga i živčanog sustava. Potiče zdravlje i vitalnost, liječi brojne bo- lesti

te usporava starenje. Posljednjih godina pokazalo se da osim

kalcija (koji je poprilično naglašen u zdrav-

stvenim kampanjama) magnezij također igra vrlo

važnu ulogu, odnosno - pravilna ravno- teža

između kalcija i magnezija pridonosi kvaliteti

života i dugovječnosti.

IZ RADA DRUŠTVA

PREDSJEDNICA HRVATSKOG DRUŠTVA FARMACEUTSKIH TEHNIČARA U RAZGOVORU S PREDSJEDNIKOM SKUPŠTINE GRADA ZAGREBA Predsjednik Skupštine grada Zagreba Darinko Kosor petkom prima građane i

u prisutnosti novinara sluša njihove probleme, pritužbe, zamolbe 23. kolovoza 2013. u 14.40 imala sam zakazan susret zbog iznošenja problema

nedostatka prostora za rad HDFT-a. Ukratko sam predstavila društvo; povijest, ciljeve, djelatnost i moguće interak-

tivno sudjelovanje u lokalnoj zajednici kad bismo imali prostor za rad. Spomenula

sam naše članstvo u Europskom udruženju farmaceutskih tehničara te sudjelovanje

na FIP kongresu u Dublinu. Ostavila sam presliku zadnjeg dopisa upućenog gradonačelniku Milanu Bandiću,

zbog obećanja Darinka Kosora da će razgovarati s gradonačelnikom o našem problemu. Istaknuo je da se ne želi razmetati obećanjima, ali vjeruje da se može nešto pro-

naći budući da tražimo relativno mali prostor u tramvajskoj zoni i nemamo zahtjeva

za neku određenu gradsku četvrt. Vjeruje također da ćemo se ponovno sresti. Moje vjerovanje je poduprto nadom da neprofitna udruga koja okuplja članove s

područja cijele Hrvatske punih 57 godina zaslužuje krov nad glavom u gradu u kojem je osnovana!

Marija Žužak

43

SUDJELOVANJE HRVATSKOG DRUŠTVA FARMACEUTSKIH TEHNIČARA NA SIMPOZIJU FARMACEUTSKIH TEHNIČARA SVJETSKE FARMACEUTSKE FEDERACIJE U DABLINU DUBLIN 2013. FIP Pharmacy Technicians and support workforce symposium complex patients

Otvaranje kongresa

Na kongresu Svjetske farmaceutske federacije u sekciji za farmaceutske tehničare

sudjelovao je HDFT putem svojih predstavnica Svjetlane Jakovac i Marije Žužak. One

su održale predavanje na temu "Farmaceutski tehničar u Hrvatskoj - uloga i zadaća u

savjetovanju pacijenata oboljelih od šećerne bolesti". Sadržaj našeg predavanja objavit

ćemo posebno u "Farmaceutskom tehničaru". Skup je počeo prvim nizom predavanja koja su održale kolegice i kolege iz

Danske, Kanade, Hrvatske i Portugala, a teme su bile vezane uz optimalne postupke

prema pacijentima, što pacijenti očekuju od profesionalaca u ljekarni i problemima

koji se javljaju u komunikaciji s pacijentima. U drugom dijelu govorile su kolegice i kolege iz Butana, Danske, Kanade i Perua;

stavljajući u prvi plan smjernice o jednostavnijem pristupanju kompleksnom pacijentu.

44

Kolegica iz Butana osvrnula se na važnost uloge farmaceutskog tehničara u siromašnim zemljama i zemljama u razvoju.

U popodnevnom rasporedu imali smo interaktivna predavanja te su nas kolegice

iz Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Butana i Sjedinjenih Američkih Država provele kroz sljedeće situacije:

• Izazovi u pristupanju pacijentu sa zloćudnom bolešću • Izazovi koje imamo u javnoj ljekarni • Opskrba lijekovima • Izazovi vezani uz poboljšanje kvalitete usluge u bolničkim sustavima SAD-a

Naše predstavnice

Nakon predstavljenih primjera, izlagači su dobili na korištenje manje dvorane

u kojima su vodili raspravu sa sudionicima o predstavljenom primjeru i iskustvu u

njihovim zemljama. Raspravljajući na temu o pristupu pacijentu sa zloćudnom bolešću, podijelili smo

naše iskustvo o edukaciji tehničara na temu palijativne skrbi. Slučaj koji je nama bio potpuno nov i izazovan iznijela je kolegica iz SAD-a,

zaposlena u jednoj bolničkoj ljekarni gdje farmaceutski tehničar savjetuje pacijenta na

odjelu o primjeni terapije - obrazloženje cilja takvog pristupa da sve što je povezano s

lijekovima bude provedeno od ljekarničkih radnika. Ideja vodilja u svim raspravama koje su rezultirale zaključkom je sposobnost

farmaceutskog tehničara da „čuje" na pravi način i prepozna potrebu pacijenta te da se

permanentnom edukacijom osposobljava da ga pacijent može razumjeti. Kolegica iz Kenije upoznala nas je s činjenicom da danas trećina stanovnika

Zemlje nema slobodan pristup lijeku koji mu je potreban. Izazovi s kojima su suočen

farmaceutski tehničari u Keniji nama su neshvatljivi. Svjetska farmaceutska federacija prepoznaje važnost farmaceutskog tehničara u

ljekarničkom timu, jer se kvalitetnim odnosom može postići veća učinkovitost u radu s

kompleksnim pacijentima.

Svjetlana Jakovac i Marija Žužak

45

Rad je prezentirala Svjetlana Jakovac, koja je slikovni dio teksta popratila na engleskom jeziku, a mi ga u cijelosti donosimo na hrvatskom.

Verziju na engleskom jeziku možete naći na našim Web stranicama.

Izlaganje S. Jakovac Kolegica Sharon Curran - Ree (Irska) i prof. Andrew Braun (Australija) prate

predavanja tehničara

ULOGA FARMACEUTSKOG TEHNIČARA U LIJEČENJU PACIJENATA S DIJABETESOM

UVOD Prepoznajući vrijedan utjecaj koji ljekarnički radnici imaju na živote pojedinaca,

posebice kompleksnih pacijenata, Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara je u fokus

svojih aktivnosti stavilo edukaciju farmaceutskih tehničara za odgovorno preuzimanje

svoje uloge člana ljekarničkog tima u zdravstvenoj skrbi zajednice. • HDFT djeluje od 1956. i kao stručna udruga okuplja farmaceutske tehničare

radi stalnog stručnog usavršavanja. • NAŠA MISIJA: Osigurati svim farmaceutskim tehničarima u Hrvatskoj

mogućnosti za stalno stručno osposobljavanje nakon završenog redovnog školovanja i zalagati se za dostojanstveni status farmaceutskih tehničara u okviru farmaceutske

struke - kakav im pripada kao stručnim zdravstvenim djelatnicima srednje stručne

spreme, u skladu s propisima Europske Unije.

CILJ Težimo postati reguliranom profesijom unutar koje se može napredovati, te

edukacijom motivirati tehničare na osobni rast i veći doprinos u struci. Zbog toga

osmišljavamo trajnu edukaciju usmjerenu na sva područja rada tehničara, uz mogućnost

stjecanja veće kompetencije. • U Hrvatskoj je zvanje farmaceutski tehničar kao zdravstvena profesija prisutno

još od 1949.

46

• HDFT je u protekle četiri godine pripremio 110 stručnih predavanja i dva velika stručna skupa i danas okuplja 1100 članova.

Veza HDFT edukacije - dijabetes • Naši kompleksni pacijenti su osobe koje zahtijevaju dodatnu brigu i obzir-

nost zbog opsežnih medicinskih postupaka uvjetovanih fizičkim i mentalnim ograničenjima.

• Osmišljavanje edukacija u kojima je cilj naučiti kolege kako da pristupe pa- cijentu s dijabetesom.

• Kroz edukacije naučiti osnove pristupanja takvom pacijentu i pružiti mu pomoć u obliku savjetovanja o bolesti i liječenju.

• Procjenjuje se da je u Hrvatskoj danas oko 300.000 dijabetičara, te čak 42 posto oboljelih ne zna za svoju bolest budući da se prvi simptomi javljaju nakon 7 godina.

• U Hrvatskoj je dijabetes osmi uzrok smrtnosti od kojega, prema službenim statistikama, umire oko 2,5 posto populacije.

Dijabetes • ŠEĆERNA BOLEST TIP 1 - (mlađe i mršave osobe) • ŠEĆERNA BOLEST TIP 2 - (osobe treće životne dobi, deblje osobe) •

Temelj liječenja u oba tipa je prehrana. Šećerna bolest tipa 2 • Uglavnom nakon 40 godine. • Oko 80% pacijenata su pretili • Genetska predispozicija oko 90% + faktori okoline - debljina, tjelesna ne-

aktivnost, starija životna dob • Gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina i/ili se proizvedeni inzulin ne koristi

učinkovito zbog neosjetljivosti staničnih receptora na vlastiti inzulin (mišići i druge stanice organizma razvijaju otpornost tj. rezistenciju na vlastiti inzulin).

• Terapija: oralni antidijabetici, inzulin; dijeta + tjelesna aktivnost. Ciljevi kod dijabetesa • Postići željenu razinu GUK-a • Postići željenu razinu masnoće u krvi • Postići i održavati željenu tjelesnu težinu • Spriječiti dijabetičke komplikacije • Poboljšati zdravlje i kvalitetu života Komplikacije dijabetesa • Dijabetičko stopalo • Oštećenja bubrega • Oštećenje vida

47

• Oštećenje živaca

• Infarkt srca • Moždani udar Pet osnovnih načela u liječenju šećerne bolesti

• Uravnotežena prehrana • Tjelesna aktivnost • Edukacija • Samokontrola-GUK, acetoni u mokraći • Lijekovi Pravilna prehrana osoba sa šećernom bolešću

• Prehrana je temeljni dio liječenja • Dobro upućen bolesnik treba znati:

- dnevni raspored obroka - količinu i vrstu namirnica u obroku - kalorijski unos - dobro poznavanje skupina namirnica, sastav jelovnika

Korist redovitog tjelesnog vježbanja: •

Utječe na redukciju tjelesne težine • Povećanje potrošnje energije • Regulacija umjerene hipertenzije • Sniženje razine glukoze i inzulina u krvi • Poboljšanje:

- inzulinske osjetljivosti - kardiovaskularne sposobnosti

• Popravljanje lipidnog profila Pristupanje pacijentu

• Bitno je kroz edukacije naučiti osnovne simptome te naučiti kako pristupiti pacijentu.

• Prvi korak - dobivanje povjerenja pacijenta. • Nakon toga savjetovanje pacijenta. • Zbog toga smo uspostavili suradnju s mr.sc. Alanom Ramićem, mag. pharm.

AURANTUM d.o.o. za savjetovanje. • Predavanje je održano na stručnom skupu, a u časopisu Farmaceutski tehničar

prenosimo sadržaj po temama od broja 56 (ožujak 2011.) do broja 65 (li- panj2013.): Slušanje=komunikativnost; Savjetovanje pacijenta; Rad s prigo-

vorima pacijenta; Dodatno savjetovanje u ljekarni; Neverbalna komunikacija

u ljekarni; Povjerenje u ljekarni - zašto je povjerenje u radu s pacijentima

važno?; Komunikacija u timu.

48

• Također je na stručnom skupu predavanje održao dr. med. Željko Ćurić, O: K: Consalting d.o.o. Ljubljana na temu: Emocionalna inteligencija u praksi.

• Zbog dostupnosti predavanja svim članovima objavili smo u Zborniku radova 6. sabora HDFT-a i u časopisu Farmaceutski tehničar br. 63. (prosinac 2012.).

• Uspostavili smo suradnju s prim. dr. sc. Pajicom Pavkovićem, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Zagreb, i mag. pharm. Ivom Pavković, Ljekarna KBC Zagreb, te je priređeno

predavanje "Šećerna bolest", a objavljeno u časopisu FT br. 59 (prosinac 2011.). • U povodu Dana dijabetesa (14.11.2012.) održana su predavanja na temu:

„Praktičan pristup dijabetičkom bolesniku", i radionica o načinu korištenja glukometra za osobnu primjenu.

• Na stručnom skupu u okviru 6. Sabora HDFT-a od 19. do 21. 4. 2012. preda- vanje su održali: prof. dr. sc. Marina Ivanišević i prof. dr. sc. Josip Đelmiš, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za ženske bolesti i porođaje

KBC Zagreb; na temu: „Dijabetes i trudnoća", također objavljeno u Zborniku

radova.

ZAKLJUČAK

• Edukaciju su održali vrhunski stručnjaci, ali je ipak bila ograničena dostupnost. • Također nije bila vrednovana za sudionike jer farmaceutski tehničari u Hr-

vatskoj nisu regulirana profesija. • Nemamo sustav provjere stečenog znanja. • Sljedeći cilj: uspostaviti mjerljivost stečenog znanja i razinu osposobljenosti.

49

IZ RADA PODRUŽNICA

PODRUŽNICA VARAŽDINSKO MEĐIMURSKA

Za sve naše članove i one koji će to tek postati nastavljamo s cjeloživotnim

učenjem.

Početkom lipnja održano je zajedničko predavanje tvrtki Bauerfeind i Lohman &

Rauscher, u Čakovcu (u Hotelu Park) i Koprivnici (u Hotel Podravina). Na predavanju

se okupilo 60-ak sudionika, u oba grada. Predastavnik Bauerfeinda Martina Blažina Modrić, product manager za

flebologiju, prezentirala je set ortopedskih ortoza i steznika. Predstavnik tvrtke

Lohman&Rauscher, Siniša Mak, uz kratko predavanje o kompresivnoj terapiji

prezentirao je velik broj zavoja za tu vrstu terapije. Ukazao je na velik problem

neprepoznavanja problema cirkulacije, bez adekvatne terapije, koji može još više štetiti

nego koristiti pacijentu. Preventivna terapija je, dakle, samopomoć u terapiji liječenja

problema cirkulacije, dok je kompresivna puno jača i koristi se za saniranje samog

problema. Jednom korisnik kompresivne terapije zapravo je zauvjek njen korisnik.

Sami odlučujemo kad ćemo potražiti pomoć.

Anita Kučan

50

MANDURAH

Grad na kanalima poput Venecije

Južno od Pertha na zapadnoj obali nalazi se Mandurah, grad sa 73.000 stanov-

nika. Nekada je to bilo malo ribarsko mjesto, a danas je preraslo u prelijep turistički

grad. Ime je izvedeno iz aboridžinske riječi „mandjar", što znači mjesto susreta. Grad je

zadržao opuštenu blagdansku atmosferu gdje se rado odlazi na odmor. Kad jednom

dođeš, poželiš i ostati te je zato poželjan umirovljenicima. To je grad kanala poput

Venecije, uz koje su smještene luksuzne vile. Predsjednik vlade Singapura ovdje ima

vikendicu. Mandurah je prava turistička destinacija, a velika atrakcija je krstarenje

kanalima (Dolphin & Scenic Canal Cruises) gdje smo ugledali mamu i bebu dupina.

Vožnja kanalima Evo ih

BUNBURY Bunbury, treći grad po veličini u zapadnoj Australiji s 45.000 stanovnika, smje-

šten na poluotoku i poznat kao - „ grad triju voda". Važna je trgovačka luka, poznat po

poljoprivredi, rudarstvu i drvnoj industriji. To je grad koji se razvija i povećava broj 54

stanovnika. Često ga nazivaju i - „gradom dupina". Ta nježna inteligentna bića mogu se u potpunosti doživjeti u Discovery centru, plivajući uz njih. Grad i njegova okolica

poznata je i turistička destinacija.

Pogled na grad i dine Nekad silosi, danas hotel i stanovi

Nakon vožnje uz ocean nastavljamo put kroz unutrašnjosti zemlje, okruženi ča-

robnom prirodom - šumama, krivudavom rijekom, brežuljcima, brojnim vinogradima i

voćnjacima. To je poznata Blackwood River Yalley, gdje se nalaze mala slikovita

povijesna mjesta. To je najduža rijeka u ovom dijelu Australije poznata po ribolovu na

pastrve te čitavom dužinom vožnji kajakom. Prolazimo kroz malo selo Donnybrook s

brojnim plantažama jabuka, ulična rasvjeta je izvedena u obliku jabuka, a tu se održava i

festival jabuka. Zaustavljamo se u idiličnom zaseoku Balingup, koji me potpuno

očarao. Svaki kutak je osmišljen, to je mjesto s dušom, te smo uživali pijući kavu u

jednom od opuštajućih kafića.

BALINGUP Ovdje se nalazi očaravajuća, antikno uređena trgovina prirodnih proizvoda koji

pokreću prirodne i vitalne procese na najprirodniji i blagi način - „Tinderbox". Proizvodi su napravljeni iz vlastite biljne ljekarne, u

vlastitom laboratoriju, sadrže ljekovite biljne

sastojke i nema sintetičkih sastojaka. Izbor

proizvoda je zaista velik. Tu su parfemi koji su

originalni i temelje se na aromaterapiji -

koristeći samo prirodne biljne ekstrakte, ulja

za masažu, proizvodi za njegu lica i tijela

(kreme, sapuni, kupke), esencijalna ulja,

čajevi, eliksiri, začini - koji daju pravi okus

hrani i sprečavaju probavne smetnje.

Velika pažnja posvećena je i ambalaži. Mjesto s dušom

55

Trgovina Raznolika paleta biljnih proizvoda

Primjerice - Repelent, posve je prirodan na bazi ulja, bez kemijskih otrova.

Utrlja se na izložena mjesta (treba izbjegavati oči), protiv muha, komaraca i drugih

kukaca. Sadrži čisto esencijalno ulje od timijana, citronele, buhača, cedrovine, lavande,

ružmarina i kajeputa (bijeli čajevac) u hladno prešanom ulju suncokreta. Afrodizijska slana kupka, koja uklanja napetost i djeluje smirujuće. Sadrži gorku

sol, morsku sol i čista eterična ulja bergamota, limuna, paču- lie,

ylang-ylang, klinčića, verbene, grejpa i jasmina. Ylang- ylang

je samonikla biljka koja raste na otocima u Indijskom oceanu sa

žutim cvjetovima zavodljivog mirisa iz kojih se radi poznato

eterično ulje iznimno cijenjeno kao afrodizijak te se dodaje i

mnogim parfemima. U Indoneziji je običaj da se cvjetovi

rasprostiru po bračnoj postelji mladenaca. Dječji sapun od nevena, mekan i nježan, posebno di-

zajniran za osjetljivu dječju kožu. Baza za sapun je biljna, ima

ulje nevena i ulje cvijeta jojobe, gumu tragakant i pree- terična

ulja kamilice, lavande, mrkve i mandarina. Svaki je

proizvod specifičan. Ylang-ylang cvijet

Jedno od većih mjesta uz rijeku je i Bridgetown, gradić nastao sredinom 19.

stoljeća, okružen šumovitim brežuljcima i dolinama. To je poljoprivredni predio, ali i

turistički - za sve one koji su željni mira i seoskog života. Bridgetown sa svojim

povijesnim zgradama i prirodnim okolišem tvori slikovitu cjelinu, zadržavši seljački

šarm te predstavlja turističku atrakciju. U glavnoj ulici uz povijesne zgrade - pošta,

dućani, nalazi se i nekoliko hotela. Poznat je po održavanju raznih festivala (bluza,

zabavne muzike, cvijeća), a održavaju se i poznati teniski turniri. Pored nas promiču brojne farme, polja, livade i šume. Farmeri prave umjetna

mala jezera za napajanje stoke za vrućih ljetnih dana bez kiše. Manjimup je gradić poznat po drvnoj industriji, jer se ovdje nalaze šume Euca-

liyptus diversicolor, poznate kao karri stabla. Prolazimo ispod mosta napravljenog od

karri drveta - simbol Manjimupa. „Up" na aboridžinskom znači voda, te sva mjesta

koja u svom imenu imaju „up" nalaze se uz vodu.

56

U blizini je vidikovac s poznatim stablom „ Diamond Tree" visokim 54,5 m na čijem vrhu se nalazi platforma za izviđanje od požara. Čeka je izgrađena 1939.g., a

sada je turistička meka za hrabre da se popnu do vrha. Danas se ta izviđanja izvode

avionski.

Moj pokušaj penjanja

DENMARK Jug Zapadne Australije je najčešće

i omiljeno utočište, gdje građani Pertha

odlaze na odmor. Klima je za koji stu-

panj niža, priroda je toliko raznolika - od

razvedene obale s brojnim netaknutim pla-

žama do geoloških čuda, divljeg cvijeće,

drevnih šuma, planinske vrleti i prostranih

nacionalnih parkova. Naš cilj je Denmark

šarmantni gradić s oko 3000 stanovnika,

smješten među brežuljcima na šumovitoj

obali istoimene rijeke, koja utječe u spek-

takularni Wilsonov zaljev i dalje u ocean.

Stablo eukaliptusa može narasti više od 80 m

Naša kuća u šumi

Ime nije povezano s Danskom u Europi. Mogućnosti smještaja su raznolike, luksuzne

vile, vikendice, kućice i brvnare smještene po okolnim brežuljcima i šumama.

57

Centar grada je mirno mjesto bez semafora s nizom malih trgovina, kao i

lijepo uređenim restoranima i kafićima te

- ljekarnom! Okolina je opuštena, auto se

može ostaviti na jednom mjestu i dalje

ležerno nastaviti vrludati gradom ili šetati

se šetnicom uz rijeku. Za istražiti rijeku

trebalo bi iznajmiti kanu ili kajak, no mi

smo s uživanjem prošetali uz poredana

karri stabla sve do ulaska rijeke u ocean,

gdje su uvijek vidljivi i pelikani.

Unutrašnjost ljekarne u glavnoj ulici

Rijeka utječe u ocean

U samom centru uz rijeku je i glavni

park. Tu se održavaju razne priredbe i

sajmovi, gdje lokalni umjetnici prodaju

svoje radove. To je i mjesto piknika. Grad

odiše ljepotom i čistoćom i vidljivo je da

su građani prijatelji ekologije. Svaki dan smo lunjali naokolo jer je

ova regija stvorena za istraživanje i jedna

je od najvažnijih svjetskih bioloških ra-

znolikosti - biljnog i životinjskog svijeta. Walpole - Nornalup National Park,

udaljen od Denmarka pola sata vožnje,

Okolni brežuljci

Čarobna ljepota i čistoća mjesta

područje je jedne vrste divovskih eukaliptusovih stabala koja mogu narasti od 45

do 80 m visine. To je poznata dolina pod nazivom „ Valley of the Giants Treetop

Walk", koju svakako treba posjetiti. U krošnjama tog drveća, 40 metara od zemlje,

napravljen je čelični most s čeličnim nosačima koji omogućuje šetnju po vrhovima

stabala i jedinstven pogled na divovska drveća čiji obujam doseže i 7 metara. Na tlu je

isto izgrađeno veliko lijepo šetalište s oznakama za upoznavanje raznolikog bilja.

58

Šetnja u krošnjama Šetnja na tlu

U središnjem dijelu nacionalnog parka William Bay, koji se prostire na 1743

hektara površine uz ocean, nalaze se ogromne granitne stijene Elephant Rocks, koje

izgledaju kao krdo slonova u plitkim vodama Južnog oceana. Te velike gromade

jedinstvene su u pokrajini Denmark i svaki posjetitelj ih treba vidjeti. Unutar velikih

granitnih stijena nalazi se zelena oaza - bazen s tirkiznom bojom mora. To je idilična

plaža, gdje stijene zaklanjaju bazen od velikih valova, a kanali i granitne terase stvo-

rile su čaroban morski pejsaž. Kupanje je sigurno te sam i ja mogla proplivati da me valovi ne sruše. Svejedno, naš Jadran je jedinstven i ne bih ga mijenjala za oceane!

Zeleni bazen Granitne stijene intenzivne crvene boje od željeza

Duž obale prostiru se i druge atraktivne plaže te raznoliki biljni i životinjski

svijet. Obilje morskog života u estuarijima i obala privlači dupine, tuljane i kitove.

Zadivljujući kontrasti između kopna i mora, čini ovo područje uistinu jedinstvenim. U

nacionalnom parku William Bay vijuga svoj put i Bibbulmun staza, koja ide do Albanya.

59

Slonovske stijene

Vozeći se dalje turističkim cestama put

nas je vodio kroz guste karri šume, brojne

vinarije, farme i vidikovce. Zaustav- ljamo se na

privatnoj farmi životinja, gdje se mnoge

životinje mogu hraniti, maziti, igrati se s njima

i promatrati kako žive. To je osobit raj za djecu

jer mogu upoznati mnoge vrste životinja, neke

su endemske, a neke su iz drugih zemalja

(Afrika, Ame- rika). Tu su koale koje

uglavnom spavaju preživajući hranu, klokani

i alpake koje možete hraniti, maziti kuniće i zamorce, a male „joey" (beba klokan) hraniti na bo-

čicu, igrati se s tvorom. Velikog sjeverno američkog bizona i azijskog bivola možete -

pogledati „oči u oči". Ostale životinje su konji, magarci, emu, deve, jelen, ovce, ljame,

kokoši. Tu je i galerija Alpaca Boutique s keramičkim i drugim umjetninama poznate

umjetnice koja je član obitelji - Wendy Binks, koja dizajnira netipične oblike životinja

na karticama, magnetima, slikama, keramici, a nagrađivane su i njezine dječje knjige.

Veliki izbor je razne odjeće izrađen od vune alpake (džemperi, šalovi, rukavice, deke,

kape i drugo). Vuna alpake je jako mekana te su je Inke nazvali „vlaknom bogova".

60

Ljama A lp a k e

Brdoviti krajolik Denmarka uz ugodnu klimu omogućuje uzgoj raznih sorti grož-

đa te je poznato vinogradarsko područje. Denmark je poznat po nagrađenim vinima

Riesling, Sauvignon Blanc, Chardonnay, Cabernet Sauvignon, Pinot Noir i Shiraz.

Brojne vinarije i podrumi nižu se u lijepim krajolicima uz turističke ceste. Samo 5

minuta vožnje od grada uz malo jezero nalazi se vinarija „ Lake House" rustikalnog

šarma. To je idealno mjesto za opuštanje uz gurmansko jelo i kvalitetno vino. Lijepo

uređena unutrašnjost, park s cvijećem, vinogradom i sadnicama mandarina te stolo-

vima uz jezero stvara savršenu atmosferu.

Čarobna vinarija

Na cestama Australije često nalazimo znak upozorenja, ali na žalost mnogi

klokani pogibaju pod kotačima automobila. Oni su uglavnom po danu skriveni od

vrućine i spavaju u hladu, te izlaze rano ujutro ili pred večer i zaslijepe ih

automobilska svijetla.

61

Karakterističan prometni znak

Velika južna regija Zapadne Australije

obiluje bioraznolikostima biljnog i životinj-

skog svijeta - mnogo endema, a neke vrste

su i ugrožene. To je stanište raznih ptica,

ali i mnogih vrsta tobolčara. Jedna mala

plava ptičica pjevica „Splendid Fairywren" -

poznatija kao „Blue Wren" (plavi carić)

jedinstvena je za ovo područje. Mužjak je

izrazito plave boje s dugim repom, a ženka

je smeđa sa svijetloplavim repom. Na moju

žalost nisam je vidjela u živo, jer dok sam

okrenula glavu - već je odlepršala.

ALBANY

M a m a i beb a

Zavođenje ženke

Na krajnjem jugu zapadne Australije nalazi se šesti po veličini grad Albany. To

je najveća prirodna luka Princess Royal Harbour na cijeloj južnoj obali australskog

kopna. Grad je osnovan 1826. godine (tri godine prije Pertha), prvo je i najstarije

europsko naselje. Poznat je po svojoj povijesti, kitolovu te slikovitom obalnom krajoliku.

Albany

62

Uz poljoprivredu i ribolov danas je značajno turističko odredište. S mora ga okružuje veliki zaljev King George Sound, gdje se u neposrednoj blizini obale mogu

vidjeti južni pravi i grbavi kitovi za vrijeme njihove godišnje migracije. Postoje vidi-

kovci i organiziraju se ture za promatranje dupina i kitova.

T he G ap Granitna obala

Duž obale u nacionalnom parku Tondirrup, pružaju se granitne stijene s prirod-

nim formacijama kao što je The Gap (rascjep) i prirodni most. Rascjep je dubok 24

metra, a ocean juri u špilju u stijeni. Valovi su bili tako visoki, da smo se smočili i mi i

automobili, i to na udaljenom parkiralištu. Uz litice, divlje cvijeće oblikuje šareni

pokrivač. Visoko na spektakularno razvedenoj obali nalazi se „Albany Wind farm" s dva-

naest vjetroturbina i dugom šetnicom i zadivljujućim pogledom na ocean. Uz šetnicu

raste raznoliko divlje cvijeće. Tu prolazi i Bibbulmun Track koji završava malo dalje u

Albanyu.

Pravi ugođaj Kraj staze

Najstarija industrija u ovom dijelu Australije bio je kitolov i njihova prerada. To

je bio glavni izvor prihoda i zapošljavanja u Albaniyu, a proizvodi od kitova bili su

vrlo cijenjeni. Kitovi su se nemilice lovili, tako da je kitolov zabranila međunarodna

63

komisija. Stara stanica gdje su dolazili brodovi-kitolovci i tvornica za preradu prestala je s radom 1978. godine. Danas je to muzej kitova „Albany's Whale World" - jedini

takove vrste u svijetu. Na gatu je posljednji brod koji je dopremio kita - „Cheynes IV"., koji

se može razgledati. Tvornički pogon gdje se prerađivalo ulje je nevjerojatan. U

jednom od velikih spremnika za držanje ulja, prikazivao se 3D film o životu kitova i

morskih pasa. Posjet i obilazak zaista je jedinstven doživljaj.

Kitolovac Spremnici ulja

Kitovo ulje koristilo se za različite namjene - kao ulje za kuhanje i u proizvodnji

margarina. Veliki glavati kit ulješura u svojoj glavi sadrži spermacet - masnu bjelkastu

tvar koja se koristila za izradu svijeća, sapuna, pasta za poliranje, medicinske masti.

Ulje spermaceta cijenjeno je kao izvrstan lubrikant radi svoje viskoznosti te je bio

idealan za automobilske mjenjače, za motore aviona te mazivo za satne mehanizme.

Unutrašnjost tanka Kostur kita

Upotrebljavalo se i za štavljenje kože, tekstilnoj industriji te u nekim kozmetič-

kim i farmaceutskim proizvodima. Ambra, rijetka mirisna tvar koju ulješura izbacuje,

upotrijebljena je u proizvodnji parfema zbog ugodnog mirisa. Zubi kita koriste se kao

morska bjelokost u izradi ukrasnih predmeta.

64

Sve što je lijepo - brzo završi pa smo se i mi morali vratiti u Perth. Povratak je opet bio kroz nezaboravnu prirodu nacionalnih parkova, vožnju i šetnju uz gigantska stabla.

Ispod divovskih stabla

Na rijeci Približavamo se Perthu

Sanja Schiller

65

66

ZGODE IZ LJEKARNE

Napredno društvo budućnosti osmislilo je kako „spakirati osnovno znanje

u pilulu. Student dolazi u ljekarnu i pita kakve sve pilule znanja drže.

- Evo, tu je pilula za hrvatski jezik - pokaže mu ljekarnik malu bijelu

pilulu.

- Student je uzme i proguta i shvati kako već sve zna. -

Imate li još koju vrstu? - upita.

- Imamo za povijest, zemljopis i biologiju - reče ljekarnik.

- Odlično, dajte sve! - ushićeno će student, proguta pilule i opet zna sve -

A imate li za matematiku? - upita sav sretan.

- Samo trenutak! - kaže ljekarnik, ode u stražnju prostoriju i dovuče

gromadu od tablete koju s treskom spusti na pult.

- I to trebam uzeti? Kako? - pita student.

- Ha, mladi gospodine, pa zar ne znate da je matematiku oduvijek teško

progutati. ?!?

67

68

KAKO PLATITI ČLANARINU?

Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Za- greba i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na žiroračun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice i 3. točan broj žiroračuna 2360000-1101240952, te svoje ime i prezime.

Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu. Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za

protekle godine. Odlukom Središnjeg odbora članarina se mora uplatiti do kraja mjeseca

travnja.

Obavezno javite na adresu HDFT-a

svaku promjenu prezimena,

adrese stanovanja i mjesta rada.

»LANARINA JE OSNOVNI IZVOR

NA©IH PRIHODA!!!

Kojim novcem tiskati Ëasopis?

69

UPUTE ZA SURADNJU

Časopis donosi

1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka. 2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dije-

tetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku. 3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a. 4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih

akata važnih za struku. 5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-a

ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova. 6.

Upite članova s odgovorima. 7. Društvenu rubriku. 8. Različite vijesti i obavijesti.

Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje 1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom poštom, pisani u programu Microsoft

Word document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova times, veličina 11pt.

2. Crteži, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni dokument u JPG formatu

3. Na početku teksta upisati - naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj - pune nazive ustanove - podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova

4. Literaturu citirati redosljedom, kako je navedena u tekstu, te dolje navedenim načinom. Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema

međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice. Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine

Pharmaca 32 (1994), 221-36. Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica.

Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34. 5. Preporučena duljina teksta je 5 - 10 stranica. 6. Svi

tekstovi podliježu lekturi. 7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, (Me-

dika) 10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: urednistvo@hdft.hr 8.

Materijali se ne vraćaju.

"FARMACEUTSKI TEHNIČAR" je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farmaceu-

tskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998.

godine pod brojem 00000551.

Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem 50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715.

Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a financira se sredstvima HDFT-a i prodajom stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora.

Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 broje- va, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIČAR.

List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi HDFT-a besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori.

70

Obavijest

Članom društva ne postaje

se slanjem pristupnice,

već uplatom članarine

i upisnine.

71

SADRŽAJ

Uvodnik..................................................................................................

Sindrom nervoznog crijeva ..................................................................

Uživajmo u jesenskim plodovima ........................................................

Komplementarno i alternativno liječenje ...........................................

Vene ........................................................................................................

Rješavanje konflikata u ljekarni..........................................................

Ljekarništvo u franjevačkim samostanima provincije

sv. Ćirila i Metoda IX............................................................................

Farmaceutski tehničar u Njemačkoj ...................................................

Smokva...................................................................................................

IZ RADA DRUŠTVA ............................................................................

Razgovor s predsjednikom Skupštine grada Zagreba.......................

Sudjelovanje HDFT-a na simpoziju tehničara svjetske

farmaceutske federacije u Dablinu......................................................

Prikaz prezentacije ...............................................................................

IZ RADA PODRUŽNICA....................................................................

Podružnica Varaždinsko-međimurska................................................

OBAVJESTI ..........................................................................................

Promjena na čelu PharmaSa................................................................

PharmaS razvija segment bezreceptnih farmaceutskih proizvoda..

DOGAĐANJA .......................................................................................

Moj put u Australiju III .......................................................................

ZABAVNI KUTAK ...............................................................................

5

7

9

10

13

20

27

38

41

43

43

44

46

50

50

51

51

52

53

53

67

72