ENGLESKO-HRVATSKI POJMOVNIK SOCIJALNE POLITIKE

POJMOVNIK SOCIJALNE POLITIKE

ENGLESKO-HRVATSKI POJMOVNIKSOCIJALNE POLITIKE

Zamijećeno je da pojedini autori koriste iste socijalno-političke termine u različitimkontekstima te da im pridaju različita značenja. To stvara poteškoće u razumijevanju poj-mova i otežava dijalog i diskusiju. Također je uočeno da studentima nisu jasni mnogi poj-movi, za koje se može reći da su uobičajeni u socijalno-političkom rječniku. Osim toga,postoje objektivni problemi na koje nailaze autori prilikom prevođenja termina iz drugihjezika na hrvatski jezik. Mi smo se u ovom pojmovniku ograničili isključivo na engleskijezik, budući da je najveći broj hrvatskih termina i pojmova iz socijalne politike došaoupravo iz togjezika. Mnoge teškoće proizlaze iz toga što u engleskom jeziku postoji znatnoveći broj termina iz područja socijalne politike nego u hrvatskom jeziku. S druge strane,neki su se izrazi ustalili u hrvatskom jeziku, iako je upitno koliko su oni adekvatno preve-deni. Također, socijalni sustavi u zemljama engleskoga govornog područja rezultat su spe-cifičnoga društveno-povijesnog i kulturnog naslijeđa. To su samo neki od razloga zašto seizrazi ponekad ostavljaju u izvornom (engleskom) obliku ili se prevode opisno. Nažalost,ni mi to nismo mogli izbjeći u našem pojmovniku. Ovaj pojmovnik je relativno malog op-sega. Namjera nam je bila pojasniti i definirati ključne termine i koncepte, koji čine širejezgro pojmova socijalne politike, i tako doprinijeti većoj suglasnosti i jasnoći prilikomkorištenja pojmova. Priređivač i redakcija časopisa planiraju proširivati ovaj pojmovniknovim jedinicama, s namjerom da postupno dosegne razinu leksikona socijalne politike.Nadamo se da će ovaj pojmovnik, i u ovako suženom obliku, koristiti svima onima kojise bave socijalnom politikom ili pak surađuju sa stručnjacima koji oblikuju i ostvarujusocijalno-političke mjere.

Podrazumijeva se da su naša tumačenja pojmova podložna kritici i izmjenama kojemožemo unijeti u naredne, proširene verzije pojmovnika.

Absolute poverty [apsolutno siromaštvo]:siromaštvo definirano kao minimalna razinaopstanka ispod koje obitelji ili pojedinci ne bimogli preživjeti. Vidi također relative poverty.

Actuarial benefits [aktuarske naknade]:podrazumijevaju osiguranje od nekog rizika,kao što je bolest ili starost, i striktno su poveza-ne s vjerojatnošću kada će (u kojoj dobi) osigu-rana osoba oboljeti ili umrijeti. Visine aktuar-skih naknada koje pojedinci dobivaju odgova-raju, odnosno vezane su uz prethodne dopri-nose. Aktuarske naknade se izračunavaju uskladu s aktu arskom matematikom.

Basic income [temeljni dohodak]: pojamtemeljnog dohotka nije jednoznačan. Najčešćese razlikuje univerzalni od parcijalnog temelj-nog dohotka. Univerzalni temeljni dohodak bidobivao svaki pojedinac, bez obzira ima li pla-ćeno zaposlenje ili nema te bez obzira na nje-gove prihode ili želju za radom. Parcijalni te-meljni dohodak bi podrazumijevao temeljnidohodak namijenjen određenim skupinama

stanovništva (npr. osnovna mirovina za sve sta-rije građane, dječje naknade za svu djecu; nak-nade za sve rastavljene roditelje koji imaju ovi-snu djecu). Temeljni dohodak bi bio izuzet izporeza na dohodak i varirao bi ovisno o dobi.Namjera je da se putem temeljnog dohotka su-stav socijalne pomoći integrira u porezni su-stav. Do sada nijedna zemlja u svijetu nemauniverzalni temeljni dohodak.

Basic pension [osnovna mirovina]: mini-malni iznos mirovine koji pojedinci dobivaju iz"prvog stupa" obvezatnog mirovinskog susta-va. Također, u nekim zemljama ona podrazu-mijeva socijalnu mirovinu (financira se iz po-reznih prihoda i programa opće socijalne po-moći), na koju imaju pravo svi građani starijiod određene dobi (npr. 65 godina).

Benefits [naknade]: opći izraz koji obuh-vaća sva novčana i nenovčana davanja u okvirusustava socijalne politike.

Cash benefits [novčane naknade]: nakna-de koje se dodjeljuju pojedincima u obliku

207

Rev. soc. polit., god. 6, br. 2, str. 207-213, Zagreb 1999.

novca, za razliku od usluga (kao što je npr. be-splatna zdravstvena zaštita) ili davanja u vidumaterijalnih dobara. Novčane naknade opće-nito uključuju naknade socijalnog osiguranja isocijalne pomoći.

Child allowance [dječji doplatak]: nakna-da koju redovito dobiva roditelj za dijete ispododređene dobi. Može biti univerzalna ili ute-meljena na provjeri dohotka ili imovine. U ne-kim zemljama pravo na doplatak imaju svadjeca, a u drugima samo djeca zaposlenih rodi-telja. No, koriste se i drugi kriteriji za ostvari-vanje ovog prava.

Child benefits [dječje naknade]: vidi childallowance.

Citizenship [građanski status]: sociološkikoncept koji ima značajnu ulogu u razumije-vanju razvoja socijalne politike. Sa sociološko-ga gledišta, građanski status nije formalna ka-tegorija, pa ga treba razlikovati od prav-no-političkog koncepta građanskog statusa.Postoji nekoliko koncepcija građanskog statu-sa: liberalna, socijalnodemokratska i radikal-na. Najpoznatiju koncepciju građanskog statu-sa razvio je 'IH. Marshall. Njegov pojam gra-đanskog statusa obuhvaća tri komponente:građanska prava (jednakost pred zakonom),politička prava (pravo glasa, političkog organi-ziranja) i socijalna prava (pravo na minimalnidohodak, pravo na određene usluge). Ova seprava pojavljuju kao temelj društvene solidar-nosti u modernim društvima.

Contributory benefits [naknade utemelje-ne na doprinosima]: naknade koje se isplaćujusamo onim pojedincima koji uplaćuju doprino-se socijalnog osiguranja ili su te doprinose ra-nije uplaćivali (pojedinci koji su ostali bez po-sla, umirovljenici, bolesni i sL). Suprotno odnon-contributory benefits.

Dependency ratio [stopa ovisnog stanov-ništva]: označava odnos između ekonomskiaktivnoga i neaktivnog stanovništva. Obično seizračunava tako da se broj osoba koje su mlađeod 15 i starije od 65 godina podijeli s brojemosoba u dobi između 15 i 64 godine.

Disregard [zanemarivanje prihoda]: značizanemarivanje (neuzimanje u obzir) utvrđenesume zarada ili tipova prihoda prilikom odlu-čivanja o tome ima li neki pojedinac ili obiteljpravo na stanovitu naknadu ili prilikom odre-đivanja visine te naknade (npr. kada se u ukup-

208

Englesko-hrvatski pojmovnik socijalne politike

ne prihode obitelji koja traži socijalnu pomoćne računaju doplatci za djecu).

Employment rate [stopa uposlenosti]: om-jer između broja uposlenih i ukupnog brojaosoba koje se nalaze u radno aktivnoj dobi.

Earnings-related benefits [naknade veza-ne uz zarade]: naknade čija visina ovisi o pri-jašnjim zaradama pojedinca, tako da pojedincikoji su ranije imali veće zarade dobivaju i većenaknade. Visina ovih naknada može se bitnorazlikovati ovisno o tome polazi li se od pro-sječnih, najviših ili nedavnih zarada. Suprotnood flate-rate benefits.

Family allowance [obiteljski doplatak]:obično se isplaćuje redovito (mjesečno) svimobiteljima koje imaju djecu ispod određenedobi, u pravilu bez obzira na njihove prihode.U nekim zemljama obiteljski doplatci u stvaripredstavljaju dječje doplatke.

Family benefits [obiteljske naknade]: općiizraz za sve vrste novčanih ili nenovčanih pot-pora koje se dodjeljuju obiteljima s djecom. Uobiteljske naknade bi ulazile, također, poreznepovlastice, naknade udomi teljskim obiteljimaitd.

Flat-rate benefits [jedinstvene naknade]:naknade koje se isplaćuju u jedinstvenom mje-sečnom iznosu (iako one mogu biti veće za obi-telji s većim brojem članova) i koje ne ovise oprijašnjim zaradama. Tako sve obitelji odre-đenog tipa ili veličine dobivaju naknade iste vi-sine. Suprotno od earnings-related benefits.

Funded pensions [fondovske mirovine]:mirovine (ili dio mirovine) koje se isplaćuju izsredstava fonda, koja su akumulirana u nekomrazdoblju iz doprinosa članova fonda i ostvare-ne dobiti na doprinosima prikupljena sredstva.

Ginni coefficient [Ginnijev koeficijent]:mjera ukupne nejednakosti u nekom društvu.Može poprimiti vrijednosti između nula (kadaje dohodak jednako distribuiran) i jedan (kadajedan pojedinac ima sveukupni dohodak).

Houses of correction [popravni domovi]:institucije u vrijeme Poor Law, u kojima su uv-jeti i režim života bili stroži nego u radnim do-movima (workhouses). U popravne su domoveupučivani pojedinci koji su bježali iz radnihdomova.

Housing assistance [pomoć za stanova-nje]: sustav intervencija usmjerenih podmire-nju stambenih potreba s namjerom da se po-mogne kućanstvima s niskim primanjima. Uklju-

Rev. SDC. polit., god. 6, br: 2, str: 207-213, Zagreb 1999.

čuje gradnju socijalnih stanova, pomoć u naba-vi stana (premirana štednja i subvencioniranikrediti), subvencije najamnine i troškova sta-novanja.

Housing benefits [naknade za stanova-nje]: vidi housing assistance.

Income transfers [dohodovni transferi]:vidi cash benefits.

Income-tested benefits [naknade utemel-jene na provjeri dohotka]: naknade koje se is-plaćuju samo onim pojedincima (obiteljima)čiji je dohodak niži od odgovarajuće razine.Vidi također means-tested benefits.

In-kind benefits [nenovčane naknade]:uključuju direktna davanja pojedincima ili obi-teljima, u obliku konkretnih materijalnih do-bara ili u obliku usluga (kao što je besplatnazdravstvena zaštita ili besplatno obrazovanje).

Labour market policy [politika tržišta ra-da]: podrazumijeva mjere kojima se potiče že-ljeno ponašanje aktera na tržištu rada. Naj-češće se pravi razlika između aktivnih i pasiv-nih mjera. Cilj je aktivnih mjera poticanje za-pošljavanja, a to se čini kroz subvencioniranozapošljavanje ili kroz povećavanje potencijalauposlivosti pojedinca (putem dodatnog obra-zovanja, prekvalifikacije, usavršavanja i sl.).Pasivne mjere imaju za cilj nadoknaditi izgub-ljenu zaradu nezaposlenih. Isto tako, pasivnimse mjerama smanjuje ponuda rada, time što sepojedince (financijski) stimulira da se povukus tržišta rada. Primjer pasivne mjere je nakna-da za nezaposlene.

Life expectancy [prosječno trajanje živo-ta]: prosječni broj godina života koji će doživ-jeti pojedinac u nekom društvu. Prosječno tra-janje života se najčešće mjeri od rođenja ili od60/65 godine, a služi kao mjera dugovječnostistarije populacije (ova je mjera korisna prili-kom ocjene dužine razdoblja u kojem će nekaosoba dobivati mirovinu).

Maternity leave [porodni dopust]: u naj-većem broju zemalja, zaposlena žena može os-tati kod kuće u vrijeme kasne trudnoće ili na-kon poroda, s tim da u tom razdoblju primanaknadu koja obično iznosi visoki postotaknjezine ranije plaće. U nekim zemljama zapo-slene žene nakon poroda imaju pravo samo naneplaćeni dopust (SAD, Novi Zeland).

Maternity benefit [porodna naknada]: na-knada koja se redovito isplaćuje majkama (kao


odgovarajući postotak njihove ranije plaće) zavrijeme porodnog dopusta.

Means-tested benefits [naknade utemelje-ne na provjeri dohotka i/ili imovine]: isplaćujuse samo onim pojedincima ili kućanstvima čijisu dohoci ili vrijednost ukupne imovine ispododgovarajuće razine. Ovaj pojam, dakle, obuh-vaća provjeru dohotka i/ili ukupne imovine.

Moral hazard [moralni hazard] : situacijau kojoj se osigurani pojedinci nedovoljno čuva-ju rizika, kao što bi to morali kada ne bi biliosigurani. Na ovaj način, osigurani pojedincimogu utjecati na rast troškova osiguravajućihdruštava.

Negative income tax [negativni porez nadohodak]: sustav u kojem su dohodovna pot-pora i dohodovno oporezivanje integrirani ta-ko da porezni sustav isplaćuje naknade onimas niskim dohocima i oporezuje one s višim do-hocima.

Non-contributory benefits [naknade kojenisu utemeljene na doprinosima]: naknade začije dobivanje nije potrebno prošlo uplaćivanjedoprinosa, a financiraju se iz općih poreznihprihoda. Ove naknade mogu biti utemeljenena provjeri prihoda ili mogu biti univerzalne.Suprotno od contributory benefits.

Nongovernmental organizations (NGO)[nevladine organizacije]: privatne neprofitneorganizacije institucionalno odvojene od vladei njenih organizacija. Ove organizacije ne ra-spodjeljuju dobit, imaju vlastitu upravu te urad uključuju dobrovoljce. Ove organizacijepružaju usluge socijalne skrbi, zdravstvene,obrazovne i slične usluge. Prema tipu pravneosobe one su najčešće udruge ili zaklade.

Old age dependency ratio [stopa ovisnogastarijeg stanovništva]: omjer starijega stanov-ništva u odnosu na radno aktivno stanovništvo.Obično se izračunava tako da se broj osobastarijih od 65 godina podijeli s brojem osoba udobi od 15 do 64 godine.

Parentalleave [roditeljski dopust]: plaće-ni ili neplaćeni dopust koji mogu koristiti otacili majka radi odgoja djeteta, skrbi o bolesnomdjetetu i sl.

Parental allowance [roditeljski doplatak]:naknada koja se redovito isplaćuje roditelju zavrijeme roditeljskog dopusta.

Pay-as-you-go pension s [mirovine iz su-stava "tekuće raspodjele"]: mirovine (u pravi-lu javne) koje se isplaćuju iz trenutno prispje-

209

Rev. soc. polit., god. 6, br. 2, str. 207-213, Zagreb J 999.

lih doprinosa, umjesto npr. iz fondova s aku-muliranim sredstvima.

Poor Law [zakon za siromašne]: sustavbritanskih zakona za pomaganje siromašnih.Ovi su zakoni uvedeni početkom 17. stoljeća, aukinuti u prvoj polovici 20. stoljeća.

Poverty gap [razlika između linije siroma-štva i dohotka siromašnih]: mjera agregatnogsiromaštva koja procjenjuje koliko je novcapotrebno utrošiti da bi se dohoci svih siroma-šnih podigli na razinu određene (usuglašene)linije siromaštva. Ova nam mjera pokazuje je lisiromaštvo u nekoj zemlji više površinskoga ilidubinskog karaktera (o čemu nam ne govoribroj siromašnih pojedinaca ili obitelji).

Poverty line [linija siromaštva]: obično sedefinira kao razina dohotka ispod koje poje-dince (obitelji) smatramo siromašnima. Posto-je brojni načini izračunavanja linije siroma-štva. Na primjer, ona može biti utemeljena nastvarnim životnim troškovima ili može biti od-ređena relativno, kao 50% prosječnoga dohot-ka.

Poverty rate reduction [stopa eliminira-nog siromaštva]: ova se mjera često koristi pri-likom određivanja učinkovitosti ukupnih ilipojedinačnih socijalnih transfera. Tako se mo-že ustanoviti koji su socijalni transferi najučin-kovitiji s aspekta reduciranja siromaštva. Naj-prije se utvrdi broj siromašnih, ali tako da se izprihoda isključe dohodovni transferi, a zatimse analizira u kojoj mjeri socijalni transferi, ka-da se uključe u ukupne prihode, doprinosesmanjivanju broja siromašnih.

Poverty trap [zamka siromaštva]: situacijau kojoj se visina means-tested naknade smanju-je barem za istu sumu novca koju pojedinac iliobitelj zaradi od rada. Ovo demotivira, jer sematerijalna situacija pojedinca putem rada nepoboljšava, već se može i pogoršavati.

Public expenditures [javni izdaci]: ukupniizdaci države, odnosno vlade za sve programesocijalne politike (isključeni su izdaci privatnihi neprofitnih organizacija).

Public transfers [javni transferi]: svi nov-čani transferi koji se financiraju iz javnih(državnih) izvora.

Relative poverty [relativno siromaštvo]:siromaštvo koje se definira u odnosu na pro-sječni standard života određenog društva, npr.kao određeni dio (postotak) prosječnog do-hotka; vidi absolute poverty,

210


Replacement rate [zamjenska stopa]: om-jer između visine određene naknade i visineplaće pojedinca u nekom obračunskom raz-doblju (obično u odnosu na prošli mjesec iligodinu). Zamjenska stopa, također, znači om-jer između prosječne visine neke naknade(npr. prosječne mirovine) i prosječne plaće.

Social assistance [socijalna pomoć]: širokiskup naknada kojima je cilj zajamčiti minimal-nu razinu opstanka ljudima koji su ostali bezživotnih sredstava. Obično se financiraju iz po-reznih prihoda i temelje na provjeri dohotka iliukupne imovine. Veći je postotak stanovništvaoslonjen na socijalnu pomoć u onim zemljamau kojima postoji ograničeno socijalno osigu-ranje.

Social care [socijalna skrb]: u nekim zem-ljama podrazumijeva mjere i programe institu-cionalne brige za određene skupine. U VelikojBritaniji je dohodovna potpora (novčana po-moć) odvojena od socijalne skrbi, koja pružausluge, savjete i sl. Rasprave o socijalnoj skrbibave se problemom ravnoteže između institu-cionalne skrbi, obiteljske skrbi i skrbi unutarzajednice, kao i ulogom profesionalaca i vo-lontera u pružanju skrbi.

Social dividend [socijalna dividenda]: ob-lik negativnog poreza na dohodak, vidi negati-ve income tax.

Social exclusion [socijalna isključenost]:nedovoljno precizan pojam koji ima višestrukaznačenja. Sve se češće koristi od početka 90-ihu zemljama EU. Smatra se da je koncept is-ključenosti širi od pojma siromaštva, tj. daosim siromaštva uključuje i deprivaciju koja jeposljedica slabljenja solidarnosti i veza izmeđupojedinca i društva. U zemljama EU socijalnase isključenost definira kao neuspješnost os-tvarivanja integracije u jednom ili više socije-talnih sustava (demokratsko-pravnom, radno-tržišnom, sustavu socijalne dobrobiti te obi-teljskom sustavu i sustavu lokalne zajednice).

Social expenditures [socijalni izdaci]:ukupni izdaci državnih i privatnih institucijakoje pružaju naknade (novčane i nenovčane)ili financijsku pomoć pojedincima i obiteljima,kako bi lakše prebrodili okolnosti koje nega-tivno utječu na njihovo blagostanje.

Social inclusion [socijalno uključivanje]:sa socijalno-političkoga gledišta obuhvaća nizprograma kojima je cilj integrirati isključenegrupe ili pojedince u "središnje" društvo. Ovi

..-;


su programi karakteristični po tome što kom-biniraju ekonomske sa socijalnim ciljevima.Namjera je da se dobivanje dohodovne potpo-re uvjetuje obvezom pojedinca da aktivno sud-jeluje u procesima socijalnog uključivanja. UFrancuskoj su uvedeni tzv. ugovori o uklju-čivanju, koje potpisuje pojedinac i predstavnikdržavne (lokalne) administracije, a kojima se iformalno jamči veza između prihoda i sudjelo-vanja u integracijskim aktivnostima.

Social insurance [socijalno osiguranje]:sustav novčanih naknada kojim upravlja drža-va putem obveznih doprinosa. Pravo na nakna-de socijalnog osiguranja proizlazi iz doprinosašto ih je pojedinac uplaćivao u razdoblju dok jebio zaposlen. Najznačajnije naknade socijal-nog osiguranja su mirovine (starosne, invalid-ske, obiteljske), naknade za nezaposlene, po-rodne naknade, naknade u slučaju bolesti. Ovenaknade, u pravilu, nisu utemeljene na provje-ri prihoda i njihova je visina obično povezana sprijašnjim zaradama ili doprinosima. Nekismatraju da bi u socijalno osiguranje trebalouključiti i programe privatnog osiguranja, a nesamo državnog.

Social justice [socijalna pravda]: cilj soci-jalne politike, a tiče se načina na koji se resursitrebaju dijeliti ili distribuirati između pojedi-naca. Percepcije socijalne pravde mogu se zna-čajno razlikovati između društava ili unutardruštva.

Social partners [socijalni partneri]: akterikoji sudjeluju u oblikovanju i provođenju mje-ra i programa socijalne politike. To mogu biti:država, nevladine organizacije, interesne gru-pe, udruženja, poduzeća, sindikati itd.

Social policy [socijalna politika]: akadem-ska disciplina i praktična djelatnost. Obuhvaćaone državne aktivnosti kojima se regulira pru-žanje naknada pojedincima ili obiteljima kojesu, zbog određenih okolnosti, ostale potpunoili djelomice bez svojih prihoda, pa su stogadospjeli u nepovoljnu životnu situaciju. Opći jecilj socijalne politike zadovoljiti osnovne po-trebe građana, ujednačiti njihove životne šan-se, osvariti socijalnu sigurnost i pomoći onimakoji se ne mogu sami brinuti o sebi. Jezgro so-cijalne politike uključuje socijalno osiguranje,socijalnu pomoć, zdravstvo i socijalne usluge.U širem smislu, ovaj pojam uključuje obrazov-nu i stambenu politiku te politiku zapošljava-nja.


Social protection [socijalna zaštita]: izrazkoji se češće koristi u europskim zemljama. Uširem smislu riječi, ovaj pojam obuhvaća svenovčane transfere i zdravstvenu skrb. U suže-nom značenju, njime se označavaju sve mjereusmjerene na zaštitu ranjivih skupina.

Social rights [socijalna prava]: manje pre-cizna i formalizirana skupina prava, u odnosuna građanska i politička prava. Socijalna pravatrebaju omogućiti pojedincima održanje odre-đene razine ili stila življenja te posjedovanjeresursa nužnih za civilizirani način života. Onase uglavnom mogu svesti na dva zahtjeva: pra-vo na minimalnu ekonomsku sigurnost i pravona punopravno sudjelovanje u društvenom ži-votu. Postoji razlika između tzv. tvrdih socijal-nih prava (prava iz sustava socijalnog osigu-ranja), jasno zakonski formuliranih i zaštiće-nih te tzv. mekih socijalnih prava, koja su ma-nje zakonski zaštićena i značajno ovise o poli-tičkim i ekonomskim promjenama. Opseg so-cijalnih prava se može uvelike razlikovati oddruštva do društva.

Social safety net [socijalna sigurnosnamreža]: U užem smislu, termin "socijalne si-gurnosne mreže" obuhvaća naknade socijalnepomoći. U najširem smislu riječi, ovaj pojampokriva sve transfere sustava socijalne sigurno-sti. U tranzicijskim zemljama, on često ozna-čava hitne mjere donesene zbog reforme soci-jalnog sustava. Osim toga, govori se o primar-noj ifirsl-lier) i sekundarnoj (second-tier) sigur-nosnoj mreži. U primarnu sigurnosnu mrežu biulazile naknade socijalnog osiguranja (mirovi-ne, naknade za nezaposlenost), univerzalnenaknade (naknade za djecu) te određene po-trošačke subvencije, dok bi sekundarnu sigur-nosnu mrežu sačinjavale naknade socijalne po-moći, kao i naknade usmjerene na prekvalifi-kaciju i profesionalno usavršavanje.

Social sectors [socijalni sektori]: skupniizraz za politike i programe koji se odnose nazapošljavanje i nezaposlenost, dohodovnu pot-poru, obrazovanje i izobrazbu, zdravstvenuskrb, stambenu politiku i socijalnu skrb.

Social security [socijalna sigurnost]: imaviše značenja. Najčešće uključuje socijalno osi-guranje i socijalnu pomoć. Ovaj se pojam uSAD koristi u znatno užem značenju nego uEuropi.

Social spending [socijalni troškovi]: vidisocial expenditures.

211


Social transfers [socijalni transferi]: vidicash benefits.

Social welfare [socijalna politika, socijal-na dobrobit]: vidi social policy.

Stigma [stigma]: osjećaj srama i obilježe-nosti koji osoba ima jer svoje prihode pri-skrbljuje preko income-tested naknada, a neputem plaće ili naknada socijalnog osiguranja.Stigma je često posljedica prirode administra-tivnih procedura i dovodi do smanjenog uzi-manja takvih naknada.

Survivor pension [obiteljska mirovina]:mirovina koju u smanjenom iznosu primajučlanovi uže obitelji (suprug/a, djeca) osigurani-ka koji je preminuo.

Take-up [uzimanje naknada]: omjer izme-đu broja osoba koje primaju određenu nakna-du i broja osoba koje potencijalno imaju pravona nju.

Targeting [ciljanost]: politika usmjerava-nja naknada prema specifičnoj skupini ili spe-cifičnim skupinama. Ciljanost uključuje hori-zontalnu efikasnost, koja podrazumijeva spo-sobnost sustava da pruži socijalnu zaštitu svimpojedincima koji imaju potrebu za određenimnaknadama, i vertikalnu efikasnost, koja se ti-če sposobnosti sustava da isključi iz dobivanjanaknada one skupine koje nemaju potrebu zanaknadama.

Unemployment benefit [naknada za neza-poslene]: novčana naknada koja se plaća poje-dincima koji su izgubili posao. Pojedine zemljepostavljaju različite uvjete za dobivanje ovenaknade. Obično takvi pojedinci moraju, prijegubitka posla, raditi određeni broj mjeseci iaktivno tražiti novi posao.

Unemployment rate [stopa nezaposleno-sti]: omjer između broja nezaposlenih i ukup-nog broja osoba koje se nalaze u radno aktiv-noj dobi. Stope nezaposlenosti se mogu bitnorazlikovati ovisno o tome koji se kriteriji kori-ste prilikom definiranja nezaposlene osobe(formalno-pravni ili ekonomistički).

Unemployment trap [zamka nezaposleno-sti]: situacija u kojoj je materijalni položaj po-jedinca (obitelji) bolji ili tek malo lošiji u slu-čaju kada je nezaposlen nego kada radi. Stogapojedinci radije ostaju nezaposleni nego daprihvate slabije plaćen posao. S ovakvim se si-tuacijama posebno suočavaju pojedinci s ni-skim zaradama i/ili velikim obiteljima.

212


Universal benefits [univerzalne naknade]:naknade koje se dodjeljuju na osnovi kriterijapripadnosti određenoj skupini, bez provjereprihoda. Na primjer, kriterij za dobivanje obi-teljskog doplatka jest da obitelj ima djecu od-ređene dobi (bez obzira na visinu prihoda).

Uprating [usklađivanje]: proces u kojemse visine naknada usklađuju s rastom plaća ilicijena. U zapadnim se zemljama ovo usklađi-vanje događa u pravilu jednom godišnje, dokje u tranzicijskim zemljama usklađivanje češće(uglavnom zbog visoke inflacije).

Vulnerable groups [ranjive skupine]: sku-pine s najizraženijom potrebom za socijalnomzaštitom i socijalnom pomoći. U gotovo svimdruštvima su neke uloge povezane s ranjivošću(biti nemoćan, nezaposlen, umirovljen, imatidjecu itd.). Međutim, nema direktne poveza-nosti između ovih uloga i, na primjer, siroma-štva. Društva pogođena krizom, zbog rata ilitranzicije, imaju brojnije ranjive skupine negodruga društva.

Welfare benefit [socijalna pomoć]: vidi so-cial assistance.

Welfare mix [kombinirani model socijalnepolitike]: podrazumijeva diversifikaciju sekto-ra i aktera koji sudjeluju u socijalnoj politici.Kombinirani model socijalne politike je pove-zan s idejom tzv. socijalnog trokuta. Drugim ri-ječima, sustav socijalne politike se promatrakao rezultanta djelovanja triju sektora: vladi-noga ili državnog sektora, privatnoga profit-nog sektora te neprofitnog sektora.

Welfare pluralism [pluralizam u socijal-noj politici]: vidi welfare mix.

Welfare rights [socijalna prava]: vidi so-cial rights.

Welfare state [socijalna država]: državakoja preuzima odgovornost za temeljnu mate-rijalnu dobrobit i sigurnost svojih građana (ovase odgovornost ne može povjeriti privatnimkorporacijama ili lokalnim zajednicama). Soci-jalna država štiti građane od određenih rizika,od kojih su najznačajniji: starost, siromaštvo,invalidnost nezaposlenost i bolest. Najranijioblik socijalne države pojavio se u Njemačkojkrajem 19. stoljeća, u obliku nacionalnog su-stava socijalnog osiguranja. Međutim, procvatsocijalne države vezan je za prva desetljeća na-kon Drugog svjetskog rata. Postoje različitioblici socijalne države. Većina zapadnih zema-lja i skandinavske zemlje imaju obuhvatne so-


cijalne države, dok SAD i Japan imaju najsla-bije razvijene socijalne države među ekonom-ski razvijenim zemljama.

Workfare state [država u kojoj su socijal-nopolitičke mjere usmjerene na rad]: za razli-ku od welfare state, koja teži ostvariti sigurnostdohotka, workfare state, umjesto stabilnosti isigurnosti, nastoji unaprijediti kompetitivnost,potčiniti socijalnu politiku zahtjevima tržišta ipoticati radnu i proizvodnu fleksibilnost. Zaovaj tip države svojstveno je gubljenje i ogra-ničavanje prava na naknade, jer se dobivanje


naknada vezuje uz traženje posla. Socijalnenaknade se pretvaraju od instrumenta doho-dovne sigurnosti u mjeru radno tržišne politike.

Workhouses [radni domovi)]: institucijekoje su nudile rad i elementarni smještaj siro-mašnima i ubogima u vrijeme vladavine PoorLaw.

Workhouse test [provjera putem radnihdomova]: uvjet da korisnici naknada u vrijemePoor Law moraju živjeti u radnim domovima.

Priredio Zoran Šućur

213

Documents

ENGLESKO-HRVATSKI POJMOVNIK SOCIJALNE POLITIKE