Energetski efikasna javna Energetski efikasna javna rasvjetarasvjeta

Doc. Doc. drdr Milovan Milovan RaduloviRaduloviććElektrotehniElektrotehniččkiki fakultetfakultetPODGORICAPODGORICA

Zahvaljujem se Strukovnoj Komori Elektro Inženjera IKCG

na finansiskoj pomoći tokom realizacije ovog rada

Povećavanje energetske efikasnosti je svakako jedan od najhitnijih zadatakasadašnjice.

Ono ublažava skokove cijena energije, smanjuje zavisnost od uvoza iste,snižava emisiju ugljendioksida (CO2) kojiima štetan uticaj na klimu, povećavasigurnost snabdijevanja i ublažavasukobe u raspodjeli energije.

Dakle, svaka odgovorna energetskapolitika mora da odgovori na pitanje kakose energetska efikasnost možepovećati.

ŠŠefoviefovi drdržžavaava i i vladavlada EvropskeEvropske unijeunije donijelidonijeli susuvavažžnene odlukeodluke o o budubuduććojoj klimatskojklimatskoj ii energetskojenergetskojpoliticipolitici sasa dalekosedalekosežžnimnim mjeramamjerama. . EvropskaEvropska UnijaUnijase se obavezujeobavezuje dada smanjismanji svojesvoje emisijeemisije do 2020. do 2020. godinegodine zaza najmanjenajmanje 20%.20%.

UdioUdio obnovljivihobnovljivih energijaenergija u u potropotroššnjinji primarneprimarneenergijeenergije trebatreba dada se se utrostruutrostruččii do 2020.do 2020. godinegodine i i dostignedostigne 20%, a 20%, a energetskaenergetska efikasnostefikasnost trebatreba dada se se u u istomistom perioduperiodu povepoveććaa zaza 20% u 20% u odnosuodnosu nana slusluččajaj„„business as usualbusiness as usual““..

Zato postoji formula koja se lako pamti: „3x20 do 2020.“, kojutreba da imaju na umu sve odgovorne ličnosti.

Javna rasvjeta je dio komunalne infrastrukture svakog naseljenogpodručja čiju izgradnju i održavanje reguliše “Zakon o komunalnim djelatnostima”, a u nadležnosti je gradova i opština.

JAVNA RASVJETAJAVNA RASVJETA

U okviru komunalnog poslovanja pod pojmom »javna rasvjeta «podrazumijeva se upravljanje, održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, uključujući i podmirivanje troškova električne energije, za osvjetljavanje javnih površina, saobraćajnica koje prolaze kroz naselje i nekategorisanih puteva.

Osnovna komunalna opremljenost građevinskog područjapodrazumijeva pravo građana na vodosnabdijevanje, odvođenjeotpadnih voda, zbrinjavanje otpada, na javnu rasvjetu itd.

ZAZAŠŠTO JE POTREBNA JAVNA RASVJETATO JE POTREBNA JAVNA RASVJETA

Javna rasvjeta je integralni dio komunalnog uređenja koje se sprovodi da bi zadovoljilo potrebu za:

• povećanjem sigurnosti kretanja pješaka i vozila

• stvaranjem ambijentalnog ugođaja na javnim površinama trgova, ulica i parkova

• akcentiranjem arhitektonskih zdanja i istorijskih objekata

NENEŽŽELJENE POSLEDICE JAVNE RASVJETE ELJENE POSLEDICE JAVNE RASVJETE

PratePrateććii efekefekaat t javnejavne rasvjeterasvjete susu ::–– PrekomjernaPrekomjerna potropotroššnjanja elektrielektriččnene energijeenergije ii–– SvjetlosnoSvjetlosno zagađenjezagađenje okoliokolinene u u viduvidu::

–– nenežželjenogeljenog oosvjetljavanjasvjetljavanja nebaneba,,–– oometajumetajuććegeg svijetlasvijetla i i bljeblješštanjatanja..

SVJETLOSNO SVJETLOSNO ZAGAĐENJEZAGAĐENJE• Svjetlosno zagađenje je promjena nivoa prirodne

osvijetljenosti u noćnim uslovima izazvano unošenjemsvjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem.

Na slici je satelitska fotografijaEvrope, snimljena tokom 24 satnerevolucije satelita oko zemlje, čimeje postignuto kretanje satelita u isključivo noćnom dijelu iznad našeg kontinenta.

Izrazito su vidljive zone većegustine naseljenosti stanovništva, jer su ta područja više osvijetljena.

Neka istraživanja ukazuju na to daneprilagođena ulična rasvjeta možebiti uzrokom do 50 % svjetlosnogzagađenja

KAKO SUZBITI NEGATIVNE UKAKO SUZBITI NEGATIVNE UČČINKE JAVNEINKE JAVNE RASVJETE?RASVJETE?

Negativan učinak javne rasvjete može se kontrolisati i smanjiti na način da se tokom projektovanja, izgradnje i održavanja javne rasvjete slijede preporuke stručnjaka o tome:

– Šta je stvarno potrebno osvijetliti?– U koje vrijeme osvijetliti?– Kojom jačinom svjetlosti osvijetliti?– Koje tehnologije primijeniti?

I kako sada znati kojim putem ići kada govorimo o energetskojefikasnosti u javnoj rasvjeti?

Osnovne preporuke za efikasnu javnu rasvjetu i uštede su:

- korišćenje en. efikasnih izvora svijetla (napredne tehnologije)

- korišćenje en. efikasnih svjetiljki (svjetlosno zagađenje)

-projektovanje javne rasvjete u skladu s normama

- efikasno upravljanje javnom rasvjetom

- praćenje troškova i potrošnje javne rasvjete (katastar svjetiljki, odabir tarifnog modela)

- redovno održavanje

KO MOKO MOŽŽE PRIMIJENITI MJERE ENERGETSKE I EKOLOE PRIMIJENITI MJERE ENERGETSKE I EKOLOŠŠKE KE EEFIKASNOFIKASNOSTI NA JAVNOJ RASVJETI STI NA JAVNOJ RASVJETI ??

• Mjere energetske i ekološkeefikasnosti mogu primijenitiekološki osviješćeni graditeljijavne rasvjete.

• Javnu rasvjetu grade gradovi i opštine na naseljenompodručju, odnosno investitoriizgradnje putne infrastrukture, odnosno vlasnici proizvodnihpogona izvan naseljenihdijelova područja.

KO MOKO MOŽŽE UTE UTIICATI NA PRIMJENU MJERA CATI NA PRIMJENU MJERA ENERGETSKE ENERGETSKE EFIKASNOSTIEFIKASNOSTI ??

• Izgradnja javne rasvjete na područjugrada ili opštine se finansira iznamjenskih sredstava budžeta«komunalnog doprinosa», a održavanje javne rasvjete se finansira iz namjenskih sredstavakomunalne naknade.

• Građani mogu preko predstavničkogtijela pratiti način trošenjanamjenskih sredstava za izgradnjujavne rasvjete ako su na pravi način informisani o ekološkim aspektimajavne rasvjete

• Intenzivna izgradnja na novimgradskim područjima i dotrajalostjavne rasvjete na većem dijelugradskog područja zahtijeva značajnija ulaganja u njenurekonstrukciju i izgradnju pa je gradska uprava već senzibiliziranaza taj problem.

78%5.369.951,606.896.206,0399%41.811.260,4042.241.304,20UKUPNO

90%158.163,52175.062,89109%1.166.173,801.071.333,20CETINJE16

74%396.789,35538.084,4396%3.167.432,003.314.700,00HERCEG NOVI15

91%285.632,19314.962,63118%2.276.820,701.934.142,20ULCINJ14

77%1.653.138,012.152.714,4999%13.101.593,5013.180.917,00PODGORICA13

89%200.134,46225.653,29115%1.595.638,001.385.571,00TIVAT12

86%93.489,73108.644,91112%750.671,00669.891,00ROŽAJE11

80%129.578,48162.733,80102%1.013.827,10992.361,90PLJEVLJA10

67%598.847,34889.673,4887%4.767.135,005.471.919,00NIKŠIĆ9

76%51.775,3868.422,7397%409.074,60423.753,00MOJKOVAC8

84%351.142,81417.160,84108%2.780.250,702.568.566,00KOTOR7

62%61.336,6498.676,8676%456.901,00598.070,90KOLAŠIN6

81%200.683,69249.241,01101%1.528.461,001.513.178,00BERANE5

66%14.156,3421.331,4386%113.007,00131.247,00ŽABLJAK4

79%509.950,13643.008,3995%3.716.825,003.922.811,00BUDVA3

90%129.112,72143.805,56112%993.439,00885.249,00BIJELO POLJE2

78%536.020,81687.029,2995%3.974.011,004.177.594,00BAR1

%iznos fakture za2010 godinu €

iznos faktureza 2009 godinu

€%

potrošnja 2010 godina KW

potrošnja 2009 godina KW

GRAD

Potrošnja JAVNE RASVJETE u CRNOJ GORI period

2009/2010 godina

108%1.463.325,1111.327.207,60UKUPNO

132%52.441,11385.932,30CETINJE16

118%116.561,75931.158,00HERCEG NOVI15

123%87.807,39699.952,00ULCINJ14

99%409.812,523.250.598,80PODGORICA13

103%51.861,48412.649,00TIVAT12

125%29.226,93234.771,00ROŽAJE11

112%36.520,19284.411,10PLJEVLJA10

104%155.315,011.240.522,00NIKŠIĆ9

109%14.254,19111.879,00MOJKOVAC8

104%90.929,33720.049,80KOTOR7

123%18.813,00140.647,00KOLAŠIN6

112%56.245,52428.319,00BERANE5

129%4.557,7236.469,00ŽABLJAK4

112%146.883,561.042.709,00BUDVA3

108%35.213,80267.337,60BIJELO POLJE2

115%156.881,611.139.803,00BAR1

%€KWGRAD

Potrošnja JAVNE RASVJETE u prvom kvartalu 2011. godine

IZVODI IZ AKTIVNOSTI U CRNOJ GORI

IZVOD IZ STUDIJEIZVOD IZ STUDIJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI JAVNE ENERGETSKE EFIKASNOSTI JAVNE RASVJETE ZA GRAD PLJEVLJARASVJETE ZA GRAD PLJEVLJA

- Cjelonoćno i/ili polunoćno uključenje i isključenje javne rasvjete (predviđeno studijom PV)

- Smanjenje i povećanje intenziteta svjetlosnog fluksa objekata javne rasvjete (predviđeno studijom PV)

- Daljinsko konfigurisanje algoritma uključenosti i intenziteta premapotrebama korisnika

- Rezolutno upravljanje svakim dijelom javne rasvjete posebno(predviđeno studijom PV)

- Geometrijsku podjelu objekata rasvjete prema lokaciji (centar, prsteni okocentra, predgrađa i prigradska naselja...)

- Podjelu stepena rasvjete prema funkciji (raskrsice, saobraćajnice, škole,šetališta, kulturni objekti i spomenici...) (djelimično predviđeno studijom PV)

- Deklarisanu uštedu u potrošnji električne energije do 50% (predviđena garancija)

- Povratnu informaciju o stanju objekta (ispravnost sijalice i osigurača,indikacija potrebne zamjene, čime se ostvaruje dodatna ušteda jer nijepotrebno slati kontrolne ekipe na teren i uključivati rasvjetu po danu) (predviđeno studijom PV)

- Upravljanje sekundarnim objektima u interesu korisnika (izlozi, reklame i dr.)

FunkcijeFunkcije ssiiststemaema omoguomoguććavajuavaju::

Okvirna specifikacija postupaka uOkvirna specifikacija postupaka ušštede tede –– Studija PljevljaStudija Pljevlja

• Skup postupaka uštede 1

- U skupu postupaka uštede su uračunati sledeći poslovi:

- Montaža novih svetiljki sa HPS lampama velikog učinka i fasetovim reflektorima s kompenzovanim upravljačima (primjenjeni su važeći evropski standardi)

- Montaža novih svetiljki s HPS lampama visokog učinka i refraktorima sa elektronskim upravljačima (primjenjeni su važeći evropski standardi)

- Zamjena postojećih Hg lampi novim HPS Plug-in lampama visokog učinka

- Regulisanjem vremena uključivanja na osnovu instalacije sistema upravljanja i nadgledanja

- Ugrađivanje sistema upravljanja razvodom javnog osvetljenja (RJO), koje sadrži oživljavanje i SW (ne sadrži montažu)

- Otkrivanje „netehničkih“ gubitaka analizom mreže na osnovu dokumenta javnog osvetljenja (JO)

• U skupu postupaka uštede je kalkulisano sa sledećim poslovima i uštedama:

- Zamjena postojećih vazdušnih trasa javnog osvetljenja (JO)zamjena kablova

- Postavljanje robustnih, centralnih – frekventnih regulatora napona

Skup postupaka uštede 2

Potencijal energetske uPotencijal energetske ušštede studija Pljevljatede studija Pljevlja

• Zbir postupaka 1

- Ukupna ušteda zbira postupaka, 1/godina 59 886,04€Trošak realizacije bez upravljanja RJO-om 241.171,70 €4,03 godine, povraćaj sistema

• Zbir postupaka 2

- Ukupna ušteda zbira postupaka, 1/godina 8 580,37€Trošak realizacije 41.976,00€4,89 godina, povraćaj regulacije

• Rezultat za 1. Godinu pri zajedničkom sprovođenju postupaka 1 i 2

- Ukupna ušteda zbira postupaka, 1/godina 68 466,41€Trošak realizacije bez upravljanja RJO-em 283.147,70€4,14 godina, ukupni povraćaj

Primjer iz okruPrimjer iz okružženjaenja

KAKO RIJEKAKO RIJEŠŠITI PROBLEM?ITI PROBLEM?PRVI KORAK Izrada metodologije za izradu studije izvodljivosti koja treba odgovori na sledeća pitanja:

– Da li se planskom rekonstrukcijom postojeće opreme i ugradnjom nove opreme u javnoj rasvjeti može ostvaritiušteda u potrošnji električne energije i ušteda u održavanju javne rasvjete?

– Da li se navedenim uštedama može izvršiti povratuloženih investicionih ulaganja, pa nakon povrataraspolagati sa javnom rasvjetom koja je modernizovana, efikasnija i štedljivija od postojeće javne rasvjete?

– Da li se i u kojoj mjeri primjenom novih tehnologija možesmanjiti svjetlosno zagađenje okoline?

DRUGI KORAK• Izrada investicionih studija za svaku opštinu

prema prihvaćenoj metodologiji uključujući sve trafo reone u komunalnoj zajednici u cilju rekonstrukcije postojeće javne rasvjete.

• Obezbijediti formalne uslove da se projektovanje i izgradnja novih objekata mora izvoditi prema usvojenoj metodologiji.

KAKO RIJEKAKO RIJEŠŠITI PROBLEM?ITI PROBLEM?

TREĆI KORAK• Obezbijediti subvencije od strane države za

provođenje navedenih aktivnosti direktnim učešćem u finansiranju aktivnosti neophodnih za realizaciju prva dva koraka.

• Obezbijediti subvenciju od strane države u procesu realizacije projekata, tj. tokom izgradnje ili rekonstrukcije javne rasvjete, ako zadovoljava ekološke standarde.

KAKO RIJEKAKO RIJEŠŠITI PROBLEM?ITI PROBLEM?

Umjesto zakljuUmjesto zaključčkaka• Finansijski stabilna naselja i jedinice lokalne

samouprave u mogućnosti su optimizirati troškoverasvjete.

• Siromašni redovno plaćaju skuplje jer se najjeftinijanabavka rasvjetnih rješenja najčešće otplaćuje skupimtroškovima takve rasvjete.

• Nasuprot tradicionalnom fokusu na cijenu nabavke, ukoliko se finansijski resursi naselja posmatraju nagodišnjem nivou, godišnja podjela osnovnih elemenata troška rasvjete je sljedeća: Investicija 35%, energija55%, održavanje 10%.

• Uprkos odnosu investicije preko 4:1, ukupnigodišnji trošak rasvjete može biti za četvrtinumanji sa vrhunskim svjetiljkama. U slučaju jeftinesvjetiljke, čak 50% godišnjeg troška odnosi se na suvišan trošak energije i održavanja. Upravotaj prostor moguće je iskoristiti za investicije

• Pristup fondovima EU planiranim za predviđenim za projekte energetske efikasnosti.

oko 8. 000. 000. 000 € za 2016 godinu

Umjesto zakljuUmjesto zaključčkaka