EKONOMIKA TURIZMA

Engl. tourism economics

Njem. Fremdenverkehrswirtschaft, Ökonomik des Tourismus

Ekonomika turizma je dio ekonomskih znanostikoji opisuje, analizira, objašnjava i dovodi uvezu pojave i odnose u turizmu s gledištanjihovih ekonomskih uĉinaka i odraza.

Zbog sloţenosti turizma kao gospodarskeaktivnosti, ekonomika turizma nuţno sagledavai prateće društvene utjecaje turizma i utjecajeturizma na okoliš.

U ĉemu je kljuĉ razumijevanja ekonomike turizma?

MAKROEKONOMSKI ASPEKT

MIKROEKONOMSKI ASPEKT

Turizam moţe znaĉajno utjecati na ukupne društveno-ekonomske odnose i zahtijeva sistemska rješenja u okviru nacionalnih ekonomija, odgovarajuće ekonomske politike zemlje i meĊunarodnih zajednica.

Mnoštvo gospodarskih subjekata koji sudjeluju na izravan ili neizravan naĉin u turistiĉkom gospodarstvu zahtjeva uvaţavanje i mikroekonomskog aspekta.

Ipak...

MAKROEKONOMSKI ASPEKT MIKROEKONOMSKI ASPEKT

Ipak...

MAKROEKONOMSKI ASPEKT MIKROEKONOMSKI ASPEKT

Iako se ekonomika turizma dominantno bavi makroekonomskom problematikom, u globalnim crtama

ona prouĉava i mikroekonomske aspekte turistiĉkog razvitka.

• Snaţniji interes za ekonomikom turizma biljeţi se nakon što su postale evidentne objektivne ekonomske posljedice/utjecaji turistiĉkog fenomena u prihodima nacionalnih ekonomija receptivnih zemalja.

• Najvaţnija razlika ponašanja ĉovjeka-turista s ekonomskog stajališta je u tome što se on privremeno iskljuĉuje i procesa rada i postaje iskljuĉivo potrošaĉ.

• Dohodak koji troši na taj naĉin ostvaren je na drugom mjestu i drugo vrijeme.

DEFINICIJA TURIZMA

• AIEST: Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.

• Turizam je skup odnosa i pojava, on je splet odnosa društveno i ekonomskog karaktera.

DEFINICIJA TURISTA

• Cohen: Turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u oĉekivanju zadovoljstva koja mu mogu pruţiti novosti i promjene doţivljene na relativno dugom i neuĉestalom kruţnom kretanju.

KAKO SE TURISTI SAGLEDAVAJU KAO STATISTIĈKI POJAM?

Turisti su osobe koje u nekom mjestu izvan svog prebivališta provode najmanje jednu noć u ugostiteljskom, ili nekom drugom objektu za smještaj gostiju, a razlozi boravka su odmor ili rekreacija, zdravlje, studije, sport, religija, obitelj, poslovi, javne misije i skupovi. (SLJH)

Izletnici na jedan dan ne smatraju se turistima.

VAŢNO – KLASIFIKACIJA PUTNIKA

PREMA WTO-u

Konstitutivni elementi prometa stranaca i putovanja:

•promjena mjesta boravka osoba; •korištenje razliĉitih prijevoznih sredstava•privremeni boravak u mjestu van mjesta stanovanja, turistiĉkoj destinaciji•motivi za putovanje, zašto se putuje

POJAVNI OBLICI TURIZMA

Potrebno je definirati kriterij, no najĉešće se govori o primjerice:

• Seoskom turizmu

• Turizmu gradova

• Zdravstvenom turizmu

• Nautiĉkom turizmu

• Rekreacijski turizma i sl.

Korišteni kriteriji: oblik dolaska, putovanja, motiv, kupovna snaga i sl.

Specifiĉne pojavne oblike turizma obiljeţavaju i specifiĉne uzroĉno-posljediĉne karakteristike.

ZNANOST ĆE TEŢITI KA SELEKTIVNOM IZUĈAVANJU

SPECIFIĈNIH OBLIKA TURIZMA

EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I TURIZMA

TURIST je s aspekta ekonomskeanalize potrošač.

TURIZAM je potrošaĉki “pokret” nastaos ciljem zadovoljenja ĉovjekovihspecifiĉnih potreba.

Bit TURIZMA kao ekonomske pojaveproizlazi iz raznolikih veza unutardruštvenih i uţe ekonomskih odnosakoje ĉovjek uspostavlja radizadovoljenja turistiĉkih potreba.

EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I TURIZMA

Ekonomske odnose koji se uspostavljaju povodom turističkepotrošnje poimamo kao ekonomske odnose turizma iliturističke ekonomske odnose. Ti odnosi generirajuodreĎene ekonomske i druge posljedice koje se uekonomskoj praksi izraţavaju ekonomskim kategorijama:potrošnja, proizvodnja, dohodak, dobit, zaposlenost,trošak itd., a dijelom nastaju utjecajem turizma.

Ekonomska analiza opisuje, analizira i dovodi u meĎusobnuvezu ekonomske kategorije koje generiraju ekonomskiodnosi turizma što se mogu definirati kao skup veza kojeproizlaze iz ponašanja aktera u njima. To su subjektipotrošnje ili turisti i subjekti ponude.

Na temelju izbora potrošaĉa i onog što su turisti kupili mjeri se intenzitet i struktura potreba.

O ĉemu zavisi izbor turiste?

1. cijene turistiĉkih i drugih dobara

2. dohotka turiste

3. razliĉiti iracionalni ĉinioci

KONAĈNI ĈIN POTROŠNJE

TURISTIČKE POTREBE ≠ TURISTIČKA POTRAŢNJA I POTROŠNJApostoji kvantitativna i kvalitativna razlika

• POTRAŢNJA TURISTA je njegova spremnost da nabavi i/ili kupi odreĊenu koliĉinu turistiĉkih dobara. Ona ovisi osim o kvantiteti njegovih turistiĉkih potreba i o dohotku, cijenama, deviznom teĉaju, kvaliteti i naĉinu promocije i sl.

TURISTIĈKO TRŢIŠTE

• KEYNES: Potrošnja je jedini cilj i iskljuĉiva svrha ĉitave ekonomske aktivnosti.

• Temeljno pitanje: KAKO S OBRANIĈENIMRESURSIMA NA NAJEFIKASNIJI NAĈINPROIZVESTI DOBRA KOJA MOGUZADOVOLJITI NAJVIŠU RAZINU IRAZNOLIKOST POTREBA?

SUBJEKTI KOJI DJELUJU NA TURISITĈKOM TRŢIŠTU

• Turistiĉka potraţnja

• Turistiĉka ponuda

• Turistiĉki posrednici

TURISTIĈKO TRŢIŠTE

• TRŢIŠTE ROBA

• TRŢIŠTE USLUGA

ROBNO TRŢIŠTE

PONUDA

POTRAŢNJA

POTRAŢNJA

PONUDA

roba

novac

TURISTIĈKO TRŢIŠTE

T. PONUDA

T. POTRAŢNJA

T. POTRAŢNJA

T. PONUDA

turist

novac

Turistička ponuda i turistička potraţnja susreću se u receptivnoj turističkoj destinaciji.

Pitanja

• Gdje se susreću turistiĉka potraţnja i turistiĉka ponuda?

• U koje se vrijeme susreću?

• Kako funkcionira turistiĉko trţište?

TURISTIĈKA POTRAŢNJA

DEFINICIJA

Turistiĉka potraţnja je koliĉina roba i usluga koje je moguće plasirati na nekom trţištu i u nekom vremenu uz odreĊenu razinu cijena.

POTRAŢNJA

TRAŢENA KVALITETA

CIJENA

KOLIĈINA DOBARA

Na turistiĉku potraţnju djeluju i sljedeći faktori:

•Ekonomski

•Socijalni

•Kulturni

PRETPOSTAVKE ZA FORMIRANJE TURISTIĈKE POTRAŢNJE

• SLOBODNO VRIJEME

• SLOBODNA SREDSTVA

Slobodna sredstva

• Mjera koja se koristi za praćenje kupovne moći potrošaĉa je realni ili stvarni dohodak.

• Realni dohodak obuhvaća raspoloţiva financijska sredstva koja su korigirana s odgovarajućim inflacijskim utjecajem na cijene. (razlikujemo nominalno od realnog povećanja dohotka)

• Nakon oduzimanja obveznih davanja i podmirenja osnovnih troškova ţivota ostaje slobodan dohodak koji je namijenjen potrošnji (ili štednji) i upravo razina slobodnog dohotka odreĊuje mogućnost turistiĉke potrošnje.

• Vaţna kategorija je i razina obiteljskog prihoda (on moţe rasti iako ne raste realni dohodak, jer primjerice doĊe do novog zapošljavanja jednog ĉlana obitelji)

KARAKTERISTIKE TURISTIĈKE POTRAŢNJE

1. DISLOCIRANOST POTRAŢNJE OD PONUDE

2. HETEROGENOST POTRAŢNJE

3. ELASTIĈNOST POTRAŢNJE

4. SEZONSKI KARAKTER

• Na turistiĉku potraţnju bitno utjeĉu i ĉimbenici ponude turistiĉke destinacije –atraktivnost destinacije – privlaĉnost i kvaliteta.

POJMOVI

• AGREGATNA POTRAŢNJA – koliĉina proizvoda koje su kupci voljni i sposobni kupiti po potencijalnoj cijeni u odreĊenom vremenskom periodu.

• EFEKTIVNA POTRAŢNJA – kupac je plateţno sposoban i ostvaruje kupnju.

• LATENTNA POTRAŢNJA – npr. Potraţnja za luksuznim jahtama, putovanjem poslovnom klasom u avionu i sl. – postoji potraţnja, ali ne i plateţna sposobnost za stvarnu realizaciju.

Analiza trţišta ukljuĉuje tri bitna zadatka:

1. Procjena veliĉine trţišta i predviĊanje (OdreĊenje sadašnjeg i budućeg trţišta na razini destinacije i pojedinih poslovnih subjekata)

2. Segmentacija trţišta (OdreĊivanje ciljnih skupina)

3. Analiza potrošaĉa (turista) (Obiljeţja turista –njihove potrebe, percepcije, preferencije i ponašanje; Zadatak je prilagoditi turistiĉku ponudu njihovim specifiĉnim zahtjevima.)

ANALIZA KONKURENCIJE

• Analiza – studije konkurenata

• KONKURENTSKE PREDNOSTI – istraţiti ih, identificirati, trţišno iskoristiti

• Primarni je zadatak analize konkurencije odrediti kakva je turistiĉka ponuda destinacije u usporedbi s turistiĉkom ponudom konkurencije s pozicije ciljnih segmenata - turista

SEGMENTACIJA TRŢIŠTA POTRAŢNJE

• Segmentacija trţišta provodi se zbog ĉinjenice da razliĉiti trţišni segmenti imaju razliĉite potrebe, razliĉite predodţbe o turistiĉkom proizvodu, te su im se pristupa razliĉitim komunikacijskim kanalima

• Segmentiranje trţišta znaĉi podjelu cjelokupnog turistiĉkog trţišta na ciljane skupine prema kojima se usmjerava odreĊeni, adekvatni marketing mix.

SEGMENTACIJA TRŢIŠTA

• Segmentacija trţišta je jedna od najznaĉajnijih aspekata strateškog marketing planiranja.

TOURISTI – tko su oni?

Segmentacija trţišta zasniva se na sljedećim pretpostavkama:

1. Trţište je saĉinjeno od posebnih segmenata i niša (potrebe i preferencije turista).

2. Potencijalni turisti mogu se grupirati u segmente sliĉnih obiljeţja i potreba.

3. Pojedini turistiĉki proizvod biti će usmjeren, te privlaĉniji samo odreĊenim trţišnim segmentima.

4. Destinacije mogu i moraju unaprjeĊivati specifiĉne turistiĉke proizvode kako bi osvojile nove trţišne segmente i povećale udio u postojećim trţišnim segmentima.

Kriteriji segmentacije turistiĉkog trţišta

• Geografska segmentacija

• Socio-ekonomska i demografska segmentacija

• Psihološki pristup segmentaciji

• Obrazac ponašanja odabranog segmenta

Segmentiranje trţišta – koraci provedbe

1. Odabir kriterija segmentiranja.

2. Sakupljanje informacija o svakom ciljnom segmentu turistiĉkog trţišta potraţnje.

3. Odluka o odabiru ciljnih segmenata trţišta

KVALITETA

CIJENEDRUGIHDOBARA

DOHODAK

CIJENA

POPULACIJA

MOGUĆNOSTI KUPNJE

PROMIDŢBA

MODA I

UKUS

POTRAŢNJA

ELASTIĈNOST POTRAŢNJE

% promjene traţene koliĉine

% promjene cijene

Faktori koji utjeĉu na cjenovnu elastiĉnost potraţnje:

• Potreba za dobrom/uslugom• Broj substituta• Navika potrošnje• Cijena i korisnost• Vremenski period• Svijest potrošaĉa

Relativna cijena

destinacije

Relativna potraţnja za destinacijom

Po

Qo

Procjena kretanja potraţnje s obzirom na promjenu cijene destinacije

DOHODOVNA ELASTIĈNOST POTRAŢNJE

% promjene traţene koliĉine

% promjene dohotka

Dohodovna elastiĉnost potraţnje mjeri promjene potraţnje s obzirom na promjene razine dohotka.

Pri procjeni dohodovne elastiĉnosti potraţnje bitno je razlikovati je li rijeĉ o superiornim ili inferiornim dobrima.

Superiorna dobra (normalna) su ona dobra za kojima s povećanjem dohotka raste i potraţnja. Stoga je dohodovna elastiĉnost potraţnje pozitivna (+/+=+).

Inferiorna dobra su dobra za kojima potraţnja pada s porastom dohotka. Stoga je dohodovna elastiĉnost potraţnje negativna (-/+=-).

Generalno, potraţnja u turizmu je relativno dohodovno elastiĉna ukoliko je mjerimo ostvarenom potrošnjom turista, no dohodovna elastiĉnost je manja ukoliko je mjerimo brojem turista i ostvarenih noćenja. Razlozi:

a) Turisti koji ostvare veći dohodak zbog nedostatka slobodnog vremena provode isti broj dana na odmoru, no koriste skuplje aranţmane, usluge i sl.

b) Budući je odlazak na turistiĉko putovanje postao sastavnim dijelom ţivota, smanjenjem dohotka ne smanjuje se broj dana koji se provode na odmoru, već se odabire cjenovno povoljnija (jeftinija) destinacija, tj. aranţman.

MEĐUCJENOVNA ELASTIĈNOST POTRAŢNJE

% promjene potraţnje za dobrom A

% promjene cijene dobra B

MeĊucjenovna elastiĉnost potraţnje mjeri promjenu potraţnje za odreĊenim dobrom s obzirom na promjenu cijene nekog drugog dobra. Mjeri se odnos izmeĊu razliĉitih dobara/usluga.

TURISTIĈKA PONUDA

Definicija

• TURISTIĈKA PONUDA je koliĉina roba i usluga koja se nudi turistima na odreĊenom turistiĉkom trţištu, u odreĊeno vrijeme i po odreĊenoj cijeni.

Pretpostavke za formiranje turistiĉke ponude

• Atraktivnost prostora

• Prometna dostupnost

• IzgraĊeni prijamni kapaciteti

• Promocija

Obiljeţja turistiĉke ponude

• Dislociranost ponude i potraţnje

• Heterogenost ponude

• Neelastiĉnost ponude

• Statiĉnost ponude

• Sezonski karakter ponude

Vrlo vaţnu ulogu u odabiru mjesta putovanja takoĊer imaju:

Intervalutarni odnosi i oscilacije deviznog teĉaja

Primjer: odnos dolar - euro

Cjenovna elastiĉnost ponude

Najznaĉajniji ĉimbenici koji utjeĉu na cjenovnu elastiĉnost ponude:

1. Vremenski period – što je duţe raspoloţivo vrijeme, lakša je promjena ponude.

2. Raspoloţive zalihe

3. Kapacitet

4. Fleksibilnost kapaciteta/mobilnost resursa

% promjene u kvantitetu ponude

% promjene cijene

Perfektna neelastiĉnost 0Ponuda ne odgovara na promjene cijena

Q

P

0

S

Neelastiĉnost > 0 < 1Promjene ponude manje su od promjena cijena

Q

P

0

S

Proporcionalna elastiĉnost 1

Promjene ponude jednake su promjeni cijene

Q

P

0

S

Elastiĉnost > 1 <

Promjene ponude veće su od promjena cijena.

Q

P

0

S

Perfektna elastiĉnost

Moguće je ponuditi velike koliĉine po sadašnjih cijenama, no ne ukoliko cijene padnu.

Q

P

0

S

KOMPARATIVNE PREDNOSTI

KONKURENTSKE PREDNOSTI

Preduvjeti za formiranje turistiĉke ponude i nastup na turistiĉkom trţištu.

Spremnost za nastup na zahtjevnom globalnom turistiĉkom trţištu.