Turizam - investinzadar- · PDF fileTurizam Uvod Zadarska županija obuhvaća morsko područje od otoka Paga do Nacionalnog parka Kornati i područje Velebita, odnosno središnji dio

Turizam

UvodZadarska županija obuhvaća morsko područje od otoka Paga do Nacionalnog parka Kornati i područje Velebita, odnosno središnji dio hrvatske obale. To je područje istinske prirodne ljepote, naseljeno od antičkog doba, bogate kulturne baštine, pomorske tradicije i gostoprimstva. Zadarska županija je srce Jadrana i ispunjenje snova mnogih pomoraca sa svojim brojnim otocima, kao i zanimljivim i čisti podmorjem. Lako je dostupna s mora, prometnicama iz unutrašnjosti i zračnim putem. Neodvojivo jedinstvo prošlosti i sadašnjosti može se vidjeti posvuda. Prirodne ljepote, kulturno-povijesni spomenici su u skladu stoljećima, jer su ljudi živjeli u harmoniji s prirodom. Kao svjetska rijetkost, ovdje, u relativno malom prostoru, u krugu od stotinjak kilometara, može se naći prekrasno tirkizno more, planine prekrivene snijegom, plodno tlo, grubi krš, antički gradovi i osamljene otočne uvale. To je zemlja sunca, toplog mora, maslina, vina, ribe, pjesme, slikovitih sela s kućama zidanih od kamena, ukratko - istinski Mediteran.

Povijest turizma u ZadruTurizam u Zadru ima jako dugu tradiciju. U povijesnim ljetopisima zabilježen je posjet skupine izletnika iz Beča koji su posjetili Zadar u srpnju 1879 godine, kao i osnivanje

udruge za uljepšavanje grada 1892. (aktivna do 1918.). Nadalje, 1899. osnovano je društvo „Liburnija“ za planinarenje i turizam. Početkom 20.st. u ožujku 1902. Hotel Bristol (današnji Hotel Zagreb) otvoren je za javnost. Najvažnije razdoblje za razvoj turizma u Zadarskoj županiji je od 1960-ih - 1980-ih godina 20. stoljeća, kada je izgrađena većina hotelskih kompleksa.

Geostrateški položajZadarska županija ima vrlo povoljan geostrateški položaj. Regija se nalazi u samom središtu hrvatske jadranske obale. Ukupna površina županije obuhvaća 7 486,91 km². Površina regije obuhvaća 3 641,91 km², morsko područje obuhvaća 3 845 km² i otočno područje 587,6 km² . Geografski obuhvaća obalno područje Sjeverne Dalmacije i zaleđe Ravnih kotara i Bukovicu (ruralni turizam). Također uključuje, s turističke strane gledano, vrlo zanimljiv dio velebitskog masiva sa kanjonima Velika i

Tourism - ZADAR COUNTYICPR Investment Certification Programme for Regions

1 I

Mala Paklenica, kao i dio Like (planinarenje, avanturistički turizam). Ima ključni geo-prometni položaj za povezivanje sjeverne i južne Hrvatske. Na sjeveru graniči s Ličko-senjskom županijom te na jugu s Šibensko-kninskom županijom. Zadarska županija ima morsku granicu s Europskom unijom (Italija) i kopnenu granicu s Bosnom i Hercegovinom.

Prometna povezanost Zračna luka Zadar, koja se nalazi samo 8 km od centra Zadra, povezuje Zadar sa Zagrebom i velikim brojem europskih destinacija. U 2011. Zračna luka Zadar zabilježila je 3 399 avionskih putničkih letova i 284 980 putnika. U odnosu na prethodnu 2010. godinu, ostvaren je porast broja letova u iznosu 2,1% i porast broja putnika u iznosu 3,5%. Kontinuirani rast prometa i broja putnika je uglavnom zahvaljujući niskotarifnim letovima koje nude tvrtke Ryanair, Germanwings, Lufthansa, Intersky, Danubewings i Eurolot. Zadar je spojen sa sljedećim destinacijama: London, East Midlands, Pariz, Brussels, Marseille, Oslo, Stockholm, Billund, Gdansk, Frankfurt, Berlin, Stuttgart, Dusseldorf, Koln, Munich, Friedrichhafen, Warsaw, Bratislava, Pula i Zagreb. Nova, moderna autocesta A-1 Zagreb-Split čini Zadarsku županiju vrlo lako dostupnom turističkom destinacijom. Autocesta A-1 je spojena sa europskom cestovnom mrežom. Dolazak u Zadar je vrlo jednostavan i brz: manje od 3 sata vožnje od Zagreba do Zadra. Vrlo atraktivna cesta "Jadranska magistrala" (Jadranska turistička cesta) prolazi duž obale.Redovite putničke i trajektne linije plove između talijanske luke Ancona prema luci Zadar. Sve luke, uključujući i one koje se nalaze na zadarskim otocima, dostupne su redovitim brodskim i trajektnim linijama. Tijekom ljetne sezone, frekvencija svih brodskih i trajektnih linija se povećava. Zadarski autobusni kolodvor s velikim kapacitetom nalazi se u središtu Zadra, a željeznički kolodvor Zadar povezuje Zadar s željezničkom prugom Zagreb-Knin-Split. Nekoliko taksi operatora nude svoje usluge u Zadru, a prosječnom cijenom 4EUR za vožnju do 5 km.

Kulturno-povijesna baštinaKulturna baština Zadra i regije od antičkih vremena do nedavne prošlosti bogata je i od velike vrijednosti. U Zadru se mogu naći ostaci antike, kao i ranog kršćanstva i ranog srednjeg vijeka. Zadar je stoljećima bio glavni grad Dalmacije. Danas je regionalno središte s bogatom i svjetski poznatom kulturnom baštinom, vidljivom na svakom koraku: Rimski forum iz 1. st., Crkva sv. Donata iz 9. stoljeća , obnovljena romanička crkva sv. Krševana iz 12. stoljeća, zvonik crkve sv. Marije iz 1105., katedrala Sv.


2 I

Stošije iz 13. st., Narodni trg s Gradskom ložom i Gradska straža iz 16. stoljeća, snažna utvrda s impresivnom lukom i Kopnena vrata iz 16. stoljeća, mnogobrojne palače, vile i drugi kulturno-povijesni spomenici.Brojni zadarski otoci posjeduju vrlo dragocjenu povijesnu baštinu. Zadarski otoci imaju stare utvrde, kao što su Katelina na Viru i Sv. Mihovil na otoku Ugljanu, kula Torete na Silbi, a u Velom Ratu na Dugom otoku nalazi se jedan od najljepših hrvatskih svjetionika, svjetionik Veli Rat iz 1849. godine.

Najvredniji kulturna baština zadarskih otoka pripada otoku Pagu- otoku soli, sira i čipke. Središte grada Paga potječe iz 15. stoljeća, a poznat je po svojoj mreži ulica planiranih od strane poznatog hrvatskog civilnog inženjera Jurja Dalmatinca. Pag je jedinstven spomenik srednjovjekovnog urbanizma u Hrvatskoj. Na zapadnom dijelu Paške uvale na otoku Pagu, nalazi se Caska. Danas uvala Caska ima samo nekoliko kuća, ali njeno morsko dno skriva potopljeni grad. Prema podacima povjesničara, riječ je o rimskom gradu koji

je potonuo u 4. stoljeću od posljedica potresa.Na otoku Pašmanu nalaze se dva vrijedna samostana - franjevački samostan iz 14. - 18. stoljeća i benediktinski samostan iz 12. - 15. stoljeća. Potonji je značajan jer je jedini aktivni muški benediktinski samostan u Hrvatskoj, a ističe se svojom vrijednom zbirkom starih slika i atraktivnim položajem. U blizini otoka Ugljana, na otočiću Galevac nalazi se franjevački samostan koji potječe iz 15. stoljeća.

Nedaleko grada Zadra nalazi se grad Nin, grad star preko 3 000 godina i kao takav jedan je od najstarijih na Mediteranu. Osnovali su ga Liburni u 9 st. Pr. Krista i nadjenuli mu ime Aenona. Grad Nin prvo je političko, vjersko i kulturno središte srednjovjekovne Hrvatske. Poznat je i kao prvi hrvatski kraljevski grad. Mnoge civilizacije ostavile su svoje tragove koji se najbolje mogu vidjeti u staroj gradskoj jezgri, na malom otoku, usred plitke lagune. Do danas su sačuvane sljedeće crkve: crkva sv. Ambroza, sv. Anselma, crkva sv. Križa i sv. Nikole. Kameni ostaci antičkog Nina su ostaci najvećeg rimskog hrama na Jadranu iz 1. stoljeća, mozaika iz 2. stoljeća, ostaci rimskih građevina u okolici crkve sv. Križa iz 1.-6. stoljeća, Gornja i Donja gradska vrata, dva kamena mosta i ostaci zidina tvrđave iz mletačkog razdoblja. Predromanička crkva sv. Križa iz 9. stoljeća i sv. Nikola iz 11./12. stoljeća su široko poznati. Narodna predaja kaže da je u crkvici sv. Nikole u Ninu okrunjeno sedam velikih hrvatskih kraljeva. Crkva sv. Križa poznata je i kao najmanja katedrala na svijetu. Kopneno zaleđe Zadra u regijama Ravni kotari i Bukovica obiluje vrijednim kulturno-povijesnim spomenicima. Među njima posebno mjesto zauzimaju spomenici vezani uz vitezove templare i red sv. Ivana sa sjedištem u Vrani.


3 I

Današnje središte Ravnih kotara je grad Benkovac, koji privlači svojoj poviješću, kulturom, prirodnom, eko i etno baštinom. Grad Benkovac okružen je s 5 nacionalnih parkova i 3 Parka prirode. Benkovac je bio važno središte i u prošlosti, o čemu svjedoče brojni kulturno- povijesni spomenici u samom gradu i u njegovoj blizini. Nedaleki ostaci drevne Asserije, jednog od najvažnijih liburnskih i kasnije rimskih naselja, čiji počeci sežu u željezno doba. Gradom dominira drugi važan spomenik, utvrda Kaštel Benković iz 15. St. U blizini Benkovca nalazi se stara utvrda Kličevica i franjevački samostan Karin iz 15. - 18. stoljeća.

Još dublje u unutrašnjosti u krševitoj pustoši Bukovice, u dolini rijeke Krupe, smjestio se pravoslavni manastir Krupa iz 16. stoljeća, čija je crkva poznata po freskama. U Ravnim kotarima i Bukovici ima i mnogo drugih starih crkvica i kula, skladno

uklopljenih u okolni krajolik između velebitskih padina i obala mora.

Urbana struktura Biograda potječe iz ranog srednjeg vijeka, iako je samo područje bilo naseljeno davno prije. U urbanom središtu nalaze se zaštićeni spomenici iz srednjeg vijeka i novijeg vremena (crkva sv. Stošije, ostaci crkve sv. Ivana i crkva sv. Tome, tvrđava Matković)

Prirodna baštinaKrajolik Zadarske županije i geomorfološki slojevi su bogati vrlo raznolikim i vrijednim područjima registriranim kao dijelovi prirode pod određenim stupnjem zaštite. Atraktivno geomorfološko područje koje su stvorila dva kanjona (Velika i Mala Paklenica) duboko usječena u Velebit - proglašeno je Nacionalnim parkom Republike Hrvatske (1949.). Nacionalni park Paklenica je izuzetno vrijedan prirodni fenomen gdje je u relativno malom prostoru koncentriran velik broj prirodnih znamenitosti, od geomorfoloških fenomena, brdskog kanjona s neiscrpnim vodotokom Velike Paklenice, neobično bogatom i raznovrsnom florom, do jednako neobične faune. Tri


4 I

Parka prirode pripadaju Zadarskoj županiji: Velebit (manji dio), Vransko jezero i Telašćica.Park prirode Velebit gotovo se podudara sa zemljopisnom granicom planine Velebit, otprilike 150 km dugom i 10-30 km širokom.Park prirode Telašćica pokriva područje jugoistočnog dijela Dugog otoka s pripadajućim malim otocima i površinom od 70,5 km ².Park prirode Vransko jezero, karakterističan po svojoj slatkoj vodi, nalazi se u neposrednoj blizini mora. Zbog svog posebnog, za ovo područje neobičnog močvarnog lokaliteta i ornitološkog rezervata, njegov je sjeverozapadni dio proglašen parkom prirode.

Posebni rezervati:Ornitološki rezervat: Kolanjsko blato - blato Rogoza (otok Pag) izdvaja se po svom bogatstvu i raznolikosti ptičje populacije i drugim karakteristikama flore i faune. U Kolanjskom blatu i njegovom bližem okruženju zabilježeno je 163 vrste ptica, od kojih je 66 vrsta ptica koje se razmnožavaju. Ova mala močvara usred kamene pustoši na otoku Pagu predstavlja pravi dragulj prirode i života.

Ornitološki rezervat: Veliko i Malo Blato (otok Pag)U ovom suhom i vrućem mediteranskom području, ovo su rijetka utočišta za močvarne ptice u njihovom razdoblju gniježđenja, migracije i zimovanja. Nedavne studije zabilježile su više od 160 vrsta ptica. U Malom Blatu nalazi se jedno od najvažnijih mjesta u Hrvatskoj za gniježđenje grabežljivice lunje. Oko deset parova ove vrste ptice grabežljivice gnijezde se tamo gradeći svoja gnijezda na tlu.

Šumska vegetacija rezervata: Dubrava-Hanzine (otok Pag)Ovaj poseban rezervat čuva zaštićenu autohtonu šumsku zajednicu hrasta medunca i bijeloga graba, a znanstveno je značajna kao vrijedan izvor genetskog materijala u šumarstvu. Istraživanja su pokazala da je tijekom stoljeća vegetacija razvila imunitet na klimu i sol u ovom području. Dakle, osim što nudi malo zelenih površina na stjenovitoj pustoši Paga, vrlo je značajan i ima veliki utjecaj na okoliš.

Botanički rezervat: Maslinik Saljsko polje (Dugi Otok)Ovaj maslinik ima masline starije od 700 godina. Po svojoj dobi, veličini i izgledu ima gotovo jedinstvenu botaničku, estetsku i turističku vrijednost

Prirodni spomenici:Geomorfološki: Špilja Modrič (Rovanjska)Špilja Modrič je najveći poznati speleološki lokalitet u neposrednoj blizini morske obale u Hrvatskoj. Osim prirodnih ljepota vidljive oku, različite geomorfološke, arheološke i speleološke studije su pokazale svoju znanstvenu vrijednost.

Hidrometeorološki: Izvor Une (Donja Suvaja)Rijeka Una izvire u Zadarskoj županiji, nekih stotinjak kilometara od Zadra, u blizini Donje Suvaje, blizu mjesta Srb. Izvor se nalazi na nadmorskoj visini od 448 m u vrlo uskom kanjonu, gdje voda izlazi na površinu iz dubine od 205 m u obliku okruglog,


5 I

mirnog i plavo zelenog jezera. Izvor Une je karakterističan zbog svoje izuzetne biološke raznolikosti sa značajnim brojem reliktnih i endemskih vrsta duž cijelog toka.

Rijetki uzorci stabala: Zeleni hrast (Islam Latinski)Zeleni hrast je zbog svoje dobi (procjenjuje se na više od 250 godina), impresivnog izgleda i zanimljivih morfoloških karakteristika, proglašen vrijednim prirodnim spomenikom već 1957. Svoje lišće čuva dugo u zimu (otuda mu ime) i privlači veliku pozornost biologa i šumara, kao i prolaznika i turista.

Važniji pejzaži:Kanjon rijeke Zrmanje predstavlja jedan od naših najljepših geomorfoloških i hidroloških krških fenomena. Najrazvijeniji je na svom krajnjem dijelu od Obrovca do ušća u dužini od oko 10 km gdje je dubok do 180 m. Kanjon je još ljepši zbog kontrasta plavo zelene Zrmanje i okolnog opustošenog kamenjara. Danas se u ovom dijelu kanjona miješaju slatka voda iz Zrmanje i morska voda stvarajući specifičnu i zanimljivu biocenozu.

Sjeverozapadni dio Dugog otoka - Saharun pripada skupini najinteresantnijih i prekrasnih područja zadarskog arhipelaga. Prvenstveno zbog obilježja obale koja je vrlo razvedena stvarajući jedinstvenu panoramu uvala, laguna, poluotoka i uskih prevlaka. Poseban ukras ovom području je jedna od naših najljepših plaža - Saharun.

Dubrava-Hanzine (otok Pag) obuhvaća obalno područje u jugozapadnom dijelu Paške uvale, samo dva kilometra udaljena od grada Paga. S jedne strane je okružen morem i nizom velikih prekrasnih pješčanih plaža, a sa druge strane sa stjenovitom pustoši najvišeg otočnog uzvišenja sv. Vid (348 m). Istočni obronci ovog brdskog lanca spuštaju se prema moru s nizom slikovitih krških formacija, kukova i greda.

Otok Ošljak je otočić u Zadarskom kanalu, oko 4,5 km od Zadra i samo 800 m od susjednog otoka Ugljana. Za građane Zadra je popularno izletište zbog čistog mora, mirnih i čistih malih uvala s plažama.

Spomenici parkovne arhitekture:Perivoj Vladimira Nazora zauzima značajno mjesto u hortikulturi na našoj obali. Zasadio ga je plemić Dragutin Blažeković od 1888. do 1890. Perivoj karakteriziraju tipična obilježja parkova iz tog vremena smještenih duž naše obale i u osnovi je pejzažni park. U parku se može naći 90 vrsta domaćeg i egzotičnog drveća i grmlja.

Perivoj Folco Borelli (Sv. Filip i Jakov) predstavlja jedan od značajnih hortikulturnih spomenika prirode na našoj obali. Posadio ga je 1902./03. prethodni vlasnik parka Alfonso Borelli. Oblikovan je u skladu s talijanskim vrtovima tog vremena te se mogu vidjeti elementi baroka u sastavu parka.


6 I

Skupina stabala: drvored čempresa (Biograd) je vrlo važan hortikulturni spomenik Jadranske obale, koji se nalazi na samom ulazu u grad Biograd. Danas su čempresi stari oko 110 godina. Drvored je neobično zanimljiv hortikulturni lokalitet, s obzirom na njegovu dob, kao i zanimljivo stanište pojedinih biljaka s vrlo gustim vrhovima stabala.

Događaji

Glazbene večeri u Sv.DonatuFestival sa zavidnim međunarodnim ugledom. Održava se u sv. Donatu, sv. Krševanu i klaustru sv. Frane, a izvodi se glazba srednjeg vijeka, renesanse i baroka.Gdje: ZadarKada: srpanjwww.donat-festival.com

ZADAR SNOVA - međunarodni festival suvremenog kazalištaZadar Snova je međunarodni festival koji slavi različitost izvedbenih umjetnosti, od najnovije kazališne prakse, strastvenih plesnih i glazbenih produkcija, umjetničkih intervencija i performansa, do neizbježne fuzije svih žanrova i medija. Festival je platforma za razvoj lokalne nezavisne scene, te je napravio veliki broj vlastitih produkcija, kao i koprodukcija. Festival je također član nacionalnih i međunarodnih kulturnih mreža.Gdje: ZadarKada: kolovozwww.zadarsnova.hr

Film Forum Zadar Međunarodni filmski festival koji okuplja velik broj umjetnika iz filmske industrije, često i vrlo poznatih. Kada: KolovozGdje: Zadar

Zadar Ljetni kazališni festivalPredstave i koncerti odvijaju se u kulturno-povijesnom ambijentu grada Zadra.Gdje: ZadarKada: srpanjhttp:/ /www.hkk-zadar.hr

Zadarsko Kazališno ljetoGlumačke performanse HNK Zadar u Dvorištu Providurove palače u gradu ZadruGdje: ZadarKada: lipanj-kolovoz http://www.hnk-zadar.hr

Ninska šokolijada


7 I

http://http:/www.hkk-zadar.hr

http://www.zadarsnova.hr/

http://www.donat-festival.com/

Tradicionalna gastronomska manifestacija popraćena bogatim kulturno-zabavnim programom. Na inicijativu Turističke zajednice grada Nina manifestacija je prvi put organizirana u 2003., kojoj je cilj promovirati „šokol“, jedinstveni gastronomski specijalitet koji se proizvodi od davnina u Ninu kao i očuvanje te gastro tradicije. Gdje: NinKada: srpanjwww . nin . hr

Saljsko kulturno ljeto – Saljske užanceAutohtona pučka manifestacija. Prvog dana fešte možete pogledati starinska natjecanja (potezanje konopa, utrke s vrećama i potakačima i dr.), zatim uživati u ribarskoj noć s potezanjem mreže na ribarski način. Najsvečaniji dio manifestacije je trenutak kad se luka osvijetli i u nju uplovljavaju osvijetljeni brodovi. Poseban dodatak ovom festivalu je „Tovareća mužika“ kad mladići u ribarskim odijelima hodaju mjestom i oglašavaju se rogovima i bubnjevima. Gdje: Sali Kada: srpanj, kolovozwww.dugiotok.hr

Biograjsko kulturno ljetoSvakodnevno odvijanje raznih sportskih, zabavnih, kulturnih, ribarskih, folklornih i drugih događaja na obali, na bazenu hotela „Ilirije“, igralištima i ljetnoj pozornici.Gdje: Biograd na moru Kada: srpanj, kolovozmore: www.tzg-biograd .hr

Paški ljetni karnevalNajstariji je karneval na Jadranu i odvija se na glavnom gradskom trgu. KUD, dječji zborovi, maskirane grupe iz raznih karnevalskih gradova te limena glazba uz čije se taktove pleše „Paško kolo“. Karneval dostiže svoj vrhunac na završnoj svečanosti kada se karnevalski Kraljević spaljuje na gradskom trgu.Gdje: PagKada: srpanjwww.pag-tourism.hr

Blagdan Gospe od SnijegaKolovoz, Kukljica, otok UgljanOva manifestacija počinje u jutarnjim satima svečanom misom i procesijom brodica, vozeći kip Gospe Snježne. Sportski i zabavni program započinje u popodnevnim satima. Blagdan Gospe Snježne (Gospe od Sniga) posebno slave župljani Kukljice. U jutarnjim satima odlaze brodom od župne crkve do svetišta Gospe od Snijega, nakon čega slijedi svečano misno slavlje. Nakon mise je procesija brodica kad se Gospin kip vraća u Kukljicu.


8 I

http://www.pag-tourism.hr/

http://www.tzg-biograd.hr/

http://www.dugiotok.hr/

http://www.nin.hr/

Gdje: KukljicaKada: kolovozwww.kukljica.hr

Sajam cvijeća u Sv. Filip i JakovuSajam traje tri dana i nudi razne eko-radionice, prezentacije aranžiranja cvijeća, umjetničke izložbe, modne revije, cvjetni korzo i zabavni program.Gdje: Sv. Filiip i JakovKada: travanjwww.sv-filipjakov.hr

Ribarska fešta u Kalima (Kualjske ribarske noći)Cilj ove manifestacije je promicanje tradicije ribarstva. Sastoji se od raznih izložbi umjetnosti i multimedije, 3D modela ribarskih plovila, demonstracija ribarskih vještina, pripremu i kušanje ribljih specijaliteta. Održava se također sajam ribolovnih alata i opreme. Posebnost ove fešte je defile dvadesetak ribarskih brodova Zadarskim kanalom.Gdje: KaliKada: kolovozwww.kali.hr

Tjedan zabave na Ugljanu (Šetemoni ugljonskih guštov)Razne manifestacije, izložbe, folklorne plesne večeri, koncerti klasične i zabavne glazbe i turniri održavaju se na mjesnoj rivi, u samostanu sv. Jeronima i na trgu Doma kulture.Gdje: UgljanKada: srpanj - kolovozwww.ugljan.hr

Dani vitezova vranski Višednevni povijesno-turistički spektakl viteške borbe protiv Turaka za Vranu. U sklopu manifestacije se podižu srednjovjekovni tabori i predstavljaju vitezovi-konjanici iz Hrvatske i inozemstva, organiziraju viteški turniri i igrokazi, te predstavljaju stari zanati. Manifestacija uključuje i srednjovjekovnu gastronomsku ponudu. Gdje: Vrana, PakoštaneKada: kolovoz

Vinfest Benkovac Manifestacija pokrenuta s ciljem prezentacije i promocije vinarstva sjeverne i srednje Dalmacije. Afirmirala se kao jedna od najvažnijih takve vrste na području Dalmacije. Gdje: BenkovacKada: Srpanj

Tragovima Winetoua


9 I

http://www.ugljan.hr/

http://www.kali.hr/

http://www.sv-filipjakov.hr/

http://www.kukljica.hr/

Druženje štovatelja Karla Maya i filmova o legendarnom indijanskom poglavici Winnetou na originalnim lokacijama snimanja filmova.Gdje: Starigrad Kada: Travanjwww.rivijera-paklenica.hr

More i plažeObala Zadarske županije je jedna od najrazvijenijih i najčišćih na Sredozemlju. Zadarska rivijera nalazi se na najrazvedenijem dijelu Jadrana, s obiljem malih uvala, otočića i otoka, koji su lako dostupni zahvaljujući visokoj kvaliteti izletničkih programa. Zadarska županija može biti ponosna na svoj akvatorij koji premašuje 3 600 četvornih metara i više od 120 otoka i otočja. Morska voda u Zadarskoj županiji je među najkvalitetnijima u Jadranu. Prema ispitivanju sanitarne kakvoće mora na plažama hrvatskog Jadrana, koju provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u 2009., od ukupno 93 plaže, 90 mjesta (96,77%) pripadaju kategoriji odlične kvalitete morske vode, a samo 3 mjesta (3,23%) spadaju u kategoriju dobre kvalitete. Nisu nađeni nezadovoljavajući uzorci. Služba za zdravstvenu ekologiju zadarskog Zavoda za javno zdravstvo stvorila je profile svih plaža u Zadarskoj županiji gdje je testirana kvaliteta vode. Svaki profil sadrži fotografiju i opis mjesta, podatke o postojećoj opremi na plaži, kafiće, sanitarije, tuševe, itd. Podaci se redovito ažuriraju i dostupni su na http://www.izor.hr/bathing/bathing.html.

2012. godine Plavom zastavom, nagradom za najčišće plaže na Jadranu, nagrađene su mnogobrojne plaže u Zadarskoj županiji- plaža Prosika u Pagu, plaža Bluesun Hotela Alan u Starigradu, plaža turističkog naselja Zaton u Zatonu, plaža Borik na Boriku, plaža Jaz u Preku, plaža Iza Banja u sv. Filipu i Jakovu, kao i na plažama Bošana i Dražica u gradu Biogradu na moru.

KlimaNajveći dio Zadarske županije ima jadranski tip mediteranske klime. Ljeta su vruća i suha, zime su blage i vlažne, a insolacija velika. Dok je na obali klima mediteranska, u zaleđu je kontinentalna, pa se čak i planinska klima može naći na Velebitu. Takva neobična kombinacija u ovako uskom prostoru je izuzetno rijetka i podržava razvoj raznolikih turističkih aktivnosti. Jadransko more je toplo more. Površinska temperatura obično ne pada ispod 10°C čak ni zimi, a ljeti ne


10 I

http://www.izor.hr/bathing/bathing.html

http://www.rivijera-paklenica.hr/

prelazi 25°C. Zadarska županija ima 2550 sunčanih dana u prosjeku godišnje. Broj dana s temperaturama nižim od 0°C je zanemariv, do 16 dana godišnje. Prosječna temperatura u najhladnijem mjesecu - siječnju nije niža od 3°C.

Konkurentske prednosti Zadarske županije- Zadarska županija je sigurna, privlačna, gostoljubiva i ekološki osviještena županija- Brzi razvoj turizma investitorima nudi jedinstvenu priliku za investiranje u kontinuirano rastući dinamični sektor.- Hrvatska uspješno gradi imidž sigurne i atraktivne turističke destinacije, što je značajna komparativna prednost s obzirom na činjenicu da je sigurnost visoko na popisu faktora koji utječu na izbor destinacija za odmor.- Turistički objekti i kapaciteti su dostupni tijekom cijele godine i postoji potencijal za produljenje turističke sezone izvan uobičajenih ljetnih mjeseci.- Dodatni turistički potencijal leži u zaleđu Zadarske županije (postoje samo 15 registriranih seoskih turističkih objekata).- Raste interes za kvalitetne turističke ponude.- Rastući tržišni interes za selektivne oblike turizma, a Zadarska županija ima visok potencijal u ovom području.- Hrvatski turistički sektor značajno je porastao u posljednjih nekoliko godina.- Neke kulturne znamenitosti su međunarodno priznate, a samo se djelomično koriste.- Čist i očuvan okoliš.- Visoka lojalnost gostiju.- Kontinuirani rast interesa vanjskih tržišta za mediteranske destinacije.- Mogućnost za razvoj sportskog turizma s naglaskom na golf.- Veliki broj kvalitetnih dobavljača prehrambenih i drugih proizvoda.- Liberalizacija viznog režima.

Ulaganja u turizamPrema već prihvaćenim modelima privatizacije, privatizacije hotela i turističkih tvrtki u državnom vlasništvu, aktivna politika će se provoditi kako bi se dao prioritet brandovima ili onim vlasnicima koji će prenijeti upravljanje ili vođenje na vodeće tvrtke u sektoru. Prednost se daje ulaganjima u visokokvalitetne turističke objekte povezanim sa otvaranjem radnih mjesta. Trend brzog razvoja turizma je uzrokovan dinamičnom potražnjom stranih turista a pruža mogućnost za različite poslovne inicijative i investicije u turizmu kao sektoru koji je u kontinuiranom rastu.

Odredišta


11 I

Najveći broj gostiju u 2009. posjetio je Zadar, za kojim slijede Biograd n/M, Pag, Starigrad, Pakoštane, Vir, Zaton, i Nin.

Tablica 1. Deset vodećih gradova i općina po broju dolazaka turista u Zadarskoj županiji u 2009

MjestoHoteli

turistička naselja

Kampovi Privatni smještaj Naselja Marine UKUPNO

Zadar 450 077 54 899 330 682 53 306 92 236 981 200Biograd 178 701 243 495 189 333 12 818 218348 842 695Pag 77 030 239 642 347 418 10 908 18 008 693 006Nin 114,015 203 924 96811 - - 414 750Pakoštane 54 834 124 999 216 565 15 609 - 412 007Zaton 118 190 197 616 54 222 - - 370 028Sv.Filip i Jakov 69 378 85 012 154 237 13 914 - 322 541Starigrad 71 960 103 436 107 579 - - 282 975Sukošan - 25 787 99 987 13 234 47 497 186 505Privlaka 2 190 48 718 123 561 - - 174 469

Izvor: Hrvatski zavod za statisiku

Tablica 2. Deset vodećih gradova i općina po broju noćenja turista u Zadarskoj županiji

Ukupno Domaći Strani

IndeksiI. – XII. 2009.I. – XII. 2008.

Ukupno Domaći Strani

Zadar dolasci 276 666 55 342 221 324 95 89 96

Biograd na Moru dolasci 144 672 24 321 120 351 112 89 118

Pag dolasci 98 005 10 538 87 467 98 102 98Nin dolasci 93 578 11 420 82 158 95 85 97Bibinje dolasci 60 737 2 419 58 318 104 89 105Starigrad dolasci 54 432 5 465 48 967 96 93 97Pakoštane dolasci 49 790 10 382 39 408 101 113 98Vir dolasci 43 135 6 799 36 336 93 82 95Sv.Filip i Jakov dolasci 38 600 11 339 27 261 89 83 92Sali dolasci 24 175 3 127 21 048 46 37 47

Izvor: Ured državne uprave u Zadarskoj županiji - Odjela za turizam

Gradovi i općine u obalnom području Zadarske županije vodeće su po broju gostiju i noćenja, dok u kontinentalnom dijelu županije još uvijek ima mjesta za razvoj turizma. Razvojna agencija Zadarske županije pokrenula je 2008. inicijativu za razvoj ruralnog turizma u županiji. Organizirala je edukaciju za postojeće i potencijalne


12 I

dobavljače turističkih usluga u zaleđu Zadarske županije, a do danas u suradnji sa programom UN-a za razvoj UNDP (projekt COAST), objavljena su dva višejezična kataloga u svrhu promicanja ruralnog turizma. GostiU 2010. godini Zadarsku županiju posjetilo je 1 119 119 gostiju. U godinama recesije kad mnoge države bilježe gubitke, povećanje od 1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine je pohvalno. Ostvaren je ukupan broj od 7 973 587 noćenja što je povećanje od 10% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine (domaći gosti ostvarili su 1 855 026 noćenja ili 6% više, a strani gosti ostvarili su 6 118 561 noćenja ili 11% više nego prošle godine), od kojih su 77% strani i 23% domaći gosti. Trajanje boravka je u prosjeku 7,1 dan (što predstavlja povećanje, budući da je tijekom prošle godine bilo 6,6 dana.

Table 3. Broj noćenja od siječnja do listopada '08./'09./'10.

7.064.795 7.189.9667.932.503

5.355.749 5.495.5586.098.834

1.709.046 1.694.408 1.833.669

0

1.000.0002.000.000

3.000.0004.000.000

5.000.0006.000.000

7.000.0008.000.000

9.000.000

I. - X. '08. I. - X. '09. I. - X. '10.

UkupnoDomaćiStrani

Izvor: Turistička zajednica Zadarske županije,obrada: Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Zadar

Tablica 4. Broj gostiju od siječnja do listopad '08./'09./'10.

1.132.928 1.086.260 1.103.267

907.353 879.431 897.431

225.575 206.829 205.671

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

I. - X. '08. I. - X. '09. I. - X. '10.

UkupnoDomaćiStrani



13 I

Tablica 5. Noćenja u Zadarskoj županiji po gradovima od siječnja do rujna 2010.

111.940

351.571

392.571

214.045

247.915

286.093

115.440

200.335

94.313

382.031

634.081

395.156

162.411

791.062

245.989

936.452

61.132

34.065

334.982

104.802

44.518

67.498

15.384

78.832

63.647

123.073

120.574

62.917

43.927

176.569

34.309

155.363

0 200.000 400.000 600.000 800.000 1.000.000

Pašm an

Zaton

Vir

Sv. Filip

Sukošan

Starigrad

Sali

Privlaka

Povljana

Pakoštane

Pag

Nin

Kolan

Biograd

Bibinje

Zadar

DomaćiStrani


Tablica 6. Broj gostiju od siječnja do prosinca 2010.

I. - XII. 2010.UKUPNO 1 119 119 Domaći 215 540 Strani 903 579

Izvor: Turistička zajednica Zadarske županije

Tablica 7. Broj noćenja od siječnja do prosinca 2010.I.-XII. 2010.

UKUPNO 7 973 587 Domaći 1 855 026 Strani 6 118 561

Izvor: Turistička zajednica Zadarske županije

Prosječna dnevna potrošnja turista u Zadarskoj županiji narasla je do 43€ /danu


14 I

Tablica. 8 Prosječna dnevna potrošnja u odredištu po osobi u 2007.EUR

Istarska županija 60Primorsko-goranska županija 46Ličko-senjska županija 44Zadarska županija 43Šibensko-kninska županija 47Splitsko-dalmatinska županija 59Dubrovačko-neretvanska županija 88

Izvor: Institut za turizam "Ljeto 2007"

Prema podacima iz 2009. najviše je stranih turista bilo iz Njemačke, zatim Slovenije, Italije, Austrije i Češke.

Tablica 9. Top 10 država po broju dolazaka u HrvatskuDržava Dolasci Noćenja

1 Njemačka 143 455 1090 7982 Slovenija 120 356 777 373 3 Italija 88 186 393 6574 Austrija 85 049 439 5145 Češka 79 101 526 2836 Poljska 52 879 364 3077 Slovačka 48 834 331 2418 Mađarska 45 802 250 0139 Francuska 42 060 149 80210 Nizozemska 27 521 225 252

Izvor: Statistički ljetopis 2010 Državni zavod za statistiku (Hrvatski zavod za statistiku)

Glavna inozemna turistička tržišta Zadarske županijeSrednja, zapadna i sjeverna Europa:

Njemačka, Austrija, Italija - "bogate” industrijski zemlje "stare EU". Njihovo je obilježje viša razina prihoda i visoki intenzitet putovanja u kombinaciji s visokim i više individualiziranim zahtjevima. Karakteristično za ta tržišta je također i njihov pad broja stanovništva, izrazito starenje stanovništva, nezaposlenost i slabljenje društvenih sustava potpore.

Istočna Europa:Nakon pristupanja Europskoj uniji polako dolazi do usklađivanja prihoda i načina života između istočne Europe i “stare EU”. Kad su u pitanju putovanja i odmor, zemlje kao Poljska, Češka i Slovačka koje imaju slične geografske i klimatske uvjete kao Njemačka, polako uz rast prihoda prihvaćaju ponašanje ostatka stanovništva srednje Europe. Hrvatska ima priliku ojačati svoju poziciju kao jedna od glavnih destinacija za te zemlje. Istočna Europa je važno buduće tržite za županiju.

Sjeverno-istočna EuropaDok Slovenija i Hrvatska postižu sličan broj noćenja kao prije, Srbija, koja je nekad bila jedno od glavnih tržišta, pala je na razinu beznačajnosti. Od nedavno se mogu primijetiti pozitivne promjene u privlačenju gostiju s ovog tržišta.


15 I

Vrsta turističkih dolazakaPrema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2007., organizirane izlete preko putničkih agencija odbralo je 3 835 196 turista a 7 327 210 je došlo pojedinačno. U 2007., godini broj organiziranih dolazaka porastao je za 4% i pojedinačnih posjeta za 10% u odnosu na 2006.

Motivacija za dolazak turistaZa velik broj turista glavna motivacija za dolazak u Hrvatsku je pasivni odmor, opuštanje na morskoj obali i zabava. Motivacija dolaska su i iskustva i doživljaji, gastronomija, upoznavanje prirodnih ljepota, VFR, sport, rekreacija i kultne znamenitosti i događanja, te zdravstveni razlozi. Motivacija za dolazak u skladu sa trendovima potražnje stranih turističkih tržišta je u porastu, aktivni odmor u čistom prirodnom okruženju, zdrav način života i zdrava hrana unutar različitih selektivnih oblika turizma.

Analiza trendova u turizmu – Republika Hrvatska

Tablica 10. Komparativna analiza turističkih dolazaka i prihoda od turizmaMeđunarodni turistički dolasci

(broj u milijunima)Prihod od turizma

(u milijardama dolara)

2004 2005 2006 2007 2008%

08 04 2004 2005 2006 2007 2008%

08 04SvijetEuropaRepublika Hrvatska

762.5415.2

7.9

804.0441.8

8.5

853.0468.4

8.7

904.0487.9

9.3

922.0489.4

9.4

+20.9+17.9+19.0

622.0326.0

6.7

682.0347.4

7.4

735.0377.3

7.4

858.0435.2

9.3

944.0473.7

11.0

+51.8+45.3+64.2

Izvor: Svjetska turistička organizacija (WTO) i Državni zavod za statistiku

Prema podacima u tablici može se zaključiti da Hrvatska prati svjetske trendove u turizmu. Na globalnoj razini za razdoblje od 2004. do 2008. ostvarila je rast turističkih dolazaka od 21%, dok je Europa ostvarila rast od 18%. Hrvatska može biti ponosna na 19% porasta koji je veći od onog zemalja u Europskoj uniji. Ako promatramo trend u prihodima od turizma, Hrvatska je sa svojim porastom od 64% postigla još bolje rezultate u promatranom razdoblju. Jasno je da je profitabilnost turizma u Hrvatskoj


16 I

raste po višoj stopi od turizma na globalnoj i na razini Europske unije. Naravno, tijekom protekle dvije godine ekonomske krize, turistički sektor nije ostao netaknut, ali i pad turizma u Hrvatskoj je znatno niži nego što se očekivalo. U godinama globalne krize Hrvatska pripada najuspješnijim zemljama Mediterana. Sve zemlje osim Turske i Tunisa, koje su zabilježile blagi suficit, imale su veće gubitke od naše županije.

Tablica 11. Ukupan broj dolazaka i noćenja turista u 2009. u RH (u tisućama)Dolasci Noćenja

2005 9 995 51 4212006 10 385 53 0072007 11 162 56 0052008 11 261 57 1032009 10 935 56 300

Izvor: Statistički ljetopis 2010 Hrvatski zavod za statistiku

Kontinuirano povećanje broja domaćih i stranih dolazaka i noćenja ostvareni su u promatranom razdoblju. Do pada u broju dolazaka i noćenja u 2009., došlo je zbog globalne recesije, ali je pad bio manji nego se očekivalo.

Struktura smještajnih kapacitetaPrema vrsti smještaja u 2009. najveći broj gostiju boravio je u privatnom smještaju (336 050 gostiju s 2 716 747 noćenja), slijede kampovi, marine i vikend kuće.U 2009. godini boravak u hotelima bio je najdulji 127 dana, a zatim u kampovima 58 dana, a u privatnom smještaju 52 dana. Kako su privatne sobe i apartmani najzastupljeniji oblik ponude, navedeni podaci su svjedok kratke turističke sezone.

Tablica 12.Smještajni kapaciteti u Zadarskoj županiji, stanje na dan 31. kolovoza 2009.

Sobe, apartmani i kamping mjesta

Kreveti

38 310 128 296Izvor: Statistički ljetopis 2010 Hrvatski zavod za statistiku

Hotelski smještajTablica 13. Smještajni kapaciteti - hoteli

GODINA BROJ HOTELA BROJ HOTELA PO KATEGORIJAMA

2004 35 * udio ** udio *** udio **** udio ***** udio4 11% 15 43% 13 37% 3 9% 0

2005 30 * udio ** udio *** udio **** udio ***** udio3 10% 10 33% 14 47% 3 10% 0

2006 21 * udio ** udio *** udio **** udio ***** udio0 5 24% 15 71% 1 5% 0


2008 36 * udio ** udio *** udio **** udio ***** udio


17 I

0 4 11% 21 58% 11 31% 0


15 4 2010 37 * udio ** udio *** udio **** udio ***** udio0 4 11% 18 49% 15 41% 0

Izvor: Ministarstvo turizma

Trend s najvećim brojem hotela s 3 zvjezdice traje od 2004. do sredine travnja 2010. Hoteli s 3 zvjezdice, prema zapisima od 15. travnja 2010., čine 49% od ukupnog broja hotela. Hotelski smještajni kapaciteti očito imaju tendenciju rasta kvalitete. Od 2006. nije zabilježen niti jedan hotel s 1 zvjezdicom, a vidljivo je da se smanjuje broj hotela s 2 zvjezdice, dok se broj hotela s 4 zvjezdice povećava.

Tablica 14. Broj kreveta prema kategorizaciji hotela

Godina Broj hotela Broj kreveta prema kategorizaciji hotela

Ukupan broj

kreveta

2004 35 * udio ** udio *** udio **** udio ***** udio 5749595 10% 2457 43% 2238 39% 459 8% 0

2005 30 * udio ** udio *** udio **** udio ***** udio 5086459 9% 1598 31% 2570 51% 459 9% 0

2006 21 * udio ** udio *** udio **** udio ***** udio 28940 393 14% 2437 84% 64 2% 0




15 4 2010 37 * udio ** udio *** udio **** udio ***** udio 55150 374 7% 2072 37% 3069 56% 0 Izvor: Ministarstvo turizma

U razdoblju od 2005.-2009. godine najveći broj kreveta bio je u hotelima s 3 zvjezdice, ali u 2009. s povećanim ulaganjima u razvoj kapaciteta, najveći broj kreveta je u hotelima s 4 zvjezdice. Najveći broj smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj je u malim obiteljskim hotelima i pansionima koji nude personalizirane usluge prilagođene gotovo svakom gostu, poznato na tržištu kao "boutique" hoteli.Ulaganja u visokokategorizirane smještajne objekte uspješno bi privukla nova tržišta, a gosti veće prihode. Istraživanja pokazuju da na području Zadarske županije postoji veliki interes za kapacitete visoke kategorije.

Carinske odredbe

Carinski prihodi čine značajan dio ukupnih prihoda državnog proračuna. U strukturi naplaćenih carinskih prihoda zastupljeni su prihodi od posebnih poreza, carina i carinskih pristojba, PDV -a pri uvozu, te ostali prihodi poput novčanih kazni, carinskih pristojbi u gotovom novcu, manipulativni troškovi i sl.

Prijenos gotovine (strane ili domaće valute kuna, te čekova), dakle i unošenje i iznošenje slobodno je i bez ograničenja u svoti i za strane i za domaće fizičke osobe te stoga sve fizičke osobe mogu uz prijavu carinskom službeniku nesmetano


18 I

prenositi bilo koju svotu gotovine u bilo kojoj valuti. Međutim, obvezatna je prijava carinskom službeniku na graničnom prijelazu svakog prijenosa gotovine (dakle i pri unosu i pri iznosu) u svoti od 10.000 EUR-a i više.

Redovni postupak carinjenja pri unutarnjoj robnoj carinskoj ispostavi, provoditi će se u slučajevima kada se unosi roba vrijednosti iznad 5000 kuna (odnosno 1200 EUR-a), te pri prijevozu određenih vrsta roba vozilima za prijevoz robe, kada zbog njene vrste i količine, uredujući carinski službenik osnovano posumnja da se radi o robi komercijalnoga karaktera, kao i uvijek u slučajevima kada putnik nije ujedno i vlasnik vozila.

Na stranicama Carinske uprave možete naći detaljan pregled propisa vezanih za Carinske propise.http://www.carina.hr

Adresar Carinske uprave Kontakt telefoni:0800 1222 - Operativno dežurstvo 01 6102 333 - Središnji ured

Porez na dodanu vrijednostOpća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 1. ožujka 2012. iznosi 25%, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 10% i 0%.Ministarstvo turizma Republike Hrvatske najavljuje smanjenje PDV-a na dio usluga u turizmu na iznos 10%. Promjena bi trebala stupiti na snagu od 1. siječnja 2013. godineViše informacija potražite na sljedećem linku http://www.porezna-uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Bro%C5%A1ure/PDV_158.pdf

Selektivni oblik turizmaSelektivni oblici turizma predstavljaju iskorak iz masovnog turizma, prije svega klasičnog plaža turizma ("sunce i more"). Zadarska županija ima značajne potencijale za razvoj ekološkog turizma, eko-etno, sportskog, kulturnog, tematskog, avanturističkog, nautičkog, ronilačkog, zdravstvenog, konjičkog, lovačkog, ribolovnog, seoskog, wellness i kongresnog turizma.

Nautički turizamRazvedena obala (indeks udubljenja hrvatske obale je 11) te brojni otoci, poluotoci, hridi, kanali, klanci, tjesnaci, Karinsko i Novigradsko more čine Zadarsku županiju posebno atraktivnom za nautički turizam. Dužina obale Zadarske županije je 1300 km. Od svih


19 I

http://www.porezna-uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Bro%C5%A1ure/PDV_158.pdf

http://www.porezna-uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Bro%C5%A1ure/PDV_158.pdf

http://www.carina.hr/

županija na Jadranu, Zadarska županija ima najdulju obalu. Nautički turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljeće kasnije (19. st.) nego u drugim dijelovima svijeta (17. i 18. st.). U Zadarskoj županiji trenutno postoji 10 luka - marina nautičkog turizma, 30 sidrišta, 6 pristaništa, 12 sportskih luka. Ukupan broj vezova u Zadarskoj županiji je 3 771. Zadarska županija je na drugom mjestu u Republici Hrvatskoj po broju vezova, nakon Istarske županije. Fokusirajući se na marine, najveći dio nautičkog prometa ostvaruje se u najvećim marinama "Marina Dalmacija" u Sukošanu / Bibinjama te Biogradskoj marini "Kornati" koja je dio Ilirije, a treća je zadarska sa svojom marinom "Tankerkomerc". Ovisno o ispunjenju uvjeta predviđenih Pravilnikom o distribuciji i kategorizaciji luka nautičkog turizma (Narodne novine, br. 72/08.), od ukupno deset postojećih marina na području Zadarske županije, četiri pripadaju drugoj kategoriji (Zadar Tankerkomerc Zadar u Zadru, Dalmacija u Bibinjama/Sukošanu, Ilirija Kornati u Biogradu n/M i ACI marina u mjestima Šimuni na otoku Pagu), tri u trećoj kategoriji (Tankerkomerc marina na Velom Ižu, Borik u Zadru i Olive Island u Sutomišćici) . Naše tri marine označene su prestižnom Plavom zastavom: Tankerkomerc Zadar u Zadru, Dalmacija u Bibinjama/Sukošanu i Ilirijia Kornati u Biogradu n/M.

Tablica 15. Vezovi u nautičkim lukama po županijama u 2009.

654

1789

3051

3378

3771

4205

0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000 4500

Dubrovnik-Neretva

Split-Dalmatia

Šibenik-Knin

Primorje-Gorski Kotar

Zadar

Istra

Br.vezova

Ostvaren prihod od strane luka nautičkog turizma u 2009. iznosio je 17,1 milijuna eura. Važno je napomenuti da je prihod od nautičkog turizma kontinuirano rastao tako da se prihod iz 2008. povećao za 15% u usporedbi sa 2007. U donjoj tablici je prikazan broj dolazaka i noćenja u lukama nautičkog turizma u razdoblju od siječnja do rujna 2009. U usporedbi s ostalim jadranskim županijama, Zadarska županija je iza Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije kada je riječ o broju dolazaka.

Tablica 16. Turisti u nautičkim turističkim lukama po županijama od siječnja do rujna 2009.

INDEKSI 09/08Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani

Republika Hrvatska dolasci 631 392 22 076 609 316 83 41 86noćenja 1 239 601 37 978 1 201 623 93 53 95

Primorsko-goranska županija dolasci 47 635 937 46 698 96 80 97noćenja 162 013 4 106 157 907 110 102 110

Zadarska županija dolasci 146 136 7 173 138 963 78 36 83noćenja 270 220 11 468 258 752 92 45 97

Šibensko-kninska županija dolasci 151 140 5 272 145 868 76 27 82noćenja 315 614 10 295 305 319 89 44 92

Splitsko-dalmatinska županija dolasci 151 140 5 272 145 868 76 27 82


20 I

noćenja 166 072 5 951 160 121 93 63 95Istarska županija dolasci 96 952 876 96 076 87 51 88

noćenja 231 323 1 993 229 330 92 58 92Dubrovačko-neretvanska

županija dolasci 60 404 2 905 57 499 84 70 85

noćenja 94 359 4 165 90 194 88 69 89Izvor: Institut za turizam

Kamping turizamTurizam u Zadarskoj županiji kontinuirano se oslanja na kamping kapacitete sa 1 479 162 noćenja (84 656 domaćih i 1 394 506 stranih gostiju). Prošle godine je auto kamp u Zatonu bio nositelj prestižnog naslova ADAC Superplatz, a zaradio je ovu prestižnu nagradu najvećeg europskog auto-kluba uz zabilježen rast od 30%. Kamping gosti se sve više i više tretira kao elitne goste, jer oni ovaj oblik odmora biraju zbog njihovog načina života, a ne niskih cijena. Povezano s tim, treba napomenuti da cijene smještaja nisu smanjene kao i u drugim dijelovima Europe.

Krstarenja

Zadar je jedini grad na Jadranskoj obali koji ima mogućnost priveza velikih cruisera uz kopno, i to u samom centru grada. Uz intenzivan lokalni, dužobalni i međunarodni promet s Italijom, zadarska luka u posljednjih nekoliko godina bilježi i sve češće posjete brodova na kružnim putovanjima. Tokom posljednjih godina broj kružnih putovanja u gradu Zadru je u značajnom porastu. Tokom 2011. godine zabilježeno je 98 ticanja i 12 418 putnika. U odnosu na prethodnu 2010. godinu ostvaren je porast broja ticanja za 22% i porast broj putnika za 67%. Uzmemo li u obzir podatak kako je tokom 2011. godine na teritoriju Republike Hrvatske ostvareno sveukupno 830 kružnih putovanja stranih brodova, možemo zaključiti da je u Zadarskoj luci ostvaren značajan postotak od 12%.

Ronilački turizamU posljednjih nekoliko godina ronilački turizam prošao je kroz snažnu ekspanziju. Jadransko podmorje je poznat po svojoj povijesti (komercijalni morski putovi, vojne bitke, podvodni zidovi i grebeni, podmorske špilje, olupine brodova, podvodna flora i fauna, zaštićeni arheološki lokaliteti, itd.)


21 I

Ruralni turizamRuralni turizam je termin koji obuhvaća različite oblike turizma izvan gradskih područja i područja masovnog turizma. Povezan je i karakterizira turističke atrakcije u ruralnim područjima, koje se mogu naći u velikom broju na području Zadarske županije. Za potrebe izrade kataloga ruralnog turizma Zadarske županije, Razvojna agencija Zadarske županije istražila je i obišla sve tipove ruralno-turističkih domaćinstava. Ustanovljeno je da se ruralnim turizmom u Zadarskoj županiji aktivno bavi 8 turističkih seljačkih obiteljskih domaćinstava i 4 tvrtke ( registrirane kao obrt, d.o.o. ili zadruga). Također, zabilježeno je postojanje 9 registriranih vinara Zadarske županije koji intenzivno rade na pripremi kušaonica u kojima će nuditi vlastite proizvode.

Avanturistički turizamAvanturistički turizam je zasigurno jedan od obećavajućih i atraktivnih oblika selektivnog turizma koji Zadarska županija može ponuditi na domaćem i inozemnom tržištu. Broj takvih putnika na inozemnom tržištu stalno raste. Prirodni okoliš Nacionalnog parka Paklenica i Velebita i kanjon rijeke Zrmanje su pravi raj za ljubitelje svih vrsta pustolovina i ekstremnih sportova. Rijeka Zrmanja i njezini pritoci

te rijeka Krupa, su među našim najljepšim rijekama. Zahvaljujući zemljopisnim posebnostima ovoga kraja, posjetitelji mogu birati između različitih vrsta rekreacije i uživanja u prirodi; pješačkim stazama, penjanju, canyoning-u i promatranju raznih vrsta ptica koje su u izobilju u ovoj regiji. Stručni vodiči, označene planinarske i biciklističke staze, jeep safari staze, precizne zemljopisne karte i pisane upute osiguravaju različite programe prikladne za grupe svih dobnih skupina, fizičkih

sposobnosti i drugih zahtjeva za potpuni doživljaj avanturističkog odmora.

Kulturni turizamBogatstvo materijalne i nematerijalne kulturne baštine Zadarske županije je resurs za razvoj kulturnog turizma u svim njegovim oblicima.

Arheološki muzej u ZadruIzložbe u muzeju potječu iz rimskog razdoblja i prapovijesnog arheološkog materijala iz starijeg kamenog doba (paleolitik), mlađeg kamenog doba (neolitik) ) i metalnog doba, kao i arheološki nalazi od 7. do 12 stoljeća od kojih je većina povezana sa materijalnom i duhovnom baštinom Hrvatske.

Arheološki muzej ZadarAdresa: Trg opatice Čike 1, 23 000 Zadarwww.donat.com/arh


22 I

http://www.donat.com/arh

Narodni muzej Zadar Adresa: Poljana pape Aleksandra III b.b, , 23 000 Zadar

Muzej antičkog stakla Adresa: Poljana Zemaljskog odbora 1, , 23 000 Zadar http://www.mas-zadar.hr/

Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU) Adresa: Trg opatice Čike 1, , 23 000 Zadar

Hrvatska kazališna kuća Zadar www.hkk-zadar.hr

Hrvatsko narodno kazalište ZadarAdresa: Široka ulica 8, , 23 000 Zadar

Narodni muzej Zadar – Područna etnografska zbirka Veli Iž Adresa: Veli Iž, otok Iž, 23 284 Veli Iž Narodni muzej Zadar – Područna kulturno-povijesna zbirka Mali Iž Adresa: Mali Iž, otok Iž, 23 284 Veli Iž

Arheološki muzej Zadar – Muzej ninskih starina Adresa: Trg Kraljevac 8, 23 232 Nin

Zavičajni muzej Benkovac Adresa: 23 420 Benkovac

Zavičajni muzej Biograd na Moru Adresa: Krešimirova obala 22, 23 210Biograd na Moru www.biogradnamoru.hr/zavicajni_muzej/

Zavičajni muzej Obrovac Adresa: Stjepana Radića b.b., 23 450 Obrovac

DobavljačiAko su u pitanju ulaganja za opremanje objekata u tom slučaju se radi uglavnom o stranim dobavljačima, a ako promatramo redovitu opskrbu ona je uglavnom pokrivena od strane domaćih dobavljača (više od 80%). Velik broj kvalitetnih dobavljača dolaze iz sektora poljoprivrede i ribarstva.

Plaće u turizmuProsječna mjesečna neto plaća u djelatnosti smještaja i pripreme i posluživanja hrane u 2010. godini u Zadarskoj županiji iznosila je 7141 HRK, što je 32.95% više nego prosječna neto plaća u spomenutoj djelatnosti za područje Republike Hrvatske.

Ljudski resursi


23 I

http://www.biogradnamoru.hr/zavicajni_muzej/

http://www.hkk-zadar.hr/

http://www.mas-zadar.hr/

Opća populacija i radnici u turizmu i ugostiteljstvu dobro govore strane jezike (pogotovo engleski, talijanski, njemački), što je ujedno i jedna od karakteristika Zadarske županije. U Zadarskoj županiji je 100 godina stara tradicija pružanja usluga u turizmu. Općenito, ljudski resursi u turizmu su iznimno vješti s velikim brojem raspoložive sezonske radne snage.Ljudski resursi u turizmu Zadarske županije raspolažu kvalitetnim teoretskim i stručnim znanjem i vještinama.

Obrazovne ustanove u turizmu Na Zadarskom sveučilištu postoji ukupno 20 odjela, od kojih je jedan Odjel za turizam i komunikacijske znanosti. Sveučilišni odjel postoji nekoliko godina, a godišnje diplomira oko 40 studenata. Odjel nudi studij za prvostupnika komunikologije te tri diplomska studija: novinarstvo i odnosi s javnošću, poduzetništvo u kulturi i turizmu, kulturna baština i turizam. Jedan od najvećih odjela na sveučilištu je odjel za anglistiku koji ima vrlo važnu ulogu. Tu su i odjel za germanistiku sa studijem njemačkog jezika i književnosti; odjel za talijanistiku koji ima dva studija: studij talijanskog jezika i književnosti i studija prevoditelja talijanskog jezika, zatim odjel za francuske i iberoromanske studije sa dva studija: studij francuskog jezika i književnosti i studij španjolskog jezika i književnosti.

Tablica 18. Broj studenata koji su diplomirali na jezičnim studijima u posljednjih pet godina na Sveučilištu u Zadru

Godina Br. studenata2005. 1532006. 1872007. 1452008. 1422009. 1632010. 172

Izvor: Sveučilište u Zadru

Odjel za turizam i komunikacijske znanostiUlica Franje Tuđmana 24i, 23000 ZadarPročelnik odjela:Stjepan Malović, PhD. associate professorTel. +385 (0)23 345 014Fax: +385 (0)23 311 540e-mail: [email protected]: http://www.unizd.hr/tikz/Home/tabid/2510/Default.aspx

Odjel za anglistikuObala kralja Petra Krešimira IV/2, 23000 ZadarPročelnik odjela: Doc. dr. Marko LukićTel: +385 (0)23 200 505Fax: +385 (0)23 316 882http://www.unizd.hr/engleski/Onama/Kontakti/tabid/2008/Default.aspx


24 I

http://www.unizd.hr/engleski/Onama/Kontakti/tabid/2008/Default.aspx

http://www.unizd.hr/tikz/Home/tabid/2510/Default.aspx

Odjel za germanistikuObala kralja Petra Krešimira IV/2v. d. pročelnika odjela: prof. dr. sc. Josip FaričićTel: +385 (0)23 200 601e-mail: [email protected]: http://www.unizd.hr/njemacki/Kontakti/tabid/596/Default.aspx

Odjel za francuske i iberoromanske studije Obala kralja Petra Krešimira IV/2Pročelnik odjela:Doc. dr. sc. Tomislav FrletaTel: +385 (0)23 200 746Fax: +385 (0)23 200 529e-mail: [email protected]: http://www.unizd.hr/francuski/Kontakti/tabid/4024/Default.aspx

Odjel za talijanistikuObala kralja Petra Krešimira IV/2, 23000 ZadarPročelnica odjela: PhD. Nedjeljka Balić-NižićTel: +385 (0)23 200 - 581Fax: +385 (0)23 200 - 611e-mail: [email protected]: www.unizd.hr/talijanski/

Hotelijersko-turistička i ugostiteljska školaA. G. Matoša 40, 23000 ZadarTel: +385 (0)23/335-295, +385 (0)23/331-019e-mail: [email protected] , [email protected]: www.htus.hr

Zanimanja:Hotelijersko-turistički tehničar Turističko-hotelijerski komercijalist Kuhar/slastičarPomoćni kuhar/slastičarPomoćni konobarKonobar


25 I

http://www.htus.hr/

mailto:[email protected]


http://www.unizd.hr/talijanski/


http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=936


http://www.unizd.hr/njemacki/Kontakti/tabid/596/Default.aspx


26 I

Turistički objekti u Zadarskoj županiji

Hoteli

Br.

Objekt Sjedište Poslovni subjekt Broj smještajnih jedinica

i kategorija (ulica i grad)(koji upravlja objektom,naslov, ulica i grad)

Sobe Obiteljske sobe

Hotelski apartman Ukupno Kreveti

4 2* 181 6 187 374

8247 Alba

NOVA ZORA, P.Z.

77 6 83 16623207 Sveti Filip i Jakov

23207 Sveti Filip i Jakov, Hrvatska

8244 Albamaris A. Šenoe 40 HOTEL BIOGRAD d.o.o.

36 36 72


27 I

23210 Biograd na moru

Magistrala bb, 23210 Biograd na moru, Hrvatska

8245 Preko

Preko bb PREKO d.d.

48 48 96

23273 Preko Preko bb, 23273 Preko, Hrvatska

4503 Tony

Dubrovačka 39

HOTEL TONY, vlasnik Ante Kurilić

20 20 40

23250 PagDubrovačka 39, 23250 Pag, Hrvatska

18 3* 946 6 65 1017 2086


28 I

4501 Adria

A. Šenoe 42 HOTEL ADRIA BIOGRAD d.o.o.

140 140 345


A. Šenoe 42, 23210 Biograd na moru, Hrvatska

4502 Adriatic

Tina Ujevića 7 ILIRIJA d.d.

100 5 105 20523210 Biograd na moru

Tina Ujevića 7, 23210 Biograd na moru, Hrvatska

8246 Belvedere Sukošan bb BELVEDERE H.C.., vlasnik Branko Pavić

16 16 36


29 I

23206 Sukošan

Sukošan bb , 23206 Sukošan, Hrvatska

4504 Biser

A. G. Matoša 8

UGOSTITELJSKI OBRT CRAFT BISER, vlasnik Dinka Mladenović 21 6 27 62

23250 PagA.G. Matoša 8, 23250 Pag, Hrvatska

4505 Bolero Ivana Meštrovića 1

ZADRO TURIST d.o.o. 76 76 155


30 I


Zagrebačka cesta 149, 10000 Zagreb, Hrvatska

4506 Donat

Borik BORIK d.d.

186 44 230 491

23000 ZadarMajstor Radovan 7, 23000 Zadar, Hrvatska

4507 Joso

HC JOSO , vlasnik Joso Krešan 13 13 30

23206 Sukošan

23206 Sukošan, Hrvatska


31 I

4508 Kanjon Zrmanje

Obala hrv. Časnika S. Župana bb

RIVA d.o.o

25 2 27 52

23450 Obrovac

Drage bb, 23450 Obrovac, Hrvatska

14 LUCIJA

Braće Dežmalj bb

BRALA TRADE d.o.o.

14 2 16 29

23242 Posedarje

23242 Islam Latinski, Hrvatska

4510 Mare Nostrum Sveti Petar ZARA-TURIST d.o.o.

14 14 28


32 I

23207 Sveti Filip i Jakov

Miroslava Krleže 5/A, 23000 Zadar, Hrvatska

4511 Mediteran

Matije Gupca 19

MEDITERAN H.C., vlasnik Želimir i Krešimir Ćoza

30 30 60

23000 ZadarMatije Gupca 19, 23000 Zadar, Hrvatska

4512 Meduza A. Šenoe 24 MEDUZA H.C. 15 1 16 30


33 I



4520 Palma

Vlahe Bukovca 3

GRO-PROM d.o.o.

16 4 20 36


Brezovička 21, 10000 Zagreb, Hrvatska

4518 Porto

N. Jurišića 2 HOTEL PORTO d.o.o.

93 6 99 195

23000 ZadarZagrebačka 87, 42000 Varaždin, Hrvatska


34 I

4514 Puntamika

Majstora Radovana 7 BORIK d.d.

133 133 235


4515 Vicko

J. Dokoze 20, Starigrad-Paklenica

HOTEL VICKO COMMERCE d.o.o.

19 19 30

23244 Starigrad

23244 Starigrad Paklenica, Hrvatska

4516 Villa Nico Krešimirova obala 138

VILLA NICO H.C., vlasnik Nico Morić

17 1 18 37


35 I

23000 ZadarKrešimirova obala 138, 23000 Zadar, Hrvatska

4517 Žućo

A. Šenoe 25

ŽUĆO ugostiteljski obrt, vlasnik Marko i Đurđija Žutelija

18 18 30



14 4* 1217 102 1319 2787

4609 Bastion Bedemi zadarskih pobuna 13

ZADAR GRADNJ d.o.o.

24 4 28 56


36 I

23000 ZadarŠiroka ulica 6, 23000 Zadar, Hrvatska

4603 Funimation Dalmacija

Borik BORIK d.d.

194 64 258 723


4610 Ilirija

ILIRIJA d.d.

158 7 165 33823210 Biograd na moru



37 I

8397 In

Šetalište kneza Branimira 32

INERO TURIZAM d.o.o.

44 44 88


Velebitska 75, 21000 Split, Hrvatska

4606 Kornati

ILIRIJA d.d.

102 4 106 14523210 Biograd na moru


4607 Laguna Put Bilotinjaka bb

LAGUNA turistička agencija d.o.o.

23 2 25 54


38 I

23233 Privlaka

Put Bokanjca 21, 23000 Zadar, Hrvatska

4402 Luna

Jakišnica, Pag LUNA d.o.o.

46 46 98

23250 Pag 53291 Novalja, Hrvatska

4611 Maxim

BOŽAVA d.d.

23 7 30 7023286 Božava

23286 Božava, Hrvatska

4604 Meridijan A. Starčevića 1

MERIDIJAN 15 d.o.o.

41 3 44 96


39 I

23250 PagA. Starčevića 1, 23250 Pag, Hrvatska

4605 Pagus

A. Starčevića 1

CONING TURIZAM d.d.

117 117 236

23250 PagA. Šenoe 4-6, 42000 Varaždin, Hrvatska

4513 Pinija INTERMOD d.o.o., Zadar, Biogradska 70

325 8 333 642


40 I

23231 Petrčane

Biogradska 70, 23000 Zadar, Hrvatska

4601 Plaža

Marka Marulića 14

DTM GRUPA d.o.o.

28 1 29 62

23250 PagVodnikova 13, 10000 Zagreb, Hrvatska

4602 President Vladana Desnice 16

HC PRESIDENT, vlasnik Zdravko Barbaroša

25 2 27 45


41 I

23000 ZadarV. Desnice 16, 23000 Zadar, Hrvatska

4608 Villa Donat

ILIRIJA d.d.

67 67 13423207 Sveti Filip i Jakov


1 5* 309 11 320 481

Hotel & Spa Iadera

23231 Petrčane

Falkensteiner Hotels & ResidencesColumbusplatz 7-8, 5th floor1100 Vienna, Austria

309 11 320 481

UKUPNO 2653 17 173 2843 5728

Aparthoteli

Br.

Objekt i kategorija

Sjedište(ulica i grad)

Poslovni subjekt(koji upravlja objektom,naslov, ulica i grad)

Broj smještajnih jedinica

SobeObiteljske sobe

Hotelski apartman Apartmani Ukupno Kreveti

5 3* 17 10 15 44 86 115


42 I

8333CASTRUM NOVUM

Elizbete Kotromanić bb23312 Novigrad

NOVI HOTEL d.o.o.Elizabete Kotromanić bb, 23312 Novigrad, Hrvatska 35 35

8329Condura Croatica

Put Skrile 1, Ninske Vodice23000 Zadar

SODA d.o.o.10000 Zagreb, Hrvatska 9 9 18

30 LEKAVSKI

Dražnikova 15, Zaton-Nin23232 Zaton

CRAFT LEKAVSKI, vlasnik Zdravko LekavskiDražnikova 15, 23232 Zaton, Hrvatska 6 2 6 14 27

33ONKL IVAN

Dražnikova 17, Zaton-Nin23232 Zaton

ONK´L IVAN H.C., vlasnik Ivan LekavskiDražnikova 17, Zaton, 23232 Nin, Hrvatska 9 8 2 19 46

4704 Villa Hrešć

Obala kneza Trpimira 2823000 Zadar

VILLA HREŠĆ H.C., vlasnik Marija HrešćObala kneza Trpimira 28, 23000 Zadar, Hrvatska 2 7 9 24

5 17 10 15 44 86 115

Turistička naselja

Br.

Objekt i kategorija




SobeHotelski apartmani Garsonjera Apartmani Ukupno Kreveti

2 2* 279 44 28 124 475 1173

4801Crvena Luka

Crvena luka bb23210 Biograd na moru

CRVENA LUKA d.d.Crvena luka bb, 23210 Biograd na moru, Hrvatska 199 44 28 271 693

4802Zelena Punta

Zelena Punta, otok Ugljan23271 Kukljica

CONING TURIZAM d.d.A. Šenoe 4-6, 42000 Varaždin, Hrvatska 80 124 204 480

4 3* 155 16 174 390 735 1645

4904 BožavaBožava, Dugi otok23286 Božava

BOŽAVA d.d.23286 Božava, Hrvatska 88 16 104 212


43 I

4901Margarita Maris

Put Primorja 13123207 Sveti Filip i Jakov

VODOPRIVREDNE USLUŽNE DJELATNOSTI d.o.o.Ul. grada Vukovara 220, 10000 Zagreb, Hrvatska 87 2 89 180

4902San Antonio

Put Solina bb23210 Biograd na moru

MIBAT d.o.o.Milana Rendića 10, 10430 Samobor, Hrvatska 67 67 151

4903 ZatonZaton, Nin23232 Zaton

TURISTHOTEL d.d.Široka ulica bb, 23000 Zadar, Hrvatska 87 388 475 1102

6 434 60 202 514 1210 2818

Turistički apartmani

Br.

Objekt i kategorija




Garsonjera Apartmani Ukupno Kreveti2 3* 48 48 146

5103 AlanStarigrad-Paklenica23244 Starigrad

HOTEL ALAN d.d.23244 Starigrad Paklenica, Hrvatska 24 24 74

5102 Croatia 23207 Sveti Filip i JakovNOVA ZORA, P.Z.23207 Sveti Filip i Jakov, Hrvatska 24 24 72

1 4* 2 7 9 20

5201Vila Smirna 23207 Sveti Filip i Jakov

MONTEX d.o.o.D. Rakovca 3, 42000 Varaždin, Hrvatska 2 7 9 20

3 2 55 57 166

Kamp

Br.

Objekt i kategorija



Broj smještajnih jedinicaKamp mjesta

Kamp parcele Ukupno

Smještajni kapacitet

4 2* 322 1051 1373 4119


44 I

29047 ĐARDIN 23207 Sveti Filip i JakovKAMPING d.o.o.10000 Zagreb, Hrvatska 30 148 178 534

29718 LučinaPašman 14523262 Pašman

T.U.LUČINA, vlasnik Vesna Stagličić23262 Pašman, Hrvatska 7 43 50 150

29762Punta Šibuljina 23245 Tribanj

H.C. TRIBANJ, vlasnik Bruno Zubčić, Sonja Batelja, Janko Komočar23245 Tribanj, Hrvatska 90 10 100 300

29793 Šimuni 23250 PagHOTELI PAG d.o.o.23250 Pag, Hrvatska 195 850 1045 3135

4 3* 185 437 622 1752

29649 AdriaPut primorja bb23207 Sveti Filip i Jakov

H.T.C. ADRIA, vlasnik Cvita ĆosićPut primorja bb, 23207 Sveti Filip i Jakov, Hrvatska 22 22 66

29646 Adriasol 23312 NovigradADRIA SOL d.o.o.52466 Novigrad, Hrvatska 35 65 100 300

29791 BiogradPut Solina bb23210 Biograd na moru

ŠANGULIN d.o.o.Kraljice Jelene 3, 23210 Biograd na moru, Hrvatska 8 42 50

29706 KozaricaBrune Bušića23211 Pakoštane

ADRIA MORE d.o.o.23211 Pakoštane, Hrvatska 142 308 450 1386

2 4* 172 1328 1500 4500

29781 Soline 23210 Biograd na moru

ILIRIJA d.d.Tina Ujevića 7, 23210 Biograd na moru, Hrvatska 0

29812 Zaton 23000 Zadar

TURISTHOTEL d.d.Široka ulica bb, 23000 Zadar, Hrvatska 172 1328 1500 4500

10 679 2816 3495 10371


45 I

Marina

Br.

Objekt i kategorija




Suhi vez Vez u moru Ukupno3 2 300 1075 1375

7111

ACI marina Šimuni

Kolan, Šimuni bb,23250 Pag

ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB d.d.Maršala Tita 151, 51410 Opatija 30 175 205

7112 Kornati 23210 Biograd na moru

ILIRIJA d.d.Tina Ujevića 7, 23210 Biograd na moru, Hrvatska 70 600 670

7114 ZadarI. Meštrovića 223000 Zadar

TANKERKOMERC d.d.Obala kneza Trpimira 2, 23000 Zadar, Hrvatska 200 300 500

4 3 125 538 663

7121 BorikObala kneza Domagoja 123000 Zadar

MARINA BORIK d.d.Obala kneza Domagoja 1, 23000 Zadar, Hrvatska 50 170 220

7123

Olive Island Marina

Otok Ugljan23275 Ugljan

PLAVA VALA d.o.o.Obala kneza Trpimira 33, 23275 Ugljan, Hrvatska 25 215 240

7124 Preko 23273 PrekoPREKO d.d.Preko bb, 23273 Preko, Hrvatska 95 95

7122 Veli Iž 23284 Veli IžBENJAMIN d.o.o.Veli Iž, 23284 Veli lž, Hrvatska 50 58 108


46 I

Poslovne zone za turizam (usluge)

Br. Grad Općina

POSLOVNE ZONE

Ime i lokacija zone

Površina (ha) Upotreba

INFRASTRUKTURADO ZONE U ZONI

Ces

ta

El.e

nerg

ija

Voda

Odv

odnj

a

Tele

kom

.

Ces

ta

El.e

nerg

ija

Voda

Odv

odnj

a

Tele

kom

.

1. PAG

Poslovna zona Pag 1, Pag 112,4 proizvodne-

usluge da da da da da ne ne ne ne ne

Poslovna zona Pag 2, Pag 24,78 proizvodne-

usluge ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne

2. ZADAR Poslovna zona Crno,Crno 397,85

Poslovne i sportsko

rekreacijskene ne ne ne ne ne ne ne ne ne

3. JASENICEJelovac-Česmina, Jasenice

15,95poslovne

usluge, sport i rekreacija

da da ne ne ne ne ne ne ne ne

4. LIŠANE OSTROVIČ.

Zona seoskog turizma,

Ostrovica6,35 seoski

turizam da da ne ne ne ne ne ne ne ne

5. NOVIGRAD

Pridraga 1, Pridraga 15,27 proizvodne-

usluge da da da ne da ne ne ne ne ne

Novigrad 1, Novigrad 1,82 proizvodne-


Novigrad 2, Novigrad 4 proizvodne-


6. PAKOŠTANEServisna zona

Pakoštane, Pakoštane

11 proizvodne usluge da ne ne ne ne ne ne ne ne ne

7. PAŠMAN Kopilje, Pašman 3 proizvodne-usluge da ne ne ne ne ne ne ne ne ne

8. POLAČAPrimat, Polača 10 proizvodne-

usluge da ne ne ne da ne da da ne da

Kakma, Kakma 9 proizvodne-usluge da ne ne ne da ne ne ne ne ne

9. POVLJANA Industrijska zona Vrdijan, Povljana 8 poslovne

usluge da

10. PRIVLAKAPoslovna zona

Sabunike, Sabunike

3,5 proizvodne-usluge da da da ne da ne ne ne ne ne

Tourism - Zadar CountyICPR Investment Certification Programme for Regions

47 I

11. STANKOVCI Novi Stankovci, Velim 306,7 proizvodne-

usluge da da da da da da da da da da

12. STARIGRAD

Turistička zona Bucića podi 71,19

ugostiteljstvo-turizam, sport

i rekreacijada da da ne da ne ne ne ne Ne

Marasovići 8,2 ugostiteljstvo-turizam ne ne da ne ne ne ne ne ne ne

Milovac-Grabovača 13,5 ugostiteljstvo-

turizam da da ne ne ne ne ne ne ne ne

Bay Prčine 7,57 ugostiteljstvo-turizam da da da ne da ne ne ne ne ne

Kruškovac 4,42sportsko-

rekreacijski centar

ne ne ne ne ne ne ne ne ne Ne

Šibuljina 3,65 ugostiteljstvo-turizam da da Ne ne ne ne ne ne ne ne

Radna zona Reljani 28,07 trgovačke

usluge da da da ne da ne ne ne ne Ne

Turistička zonaPisak 8,58 autokamp da da da Ne da ne ne ne ne ne

13. SUKOŠAN

Kosmatac, Sukošan 21 proizvodni

obrt da ne ne ne ne da ne ne ne ne

Brižine, Sukošan 23 proizvodni obrt da Ne ne ne ne ne ne ne ne ne

Barake, Debeljak 10,8 proizvodni obrt da ne da ne da ne ne ne ne ne

14. SV. FILIP I JAKOV

Gnojine, Sv. F. i Jakov 14 poslovne

usluge ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne

15. VIR

Gracić, Torovi 17,8 proizvodne-usluge ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne

Grba, Vir 12,26 proizvodne-usluge ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne


48 I

Kontakt

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske 10 000 Zagreb, Prisavlje 14Centrala: +385 (0)1 6169 111

Veljko Ostojić, Ministar turizmaE-mail : [email protected]. +385 (0)1 6169 180 Fax: +385 (0)1 6169 181

Zvonimir Jakšić, Glavni tajnik Ministarstva turizmae-mail: tajniš[email protected]: +385 (0)1 6169 343Fax: +385(0)1 6169 205

Turistička zajednica Zadarske županijeTuristička zajednica Zadarske županije ima primarnu ulogu poticaja, očuvanja, unapređenja i promicanja postojećih turističkih resursa županije. Temeljna zadaća je suradnja i koordinacija s pravnim i fizičkim osobama u cilju provođenja plana razvoja turizma te poticati i pomagati razvoj turizma u manje razvijenim područjima. Važna uloga Turistička zajednice Zadarske županije također je praviti planove, programe i promocije turističkih proizvoda i obavljanje svih poslova vezanih uz promociju u zemlji i inozemstvu. Naš glavni zadatak je svakom turistu dati kompletne potrebne informacije i osigurati nezaboravan odmor u našoj županiji.

Adresa: Sv. Leopolda B. Mandića 1, 23000 ZadarTel: +385 (0)23 315 316 Fax: +385 (0)23 315 107e-mail: [email protected] http://www.zadar.hr/

Hrvatska gospodarska komoraInstitut za turizamAdresa: Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb, p.p.630Tel: +385 (0)1/4561570, 385 (0)1/4561660Fax: +385 (0)1 4828 499e-mail: [email protected]


49 I


http://www.zadar.hr/


mailto:tajni%C5%[email protected]



50 I

Documents

Turizam - investinzadar- · PDF fileTurizam Uvod Zadarska županija obuhvaća morsko područje od otoka Paga do Nacionalnog parka Kornati i područje Velebita, odnosno središnji dio