Aktualno Područje projekta Naturavita bez mina

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 280 | Godina XXIII. | Zagreb, travanj 2020. | ISSN 1330-6480

Aktualno

Područje projekta Naturavita bez mina

Izdvajamo...

Potpisan ugovor s HŠI-jemBeauveria bassianaOplodne sječe na malim površinama

Sjemenarstvo Novi nasad smokava u Frančeskiji

Daljinska istraživanja

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković - I staro i mlado | Zadnja stranica: Marinko Bošnjaković - Život u kamenu

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj3 Reakcija djelatnika Šumarskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu na članak pod naslovom Električne škare za orezivanje čuvaju uzgojnog radnika iz ožujka 2020.

4 Projektno područje projekta Naturavita bez mina!

7 Novim nasadom smokava povećati dobit

8 Prirodnim štetnicima protiv hrastove mrežaste stjenice

10 Klimatske promjene prijete

12 Nove tehnologije sve se više koriste za praćenje stanja šumskih ekosustava

15 Potpisan Sporazum o suradnji između Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog instituta

16 Oplodne sječe na malim površinama na primjeru nizinskih šuma

19 Obilježeno 255 godina hrvatskoga šumarstva

20 Promicanje obnovljivih izvora energije ključna je uloga Hrvatskih šuma

22 Hortikultura razvijena do savršenstva

26 Nakon niza godina lužnjak i borovi dobro, ali ostale vrste i dalje u padu

28 Kada ne brine o karlovačkim šumama, Mirna na ledu brani boje Hrvatske

30 Rast i razvoj viših biljaka

31 Smrtna kazna za krivotvoritelje

33 Gljiva s mirisom dezinfekcije

34 Hrast


Reagiranje

Imamo potrebu reagirati na članak Električne škare za orezivanje ču-vaju uzgojnog radnika objavljen u posljednjem broju časopisa Hrvatske

šume, broj 279, ožujak 2020., stranica 6. i 7.

Naime, nigdje se u članku ne spo-minje suradnja Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb i Šumarskog fakulteta Sveučili-šta u Zagrebu o uvođenju novih bate-rijskih alata za izvođenje radova njege i čišćenja jednodobnih sastojina. Dana 16. svibnja 2017. godine poduzeće Unikomerc-uvoz d.o.o u dogovoru s projektnim timom predalo je Proizvod-nom odjelu UŠP Vinkovci na korištenje i probni rad u razdoblju od 1 do 2 mje-seca jedan komplet baterijskih škara ASA 85 i akumulatorsku motornu pilu MSA 160 s dvostrukim setom baterija i punjačem.

Rezultati istraživanja preliminarnog projekta „Ergonomska pogodnost i ekonomska isplativost primjene aku-

mulatorske motorne pile i akumulator-skih škara u radovima njege i čišćenja sastojina hrasta lužnjaka“ predani su u prosincu 2017. godine u okviru propisa-nog roka trajanja projekta. Projektni tim sastojao se od prof. dr. sc. Marijana Šuš-njara, mag. ing. silv. Marina Bačića i doc. dr. sc. Zdravka Pandura, članova Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije čije je usko područje interesa mehanizacija i ergonomija u šumarstvu.

Nakon preliminarnog istraživanja, mjerenja su nastavljena u sklopu izrade doktorskog rada Marina Bačića na po-dručju UŠP Bjelovar i UŠP Zagreb. Mje-renja su proširena te obuhvaćaju ispiti-vanje fizičkog opterećenja, posturalnog opterećenja, štetnih vibracija, energijske potrošnje i učinka na većem uzorku rad-nika. Na ovu temu održana su brojna predavanja u sklopu Programa stručnog usavršavanja članova Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologi-je 2018. i 2019. godine u UŠP Vinkovci,

Bjelovar, Sisak, Zagreb, Split i Nova Gra-diška. Također je objavljeno nekoliko znanstvenih radova u stranim i doma-ćim znanstvenim časopisima i zbornici-ma te usmenih prezentacija vezanih za predmetnu tematiku na međunarodnim znanstvenim savjetovanjima.

Kao zaposlenici Šumarskog fakulteta, osim što se bavimo znanstveno-nastav-nom djelatnošću, također svoje napore usmjeravamo na rješavanje stvarnih problema u šumarskoj struci i operativi. Izuzetno nam je drago da je ova „priča“ naišla na plodno tlo i da šumarska stru-ka gleda u budućnost. Evidentno je da su metode rada u uzgojnim radovima zastarjele i opasne po zdravlje radnika, a ovim istraživanjem želimo i ovaj vrlo va-žan dio šumarstva podići na višu razinu te potaknuti njegovo izjednačavanje u tehničkom i tehnološkom smislu s pro-izvodnim dijelom šumarstva.

Hvala i lijep pozdrav!Marin Bačić

Reakcija djelatnika Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na članak pod naslovom Električne škare za orezivanje čuvaju uzgojnog radnika iz ožujka 2020.

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020.

Aktualno

EU Projekti

Projektno područje projekta Naturavita bez mina!

Nakon 29 godina možemo konačno reći kako je područje projekta Naturavita bez mina. Završetkom aktivnosti razminiranja stvorili su se preduvjeti za intenziviranje ostalih aktivnosti projekta o čemu se razgovaralo i na petom dvodnevnom sastanku projektnih partnera koji se održao u Direkciji Hrvatskih šuma.

Tekst: Irena FranjićFoto: Zdenko Turniški i MUP RH

Hrast lužnjak

Naturavita je jedan od najve-ćih projekata zaštite prirode u Republici Hrvatskoj kojeg provode Hrvatske šume d.o.o.

zajedno s partnerima: Ministarstvom unutarnjih poslova, Hrvatskim vodama, Javnom ustanovom Parkom prirode Ko-pački rit te Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a koji se financira iz Europskih strukturnih i in-vesticijskih fondova.

Cilj projekta je razminiranje, obnova i zaštita šuma, šumskog zemljišta i vod-nih resursa u Parku prirode Kopački rit i dijelu Regionalnoga parka Mura - Drava.

Dugogodišnja zagađenost minama i minsko-eksplozivnim sredstvima dije-lova Osječko-baranjske županije koja su zaštićena područja i područja ekološke

mreže Natura 2000 kreirala je niz pro-blema kao što su onemogućen siguran pristup djelatnika institucija koje su za-dužene za upravljanje i gospodarenje projektnim područjem, zatim nemoguć-nost održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem što je rezultiralo degradacijom šumskih sastojina i neu-činkovitom zaštitom šuma i šumskih ze-mljišta od požara. Posljedično, onemo-gućena je uspostava cjelovitog sustava za upravljanje ekološkom mrežom Na-tura 2000, odnosno provedbe planova upravljanja, a što je obaveza RH kao čla-nice EU-a, a na području Parka prirode Kopački rit otežan je nadzor i održava-nje kanala važnih za močvarna područ-ja, neučinkovita je protupožarna zaštita, otežano je praćenje voda, flore i faune.

U Parku je, također, otežan i nadzor ši-renja bolesti biljaka i životinja, posebice divljači, te kontrola krivolova.

Nemogućnost održivog upravlja-nja vodama i o vodama ovisnih ekosu-stava može dovesti do smanjenja reten-cijskog kapaciteta poplavnog područja u Kopačkom ritu što povećava rizik od poplava.

Osim toga, nedovoljno je razvijena posjetiteljska infrastruktura što je do-velo do nedovoljne razine svijesti šire javnosti o bioraznolikosti, značaju odr-živog upravljanja ekološkom mrežom, šumama, vodama i minskoj opasnosti, a značajni dio zaštićenih područja na pro-jektnom području danas je izvan funk-cije pružanja edukacijskih i rekreativnih usluga.


Aktualno

No, nakon 29 godina možemo ko-načno reći kako je područje projekta Naturavita bez mina!

Projektno područje u potpunosti se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, točnije na području Grada Osijeka, op-ćina Bilje, Darda i Petrijevci. Ukupno je utvrđeno pet zasebnih cjelina za raz-miniranje te je za svaku izdana potvrda o isključenju iz minski sumnjivih pod-ručja: JU Park prirode Kopački rit – po-vršine 5.975.875 m2, desna obala rijeke Drave – površine 2.651.371 m2, Dravica I – površine 6.532.301 m2, Veliko polje – Biljski rit – površine 4.884.625 m2 i Bez-dan – Topolik – površine 5.299.511 m2. Ukupna vrijednost radova razminiranja je 249.954.741,31 kn, od čega je 85 % ili 212.461.530,10 kn financirano sredstvi-ma Europske unije iz Kohezijskog fonda.

Ovo je dosad prva završena aktiv-nost projekta. Na razminiranom po-dručju pronađeno je i uništeno 5.611 eksplozivnih ostataka rata, od čega je 1.762 protupješačkih mina, 3.103 protu-oklopne mine te 746 komada različitih neeksplodiranih ubojnih sredstava. Raz-minirana projektna područja označena su trajnim informacijskim pločama.

Završetkom aktivnosti razminira-nja stvorili su se preduvjeti za inten-ziviranje ostalih aktivnosti projekta, a o čemu se razgovaralo i na petom dvod-nevnom sastanku projektnih partnera koji se održao 10. i 11. ožujka u Direkciji Hrvatskih šuma.

Uvodnu riječ održala je voditeljica projekta Marija Herceg te zamolila ko-ordinatore projektnih aktivnosti da nas upoznaju sa statusom aktivnosti i even-tualnim očekivanim poteškoćama.

Predstavnici Hrvatskih šuma izvije-stili su da s proljećem 2020. treba biti pošumljeno 325,57 ha ili 33 % planirane površine. Biološka obnova šuma plani-rana je na 1.021 ha što uključuje vraća-nje prirodne autohtone vegetacije na ukupno 441 ha šumskih površina koje su sada obrasle alohtonim vrstama (eu-roameričkim topolama, američkim jase-nom, negundovcom, begremom i dr.). Kroz ovu aktivnost obnovit će se šume koje su onečišćene i oštećene minama, šume u kojima se uslijed ratnih djelo-vanja nije mogla izvršiti pravovremena obnova i koje su zahvaćene sušenjem i propadanjem. U sklopu ove aktivnosti

Informacijska ploča na projektnom području

Mine predstavljaju veliki problem regionalnom razvoju

provest će se pripremni šumsko-uzgoj-ni radovi potrebni za uspješnu obnovu šuma te će se na pripremljenoj površini napraviti obnova sadnjom šumskih sad-nica: bijele vrbe (Salix alba), crne topole (Populus nigra), bijele topole (Populus alba), hrasta lužnjaka (Quercus robur) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia). U aktivnosti biološke obnove šuma tre-nutno je problem sa sadnicama jasena zbog bolesti koja se pojavila u rasadni-cima.

Na projektnom području planira se poboljšati protupožarna zaštita šuma što je aktivnost koju također koordinira-ju Hrvatske šume. Obnovit će se 41,95 ha protupožarnih prosjeka i osnivati 65,22 ha novih protupožarnih prosje-

ka. Izgradit će se 33 km protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste. Do sada je završeno 8,5 km protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste: 1.760,71 m na području Šumarije Darda u dvije gospodarske jedinice: Darđanske šume i „Kopačevske podunavske šume, te 6.733,65 m na području Šumarije Osi-jek u gospodarskoj jedinici Osječke po-dravske šume.

Prilikom određivanja trase protu-požarnih prosjeka s elementima šum-ske ceste i prilikom njihove izgradnje „maksimalno“ se obratila pozornost na prilagodbu uvjetima postojećeg stanja na terenu i poplavnom karakteru šum-skih staništa na projektnom području. Tijekom obnove postojećih prosjeka i


Aktualno

Protupožarna cesta s elementima šumske ceste u Bjelobrdskom ritu nadomak Osijeka

Projektno područje

Projektno područje Naturavite je razminirano!

osnivanja novih protupožarnih prosjeka sve aktivnosti prilagođene su uvjetima zaštite prirode koji će se primjenjivati u postupku provedbe projekta. Ovim će se zahvatom istovremeno ukloniti zna-čajan dio stranih invazivnih biljnih vrsta (npr. Amorpha fruticosa) čime će se sma-njiti i mogućnost njihova širenja.

Za podaktivnost 6.1. Obnova edu-kacijsko-posjetiteljskog centra Po-dravlje u tijeku je postupak javne naba-ve za građevinske radove, a planira se i postupak javne nabave za opremanje centra. Za edukacijske aktivnosti u ti-jeku je izrada edukacijskih priručnika nakon čega će se pokrenuti nabave za izradu edukacijskih materijala i brošura te projektiranje poučnih staza. Sve su to aktivnosti koje trebaju dovesti do us-

postavljanja posjetiteljske i edukacijske infrastrukture. Krajnji cilj ove aktivnosti je povećati svijest javnosti o biološkoj raznolikosti i minskoj opasnosti.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a upoznali su ostale par-tnere s realizacijom snimanja promo fil-ma o projektu Naturavita koji treba biti prikazan na Interim konferenciji 2021. godine.

Projektnim aktivnostima Hrvatskih voda i Parka prirode Kopački rit po-većat će se razina očuvanja kakvoće vode i o vodama ovisnih ekosustava kroz definiranje retencijskih kapaci-teta, upravljačkih ciljeva, uspostavlja-nje i provedbu sustava monitoringa i

izradu Studije o revitalizaciji vodenih ekosustava poplavnog područja Parka prirode Kopački rit. Za ove aktivnosti projektni partneri provode postupke javne nabave.

JU PP Kopački rit kompletirala je svoj projektni tim s biologom. Proveli su na-bavu GIS odašiljača za monitoring vidre i dabra.

Kada budu privedene kraju, aktiv-nosti projekta povećat će vrijednost općekorisnih funkcija šuma projektnog područja i osigurati siguran pristup po-sjetiteljima i interesnim skupinama za zaštitu prirode, a ujedno i omogućiti provedbu planova upravljanja zaštiće-nim područjima, kao i provedbu osno-va gospodarenja šumama.


Aktualno

Rasadničarska proizvodnja smokava u rasadniku Fran-českija prošle je godine doživjela svoj vrhunac. Na 5 ha nasada, koliko je posađeno 2010. godine, ubrano je ukupno 5 tona plodova smokve, a da je proizvedena

tri puta veća količina, vrlo vjerojatno bi i to planulo u kratko-me roku. Potražnja za ovom kraljicom Mediterana je golema, a najviše se traži sirova koja se poslije koristi u industrijskoj proizvodnji vrlo popularnih proizvoda poput džemova, rakija, smokvenjaka i dr.

U rasadniku Frančeskija ne koristi se kemijska zaštita, plo-dovi se beru rano ujutro za poznatog kupca i odmah pakiraju te transportiraju do mjesta proizvodnje navedenih proizvoda, stoga, osim što je ekološki proizvedena, smokva u proces pre-rade ulazi u roku od manje od 12 sati nakon što je ubrana. Velika je to prednost koju cijene gotovo svi otkupljivači, a po-red visoke kvalitete ploda, upravo je to razlog zbog kojega je upita za otkup smokve bilo jako mnogo.

U UŠP Buzet nisu htjeli sjediti i diviti se dosadašnjim uspje-sima, već su odlučili investirati u novi nasad koji je ovih dana ugledao svjetlo dana na plodnoj zemlji rasadnika Frančeskija. Riječ je o 2,9 ha novih sadnica koje su ovoga puta sađene no-vom metodom. Naime, priprema zemljišta za podizanje nasa-da odrađena je strojno iskopom kanala dubine 60 cm i među-rednim frezanjem površine kako bi se stvorili uvjeti za strojnu

Rasadnik Frančeskija

Novim nasadom smokava povećati dobit

U rasadniku Frančeskija nadomak Savudrije kojim gospodari UŠP Buzet osim šumskog rasadničarskog materijala, veliku pažnju posvećuju proizvodnji maslinova ulja i svježih smokava. Upravo za ovim posljednjim vlada velika potražnja, stoga su u UŠP Buzet odlučili proširiti nasad. Nove sadnice posađene su strojnom tehnikom, stoga će se, osim proizvodnje, moći vidjeti i koji je način kvalitetniji, strojni ili ručni.

sadnju nasada sadilicom. Očeki-vanja od ovakve metode su velika:

- Ovo je nova agrotehnička mje-ra pripreme tla koja će zasigur-no polučiti bolju kvalitetu i razvoj sadnica, kao i jed-nostavnije odr-žavanje nasada uz manji utrošak vode za navodnjavanje. - rekla nam je Ester Brajković Vladilo, rukovoditeljica rasadnika Frančeskija, prili-kom našeg posjeta.

Na cijeloj površini od gotovo 3 ha posađene su autohto-ne sorte smokava i to 500 sadnica sorte bružetka bijela te 250 sadnica sorte petrovača, a pored smokve posađeno je još i 50 sadnica cijepljenog pitomog kestena sorte Bouche de Betizac, ukupno 800 biljaka. Kesten je posađen eksperimentalno, a ako se proizvodnja pokaže isplativom, uvijek postoji moguć-nost proširenja nasada.

Prvi nasad smokava i maslina na površini od 5 ha posađen je još 2010. godine na način da su strojno iskopane sadne jame, dok su sadnice sađene ručno. Kako je novi nasad sađen isključivo strojno, djelatnici će imati mogućnost praćenja na-sada na površini na kojoj je primijenjena različita tehnologija pripreme tla i sadnje u odnosu na rezultate u urodu, kvaliteti i kvantiteti kako u proizvodne svrhe, tako i u znanstvene.

- Korištenjem novih metoda sadnje cijelome projektu pro-širenja nasada smokava daje se i znanstveni karakter. Kako smokva daje puni urod nakon 5 godina, u narednom ćemo razdoblju moći vidjeti koja je od metoda obrade tla korisnija za samu biljku. - zadovoljstvo je iskazao i voditelj UŠP Buzet Predrag Trope koji je prisustvovao sadnji novog nasada ove mediteranske kraljice.

Strojna sadnja

Tekst/foto: Goran Vincenc

Strojno obrađena zemlja u rasadniku Frančeskija

Sadnice smokve


Aktualno

Zaštita šuma

Prirodnim štetnicima protiv hrastove mrežaste stjenice

Zbog sve strožih mjera upotrebe pesticida u šumarstvu, područje zaštite šuma sve se više orijentira na primjenu bioloških sredstava za suzbijanje štetnika. U tome vrlo važnu ulogu imaju entomopatogeni kao obećavajuća alternativa kemikalijama. Organizam koji se sve češće spominje u tom kontekstu je Beauveria bassiana, entomopatogena gljiva koja prirodno dolazi u tlu, a koja se u svijetu već pokazala kao dobra biološka metoda zaštite protiv različitih vrsta štetnih kukaca.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Helena Jakobović, Alen Novkinić, internet

Uvremenu u kojem se sve mije-nja ne samo za biljni i životinj-ski svijet, već posredno ili nepo-sredno i za ljude, krajnji je čas

da rješenja potražimo u nekim davno napisanim povijesnim knjigama. Raz-mjeri klimatskih posljedica i na druge načine stvorenih promjena, čini se, veći su nego što se moglo pretpostaviti. Mje-re koje se donose vraćaju nas u iskon-ska vremena kada nam je za život bilo dovoljno sunce i hrana koju na pladnju nudi priroda sama. Osim četiri zida, izgleda da je danas još jedino šuma si-gurno utočište u kojemu možemo bez-brižno uživati i osjećati slobodu. Zbog toga i šume moraju biti zdrave i lijepe, a da tako i bude, šumarski stručnjaci i znanstvenici ulažu ogroman trud.

Zbog sve većeg pooštravanja mjera upotrebe pesticida u šumarstvu, pod-ručje zaštite šuma sve se više orijenti-ra na primjenu bioloških sredstava za suzbijanje štetnika, a to se odnosi pr-venstveno na suzbijanje štetnih organi-

zama primjenom živih prirodnih nepri-jatelja, konkurenata, njihovih produkata te drugih organizama koji se mogu sami razmnožavati. U tome vrlo važnu ulogu imaju entomopatogeni kao obećavaju-ća alternativa kemikalijama s obzirom na to da su najčešća djelatna tvar u

biopesticidima. Organizam koji se sve češće spominje u tom kontekstu je Be-auveria bassiana, entomopatogena glji-va koja prirodno dolazi u tlu, a koja se u svijetu već pokazala kao dobra biološ-ka metoda zaštite protiv različitih vrsta štetnih kukaca.

Štetnik hrastova mrežasta stjenica sakupljena na području Cerne stavljena u Petrijeve posude u kojima se razvila bijela plijesan

Hrastovi zahvaćeni sušenjem uslijed napada hrastove mrežaste stjenice


Aktualno

Kada je visoka delegacija austrij-skih šumara i predstavnika drvne in-dustrije početkom ove godine posjetila Hrvatske šume kako bi dobili što je više moguće informacija o hrastovoj mreža-stoj stjenici, štetniku koji je po prvi puta uočen u austrijskim hrastovim sastoji-nama u 2019. godini, naši stručnjaci dali su im mnoge korisne informacije. Izme-đu ostalog i o patogenoj gljivi imena Beauveria bassiana nazvanu po talijan-skom entomologu Agostinu Bassiju koji ju je otkrio 1815. godine. U Hrvatskoj su svoje snage protiv hrastove mrežaste stjenice (Corythuca arcuata) zajedno uložile sve šumarske institucije shvaća-jući da više glava na okupu znači i veće šanse da se što prije nađe rješenje.

Odumiranje hrasta u Hrvatskoj, kao i drugim europskim zemljama, pripisu-je se abiotskim i biotskim čimbenicima. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) posebice je osjetljiv, naročito kada je riječ o biotič-kim čimbenicima kao što su defolijatori i kukci koji sišu biljne sokove. Jedan od najvažnijih hrastovih defolijatora je gubar (Lymantria dispar L.) čije su aktivnosti od značajne gospodarske važnosti. Novopri-došli invazivni štetnik na hrastu lužnjaku u Hrvatskoj je spomenuta hrastova mre-žasta stjenica (Corythucha arcuata) koja se prvi puta pojavila u ljeto 2013. godine u Spačvi, a proširila se i na zapadne dije-love Hrvatske te je zadnje zabilježena u području Zagrebačke županije uzrokujući preuranjeno naglašeno žućenje listova si-sanjem biljnih sokova.

Hrvatski šumarski institut i Hrvat-ske šume tako su potpisale Ugovor o

znanstveno-stručnoj suradnji za projekt u okviru Programa ZIR-a pod nazivom „Mogućnost biološke kontrole mrežaste hrastove stjenice”, a čija je voditeljica pro-jekta dr. sc. Sanja Novak Agbaba.

Predstavnici Hrvatskog šumarskog instituta dr. sc. Boris Liović i mag. ing. silv. Marta Matek trenutno rade na is-pitivanju upravo endopatogene gljive B. bassiana koja parazitira i na hra-stovoj mrežastoj stjenici. Na institutu su već istraživali kakav je utjecaj ove gljive na mortalitet jelovih potkornja-ka i gubara, a u svijetu je poznat njen pozitivni učinak na poljoprivrednim kulturama, voćkaricama, odnosno učinkovita je za suzbijanje ličinki ili gusjenica i leptira pod uvjetom da njihove spore mogu doprijeti do njih. Kako je Beauveria prirodna gljiva u tli-

ma, prije dvadeset godina, kada je ot-kriven njen patogeni učinak, istražena je za kontrolu insekata koji se nalaze u tlu. Mnogi insekti u tlu, međutim, mogu imati prirodnu toleranciju na ovaj patogen, stoga je komercijalni ra-zvoj ove gljivice za biološku kontrolu prvenstveno bio i jest usmjeren upra-vo na folne štetnike.

Kada spore ove gljivice dođu u kon-takt s kutikulom (kožom, vanjskim omotačem organizma) osjetljivih inse-kata, klijaju i rastu izravno kroz kutiku-lu do unutarnjeg tijela svog domaćina. Ovdje se gljiva razmnožava u cijelom tijelu insekta proizvodeći toksine i ko-risteći hranjive tvari. Nakon što je glji-va usmrtila svog domaćina, ona raste natrag kroz mekše dijelove kutikule prekrivajući kukca slojem bijele plijesni. Već postoje preparati na bazi gljive Beauveria bassiana u svijetu, ali kod nas se na Hrvatskom šumarskom institutu ispituje potencijal B. bassiana za suzbi-janje poznatih štetnika, primjerice gu-bara, kao i novih invazivnih vrsta štetni-ka - hrastove mrežaste stjenice i manje poznatog šimširovog moljca. Svakako vrijedno pažnje i daljnjeg pomnog pra-ćenja rezultata istraživanja.

Iako je ova gljiva prirodni neprijatelj štetnicima na šumskom i drugom dr-veću i bilju, mora se voditi računa i o očuvanju biološke raznolikosti. Kakav je utjecaj na druge organizme, na primjer korisne oprašivače pčele, još je prilično nepoznato, kao i eventualni alergeni utjecaj na ljude.

Laboratorij Hrvatskog šumarskog instituta u kojem se provodi istraživanje o gljivi Beauveria bassiana

Spore Beauveria bassiana klijaju i rastu izravno kroz kutikulu do unutarnjeg tijela svog domaćina


Događaji

Klimatske promjene sve više brinu civilni sektor. Svima nam je jasno kako ćemo u bliskoj budućnosti imati itekakvih problema zbog

svih promjena u klimi za koje smo sami krivi. Prijetnja ili direktna ugroza, brojni hazardi samo su dio spektra koji prijeti ci-vilnom društvu, a dio njih smo, nažalost, već i iskusili u vidu poplava i požara koji su donijeli direktnu ugrozu stanovništva.

Kako bi javnosti približili utjecaj kli-matskih promjena na civilni sektor, Služ-ba civilne zaštite Krapina organizirala je okrugli stol na temu Klimatske promjene – izazovi za civilnu zaštitu te s panelisti-ma koji direktno mogu prenijeti proble-matiku klimatskih promjena raspravila što one znače za civilno društvo.

Prigodnim riječima na početku skupa okupljenima se obratio gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović te za-mjenik župana Krapinsko–zagorske župa-nije Anđelko Ferek Jambrek koji je ujedno i načelnik Stožera civilne zaštite KZŽ-a.

Na okruglom stolu sudjelovali su Me-lita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatologiju DHMZ-a, zatim Krešimir Žagar, direktor Sektora za šumarstvo Hr-vatskih šuma, Tomislav Suton, zamjenik direktora Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu pri Hrvatskim vodama,

Dan civilne zaštite

Klimatske promjene prijete

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite u RH, Služba civilne zaštite Krapina organizirala je okrugli stol na temu Klimatske promjene – izazovi za civilnu zaštitu. Jedan od panelista bio je i Krešimir Žagar, direktor Sektora za šumarstvo, koji je održao predavanje o hrvatskom šumarstvu u svjetlu klimatskih promjena.

te Ivan Usmaini, stručni suradnik u odje-lu za pripremu i djelovanje u kriznim si-tuacijama hrvatskog Crvenog križa.

Melita Perčec Tadić iz DHMZ-a je u svome predavanju pod nazivom Klima-tološke informacije kao potpora sustavu civilne zaštite govorila o utjecaju vre-menske prognoze na sustav sigurnosti. Meteorološko mjerenje ima funkciju podrške prevencije rizika, kao i procje-ne rizika. Pod rizike podrazumijeva-mo bolesti bilja i životinja, epidemije i pandemije, ekstremne temperature, industrijske nesreće, poplave, potrese, požare, snijeg i led, suše i sl. Prema viđe-nom, do 2012. godine najveće štete (čak 44 %) bile su od suše, dok je značajnih šteta bilo od olujnog nevremena i tuče. Prema riječima Perčec Tadić, projekcije porasta temperature u savskom slivu predviđaju porast od 2,5 °C u odnosu na sadašnji 30-godišnji prosjek, dok će u drugoj polovici 21. st. temperatura narasti 3 stupnja. Zaključila je kako ne-koliko generacija projekcija regionalnih klimatskih modela ukazuju na sustav-no zagrijavanje u svim zonama, kao i tendenciju povećanja zimskih količina oborina te smanjenje ljetnih količina oborina. Istraživanja upućuju na dulja trajanja sušnih razdoblja, veću učesta-

lost i jačinu ekstremnih oborinskih do-gađaja te posljedično veću opasnost od poplava.

Krešimir Žagar, direktor Sektora za Šumarstvo Hrvatskih šuma, održao je izlaganje o hrvatskom šumarstvu u svjetlu klimatskih promjena. Žagar je odmah na početku pojasnio prisutni-ma kako je medijski izuzetno atraktiv-no pisati o deforestaciji, no ona se u Hrvatskoj ne događa. Dao je pregled svih katastrofalnih situacija koje su se dogodile posljednjih godina u našoj zemlji krenuvši od ledoloma u Gorskom kotaru gdje je nakon sanacije nastupio potkornjak na smreci. Uslijedila je faza saniranja tog štetnika koja je uspješno odrađena te smo prva država u Europi koja je uspjela spriječiti širenje zaraze i tako spasiti smreku. Nakon toga došao je vjetrolom koji je porušio 1,3 milijuna kubika jele, a sanacija traje i danas.

Govorio je i o požarima napomenuv-ši kako je direktna šteta požara iz 2017. godine 10,5 milijuna eura, dok se indi-rektna penje na 94 milijuna eura. Ista-knuo je i sušenje borova uslijed napada potkornjaka što je indirektna posljedica klimatskih promjena jer bor zbog veli-ke suše fiziološki slabi, a samim je time podložniji požarima.


Detalj s okruglog stola u Krapini


Događaji

Direktor Žagar spomenuo je hrasto-vu mrežastu stjenicu i Chalaru kao une-sene organizme zbog kojih imamo veli-ku ugrozu naših šuma što bi u konačnici moglo imati i klimatske posljedice (su-šenje šuma).

Tomislav Suton iz Hrvatskih voda održao je predavanje na temu Obra-na od poplava- promjena intenziteta i učestalosti oborina na slivu rijeke Save. Poplave su među opasnijim ekološkim pojavama. Ono što je primijećeno jest kako su oborine postale kratkotrajnije, ali isto tako i intenzivnije nego prijaš-njih godina. Govoreći o primjerima, istaknuo je Medvednicu koja je zbog učestalih vjetroloma ostala bez dijela šume, tj. prirodno pomlađivanje nije bilo moguće napraviti, stoga je i manja asimilacijska površina oborinske vode zbog čega se retencije puno brže pune.

Ivan Usmaini iz Crvenog križa govorio je o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na civilno društvo. Rekao je da će do 2050. godine 200 milijuna ljudi tre-bati humanitarnu pomoć, a da će današ-njih 3,5 do 12 mld. USD godišnje, koliko košta humanitarna pomoć na svjetskoj razini, do 2030. godine narasti na 20 mili-jardi USD. Iz toga se jasno vidi da se ispla-ti ulagati u preventivu. Istaknuo je da se ljudi koji imaju tri obroka dnevno, krov nad glavom i pitku vodu mogu smatrati najbogatijima na svijetu i spadaju među 15 % najbogatije populacije.

Zaključci okruglog stola, između ostaloga, donijeli su procjenu kako će klimatske promjene povećati i rizike od bolesti bilja, životinja, ali i epidemija pa i pandemija. Postoje rizici i od drugih prirodnih nepogoda poput suša, ekstre-mnih temperatura i požara, ali i tuča i olujnog vremena.

Važno je integrirati teme global-nog zagrijavanja, klimatskih promjena i odgovornog društvenog ponašanja u obrazovni sustav zbog pobuđivanja osjetljivosti stanovništva na temeljna egzistencijalna pitanja s obzirom na to da će se u narednih 30 godina udvostru-čiti broj ljudi koji će biti pogođeni po-sljedicama klimatskih promjena.

Sustav civilne zaštite ne smije biti sta-tičan, već se mora prilagođavati kako bi odgovorio na svakodnevne potrebe za djelovanjem, postupanjem u izvanred-nim situacijama te kriznim stanjima.

Posljedice olujnog nevremena

Požarište iznad Splita 2017. godine

Retencije na Medvednici


Događaji

Daljinska istraživanja

Nove tehnologije sve se više koriste za praćenje stanja šumskih ekosustava

Aerosnimke i satelitske snimke danas su postale gotovo nezaobilazno sredstvo za proučavanje i praćenje promjena u čovjekovom okolišu. Klimatske promjene i posljedice koje zbog njih nastaju utječu na stabilnost šumskih ekosustava zbog čega je potrebno locirati sastojinu, ustvrditi stanje u kojem se ona nalazi te izvršiti njenu sanaciju. Prikupljanje podataka o šumama na tradicionalan način zahtjevan je i dugotrajan posao zbog čega metode daljinskih istraživanja nalaze sve veću primjenu u šumarstvu.

Krajem siječnja Uprava šuma Po-družnice Karlovac zajedno s kar-lovačkim ogrankom Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatskom

komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije bila je domaćin zanimljivom predavanju iz područja praktične primje-ne daljinskih istraživanja s ciljem usavrša-vanja i edukacije inženjera šumarstva u tom sve popularnijem segmentu šumar-ske struke. Predavanje na temu Mogućno-sti primjene podataka daljinskih istraživa-nja iz različitih izvora za potrebe šumarstva prezentirala je prof. dr. sc. Renata Pernar sa Šumarskog fakulteta prikazavši povije-sni razvoj i današnje mogućnosti daljin-skih istraživanja u šumarstvu i potkrije-

pivši ih konkretnim primjerima iz prakse posljednjih nekoliko godina.

Donošenje pravilnih odluka u gospo-darenju šumama temelji se na kvalitetno prikupljenim informacijama. Daljinska su istraživanja znanost, odnosno umi-jeće prikupljanja podataka o objektu ili pojavi, većinom na površini Zemlje, na temelju informacija dobivenih pomoću uređaja koji nisu u izravnom doticaju s objektom, površinom ili pojavom.

U šumarstvu Hrvatske daljinska istra-živanja provode se već stotinu godina, a posljednjih pedeset proveden je znača-jan broj istraživanja njihove primjene. Ti-jekom tog razdoblja intenzitet primjene bio je različit, no danas su aerosnimke i

satelitske snimke postale gotovo nezao-bilazno sredstvo za proučavanje i praće-nje promjena u čovjekovom okolišu. Kli-matske promjene i posljedice koje zbog njih nastaju – ledolomi, snjegolomi, vje-trolomi, poplave, požari i drugo, utječu na stabilnost šumskih ekosustava.

Prikupljanje podataka o šumama na tradicionalan način pruža točne infor-macije, ali posao je zahtjevan, dugotra-jan i skup, a u pojedinim slučajevima pri-stup sastojinama i onemogućen. Upravo iz navedenih razloga metode daljinskih istraživanja nalaze sve veću primjenu u šumarstvu.

Prema postupcima dobivanja sni-maka, metode daljinskih istraživanja

Tekst/foto: Helena Jakobović

dr. sc. Krunoslav Arač– Obrađena satelitska snimka u nijansama boja prikazuje snimljeni šumski ekosustav


Događaji

mogu se podijeliti na one koje koriste fotografske postupke, a to su crno-bijela fotografija i fotografija u boji te one koje koriste nefotografske postupke koji mogu biti pasivni (video, laser, skener) i aktivni (radar i lidar). Uređaji za snimanje smješteni su na zrakoplovima, helikop-terima, balonima, a u novije vrijeme na malim bespilotnim letjelicama, odno-sno sve popularnijim dronovima, te sa-telitima i svemirskim letjelicama.

Šira primjena aerosnimaka u šumar-stvu započela je nakon Prvog i Drugog svjetskog rata za pomoć u orijentaciji u šumi i za kartiranje, ali i inventuru veli-kih šumskih površina. Od 60-ih godina 20. stoljeća u europskim zemljama pro-vode se sustavna istraživanja primjene infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka za ustanovljavanje stupnja oštećenosti šuma, a za praćenje stanja šuma i odre-đivanje sastojinskih parametara koriste se i satelitske snimke koje danas imaju sve veću primjenu u šumarstvu.

Prva istraživanja iz tog područja u Hr-vatskoj provela su se krajem 80-ih godi-na 20. stoljeća, točnije od 1988. godine. Snimanja su obavljena 1989. godine u

šumama bukve i jele jugozapadne Hr-vatske na području Gorskog kotara i ni-zinskim lužnjakovim šumama Posavine s ciljem inventure oštećenosti šuma sni-mljenih područja, ali i istraživanja načina pouzdanosti fotointerpretacije.

Napretkom tehnologije korištena je digitalna kamera. Tako je isto pod-ručje snimljeno i 2008. godine, a cilj je bio odrediti zdravstveno stanje šuma na analognim i digitalnim snimkama iz 1989. i 2008. uz istu veličinu uzorka. In-terpretacijom i usporedbom analognih i digitalnih snimki zaključeno je da se dobivene oštećenosti nalaze u istoj ka-tegoriji, odnosno stupnju oštećenosti.

Na temelju fotointerpretacije infra-crvenih kolornih (ICK) aerosnimaka mogu se odrediti pouzdani statistički podatci o oštećenosti šuma jer se na ICK aerosnimkama oštećenost lagano uočava, ponekad i prije nego se u pri-rodi pojave oku vidljivi znakovi. Inven-tarizacija oštećenosti šuma pomoću aerosnimaka temelji se na ustanovlja-vanju stupnja oštećenosti pojedinačnih stabala (krošanja) koja se vide na aero-snimkama.

Prednost aerosnimki je da one ostaju kao trajan dokument o tom stanju. Na aerosnimkama su opažanja objektivna, u svakom se trenutku mogu ponoviti, provjeriti i nadopuniti, a prema potrebi i nastaviti.

I satelitske snimke kao izvor infor-macija imaju sve veće značenje i pri-mjenu u šumarstvu Hrvatske. Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća lansira-njem nove generacije satelita visoke prostorne rezolucije IKONOS počinje nova era daljinskih istraživanja. Pomoću satelitskih snimaka i vrijednosti vege-tacijskog indeksa normalizirane razlike NDVI (Normalized Difference Vegetation Index) pratila se pojava i širenje hrastove mrežaste stjenice na području UŠP Ko-privnica, a o čemu je na nedavno održa-nom 64. seminaru biljne zaštite govorio rukovoditelj Odjela za ekologiju dr. sc. Krunoslav Arač.

NDVI je najčešće korišteni vege-tacijski indeks koji se koristi u daljin-skim istraživanjima i predstavlja fo-tosintetsku aktivnost vegetacije kroz odnos između zračenja u vidljivom crvenom području spektra koje bilj-

Prof. dr. sc. Renata Pernar govorila je o daljinskim istraživanjima u šumarstvuPredavanje u Hrvatskim šumama o kori-štenju i upotrebi bespilotnih letjelica


Događaji

ke apsorbiraju i infracrvenog zračenja koje se reflektira s biljaka.

Klorofil u biljkama apsorbira većinu (preko 90 %) crvenog zračenja, dok s druge strane zbog stanične strukture lišća biljke reflektiraju infracrveno zračenje (oko 50 %). Biljke koje se slabijeg zdravstvenog stanja (dugotrajna suša, pepelnica, hrastova mrežasta stjenica ili neki drugi čimbenici koji utječu na smanjenje vitalnosti) apsorbiraju manje crvenog zračenja i reflektiraju manje infracrvenog zračenja u odnosu na zdrave biljke. Tako se vrlo lako može ustanoviti razlika između zdravih i oštećenih stabala.

Od novijih tehnologija daljinskog istraživanja koje u posljednjih 15-ak godina zauzima veliki interes istraživača ne smije se izostaviti LiDAR, odnosno tehnologija laserskog ske-niranja u šumarstvu. LiDAR je aktivni, optičko-mehanički su-stav daljinskih istraživanja kojim se prikupljaju podatci visoke točnosti u kratkom vremenskom razdoblju.

Istraživane su mogućnosti procjene sastojinskih parameta-ra primjenom LiDAR tehnologije, prvo procjene visine staba-la. Na Šumarskom fakultetu uspoređivali su lidarske i terenske podatke pri izmjeri visine stabala na području Grada Zagreba, točnije Lenuccijevoj potkovi. Potvrđena je validnost te upo-trebljivost lidarskih podataka pri izmjeri i praćenju urbane vegetacije. Uslijed napretka tehnologije, daljinska istraživa-nja i mogućnosti njihove primjene u šumarstvu sve su veće. Metoda procjene oštećenosti šuma fotointerpretacijom ICK aerosnimkama pokazala se ravnopravna terenskom načinu procjene rada, po svojoj točnosti. U uređajnoj inventuri šuma potrebni su podatci veće točnosti, stoga aerosnimke većih prostornih rezolucija tu imaju značajniju primjenu u odnosu na satelitske snimke. Unatoč mnogim prednostima koje da-ljinska istraživanja imaju, ona i dalje ne nalaze širu primjenu u šumarstvu prije svega zbog visoke cijene opreme i aerosnima-ka, nepovjerenja u nove metode te nedostatka kadrova. No, s vremenom će cijena snimaka biti u opadanju, a tehnologije sve naprednije pa će biti neminovno, uz dosadašnje standar-dne načine prikupljanja podataka, pružiti priliku i daljinskim istraživanjima.

Inženjeri šumarstva predavanje su ocijenili izuzetno zanimljivim

Početkom ožujka 2020. godine u prostorijama Hrvat-skog šumarskog instituta u Jastrebarskom upriliče-no je potpisivanje Ugovora o znanstveno-stručnoj suradnji između Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumar-

skog instituta. Potpisivanju ovog značajnog Ugovora pret-hodio je sastanak kojem su nazočili predstavnici obiju spo-menutih šumarskih institucija.

Kao predstavnici Hrvatskih šuma sudjelovali su predsjed-nik Uprave Krunoslav Jakupčić, direktor Sektora za šumar-stvo Krešimir Žagar i rukovoditelj Službe za proizvodnju i ra-zvoj Mladen Slunjski. Ravnateljica instituta doc. dr. sc. Sanja Perić na početku je u ime domaćina pozdravila sve prisutne predstavivši cijeli svoj stručni tim, članove Kolegija koji su ujedno i predstojnici Zavoda, znanstvenike te uže ruko-vodstvo Hrvatskog šumarskog instituta. Nakon pozdravnih rečenica koje je uputila svim sudionicima sastanka ravna-teljica se osvrnula na dosadašnju dugogodišnju suradnju ove dvije institucije. Istaknula je njihovu usku povezanost u prošlosti zbog čega se iznimno veseli zajedničkom radu od sada pa nadalje.

Nastavno je predstavila Institut govoreći o znanstvenim i stručnim ljudskim resursima koje čini 81 zaposlenik, infra-strukturnim sadržajima poput Laboratorija za fizikalno-ke-mijsku analizu tla, vode i biljnog materijala, Laboratorija za molekularne analize, Fitopatološkog laboratorija, Entomo-loškog laboratorija, Laboratorija za ispitivanje kvalitete sje-mena, Laboratorija za kulturu tkiva, Banke gena, Sjemenske štedionice, rasadnika hortikulturnog sadnog materijala s više od 500 različitih ukrasnih vrsta drveća i grmlja.

Spomenula je uključenost Hrvatskog šumarskog insti-tuta u rad na brojnim nacionalnim i međunarodnim znan-stvenim i stručnim projektima: HORIZON 2020 - My susta-inable Forest, INCREdible, Rosewood, Clearing House, LIFE projekt – Systemic, INTERREG – Refocus, ERASMUS. Dakako, često su djelatnici instituta suočeni s brojnim izazovima ti-jekom obavljanja svog posla, ali svojim znanjem, upornošću i snalažljivošću za sada se s njima vrlo dobro sučeljavaju, a institut funkcionira upravo zahvaljujući timskom radu svih njegovih zaposlenika.

SuradnjaTekst: Helena Jakobović

Foto: Hrvatski šumarski institut

Suradnja Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog instituta zapeča-ćena je potpisivanjem Ugovora o znanstveno-stručnoj suradnji


Događaji

Potpisan Sporazum o suradnji između Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog instituta

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakup-čić u svom obraćanju naglasio je kako su šume naše najveće bogatstvo i najvažniji prirodni resurs na Zemlji. Rekao je i kako su unatoč klimatskim promjenama i njihovim katastrofalnim posljedicama Hrvatske šume u stanju nositi se s golemim iza-zovima koji su pred nas stavljeni, ali uz pomoć partnerskih in-stitucija to će biti mnogo lakše. Nadalje, predsjednik Uprave Jakupčić govorio je o novim tehnikama i tehnologijama koje se uvode u proizvodne procese istaknuvši ulaganja u rasad-ničku proizvodnju te ostvarivanje zavidnih rezultata proizvod-njom maslinovog ulja i smokava. Također je spomenuo osni-vanje timova i njihovu pripremljenost za pisanje i provođenje projekata financiranih od strane EU-a, kao i niz aktivnosti koje provode Hrvatske šume, a sve kako bi održali biološku raznoli-kost šumskih ekosustava te osigurali potrajnost prihoda.

Problemi kod ostvarivanja planova i općenito gospodare-nja su intenzivni napadi šumskih štetnika poput već svima poznate hrastove mrežaste stjenice i mediteranskog potkor-njaka, kao i sušenje poljskog jasena i hrasta lužnjaka, pojava invazivnih biljnih vrsta i štetnika, šumski požari i dr.

Kako bi zajedničkim naporima ublažili negativne posljedice na gospodarenje šumama, Hrvatski šumarski institut i Hrvat-ske šume na obostrano zadovoljstvo potpisali su tri Ugovora o znanstveno-stručnoj suradnji za tri projekta u okviru Progra-ma ZIR-a. Naslovi projekata i njihovi voditelji su sljedeći:

1. Problematika gospodarenja panjačama na području UŠP Gospić (dr. sc. Martina Đodan, voditeljica projekta)

2. Uspostavljanje protokola za mikropropagaciju poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) (dr. sc. Mladen Ivanković, vo-ditelj projekta)

3. Mogućnost biološke kontrole mrežaste hrastove stjenice (dr. sc. Sanja Novak Agbaba, voditeljica projekta).

Svečano potpisivanje Ugovora o znanstveno-stručnoj su-radnji upriličeno je na kraju sastanka, a Ugovore su potpisa-li predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić i ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta doc. dr. sc. Sanja Perić.

Dugogodišnja suradnja Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog instituta dobila je svoj nastavak 10. ožujka kada je u Jastrebarskom između ove dvije šumarske institucije potpisana suradnja temeljem Ugovora o znanstveno-stručnoj suradnji za tri projekta u okviru Programa ZIR-a. Potpisnici Ugovora bili su predsjed-nik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić i ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta doc. dr. sc. Sanja Perić.

Potpisnici Ugovora: predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakup-čić i ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta doc. dr. sc. Sanja Perić

Predstavnici HŠ-a i HŠI-a na sastanku koji je prethodio potpisivanju ovog značajnog Ugovora


Događaji

Edukacija

Oplodne sječe na malim površinama na primjeru nizinskih šuma

Početkom ožujka Uprava šuma Zagreb bila je domaćin edukativne radionice na temu Oplodne sječe na malim površinama koju je za predstavnike Proizvodnih odjela i Odjela za uređivanje šuma u Lipovljanima prezentirao akademik prof. dr. sc. Igor Anić. Seminar na ovu temu već je održan za predstavnike podružnica Hrvatskih šuma gorskog dijela Hrvatske, a cilj mu je bio isti – prilagoditi se promjenama koje se događaju u šumskom ekosustavu, ali i sve zahtjevnijoj javnosti kada je riječ o gospodarenju šumama, osobito onim urbanim.

Nakon što je krajem listopada prošle godine u Lovač-kom domu Muljava prof. dr. sc. Igor Anić održao se-minar o oplodnim sječama na malim površinama za podružnice Hrvatskih šuma gorskog dijela Hrvatske,

želju za slušanjem tog seminara iskazale su i one Uprave šuma koje gospodare našim nizinskim slavonskim šumama te nizin-sko–brežuljkastim šumama središnje Hrvatske. Stoga se aka-demik Igor Anić rado odazvao pozivu Uprave Hrvatskih šuma koje su zajedno s Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije organizirale edukativnu terensku radio-nicu na ovu temu, ovaj put s naglaskom na sastojine hrasta lužnjaka i bukve. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Kruno-slav Jakupčić skup je pozdravio riječima pohvale i potpore za usavršavanjem i edukacijom u području uzgajanja šuma i sa željom da svi prisutni razmisle o mogućnostima primjene na-učenog na terenu.

U uvodnom dijelu predavanja prof. dr. sc. Igor Anić zahvalio je na pozivu i rekao da se, u vremenu u kojem ljudi postaju sve svjesniji koliko su šume važne, i to ne samo u borbi pro-tiv klimatskih promjena, već i kao faktor koji pozitivno utječe na osobno zdravlje, šumarskim znanjem i umijećem zajedno moramo prilagoditi novim uvjetima u okolišu. Ovdje je prije svega mislio na sve veći broj ekoloških udruga, ali i javnost u

Tekst/foto: Helena Jakobović

Akademik Anić pokazuje skicu šumskouzgojnog plana gospodarenja metodom pruga

Predstavnici Proizvodnih odjela i Odjela za uređivanje šuma nizinskih Uprava šuma


Događaji

primjeri prirodnog pomlađivanja na malim površinama na primjeru obične bukve analizirani su od 2006. do 2010. godi-ne na području Uprava šuma Podružnica Zagreb, Koprivnica i Karlovac te Nacionalnoga parka Plitvička jezera i Parka pri-rode Žumberak – Samoborsko gorje. Od tada do danas mno-gi znanstveni članci objavljeni su na ovu temu te su održana brojna predavanja šumarskim stručnjacima koji rade u ope-rativi te imaju konkretna iskustva u pomlađivanju sastojina.

Cilj gospodarenja šumama u Hrvatskoj je održivost i po-trajnost za buduće generacije, stoga ne čudi da je u Hrvatskoj

urbanim sredinama koja sve češće odla-zi u prirodu i sve je glasnija kada je riječ o gospodarenju šumama.

Svaka promjena vizure šuma izazi-va negativne reakcije javnosti, a osim stalnom komunikacijom i provođenjem edukacija sa zainteresiranom javnošću, način pomlađivanja šuma na manjim površinama ukazuje se kao sve veća po-treba i jedno od mogućih rješenja kod gospodarenja šumama u urbanim sre-dinama koje imaju izrazitu općekorisnu funkciju.

Takva je šuma primjerice Park pri-rode Medvednica za koju su prof. dr. sc. Šime Meštrović i akademik prof. dr. sc. Slavko Matić još 1990. godine obja-vili smjernice gospodarenja. Smjernice kažu kako pomlađivanje šuma Med-vednice mora biti prirodno, pod zasto-rom (zaštitom) krošanja starih stabala, oplodnom sječom na malim površina-ma, dok je rezultat više uroda sjemena te pejzaž koji nije modificiran. Praktični

gotovo 95% šuma prirodno. Za prirodne šume karakteristično je da se na kraju ophodnje pomlađuju pomoću sjeme-na koje padne s krošanja starih stabala, a takav način gospodarenja naziva se pomlađivanje oplodnim sječama u ne-koliko sijekova pri čemu se vodi briga o brojnosti i kvaliteti pomlatka. Dovršni sijek je onaj koji izaziva najviše pažnje javnosti jer se uklanjaju preostala stabla na površini, a koja je pomlađena kvali-tetnim sjemenom i prekrivena ponikom – mladom šumom starom do godinu dana.

Akademik Anić podsjetio je kako postoje tri oblika oplodnih sječa: oplodne sječe na velikim površinama, oplodne sječe na malim površinama u obliku pruga i oplodne sječe na malim površinama u obliku krugova (centrič-nih i ekscentričnih). U nizinskim šuma-ma praktičnije je koristiti metodu pruga, dok u brdskim predjelima više smisla

ima metoda krugova. Pruge se obično nižu jedna do druge. Mogu biti široke 2 – 4 visine sastojine. Pri prirodnome pomla-đivanju na malim površinama u obliku pruga uzgojni se rado-vi izvode istodobno, ali na različitim dijelovima pomladne po-vršine. Olakšano je izvođenje i kontrola radova, a omogućuje dugoročno i kontinuirano planiranje glavnoga prihoda.

Razdoblje od pojave ponika i pomlatka na pomladnoj po-vršini u dovoljnom broju da ga možemo smatrati budućom sastojinom do dobi kada se novi naraštaj dovoljno razvio i osamostalio nazivamo pomladno razdoblje. Ono može biti

Sastojine Šumarskog fakulteta na području gospodarske jedinice Opeke reprezentativan su primjer ovog načina gospodarenja

Jasenove sastojine njegovane metodom oplodnih sječa na malim površinama


Događaji

opće (trajanje pomlađivanja neke sastojine) i specijalno (tra-janje pomlađivanja na jednoj pomladnoj površini u dijelu sa-stojine). Ako je opće pomladno razdoblje veće od 20 godina, nastaje raznodobna sastojina, a ako je ono manje od 20 godi-ne, nastaje jednodobna sastojina. Veličina pomladne površine može se kretati od skupine stabala na površini manjoj od 0,01 ha sve do velikih sastojina većih od 5 ha. Površina pomlad-nih jezgri ovisi o njihovom broju po jedinici površine, odnosu vrsta drveća koju pomlađujemo prema svjetlu, prostornom rasporedu, tempu proširivanja te željenoj strukturi buduće sastojine. Heliofilne vrste trebaju veće pomladne jezgre i brže oslobađanje od zasjene (hrast lužnjak), dok skiofilne vrste (bu-kva) trebaju manje pomladne jezgre i sporije oslobađanje od zasjene.

U gospodarskim šumama šumarski stručnjaci određuju lokalitet za pomladnu jezgru, dok u prašumama taj posao odrađuje priroda sama. Istraživanje prašume u Nacionalnom parku Plitvička jezera pokazalo je kako priroda u prašumskim bukovim sastojinama započinje prirodno pomlađivanje na malim površinama, u skupinama i grupama.

Takav se način pomlađivanja, dakle, može primijeniti i u gospodarskim šumama posebne namjene i zaštitnim šuma-ma jer se njime oblikuju strukturno raznolike sastojine koje će zadovoljiti općekorisne funkcije takvih šuma, a poželjan je i za šume šumoposjednika jer omogućuje koncentraciju zahvata na manjim površinama i kontinuirano planiranje prihoda. Us-poređujući gospodarenje oplodnim sječama na malim površi-nama s onim na velikim, akademik Anić istaknuo je kako je uz već spomenuto prednost gospodarenja na malim površinama to što je ono bliskije prirodi, ali je potreban dobar šumskou-zgojni plan sa skicom pomladnih jezgri i smjerovima njihova širenja za što je potrebno dobro poznavanje mikrolokacija.

Nakon predavanja i kvalitetne rasprave uslijedio je terenski dio edukativne radionice održan u nastavno-pokusnom šum-skom objektu Šumarskog fakulteta Lipovljani, gospodarska jedinica Opeke, uz posjet istoimenom objektu Opeke gdje su se svi prisutni prisjetili svojih studentskih dana i prvih sazna-nja o ovoj važnoj temi iz područja uzgajanja šuma.

Posjet novouređenom objektu Šumarskog fakulteta Opeke

HŠD ogranak Karlovac organiziralo je svečano obi-lježavanje prve u nizu obljetnica koje će biti obi-lježene ove godine. Zato je na zdanje nekadašnjeg sjedišta Karlovačkog generalata dao postaviti spo-

men-ploču posvećenu osnivanju prve Uprave šuma u Hr-vatskoj. Na istoj je jasno istaknuto da je Uprava šuma Kar-lovačkog generalata, s pripadajućim šumarijama u Krasnu, Oštarijama i na Petrovoj gori, osnovana 23. veljače 1765. godine u Karlovcu, prije 255 godina.

Izgradnja zgrade u kojoj je prvobitno djelovalo sjedište vojnog upravnog područja započela je krajem 17. stoljeća. Podignuta je unutar karlovačke Zvijezde, nekadašnjeg gra-da tvrđave, a danas središnjeg i najstarijeg dijela Karlovca. Danas je u zgradi smješteno Veleučilište u Karlovcu koje od stručnih studija provodi i studij Lovstvo i zaštita prirode tako da je šumarska struka tamo i danas prisutna.

Odobrenje za obilježavanje obljetnice postavljanjem spomen- ploče dala je dekanica karlovačkog Veleučilišta dr. sc. Nina Popović. Cijeli je događaj popratio i poznati kar-lovački fotograf Igor Čepurkovski. Prisutne je prvo pozdra-vio predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić, a zatim im se obratio predsjednik karlovačkog ogranka mr. sc. Ivan Grginčić koji je s velikim zadovoljstvom pozdravio prodekana Veleuči-lišta u Karlovcu, višeg predavača Marka Ožuru i voditelja Uprave šuma Podružnice Karlovac Marina Svetića.

Grginčić je tijekom govora prisutne detaljnije upo-znao s kronologijom osnivanja. Kazao je kako je Uprava šuma osnovana na sjednici mješovitog povjerenstva ko-jom je predsjedao general Baron pl. Beck. Trajala je tri dana, održavala se 11., 16. i 23. veljače 1765. godine. Na sjednici su prezentirani prvi šumarski stručni opisi i nacrti šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina te prvi šumski red za iste, prvo njihovo razdjeljenje u okružja, šumarije i čuvarije te prvi cjenik za drvenu građu iz njih. Tadašnja carica i kraljica Marija Terezija odredila je da u buduće Upravu šuma karlovačkog Generalata vodi Ge-neral-Comanda u Karlovcu te namješta šumare i lugare, a da će nadzor nad tim šumama voditi šumar Franzoni zbog čega je on i dodijeljen karlovačkoj General-Comandi. Na sjednici je odlučeno da se za šume Karlovačkog generalata postave tri šumara s pripadajućim osobljem u tri sjedišta: jedan šumar za šume ličke pukovnije sa sjedištem u Oštari-jama na Karlobaškoj cesti, jedan šumar za šume otočke pu-kovnije i dio šuma ogulinske pukovnije sa sjedištem u Kra-snu te jedan šumar za ostale šume u ogulinskoj i slunjskoj pukovniji sa sjedištem na Petrovoj gori. Šumarnik Dragutin Franzoni je za spomenute šumare sastavio nacrt instrukcije (naputak) po kojoj će oni biti dužni podučavati dalje svoje podčinjene lugare.

Tijekom svojeg govora voditelj UŠP Karlovac Marin Sve-tić istaknuo je kako osnivanje Uprave prije 255 za šumar-stvo znači začetak kontinuiranoga održivog gospodarenja šumama okolice Karlovca, ali i puno više, u nekim razdo-bljima od šire okolice grada Zagreba do Jadranskog mora i dalmatinske međe. Pojasnio je kako se nakon osnivanja sje-dište Uprave u razdoblju od kraja 18. st. (1799. godine) do sredine 19. stoljeća (1858. godine) premjestilo na Turanj.


Događaji

Spomen-ploča povodom osnutka prve Uprave šuma

Obilježeno 255 godina hrvatskoga šumarstva

Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Karlovac ove godine obilježava više važnih obljetnica. Prva u nizu ima povijesno značenje za šumarstvo cijele Hrvatske i Hrvatsku uopće. Riječ je o osnutku prve Uprave šuma u Hrvatskoj i tri pripadajuće šumarije prije 255 godina, a što se smatra početkom organizacije šumarstva i održivog gospodarenja šumama u našoj domovini. Tim je povodom ogranak organizirao postavljanje spomen-ploče na zdanje u kojem je nekoć bilo sjedište Karlovačkog generalata.

Povijesno, lokacija se odnosi na naselje u kojemu je krajem 16. st. bio podignut drveni toranj za obranu od Turaka, a da-nas je to gradska četvrt na jugu grada. Kasnije su se sjedišta šumarskih institucija premještala od gradskih četvrti Banije i Rakovca do Gaze te se može zaključiti da je grad Karlovac du-boko prožet šumarskom prošlošću. Na kraju, i nazivi pojedinih gradskih četvrti imaju korijene prema nazivima šuma i drveća pa se tako zovu Dubovac po dubu (hrastu), Grabrik po grabu i Luščić po malom lugu (šumi).

I danas – naglasio je voditelj - Uprava šuma Podružnice Karlovac, kao pravni sljednik Šumskog gospodarstva Karlovac, uklopljena u jedinstveno državno trgovačko društvo Hrvatske šume želi nastaviti dva i pol stoljetnu tradiciju gospodarenja šumama na korist države, lokalne zajednice, svojih zaposle-nika i poslovnih partnera. Također, svojim primjerom želi biti dio dobre prakse europskog šumarstva koje se za razliku od šumarstva ostalih kontinenata može podičiti povećanjem po-vršine pod šumama. Poznato je da je od 1990. godine Repu-blika Hrvatska povećala svoju šumovitost za 17 % u čemu je jedino bolja Italija s 22 %.

Zahvalio je karlovačkom ogranku HŠD-a na poticaju i reali-zaciji ove ideje kojom se čuva od zaborava doprinos šumarske struke svojoj zajednici, ali i odaje počast svim generacijama šumara koji su skrbno brinuli o šumama i šumskim zemljišti-ma. Svetić je završio govor porukom svoje nekadašnje profe-sorice Šumarske škole u Karlovcu Anice Mrzljak: „Šumari, uvi-jek imajte na umu da ste drvnu masu posudili od generacija koje dolaze i kao takvu je jedino možete vratiti onima koji do-laze nakon vas.“

Spomen-ploču, trajni podsjetnik na začetak šumarstva u Hrvatskoj, svečano su otkrili predsjednik Grginčić i voditelj Svetić.

Tekst/foto: Marija Glavaš Otkrivanje spomen-ploče

Predsjednik karlovačkog ogranka HŠD-a Ivan Grginčić


Događaji

U hotelu Westin održana je ju-bilarna 10. Međunarodna energetska konferencija o bi-omasi i obnovljivim izvorima

energije, kao i do sada u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera i Hrvatske udruge za biomasu CROBIOM. I ove godine brojni stručnjaci raspravljali su o upotrebi drvne biomase i obnovljivih izvora energije koji su visoko na listi europskih prioriteta, posebno u svje-tlu nedavnog predstavljanja Zelenog

10. Međunarodna energetska konferencija o biomasi i OIE

Promicanje obnovljivih izvora energije ključna je uloga Hrvatskih šuma

Na 10. Međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi i obnovljivim izvorima energije raspravljalo se o mogućnostima prilagodbe Hrvatske novim zahtjevima Europske komisije vezano za nove politike koje donosi European green deal, može li veće korištenje biomase otvoriti nova radna mjesta, kako klimatske promjene utječu na ovaj gospodarski sektor, kao i brojnim drugim temama iz drvoprerađivačkog i šumarskog „miljea“.

sporazuma (European green deal). Na globalnom tržištu pojavili su se brojni problemi koji utječu i na ovaj proizvod-ni sektor. Uz loše prodajne trendove na tržištu peleta, a posebice briketa i ogrjevnog drva, pad cijena i smanjenje potražnje, prognoze nisu obećavajuće. Ako se nešto promijeni, proizvođači će biti prisiljeni otpuštati radnike i po-sljedično zatvarati proizvodnje. Pred-sjednik CROBIOM-a Davor Zec rekao je kako se posljednjih mjeseci osjeća

usporavanje na glavnim europskim tr-žištima, dok aktualna situacija s novim korona-virusom (covid-19) dodatno prijeti urušavanjem značajnih preko-morskih poslova za drvno-prerađivački sektor, prije svega u Aziji, posljedično u Africi, a u Europi osobito nakon stavlja-nja u karantenu čitavih regija u sjever-noj Italiji.

Podatci pokazuju da su u preradi drva tijekom 12. mjeseca 2019. godine zalihe povećane za 22 %, dok je indu-

Tekst: Helena JakobovićFoto: Helena Jakobović, Goran Vincenc

Sječka iz toplane Hrvatskih šuma u Gospiću

Panel rasprava na temu Green deal i europske energetske politike

Iverač Hrvatskih šuma


strijska proizvodnja pala za 6 %, a oče-kuju se još nepovoljniji statistički poka-zatelji za siječanj i veljaču 2020. godine, dodao je Zec.

Hrvatske šume i dalje će biti pot-pora i partner drvno-prerađivačkom sektoru te raznim mjerama nastojati održati poslovanje sviju u tom lancu. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić u uvodnom obra-ćanju naglasio je kako je obnoviti i sa-čuvati šume te promicati korištenje ob-novljivih izvora energije ključna uloga ovog trgovačkog društva, a na čemu se već duže radi kroz samoinicijativne posjete lokalnim samoupravama diljem Hrvatske i komuniciranjem s nadležnim ministarstvima. A da je biti zelen danas imperativ mnogih država, podsjetila je direktorica Sektora u HGK-u Marija Šću-lac Domac.

- Jasno je kako budućnost mora biti zelena ili ju nećemo imati. Biomasa još uvijek nije dovoljno iskorištena, a može biti jedan važan čimbenik u dekarboni-zaciji do 2050. - istaknula je direktorica Šćulac Domac.

Pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Domagoj Va-lidžić rekao je da Hrvatska ima gotovu Strategiju energetskog razvoja do 2030.,

s pogledom na 2050. godinu. Veliki naglasak usmjeren je na dekarbonizaci-ju i povećanje udjela OIE, što je u skladu s EU politikama.

U panel ra-spravi temat-skog bloka koji se odnosio na europske ener-getske politike sudjelovao je član Uprave Hr-vatskih šuma Igor Fazekaš koji je rekao kako Hrvatske šume žele biti kvalitetan partner u proizvodnji i ko-rištenju biomase uz onemogućavanje njezine preprodaje izvan granica Hr-vatske. Spomenuo je i ideju i viziju kako hrvatski jadranski otoci imaju predis-poziciju postati zasebni kogeneracijski centri. Zanimljivu prezentaciju predsta-vio je Mladen Iličković, urednik HRT-ove emisije Eko zona, na temu: Penaliziranje fosilnih energenata i skrivene subvencije za biogoriva. Darko Sušanj, rukovoditelj

Komercijalne službe u Hrvatskim šu-mama, prezentirao je rezultate proda-je energetskog i višemetričnog drva u 2019. godini.

Na konferenciji je zaključeno kako su očekivanja od biomase u ostvarenju energetske tranzicije Hrvatske u skori-joj budućnosti vrlo velika. Uzimajući u obzir klimatske promjene, svjetsko gos-podarstvo sve više okretat će se obnov-ljivim izvorima energije i tu se otvara prilika i za biomasu.

Pozdravni govor predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića

Događaji


Šumska razglednica

Kada govorimo o potencijalnim poslovima s kojima šumari bez problema mogu ući na tržište, onda je hortikultura sigurno jedan od njih, a kada govorimo o hortikulturi, nema reprezentativnijeg primjera od Šumarije Rovinj. Dovoljno je prošetati po vrtovima rovinjskih hotela s pet zvjezdica.

Šumarija Rovinj, UŠP Buzet

Hortikultura razvijena do savršenstva

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Šumarija Rovinj

Upravitelj Šumarije Rovinj Lovro Baričević

Zgrada Šumarije Rovinj


Šumska razglednica

Šumarija Rovinj prema staroj klasi-fikaciji Hrvatskih šuma najmanja je šumarija u Hrvatskoj (sedma kategorija šumarije, unutar pete

kategorije podružnice), no ni po čemu se to ne bi dalo zaključiti. U šumariji po-sla imaju s gospodarskim šumama, za-štitnim šumama, hortikulturom, protu-požarnom prevencijom, manufakturom drvne galanterije… Nevjerojatan opus radova koji bi bili veliki zalogaj i za puno veće sustave.

No krenimo redom…Šumarija Rovinj jedna je od 9 šuma-

rija koje posluju u sklopu UŠP Buzet. Sjevernu granicu dijeli sa Šumarijama Poreč i Pazin, dok su istočna i južna gra-nica pripale Šumariji Pula, a zapadno se nalazi Jadransko more. U sklopu šuma-rije imamo dvije gospodarske jedinice: GJ Priobalne šume Rovinja površine 1.103,48 ha u čijem se programu nala-zi i 11 otoka ispred Rovinja te GJ Rovinj ukupne površine 5.901 ha koja obuhva-ća rovinjsko zaleđe te okolicu Bala, Žmi-nja i Kanfanara.

Glavne vrste drveća svakako su me-diteranski hrastovi, medunac u GJ Ro-vinj uz kojeg se može naći i lijepoga cera te crnika u GJ Priobalne šume Rovinja. Kako se cijela šumarija nalazi u visin-skom rasponu od 0 do 400 metara nad morem, crnika je dominantna na prvih 100 metara n. v., dok je ostatak carstvo medunca s primjesama cera.

Godišnji etat iznosi 1.600 kubika što i nije loše s obzirom da je riječ o maloj šumariji na kršu, no svi dobro znamo da kubici ne igraju veliku ulogu u poslova-nju krških šumarija. A čim šumarija odu-dara od standarda, odmah je zanimljivi-je pisati o njoj, a nadamo se i čitati.

Šumarski radovi se kroz sezonu ugru-bo mogu podijeliti na sječu i hortikultur-ne usluge koje se obavljaju u prvim mje-secima godine kada je turistička sezona u mirovanju. Slijedi održavanje i izrada protupožarnih prosjeka nakon koje na-stupa protupožarna sezona. Kada dođu malo vlažniji dani, priprema se površina za sadnju koja je gotovo redovito krajem jeseni i početkom zime poslije prvih kiša.

O svim poslovima brine 14 zapo-slenih na čelu s upraviteljem Lovrom Baričevićem. Trenutno ih od šumarskih radova najviše okupiraju radovi na konverzijama koji se u sklopu projekta

financiranog sredstvima EU-a provode na velikom broju površina u Istri, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Pod konverzijama koje se rade na ovom području podrazumi-jevamo zamjenu sastojina alepskog i crnoga bora koje su odradile svoju pio-nirsku funkciju u više sastojinske oblike, najčešće sastojine hrasta medunca što predstavlja zalog za buduće generacije. Kroz protekle dvije godine odrađeno je 25 ha konverzija šuma, što našim sred-stvima, što sredstvima EU-a.

Ono što je u „fokusu“ šumarije svakako je hortikultura, protupožar-na zaštita, proizvodnja parkovne drvne galanterije te briga o jednom od naj-boljih maslinika u sastavu Hrvatskih šuma. Kada govorimo o hortikulturi, šumarija je poslove dovela do savršen-

stva, a plodove njihova rada prepoznale su sve velike turističke poslovne kuće poput Maistre, Valalte, Mon Perina te Porton Biondia, a u konačnici i TZ Gra-da Rovinja. Malo ljudi zna da su okoliš Hotela Park, Lone, Monte Mulini i Ama-rin uređivali šumari Šumarije Rovinj, a osim tih vrhunskih hotela, tu su brojni autokampovi te zelene površine kojima upravlja Grad Rovinj. S Gradom je sklo-pljen ugovor o uređenju urbanih šuma, a u pregovorima su s općinom Bale oko uređenja priobalnog pojasa. No usluge hortikulturnih radova nude se i privat-nim vlasnicima pa su u tijeku i prego-vori oko uređenja privatnog dijela park-šume Zlatni rt – Škaraba. Kako ozbiljno razmišljaju o hortikulturi, nabavljene su i akumulatorske pile kako ne bi remetili

Upravitelj i revirnik urbanog šumarstva obilaze park Hotela Park

Park Hotela Amarin


Šumska razglednica

turizam nudi više za manje truda. No, i tu pomičemo granice pa smo prošle go-dine zaposlili pripravnika koji je diplo-mirao urbano šumarstvo. Dovoljno je pogledati popis poslova i područja koje održavamo da bi se razumjela potreba za tim radnim mjestom. Nedavno smo od UŠP Zagreb posudili i mali forvarder koji se pokazao punim pogotkom i sma-tram da će nam isti takav stroj dobro doći u obavljanju što hortikulturnih, a što šumarskih poslova. - rekao nam je upravitelj Baričević.

Da ne ostane sve na hortikultur-nom uređenju, šumarija proizvodi i jednostavnu parkovnu drvnu galan-teriju koja malo po malo postaje pre-poznatljivi simbol rovinjskih zelenih površina. Drvne elemente za parkove proizvode u skladištu, a narudžbi ne nedostaje. Širenje izvan Rovinja poče-lo je projektom iz 2014. godine kada je postavljeno 13 kompleta klupa za od-mor biciklista kao rezultat suradnje s TZ Istarske županije. Nedavno su postavili drvene klupe za odmor u šumskom pre-djelu Kontija, općine Vrsar, a već sada rade na velikom projektu za istog naru-čitelja. Riječ je o izgradnji Znanstveno-edukacijskog centra gdje će šumarija osim klupa postaviti i popratne objekte edukativnog sadržaja poput tabli za po-učne staze, opreme za igralište, kućice za ptice te veliku osmatračnicu za ptice. Cijeli projekt postavljanja drvnih eduka-tivnih objekata vrijedi 400 tisuća kuna, a u pomoć Šumariji Rovinj uskočit će i Šumarija Poreč te RJ prerada drveta koja će pripomoći u piljenju elemenata.

Na području šumarije nalazi se i ma-slinik veličine 2 ha nedaleko od Bala u kojemu rade vrhunsko djevičansko ma-slinovo ulje. Prošla godina donijela im je rekordan urod, a ulje su prijavili i na natjecanje manifestacije Antonja gdje su osvojili zlatnu medalju za kvalitetu.

- Maslinik posluje u sklopu rasadni-ka Frančeskija, ali se nalazi na području kojim upravlja šumarija i mi vodimo bri-gu o njemu. Trenutno se tamo orezuju grane i dosađuju nove sadnice kako bi stvorili uvjete za još jednu godinu boga-tog uroda. - ističe Baričević.

Kao i svakoj šumariji u primor-skom pojasu, velika pažnja pridaje se protupožarnoj zaštiti i preventivi. Na području šumarije mreža je protu-

mir u turističkim naseljima što potenci-jalni korisnici usluga šumarije itekako cijene. S obzirom da je gotovo cijela gospodarska jedinica Priobalne šume Rovinja pod nekim oblikom zaštite, ja-

sno je da su hortikulturni poslovi glavni „fokus“ šumarije te da je potencijal za razvoj te djelatnosti uistinu golem.

- Šumarija ima uvjete za dodatno za-pošljavanje, ali je kadar teško naći jer

Mali forvarder pokazao se jako praktičnim za hortikulturne radove

Bogati urod maslina


Šumska razglednica

požarnih prosjeka ukupne dužine 60 km, a imaju i jednu PP promatračnicu te stalnu ophodnju tijekom cijele po-žarne sezone. Godišnje se održava više od 20 ha protupožarnih prometnica ili 25 km, a tijekom godine izgrade i 2 km novih prometnica. Uz to radi se i kla-sično čišćenje donjeg sloja sastojina. Preventiva, kao i dobra suradnja s JVP Rovinj urodila je plodom, a za istaknuti je podatak kako je u proteklih 5 godina na području šumarije zabilježeno svega 5 požara u kojima je izgorjelo svega 3,3 ha šumskih površina.

Ipak, probleme im znaju stvarati po-vremeni naleti štetnika poput gljivičnog oboljenja Biscogniauxia mediteranea koja uzrokuje sušenje mediteranskih hrastova. Do sušenja je došlo uslijed izrazito dugog sušnog razdoblja i golo-brsta gubara nakon kojeg je došlo kišno ljeto što je pogodovalo rasprostiranju Biscogniauxije koja je najvjerojatnije sti-gla iz Italije. Uslijedila je golema šteta na 1.400 ha u 2015. godini, a stradali su crnika, medunac i cer. Kako je ovaj pa-togen relativno nepoznat u našim kra-jevima, prati se zdravstveno stanje kako bolest ne bi opet buknula.

Šume istarskog poluotoka iskori-štavaju se od antike. Porastom stanov-ništva i intenzivnijim pašarenjem šume se postepeno degradiraju da bi u sred-njem vijeku počela rasti briga o očuva-nju šuma, prvo zbog toga što je drvo trebalo za izgradnju brodovlja. Mleča-ni za potrebe Arsenala donose stroge

propise, a drvo je od 12. st. moglo pu-tovati isključivo u Veneciju. U Pazinskoj knežiji donesen je Šumski red za Istru, Kras i Furlaniju gdje piše kako je Vene-cija trošila 360.000 vozova ogrjevnog drveta godišnje. Poznati su mletački katastri drva iz 1566. i 1776. godine. Za vrijeme Mletačke Republike za Arsenal su ustanovljeni instituti „rezervata“ s popisom svih šumskih predjela. Austrija ukida „rezervate“ u privatnim šumama 1817. godine što je rezultiralo sječom i prodajom svih „rezervata“ u roku 20 - 30 godina čime su lišili austrijsku mornari-cu mogućnosti nabave drva za gradnju brodovlja (eto što dobijemo kada naro-du damo vlast nad šumom op.a.). Tek kada je 1842. godine u Istru došao češki

šumar Josip Ressel koji je pokrenuo po-novno pošumljavanje općinskih zemlji-šta, situacija se počela mijenjati, iako je i njega spriječila talijanska revolucija. Ipak 20 godina kasnije pošumljava se uglavnom crnim borom i drugim crno-goričnim vrstama.

Nakon 2. svjetskog rada, kao i svagdje u Hrvatskoj, dolazi do čestih administra-tivnih izmjena što zakona koji reguliraju šumarstvo, a što i organizacijskih jedini-ca koje provode te zakone. Krajem 1947. Istrom upravlja Uprava za pošumljavanje i melioracije krša na Sušaku te je do 1955. godine pošumljeno na tisuće hektara, a bilo bi i više da se stočari nisu odupirali ideji pošumljavanja. Šumsko gospodar-stvo Buzet osnovano je 1960. godine, a oni izrađuju i prve gospodarske osnove. Drvo se uglavnom gajilo za potrebe la-binskih ugljenokopa. Osnutkom Hrvat-skih šuma raste svijest o vrednovanju općekorisnih funkcija šuma te se uvođe-njem naknade za OKFŠ financiraju radovi biološke reprodukcije šuma čime se teži-šte s iskorištavanja premjestilo na uzga-janje i zaštitu, a što je nastavljeno sve do danas, iako u manjem obimu jer se sred-stva OKFŠ-a neprestano smanjuju.

S obzirom na silni hortikulturni po-tencijal ne čudi što su se šumari Rovi-nja usmjerili prema toj djelatnosti te su postali jedna od najjačih šumarija na tom polju, a smatramo da njihov primjer trebaju slijediti sve šumarije na čijem je području veliki broj zaštićenih šumskih površina stavljenih u funkciju turizma.

Održavanje protupožarnih prosjeka

Drvna galanterija postaje prepoznatljivi proizvod šumarije

Sjemenarstvo

Rezultati sakupljanja šumskog reprodukcijskog materijala na primarnom mjestu proizvodnje (registrirani šumski sjemenski objekti) 2019.

Nakon niza godina lužnjak i borovi dobro, ali ostale vrste i dalje u paduObjavljeni su rezultati preuzimanja šumskog reprodukcijskog materijala sakupljenog na primarnom mjestu proizvodnje za 2019. godinu. Itekako ohrabruje podatak da je hrast lužnjak konačno dobro urodio, pogotovo na vinkovačkom području gdje su sakupljene količine dovoljne za gotovo 1.500 ha naplodnoga sijeka koji je protekle 4 godine u potpunosti izostao.

Gledajući suhoparne brojke, lako nam se može učiniti kako je proizvodnja šumskog reprodukcijskog mate-rijala ove godine doživjela oporavak, no kada malo bolje pogledamo podatke, vidjet ćemo da to baš i

nije tako. Čak štoviše, gore je nego prethodnih godina.Prošla, 2019. godina klimatski je bila po mnogo čemu spe-

cifična. Gotovo u potpunosti izostale padaline u prvom kvar-

talu zamijenio je nadprosječno kišni svibanj što se pozitivno odrazilo na lužnjak, ali ne i na druge vrste. Generalno, godinu možemo ocijeniti lošom i to već više od 5 godina u nizu, s izu-zetkom hrasta lužnjaka.

Ako se osvrnemo na hrast lužnjak, treba reći da je svih ovih godina izostajao urod u UŠP Vinkovci, kao najvećem proizvo-đaču lužnjakova ploda, dok je u 2019. urod ipak uspio te je na vinkovačkom području sakupljeno 697.434 kg ploda od ukupnih 1,865.069 kg sakupljenih na području cijele Hrvatske. Dobar rezultat imali smo i na područjima UŠP Nova Gradiška, Zagreb te Sisak, a ukupan je rezultat za trećinu veći od prošlo-godišnjega. Dobra je to vijest jer su se konačno stvorili uvjeti za naplodni sijek u Spačvanskom bazenu gdje je na taj zahvat čekalo gotovo 1.500 ha površina uslijed izostanka uroda pro-tekle 4 godine.

Kitnjak je s druge strane u potpunosti podbacio i može se reći kako je ovo najgora godina u posljednjih 5 jer je sku-pljeno svega 1.370 kg ploda. Ako se nastavi ovakva situacija, kitnjak bi mogao postati ugroženiji od lužnjaka po pitanju pri-rodne obnove. U 2019. godini jedino je zagrebačko područje ponudilo iznos veći od jedne tone, dok je na svim ostalim po-dručjima urod zanemariv.

Nastavlja se agonija s urodom poljskog jasena. Mizernih 148 kg sakupljenih u 2018. godini nije bilo teško nadmašiti te je u 2019. godini sakupljeno 1.313,60 kg što definitivno nije dovoljno za potrebe Hrvatskih šuma, no problemi poljskog jasena poznati su i izvan šumarske struke te je upitno do kada ćemo moći gospodariti ovom vrstom. Sakupljene količine od-nose se na područja Vinkovaca, Osijeka, Zagreba i Nove Gra-diške.

Bukva, najzastupljenija vrsta naših šuma, također je u velikom problemu. 2016. i 2017. godine nije sakupljeno go-tovo ništa plodova, dok je 2108. godine zabilježen urod od 5.532,60 kg što nam je stvorilo nadu da će doći do oporavka ove vrste. Ipak, u 2019. godini sakupljeno je svega 7 kg obič-ne bukve te se može reći kako je prošlogodišnji bljesak bio slučajan. Stoga je za potrebe popunjavanja sakupljeno 6.996 jedinki prirodnog pomlatka, no to samo kratkotrajno rješava


Četinjače već godinama imaju slab urod


Sjemenarstvo

što je prošle godine izostalo, te 1.170 kg u UŠP Buzet.Četinjače su već godinama u slobodnom padu, ali prošla

2019. je ipak znatno lošija od prethodne. Smrekovih češera skupljeno je 1156 kg iz kojih je istrušeno 23,65 kg sjemena, za četvrtinu manje od prošle godine, dok je jelovih 2.067 kg če-šera iz 2018. godine u 2019. ostao samo san jer zbog izostanka uroda nije skupljeno ništa.

Tek je nešto bolja situacija s crnim i alepskim borom gdje je od crnog bora sakupljeno 938 kg češera iz kojih smo dobili 27,35 kg sjemenki što je višestruko najbolji rezultat u posljed-njih nekoliko godina kada je jedva skupljeno 100-ak kilograma češera. Nakon dugo godina urod je dala sjemenska sastojina u UŠP Senj (u UŠP Senj nije bilo sakupljanja sjemenskog materi-jala u 2019. godini), no ipak je najviše tradicionalno skupljeno u UŠP Gospić. Od alepskog je bora skupljeno 614 kg češera iz kojih smo dobili 13,3 kg sjemena. Uspoređujući s prošlogodiš-njih 3,5 kg, ovaj rezultat možemo ocijeniti kao dobar.

problem jer i to je značajno manje nego 2017. godini kada je izvađeno više od 90.000 komada prirodnog pomlatka. Još je za istaknuti kako je povećano vađenje prirodnog pomlatka graba za potrebe popunjavanja koji je u 2019. godini iznosio 15.812 kom.

Hrast crnika u potpunosti je podba-cio te u 2019. godini nije skupljen niti jedan kilogram, a slično se događa i s meduncem koji iz godine u godinu sve slabije rodi. Ove godine ga je skupljeno svega 1.770 kg što je nešto malo bolje od 2018. godine te u rangu s 2017. godi-nom, ali ipak bolje nego u očajnoj 2016. godini. Sve zajedno dosta loše, ali ipak moramo napomenuti kako je ove godi-ne ipak skupljeno i 600 kg u UŠP Split,

Treba napomenuti i proizvodnju biljnih dijelova topole i vrbe koju uglavnom imamo na području UŠP Osijek. Od topole je skupljeno 218.000 reznica i 20.500 korijena što je za tre-ćinu više od prethodne godine, dok je od vrbe sakupljeno 65.000 reznica i 2.000 prutova, duplo više nego pret-hodne godine. Treba naglasiti kako se na osječkom području zbog projekta Naturavita očekuje povećana potreba za te dvije vrste. Pored toga, u šum-skim sjemenskim objektima katego-rije „kvalificiran“ sakupljeno je i 2.377 kom. plemki hrasta lužnjaka, 227 plemki hrasta kitnjaka te 269 plemki poljskog jasena.

Iste su iskorištene za potrebe cije-pljenja, a novonastalim rametama poje-dinih klonova obavljena su popunjava-nja u klonskim sjemenskim plantažama spomenutih šumskih svojti.

Sakupljali su se i reprodukcijski materijali rijetkih šum-skih svojti, a i tu situaciju možemo smatrati poprilično lošom. Crnog oraha sakupljeno je 6.500 kg što je skoro upola lošije od prethodne godine koja se također smatrala lošom. Napo-mena: crni orah urodi svake godine – količina plodova koju sakupljamo analogna je godišnjim potrebama.

Urod pitomog kestena iz 2018. godine iznosio je 1.147 kg i mogli smo ga smatrati dobrim, no bio je to također kratkoroč-ni bljesak jer je u 2019. godini sakupljeno svega 79 kg kestena što je bliže brojkama iz ranijih godina. Gorskog javora nije sa-kupljeno ništa, a u potpunosti je izostao urod divlje trešnje u 2019. godini, dok je cera sakupljeno svega 100 kg što je znat-no lošije od 710 kg iz 2018. godine.

Jedino je primorski bor od rijetkih šumskih svojti ove godi-ne dao dobre rezultate s urodom od 885,10 kg češera iz kojih smo dobili 13,65 kg sjemena čime je potvrđena očito dobra godina za borove.

Naša najzastupljenija vrsta, bukva već godinama ima slabi urod

Lužnjak je nakon dugo vremena dao zadovoljavajući urod



Hobiji

Mirna Sertić zaposlena je u Šumariji Karlovac na mjestu revirnika. Šumarstvo joj je u krvi, i brat i otac su šumari, no Mirna ima i brojnih zanimljivih hobija. Jedan od njih doveo ju je sve do hrvatske reprezentacije te je nedavno branila naše boje na Svjetskom prvenstvu. Branila doslovno!

Mirna Sertić, revirnica u Šumariji Karlovac

Kada ne brine o karlovačkim šumama, Mirna na ledu brani boje Hrvatske

Prije nego sam čuo za hobi revir-nice karlovačke šumarije Mirne Sertić, nisam niti znao da se u Hr-vatskoj igra ženski hokej na ledu.

Čak i o muškoj inačici nisam znao pre-više mada smo s KHL Medvešćak svoje-dobno imali suradnju.

No ženski se hokej itekako igra, po-stoji i liga iako nije velika. A naša Mirna igra na poziciji golmana te je ove godi-ne branila na golu naše reprezentacije na Svjetskom prvenstvu na Islandu. Otkud uopće ljubav prema hokeju koji mnogi smatraju vrlo grubim sportom?

- Hokejom se bavim 4 godine. Ženska ekipa Karlovca okupila se iz znatiželje u sklopu škole klizanja za odrasle i ubrzo prerasla u klub. S obzirom na to da sam nekada bila rukometni golman, pozicija hokejaškog golmana bila je logičan izbor. Osim mene hokej igra i kolegica Josipa Zagudajev iz Direkcije. Iako naoko grub sport, hokej na ledu to nije. Oprema ho-kejaša i stroga pravila IIHF-a (Međunarod-nog saveza hokeja na ledu) ne dopuštaju da hokej bude grub sport, već osigurava-

ju da igrači prikažu svoju sposobnost u jednom od najbržih i najljepših timskih sportova na svijetu. Iako rijetke, povrede u hokeju mogu biti teže, ali na međuna-rodnoj tablici povreda po sportovima hokej na ledu zauzima gotovo zadnja mjesta u svim segmentima. Glavna razli-ka između muškog i ženskog hokeja je da u ženskom hokeju nema napada tijelom (body checking), dok su ostala pravila jed-naka. Oprema je također nešto drugačija jer žene moraju imati mrežicu (štitnik) na kacigi. - objašnjava nam Mirna.

Povijest igranja hokeja na ledu u Hrvatskoj seže sve do 30-ih godina prošlog stoljeća, no unatoč dugoj tradi-ciji, hokej na ledu nije postao popularan sport i unatoč vrlo uspješnom bljesku koji je prije nekoliko godina imao s KHL Medvešćak, relativno mali broj hokejaša postoji u Hrvatskoj.

Tekst: Goran VincencFoto: Mirna Sertić, HSHL, IIHF

Hrvatska ženska reprezentacija u hokeju na ledu. Mirna sjedi skroz desno.

Mirna je imala prilike obići i prirodne ljepote Islanda


- Hrvatski savez hokeja na ledu krov-na je organizacija hokeja na ledu i ho-keja na koturaljkama s kotačima u nizu - inline hokeja u Hrvatskoj. Osnovan je 9. studenog 1935. godine i od 7. svib-nja 1992. godine član je Međunarodne federacije hokeja na ledu - International Ice Hockey Federation, skraćeno IIHF. - pojašnjava Mirna netom nakon što se vratila sa Svjetskog prvenstva.

Godine 2007. Hrvatice su se po prvi puta uključile u natjecanja Svjetskog prvenstva. U prvom nastupu 2007. go-dine u Rumunjskoj, u 4. svjetskoj diviziji

ostvarile su veliko iznenađenje osvojivši zlatnu medalju te se plasirale u 3. divizi-ju. Po prvi puta ušle su na svjetsku rang ljestvicu kao 31. od 33 reprezentacije svijeta.

Ove godine održano je IIHF Svjetsko prvenstvo za žene, divizija II, grupa B u Akureyriju, Island. Prvenstvo se održa-lo od 23. do 29. veljače 2020. godine, a osim Hrvatske, u grupi su nastupile re-prezentacije Islanda, Turske, Novog Ze-landa, Ukrajine i Australije. Hrvatska re-prezentacija osvojila je 5. mjesto i time osigurala ostanak u II B diviziji. Trenutno je ženska reprezentacija hokeja na ledu na 36. mjestu od 39 reprezentacija što možemo smatrati dobrim s obzirom na uvjete za trening koje imaju naše dje-vojke.

U Hrvatskoj ženskoj hokejaškoj ligi trenutno su tri kluba hokeja na ledu – KHL Grič Zagreb, KHL Mladost Zagreb i HK Siscia Sisak. Karlovački klub u koje-mu igra Mirna, Inline hokej klub Karlo-vac natječe se u ligi inline hokeja (hokej na rolama).

- Budući da Karlovac ima dosta loše uvjete za trening, veći dio godine treni-ramo na rolama u dvorani koju smo sami uredili. Samo dva mjeseca godišnje tre-niramo na ledu. Na rolama igram za Inli-ne hokej klub Karlovac, a na ledu za KHL Mladost Zagreb. - pojašnjava Mirna pa dodaje kako su joj treninzi tri puta tjedno te da su djevojke prije Svjetskog prven-stva trenirale dva tjedna svakodnevno u Zagrebu. Kako uskladiti profesionalne i sportske obaveze nije lako, upitali smo Mirnu kako se snalazi. Treninzi su obično kasno navečer pa sam ponekad ujutro neispavana. Usprkos tome, svaki trening je zabavan. – kaže nam Mirna.

Mala popularnost ovoga, u svijetu itekako popularnog, sporta u Hrvat-skoj vjerojatno leži u činjenici kako je riječ o vrlo skupom sportu za kojeg su potrebni i specifični uvjeti. Za početak, potrebno je klizalište kojih u Hrvatskoj ima vrlo malo i uglavnom su na otvore-nom za vrijeme zimskih mjeseci. A tu je i skupa oprema koja i našoj Mirni zadaje novčane glavobolje.

- Oprema, osobito za golmana je izrazito skupa. Igračice same kupuju opremu što iziskuje velika financijska ulaganja i odricanja od nekih drugih stvari. Najniže cijene golmanske opre-me su otprilike: klizaljke za hokej 2000 kuna, zaštitni plastrona – jedan od di-jelova zaštitne opreme (štitnik za tijelo, ruke i ramena) 3000 kuna, kaciga 2500 kuna… I još je potrebno dosta dodatne opreme. - govori Mirna.

No, ljubav prema sportu jača je od financijskih problema tako da je Mirna uz velika odricanja, trud i rad dogurala do reprezentacije s kojom je nastupila na Svjetskom prvenstvu na Islandu koje se igralo krajem veljače. Upitana za doj-move kratko nam objašnjava:

- Dojmovi sa Svjetskog prvenstva… Cjelokupna atmosfera bila je znatno više na strani natjecateljskog duha nego dru-ženja s drugim reprezentacijama, što me iznenadilo. Hrvatska ekipa bila je poslo-vično druželjubiva, no druge su ekipe bile dosta zatvorene. Imali smo nekoliko izleta na Islandu koje je svaka reprezen-tacija samostalno organizirala. Uživali smo u specifičnim ljepotama Islanda, snijegu kojeg u Hrvatskoj opet nije bilo – čak smo se i sanjkali. Vidjeli smo polarnu svjetlost, gejzire, iskušali termalne izvore, no većinu vremena provodili smo treni-rajući i na utakmicama.

Mirna se nada kako će ženski hokej, koji kao sport postaje sve popularniji u svijetu, imati sve više igračica i u Hrvat-skoj što će dovesti do boljih uvjeta treni-ranja jer je to jedini način da se podigne kvaliteta. Do tada, Mirna uživa u svojim hobijima (uz hokej voli i planinariti) te sanja iduće Svjetsko prvenstvo na No-vom Zelandu.

Hobiji

Mirna Sertić u akciji

Obrana!


Mala enciklopedija šumarstva

Od sjemena do ploda

Rast i razvoj viših biljaka

Biljni organi rastu pomoću posebnih tzv. tvornih tkiva ili meristema čije se stanice dijele tijekom života biljke. Nalaze se na vrhovima biljnih organa ili između zrelih tkiva. Za rast biljaka nužni su Sunčeva svjetlost, voda, ugljični dioksid, nutrijenti koje ne stvara fotosintezom, točnije minerali: dušik, fosfor, kalij, zatim kalcij, magnezij i sumpor te željezo, mangan, bakar i dr. Normalnom rastu i razvoju biljaka pomaže flora i fauna koja se nalazi u tlu, a u prednosti je drveće koje je u simbiotskim vezama s gljivama.

Tekst: Marija GlavašFoto: Marija Glavaš, internet

Diploina biljka – sporofit, odnosno spolno zrela biljka koja može biti ze-ljasta biljka ili neka dr-

venasta vrsta procesom mejoze proizvodi haploidne spore. Me-joza je redukcijska stanična di-oba, a pojam haploidne odnosi se na činjenicu da svaka stanica ima samo jednu polovinu kro-mosomskih parova. Klijanjem spora stvara se višestanični ga-metofit koji razvija spolne orga-ne i u njima gamete. Spajanjem ženske gamete (jajne stanice) i muške gamete (spermatozoida) nastaje oplođena stanica ili zi-gota.

Stvaranje klice, biljnog zametka ili embrija iz zigote sljedeći je korak, a proces se naziva embriogeneza. Embrij je okružen endospermom koji ima ulogu rezerve hranjiva za klicu. Oko endosperma nalazi se sjemeni omotač te to sve zajedno čini sjemenku. Potpuni embrio ima korijenov zametak, odnosno klicin korijenak ili radikul, začetak stabljike, stručić ili caulicu-lus s pupoljkom ili plumulom te jedan ili dva sjemenska lista, supke ili kotiledona. Pri tome se klicin korijenak nalazi na vrš-nom dijelu klice, stručić u središtu, a supke mogu biti u raznim položajima.

Klijanje se u većini slučajeva odvija podzemno za što se tro-ši energija iz endosperma. Započinje primanjem vode uslijed čega dolazi do bubrenja sjemenke. Slijedi probijanje klicinog

Klijanje

Razvoj klijanca

Jedan od načina razmnožavanja


Ljekovito bilje

korijenka kroz vanjski omotač sjemenke. Rezultat je tek niknula biljka sa supkama ili kotiledonima koja se naziva klijanac.

Sposobnosti za klijanje u momentu povoljnih uvjeta na-zivamo klijavost sjemena, a njezina se vrijednost izražava u postotcima. Sjeme može mirovati, tj. biti u dormantnom stanju, a to znači da ne klije premda su stvoreni povoljni uvjeti. Najstarije pronađeno sjeme koje je mirovalo i zatim proklijalo bilo je staro čak 2.000 godina. Riječ je o sjemenu datulje, a pronađeno je tijekom iskapanja oko palače He-roda Velikog u Masadi u Izraelu. Proklijalo je 2005. godine.

Supke klijanca nalaze se nadzemno što znači da je novoformirana biljka u stanju vršiti fotosintezu, odnosno hraniti sama sebe što joj je nužno za daljnji rast. Daljnji rast odvija se zahvaljujući meristemima ili tvornim tkivima čije se stanice dijele velikim intenzitetom i uz to održavaju fiziološke aktivnosti. Stanice meristema diferenciraju se u stanice pojedinih tkiva, a proces formiranja organa stablji-ke, korijena i listova naziva se organogeneza. Korijen raste zahvaljujući korijenskom apikalnom meristemu koji se na-lazi na vrhu, odnosno krajevima korijena. Začetak stabljike ili stručić i listovi razvijaju se iz vršnih meristema koji se nalaze na vrhovima izbojaka. Zahvaljujući vršnom meri-stemu, biljka raste u visinu, a u širinu se razvija zahvaljujući bočnom meristemu ili kambiju kakav je prisutan kod više-godišnjih drvenastih vrsta, a koji se nalazi uz vanjski rub stabljike. Kambij svake godine stvori prstenasti sloj stanica poznat pod nazivom god. Rast u visinu naziva se i primarni rast, a rast u širinu još i sekundarni rast. Drugi način rasta koji se događa u biljkama je rast samih stanica ili grupa pojedinih stanica u dužinu.

Razvoj lista, tvrde znanstvenici, složen je i stoga još ne sasvim razjašnjen proces. Ono što je poznato je da se dio-ba i rast stanica događaju istovremeno, no to čini prepre-ku podjeli procesa na faze. Prva faza je začetak lista koji se preko nerazvijenog lista kod kojega još uvijek traje rast pojedinih stanica i njihovo umnožavanje razvija u razvijeni list koji je u potpunosti u funkciji za vršenje fotosinteze. Konačan oblik lista predstavlja važnu odrednicu kod iden-tifikacije vrste. Iz listova potječu organi: ljuske, brakteje ili pokrovni listovi u čijim se pazušcima stvara cvjetni pup i palistići koji su izrasline iz lisne baze. Također, preobraz-bom listova nastaju bodlje, a preobrazbom stabljike trno-vi.

Da bi se razvili plodovi, biljka mora doseći spolnu zre-lost. Počinje debljanjem plodnice tučka, ovarija koji se pretvara u usplođe, odnosno mesnati dio i vanjski dio, tj. omotač ploda ili perikarp tako što se stanice umnožavaju dijeljenjem. Sjemeni zametak ili embrij postaje sjemenka, a ostali dijelovi cvijeta uvenu. Taj je proces kod nekih vrsta vrlo brz, a kod drugih traje i po nekoliko tjedana. Vidljivo povećanje ploda koje slijedi događa se prvo zbog širenja stanica uslijed ulaska vode. Budući da je za razvoj ploda potrebna dostatna količina vode, ako je nema dovoljno, plodovi se neće ni pojaviti. Na pojavu i zriobu plodova utječu i temperatura i vremenske nepogode poput jakog vjetra i tuče koji ih mogu uništiti.

Vrtni šafran – prehrambena, ljekovita i skupa biljka

Smrtna kazna za krivotvoriteljeŠafrani pripadaju porodici perunika (lat. Iridaceae) i rodu Crocus L. Tom rodu pripada 80 vrsta, a u našoj flori dolazi nekoliko među kojima su najpoznatiji proljetni šafran (Crocus vernus (L.) Hill), išarani šafran (lat. C. reticulatus Steven ex Adams) i endemična vrsta dalmatinski šafran (C. dalmaticus Vis.). Izvjesno je da su svi šafrani ljekoviti, ali se posebna važnost daje vrsti vrtni šafran (Crocus sativus L., syn.: C. officinalis Martyn).

Uzgojni šafran može se susresti i pod nazivom brndu-ša, cafran, žafran, pravi žafran, pitomi šafran, uzgoj-ni šafran, sjetveni šafran, jesenji šafran. Ima vrlo za-nimljivu povijest jer je još u Starom zavjetu hvaljen

kao najskupocjeniji začin i jer je kao takav bio predmetom ne samo krađa, već i krivotvorenja. Budući da je iznimno ljekovit i skupocjen, krivotvoren je koliko ni jedna druga biljka. Za to je bila uvedena smrtna kazna, kasnije iskapanje oba oka, a jeziva je praksa zaustavljena uzgojem na velikim površinama. Sto-

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet

Vrtni šafran


Ljekovito bilje

Njuške tučaka

Uzgoj

ljećima se upotrebljavao kao prehrambena i ljekovita biljka. Također se koristio kao boja za nokte, kosu, tkanine i zidove hramova te kao slikarska boja i za izradu parfema.

Rasprostiranje i stanište: ova je biljka vjerojatno porije-klom iz Grčke i Male Azije odakle je prenesena u mnoge zemlje u kojima se uzgaja radi praha tučaka koji se koristi za bojanje prehrambenih proizvoda i kao začin, ali i kao ljekoviti dijelovi biljke. Uzgaja se u područjima Sredozemlja, u više europskih zemalja, u nekim zemljama Azije, u SAD-u i drugim zemljama. Ovu iznimno vrijednu biljku trebalo bi uzgajati i kod nas.

Opis: vrtni je šafran trajnica visine od 10 do 20 cm čija je lukovica okrugla i čvrsta te iz koje u proljeće izraste nekoli-ko listova duguljastih poput trave. Važno je znati da ta biljka cvjeta od rujna do studenoga, a domaći šafrani cvjetaju rano, u proljeće. U vrijeme cvjetanja ovom šafranu listovi nestaju, a tada iz lukovice izraste nekoliko ljubičasto-crvenih cjetova koji su slični cvjetovima mrazovca. Posebno se ističu njuške tučaka cvjetova koje se koriste kod različitih bolesti.

Ljekoviti dijelovi i kemijski sastav: ljekovite su njuške (stigma) tučaka cvijeta čiji je službeni naziv Croci stigmata ili Croci stigma. Tučci se beru u jesen kada su cvjetovi potpuno otvoreni. Šafranove njuške tučaka sadrže vrlo kompleksne ljekovite tvari: kroletin, pikrokrocin, eterično ulje u kojem je šafranol za kojeg se smatra da mu daje specifičnu aromu i vje-rojatno umirujući učinak, zatim sadrže grožđani šećer, mast nalik vosku, tragove alkaloida i druge organske spojeve. Ša-fran je iznimno bogati izvor vitamina B2.

Ljekovitost: Kao ljekovita biljka koristi se od 13. stoljeća u Kini, Perziji i Indiji. Vrlo je široko ljekovito polje djelovanja ša-frana. Utvrđeno je da umiruje bolove. Koristi se kod hripavca, kašlja, bronhitisa, nadutosti u želucu i crijevima, protiv nervo-ze i histerije. Odlično je sredstvo protiv žutice, pobuđuje rad jetre i dobar je protiv otrova i zaraza. Posebno se preporučuje kod teške menstruacije s bolovima. Dobar je za jačanje ma-ternice i normalizaciju menstruacije. Pripisuje mu se učinkovi-

tost u liječenju niskog krvnog tlaka, a općenito vrlo povoljno djeluje na krvnu sliku. Izaziva priliv krvi k mozgu uslijed čega se osjeća izvjesna opijenost slična onoj koju izaziva opijum. Također je vrlo značajno da sprječava rast stanica tumora. Izvana se koristi kod upala, određenih bolesti očiju i kod he-moroida.

Šafran se najviše troši kao začin u kuhinji, za poslastice i li-kere, a ljekovit je i kao prehrambena namirnica. Neki smatraju da je niska učestalost srčanih bolesti u Španjolskoj posljedica prisutnosti velikih količina šafrana u nacionalnoj kuhinji.

Neželjene popratne pojave: Koliko god je šafran koristan, u velikom je količinama otrovan. Izaziva povraćanje, proljev, grčeve, lupanje srca, glavobolju, vrtoglavicu, omamu, uzetost središnjeg nervnog sustava, pa i smrt. Ne smiju ga uzimati trudnice jer može izazvati pobačaj. Zato je pri korištenju te biljke potreban oprez.


Gljive naših krajeva

Žilasta tavica nije osobit ulov

Smatra se da je žilasta tavica (lat. Disciotis venosa Fr. (Pers.) Arnould 1893.) saprofitna gljiva što znači da se hrani mrtvom tvari i s obzirom na to da je u bliskom srodstvu sa smrčcima, vjerojatno i fakultativna ektomikorizalna gljiva. Pripada, dakle, istoj porodici Morchellaceae kao i smrčci i smrčkovice uz koje se redovito pojavljuje, no nije im slična.

Žilastu tavicu prvi je opisao juž-noafrički mikolog Christiaan Hendrik Persoon 1801. godine i nadjenuo joj znanstveni naziv

Peziza venosa. Pred kraj stoljeća, 1893. godine, drugi mikolog iz Švedske, Elias Magnus Fries premjestio ju je u rod Dis-ciotis čime joj je dodijelio naziv koji se i danas koristi, Disciotis venosa. Znan-stveno ime roda Disciotis upućuje na oblik plodnog tijela koje je horizontalno i gledano odozgora poput nepravilnog diska. Znanstveno ime vrste dodijeljeno je zbog nabora na gornjoj strani plod-nog tijela koji podsjećaju na vene, od-nosno žile.

Rasprostiranje i stanište: vrsta je rasprostranjena u području umjerene klime. Nalazi se po čitavom europskom kopnenom dijelu od Skandinavije do Mediterana, a pronađena je i u mnogim dijelovima Sjeverne Amerike. Može se pojaviti u svim tipovima šuma, no pre-ferira šume listača i često dolazi uz hrast, jasen i topolu, na plodnim tlima i vlažnim mjestima. Pridolazi na obalama rijeka i uz ceste, a ponekad i u voćnjacima. Rijetka je gljiva, a pojavljuje se pojedinačno ili u grupicama, često sa smrčcima i smrčko-vicama s kojima je u srodstvu.

Opis: kod mladih primjeraka klobuk je oblika čaše s rubovima povinutima prema unutrašnjosti, a kasnije poprima oblik zdjelice ili diska nepravilnog ruba. Širine je čak do 20 cm. Gornja je strana u početku glatka, a kasnije biva vidljivo naborana, sa žilama, osobito u središtu, a boja varira od žuto-smeđe, preko cr-veno-smeđe i smeđe do tamnosmeđe. Donja je strana vidljivo svjetlija, a vari-ra od bijele, žućkaste do sivo-ružičaste ili smeđe boje, a površina je brašnjava i često prekrivena tamnosmeđim mrlji-cama. Stručak je izrazito kratak i debeo, dužine svega 0,2 do 1 cm, rijetko do 1,5 cm, bijele boje i često ukopan u supstrat pa nije ni vidljiv. Meso je lomljivo, sivo ili smeđe. Spore su široke, eliptične, glat-ke, bez masnih kapljica. Otisak je spora bijele ili krem boje.

Miris i okus: neugodan miris klora koji se javlja nakon što se plodno tije-lo razreže ili zdrobi nestaje kuhanjem, meso je bez okusa.

Vrijeme nalaženja: travanj, svibanj.Kemijski sastav: žilasta tavica sadr-

ži vitamine B, C i PP, minerale i hranjive bjelančevine i može se koristiti za akti-viranje alkoholnog vrenja. Također, sa-drži glukan i hitin koji snižavaju razinu

lošeg kolesterola, poboljšavaju imunitet i oslobađaju od stresa.

Jestivost: ne odviše cijenjena uvjet-no jestiva gljiva koju je potrebno kuhati 10 do 15 minuta, a potom se može pr-žiti ili sušiti. Gljivari savjetuju razrezati lomljiva plodna tijela na licu mjesta. Ne preporučuje se konzumacija osobama koje imaju probleme s radom probav-nog trakta ili/i bubrezima. Konzumaci-ja sirove žilave tavice može uzrokovati probavne smetnje.

Slične gljive: biserna pločarica ili pri-panjčica (Discina perlata Fr., syn. Discina ancilis (Pers.) Sacc.) koja nema jaki miris poput žilave tavice i koja također raste u proljeće, ali u crnogoričnim šumama, obično na raspadajućim drvenim ostat-cima ili panjevima. Slična gljiva, ali ne-jestiva mediteranska pločarica (Discina megalospora Donadini & Riousset) kao što joj ime upućuje pridolazi u borovim šumama na Mediteranu pa zamjena nije moguća.

Tekst: Marija GlavašFoto: internet

Gljiva s mirisom dezinfekcije

Izraženi nabori nalik na žile nakon kiše

Mladi primjerciTamnosmeđe mrlje na donjoj strani plodnog tijela

Aktualno


Zanimljivosti

34 HRVATSKE ŠUME BROJ 273 | RUJAN 2019.

HrastHrast je rod drveća iz porodice bukovki (Faga-ceae) kojoj pripada ukupno 597 priznatih vr-sta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.Hrastovi su važno drveće u sjevernom umje-renom području. Većinom rastu kao krupno drveće. Muški su im cvjetovi u dugim i rijetkim resama, s 6 – 10 prašnika. Ženski su cvjetovi pojedinačno u kupuli. Plodnicu čine 3 plodna lista. Za cvatnje kupula je sitna i nalik na pup. Kasnije se razvije u naboranu, veću ili manju čašicu koja je obrasla kratkim i većinom prile-glim ili duguljastim i čekinjavim ljuskama. U čašici je po jedan plod, žir, koji je jajolik. Sup-ke ostaju podzemno.

DV “MAKSIMIR”, ZagrebIme i prezime djeteta: Ivano BaričićOdgojiteljice: Marija Jukić, Kristina Kutleša i Martina TonkovićKomentar djeteta: –

DV “PLOČE”Ime i prezime djeteta: Nikola Rajič, 6 godinaOdgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić BurićKomentar djeteta: „Hrast je listopadno drvo; od njega je napravljen naš ormar.“

DV “ZVONČIĆ”, OzaljIme i prezime djeteta: Magdalena Petrlin, 6,4 godinaOdgojiteljice: Melita Golub i Martina VratarićKomentar djeteta: „Hrast ima plod žir, s njime se hrane životinje!“


Aktualno

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 35BROJ 270 | LIPANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 35

DV “BUKOVAC”, ZAGREBIme i prezime djeteta: Ema Duvnjak, 6,10 godinaOdgojiteljice: Lidija Lukač i Blaženka VidecKomentar djeteta: „Kada drvo ima puno cvjetića, osjeti se kao parfem, a pčela ima onoliko koliko ima cvijeća. “

DV “DUGA RESA”Ime i prezime djeteta: Dora Belavić, 6 godinaOdgojiteljice: Sonja Trgovčić i Danaja MihalićKomentar djeteta: „Drvo hrast ima žireve koje jedu vjeverice i divlje svinje.”

DV “PČELICA”, Vrgorac Ime i prezime djeteta: Matej DodigOdgojiteljice: Doris Nizić i Maja DodigKomentar djeteta: Barbara Matković (6,11 godina): „Stablo hrasta je veliko i ima meku koru jer je po kori mahovina. Ima lišće i žireve. Žir je smeđe boje i ima kapicu.“

DV “POTOČNICA”Ime i prezime djeteta: Ela Barović, 6 godinaOdgojiteljice: Marica Kocijan, Mirka Bastijanić i Vesna LampićKomentar djeteta: „Od hrastovog drveta mogu se napraviti vrata, krevet,stol,stolice, parketi...“


Aktualno


Documents

Aktualno Područje projekta Naturavita bez mina