PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ZA PODRUČJE SREDNJOOSANSKOG

PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ZA PODRUČJE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA/KANTONA SREDIŠNJA BOSNA ZA PERIOD 2015.-2025. GODINA - IZVJEŠTAJ O STANJU UPRAVLJANJA OTPADOM-

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna

2

KONTROLNI LIST

Naručilac: Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH

Partner na projektu:

Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB

Projekt/Naziv dokumenta:

Plan upravljanja otpadom za područje Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna za period 2015.-2025. godina

Status dokumenta: Finalni

Računovodstvena šifra projekta:

D-1157

Voditelj projekta: Interna kontrola: Direktor:

Ime i prezime Mr Dragana Selmanagić,

dipl.inž.građ.

Doc. dr Sanda Midžić-Kurtagić,

dipl.inž.građ.

Prof. dr Tarik Kupusović, dipl.inž.građ.

DATUM POTPIS POTPIS POTPIS

10.12.2014.

3

OPĆI PODACI O OBRAĐIVAČU

Nosilac izrade dokumenta :

Institut za hidrotehniku G. F. u Sarajevu, d.d.

Stjepana Tomića 1

71000 Sarajevo

tel: + 387 33 212 466/7

fax: + 387 33 207 949

E-mail: [email protected]

Web: http://www.heis.com.ba

Obrađivači: Doc. dr Sanda Midžić-Kurtagić, dipl.inž.građ.

Mr Dragana Selmanagić, dipl.inž.građ.

Doc. dr Irem Silajdžić, dipl.okol.inž.

Vildana Goković, dipl.biol.

Aleksandra Tomić Ćato, dipl.oec.

Selma Osmanagić-Klico, apsolvent pravnog fakulteta

Lamija Merdan, dipl. inž.građ.

Semra Fejzibegović, dipl.inž.maš.

Anel Hrnjić, dipl. ecc i BA eng.jez. i knjiž.

Maja Kurtagić, MA eng.jez. i knjiž.

Napomena: Dokument su radili stručnjaci različitih jezičkih izražaja.

mailto:[email protected]

http://www.heis.com.ba/

4

SADRŽAJ

SKRAĆENICE 11

1 UVOD 13

2 OSNOVNI PODACI O KANTONU I PROIZVOĐAČIMA OTPADA 14

2.1 OSNOVNE INFORMACIJE 14 2.2 ODNOS RURALNOG I URBANOG DIJELA KANTONA 15 2.3 BROJ STANOVNIKA I DOMAĆINSTAVA PO OPĆINAMA 16 2.4 PROIZVOĐAČI OTPADA IZ PRIVREDE 17 2.5 PROIZVOĐAČI OTPADA - JAVNE INSTITUCIJE 29

3 PRAVNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM 33

3.1 ZAKONSKA REGULATIVA 33 3.2 STRATEŠKO - PLANSKI DOKUMENTI 62 3.2.1 UVOD 62 3.2.2 FEDERALNA STRATEGIJA UPRAVLJANJA OTPADOM 63 3.2.3 FEDERALNI PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM 65 3.2.4 KANTONALNI STRATEŠKO-PLANSKI DOKUMENTI 68 3.2.5 OPĆINSKI STRATEŠKO-PLANSKI DOKUMENTI 69 3.2.6 PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA 72 3.3 ANALIZA I ZAKLJUČCI 73

4 ADMINISTRATIVNI OKVIR UPRAVLJANJA OTPADOM 78

4.1 INSTITUCIONALNA ORGANIZACIJA I NADLEŽNOSTI 78 4.1.1 DRŽAVNI NIVO 78 4.1.2 FEDERACIJA BIH 78 4.1.3 SREDNJOBOSANSKI KANTON/KANTON SREDIŠNJA BOSNA 79 4.1.4 OPĆINE U SREDNJOBOSANSKOM KANTONU/KANTONU SREDIŠNJA BOSNA 83 4.2 UGOVORI I SARADNJA U OBLASTI UPRAVLJANJA OTPADOM 84 4.2.1 MEĐUOPĆINSKI SPORAZUMI I SARADNJA 84 4.2.2 UGOVORI IZMEĐU OPĆINA I JAVNIH PREDUZEĆA 84 4.3 ANALIZA I ZAKLJUČCI 85

5 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA ZA PRIKUPLJANJE I ODVOZ OTPADA 87

5.1 OPREMLJENOST ZA PRUŽANJE USLUGE PRIKUPLJANJA I ODVOZA OTPADA 87 5.2 NAČIN I DINAMIKA PRIKUPLJANJA I ODVOZA OTPADA 89 5.3 SAKUPLJANJE OPASNOG OTPADA 90 5.4 SAKUPLJANJE SPECIJALNOG OTPADA 91 5.4.1 OTPAD ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA 91 5.4.2 MEDICINSKI OTPAD 93

5

5.4.3 FARMACEUTSKI OTPAD 95 5.4.4 GRAĐEVINSKI OTPAD 96 5.4.5 OTPADNA VOZILA 97 5.4.6 OTPADNE GUME 98 5.4.7 OTPADNA ULJA I MASTI 99 5.4.8 ELEKTRONSKI I ELEKTRIČNI OTPAD 100 5.4.9 OTPAD IZ POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 100 5.4.10 OTPAD IZ RUDARSTVA I EKSTRAKTIVNE INDUSTRIJE 101 5.4.11 KABASTI OTPAD 102 5.4.12 MULJ IZ SEPTIČKIH JAMA I UREĐAJA ZA PREČIŠĆAVANJE 104 5.4.13 AMBALAŽA I AMBALAŽNI OTPAD 106 5.5 PROIZVOĐAČI OTPADA KOJI SAMI ZBRINJAVAJU OTPAD 106 5.6 DRUGI OPERATERI 106 5.7 ANALIZA I ZAKLJUČCI 111

6 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM 114

6.1 ZELENI OTOCI 114 6.2 CENTRI ZA RECIKLAŽU 114 6.3 CENTRI ZA KABASTI OTPAD 114 6.4 OBJEKTI ZA ODLAGANJE 115 6.4.1 REGIONALNE DEPONIJE 115 6.4.2 LOKALNE DEPONIJE 117 6.5 DRUGI OBJEKTI 121 6.6 ANALIZA I ZAKLJUČCI 121

7 NELEGALNA ODLAGALIŠTA 123

7.1 DIVLJE DEPONIJE PO OPĆINAMA U SBK/KSB 123 7.2 ANALIZA I ZAKLJUČCI 123

8 PROSTORNE MOGUĆNOSTI ZA SMJEŠTAJ INFRASTRUKTURE 125

8.1 OGRANIČENJA VEZANA ZA SMJEŠTAJ INFRASTRUKTURE 126 8.2 ANALIZA I ZAKLJUČCI 127

9 PROCJENE KOLIČINA OTPADA 128

9.1 UKUPNO PROIZVEDENI I PRIKUPLJENI OTPAD 128 9.2 PRIKUPLJENI OTPAD ZA RECIKLAŽU 130 9.3 SPECIJALNI OTPAD 131 9.3.1 OTPAD ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA 132 9.3.2 MEDICINSKI OTPAD 132 9.3.3 FARMACEUTSKI OTPAD 133 9.3.4 GRAĐEVINSKI OTPAD 133 9.3.5 OTPADNA VOZILA I REZERVNI DIJELOVI 133 9.3.6 OTPADNE GUME 133 9.3.7 OTPADNA ULJA I MASTI 133 9.3.8 ELEKTRONSKI I ELEKTRIČNI OTPAD 133

6

9.3.9 OTPAD IZ POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 134 9.3.10 OTPAD IZ INDUSTRIJA 134 9.3.11 KABASTI OTPAD 135 9.3.12 MULJ IZ OTPADNIH VODA 136 9.3.13 AMBALAŽNI OTPAD 136 9.4 OTPAD ODVEZEN NA ODLAGALIŠTE 136 9.5 ANALIZA I ZAKLJUČCI 136

10 FINANSIRANJE SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM 138

10.1 UVOD 138 10.2 EKONOMSKI INSTRUMENTI UPRAVLJANJA OTPADOM 140 10.2.1 POSTOJEĆI EKONOMSKI INSTRUMENTI ZA UPRAVLJANJE OTPADOM 141 10.2.2 BUDUĆI EKONOMSKI INSTRUMENTI ZA UPRAVLJANJE OTPADOM 148 10.3 ANALIZA FINANSIJSKIH SREDSTAVA FONDOVA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA 152 10.3.1 FEDERALNI FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA 152 10.3.2 SREDSTVA NA NIVOU SBK/KSB 154 10.4 ANALIZA I ZAKLJUČCI 155

11 INFORMISANJE JAVNOSTI I JAVNA SVIJEST 157

11.1 INFORMISANJE GRAĐANA O UPRAVLJANJU OTPADOM 157 11.2 PROGRAMI PODIZANJA SVIJESTI 158 11.3 ANALIZA I ZAKLJUČCI 161

12 REZULTATI ANKETIRANJA STANOVNIŠTVA I ORGANIZACIJA 162

13 SPECIFIKACIJA PROBLEMA 169

13.1 INSTITUCIONALNI I TEHNIČKI PROBLEMI 169 13.2 PRAVNI PROBLEMI 170 13.3 INFRASTRUKTURNI PROBLEMI 172 13.4 FINANSIJSKI PROBLEMI 173 13.5 JAVNA SVIJEST 173

14 LITERATURA 174

PRILOG I. ANKETIRANJE STANOVNIŠTVA 178

PRILOG II. ANKETIRANJE INSTITUCIJA 185

PRILOG III.PODACI O BROJU OBVEZNIKA I PLASIRANIM KOLIČINAMA AMBALAŽE, EE OPREME I KESA TREGERICA 189

7

POPIS TABELA Tabela 1. Odnos urbanog i ruralnog dijela područja po općinama u SBK/KSB ..................................... 15 Tabela 2. Broj popisanih stanovnika i domaćinstava po općinama u SBK/KSB (2013) ......................... 16 Tabela 3. Proizvođači otpada iz privrede .............................................................................................. 17 Tabela 4. Pregled industrija sa područja SBK/KSB koje imaju važeću okolinsku dozvolu izdatu od strane FMOIT ........................................................................................................................................ 24 Tabela 5. Pregled industrija sa područja SBK/KSB koje imaju važeću okolinsku dozvolu izdatu od strane Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB ................................................................................................................................................. 26 Tabela 6. Podaci o broju izdatih okolinskih dozvola na općinskom nivou u SBK/KSB .......................... 27 Tabela 7. Proizvođači otpada – javne ustanove .................................................................................... 30 Tabela 8. Propisi od značaja za upravljanje otpadom na nivou BiH ..................................................... 33 Tabela 9. Propisi od značaja za upravljanje otpadom na nivou FBiH .................................................... 35 Tabela 10. Propisi od značaja za upravljanje otpadom u SBK/KSB ....................................................... 50 Tabela 11. Propisi od značaja za upravljanje otpadom u 12 općina u SBK/KSB ................................... 57 Tabela 12. Pregled operativnih ciljeva, mjera i indikatora iz Federalne strategije upravljanja otpadom koji su mjerodavni za kantone .............................................................................................................. 63 Tabela 13. Obaveze kantona u skladu sa Federalnim planom upravljanja otpadom ........................... 65 Tabela 14. Općinski planovi upravljanja otpadom sa ciljevima ............................................................ 69 Tabela 15. Popis javnih preduzeća koji na osnovu ugovora sa općinom učestvuju u upravljanju otpadom na području SBK/KSB ............................................................................................................. 85 Tabela 16. Vrste i broj posuda za sakupljanje otpada na području SBK/KSB ....................................... 87 Tabela 17. Specifikacija voznog parka po općinama SBK/KSB .............................................................. 88 Tabela 18. Dinamika odvoza otpada i pokrivenost stanovništva uslugama ......................................... 90 Tabela 19. Način zbrinjavanja životinjskog otpada u općinama SBK/KSB* ........................................... 91 Tabela 20. Način sakupljanja/zbrinjavanja medicinskog otpada u općinama SBK/KSB ........................ 94 Tabela 21. Način zbrinjavanja farmaceutskog otpada u općinama SBK/KSB........................................ 95 Tabela 22. Način sakupljanja/zbrinjavanja građevinskog otpada u općinama SBK/KSB ...................... 96 Tabela 23. Način zbrinjavanja otpadnih vozila u općinama SBK/KSB ................................................... 97 Tabela 24. Način sakupljanja/zbrinjavanja otpadnih guma u općinama SBK/KSB ................................ 98 Tabela 25. Način sakupljanja/zbrinjavanja otpadnih ulja i masti u općinama SBK/KSB ....................... 99 Tabela 26. Način sakupljanja/zbrinjavanja otpada iz rudarstva ......................................................... 101 Tabela 27. Uređenost odlaganja kabastog otpada po općinama u SBK/KSB ...................................... 103 Tabela 28. Način sakupljanja/zbrinjavanja mulja iz septičkih jama i uređaja u općinama SBK/KSB .. 105 Tabela 29. Ovlašteni operateri sistema u FBiH ................................................................................... 107 Tabela 30. Popis operatera za upravljanje otpadom na području SBK/KSB ....................................... 108 Tabela 31. Glavni parametri za projektiranje RSD .............................................................................. 115 Tabela 32. Pregled lokalnih općinskih deponija i trenutno urađene investiciono-tehničke i okolinske dokumentacije za njihovu sanaciju .................................................................................................... 119 Tabela 33. Pregled raspoložive infrastrukture za upravljanje otpadom na području SBK/KSB .......... 122 Tabela 34. Pregled divljih deponija po općinama na području SBK/KSB ............................................ 123 Tabela 35. Godišnja količina proizvedenog i prikupljenog otpada na području SBK/KSB .................. 128 Tabela 36. Podaci o vrsti, količini i krajnjem korisniku reciklažnog otpada u 2012. i 2013.godini ..... 130 Tabela 37. Količina odvojeno prikupljenog otpada na području SBK/KSB od strane komunalnih preduzeća ............................................................................................................................................ 131 Tabela 38. Količine prerađenog infektivnog medicinskog otpada nastalog u zdravstvenim ustanovama na području SBK/KSB ...................................................................................................... 132 Tabela 39. Pregled količina proizvedenog i odloženog otpada iz 10 industrija u SBK/KSB ................ 134 Tabela 40. Ukupne količine proizvedenog i odloženog otpada u 10 industrija u SBK/KSB ................ 135

8

Tabela 41. Tarife i naplata komunalnih preduzeća u 12 općina u SBK/KSB ........................................ 141 Tabela 42. Subvencije/grantovi javnim preduzećima javnim komunalnim preduzećima .................. 144 Tabela 43. Plan uspostave ekonomskih instrumenata ....................................................................... 148 Tabela 44. Ciljevi Promjena politike cijena za korisničku naknadu ..................................................... 148 Tabela 45. Ciljevi Ekoloških naknada za razvoj lokalne zajednice u okruženju pogona za zbrinjavanje otpada ................................................................................................................................................. 149 Tabela 46. Ciljevi Naknade za opasni otpad ........................................................................................ 150 Tabela 47. Ciljevi Naknade za otpad iz industrije................................................................................ 150 Tabela 48. Ciljevi Subvencija za razvoj infrastrukture za integralni sistem upravljanja otpadom ...... 151 Tabela 49. Prihodi FzZO FBiH .............................................................................................................. 152 Tabela 50. Prihodi FzZO FBiH sa područja SBK/KSB ............................................................................ 153 Tabela 51. Informisanje građana o pruženim uslugama u 12 općina u SBK/KSB ............................... 157 Tabela 52. Programi podizanja svijesti građana o upravljanju otpadom u 12 općina u SBK/KSB ...... 159

9

POPIS SLIKA Slika 1. Položaj SBK/KSB u prostoru BiH ................................................................................................ 14 Slika 2. Općine u SBK/KSB ..................................................................................................................... 14 Slika 3. Shematski prikaz unutrašnjeg ustrojstva Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova i Odjeljenja za zaštitu okoliša .................................................. 80 Slika 4. Shema kantonalne administracije ............................................................................................ 82 Slika 5. Lokacije planiranih i postojećih regionalnih deponija u FBiH ................................................. 117 Slika 6. Lokalne općinske deponije na području SBK/KSB ................................................................... 118 Slika 7. Godišnja proizvodnja otpada izražena u kg po stanovniku u općinama SBK/KSB .................. 129 Slika 8. Procentualna zastupljenost odvojeno prikupljenog otpada od strane KJP u 2013.god. u SBK/KSB ............................................................................................................................................... 131 Slika 9. Sistem upravljanja ambalažnim otpadom u FBiH (http://www.ekopak.ba) .......................... 145 Slika 10. Najčešći problem vezani za odlaganje otpada u SBK/KSB po mišljenju stanovništva .......... 163 Slika 11. Komentari i prijedlozi građana za poboljšanje upravljanja otpadom na području SBK/KSB 163 Slika 12. Najčešći problem vezani za odlaganje otpada u zdravstvenim ustanovama ....................... 165 Slika 13. Najznačajni problemi postrojenja prilikom zbrinjavanja otpada .......................................... 166 Slika 14. Prijedlozi za rješavanje problema industrijskih postrojenja vezanih za upravljanje otpadom ............................................................................................................................................................ 166 Slika 15. Najznačajni problemi u NVO sektoru i u SBK/KSB prema mišljenju NVO ............................. 167 Slika 16. Prijedlozi NVO za rješavanje problema ................................................................................. 168 Slika 17. Korištenje usluge prikupljanje i odvoza otpada .................................................................... 178 Slika 18. Zadovoljstvo uslugom prikupljanja i odvoza otpada ............................................................ 178 Slika 19. Odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvima ................................................................. 178 Slika 20. Spremnost urbanog stanovništva SBK/KSB da odvojeno prikuplja otpad ............................ 178 Slika 21. Najčešći problem vezani za odlaganje otpada u SBK/KSB po mišljenju urbanog stanovništva ............................................................................................................................................................ 179 Slika 22. Komentari i prijedlozi za poboljšanje upravljanja otpadom na području SBK/KSB .............. 179 Slika 23. Korištenje usluge prikupljanje i odvoza otpada .................................................................... 180 Slika 24. Zainteresiranost za uspostavljanje usluga prikupljanja i odvoza otpada ............................. 180 Slika 25. Spremnost za plaćanje usluge .............................................................................................. 180 Slika 26. Zadovoljstvo građana ruralnih područja pruženom uslugom .............................................. 180 Slika 27. Način odlaganja otpada u područjima bez pružene usluge .................................................. 181 Slika 28. Kompostiranje otpada u ruralnim područjima ..................................................................... 181 Slika 29. Ponovna upotreba ambalaže u domaćinstvima ruralnih područja ...................................... 181 Slika 30. Spremnost ruralnog stanovništva SBK/KSB da odvojeno prikuplja otpad............................ 181 Slika 31. Najčešći problem vezani za odlaganje otpada u SBK/KSB po mišljenju ruralnog stanovništva ............................................................................................................................................................ 181 Slika 32. Komentari i prijedlozi za poboljšanje upravljanja otpadom na području SBK/KSB .............. 182 Slika 33. Odvajanje otpada u školi/fakultetu ...................................................................................... 183 Slika 34. Recikliranje papira iz učionica i ureda .................................................................................. 183 Slika 35. Kompostiranje otpada .......................................................................................................... 183 Slika 36. Potreba za većim informiranjem o prednostima odvajanja otpada ..................................... 183 Slika 37. Organizacija akcija i spremnost učešća u akcijama vezanim za otpad i zaštitu okoliša ....... 183 Slika 38. Izučavanje problematike zaštite okoliša u nastavi ............................................................... 183 Slika 39. Najčešći problem vezani za odlaganje otpada u školi/fakultetu i kantonu općenito prema mišljenju mladih .................................................................................................................................. 183 Slika 40. Prijedlozi mladih za rješavanje problema vezanih za upravljanje otpadom na području KSB/SBK ............................................................................................................................................... 184 Slika 41. Odvajanje otpada o zdravstvenim ustanovama ................................................................... 185 Slika 42. Sklopljeni ugovori sa ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje med. otpada ....................... 185

10

Slika 43. Najčešći problem vezani za odlaganje otpada u zdravstvenim ustanovama ....................... 185 Slika 44. Izrađeni Planovi upravljanja otpadom .................................................................................. 186 Slika 45. Referentna osoba za upravljanje otpadom unutar postrojenja ........................................... 186 Slika 46. Odvojeno prikupljanje otpada unutar postrojenja ............................................................... 186 Slika 47. Sklopljeni ugovori sa ovlaštenim ustanovama za zbrinjavanje specijalnog otpada ............. 186 Slika 48. Najznačajni problemi postrojenja prilikom zbrinjavanja otpada .......................................... 187 Slika 49. Prijedlozi za rješavanje problema vezanih za upravljanje otpadom u industrijama ............ 187 Slika 50. Posude za odvojeno prikupljanje otpada u školama ............................................................ 188 Slika 51. Primjena dobrih kancelarijskih praksi u školama ................................................................. 188 Slika 52. Realizacija akcija i projekata vezanih za otpad ..................................................................... 188 Slika 53. Najznačajniji problemi vezano za odlaganje svih vrsta otpada ............................................ 188 Slika 54. Odvojeno prikupljanje otpada .............................................................................................. 188 Slika 55. Primjena dobrih kancelarijskih praksi ................................................................................... 188

11

Skraćenice BH PRTR Registar o postrojenjima i zagađivanjima BiH

(engl. Bosnia and Herzegovina Pollutant Release and Transfer Registrers)

CUO Centar za upravljanje otpadom DOO Društvo sa ograničenom odgovornošću EBRD Evropska banka za obnovu i razvoj (engl.

European Bank for Reconstruction and Development)

EC Evropska komisija (engl. European Commission) ECSC Evropska udruga za ugljen i čelik (engl. European

Coal and Steel Community) EU Evropska unija (engl. European Union) EEO Električni i elektronski otpad FBiH Federacija Bosne i Hercegovine FFS Fitofarmaceutska sredstva FMERI Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i

industrije FMF Federalno ministarstvo finansija FMOiT Federalno ministarstvo okoliša i turizma FMPViŠ Federalno ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva FMPU Federalno ministarstvo prostornog uređenja FPUO Federalni plan upravljanja otpadom FzZO Fond za zaštitu okoliša HE Hidroelektrana JKP Javno komunalno preduzeće JKUP Javvno komunalno uslužno preduzeće JP Javno preduzeće JPP Javno privatno partnerstvo JU Javna ustanova KEAP Kantonalni plan zaštite okoliša KPUO Kantonalni plan upravljanja otpadom KSB Kanton Središnja Bosna LEAP Lokalni plan zaštite okoliša MBO Mehaničko-biološka obrada otpada MPViŠ Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i

šumarstva MPUGZOPiSP Ministarstvo prostornog uređenja, građenja,

zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova MZiSP Ministarstvo zdravstva i socijalne politike NIMBY “Ne u mom dvorištu” (engl. Not In My Backyard) NVO Nevladina organizacija PCB Polihlorirani bifenili PCT Polihlorirani terfenili PP Prostorni plan PS Pretoarna stanica PUO Plan upravljanja otpadom RCUO Regionalni centar za upravljanje otpadom

12

RMU Rudnik mrkog uglja RS Republika Srpska RSD Regionalna sanitarna deponija SIDA Švedska međunarodna razvojna agencija (engl.

Swedish International Development Agency) SB Svjetska Banka SBK Srednjobosanski kanton SRBiH Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina UNEP Program Ujedinjenih naroda za okoliš (engl.

United Nations Environment Programme) UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija (engl. United

Nations Development Programme) ZzJZ Zavod za javno zdravstvo

13

1 UVOD Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, br. 33/03, 72/09) predstavlja pravni okvir za uspostavu sistema upravljanja svim kategorijama i vrstama otpada. Jedan od segmenata funkcionalnog sistem jeste i planiranje koje je Zakonom o upravljanju otpadom stavljeno u nadležnost entitetskih (Član 8), kantonalnih (Član 9) i općinskih vlasti (Član 10). Nacionalni i entitetski planovi upravljanja otpadom su uglavnom strateškog karaktera, sa utvrđenim ciljevima, dok kantonalni plan, pored ovih elemenata je još i akcijski orijentiran. On predstavlja operativni plan sa opisima postojećeg sistema za upravljanje otpadom na nivou Kantona, odnosno u 12 općina (npr. sistema skupljanja otpada, postrojenja za obradu, i dr.), te mjerama koje teže unaprjeđenju postojećeg sistema kako bi se dosegli strateški ciljevi iz dokumenata višeg reda (Federalne strategije zaštite okoliša, Federalnog plana upravljanja otpadom) i usklađenost sa domaćom i EU legislativom iz ove oblasti. Upravljanje otpadom na području Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna (SBK/KSB) regulisano je Zakonom o upravljanju otpadom („Službene novine Srednjobosanskog kantona", br. 04/05) i Zakonom o komunalnim djelatnostima („Službene novine Srednjobosanskog kantona", br. 13/13). Obavljanje komunalnih djelatnosti individualne komunalne potrošnje (Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih objekata i poslovnih prostora na deponiju; Odlaganje komunalnog otpada) i zajedničke komunalne potrošnje (Zbrinjavanje komunalnog otpada nastalog u okviru djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje) stavljeno je u nadležnost općina, a koje trebaju obezbijediti obavljanje ovih djelatnosti. Izrada Plana upravljanja otpadom za područje SBK/KSB za period 2015-2025. godina je započela potpisivanjem Ugovora između Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, finansijera projekta, i Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, odabranog aplikanta po javnom konkursu za 2013. godinu. Realizaciji projekta se pristupilo u januaru 2014. godine, u partnerstvu sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB. Plan je urađen na temelju terenskog obilaska, postojeće raspoložive dokumentacije, informacija dobivenih od Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB, općinskih službi nadležnih za upravljanje otpadom u 12 općina iz SBK/KSB, javnih komunalnih preduzeća iz općina a koji su važni sudionici u upravljanju otpadom, operatora sistema za upravljanje ambalažnim i elektroničkim i električnim otpadom, konsultantskim kućama koje rade projekte iz oblasti upravljanja otpadom, te Fonda za zaštitu okoliša i Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Kantonalni Zakon o upravljanju otpadom (Član 5) propisuje da će Kanton donijeti plan upravljanja otpadom na svojemu području kao dio kantonalnoga plana za zaštitu okoliša, na razdoblje od 5 godina. Ovaj plan se donosi za planski period od 10 godina iz razloga usaglašavanja aktivnosti i perioda planiranja sa Kantonalnim planom zaštite okoliša (KEAP) koji je također u fazi pripreme za SBK/KSB. Plan predstavlja strateški i obavezujući dokument za upravljanje otpadom na području SBK/KSB.

14

2 OSNOVNI PODACI O KANTONU I PROIZVOĐAČIMA OTPADA

2.1 Osnovne informacije SBK/KSB obuhvata geografsko jezgro Bosne i Hercegovine i u neposrednom je kontaktu sa evropskim transportnim koridorom Vc. Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-Sarajevo-Goražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno-Mostar-Ploče, odnosno Neum, te od Bugojna za pravac Livno-Split). Ovaj Kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska Krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Površina SBK/KSB je 3.189 km2. Konstituiraju ga područja sljedećih 12 općina: Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik, i Vitez.

Slika 1. Položaj SBK/KSB u prostoru BiH Slika 2. Općine u SBK/KSB Sa morfološkog stanovišta područje SBK/KSB je izrazito brdsko-planinsko. Ravničarsko područje (300-500 m.n.v.) obuhvata samo oko 5% teritorije, a brdsko-planinsko (500-1000 m.n.v.) obuhvata 55,3% teritorije. Značajne planinske formacije su: Vlašić (Paljenik 1.922 m), Komar (Kamenjak 1.510 m), Kruščica (1.650 m), Vranica (2.110 m), Raduša (1510 m), Volujak (1210 m), Radovan (1.446 m), Galica (1.627m) i Bitovnja (1.700 m). Morfološku strukturu područja SBK/KSB sačinjavaju jasno identificirane dvije osnovne cjeline: dolinskokotlinski dijelovi Lašve, Vrbasa i Fojnice i planinski koji se prepliću i uklapaju jedni u druge. Hipsometrijski gledano, dominantno učešće imaju nadmorske visine od 500-1.000 m, što pokazuje da je područje SBK/KSB na većim nadmorskim visinama od 500 m. Najveće rijeke su Vrbas i Lašva. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smjerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Federacija BiH, Balkan, i dalje Zapadna Europa, Mala Azija i Bliski Istok). Klimatske karakteristike su planinsko kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu. SBK/KSB nalazi se u zoni osnovnog prioritetnog razvojnog pravca. Na području Kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i

15

grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području Kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za Kanton tako i za BiH. Od ukupne površine SBK/KSB 57% pokriveno je šumama a 34% poljoprivrednim površinama.

2.2 Odnos ruralnog i urbanog dijela Kantona Istorijske okolnosti, morfološke odlike, prirodne i stvorene podobnosti pojedinih dijelova Kantona i brojni drugi faktori uticali su na velike razlike u naseljenosti pojedinih područja. Koncentracija stanovništva u dolinama vodotoka i uz magistralne i regionalne saobraćajnice dovela je do formiranja prostorno-funkcionalnih grupacija kao što su:

- Vrbaska formacija - Lašvanska formacija - Fojnička formacija.

Struktura naselja po veličini na području Kantona po pojedinim područjima općina je veoma različita. Kod svih općina ipak je najveće učešće naselja veličine do 500 stanovnika kojih na nivou Kantona ima ukupno 493, odnosno 75,3% od ukupnog broja naselja (654). Ako se kao kriterij usvoji da grad predstavljaju naselja veća od 2.000 stanovnika, onda na području Kantona ima ukupno 12 naselja gradskog karaktera. U strukturi općinskih centara Kreševo i Dobretići se izdvajaju kao centri koji imaju manje od 2.000 stanovnika, s tim da Dobretići i nemaju obilježja naselja gradskog karaktera. Prema podacima iz Prostornog plana SBK/KSB do 2025. godine1, nivo urbanizovanosti od 31,5%2 pokazuje da se radi o niskom stepenu urbanizovanosti koji znatno zaostaje za prosjekom BiH (49,5%) a naročito zemljama Zapada (preko 80%). Dosta nizak nivo urbanizovanosti može se pripisati i nedostatku urbanih centara (naselja većih od 2.000 stanovnika) van općinskih centara, odnosno nedovoljnoj policentričnosti u okviru područja općina, a time i Kantona. Raspoloživi pokazatelji o koncentraciji stanovništva u pojedinim područjima Kantona su veoma indikativni jer govore o prostornom rasporedu stanovništva, a podaci o veličini općinskih centara pokazuju odnos urbanog i ruralnog stanovništva, odnosno nedovoljnu urbanizovanost i dosta neravnomjerno naseljavanje područja Kantona. Odnosi urbanog i ruralnog dijela područja, pojedinačno po općinama u SBK/KSB, prikazan je u nastavku. Tabela 1. Odnos urbanog i ruralnog dijela područja po općinama u SBK/KSB3

Red. broj Općina Urbana područja (%) Ruralna područja (%)

1 Bugojno 4,67 95,33

2 Busovača 4,03 95,97

3 Dobretići 4,75 95,25

4 Donji Vakuf 2,24 97,76

5 Fojnica 2,02 97,98

6 Gornji Vakuf - Uskoplje 1,51 98,49

7 Jajce 6,32 93,68

8 Kiseljak 5,13 94,87

1

Prostorni plan Kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog kantona 2005. -2025., Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno

planiranje Sarajevo, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Sarajevo/Zagreb 2005. godina 2

Kriterij po kojem se kao urbanizovano stanovništvo uzimaju stanovnici naselja većih od 2000 stanovnika 3

Izvor podataka: Karte upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 2005 godine.; Prostorni plan Kantona

Središnja Bosna; Prostorni planovi općina; Prostorna osnova Federacije Bosne i Hercegovine, GIS baza. Napomena: Procent zemljišta prikazano u koloni „Urbana područja“ podrazumijeva urbane (izgrađene) i površine izvan sfere biljne proizvodnje.

16

Red. broj Općina Urbana područja (%) Ruralna područja (%)

9 Kreševo 2,13 97,87

10 Novi Travnik 3,11 96,89

11 Travnik 4,92 95,08

12 Vitez 5,98 94,02

Ukupno 3,82 96,18

Sa prostorno-planskog aspekta, od ukupne površne SBK/KSB 3,83% otpada na urbana područja a 96,18% otpada na ruralna područja. Ovaj podatak upućuje na zaključak o potrebi uspostave jednog potpuno specifičnog koncepta sistema prikupljanja otpadom koji će se zasigurno reflektirati i na pokrivenost uslugama i potrebnu infrastrukturu.

2.3 Broj stanovnika i domaćinstava po općinama Prema Preliminarnim rezultatima po općinama i naseljenim mjestima u FBiH (Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH u 2013. godini, Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten br. 195, Sarajevo, decembar 2013.) ukupan broj popisanih stanovnika u SBK/KSB iznosi 273.149, a popisanih domaćinstava je 78.938. Broj popisanih stanovnika po općinama u SBK/KSB prikazan je u narednoj tabeli. Tabela 2. Broj popisanih stanovnika i domaćinstava po općinama u SBK/KSB (2013)

Red. broj Općina Broj popisanih osoba4 Broj popisanih

domaćinstava/kućanstava5

1 Bugojno 34.559 9.546

2 Busovača 18.488 5.657

3 Dobretići 2.041 555

4 Donji Vakuf 14.739 4.221

5 Fojnica 13.047 3.945

6 Gornji Vakuf - Uskoplje 22.304 5.754

7 Jajce 30.758 8.388

8 Kiseljak 21.919 6.789

9 Kreševo 5.638 1.881

10 Novi Travnik 25.107 7.295

11 Travnik 57.543 16.641

12 Vitez 27.006 8.266

UKUPNO 273.149 78.938

Najveća koncentracija stanovnika je na području Općine Travnik (57.243 stanovnika, a što je oko 21% od ukupnog broja stanovnika u Kantonu), dok je najmanja na području Općine Dobretići (2.041 stanovnik, a što je 0,75% od ukupnog broja stanovnika u Kantonu). Prosječna gustoća naseljenosti u SBK/KSB je oko 85,65 stanovnika/km2. Usvojena stopa porasta stanovništva na području SBK/KSB, a koja se koristiti za analize i procjene u planiranom vremenskom periodu 2015.-2025. godina u ovom dokumentu, preuzeta je iz preliminarnih rezultata popisa iz 2013. godine i iznosi 0,2% 6.

4

Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH 2013.godine, Preliminarni rezultati po općinama i naseljenim mjestima u

FBiH, BIH, FBiH, Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten br. 195, Sarajevo, decembar 2013.

5 Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH 2013.godine, Preliminarni rezultati po općinama i naseljenim mjestima u

FBiH, BIH, FBiH, Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten br. 195, Sarajevo, decembar 2013. 6 Preliminarni rezultati – Popis 2013, www.statistika.ba

http://www.statistika.ba/

17

2.4 Proizvođači otpada iz privrede Na teritoriji SBK/KSB nalazi se značajan broj privrednih subjekata koji proizvode komunalni i ostale vrste otpada (npr. otpad iz vrtova i parkova), te specijalne kategorije otpada kao što su medicinski i farmaceutski otpad iz privatnih i javnih zdravstvenih ustanova, klaonički otpad iz mesnica, građevinski otpad, otpad iz automehaničarskih radnji, otpad od drveta iz pogona za preradu drveta, otpad od iskopavanja rude iz rudnika, otpad iz prehrambene industrije itd. Trenutno ne postoji jedinstveni katastar registrovanih privrednih subjekata za područje SBK/KSB. Za potrebe sagledavanja trenutnog stanja i ključnih problema izvršeno je anketiranje proizvođača otpada iz privrede, a koji su identifikovani od strane konsultanta i nadležnog kantonalnog Ministarstva. Analiza anketa je pokazala da je na području SBK/KSB među proizvođačima otpada iz privrede registriran i značajan broj industrijskih pogona i postrojenja (ekstraktivna, drvna, mineralna, hemijska, prehrambena industrija i sl.). U Tabela 3 dat je popis vrsta privrednih subjekata (po djelatnostima) prisutnih u SBK/KSB kako bi se ostvario uvid u kategorije otpada koje proizvode ovi subjekti. U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, br. 33/03, 72/09) i Pravilnikom o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada („Službene novine FBiH“, br. 09/05) privredni subjekti dužni su razdvajati i odvojeno skladištiti na mjestu nastanka otpad, te sklopiti odgovarajuće ugovore ili sporazume sa ovlaštenim operaterom koji će preuzeti dalju brigu o istom. Tabela 3. Proizvođači otpada iz privrede

R.br. Proizvođač otpada Kategorije otpada (šifra, naziv)

1. Industrijski pogoni i postrojenja 01 01 otpad od iskopavanja ruda 01 04 otpad od fizičke i hemijske prerade neželjezonosnih ruda 02 01 otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva 02 02 otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe i drugih namirnica životinjskog porijekla 03 01 otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja 04 01 otpad iz kožarske i krznarske industrije 04 02 otpad iz tekstilne industrije 13 01 10* nehlorirana hidraulična ulja na bazi mineralnih ulja 08 03 otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene tiskarskih boja 10 01 Otpadi od termoelektrana i drugih postrojenja za sagorijevanje 10 12 otpad od proizvodnje keramičke robe, cigle, pločica i građevinskog materijala 12 01 otpad od oblikovanja i fizičke i mehaničke obrade metala i plastike 13 01 otpadna hidraulična ulja 13 02* otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 13 05 sadržaj iz odvajača ulje/voda 13 08* zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 15 01 ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 15 02 apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća 16 01 03 stare gume

18


16 01 07* filteri za ulje 16 01 15 antifriz tečnosti koje nisu navedene pod 16 01 14 16 05 06* Laboratorijske hemikalije koje se sastoje od ili sadrže opasne materije uključujući mješavine laboratorijskih hemikalija 16 06* baterije i akumulatori 17 03 mješavine bitumena, (ugljeni) katran i proizvodi koji sadrže katran 19 08 10* Mješavine masti i ulja iz odvajača ulja/vode koje nisu navedene pod 19 08 09 19 08 14 Muljevi iz ostalih obrada industrijskih otpadnih voda koji nisu navedeni pod 19 08 13 19 09 otpad od pripreme vode za piće ili vode za industrijsku upotrebu 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) 20 03 ostali komunalni otpad

2. Tržni i poslovni centri 08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

3. Banke 08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

4. Kafići i restorani 08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20

19


03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

5. Benzinske stanice/crpke 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 15 02 Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća 16 06 Baterije i akumulatori 16 07 Otpad od čišćenja spremnika za prijevoz i skladištenje 19 08 Otpad iz uređaja za obradu otpadnih voda koji nije specificiran na drugi način 20 03 Ostali komunalni otpad (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu , 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

6. Mesnice i prerada mesa 02 01 Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva 02 02 Otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe i drugih namirnica životinjskog porijekla 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 03 Ostali komunalni otpad (20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

7. Pekare 01 11 metalna ambalaža (koja sadrži opasne čvrste porozne matrice) 20 03 ostali komunalni otpad (20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način) 15 01 ambalaža (15 01 02 ambalaža od plastike, 15 01 01 ambalaža od papira i kartona, 15 01 07 staklena ambalaža)

8. Autopraonice, automehaničarske i vulkanizerske radnje

12 01 Otpad od oblikovanja i fizičke i mehaničke obrade metala i plastike 13 01 Otpadna hidraulična ulja 13 02 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 13 05 Sadržaj iz odvajača ulje/voda 13 07 Otpad od tekućih goriva 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 15 02 Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća 16 01 Stara vozila iz različitih načina prevoza (uključujući necestovna sredstva) i otpad od rastavljanja starih vozila i održavanja vozila (osim 13, 14, 16 06 i 16 08) 16 06 Baterije i akumulatori 16 08 Istrošeni katalizatori 20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 10 odjeća, 20 01 26* ulja i masti koji nisu navedeni pod 20 01 25, 20 01 30 sredstva za pranje koja nisu navedena pod 20 01 29, baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 03 i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže ove baterije, 20 01 34 baterije i akumulatori koji nisu navedeni pod 20 01 33) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne

20


komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

9. Štamparije 08 03 Otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene tiskarskih boja 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 01 papir i karton, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu , 20 01 27* boje, tinta, ljepila i smole koje sadrže opasne materije, 20 01 28 boje, tinta, ljepila i smole koje nisu navedene pod 20 01 27) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

10. Hoteli, moteli 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23)02 01 otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva 08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 03 Ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad)

11. Servisi elektronske i elektroničke opreme i uređaja

15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 16 02 Otpad iz električne i elektronske opreme 20 01 Odvojeno sakupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 01 23* odbačena oprema koja sadrži fluoro-hlorougljovodonike, 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23) 20 03 Ostali komunalni otpad, 20 03 01 miješani komunalni otpad

12. Hemijske čistionice 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 15 02 Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća 20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 11

21


tekstil, 20 01 13* rastvarači, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 01 27* boje, tinta, ljepila i smole koje sadrže opasne materije, 20 01 28 boje, tinta, ljepila i smole koje nisu navedene pod 20 01 27, 20 01 29* sredstva za pranje koja sadrže opasne materije, 20 01 30 sredstva za pranje koja nisu navedena pod 20 01 29)

13. Frizerski saloni 20 03 ostali komunalni otpad (20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način) 15 01 ambalaža (15 01 02 ambalaža od plastike, 15 01 01 ambalaža od papira i kartona, 15 01 07 staklena ambalaža, 15 01 11 metalna ambalaža koja sadrži opasne čvrste porozne matrice)

14. Fotografske radnje 09 01 Otpad iz fotografske industrije (09 01 01*- 09 01 99) 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 17* fotografske hemikalije) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

15. Supermarketi i trgovine 08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 01 papir, 20 01 02 staklo, 20 01 21* flourescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 01 39 plastika, 20 01 35* odbačena električna i elektronska oprema 20 03 ostali komunalni otpad (20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 02 otpad s pijaca, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

16. Sportski tereni 02 01 Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 02 Otpad iz vrtova i parkova (uključujući otpad sa groblja)

17. Privatne zdravstvene ordinacije 08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 18 01 Otpad od njege novorođenčadi, dijagnosticiranja, liječenja ili prevencije bolesti kod ljudi 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente

22


20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

18. Apoteke 07 05 Otpad od proizvodnje, formulacije, primjene i prodaje farmaceutika 08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 18 01 Otpad od njege novorođenčadi, dijagnosticiranja, liječenja ili prevencije bolesti kod ljudi 20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluoroscentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 01 31* citotoksici i citostatici) 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

19. Poljoprivredne apoteke 06 10 Otpad od PFDU azotnih hemikalija, azotnih hemijskih procesa i proizvodnje gnojiva 06 13 Otpad od ostalih procesa anorganske hemije koji nisu specificirani na drugi način 07 04 Otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene proizvoda za zaštitu biljaka (osim 02 01 08 i 02 01 09, agensa za zaštitu drveta (osim 03 02) i drugih biocida 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

Trenutno ne postoji precizna evidencija privrednih subjekata-proizvođača otpada, kao ni podaci o količinama proizvedenih specifičnih vrsta otpada od ovih subjekata na području SBK/KSB.

23

Procjenjuje se da sa aspekta produkcije posebnih kategorija otpada, najznačajniji proizvođači na području SBK/KSB su: tržni i poslovni centri, supermarketi i trgovine, mesnice, klaonice i prerada mesa, hoteli, moteli, restorani, benzinske stanice/crpke, automehaničarske i vulkanizerske radnje, apoteke, te servisi elektronske i elektroničke opreme i uređaja. Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOiT) je sukladno Čl. 28 Zakona o zaštiti okoliša (“Sl. novine Federacije BiH br. 33/03, 38/09) i Čl. 2. Pravilnika o registrima postrojenja i zagađivanjima (“Sl. novine Federacije BiH br. 82/07), nadležno za uspostavu, razvoj i održavanje elektronskog Registra o postrojenjima i zagađivanjima u Federaciji BiH (BH PRTR). Elektronska mreža kojom bi se nadležno federalno ministarstvo povezalo sa ministarstvom nadležnim za okoliš na kantonalnom nivou, po ovom Pravilniku se trebalo uspostaviti najkasnije do 2012. godine. Svi industrijski pogoni i postrojenja (operatori) koji su obveznici ishodovanja okolinske dozvole na federalnom ili kantonalnom (ili i općinskom nivou za općine na području SBK/KSB koje izdaju okolinske dozvole) imaju obavezu izvještavanja o svojim emisijama i zagađenju (uključujući i količine opasnog i neopasnog otpada) nadležno tijelo koje im je izdalo dozvolu, a po osnovu Pravilnika o registrima postrojenja i zagađivanjima (“Sl. novine Federacije BiH”, br. 82/07; Čl. 2). FMOiT treba da vodi baze podataka o: ispuštanju zagađivanja (uključujući i otpad), dozvolama (uključujući i dozvole za upravljanje otpadom), aktivnostima okolinske inspekcije i supstancama štetnim za zdravlje ljudi, te da godišnje objavljuje ove podatke. U skladu sa čl. 8 pogoni i postrojenja koja su ishodovala dozvolu na kantonalnom nivou dužni su da izvještavaju nadležno kantonalno ministarstvo o svojim emisijama, (uključujući i količine opasnog i neopasnog otpada) najkasnije do 30.06. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja. U skladu sa čl. 10 poslije izvršene obrade podataka propisane čl. 8., kantonalno ministarstvo će proslijediti nadležnom federalnom ministarstvu podatke u propisanom elektronskom obliku, najkasnije do 30.09. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja. Nadležno kantonalno ministarstvo je dobilo software i hardware za uspostavu Registra iz FMOiT. Odgovarajuća obuka zaposlenika iz Ministarstva koji bi radio na uspostavi ovog registra na nivou SBK/KSB je izostala, tako da Registar još nije zaživio. Postojeća praksa popunjavanja ovog registra je da operatori koji imaju okolinsku dozvolu izdatu na bilo kojem nivou (federalnom/kantonalnom) nakon prve prijave i dobivanja korisničkog imena i lozinke od strane administratora u FMOiT, sami unose podatke u ovu bazu, na osnovu dostupnih uputstava za popunjavanje ove baze i elektronskih podataka. Nadležno kantonalno ministarstvo nema povratnu informaciju iz FMOiT koji operatori sa područja SBK/KSB redovno izvještavaju za ovaj Registar na godišnjem nivou. Neki operatori (npr. Holdina benzinske crpke na području SBK/KSB) kada unesu podatke u ovaj registar na godišnjem nivou, isprintaju izvještaje i pošalju ih u Kantonalno ministarstvo okoliša. Nadležno kantonalno ministarstvo vodi samo evidenciju o operatorima kojima je izdata okolinska dozvola, kao i o operatorima za upravljanje otpadom, te istu prosljeđuje u FMOiT na godišnjem nivou. Može se zaključiti da trenutno nadležno ministarstvo u SBK nema uspostavljen elektronski Registar o postrojenjima i zagađivanjima, nije uspostavljena elektronska mreža sa FMOiT, pa stoga i ne vodi evidenciju na način kako je to propisano u spomenutom pravilniku.

24

U narednoj tabeli dat je popis industrijskih postrojenja (prema vrsti industrije) sa područja SBK/KSB a koja imaju trenutno važeću okolinsku dozvolu izdatu od strane nadležnog FMOiT, kao i pregled onih koje izvještavaju za BH PRTR ovo ministarstvo7. Tabela 4. Pregled industrija sa područja SBK/KSB koje imaju važeću okolinsku dozvolu izdatu od strane FMOIT R.br. Naziv postrojenja Vrsta

industrije Vrsta aktivnosti Datum

izdavanja okolinske dozvole

Izvještaji postrojenja za BH PRTR - godina izvještavanja

1. B.S.I d.o.o. Jajce Metalna Proizvodnja sirovog željeza, čelika i ferolegura prema ECSC

27.02.2012 2011,2012,2013

2. Rudnici boksita d.d. Jajce

Rudarstvo Eksploatacija boksita na lokalitetu Crvene stijene

03.08.2012 2013

Eksploatacija boksita na lokalitetu Poljane

06.08.2012

3. RMU "Abid Lolić" d.o.o. Travnik

Rudarstvo Eksploatacija mrkog uglja

20.12.2013.

4. Tamex d.o.o Busovača Drvna Proizvodnja namještaja od lijepljenih ploča

24.09.2010.

5. Rudnici Gipsa d.d. Donji Vakuf

Mineralna Asfaltna baza Elezovac, Donji Vakuf, 60t/h

22.07.2013

6. Rudnici Gipsa d.d. Donji Vakuf

Rudarstvo Eksploatacija sirovog gipsa na površinskom kopu "Breščić" - Kulen Vakuf , kapacitet 30.000 m

3/g

01.11.2011.

7. Rudnici gipsa d.d. Donji Vakuf

Ekstraktivna Eksploatacija i prerada gipsa, PK kamenolom Bistrica kod Gornjeg Vakufa 45,7 ha

05.10.2011.

8. Komotin d.o.o. Jajce Ekstraktivna Kamenolom „Podmilačje“ sa pratećim objektima

07.06.2013.

9. Mesna industrija Bajra d.o.o. Travnik

Prehrambena Klaonica sa pratećim objektom

20.05.2013.

10. Mesna industrija Bajra d.o.o. Travnik

Prehrambena Sezonska proizvodnja Al limenki od živinskog i juneće-goveđeg mesa

12.04.2011.

11. W&P MILOS Kamen-Beton d.o.o. Kiseljak

Ekstraktivna Ekstraktivna industrija

23.04.2013.

12. Milos Group R&R Company d.o.o. Kiseljak

Ekstraktivna Površinski kop dolomita „Plješevac“ u Kiseljaku

19.11.2009.

13. J.P. Rudnik uglja Gračanica d.o.o. Gornji

Rudarstvo Eksploatacija uglja-lignita na PK

31.01.2013.

7 http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/84/statistika-o-od

http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/84/statistika-o-od

25

R.br. Naziv postrojenja Vrsta industrije

Vrsta aktivnosti Datum izdavanja okolinske dozvole


Vakuf-Uskoplje „Dimnjače“

14. Miličević d.o.o. Kreševo

Ekstraktivna Površinski kop za eksploataciju mineralne sirovine kamena krečnjaka na lokalitetu "Lučenica", općina Kreševo

26.12.2012.

15. Miličević d.o.o. Kreševo

Ekstraktivna Eksploatacija i prerada mramoriziranih vapnenaca 7,18 ha

14.05.2012.

16. Jajce Alloy Wheels d.o.o. Jajce

Metalna Lakiranje kotača u tvornici za lijevanje aluminijumskih kotača i strojna obrada

15.05.2012.

17. Trimgrad d.o.o. Jajce Metalna Proizvodnja ferosilicija, silicijum metala i silicijum magnezijuma

05.12.2012.

18. Kamenjak – Cop d.o.o. Travnik

Ekstraktivna Kamenolom krečnjaka Kamenjak, Han Bila, Travnik, veličine ek. Polja 4,8 ha

26.03.2012.

19. Kalvarija cop d.o.o. Vitez

Ekstraktivna Industrija građevinskog materijala, površinski kop dolomita "Pjeskara" Vitez

18.03.2010.

20. Kalvarija cop d.o.o. Vitez

Mineralna Betonska baza 80m

3/h

23.03.2012.

21. Vitales d.o.o. Travnik Drvna Proizvodnja goriva iz biomase kapac. 32.000 t peleta (38.400 m

3 drveta)

04.03.2012.

22. Samoborka-vatrostalna d.o.o. Busovača

Ekstraktivna Eksploatacija krečnjačko-rožnjačke breče

12.03.2012.

23. Eu-Pal d.o.o. Kiseljak industrijski kompleks Brestovsko-Kiseljak

Drvna Proizvodnja drvene ambalaže (palete) i prerada drveta), 18.000 m

3

18.10.2011.

24. Barit d.d. Kreševo Mineralna Proizvodnja i prerada mineralnih sirovina (malter)

01.12.2010.

25. NT Forging d.o.o. Novi Travnik

Metalna Proizvodnja otkivaka kovanjem

29.09.2010.

26. Kamenolom – Jakić d.o.o. Vitez

Ekstraktivna Eksploatacija dolomita na

21.09.2010

26




eksploatacionom polju Donji Mošunj

27. Komar, tvornica gipsa d.d. Donji Vakuf

Ekstraktivna Eksploatacija i prerada gipsa

20.08.2010. 2012

Prema raspoloživim podacima, 27 industrijskih postrojenja sa područja SBK/KSB ima važeću okolinsku dozvolu izdatu od FMOiT, od kojih samo 3 industrije izvještavaju za BH PRTR8. Podaci o količinama opasnog i neopasnog otpada iz ove tri industrije, za zadnju godinu koju su izvijestili, prezentiraju se u poglavlju 9 ovog Plana. U prethodnu tabelu nisu uključene male hidroelektrane koje imaju važeću okolinsku dozvolu jer se ne smatraju značajnim proizvođačem otpada. U narednoj tabeli dat je popis industrijskih postrojenja (prema vrsti industrije) sa područja SBK/KSB a koja imaju trenutno važeću okolinsku dozvolu izdatu od strane nadležnog kantonalnog ministarstva. Tabela 5. Pregled industrija sa područja SBK/KSB koje imaju važeću okolinsku dozvolu izdatu od strane Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB R.br. Naziv postrojenja Vrsta

industrije Vrsta aktivnosti Datum

izdavanja okolinske dozvole


1. Pelet - plus d.o.o. Busovača

Drvna Pilana 16.12.2013.

2. Poljorad d.o.o. Turbe-Travnik

Prehrambena 20.09.2010. 2012, 2013

3. Palavra d.o.o. Nova Bila

Drvna 15.11.2011. 2011, 2012

4. Poričnica d.o.o. Bugojno

Drvna Pilana 07.01.2013. 2011

5. Pliva d.o.o. Jajce Mineralna Pogon za preradu kamena i kamenolom

07.06.2011. 2011, 2012

6. J.W.C. Boswood d.o.o. Kiseljak


7. Saraj-Komerc d.o.o. Gornji Vakuf

Metalna Tvornica opruga 13.04.2011. 2011, 2012

8. Tom d.d. Gornji Vakuf-Uskoplje

Metalna Izrada i montaža čelične konstrukcije

28.03.2012. 2011, 2012

9. U.M. Beton d.o.o. Bugojno

Građevinska Betonara 28.03.2013.

10. Transport beton d.o.o. Kiseljak

Građevinska Betonara 04.04.2013.

11. Vesna-S d.o.o. Bugojno Drvna Proizvodni pogon pilane

24.09.2012.

12. Bega-Promet d.o.o. Drvna Proizvodni pogon 16.11.2012.

8 http://prtr.fmoit.gov.ba/login.aspx?ReturnUrl=%2f

http://prtr.fmoit.gov.ba/login.aspx?ReturnUrl=%2f

27




Jajce pilane

13. Grand d.o.o. Busovača Drvna Primarna i sekundarna prerada

31.05.2010.

14. Limprodukt d.o.o. Kreševo

Metalna Proizvodnja limova 12.06.2012.

15. Zelena Dolina d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje

Prehrambena Pogon za proizvodnju sirupa

02.11.2011.

16. Tim Smajić d.o.o. Travnik

Prehrambena Klaonica i prerada mesa

11.05.2010.

17. EPS-LAŠTRO d.o.o. Kreševo

Hemijska Proizvodnja stiropora 28.10.2010.

18. Prima-Inter d.o.o. Turbe-Travnik

Prehrambena Prerada mesa 31.05.2010.

19. Lukić d.o.o. Kreševo Drvna 19.08.2011.

20. Komotin d.o.o. Jajce Građevinska Betonara Betonski prefab.

23.10.2009. 24.11.2009.

21. R-R company"d.o.o. Kiseljak

Građevinska Betonara 09.09.2009

22. Pelet - plus d.o.o. Busovača


Prema raspoloživim podacima, 21 industrijsko postrojenje sa područja SBK/KSB ima važeću okolinsku dozvolu izdatu od Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okolišta, povratka i stambenih poslova SBK/KSB, od kojih samo 6 industrija izvještava za BH PRTR9. S obzirom da u nadležnom kantonalnom ministarstvu još uvijek nije uspostavljen Registar postrojenja i zagađivanja na kantonalnom nivou, industrije izvještavaju direktno u bazu podataka koja se nalazi u FMOiT. Podaci o količinama opasnog i neopasnog otpada iz ovih šest industrija, za zadnju godinu koju su izvijestili, prezentiraju se u poglavlju 9 ovog Plana. U prethodnu tabelu nisu uključene male hidroelektrane koje imaju važeću okolinsku dozvolu jer se ne smatraju značajnim proizvođačem otpada. Na osnovu dostupnih podataka iz FMOiT može se zaključiti da, prema vrsti industrije, na području SBK/KSB najviše je izdato okolinskih dozvola na federalnom nivou za sljedeće vrste industrije: ekstraktivnu, rudarsku, metalnu, mineralnu, prehrambenu, tekstilnu i drvnu industriju. Na osnovu podataka iz Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB može se zaključiti da, prema vrsti industrije, na području SBK/KSB najviše je izdato okolinskih dozvola na nivou kantona za sljedeće vrste industrije: drvnu, građevinsku, prehrambenu, metalnu, mineralnu i hemijsku industriju. U narednoj tabeli dat je popis općina sa područja SBK/KSB koje izdaju okolinske dozvole kao i ukupan broj do sada izdatih okolinskih dozvola na općinskom nivou. Tabela 6. Podaci o broju izdatih okolinskih dozvola na općinskom nivou u SBK/KSB R.br. Naziv općine Broj izdatih okolinskih

dozvola 1. Gornji Vakuf-Uskoplje 5

9 http://prtr.fmoit.gov.ba/login.aspx?ReturnUrl=%2f


28

R.br. Naziv općine Broj izdatih okolinskih dozvola

2. Novi Travnik 10 3. Vitez 34 4. Kiseljak 29 5. Kreševo 12 6. Jajce 7 7. Busovača 11 8. Donji Vakuf 7

UKUPNO 115

Prema podacima dobivenim od općina, do sada je na području SBK/KSB izdato 115 okolinskih dozvola na općinskom nivou. Vrste pogona i postrojenja kojima su općine izdale dozvolu uglavnom su benzinske pumpe, autopraonice, betonare, klaonice, farme koka nosilja, farma za tov teladi, pogoni za obradu kamena, itd. Sa aspekta produkcije posebnih kategorija otpada od prethodno navedenih vrsta industrija najznačajniji proizvođači su rudarska, metalna, prehrambena i drvna. Specifične kategorije otpada koje se javljaju u najvećim količinama u ovim industrijama trenutno se zbrinjavaju na načine kako je opisano u nastavku. Podaci za najveće industrije po sektorima prikupljeni su iz zahtjeva za okolinske dozvole i Planova upravljanja otpadom a koje su industrije dužne pripremiti u postupku ishodovanja okolinske dozvole.

- U procesu pripreme ležišta za površinsku eksploataciju boksita u rudniku Jajce nastaje otpadni materijal pri odstranjivanju otkrivke. Otkrivka sa aktivnog kopa se transportira i odlaže u otkopani prostor ranije aktiviranog ležišta sa ciljem zatrpavanja nastalih udubljenja od ranijih rudarskih radova. Prema podacima iz Registra postrojenja i zagađivanja ukupna količina neopasnog otpada za Rudnike boksita Jajce u 2013. godini iznosila je 30.000 tona godišnje. U rudniku mrkog uglja Abid Lolić Bila godišnja količina jalovine koja se prikupi iznosi 4.200 tona10, a konačno zbrinjavanje vrši rudnik samostalno na svojim lokalitetima. U rudniku sirovog gipsa Donji Vakuf (površinski kop Breščić) jalovina, odnosno iskopana zemlja i drugi otpadni materijal se deponuje u otkopani prostor ranije aktiviranog ležišta sa ciljem zatrpavanja nastalih udubljenja od ranijih rudarskih radova. Podaci o količinama jalovine nisu dostupni11. Podaci o jalovini za rudnik uglja Gračanica d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje nisu dostupni.

- Metalna industrija B.S.I. d.o.o. Jajce produkuje najveće količine otpadnog starog željeza (neopasni otpad) u količini od 55.800 kg/godišnje a koji u konačnici zbrine putem ovlaštene firme za zbrinjavanje ove vrste otpada (CIBOS Ilijaš)12. U pogonu za proizvodnju ferosilicija Trimgrad d.o.o. Jajce Od svih vrsta otpada u predmetnom pogonu dominantno nastaje velika količina fine SiO2 prašine (amorfnog SiO2, komercijalnog naziva mikrosilika), koja se izdvaja putem vrećastih filtera. Količina mikrosilike za maksimalnu proizvodnju ovog pogona na godišnjem nivou iznosi oko 9.500 t/g mikrosilike, koja se priprema (peletira) radi lakše i okolinski prihvatljivije manipulacije i transporta, a koja se isporučuje kupcima kao vrijedna sekundarna sirovina. Mikrosilika je vrlo cijenjena sekundarna sirovina koja se koristi u proizvodnji cementa, vodonepropusnih betona, specijalnih materijala za sanacije oštećenih građevinskih objekata, vatrostalnih materijala, i dr. U procesu topljenja kvarcnih sirovina u elektro-peći ovog pogona nastaje relativno mala količina troske (šljake), a koja za

10

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017 11

http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/378/; Plan aktivnosti za eksploataciju sirovog gipsa, na površinskom kopu „Breščić“-Kulen Vakuf za

postojeće pogone i postrojenja 12

www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/PA%20BSI.doc ;Plan aktivnosti B.S.I. d.o.o. Jajce

http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/378/

http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/PA%20BSI.doc

29

maksimalnu godišnju proizvodnju ferolegura iznosi oko 4.600 t/god13. U pogonu kovačnice NT Forging d.o.o. Novi Travnik najviše nastaje metalnog otpada (strugotina, špena, cunder, čelična prašina, bakarni kablovi i dr.) i to oko 352 t/g a koji se u konačnici predaje preduzeću za otkup sekundarnih sirovina „EKO-SIROVINA” d.o.o. Visoko, sa kojim industrija ima potpisan ugovor14. Metalna industrija Tom d.d. Gornji Vakuf-Uskoplje izvijestila je federalni Registar samo za produkovani opasni otpad u 2012. godini u iznosu od 0,7 t/g, dok je metalna industrija Saraj-Komerc d.o.o. Gornji Vakuf izvijestila za produkovani opasni i neopasni otpad u 2012. godini u iznosu od 5.602 t/g za neopasni i 25 t/g za opasni otpad. 15

- U prehrambenoj industriji Bajra, d.o.o. Dolac n/L Travnik (klaonica i prerada mesa) najviše nastaje otpada organskog porijekla tj. klaonički otpad i neupotrebljivi ostaci od prerade mesa. Isti se sakupljaju u namjenske posude sa poklopcem i odvoze se na komunalnu deponiju prema ugovoru sa komunalnim preduzećem iz Travnika. Podaci o količinama otpada organskog porijekla nisu dostupni. Ova industrija je u toku izrade projekta za spalionicu ove vrste otpada16. U prehrambenoj industriji Poljorad, d.o.o. Travnik najviše nastaje otpada organskog porijekla tj. mliječni talog i komadi sira; glavice kupusa koje se ne mogu iskoristiti za upotrebu, listovi kupusa, korijen kupusa i sl.; te biorazgradivi otpad iz kuhinja i restorana. Podaci o količinama otpada organskog porijekla nisu dostupni.17 Prema podacima iz federalnog Registra postrojenja i zagađivanja ukupna količina neopasnog otpada u 2013 godini za ovu industriju je iznosila 3 t/g.

- Drvna industrija Palavra d.o.o. Nova Bila izvijestile je samo za produkovani neopasni otpad u 2012. godini u iznosu od 10 t/g , dok je Poričnica d.o.o. Bugojno izvijestila samo za produkovani neopasni otpad u 2011. godini u iznosu od 850 t/g. 18 U drvnoj industriji Tamex d.o.o. Busovača najviše nastaje otpada od drveta (6.000 t/g). Ovaj otpad se koristi za proizvodnju briketa (4.800 t/g) i u kotlovnicama za proizvodnju procesne toplotne energije, te za zagrijavanja prostora (1.200 t/g).19 Slična situacija sa produkcijom otpada je i u industriji Vitales d.o.o. Travnik, ali podaci o količinama nisu dostupni.

S obzirom da sve industrije sa područja SBK/KSB koje posjeduju važeće okolinske dozvole ne izvještavaju za potrebe BHPRTR, to ukazuje na zaključak da ne postoji ažurna evidencija niti analiza podataka o njihovim produkovanim i zbrinutim količinama otpada. Iz ovog razloga nije moguće ni izračunati uobičajene indikatore za industrijski otpad na području SBK/KSB za 2012/2013. godinu. Načini trenutne prakse zbrinjavanja specifičnih kategorija otpada koje se produkuju u navedenim privrednim subjektima u SBK/KSB, dobiveni su iz općina i komunalnih preduzeća, a prezentirani su u poglavlju 5.4. Na isti način su dobivene i trenutne količine prikupljenih specifičnih kategorija otpada a koje su prezentirane u poglavlju 9.

2.5 Proizvođači otpada - javne institucije Na teritoriji SBK/KSB prisutan je i značajan broj javnih ustanova koje se smatraju značajnim proizvođačima otpada. Za potrebe sagledavanja stanja i ključnih problema izvršeno je i anketiranje

13

http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/728/javna-rasprava-ldquotrimgradrdquo-doo-jajce-proizvodnja-ferosilicija-silicijum-metala ; Plan

upravljanja otpadom u pogonu za proizvodnju ferosilicija firme ”TRIMGRAD” d.o.o. Jajce 14

http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/309/ ; Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjivanje emisija, odnosno zagađenja

i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom za pogon kovačnice ''NT FORGING'' d.o.o Novi Travnik 15

http://prtr.fmoit.gov.ba/login.aspx?ReturnUrl=%2f 16

http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/537/javni-uvid-mesna-industrija-bajra-doo-dolac-na-lascaronvi-travnik-prerada-i-klaonica ;

Zahtjevi za izdavanje okolišne dozvole za kompleks klaonice i prerade mesa Bajra, d.o.o Dolac n/L Travnik 17

Plan za upravljanje otpadom za postojeće pogone i postrojenja “PPPD Poljorad” d.o.o. Turbe, Općina Travnik 18

http://prtr.fmoit.gov.ba/login.aspx?ReturnUrl=%2f 19

www.fmoit.gov.ba/download/Plan%20aktivnosti-%20TAMEX.pdf ;Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole

http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/728/javna-rasprava-ldquotrimgradrdquo-doo-jajce-proizvodnja-ferosilicija-silicijum-metala



http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/537/javni-uvid-mesna-industrija-bajra-doo-dolac-na-lascaronvi-travnik-prerada-i-klaonica


http://www.fmoit.gov.ba/download/Plan%20aktivnosti-%20TAMEX.pdf

30

ovih ustanova putem upitnika. U Tabela 7 dat je popis javnih ustanova prisutnih na području SBK/KSB kao i kategorije otpada koje nastaju u tim ustanovama. Tabela 7. Proizvođači otpada – javne ustanove


1. Javna administracija (Vlada SBK/KSB i kantonalna ministarstva , uprave, općine, sudovi)

08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

2. Zavodi (za javno zdravstvo, za statsitiku, za zdravstveno osiguranje is l.)

08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

3. Institucije kulture (muzeji, kina, galerije, biblioteke)

08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

4. Obrazovne ustanove (fakulteti, škole, vrtići)

08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja

31


nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

5. Zdravstvene ustanove (bolnice, domovi zdravlja, područne ambulante)

08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 15 02 Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća 18 01 Otpad od njege novorođenčadi, dijagnosticiranja, liječenja ili prevencije bolesti kod ljudi 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

6. Veterinarske ustanove 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 15 02 Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća 18 02 Otpad od istraživanja, dijagnosticiranja, liječenja ili prevencije bolesti u životinja 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

7. Apoteke 07 05 Otpad od proizvodnje, formulacije, primjene i prodaje farmaceutika 08 03 17* otpadni štamparski toner koji sadrži opasne materije 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 15 02 Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća

32


18 01 Otpad od njege novorođenčadi, dijagnosticiranja, liječenja ili prevencije bolesti kod ljudi 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu) 20 01 35* Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente 20 01 36 Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, 20 03 01 miješani komunalni otpad, 20 03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način)

8. Groblja 20 02 Otpad iz vrtova i parkova (uključujući otpad sa groblja)

Ne postoji precizna evidencija javnih institucija-proizvođača otpada, kao ni podaci o količinama proizvedenih specifičnih vrsta otpada od ovih institucija na području SBK/KSB. Procjenjuje se da, sa aspekta produkcije posebnih kategorija otpada, od prethodno navedenih javnih ustanova najznačajniji proizvođači su zdravstvene i veterinarske ustanove, apoteke, obrazovne ustanove i javna administracija. Načini trenutnog zbrinjavanja specifičnih kategorija otpada koje se produkuju u navedenim javnim institucijama sa područja 12 općina u SBK/KSB, dobiveni su iz općina i komunalnih preduzeća za upravljanje otpadom,, te anketiranjem provedenim među javnim institucijama a prezentirani su u poglavlju 5.4. Na isti način su dobivene i trenutne količine prikupljenih specifičnih kategorija otpada a koje su prezentirane u poglavlju 9.

33

3 PRAVNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM

3.1 Zakonska regulativa Zakon o upravljanju otpadom FBiH („Sl. novine FBiH“ br. 33/03 i 72/09) predstavlja pravni okvir za uspostavu sistema upravljanja svim vrstama otpada. Zakonom se posebno uređuju:

pojmovi, definicije, kategorije, vrste i liste otpada, te postupci upravljanja otpadom,

načela upravljanja otpadom,

planiranje upravljanja otpadom,

podjela nadležnosti između Federacije i Kantona u upravljanju otpadom,

izdavanje dozvola za aktivnosti tretmana i odlaganja otpada,

odgovornost u upravljanju otpadom,

prekogranični promet otpada.

Upravljanje otpadom se zasniva na pet osnovnih načela definisanih Članom 5. Zakona o upravljanju otpadom i to:

Prevencija - izbjegavanje nastajanja otpada ili smanjivanje količine i štetnosti nastalog otpada da bi se smanjio rizik po zdravlje ljudi i okoliš i da bi se izbjegla okolinska degradacija.

Mjere opreznosti - sprečavanje opasnosti ili šteta po okoliš koju prouzrokuje otpad, preduzimanje mjera, čak iako nije na raspolaganju potpuna naučna podloga;

Odgovornost proizvođača otpada – proizvođač je odgovoran za odabir najprihvatljivijeg okolinskog rješenja prema karakteristikama proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući životni ciklus proizvoda i korištenje najadekvatnije raspoložive tehnologije;

Princip zagađivač plaća - proizvođač ili vlasnik otpada snosi sve troškove prevencije, tretmana odlaganja otpada, uključujući brigu nakon upotrebe i monitoring. On je i finansijski odgovoran za preventivne i sanacione mjere zbog šteta po okoliš koje je prouzrokovao ili će ih najvjerovatnije prouzrokovati;

Blizina - tretman ili odlaganje otpada treba se vršiti u najbližem adekvatnom postrojenju ili lokaciji, uzimajući u obzir okolinsku i ekonomsku profitabilnost;

Regionalnost - razvoj tretmana otpada i izgradnja objekata za njegovo odlaganje treba se vršiti na način da pokriva potrebe regiona i omogućava samoodrživost izgrađenih objekata.

Osim federalnog Zakona o upravljanju otpadom na snazi je i niz pravilnika i drugih sektorskih zakona na nivou BiH i Federacije BiH koji se dotiču problematike upravljanja otpadom posebno u oblasti zdravstva i apotekarske djelatnosti, te radioaktivnog otpada. Prema Zakonu o upravljanju otpadom nadležnost upravljanja otpadom je podijeljena između Federacije BiH i kantona, dok kantonalni propisi dalje uređuju prenošenje ovlasti na općine i komunalna preduzeća. Pregled i zahtjevi koji se odnose na upravljanje otpadom na nivou BiH su dati u Tabela 8 u nastavku. Tabela 8. Propisi od značaja za upravljanje otpadom na nivou BiH Zakon/Pravilnik Broj Sl.

glasnika BiH Nadležnosti/Obaveze

Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima

51/11 Pravilnikom se propisuju uslovi u pogledu prostorija, opreme i kadrova, koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica, koja obavljaju promet fitofarmaceutskim sredstvima- FFS. Promet FFS na malo (poljoprivredna apoteka), moraju imati odgovarajući skladišni prostor za čuvanje FFS, prostor za privremeno skladištenje otpada FFS, prodajni prostor i radni prostor za odgovorno lice. Prostor za privremeno skladištenje otpada FFS

34

Zakon/Pravilnik Broj Sl. glasnika BiH

Nadležnosti/Obaveze

može se nalaziti i u sklopu skladišnog prostora namijenjenog za čuvanje FFS. Odgovorno lice se brine za skupljanje otpada FFS i otpadne ambalaže u skladu s propisima koji uređuju opasni otpad.

Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini

88/07 Čl. 17: Propise za upravljanje radioaktivnim otpadom donosi direktor Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost u skladu s međunarodnim standardima. Trenutno je prema Odluci o uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica za obavljanje djelatnosti tehničkih servisa („Službeni glasnik BiH”, broj 13/11), a koju je donijelo Vijeća ministara BiH, na snazi Pravilnik o načinu sakupljanja, evidentiranja, obrađivanja, čuvanja, konačnog smještaja i ispuštanja radioaktivnih otpadnih materija u čovjekovu sredinu („Službeni list SFRJ”, broj 40/86), sve do donošenja novog propisa.

Pravilnik o uslovima za promet i korištenje izvora jonizirajućeg zračenja

66/10 Ovaj pravilnik propisuje uslove za promet i korištenje izvora jonizirajućeg zračenja (Čl. 1) i uslove prestanka korištenja radioaktivnog izvora i nuklearnog materijala (Čl. 17), kao i uklanjanja čvrstog i tečnog otpada iz područja rada na odjelima nuklearne medicine (Čl. 59).

Pravilnik o medicinskim sredstvima

04/10 Čl. 87: Medicinska sredstva koja više nisu u uporabi zbrinjavaju se o trošku vlasnika odnosno pravne ili fizičke osobe kod koje je medicinsko sredstvo zatečeno.

Pravilnik o zbrinjavanju farmaceutskog otpada

23/11 Čl. 3: Definira farmaceutski otpad Čl. 6: Definira obavezu proizvođača farmaceutskog otpada da pripremi Plan upravljanja otpadom Čl. 7: Proizvođač otpada je dužan prikupljati otpad selektivno u skladu sa dogovorenim budućim tretmanom. Čl. 9: Propisuje obavezu razvrstavanja otpada po vrstama Čl. 12: Propisuje obavezu sklapanja ugovora radi prenosa obaveza upravljanja otpadom na operatera sistema i sadržaj tog ugovora Čl. 13: Transport opasnog otpada mora biti praćen odgovarajućom dokumentacijom.

Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH

48/10, 75/06, 44/07, 6/06

Propisano je da je na javnim putevima zabranjeno podizati objekte, uređaje ili postrojenja, saditi sadnice ili postavljati predmete kojima se umanjuje preglednost puteva, kao i preglednost na raskrsnici, ili vršiti bilo kakve radnje koje bi mogle ugrožavati ili ometati saobraćaj na javnom putu ili oštećivati javni put i objekte na njemu.

Odluka o ratifikaciji Konvencije o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju

31/00 Ratifikacijom Konvencije i objavom ove Odluke BiH je preuzela sve obaveze i prava koja se nameću ovom Konvencijom, a tiču se prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovog odlaganja.

Pravilnik o utvrđivanju veterinarsko-zdravstvenih uslova za odlaganje, korištenje, sakupljanje, prijevoz, identifikaciju i sljedivost,

30/12 Čl. 6: Nadležni veterinarski inspekcijski organi kontroliraju da se spaljivanje i kombinirano spaljivanje nusproizvoda životinjskog porijekla i proizvoda dobijenih od njih vrši samo u (a)spalionicama i postrojenjima za kombinirano spaljivanje kojima su dodijeljene dozvole za spaljivanje otpada u skladu sa važećim propisima u BiH; (b) u spalionicama ili postrojenjima za kombinirano spaljivanje, za odlaganje putem spaljivanja, ili odlaganje ili obnavljanje nusproizvoda životinjskog porijekla ili proizvoda dobijenih od njih, ako su otpad, putem kombiniranog

35

Zakon/Pravilnik Broj Sl. glasnika BiH

Nadležnosti/Obaveze

registraciju i odobravanje pogona, stavljanje na tržište, uvoz, transit i izvoz nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda koji nisu namijenjeni ishrani ljudi

spaljivanja.

Zakon o veterinarstvu

34/02 Čl. 23: Veterinarsko higijenska služba i organizacije za odvoz otpadaka sa koncesijom, moraju organizovati prijevoz i kompletno uništenje uginulih i ubijenih životinja, oštećenih prehrambenih proizvoda, sirovina, proizvoda i otpadaka Čl. 42: Preventivne mjere za očuvanje okoline su: b) obezbjeđivanje odgovarajućeg skladištenja otpadaka, čvrstih i tečnih đubriva; Čl. 43: (1) Trupove uginulih životinja i otpatke potrebno je preraditi, obraditi ili uništiti u objektima za preradu, obradu ili uništenje otpadaka životinjskog porijekla; (6) Pravna i fizička lica, koja obavljaju djelatnost, u kojoj nastaju otpatci, moraju na propisan način, da obezbjede odvoz otpadaka na najbliže mjesto za skupljanje otpadaka ili u objekte za preradu otpadaka. Čl. 44: Izuzetno od odredbe člana 43. stav 1., mogu se životinjski trupovi na propisan način zakopati ili spaliti na groblju koje ispunjava propisane uslove. 2. Izuzetne slučajeve, način zakopavanja i spaljivanja, kao i uslove, koje moraju ispunjavati groblja, propisuje Ministarstvo na prijedlog Ureda.

Pregled i zahtjevi koji se odnose na upravljanje otpadom u propisima koji su izdati na nivou Federacije BiH su dati u Tabela 9 u nastavku. Tabela 9. Propisi od značaja za upravljanje otpadom na nivou FBiH

Naziv propisa Broj Službenih

novina FBiH

Propisane obaveze Realizacija obaveza koje se odnose na SBK/KSB

(do juna 2014. godine)

Zakon o upravljanju otpadom

33/03 i 72/09

Čl. 6: Propisuje da je federalni plan upravljanja otpadom provedbeni dokument Strategije upravljanja otpadom Federacije BiH Čl. 9: Saradnja sa kantonom kod izrade Kantonalnog plana upravljanja otpadom Čl. 10: propisuje da će se Kantonalnim propisom utvrdit zadaci općina u izradi općinskih planova upravljanja otpadom i sadržaj tih planova:

programe o sakupljanju opasnog otpada iz domaćinstava;

programe za korištenje komponenti iz komunalnog otpada;

programe za smanjenje

Kanton je donio Zakon o upravljanju otpadom a kojim je utvrdio zadatke i obaveze kantona i općina u upravljanju otpadom.

Kanton je trenutno u I fazi pripreme PUO, a do kraja 2014. godine se očekuje finalizacija ovog dokumenta. Saradnja sa FMOiT se treba ostvariti nakon finalizacije nacrta dokumenta kroz proces konsultacija.

Kanton je donio Zakon o upravljanju otpadom kojim je utvrdio zadatke općina u izradi općinskih planova upravljanja otpadom i sadržaj

36


novina FBiH



procenta biorazgradivog otpada i ambalažnog otpada u komunalnom otpadu;

programe za podizanje javne svijesti u upravljanju otpadom;

lociranje postrojenja za upravljanje otpadom;

Čl. 12-13: Obaveza dobivanja dozvole za obavljanje aktivnosti tretmana otpada i njegovog odlaganja Čl. 19-20: Obaveza da operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola izradi Plan upravljanja otpadom i imenuje odgovornu osobu za poslove upravljanja otpadom Čl. 22: Daje mogućnost da proizvođač i prodavač prenesu obaveze upravljanja otpadom na operatera sistema za prikupljanje otpada putem ugovora ili sporazuma Čl. 23: Definira uspostavu sistema prikupljanja otpada od strane operatera za upravljanje otpadom Čl. 24: Definira odgovornost proizvođača i vlasnika otpada da ponovno koriste i recikliraju otpad te ga skladište na okolinski prihvatljiv način. Čl. 25-28: Definira vršenje upravljanja komunalnim otpadom, donošenje odgovarajućih propisa i njihovog sadržaja Čl. 30: Definira obavezu selektivnog prikupljanja otpada od strane proizvođača ili vlasnika otpada Čl. 36: Definira obavezu odvojenog sakupljanja opasnog otpada proizvedenog u domaćinstvima, institucijama i službama i predavanje ovlaštenom operateru. Čl. 37: Definira obavezu registriranje svake deponije u katastru nekretnina i katastru zagađivača Čl. 55 propisuje da je za postojeća postrojenja i aktivnosti predviđen prijelazni period prilagođavanja od tri godine. U tom roku operator je u roku od 6 mjeseci dužan izraditi Plan prilagođavanja i podnijeti ga nadležnom organu na odobrenje

tih planova.

Za sve općinske deponije urađeni su Planovi prilagođavanja, te su podnijeti nadležnom organu na odobrenje. Nadležni organ donosi Rješenje o odobravanju Plana prilagođavanja i odluku o zatvaranju ili propisuje pod kojim uvjetima deponija može raditi.

37


novina FBiH



nakon čega nadležni organ donosi odluku o zatvaranju pogona/ili propisuje pod kojim uvjetima postrojenje može raditi. U slučaju da nadležni organ odluči zatvoriti postrojenje, a ne radi se o deponiji rok za zatvaranje je 3 godine, a ako je u pitanju zatvaranje deponije rok je 4 godine.

Pravilnik o kategorijama otpada sa listama

09/05 Ovim pravilnikom propisuju se kategorije otpada sa listama prema osobinama otpada i djelatnosti iz kojih potječe otpad.

-

Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom

09/05 Ovim pravilnikom uređuje se postupak izdavanja dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom, utvrđuju aktivnosti male privrede za koje nije potrebno pribavljanje dozvole i uvjeti uz čije ispunjenje nije potrebno pribavljanje dozvole.

Kanton izdaje dozvole za obavljanje aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom, utvrđuju aktivnosti male privrede za koje nije potrebno pribavljanje dozvole i uvjeti uz čije ispunjenje nije potrebno pribavljanje dozvole.

Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom

88/11; 28/13

Čl. 12: Proizvođači, uvoznici, punioci, pakeri distributeri i krajnji snabdjevači moraju organizirati posebno mjesto za preuzimanje, skupljanje, sortiranje i privremeno čuvanje ambalažnog otpada koji je preuzet ili je nastao u njihovoj djelatnosti ako količina u toku kalendarske godine takvog ambalažnog otpada premašuje: 80 t za papir i/ili 300 t za staklo i/ili 100 t za metale i/ili 30 t za plastiku Čl. 14: Proizvođači, uvoznici, punioci, pakeri distributeri i krajnji snabdjevači putem ugovora prenose svoje obaveze na operatera sistema koji je dužan da obezbjedi preuzimanje otpada, njegovo ponovno iskorištenje i odlaganje.

-

Pravilnik o upravljanju otpadom od elektroničnih i elektronskih proizvoda

87/12 Pravilnikom se uređuje način i postupak prijave i stavljanja električnih i elektronskih proizvoda na tržište, osnivanja sistema preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada od električnih i elektronskih proizvoda i rad tog sistema. Pravilnik propisuje obavezu za krajnjeg korisnika da otpadnu opremu ne smije prepustiti operatoru sistema kao miješani komunalni otpad. Čl. 4: Operator sistema obezbjeđuje, o

-

38


novina FBiH



svom trošku da javnost i krajnji korisnik opreme u domaćinstvu budu obaviješteni o svrsi i ciljevima sakupljanja otpadne opreme, pravilnom postupanju sa njom, mogućnošću njene besplatne predaje i prednostima njene ponovne upotrebe i reciklaže. Operator sistema mora krajnjeg korisnika opreme u domaćinstvu obavijestiti o načinu prikupljanja i mjestima prikupljanja elektronskog i električnog otpada. Čl. 5: Krajnji korisnik dužan je otpadnu opremu iz domaćinstva prepustiti ili predati distributeru, komunalnom preduzeću, kao izdvojeno sakupljenu frakciju komunalnog otpada u reciklažnom dvorištu ili u dvorištu sakupljača, ovlaštenom od strane operatera sistema. Otpadna oprema koja nije otpadna oprema iz domaćinstva se predaje distributeru opreme ili u dvorište sakupljača, ovlaštenog od strane operatera sistema. Čl. 6: Operator sistema obavezan je otpadnu opremu iz domaćinstva besplatno preuzeti od krajnjeg korisnika ili drugih subjekata ukoliko je oni žele predati. Operater sistema ili sakupljač otpadnu opremu preuzima besplatno pod uvjetima koji su propisani ovim Članom. Komunalno preduzeće mora da preda otpadnu opremu iz domaćinstva sakupljaču ili sakupljačima ovlaštenim od strane operatera sistema bez postavljanja zahtjeva za plaćanje troškova koje je imao zbog preuzimanja kod krajnjih korisnika ili privremenog skladištenja, dok stav 10 ovog Člana definira troškove upravljanja otpadnom opremom koje operator sistema mora da nadoknadi komunalnom preduzeću. Čl 7: Distributeri, komunalno preduzeće i sakupljači, moraju odvojeno skladištiti otpadnu opremu i osigurati da se ona ne miješa, ne deformiše ili zagadi. Ovim pravilnikom su dalje definirani

39


novina FBiH



ciljevi sakupljanja otpada, privremeno skladištenje otpadne opreme, prijava stavljanja opreme na tržište i naknade, način izdavanja dozvole operatoru sistema i dr.

Zakon o prikupljanju proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala

35/98 Čl.8: Pravne osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost prikupljanja otpadaka u gradovima i naseljima dužne su da iz tih otpadaka izdvajaju sekundarne sirovine, da ih razvrstavaju po vrstama i na osnovu ugovora isporučuju preduzećima koja se bave preradom i proizvodnjom sekundarnih sirovina.

Uredbu o selektivnom prikupljanju, markiranju i označavanju otpada

38/06 Uredba se primjenjuje na proizvođače otpada i način prikupljanja, parkiranja i označavanja otpada sa posebnim akcentom na postupanje sa opasnim otpadom. Pravilnik se ne odnosi na kućni otpad ni otpad proizveden u zdravstvenim ustanovama.

-

Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača na operatera sistema za prikupljanje otpada

09/05 Pravilnikom se propisuju uvjeti pod kojima proizvođač i prodavač mogu prenijeti svoje obaveze upravljanja otpadom na operatera sistema za prikupljanje otpada putem ugovora ili sporazuma.

-

Pravilnik o sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za tretman i odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadležni organ

09/05 Čl. 2: propisuje sadržaj Plana prilagođavanja za općinske deponije, te rok za izradu Plana ukoliko deponija nije u skladu sa minimumom uvjeta za deponije koji su specificiranu u prilogu pravilnika. Čl. 4. propisuje da je operator postojećeg postrojenja za tretman ili odlaganje otpada dužan imenovati odgovorno lice za pripremu i dostavu Plana prilagođavanja, te provođenje Plana. Čl. 9-11: propisuju donošenje rješenja o zatvaranju deponija od strane nadležnog organa, rokove za zatvaranje, sadržaj rješenja, te naknadne postupke nakon zatvaranja deponije.

Za sve općinske deponije (ukupno 11) urađeni su Planovi prilagođavanja, te su podnijeti nadležnom organu na odobrenje. Nadležni organ je donio Rješenje o odobravanju Plana prilagođavanja za 11 općinskih deponija. Za deponije u općinama Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovača nadležno tijelo je izdalo rješenje za njihovo zatvaranje i transformaciju.

20

20

Prezentacija „Aktivnosti FMOiT u provođenju strateških dokumenata i zakonskih propisa u realizaciji koncepta Regionalnih centara za

upravljanje otpadom u BiH“, Mladen Rudež, pomoćnik ministrice, Josip Dolušić, savjetnik ministrice Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Teslić, 30.10.2013.godine

40


novina FBiH



Uredba koja regulira obavezu izvještavanja operatora i proizvođača otpada o provođenju programa nadzora, monitoringa i vođenja evidencije prema uvjetima iz dozvole

31/06 Svi operateri koji posjeduju dozvolu za upravljanje otpadom dužni su izvještavati nadležno kantonalno ministarstvo za okoliš o ispunjavanju uvjeta iz dozvole. Na osnovu redovnih izvještaja od strane operatera prema ovoj Uredbi, nadležno kantonalno ministarstvo vodi evidencijske baze podataka.

U kantonalno ministarstvo se ne dostavljaju godišnji izvještaji o ispunjenju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom ili okolinske dozvole izdate proizvođačima otpada i operatorima postrojenja ili pogona za tretman otpada za upravljanje otpadom.

Kantonalno ministarstvo ima samo listu operatora kojima su izdate dozvole za upravljanje otpadom, ali se ne vode evidencijske baze podataka.

Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu

19/04 Ovaj pravilnik daje popis pogona i postrojenja koji imaju obavezu izrade studije uticaja na okoliš i dobivanja okolinske dozvole na federalnom nivou. Napomena: Isti pogoni i postrojenja su dužni pripremiti Plan upravljanja otpadom koji čini sastavni dio aplikacije za okolišnu dozvolu i čije odredbe se prepisuju kao obaveza u okolišnu dozvolu.

Kanton je donio Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu. Ovim pravilnikom se utvrđuju pogoni i postrojenja za koje kantonalno ministarstvo i općinske službe obavezno provode postupke izdavanja okolišne dozvole, urbanističke suglasnosti, odobrenja za građenje i odobrenja za upotrebu. Pravilnikom su obuhvaćene i planirane aktivnosti u prostoru koje ne spadaju u pogone i postrojenja, a čije provođenje može dovesti do znatnijeg negativnog uticaja na okoliš.

Pravilnika o registrima postrojenja i zagađivanjima

82/07 Čl. 2. propisuje da je FMOIT nadležno za uspostavu, razvoj i održavanje elektronskog Registra o postrojenjima i zagađivanjima u Federaciji BiH (BH PRTR). Elektronska mreža kojom će se nadležno federalno ministarstvo povezati sa ministarstvom nadležnim za okoliš na kantonalnom nivou, biće uspostavljeno najkasnije do 2012 godine. Svi industrijski pogoni i postrojenja (operatori) koji su obveznici ishodovanja okolinske dozvole na federalnom ili kantonalnom (ili i općinskom nivou za općine na

Kantonalno ministarstvo nema uspostavljen elektronski Registar o postrojenjima i zagađivanjima, nije uspostavljena elektronska mreža sa FMOIT, pa stoga i ne vodi evidenciju na način kako je to propisano u ovom pravilniku.

41


novina FBiH



području SBK/KSB koje izdaju okolinske dozvole) imaju obavezu izvještavanja o svojim emisijama i zagađenju (uključujući i količine opasnog i neopasnog otpada) nadležno tijelo koje im je izdalo dozvolu. Čl. 4,5,6 i 7 propisuju da FMOIT treba da vodi baze podataka o: ispuštanju zagađivanja (uključujući i otpad), dozvolama (uključujući i dozvole za upravljanje otpadom), aktivnostima okolinske inspekcije i supstancama štetnim za zdravlje ljudi, te da godišnje objavljuje ove podatke. Čl. 8 propisuje da, pogoni i postrojenja koja su ishodovala dozvolu na kantonalnom nivou, su dužni da izvještavaju nadležno kantonalno ministarstvo o svojim emisijama, (uključujući i količine opasnog i neopasnog otpada) najkasnije do 30.06. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja. Čl. 10 propisuje da poslije izvršene obrade podataka propisane Čl. 8., kantonalno ministarstvo će proslijediti nadležnom federalnom ministarstvu podatke u propisanom elektronskom obliku, najkasnije do 30.09. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja. Čl. 11 propisuje da Kantonalno ministarstvo treba da nadležnom federalnom ministarstvu dostavlja:

podatke o poslovnim subjektima i podatke o okolinskim i građevinskim dozvolama za sva druga postrojenja za koja je postupak izdavanja okolinskih dozvola u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, i

podatke o poslovnim subjektima i podatke o građevinskim dozvolama za sva druga postrojenja koja imaju ili mogu imati štetan uticaj na okoliš izuzev postrojenja kategorije A,

najkasnije do 28.02. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja.

42


novina FBiH



Nakon uspostavljanja elektronske mreže koja će povezivati Registar sa nadležnim kantonalnim ministarstvom i lokalnom jedinicom samouprave isti će se mjesečno ažurirati sa novim podacima. Kantonalno ministarstvo će unositi podatke dostavljene od jedinice lokalne samouprave u bazu podataka najkasnije do 31.04. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja.

Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom

77/08 Čl. 5: Upravljanje medicinskim otpadom vrši se na osnovu Plana upravljanja medicinskim otpadom. Zdravstvena ustanova dužna je donijeti Plan upravljanja medicinskim otpadom u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Plan upravljanja medicinskim otpadom mora biti usklađen sa Planom upravljanja otpadom kantona. Plan upravljanja medicinskim otpadom odobrava kantonalno ministarstvo okoliša. Čl. 6: Zdravstvena ustanova dužna je imenovati referenta za upravljanje otpadom u ustanovi, a njegovo ime dostavlja se ministru zdravstva kantona na čijem se teritoriju zdravstvena ustanova nalazi. Čl. 7: Propisuje da je referent za upravljanje otpadom izrađuje i prilagođava Plan upravljanja medicinskim otpadom u ustanovi, vrši nadzor na primjenom, obučava radnike, brine se o odlaganju otpada, vodi evidenciju i pokreće inicijative za smanjenje otpada. Čl. 8: Propisuje da je zdravstvene ustanove koja zapošljava više od 50 radnika je dužan uspostaviti odbor za upravljanje otpadom. Čl. 10: Veoma infektivni otpad treba tretirati toplotnom ili hemijskom sterilizacijom prije nego što se isti pomiješa sa ostalim infektivnim otpadom. Medicinski otpad potrebno je držati u kutijama ili ambalaži na kojoj su jasno navedene karakteristike i obilježja kategorija i koje pružaju odgovarajuću zaštitu za osobe iz medicinskih ustanova koje stupaju u

Kantonalno ministarstvo učestvuje u odobravanju Planova upravljanja otpadom od zdravstvenih ustanova sa područja SBK/KSB.

Kantonalno ministarstvo je do sada odobrilo 15 Planova upravljanja otpadom od različitih zdravstvenih ustanova sa područja Kantona.

U kantonalnom ministarstvu zdravstva postoji lista imenovanih referenata za upravljanje otpadom u zdravstvenim ustanovama sa područja SBK/KSB.

Infektivni medicinski otpad iz zdravstvenih ustanova sa područja SBK/KSB zbrinjava se na komplet aparatu “Sintion” koji je instaliran u prostorima Zavoda za javno zdravstvo SBK/KSB.

Nakon usvajanja Kantonalnog plana upravljanja otpadom od strane nadležnih tijela, sve zdravstvene ustanove sa područja SBK/KSB trebaju uskladiti svoje planove upravljanja medicinskim otpadom sa istim.

43


novina FBiH



kontakt prilikom rukovanja navedenom ambalažom. Čl. 11: Propisuje sadržaj Plana upravljanja medicinskim otpadom Čl. 13: Propisuje da se infektivni otpad odlaže u crvenu burad, a ostali medicinski otpad iz čl.10 u žutu burad. Crvena burad sa infektivnim i eventualno biološkim otpadom moraju biti u minusnom režimu. Na buradima treba jasno istaknuti znak opasnosti i natpis “INFEKTIVNI OTPAD”. Čl. 16: Rukovodilac zdravstvene ustanove dužan je da obezbijedi da se lijekovi nabavljaju putem ugovora kojim se dozvoljava povrat lijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvođaču ili dostavljaču.

Uredba o selektivnom prikupljanju, pakiranju i označavanju otpada

38/06 Čl. 2: propisuje na koji se otpad ova Uredba ne odnosi. Čl. 3: propisuje način prikupljanja i skladištenja otpada prije transporta, povrata komponenti ili odlaganja. Čl. 4: propisuje da je proizvođač otpada dužan da identifikuje sve vrste otpada koje se proizvode u određenom postrojenju koristeći kao referentnu listu otpada iz Pravilnika o kategorijama otpada sa listama (''Službene novine Federacije BiH'', broj 9/05). Proizvođač je posebno dužan da identifikuje opasni otpad koji proizvodi. Ako operater skladišti otpad za koji mu nije poznat sadržaj, dužan je da poduzme mjere koje uključuju detaljno ispitivanje i sprovođenje hemijske analize u cilju utvrđivanja karakteristika otpada. Do utvrđivanja karakteristika otpad se tretira kao opasni otpad. Čl. 5: propisuje postupanje sa otpadom i način skladištenja otpada. Čl. 6: propisuje načine razdvajanja i miješanja otpada. Čl. 7, 8 i 9: propisuju načine pakovanja, označavanja i transporta otpada. Čl. 10-13: propisuju obaveze za opasni otpad. Proizvođač ili vlasnik otpada koji transportuje opasni otpad do operatera unutar FBiH mora osigurati da otpad bude praćen ispunjenim formularom tj. transportnom dokumentacijom (dat u prilogu

U Kantonalnom ministarstvu okoliša nema evidencije o transportnoj dokumentaciji onih koji transportuju opasni otpad do operatora za područje SBK/KSB.

Također, za područje Kantona nema evidencije od generatora rabljenih ulja koji moraju nadležnom organu koji je izdao njihovu okolinsku dozvolu ili dozvolu za upravljanje otpadom do 1. marta svake godine dostaviti izvještaj sa podacima o količinama i vrstama (ili kategorijama) rabljenih ulja koja su prikupili u toku prethodne godine.

44


novina FBiH



Uredbe, a može se nabaviti u nadležnom kantonalnom ministarstvu za zaštitu okoliša. Za potrebe transporta otpada pošiljalac, prevoznik i primalac otpada imaju definisane obaveze. (a) ispuni dio E u četiri primjerka, (b) zadrži jedan primjerak, (c) vrati jedan primjerak prevozniku, koji zadržava ovaj primjerak, (d) dostavi jedan primjerak kantonalnom ministarstvu nadležnom za okoliš sa čijeg se područja šalje pošiljka otpada i (e) dostavi jedan primjerak kantonalnom ministarstvu nadležnom za okoliš na području prijema pošiljke. Ukoliko primalac otpada odbije primiti pošiljku otpada dužan je: 1) upisati na dio E u svim primjercima transportne dokumentacije da pošiljka nije prihvaćena, 2) zadržati jedan primjerak transportne dokumentacije, 3) vratiti jedan primjerak transportne dokumentacije prevozniku, 4) dostaviti jedan primjerak transportne dokumentacije kantonalnom ministarstvu nadležnom za okoliš sa čijeg se područja šalje pošiljka, i 5) dostaviti jedan primjerak kantonalno ministarstvu nadležnom za okoliš na području prijema pošiljke. Pošiljalac je dužan, u roku od tri dana od dana vraćanja ili premještanja pošiljke drugom primaocu dostaviti pismeni izvještaj kantonalnom ministarstvu nadležnom za okoliš sa čijeg se područja šalje pošiljka otpada. Čl. 14-26 propisuju definicije, načine postupanja, kao i sve obaveze za rabljena ulja a koje imaju proizvođači, vlasnici, prikupljači, prevoznici rabljenih ulja, kao i preduzeća ili pojedinci koji provode operacije konačnog zbrinjavanja rabljenih ulja. Generatori rabljenih ulja moraju nadležnom organu koji je izdao njihovu okolinsku dozvolu ili dozvolu za upravljanje otpadom do 1. marta svake godine dostaviti izvještaj sa podacima o količinama i vrstama (ili kategorijama) rabljenih ulja koja su prikupili u toku prethodne godine.

45


novina FBiH



Pravilnik o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe

08/08 Čl. 3: Životinjske fekalije – otpadne životinjske materije i sadržaj predželudaca i crijeva goveda- i drugi neopasni materijali biološkog i prirodnog porijekla koji nisu kontaminirani opasnim i štetnim materijama, mogu se koristiti u poljoprivredne svrhe kao đubrivo. Zabranjeno je otvoreno odlaganje na poljoprivredno zemljište većih komada mesa i drugog životinjskog otpada, koje će vidno narušavati prirodno okruženje te privlačiti lešinare Čl. 4: Definira visoko rizični otpad i nalaže da se sav proizvedeni životinjski otpad mora neškodljivo ukloniti. Čl. 5-8: Definira da se mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, iz septičkih jama ili sličnih instalacija može koristiti u poljoprivredi na kontrolisani način i propisuje uvjete pod kojima je to omogućeno. Čl. 9: Nalaže da se biorazgradivi otpad može koristiti u poljoprivredi tek nakon kompostiranja. Čl. 10: Hemikalije koje se koriste u poljoprivredi, a sadrže opasne materije se smatraju opasnim otpadom, prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama („Službene novine Federacije BiH“ broj 9/05) i zbrinjavaju se na način propisan Članom 36. Zakona o upravljanju otpadom.

-

Zakon o apotekarskoj djelatnosti

40/10 Čl. 12: Propisuju da apoteke moraju imati uspostavljen sistem upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa važećim standardima, kao i posebnim propisima koji regulišu ovu oblast. Čl. 25: Propisuje obavezu blagovremenog zbrinjavanja neispravnih lijekova koji se smatraju farmaceutskim otpadom, kao i medicinskih sredstva koja više nisu za upotrebu ili su neispravna na način i pod uslovima predviđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona.

-

Pravilnik o bližim uvjetima glede prostora, opreme i kadra,

44/12 Čl. 9: U ljekarni se osigurava odlaganje i zbrinjavanje farmaceutskog i drugog otpada, te uspostavlja sustav upravljanja farmaceutskim otpadom

-

46


novina FBiH



kriterijima za osnivanje i obavljanje ljekarničke djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije

suglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada ("Službeni glasnik BiH", broj 23/11). Čl. 41-43: U postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad ljekarne potrebno je dostaviti, između ostalog, dokaze o uspostavljenom sustavu upravljanja farmaceutskim otpadom sukladno važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada ukoliko se isti transportira do druge osobe, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkom ili pravnom osobom koje obavlja funkciju operatera sistema, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti

46/10 Prelazne i završne odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH predviđaju da će Federalni zavod za javno zdravstvo obavljati poslove i zadatke upravljanja radioaktivnim otpadom do konačnog regulisanja obavljanja ovih poslova od strane Državne regulatorne agencija za radijacijsku i nuklearnu u BiH.

-

Zakon o zaštiti okoliša

33/03, 38/09

Čl. 22 propisuje da je FMOiT dužno je uspostaviti sistem informiranja o okolišu i omogućiti monitoring stanja okoliša, djelatnosti mjerenja, prikupljanja,obrade i evidentiranja podataka o korištenju i opterećenju okoliša. Isti član propisuje da je kantonalno ministarstvo dužno dostaviti podatke neophodne za rad sistema informiranja o okolišu. Čl. 25 propisuje da su Federalni ministar i kantonalni ministri za zaštitu okoliša dužni u suradnji s ministrom nadležnim za nauku koordinirati potporu i procjenu naučnih istraživanja u području okoliša. Čl. 26 propisuje da je širenje i unaprjeđivanje spoznaja o okolišu obveza FBiH, kantona i lokalnih vlasti. Nadležni ministar dužan je sarađivati s drugim ministrima s ciljem osiguravanja stručne izobrazbe o okolišu. Čl. 27: Kantonalne i općinske službe za

Kanton je donio Zakon o zaštiti okoliša a kojim je utvrdio zadatke i obaveze kantona i općina u zaštiti okoliša.

47


novina FBiH



upravu su dužni pružiti podršku obrazovnim institucijama, vjerskim zajednicama,naučnim institucijama,stručnim organizacijama i udruženjima kako bi mogli djelotvornije provoditi svoje obrazovne i trening aktivnosti u oblasti okoliša. Čl. 28 propisuje da Kantonalno ministarstvo priprema godišnje izvještaje o izdatim okolinskim dozvolama za pogone i postrojenja (i uz podatke propisane u stavci 2. ovoga člana ) dostavlja ga FMOiT. Čl. 49 propisuje da Skupština kantona može donijeti propis kojime će regulirati donošenje općinskih planova zaštite okoliša i njihov sadržaj.

Zakon o cestama 12/10 i 16/10

Propisana je zabrana poduzimanja bilo kakvih radova ili radnji na javnoj cesti i cestovnom pojasu ako bi ti radovi ili radnje mogli oštetiti javnu cestu, povećati troškove održavanja, odnosno ugrožavati ili ometati promet na njoj.

-

Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH

49/06 Ovim zakonom, osim definicije lokalne samouprave, samoupravnog djelokruga, organa jedinica lokalne samouprave, međusobnih propisani su i odnosi vijeća i načelnika/ca jedinica lokalne samouprave, mjesna samouprava, finansiranje i imovina, javnost rada, neposredno učestvovanje građana u odlučivanju, upravni nadzor, saradnja jedinica lokalne samouprave i viših organa vlasti, odnos i saradnja federalnih i kantonalnih vlasti i jedinica lokalne samouprave, nadzor nad primjenom zakona, kao i druga pitanja. Čl. 2: Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, reguliraju i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. Čl. 4: Općina je jedinica lokalne samouprave koja je na osnovu ispunjavanja propisanih kriterija uspostavljena zakonom.

-

48


novina FBiH



Čl. 8: U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:

utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline;

donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, uključujući zoniranje;

upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture;

prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada;

održavanje javne čistoće.

Zakon o inspekcijama

69/05 Čl. 5: Inspekcijski nadzor, vrše federalne inspekcije organizirane u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i kantonalne inspekcije organizirane u kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, osim za inspekcije za koje je na drugi način organizirano obavljanje inspekcijskih poslova. Inspekcijski nadzor organizuje se i vrši u Federaciji prema ovom Zakonu, osim za inspekcije koje nisu dio uprave za inspekcije i za koje je na drugi način organizirano vršenje inspekcijskog nadzora. Poslovi inspekcijskog nadzora iz kantonalne uprave mogu se prenijeti na općinu i grad u kojima postoje uvjeti i potreba za organiziranjem inspekcijskog nadzora. Čl. 34: propisuje da Urbanističko-ekološka inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose među ostalim i na: zaštitu okoliša i prirodnih resursa; zaštitu okoliša, spomenika kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa; te zaštitu okoliša.

Nije formirana uprava za inspekcijske poslove u SBK/KSB.

Inspekcijski nadzor u SBK/KSB obavljaju kantonalno ministarstvo i općinska služba, svako u okviru svoje mjerodavnosti, preko inspektora zaštite okoliša.

Nadzor nad provedbom odredbi zakona o okolišu i upravljanju otpadom i propisa donesenih na temelju ovih zakona obavlja kantonalno ministarstvo okoliša.

U Kantonalnom ministarstvu postoji jedan inspektor za zaštitu okoliša.

Zakon o veterinarstvu

46/00 Čl. 64: Kantonalno ministarstvo određuje visinu naknada za neškodljivo uklanjanje lešina, nejestivih nusproizvoda životinjskog podrijetla i konfiskata.

Analizirajući sve obaveze Kantona iz važećih Federalnih propisa, identifikovane su obaveze koje se trenutno ne provode i naznačene su u prethodnoj tabeli (bold font).

49

Federalnim Zakonom o upravljanju otpadom propisane su osnovne odredbe koje obavezuju na selektivno prikupljanje i razdvajanje otpada prema vrsti i osobinama, ali u praksi sistem selektivnog prikupljanja i razdvajanja otpada još nije zaživio zbog nedostatka provedbenih propisa koji se trebaju donijeti za: opremu koja sadrži polihlorirane bifenile-PCB i polihlorirane terfenile-PCT, otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, otpadni azbest, titan dioksid, građevinski otpad, te sav otpad animalnog porijekla a koji nije utvrđen Pravilnikom o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe („Sl. novine FBiH“, br.08/08). Trenutno, u praksi su u određenom stadiju zaživjeli sistemi selektivnog prikupljanja i razdvajanja ambalažnog i elektronskog i elektroničkog otpada.

50

U SBK/KSB donesen je Zakon o upravljanju otpadom („Sl. novine SBK“, br. 4/05). Ovim zakonom uređuju se prava, obaveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koji proizvode otpad i postupaju s otpadom na području Kantona. Odredbe ovoga Zakona odnose se na djelatnosti prikupljanja, transporta, tretmana i odlaganja otpada. Zakon o komunalnim djelatnostima u SBK/KSB („Sl. novine SBK“, br. 13/13) propisuje da općine obezbjeđuju obavljanje komunalnih djelatnosti određenih ovim zakonom. Obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti iz ovog Zakona može se obezbijediti na nivou kantona ukoliko je ekonomičnije i efikasnije, a moguće je i da dvije ili više općina zajednički obavljaju komunalne djelatnosti. Pored ova dva zakona na kantonalnom nivou, na snazi je još nekoliko sektorskih zakona, pravilnika i odluka koji se dotiču problematike upravljanja otpadom. Pregled i zahtjevi koji se odnose na upravljanje otpadom u propisima koji su izdati na nivou SBK/KSB su dati u Tabela 10 u nastavku. Tabela 10. Propisi od značaja za upravljanje otpadom u SBK/KSB


novina SBK/KSB



Zakon o upravljanju otpadom

04/05 Čl. 3: daje definicije za vrste otpada, kao i ostale pojmove koji se koriste u zakonu. Čl. 5: Propisuje da će Kanton donijeti plan upravljanja otpadom na svojemu području kao dio kantonalnoga plana za zaštitu okoliša na razdoblje od 5 godina. Općinskim propisom uredit će se uvjeti za planiranje upravljanja otpadom u općinama prema uvjetima iz ovoga zakona. Čl. 8: Propisuje da Nadzor nad poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima za tretman otpada koji obuhvaćaju područje dviju ili više općina obavlja kantonalno ministarstvo. Osim prethodno navedenih poslova, nadzor nad poslovima upravljanja svim vrstama otpada te određivanje lokacija i zemljišta u poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima za tretman otpada obavlja općinska služba uprave mjerodavna za poslove okoliša. Čl. 9: Propisuje obavezu pribavljanja dozvole za obavljanje djelatnosti tretmana otpada i odlaganja otpada. Čl. 14: Definira obavezu da operater postrojenja za koje je potrebna okolišna dozvola izradi Plan upravljanja otpadom i imenuje odgovornu osobu za poslove upravljanja otpadom. Čl. 17: Daje mogućnost da proizvođač i prodavač prenesu obaveze upravljanja otpadom na operatera sistema za prikupljanje otpada putem ugovora ili

Kanton je nadležan za upravljanje svim vrstama otpada, određivanje lokacija u poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima. Općinskim odlukama se u svih 12 općina utvrđuju uvjeti za planiranje upravljanja otpadom prema uvjetima iz ovoga zakona.

Kantonalno ministarstvo okoliša kroz dozvolu za upravljanje otpadom propisuje operatorima uslove za obavljanje poslova prikupljanja, tretmana i skladištenje otpada. U dozvoli se i jasno navodi obaveza operatora da Kantonalnom ministarstvu okoliša dostavlja godišnje izvještaje o ispunjavanju uvjeta iz dozvole najkasnije do 31. marta naredne godine za prethodnu godinu, te da je operator dužan voditi mjesečnu evidenciju svih pravnih i fizičkih lica od kojih vrši otkup otpada i kojima prodaje otpad, i istu dostavi Ministarstvu na uvid, najmanje jednom godišnje sa prethodno spomenutim izvještajem.

Sakupljanje i tretiranje komunalnog otpada vrši se u

51


novina SBK/KSB



sporazuma. Čl. 18: Definira uspostavu sistema prikupljanja otpada od strane operatera za upravljanje otpadom. Čl. 19: Definira odgovornost proizvođača i vlasnika otpada da ponovno koriste i recikliraju otpad te ga skladište na okolišno prihvatljiv način. Čl. 20-24: Definira vršenje upravljanja komunalnim otpadom, donošenje odgovarajućih propisa i njihovog sadržaja. Čl. 25: Definira vršenje upravljanja tehnološkim otpadom, donošenje odgovarajućih propisa i njihovog sadržaja. Čl. 26: Definira vršenje upravljanja ambalažnim otpadom donošenje odgovarajućih propisa i njihovog sadržaja. Čl. 27: Definira obavezu odvojenog sakupljanja opasnog otpada, donošenje odgovarajućih propisa i njihovog sadržaja. Čl. 28: Definira vršenje upravljanja posebnim otpadom. Čl. 30: Definira obavezu da proizvođač ili vlasnik otpada prikuplja otpad selektivno, sukladno potrebi budućega tretmana. Čl. 36: Propisuje obavezu da svako odlagalište mora biti registrirano u katastru nekretnina i registru odlagališta kao dio registra onečišćivača. Čl. 37: Definira obavezu da su proizvođači otpada i operateri postrojenja za upravljanje otpadom dužni provoditi program nadzora i monitoriranja te voditi evidencije. Čl. 38: Nadzor nad primjenom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja kantonalno ministarstvo. Inspekcijski nadzor sukladno odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona obavljaju inspektori zaštite okoliša, na kantonalnom nivou - kantonalni inspektor, na općinskom nivou - općinski inspektor ovisno o tome ko je izdao dozvolu. Žalba na rješenje općinskoga inspektora zaštite okoliša podnosi se

skladu sa posebnim propisima o komunalnom otpadu, a na području SBK/KSB ove aktivnosti su u nadležnosti općina. 10 općina ima donesene odluke o komunalnom redu i djelatnostima, dok su 2 općine u fazi donošenja istih.

Kanton nije definirao vršenje upravljanja tehnološkim otpadom, te nije donio odgovarajući propis sa sadržajem.

Kanton nije definirao obavezu sakupljanja opasnog otpada, te nije donio odgovarajući propis sa sadržajem.

Kanton nije definirao vršenje upravljanja posebnim otpadom.

U Kantonu ne postoji katastar zagađivača ili katastar nekretnina u koji se registruju deponije.

Operateri za upravljanje otpadom ne dostavljaju godišnje izvještaje o ispunjavanju uvjeta iz dozvole nadležnom Kantonalnom ministarstvu okoliša. Stoga, ne postoji evidencija o ispunjavanju uvjeta iz dozvole od strane operatera, kao ni mjesečna evidencija svih pravnih i fizičkih lica od kojih operater vrši otkup otpada i kojima prodaje otpad u nadležnom Ministarstvu.

U Kantonalnom ministarstvu postoji jedan inspektor za zaštitu okoliša i upravljanje otpadom.

U općinama ne postoje inspektori samo za upravljanje otpadom. Komunalni inspektori obično među ostalim imaju i nadležnost za nadzor nad upravljanjem otpadom.

52


novina SBK/KSB



kantonalnome ministarstvu. Žalba na rješenje kantonalnoga inspektora zaštite okoliša podnosi se kantonalnome ministru.

Zakon o zaštiti okoliša

04/05 Čl. 6: Propisuje da se pri korištenju okoliša mora na najmanju moguću mjeru svesti stvaranje otpada primjenom reciklaže nastaloga otpada odnosno ponovnim korištenjem prirodnih i umjetnih materijala. Čl. 21: Propisuje da Kantonalno ministarstvo vodi Registar pogona, postrojenja i onečišćavanja okoliša što uključuje i bitne podatke koji se tiču emisija, opasnih supstancija prisutnih u pogonu i postrojenju te proizvodnje otpada i korištenja resursa i energije Čl. 26-28: Propisuje da sistem okolišnog planiranja na razini Kantona obuhvaća donošenje kantonalnog i općinskih planova zaštite okoliša koji tretiraju i otpad. Čl. 33: Propisuje temeljne obaveze operatera pogona i postrojenja među kojima se navodi da se izbjegava proizvodnja otpada; ako se stvara otpad, količina se treba svesti na najmanju moguću mjeru ili da se obavlja reciklaža ili, ako to nije tehnički ili ekonomski izvodivo, otpad da se odlaže a da se pri tom izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativan uticaj na okoliš. Čl. 55: Nadzor nad provedbom odredbi ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona obavlja kantonalno ministarstvo. Inspekcijski nadzor obavljaju kantonalno ministarstvo i općinska služba, svatko u okviru svoje mjerodavnosti, preko inspektora zaštite okoliša. Inspektori zaštite okoliša nadziru, po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresirane osobe, postupa li operater prema zahtjevima iz okolišne dozvole odnosno urbanističke saglasnosti, zakonu ili provedbenom propisu. Mjerodavno tijelo donosi godišnji / polugodišnji program inspekcije kojim se uspostavlja sistemski okvir za inspekcije i monitoriranje, određuje prioritete za određene vrste pogona,

Kantonalno ministarstvo je dobilo samo software za Registar iz FMOIT. Odgovarajući hardware, te obuka zaposlenika iz Ministarstva koji bi radio na uspostavi ovog registra na nivou SBK/KSB su izostali. Kantonalno ministarstvo nema uspostavljen elektronski Registar o postrojenjima i zagađivanjima, nije uspostavljena elektronska mreža sa FMOIT. Postojeća praksa popunjavanja ovog registra je da operatori koji imaju okolinsku dozvolu izdatu na kantonalnom nivou nakon prve prijave i dobivanja korisničkog imena i lozinke od strane administratora u FMOIT, sami unose podatke u ovu bazu, na osnovu dostupnih uputstva za popunjavanje ove baze i elektronskih podataka. Kantonalno ministarstvo nema povratnu informaciju iz FMOIT koji operatori sa područja SBK/KSB redovno izvještavaju za ovaj Registar na godišnjem nivou. Kantonalno ministarstvo vodi samo evidenciju o operatorima kojima je izdata okolinska dozvola, kao i o operatorima za upravljanje otpadom, te istu prosljeđuje u FMOIT na godišnjem nivou.

Kanton je trenutno u I fazi pripreme KEAP-a. Od 12 općina u KSB/SBK njih 7 je izradilo LEAP-e, dok 5 općina nije još uvijek izradilo ovaj dokument. U izrađenim LEAP-nije korištena metodologija DPSIR (na bazi indikatora) za ocjenu trenutnog stanja okoliša, odnosno upravljanja otpadom. Od 12 općina u

53


novina SBK/KSB



postrojenja i područja prema postojećim problemima u oblasti zaštite okoliša. Čl. 58: Kantonalni fond za zaštitu okoliša osnovat će se zakonom, radi unapređivanja razvitka ekonomske strukture povoljne za okoliš, sprječavanja štete za okoliš, otklanjanja nastale štete u okolišu, očuvanja zaštićenih prirodnih područja, motiviranja i unapređivanja najbolje raspoložive tehnologije i alternativa te unapređivanja ekološke svijesti javnosti i istraživanja okoliša.

KSB/SBK 7 općina je izradilo PUO, i svi dokumenti su urađeni na indikatorskom principu tj. korištenjem DPSIR metodologije.

U Kantonalnom ministarstvu postoji jedan inspektor za zaštitu okoliša.

U općinama ne postoje inspektori samo za zaštitu okoliša. Komunalni inspektori obično među ostalim imaju i nadležnost za nadzor zaštite okoliša.

U SBK/KSB još uvijek nije formiran Fond za zaštitu okoliša.

Zakon o zaštiti prirode

04/05 Čl. 60: Propisuje da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i urbanističkom saglasnosti (građevinom se u smislu ovog zakona između ostalog podrazumijevaju i deponije otpada).

-

Zakon o fondu zaštite okoliša SBK/KSB

14/11 Čl. 16: propisuje da se prihodi Fonda za finansiranje zaštite okoliša, osiguravaju se iz:

naknada onečišćivača okoliša s područja Kantona, za koje okolišnu dozvolu ili urbanističku suglasnost izdaju ministarstvo i mjerodavne općinske službe,

naknada korisnika okoliša i

iz posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornog vozila.

Prihodi Fonda osiguravaju se i iz:

sredstava Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine,

sredstava ostvarenih na temelju programa, projekata i sličnih aktivnosti u području zaštite okoliša,

sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih osoba i financijskih institucija,

donacijskih sredstava i drugih oblika potpore,

poslovanja Fonda (naknada za obavljene usluge, otplate

U SBK/KSB još uvijek nije formiran Fond za zaštitu okoliša, i ako je donesen ovaj zakon.

54


novina SBK/KSB



glavnica, kamata i dr.),

sredstava proračuna kantona i

drugih izvora sredstava određenih posebnim zakonom, drugim propisima ili ugovorom.

Obveznici plaćanja naknada po gore navedenim osnovama su, u skladu sa osnovnim načelom „zagađivač plaća“ onečišćivači, odnosno korisnici okoliša, fizičke i pravne osobe detaljno definisane članom 17. istog Zakona. Čl. 24: detaljno određuje korištenje sredstava Kantonalnog Fonda za finansiranje zaštite okoliša, a također predviđa i korištenje sredstava iz sljedećih oblasti koje se odnose na upravljanje otpadom:

za saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanje nastajanja otpada

za iskorištavanje vrijednih svojstava te za obradbe otpada

za unapređivanje i izgradnju infrastrukture za zaštitu okoliša

Zakon o komunalnim djelatnostima

13/13 Čl. 6-7: Propisuje da općine obezbjeđuju obavljanje komunalnih djelatnosti određenih ovim zakonom ili da se komunalne djelatnosti vrše na nivou kantona ukoliko će to biti ekonomičnije i efikasnije. Čl. 9: Propisuje da općina obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti koje se finansiraju iz njenog budžeta obavezno povjerava javnim preduzećima komunalnih djelatnosti, koje je odlukama općinskog vijeća formirala za obavljanje tih komunalnih djelatnosti. Čl. 10: Definira uslove za obavljanje komunalne djelatnosti. Čl. 14: Definira da će se prava i obaveze između davaoca i korisnika komunalnih usluga regulisati općinskim odlukama kojima će se urediti djelatnosti koje se odnose na komunalna preduzeća. Čl. 17-20: Definira sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti i cijenu komunalne usluge Čl. 22: Propisuje da komunalnu naknadu plaćaju, u naseljima sa

U SBK/KSB općine obezbjeđuju obavljanje komunalnih djelatnosti na svom području. 10 općina ima donesene odluke o komunalnom redu i djelatnostima, dok su 2 općine u fazi donošenja istih.

U 12 općina je obavljanje komunalnih djelatnosti povjereno javnim preduzećima komunalne djelatnosti a po osnovu važećih odluka. Samo u općini Dobretići se odluka ne poštuje zbog nedostatka finansijskih sredstava i osoblja u preduzeću.

U 11 općina postoje odluke koje definiraju sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti, cijenu komunalne usluge vezane za otpad i ko treba da plaća komunalnu uslugu. Samo u općini Dobretići nisu definirana sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti,cijena

55


novina SBK/KSB



uređenim građevinskim zemljištem, vlasnik stambenog, proizvodnog i poslovnog prostora, te građevinskog zemljišta ili korisnik kada je to vlasnik ugovorom ovjerenim od nadležne poreske uprave prenio na korisnika. Čl. 28: Obaveza i način plaćanja komunalne naknade za svakog pojedinog obveznika, utvrđuje se rješenjem koje donosi općinski organ nadležan za komunalne poslove. Čl. 43-50: Definira pojam komunalnog redara, vršenje kontrole, njegova ovlaštenja i obaveze.

komunalne usluge vezane za otpad niti ko treba da plaća tu uslugu.

Ni u jednoj općini u SBK/KSB nije uvedeno radno mjesto komunalnog redara sa tačno definisanim ovlaštenjima i obavezama. Bilo je pokušaja da se ovo radno mjesto uspostavi u općinama Travnik i Fojnica, ali je sve ostalo

samo na pokušaju.

Zakon o šumama

5/14 Čl. 22: Nije dopuštena upotreba hemijskih sredstava, te odlaganje otpada, smeća ili onečišćujućih tvari u šumi i na šumskom zemljištu. Čl. 52: Kantonalna uprava za šumarstvo obavlja upravne, stručne i ostale poslove a između ostalog i osigurava neposrednu zaštitu državnih šuma čuvarskom službom. Čl. 53: Dužnosti čuvara šuma su, pored ostalih da spriječava odlaganje smeća i ostalog otpada u šumi.

Zakonske odredbe u vezi sa spriječavanjem odlaganja smeća i ostalog otpada u šumi su u primjeni.

Izvršena identifikacija i popis divljih deponija unutar šuma i šumskog zemljišta uz obradu osnovnih elemenata procjene (ukupan broj deponija po općinama, površina deponija, vlasništvo zemljišta, status deponije i procjena količine i vrste otpadnog materijala, geoprostorna orjentacija deponije).

Odluka o instaliranju kompleta aparata marke „Sintion“ i utvrđivanje naknade za pružene usluge u zbrinjavanju infektivnog medicinskog otpada

09/05 Čl. 1: Propisuje da se komplet aparat marke „Sintion“ instalira u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo SBK/KSB. Čl. 2: Propisuje da su zdravstvene ustanove u SBK/KSB dužne plaćati za uslugu korištenja aparata naknadu po 1 kg. zbrinutog infektivnog medicinskog otpada. Čl. Odnosi Zavoda za javno zdravstvo SBK/KSB i zdravstvenih ustanova uređuju se posebnim ugovorom.

Kantonalna ministarstva zdravstva i okoliša nemaju preciznu evidenciju o količinama zbrinutog infektivnog medicinskog otpada u SBK/KSB na godišnjem nivou, po osnovu ove Odluke.

U skladu sa Federalnim Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom Kantonalno ministarstvo okoliša treba da učestvuje u odobravanju Planova upravljanja otpadom od zdravstvenih ustanova sa područja SBK/KSB, a u kojima se definira i način i dinamika izvještavanja.

Uputstvo o vrstama medicinskog otpada koje

09/05 Čl. II: definiše vrste medicinskog otpada koje nastaju pri pružanju zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama na području Kantona.

Kantonalno ministarstvo učestvuje u odobravanju Planova upravljanja otpadom od zdravstvenih ustanova sa

56


novina SBK/KSB



nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite i o načinu postupanja sa tim otpadom

Čl. III i IV: propisuju obavezu izrade Plana upravljanja opasnim medicinskim otpad, te njegov sadržaj. Plan se dostavlja Zavodu za javno zdravstvo SBK/KSB i Kantonalnom ministru zaštite okoliša. Čl. V, VI i VII: propisuje način razvrstavanja ambalaže prema vrstama medicinskog otpada. Čl. VIII, IX i X: propisuju zahtjeve za prostor, prikupljanje, obradu, skladištenje i konačno zbrinjavanje opasnog medicinskog otpada. Čl. XI: propisuje obavezu educiranosti za lica koja rukuju medicinskim otpadom. Čl. XII: propisuje obavezu vođenja i sadržaja evidencije o medicinskom otpadu. Dokumentacija mora biti dostupna zdravstvenim i sanitarnim inspektorima.

područja SBK/KSB.

Kantonalno ministarstvo je do sada odobrilo 15 Planova upravljanja otpadom od različitih zdravstvenih ustanova sa područja Kantona.

Kantonalna ministarstva zdravstva i okoliša nemaju preciznu evidenciju o količinama zbrinutog medicinskog otpada u SBK/KSB na godišnjem nivou, po osnovu ovog Uputstva.

Analizirajući sve obaveze Kantona iz važećih kantonalnih propisa, identifikovane su obaveze koje se trenutno ne provode i naznačene su u prethodnoj tabeli (bold font).

57

Prema kantonalnom Zakonu o upravljanju otpadom nadležnost upravljanja otpadom je podijeljena između kantona i općina, odnosno komunalnih preduzeća. Na nivou općina u SBK/KSB usvojen je niz odluka i pravilnika koje su od značaja za upravljanje otpadom. Njihov pregled i zahtjevi koji se odnose na upravljanje otpadom su dati u Tabela 11 u nastavku. Tabela 11. Propisi od značaja za upravljanje otpadom u 12 općina u SBK/KSB

Naziv propisa Broj Službenih novina / Broj

Odluke

Propisane obaveze

Odluka o načinu sakupljanja, odvoženja i deponiranja komunalnog otpada na području Općine Kiseljak

1/01 Korisnici usluga će obezbijediti nabavku i postavljanje odgovarajućih sredstava za deponiranje otpada na način koji iznađe (odredi) JP „Komunalno“ Kiseljak. Lokacije za skupljanje otpada odnosno za postavljanje sredstava za deponiranje otpada određuje JP „Komunalno“ po planu istog, a plan odobrava nadležni Općinski organ. Plan odvoza otpada utvrđuje JP uz saglasnost nadležnog Općinskog organa. Odvoz i deponiranje otpada vrši se na postojeći lokalitet deponije „Berberuša“. Nadzor nad provođenjem ove Odluke provodi JP „Komunalno“ Kiseljak, komunalna inspekcija i Policijska uprava Kiseljak.

Odluka o utvrđivanju cijena za osnovne djelatnosti JP „Vodovod i kanalizacija“ Kiseljak

3/13 Olukom je detaljno razrađen i definiran Cjenik komunalnih usluga i način plaćanja komunalnih usluga Javnog poduzeća „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o Kiseljak po vrstama komunalnih usluga i načinu plaćanja komunalnih usluga.

Pravilnik o općim uvjetima isporuke komunalne usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada Općine Kiseljak

3/13 Pravilnikom se određuje međusobni odnos između isporučitelja usluge (J.P. Vodovod i kanalizacija d.o.o. Kiseljak) i korisnika usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada (pravne i fizičke osobe koje su vlasnici ili korisnici nekretnina na području na kojem isporučitelj obavlja uslugu). Pravilnik definira promjenu sustava prikupljanja otpada, uvođenjem kontejnerskog prikupljanja a ukidanjem komunalnih (prepaid) vrećica. Definirana je i nova cijena pružanja komunalnih usluga.

Odluka o komunalnoj naknadi općine Kiseljak

2/14 Ovom Odlukom utvrđuju se obaveze plaćanja, obveznici plaćanja, način utvrđivanja visine, način naplate, način oslobađanja od obveze plaćanja komunalne naknade, te korištenje sredstava ostvarenih od komunalne naknade. Sredstva koja se prikupe na ime komunalne naknade koristit će se za financiranje obavljanja djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje gdje između ostalog pripada i održavanje čistoće javnih površina u naseljima, koje obuhvata prikupljanje, odvoženje i deponiranje otpada, pranje ulica itd.

Odluka o komunalnom redu na području Općine Kreševo

01-02-1762/09

Odlukom regulirana su prava, dužnosti i obaveze građana, poduzeća i drugih organizacija u smislu održavanja komunalnog reda, i to: uređenje naselja, čišćenje, održavanje i zaštita javnih površina, održavanje javnih zelenih i drugih površina, privremeno korištenje javnih površina i njihovo prekopavanje, uklanjanje snijega i leda, sakupljanje, odvoz i postupanje sa komunalnim otpadom, snabdijevanje vodom za piće i odvodnju otpadnih voda, držanje domaćih životinja, sistematska deratizacija i dezinsekcija, te mjere za provođenje komunalnog reda i kaznene mjere.

Odluka o komunalnoj čistoći na području Općine Fojnica

01-23-360/1 od 28.5.2001.

Odlukom se definira da odvoz smeća vrši JKP "Šćona" d.o.o. na način da korisnici sami nabavljaju odgovarajuće posude za odlaganje otpada. Za domaćinstva se najčešće koriste specijalne kante veličine 120 i 240 l. U stambenim blokovima se koriste

58


Odluke

Propisane obaveze

metalni kontejneri 1,1 m3 specijalne izvedbe za lakše prihvatanje

nadogradnjom specijalnog vozila.

Odluka o komunalnom redu na području Općine Fojnica

04/14 Odlukom se propisuje da poslove oslovi organiziranog prikupljanja i odvoza kućnog smeća i krupnog otpada na području Općine Fojnica povjeravaju se preduzeću JKP „Šćona“ d.o.o. Fojnica. Plan odvoza smeća utvrđuje Komunalno preduzeće u saglasnosti sa Službom za zajedničke i stambeno – komunalne poslove i sa istim na primjeren način dužno je upoznati korisnike usluga. Odvoz kućnog smeća van gradskog područja u pravilu se vrši 1 put sedmično. Lokacije za postavljanje kontejnera (i zelenih otoka) utvrđuje Služba za zajedničke i stambeno – komunalne poslove i predsjednik Mjesne zajednice na prijedlog komunalnog preduzeća. Organiziran odvoz krupnog otpada vrši se u pravilu dva puta godišnje i to u mjesecu aprilu i mjesecu oktobru. Krupni otpad se odlaže na za to posebno određenu lokaciju, koju utvrđuje Općinsko vijeće Fojnica na prijedlog Službe za urbanizam. Inspekcijski nadzor nad provedbom ove Odluke vrše komunalni i građevinski inspektori.

Odluka o komunalnom redu na području Općine Vitez

6/06 Odlukom se propisuje da je JKP „Vitkom“ obavezan vršiti odvoz kućnog smeća od stambenih i poslovnih zgrada. Dva puta godišnje JKP „Vitkom“ je dužan prikupljati i odvoziti kabasti otpad. Državna i privatna preduzeća, vlasnici radnji i fizička lica prigradskih naselja dužni su nabaviti dovoljan broj posuda za otpad. Otpad se odvozi prema posebno sačinjenom rasporedu. Nadzor nad provođenjem komunalnog reda propisanog ovom Odlukom obavlja općinska služba nadležna za komunalne poslove, komunalna i druga inspekcija i komunalno-ekološka kontrola općine Vitez.

Odluka o visini naknada komunalnih usluga na području Općine Vitez

5/05 Nadzorni odbor JKP “Vitkom“ Vitez utvrđuje cijenu odvoza otpada, a OV Vitez daje suglasnost na predložene cijene.

Odluka o komunalnom redu na području Općine Travnik

18/09 Odlukom se propisuje da su poslovi organizovanog prikupljanja i odvoza kućnog smeća i krupnog otpada na području općine Travnik povjereni preduzećima JKP „Bašbunar“ d.o.o. Travnik, JKP „Trebišnjica“ d.o.o. Nova Bila – Travnik i SRC „Vlašić“ d.o.o. Travnik. Plan odvoza smeća utvrđuju komunalna preduzeća i u obavezi su na primjeren način obavjestiti korisnike usluga. Proizvođači kućnog smeća na području općine Travnik su u obavezi koristiti usluge organizovanog odvoza smeća. Vlasnici poslovnih objekata (trgovine, caffei, zanatske radnje itd.) su u obavezi izvršiti nabavku odgovarajuće posude za smeće u skladu sa proizvedenim količinama otpada. Kućno smeće van gradskog područja se odlaže u odgovarajuće posude ili vreće za smeće, a nabavka i dostavljanja vreća za smeće korisnicima usluga je obaveza komunalnih preduzeća. Obaveza komunalnih preduzeća je da čim se stvore uslovi prikupljenog otpada odvaja korisni materijali (papir, staklo, plastika i sl.). Nadzor nad provođenjem komunalnog reda propisanog ovom Odlukom provodi Služba za zajedničke i komunalne poslove, Služba za inspekcijski nadzor i komunalno-ekološka kontrola (ekološka policija).

Odluka o utvrđivanju odlagališta kućnog

16/09 Odlukom se utvrđuju odlagališta kućnog otpada, odnosno definišu se vrste, broj, lokacija i raspored posuda za odlaganje otpada (zatvorene posude-standardni kontejneri, zatvorene eko posude i

59


Odluke

Propisane obaveze

otpada otvorene posude). Sastavni dio ove odluke je i grafički prikaz utvrđenih lokacija.

Odluka o komunalnom redu na području turističkog naselja „Babanovac“

10/10 Poslove organizovanog prikupljanja i odvoza komunalnog i krupnog otpada na području „Babanovca“, vrši preduzeće koje je ovlašteno za pružanje komunalnih usluga koje utvrđuje Plana sakupljanja i odvoza komunalnog i krupnog otpada, i sa istim je u obavezi upoznati korisnike komunalnih usluga. Preduzeće je dužno osigurati dovoljan broj posuda za komunalni otpad. Lokacija na kojoj se izvrši postavljanje posuda za komunalni otpad, mora biti adekvatno uređena. Posude se moraju postaviti tako da ne ugrožavaju bezbjednost saobraćaja, da su osigurane od pomijeranja i da su dostupne vozilu za odvoz komunalnog otpada. Krupni otpad se odlaže na za to predviđeno mjesto, a odvoz istog vrši preduzeće koje nadležno za pružanje komunalnih usluga na za to predviđenu lokaciju. Nadzor nad provođenjem ove Odluke provodi Služba za inspekcijski nadzor i Služba za zajedničke i komunalne poslove Općine Travnik putem općinskih građevinskih, komunalnih i saobraćajnih inspektora.

Odluka o komunalnom redu na području općine Novi Travnik

2/10; 10/13 Poslovi organizovanog prikupljanja i odvoza kućnog smeća i krupnog otpada povjeravaju se preduzeću Vilenica Čistoća d.o.o. Novi Travnik. Plan odvoza smeća koji sadrži dan, sat i način odlaganja utvrđuje komunalno preduzeće i dužni su na primjeren način obavijestiti korisnike usluga. Vlasnici poslovnih objekata (trgovine, caffei, zanatske radnje itd.) dužni su izvršiti nabavku odgovarajuće posude za smeće u skladu sa proizvedenim količinama otpada. Lokacije za postavljanje kontejnera utvrđuje Općinsko vijeće na prijedlog načelnika Općine i komunalnog preduzeća. Organizovan odvoz krupnog otpada vrši se u pravilu dva puta godišnje (april i oktobar). Krupni otpad se odlaže na za to posebno određenu lokaciju, koju utvrđuje Općinsko vijeće na prijedlog Službe nadležne za urbanizam. Obaveza komunalnih preduzeća je da čim se stvore uslovi za selekciju otpada, odvaja korisni materijali (papir, staklo, plastika i sl.), a ostatak se odvozi na predviđenu deponiju komunalnog otpada. Nadzor nad provođenjem komunalnog reda propisanog ovom Odlukom provodi Služba za privredu, razvoj, obnovu i stambeno-komunalne poslove, Stručna služba za poslove općinskog vijeća i općinskog načelnika.

Odluka o komunalnom redu na području Općine Busovača

3/09 Za odvoz smeća i krupnog otpada odgovorno je nadležno poduzeće za prikupljanje i odvoz otpada. Nadležno poduzeće obezbjediće uvjete za selekcionirano prikupljanje korisnog otpada i smeća koji će se odlagati u posebne spremnike. Posude za smeće nabavlja nadležno preduzeće i utvrđuje lokacije za njih sa nadležnom inspekcijskom službom i dužno je voditi katastar mjesta za postavljanje posuda za odlaganje kućnog otpada. Dva puta godišnje se prikuplja i odvozi kruti otpad, a o vremenu i načinu prikupljanja i odvoza, komunalno preduzeće dužno je obavijestiti građane putem lokalnih sredstava javnog informiranja. Odlaganje otpada vrši se na gradsku deponiju. Nadzor nad provođenjem komunalnog reda propisanog ovom Odlukom obavlja komunalna i druga inspekcija i komunalno-ekološka kontrola općine (ekološka policija).

Odluka o načinu 3/01 Utvrđuje se način formiranja cijena usluga prikupljanja i odvoza

60


Odluke

Propisane obaveze

utvrđivanja cijena usluga prikupljanja i odvoza smeća na području Općine Busovača

smeća. Naknadu za odvoz kućnog smeća utvrđuje Nadzorni odbor nadležnog preduzeća uz saglasnost Općinskog vijeća, a po pribavljenom mišljenju Službe za finansije i Službe za prostorno uređenje.

Odluka o komunalnoj naknadi na području Općine Busovača

1/09 Definiraju se osnovi i mjerila za utvrđivanje komunalne naknade, način korištenja sredstava ostvarenih od komunalne naknade radi obezbjeđenja sredstava za finansiranje djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje.

Odluka o komunalnim djelatnostima na području općine Bugojno

2/05 Odlukom se utvrđuju djelatnosti individualne komunalne potrošnje i djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje, utvrđuje organizacija obavljanja komunalnih djelatnosti i način njihovog finansiranja.

Odluka o komunalnom redu na području općine Bugojno

3/00, 4/00, 1/01, 5/01, 3/02, 1/07, 1/09 i 3/10

Odvoženje i deponovanje smeća vrši J.P.”Komunalno”. Plan odvoženja smeća za svaku godinu utvrđuje Načelnik općine. Komunalne djelatnosti obavlja J.P. „Komunalno“ Bugojno. Svi vlasnici odnosno korisnici individualnih stambenih objekata i stanova koji se nalaze u objektima za kolektivno stanovanje kao i poslovnih prostora dužni su plaćati mjesečnu naknadu za skupljanje i odvoz smeća. Kućno smeće iz navedenih objekata prikuplja se u posude od 50-100 l, a nabavlja ih korisnik/vlasnik prostora. Odsjek za urbanizam dužan je voditi katastar mjesta za postavljanje posuda za odlaganje kućnog smeća. J.P.”Komunalno” dužno je dva puta godišnje (krajem mjeseca marta i oktobra) prikupljati i odvoziti krupni otpad, a o vremenu i načinu prikupljanja i odvoza obavještava građene putem lokalnih sredstava javnog informisanja. Odlaganje komunalnih, industrijskih i drugih otpadaka vrši se na gradsku deponiju. Nadzor nad provođenjem ove Odluke vrši Općinska služba za privredu i inspekcijski nadzor – komunalna, građevinska i saobraćajna inspekcija.

Odluka o komunalnom redu na području općine Donji Vakuf

U nacrtu Odlukom se propisuje da se na području općine organizuje odvoz kućnog smeća i krupnog otpada. Broj posuda za kućno smeće se određuje tako da na najmanje 4 stan dolazi jedna posuda, a jedan kontejner na 35 stanova. Posude nabavlja i održava preduzeće kojem je povjereno održavanje i odvoz kućnog smeća i drugog otpada. Mjesta za posude određuje nadležna služba Planom lokacija. Krupni otpad se odvozi prema posebnom planu a najmanje jedanput sedmično na gradsku deponiju. Krupni otpad se odlaže na mjesto i u vrijeme označeno u obavještenju o odvozu koje izdaje komunalno preduzeće odnosno pravno ili fizičko lice kojem je povjereno vršenje odvoza smeća. Nadzor nad provođenjem Odluke vrši općinska služba za prostorno uređenje, katastar i imovinsko pravne poslove, komunalna, sanitarna, građevinska i druga inspekcija svaka iz svoje nadležnosti.

Odluka o komunalnom redu na području općine Gornji Vakuf - Uskoplje

8/07 Odvoženje i deponovanje smeća vrši JKP „Radovina“. Plan odvoza za svaku godinu utvrđuje Načelnik. Kućno smeće koje se stvara u individualnim stambenim objektima i poslovnim prostorijama prikuplja se u posude od 50-100 l, a posude nabavlja korisnik/vlasnik prostora. Odlaganje otpada se vrši na gradsku deponiju. Nadzor nad provođenjem Odluke vrši općinska služba za stambeno-komunalne poslove i služba za urbanizam i

61


Odluke

Propisane obaveze

građevinarstvo, komunalna i urbanističko građevinska inspekcija.

Odluka o komunalnom redu na području općine Jajce

2/08, 7/11 Komunalno preduzeće i općina organiziraju sakupljanje i dovoz smeća iz svakog naseljenog mjesta čijih 50 % domaćinstava ima potpisane ugovore o plaćanju cijene za prikupljanje i odvoz. Kućno smeće se razvrstava na smeće koje se sastoji od otpadaka koji se mogu korisno dalje upotrijebiti i ostalo smeće. Odluka propisuje obavezu komunalnog preduzeća da uz pomoć općine nabavi posude za selektivno prikupljanje kućnog smeća prikupljenog u domaćinstvima i na javnim površinama. Mjesto za smještaj posuda određuje Služba stambeno-komunalnih poslova. Krupni otpad odlaže na mjestima i u vrijeme označeno u obavještenju o odvozu koje izdaje komunalno preduzeće, a odvozi se po posebnom planu a najmanje dva puta godišnje. Odlaganje kućnog smeća se vrši na gradsku deponiju.

Odluka o komunalnim djelatnostima na području općine Jajce

2/10 Odlukom se utvrđuju djelatnosti od posebnog interesa za općinu Jajce, način obavljanja i finansiranja djelatnosti kao i druga pitanja od značaja za uspješno obavljanje komunalne djelatnosti na području općine.

Odluka o komunalnom redu na području općine Dobretići

01-49-35 /13 Odlukom se uređuje komunalni red na području općine Dobretići i to: uređenje naselja, čišćenje, održavanje, korištenje i zaštita javnih površina, sakupljanje, odvoz i postupanje sa komunalnim otpadom, održavanje puteva, usluge vodosnabdjevanja i upravljanja otpadnim vodama, držanje životinja, sistematska deratizacija i dezinsekcija.. O postavljanju, održavanju i zamjeni korpi za smeće brine se komunalno poduzeće, u suradnji sa Službom za stambeno-komunalne poslove. Zabranjeno je odlaganje kućnog smeća u ili uz ulične korpe za smeće. Komunalnim otpadom smatraju se sve otpadne materije koje nastaju kao posljedica životnih aktivnosti i to: smeće na javnim površinama; kućno smeće i krupni otpad. Sakupljanje i odvoz smeća na javnim površinama vrši komunalno poduzeće na način predviđen Programom održavanja čistoće javnih površina. Na području općine Dobretići vrši se organiziran odvoz kućnog smeća i krupnog otpada. Poslovi organiziranog prikupljanja i odvoza kućnog smeća i krupnog otpada na području općine Dobretići povjerava se poduzeću JKP „VIK“ d.o.o. Dobretići. Sakupljanje i odvoz kućnog smeća na užem području općine vrši se 1 put tjedno, a po potrebi i češće. Plan odvoza smeća utvrđuje komunalno poduzeće i u obavezi su na primjeren način obavjestiti korisnike usluga.

U skladu sa Kantonalnim zakonom o komunalnoj djelatnosti , u 10 općina u SBK/KSB donesene su Odluke o komunalnom redu na području općine, dok su u općinama Fojnica i Donji Vakuf ove odluke u fazi nacrta i očekuje se njihovo skoro usvajanje. Općina Travnik ima donesenu Odluku o utvrđivanju odlagališta kućnog otpada a kojom se definišu vrste, broj, lokacija i raspored posuda za odlaganje otpada (zatvorene posude-standardni kontejneri, zatvorene eko posude i otvorene posude), dok za ostale općine nisu dostupni podaci o postojanju ovakve odluke.

62

3.2 Strateško - planski dokumenti

3.2.1 Uvod

Planiranje zaštite okoliša, čiji sastavni dio je i planiranje u oblasti upravljanja čvrstim otpadom, na federalnom i kantonalnom nivou je propisano Zakonom o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“ br. 72/09). Planiranje u oblasti upravljanja čvrstim otpadom je dodatno propisano Zakonom o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“ br. 33/03, 72/09). Ova dva zakona su propisala donošenje sljedećih planskih dokumenata:

Federalne strategije upravljanja otpadom koja čini sastavni dio Strategije zaštite okoliša (Član 48. Zakon o zaštiti okoliša, Član 8. Zakon o upravljanju otpadom),

Federalnog plana upravljanja otpadom koji čini provedbeni dokument Strategije (Član 6. Zakona o upravljanju otpadom),

Kantonalnog plana upravljanja otpadom (Član 9. Zakona o upravljanju otpadom FBiH) Članom 10. ovog Zakona definirano je da će se kantonalnim propisom utvrditi zadaci općina u izradi općinski planova upravljanja otpadom, te sadržaj tih planova. Pet općina u SBK/KSB ima usvojene općinske planove upravljanja otpadom, dok su u dvije općine Planovi upravljanja otpadom u proceduri usvajanja od strane Općinskih vijeća. Federacija BiH je izradila i usvojila Strategiju upravljanja otpadom i Federalni plan upravljanja otpadom. Osim ovih zakonom propisanih dokumenata, na nivou SBK/KSB i pripadajućih općina usvojeni su i drugi strateško-planski dokumenti koji imaju vezu sa upravljanjem otpadom:

Plan upravljanja otpadom općine Novi Travnik, 2011-2016;

Plan upravljanja otpadom općine Travnik, 2011-2016;

Plan upravljanja otpadom općine Vitez, 2011-2016;

Plan upravljanja otpadom općine Busovača, 2011-2016;

Plan upravljanja otpadom općine Fojnica, 2014-2019;

Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Travnik 2010-2015;

Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Jajce, 2010;

Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Kiseljak, 2011;

Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Vitez 2008-2012;

Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Novi Travnik 2009;

Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Bugojno, 2006-2007;

Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Fojnica 2004;

Strategija razvoja općine Travnik 2011-2015;

Strategija razvoja općine Novi Travnik 2014-2020.

Strategija razvoja općine Jajce 2014-2023;

Strategija lokalnog razvoja općine Bugojno 2005-2015;

Strategija razvoja općine Gornji Vakuf-Uskoplje 2010-2015;

Strategija razvoja općine Busovača 2011-2015;

Strategija razvoja općine Donji Vakuf;

Strateški plan razvoja općine Fojnica, 2010-2015;

Strategija razvoja općine Kiseljak 2013-2020.

Pored navedenih planskih i strateških dokumenata, na općinskom nivou su u izradi/u nacrtu sljedeći relevantni dokumenti:

Plan upravljanja otpadom općine Kiseljak, 2014-2019;

Plan upravljanja otpadom općine Kreševo, 2014-2019;

63

Strategija razvoja općine Jajce 2014-2024;

Strategija razvitka općine Vitez 2014-2020. U nastavku se daje pregled obaveza iz do sada donesenih planskih dokumenata a koji se dotiču problematike upravljanja čvrstim otpadom.

3.2.2 Federalna strategija upravljanja otpadom

Parlament Federacije BiH je 26.10.2009. godine, usvojio Federalnu strategiju zaštite okoliša za planski period 2008-2018. godina čiji sastavni dio čini Strategija upravljanja otpadom. Akcionim planom Strategije upravljanja otpadom FBiH, utvrđeni su ciljevi i indikatori, te mjere za čije izvršenje su odgovorni kantoni, odnosno kantonalna ministarstva nadležna za okoliš u domeni upravljanja otpadom. Pregled operativnih ciljeva, mjera i indikatora iz ove Strategije prezentira se u nastavku. Tabela 12. Pregled operativnih ciljeva, mjera i indikatora iz Federalne strategije upravljanja otpadom koji su mjerodavni za kantone Opis cilja Indikator

7.1.2 Stvoriti uvjete za sanitarno odlaganje kapaciteta za najmanje 5 godina odlaganja u svim regijama

100 % do 2011

7.1.2.1 Definirati regije i potpisati međuopćinske sporazume o zajedničkom upravljanju otpadom

7.1.2.2 Pripremiti studije izvodljivosti za regiju i odrediti lokacije na temelju istražnih radova za RCUO. Upisati lokacije u prostorno plansku dokumentaciju

7.1.2.3 Pripremiti studije procjene uticaja na okoliš i projektnu dokumentaciju za RCUO

7.1.2.4 Izgraditi sanitarno odlagalište u okviru RCUO

7.1.2.5 Izraditi i usvojiti kantonalni Plan upravljanja otpadom

7.1.5 Sanirati postojeće površine pod neadekvatno odloženim otpadom (opasni i neopasni otpad)

50 % do 2018

7.1.5.4 Sanacija napuštenih odlagališta

7.1.6 Uspostaviti kapacitete za adekvatno zbrinjavanje opasnog otpada (% količina opasnog otpada)

90 % do 2018

7.1.6.4 Kantonalni planovi upravljanja otpadom i Federalni plan upravljanja otpadom (predvidjeti kapacitete za privremeni prihvat opasnog otpada, kao i zbrinjavanje inertnog otpada, te određivanje lokacije za njegovo adekvatno zbrinjavanje)

7.1.7 Uspostaviti deponije inertnog (građevinskog i sl.) otpada (% količina inertnog otpada)

70 % do 2018

7.1.7.3 Uspostava deponija inertnog otpada

7.1.8 Povećati ukupni procent adekvatnog zbrinjavanja ukupnog i opasnog otpada 90 % do 2018

7.1.9 Pokrivenost efikasnim sistemom upravljanja otpadom u poljoprivrednoj proizvodnji i šumarstvu

70 % do 2018

7.1.9.1 Uvesti sistem odvojenog prikupljanja biorazgradivog, neorganskog i otpada od opasnih materija i njihove ambalaže u poljoprivredi i šumarstvu

7.1.9.4 Osigurati infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada

7.1.11 Sanirati i zatvoriti postojeća odlagališta, jame grobnice i groblja sa otpadom životinjskog porijekla

100 % do 2018

7.1.11.1 Izrada programa uklanjanja postojećih odlagališta, jama i groblja za otpade životinjskog porijekla u kantonima sa procjenom sredstava

7.1.11.2 Izrada dokumentacije za sanaciju postojećih odlagališta, jama i groblja za otpade životinjskog porijekla

7.1.11.3 Sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta, jama grobnica i groblja za otpad životinjskog porijekla

7.2.2 Prikupiti i reciklirati otpad od ambalaže 30 % do 2018

7.2.3 Odvojeno prikupiti biootpad iz vrtova i parkova 70 % do 2018

7.2.4 Izgraditi regionalne centre za upravljanje otpadom u svim regijama sa svim 100 % do 2018

64

Opis cilja Indikator

potrebnim sadržajima

7.2.5 Preventivnim mjerama spriječiti/umanjiti porast ukupnih količina otpada iz industrije sa porastom obima industrijske proizvodnje

10 % do 2018

7.2.5.2 Unaprijediti postojeće i uspostaviti nove kapacitete za povrat energije ili materijala

7.2.6 Povećati udio otpada iz industrije koji se reciklira, odnosno, podliježe povratu materijala i energije, uz istovremeno smanjenje količina preostalog otpada za odlaganje

10 % do 2018

7.2.6.3 Provoditi informativne i edukativne kampanje u industrijskim firmama

7.2.7. Povećati ukupni procent adekvatnog zbrinjavanja otpada reciklažom, odnosno povratom materijala ili energije – specifični tokovi

Stara vozila

Stari akumulatori

Stare gume

Otpadna ulja

Električni i elektronski otpad

90 % do 2018 95 % do 2018 85 % do 2018 45 % do 2018 70 % do 2018

7.2.7.4 Uvesti efikasne mjere za smanjenje i sprječavanje odlaganja EEO kao nesortiranog otpada, uvođenjem šema povrata stare / rabljene tehnike, originalnom proizvođaču otpada

7.2.8. Biorazgradivi otpad iskorišten za proizvodnju komposta i biogoriva 40 % do 2018

7.2.8.3 Uvesti sistem adekvatnog sakupljanja biorazgradivog otpada sa poljoprivrednih dobara i šumskoprivrednih područja

7.2.9 Smanjena količina nastalog biorazgradivog i drugog otpada u poljoprivredi i šumarstvu

10 % do 2018

7.2.9.2 Promoviranje certificiranja upravljanja šumskim resursima, sufinansiranjem procesa certificiranja i pružanjem informacija (seminari, izrada brošura)

7.2.9.3 Promoviranje certificiranja poljoprivredne proizvodnje, sufinansiranjem procesa certificiranja i pružanjem informacija (seminari, izrada brošura)

7.2.10 Smanjena količina nastalog otpada od opasnih materija u poljoprivredi i šumarstvu

15 % do 2018

7.2.10.1 Reguliranje odlaganja otpadnih pesticida i ostalih opasnih materija kroz princip odgovornosti proizvođača

7.2.12 Smanjiti količinu proizvedenog medicinskog opasnog otpada iz zdravstvenih ustanova

50 % do 2018

7.2.12.2 Pripremiti uputstvo za upravljanje medicinskim otpadom u svim kantonima u FBIH, kojim će se precizirati metode za sortiranje, pakiranje, etiketiranje medicinskog otpada, te metode rukovanja i transporta unutar zdravstvenih ustanova

2009

7.2.12.3 Pripremiti uputstvo za upravljanje veterinarskim otpadom u svim kantonima u FBiH, kojim će se precizirati metode za sortiranje, pakiranje, etiketiranje veterinarskog otpada, te metode rukovanja i transporta unutar veterinarskih ustanova

2010

7.2.12.5 Sprovesti program obuke za operacionalizaciju sistema upravljanja medicinskim otpadom za uposlenike zdravstvenih ustanova u FBiH

2010

7.2.12.6 Sprovesti program obuke za operacionalizaciju sistema upravljanja medicinskim otpadom za uposlenike veterinarskih ustanova u FBiH

2010

7.4.1 Osigurati sve resurse (ljudske i tehničke) na Kantonalnom nivou za prikupljanje podataka i izvještavanje o nastalom otpadu, načinima transporta i postupanja sa otpadom

7.4.1.1 Izraditi Studiju sa programom razvoja informacionog sistema o otpadu 2009

7.4.1.2 Izvršiti obuku pravnih subjekata u cilju osposobljavanja za izvještavanje 2010

65

Opis cilja Indikator

7.4.1.3 Nabaviti opremu i izvršiti obuku zaposlenika 2011

Nakon usvajanja Strategije upravljanja otpadom u FBiH, u 2012. godini donesen je Federalni plan upravljanja otpadom.

3.2.3 Federalni plan upravljanja otpadom

U skladu sa Članom 6. Zakona u upravljanju otpadom FBiH, pripremljen je Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017 i usvojen Odlukom Vlade objavljenom u “Službenim novinama FBiH“, broj 4/12. Federalni plan upravljanja otpadom čini provedbeni dokument Strategije upravljanja otpadom Federacije BiH. Pregled mjera iz Akcionog plana koje podrazumijevaju učešće kantona daje se u nastavku. Tabela 13. Obaveze kantona u skladu sa Federalnim planom upravljanja otpadom

Mjera Rok/vrijeme izvršenja

Odgovornost Iznos Izvor sredstava

Komentar/ Realizacija obaveza do

2014. godine

Cilj: Smanjenje rizika po okoliš i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom

Izraditi plan aktivnosti upoznavanja javnosti s planiranim aktivnostima gradnje RCUO/CUO - ciljano informacije

2012- Kantonalna ministarstva

50.000 kantonalni proračun

Nije realizovano

Priprema Studije lokalizacije i izvodivosti RCUO u čijem sastavu su odlagališta za pojedine regije, te studija lokalizacije i izvodivosti PS/CUO. Upisati lokacije u prostorno plansku dokumentaciju

2012-2013 Općine i kantonalna ministarstva

100.000 općinski i kantonalni proračun

U septembru 2012. godine završena je samo Studija izvodljivosti za Regionalnu sanitarnu deponiju SBK/KSB - regija 1

Pripremiti Studije procjene uticaja na okoliš i projektnu dokumentaciju za sve RCUO i PS/CUO. Dobiti potrebne dozvole

2012-2014 Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš

1.500.000 kantonalni proračun

Nije realizovano

Izrada RCUO sa sanitarnim odlagalištem

2013-2016 Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš

30.000.000 udruženje općine i/ili kantoni

Nije realizovano

Uspostava manjeg MBO sistema u okviru RCUO po fazama (sortirnica i zona za kompostiranje)

Prema dinamici uspostave RCUO

Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš

66.000.000 podložno izmjeni u skladu sa projektnom dokumentacijom

Udruženje općine i/ili kantoni, JPP

Nije realizovano

Izraditi i usvojiti kantonalne planove upravljanja otpadom

2012-2014 Kantonalno ministarstvo nadležno za

1.000.000 Kantonalni proračun

SBK/KSB je trenutno u I fazi izrade

66




2014. godine

okoliš KPUO, a koji se planira završiti do kraja 2014. godine

Kreirati i implementirati javnu kampanju za podizanje javne svijesti o posljedicama adekvatnog odlaganja otpada na okoliš i ljudsko zdravlje

2012-2014 Kantonalna ministarstva, FMOiT, Ministarstvo zdravlja FBiH

200.000 Kantonalni i federalni proračun, Fonda za zaštitu okoliša

Nije realizovano

Izraditi priručnike za sakupljače, prijevoznike, kompanije koje upravljaju pretovarnim stanicama, RD i R/CUO

2012 FMOiT i kantonalno ministarstvo okoliša

50.000 FMOiT i kantonalno ministarstvo okoliša

Nije realizovano

Izraditi Federalni plan upravljanja opasnim otpadom

2012 FMOiT i kantonalno ministarstvo okoliša

200.000 FMOiT i kantonalno ministarstvo okoliša

Nije realizovano

Uspostava kapaciteta za prihvat pri RCUO za opasni i otpad

U skladu sa dinamikom uspostave RCUO

FMOiT i kantonalno ministarstvo okoliša

1.000.000 (60.000-80.000) po RCUO

FMOiT i kantonalno ministarstvo okoliša

Nije realizovano

Uspostaviti sabirne punktove za sakupljanje otpadnih ulja

2013-2015 FMOiT i kantonalna ministarstva okoliša

2.140.000 vlasnici benzinskih pumpi i centara za sakupljanje otpada

Nije realizovano

Unaprjeđenje skladišnih kapaciteta autoservisa i automehaničarskih radionica


3.000.000 vlasnici autoservisa i automehan. radionica

Nije realizovano

Uspostava 5 transfer stanica za privremeni prihvat otpadnih ulja (pri RCUO ili zasebno)


1.150.000 udružene općine ili kantoni

Nije realizovano

Nabavka vozila za crpljenje i transport otpadnih ulja


- ovlašteni sakupljači, Fond za zaštitu okoliša

Nije realizovano

Nabaviti mobilne drobilice za inertni otpad (RCUO – 1 drobilica za 2 ili 3 centra)


4.600.000 Fond za zaštitu okoliša

Nije realizovano

Uspostaviti deponiju inertnog otpada (zasebno ili pri RCUO)

2011-2016 kantonalno ministarstvo okoliša

200.000 do 400.000 po deponiji

Fond za zaštitu okoliša

Nije realizovano

Nabaviti opremu za neškodljivo uništavanje

2012-2014 Federalno ministarstvo

250.000 Kantonalni proračun

Nije realizovano

67




2014. godine

infektivnog opasnog medicinskog otpada (autoklav) i oštrih predmeta na izvoru (sterilizacija i mljevenje) za glavne medicinske i veterinarske centre u kantonima FBiH određene kantonalnim planom i programom upravljanja otpadom

zdravstva u saradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva

Nabaviti opremu ili iskoristiti postojeće kapacitete (spalionice) za zbrinjavanje opasnog otpada na izvoru u velikim zdravstvenim centrima u skladu sa Kantonalnim planom upravljanja otpadom

2012-2014 Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa kantonalnim ministarstvom zdravstva i registrovanim medicinskim i veterinarskim ustanovama

4.000.000 Kantonalni proračun

Nije realizovano

Smanjenje količina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije korištenje resursa

Edukacija privrednih subjekata koji proizvode opasni otpad

2012- FMOIT i kantonalna ministarstva okoliša

100.000 FMOIT i kantonalna ministarstva okoliša

Nije realizovano

Implementacija sistema upravljanja medicinskim otpadom u svim zdravstvenim i veterinarskim ustanovama na teritoriji FBiH sa akcentom na odvojeno prikupljanje opasnog medicinskog od ostalog otpada

2012-2016 registrovane medicinske i veterinarske ustanove na teritoriji FBiH

- federalni/ kantonalni proračun

Nije realizovano

Osiguranje sistemskog praćenja parametara za ocjenu stanja okoliša

Izraditi Studiju sa programom razvoja informacionog sistema o otpadu

2012- Federalno ministarstvo okoliša i turizma i nadležna kantonalna ministarstva

200.000 federalni/ kantonalni proračun

Nije realizovano

Uključenje svih privrednih subjekata u informacijski sistem upravljanja otpadom

2012- Federalno ministarstvo okoliša i turizma i nadležna kantonalna

- federalni/ kantonalni proračun

Nije realizovano

68




2014. godine

ministarstva

Nabaviti nedostajuću opremu i izvršiti edukaciju timova uključenih u rad informativnog sistema

2013-2014 kantonalna ministarstva nadležno za okoliš i federalno ministarstvo

federalni/ kantonalni proračun

Nije realizovano

Stalno stručno usavršavanje postojećeg kadra u sektoru okoliša

2012-2017 FMOIT i kantonalna ministarstva

300.000 godišnje

federalni/ kantonalni proračun

Nije realizovano

Na osnovu informacija iz nadležnog ministarstva okoliša u SBK/KSB, zaključno sa julom 2014. godine, svi indikatori prikazani u Tabela 12 nisu doživjeli izmjene, odnosno najveći dio mjera prikazanih u Tabela 13 nisu realizovane.

3.2.4 Kantonalni strateško-planski dokumenti

Trenutačno na području SBK/KSB ne postoji nijedan usvojeni planski dokument koji bi predstavljao strateški okvir za upravljanje otpadom na kantonalnom nivou. Nacrt Strategije privrednog razvoja Srednjobosanskog Kantona za period 2013.- 2023. godina još uvijek je u fazi javnih rasprava. Na osnovu socio-ekonomske analize, SWOT i PESTLE analize te definirane vizije, definirani su strateški i prioritetni ciljevi koji se žele dostići. U ovom dokumentu se oblast upravljanja otpadom spominje u okviru sljedećih ciljeva:

Strateški cilja 1. Kreiranje privlačnog poslovnog okruženja Prioritetni cilj 1.3. Izgradnja i unapređenje postojeće infrastrukture Mjera 1.3.4. Izgradnja i unapređenje infrastrukture za odlaganje otpada.

Osnovni cilj ove mjere jeste izgradnja optimalne i moderne infrastrukturne mreže za odlaganje otpada kroz sanaciju i zatvaranje općinskih deponija, te rješavanje zbrinjavanja komunalnog otpada putem regionalnih međuopćinskih centara za upravljanje komunalnim otpadom. Ova mjera obuhvata sljedeće: Izrada i usvajanje Kantonalnog plana zaštite okoliša i Plana upravljanja otpadom, budući da se na osnovu tih dokumenata ostvaruju pretpostavke za pokretanje promjena kojima će se postepeno riješiti postojeći problemi, unaprijediti sistem i usmjeriti buduća praksa prema održivom upravljanju otpadom i usaglašavanju sa postojećom praksom u zemljama EU. Operativne aktivnosti na realizaciji ove mjere podrazumijevaju sanaciju postojećih općinskih deponija komunalnog otpada i izgradnju pratećih sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja (sortirnica, pretovarnih stanica, spalionica animalnog otpada) što se u potpunosti uklapa u osnovne prioritete upravljanja otpadom u FBiH. Aktivnosti je potrebno usmjeriti na izradu dokumentacije za izgradnju optimalne i modernizirane infrastrukturne mreže za odlaganje otpada, koje podrazumijevaju sanaciju postojećih deponija i izgradnju sadržaja koji će omogućiti savremeno upravljanje komunalnim otpadom i nesmetan prelazak na regionalni koncept odlaganja kroz izradu Tehnoloških elaborata, Idejnih projekata, Glavnih projekata, Planova prilagođavanja upravljanja otpadom, prethodnih istražnih radova i studija uticaja na okoliš. Čitav proces planiranja i provedbe integralnog sistema upravljanja otpadom mora biti u koordinaciji sa Prostornim planom SBK/KSB. Za izradu i usvajanje Kantonalnog plana upravljanja otpadom SBK vremenski rok je 2014. godina, dok je za sanaciju postojećih općinskih deponija rok 2018. godina. Projekti koji proizlaze iz ove mjere su: Izrada Kantonalnog plana upravljanja otpadom SBK; Izgradnja regionalnog međuopćinskog centra za upravljanje komunalnim otpadom – Gračanica –Gornji Vakuf/Uskoplje; Izgradnja regionalne deponije komunalnog otpada Bugojno; Izgradnja deponije

69

komunalnog otpada-Gornji Vakuf-Uskoplje; Sanacija postojećih općinskih deponija i izgradnja pratećih sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja (sortirnica, pretovarnih stanica, spalionica animalnog otpada).

3.2.5 Općinski strateško-planski dokumenti

Na nivou općina u SBK/KSB urađeno je ukupno sedam Planova upravljanja otpadom (PUO) koji predstavljaju strateško-planske dokumente za upravljanje otpadom najnižeg reda. Postavljeni ciljevi vezano za otpad, kao i stepen njihove realizacije prezentirani su u Tabela 14. Tabela 14. Općinski planovi upravljanja otpadom sa ciljevima

Općina Naziv dokumenta

Period važenja

Ciljevi Komentar/Stepen realizacije ciljeva do 2014. godine

Novi Travnik

Plan upravljanja otpadom

2011-2016

1. Postupno cijelu teritoriju općine pokriti sa organiziranim sustavom prikupljanja otpada – 80 % do 2016;

2. Sav prikupljeni otpad transportirati na regionalnu deponiju i odložiti na sanitaran način – 100 % do 2016;

3. Postupno, korak po korak, uvesti razdvajanje otpada na mjestu nastanka – 90 % do 2016;

4. Urediti sustav izdavanja računa ili povećati stupanj naplate – 75 % do 2016;

5. Ukloniti divlja odlagališta i/ili potpuno sanirati općinsko odlagalište – 90% do 2016.

1. 70% do 2014. god.

2. 0% do 2014. god.

3. 15% do 2014. god.

4. 55% do 2014. god.

5. 60% do 2014. god.

Travnik Plan upravljanja otpadom

2011-2016

1. Povećati broj stanovnika koji je obuhvaćen organizovanim odvozom komunalnog otpada – 90 % do 2016;

2. Ukloniti nelegalna odlagališta otpada i izvršiti sanaciju zemljišta - 90 % do 2016;

3. Uspostaviti integralni sistem upravljanja otpadom i konačno odlaganje na regionalnu deponiju ”Mošćanica” - 80 % do 2016;

4. Definisati koncepte za upravljanje posebnim vrstama otpada - 85 % do 2016;

5. Uspostaviti efikasan sistem naplate za izvršene komunalne usluge - 85 % do 2016;

1. 70% do 2014. god.

70


Period važenja


6. Postepeno uspostaviti sistem selektivnog prikupljanja otpada – 80 % do 2015.

Vitez Plan upravljanja otpadom

2011-2016

1. Povećati pokrivenost teritorije općine Vitez uslugama organizovanog prikupljanja otpadom – 80% do 2016;

2. Povećanje selektivnog prikupljanja otpada i smanjenje ukupnih količina za konačno zbrinjavanje – 20 % do 2016;

3. Povećati stepen naplate – 100 % do 2016;

4. Ukloniti nelegalna odlagališta otpada i započeti sanaciju općinskog odlagališta – 70 % do 2016.

1. 70% do 2014. god.

Busovača Plan upravljanja otpadom

2011-2016

1. Povećati pokrivenost teritorije općine Busovača uslugama organizovanog prikupljanja otpadom – 90 % do 2016;

2. Ukloniti nelegalna odlagališta otpada i sanirati područja na kojima se nalaze - 90 % do 2016;

3. Pokrenuti pilot projekte: (1) reciklaža ambalažnog otpada iz domaćinstva: papir i karton – 40 % do 2016; pet boce – 15 % do 2016, (2) kompostiranje bio otpada – 40 % do 2016;

4. Urediti sistem izdavanja računa za usluge upravljanja otpadom i povećati stepen naplate – 100 % do 2015.

1. 70% do 2014. god.

2. 40% do 2014. god.

3. 0% do 2014. god.

4. 0% do 2014. god.

Fojnica Plan upravljanja otpadom

2014-2019

1. Povećati broj stanovnika obuhvaćen organiziranim prikupljanjem otpada – 90 % do 2019;

2. Prikupiti i reciklirati otpad od ambalaže: Suhi papir i karton za recikliranje – 300 t/god do 2019; Staklo za recikliranje – 80 t/god do 2019; plastika za recikliranje – 95 t/god do 2019;

3. Ukloniti nelegalna odlagališta i sanirati

Plan je tek u 2014. godini završen i zvanično usvojen pa nema pokazatelja stepena realizacije ciljeva

71


Period važenja


područje na kojem su se nalazila - 100% do 2017;

4. Sanirati odlagalište MUT – 100% do 2017;

5. Uspostaviti sistem prikupljanja i odlaganja specijalnog otpada – 2016;

6. Podići nivo javne svijesti – 19 akcija do 2017.

Kiseljak Plan upravljanja otpadom

2014-2019 nacrt

1. Povećati pokrivenost teritorije Općine Kiseljak uslugom organiziranog prikupljanja otpadom na naselja Kiseljak, Topole, Gromiljak, Brnjaci, Brestovsko, Draževići, Bilalovac, Lepenica i Bukovica do 2019;

2. Ukloniti nelegalna odlagališta otpada i sanirati područja na kojima se nalaze – 90% do 2019;

3. Prikupiti i reciklirati ambalažni otpad: suhi papir za recikliranje – 19,8 t do 2019; plastika za recikliranje – 7,9 t do 2019.

4. Podizanje javne svijesti o neophodnosti zaštite okoliša i pravilnog upravljanja otpadom – 13 projekata do 2019;

5. Sanirati odlagalište Berberuša do 2016

Plan se u 2014. godini završava i još nije zvanično usvojen pa nema pokazatelja stepena realizacije ciljeva.

Kreševo Plan upravljanja otpadom

2014-2019 nacrt

1. Povećati broj stanovnika obuhvaćen organiziranim prikupljanjem otpada – 85% do 2019;

2. Ukloniti nelegalna odlagališta i sanirati područje na kojem su se nalazila - 100% do 2019;

3. Proširenje usluge u naselja koja nisu bila pokrivena uslugom odvoza smeća – novih 345 korisnika do 2019;

4. Raditi na jačanju svijesti korisnika komunalnih usluga – 9 akcija do 2019;

5. Razdvajanjem otpada smanjiti količine za finalno odlaganje – 55% do 2019;

Plan se u 2014. godini završava i još nije zvanično usvojen pa nema pokazatelja stepena realizacije ciljeva.

72

Pet općina u SBK/KSB (Jajce, Dobretići, Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf – Uskoplje) nemaju urađene PUO, a što je obaveza iz Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom. U skladu sa Članom 7 Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom, sve općine dužne su da dostave svoje planove kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za pitanja okoliša. Trenutno nadležno Kantonalno ministarstvo za okoliš nije dobilo ni jedan završeni općinski PUO. Ključni problemi u općinama a zbog kojih se postavljeni ciljevi veoma sporo ili nikako ne ostvaruju su: nedostatak finansijskih sredstava u budžetu općina za ove svrhe, sredstva koja se dobiju iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH se u vrlo malom procentu usmjeravaju za projekte upravljanja otpadom, nedovoljni ljudski i tehnički resursi u nadležnim općinskim službama, nedovoljan nivo informisanosti i javne svijesti svih proizvođača otpada, operatora za upravljanje otpadom, uključujući i stanovništvo na području općina u SBK/KSB o efikasnom sistemu integralnog upravljanja otpadom, nedovoljna općinska saradnja i realizacija postignutih sporazumu u uspostavi i razvoju RCUO i prateće infrastrukture za upravljanje otpadom, te nedovoljan broj inspektora za zaštitu okoliša i nedovoljan inspekcijski nadzor u općinama.

3.2.6 Prostorno planska dokumentacija

Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008-2028 urađen je u formi Prijedloga i trenutno prolazi fazu javne rasprave. U Prijedlogu ovog dokumenta se navodi da načelo regionalnosti, kao jedno od temeljnih načela Zakona o upravljanju otpadom u BiH, podrazumijeva da se razvoj tretmana otpada i izgradnja objekata za njegovo odlaganje treba vršiti na način da pokriva potrebe regiona i omogućava samoodrživost izgrađenih objekata, te kao takvo predstavlja pravnu osnovu za aktivnosti na uspostavi regija za upravljanje otpadom. Zakon o otpadu FBiH ne sadrži smjernice po pitanju razvoja planova za regionalno odlaganje, te su posljedice ovakve nedorečenosti pravne regulative, da općine dobrovoljno pristupaju u sistem regionalnog odlaganja otpada. U nacrtu PP FBiH nije jasno naznačena lokacija regionalne sanitarne deponije za područje SBK/KSB. Prostorno planiranje upravljanja otpadom (lociranje deponija, RCUO, pretovarnih stanica, infrastrukture za upravljanje otpadom-zelenih otoka, reciklažnih dvorišta i sl.) je sastavni dio politike prostornog uređenja, te se vrši kroz prostorne, urbanističke i regulacione planove. Razvojnim planovima (prostorni i urbanistički plan) se utvrđuje površina i definiše lokacija deponije za sadašnji i planski period uz definiranje zaštitnog pojasa i usklađivanje rada deponije sa zahtjevima razvoja naselja uvažavajući i zaštitu urbane i prirodne sredine. Članom 25. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja („Sl. novine FBiH“ 63/04, 50/07) prostornim planom se definiraju površine namijenjene deponovanju komunalnog, industrijskog i drugog otpada. Urbanistički aspekt tretira prostorni razmještaj deponije i pratećih objekata, njihovu funkciju, te uklapanje deponije u planove šireg područja. Regulacionim planovima se planira razmještaj komunalne infrastrukture za upravljanje otpadom. Prostorni plan (PP) SBK/KSB usvojen je u februaru 2009. godine za planski period 2005-2025. godina. Radi efikasnog upravljanja otpadom, PP SBK/KSB predvidio je:

- Formiranje administrativne strukture za upravljanjem otpadom u okviru kantonalnog ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoline;

- Formiranje administrativne strukture u općinama za upravljanje otpadom; - Formiranje Agencije za zaštitu okoline na nivou Kantona.

Od prethodno navedenih aktivnosti ništa nije realizovano na području SBK/KSB u proteklom periodu. Za upravljanje otpadom, PP SBK/KSB predviđa hitno poduzimanje sljedećih aktivnosti:

Sanirati sve nelegalne deponije

Na postojećim legalnim deponijama uspostaviti minimum uslova sanitarne deponije (ograda, vaga, pokrivanje otpada inertnim materijalom)

73

Hitno pristupiti izradi elaborata upravljanja otpadom, kako bi se utvrdila organizacija i cijena rada za svaku općinu

Pristupiti izradi projekta za sanitarne deponije i to na međuopćinskom nivou. Prethodne aktivnosti realiziraju se u određenoj mjeri po općinama u SBK/KSB, u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima i prioritetima. U Članu 59. Odluke o provedbi PP SBK/KSB navodi se da je određeno da će se, za potrebe odlaganja otpada, izgraditi središnje kantonalno odlagalište otpada, te formirati pretovarna/sabirna stanica za svaku općinu, te pretovarne/sabirne stanice za sljedeće skupine općina:

Busovača, Kiseljak, Kreševo i Fojnica;

Vitez, Novi Travnik, Travnik;

Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce i Dobretići. Određivanje svake pojedinačne lokacije (općinske pretovarne/sabirne stanice, međuopćinskih pretovarnih/sabirnih stanica, te kantonalnog odlagališta), uvjeta korištenja, te mjere zaštite je obaveza lokalnih organa i međuopćinskog dogovora. Još uvijek nije ništa urađeno po pitanju konačnog definisanja lokacija međuopćinskih pretovarnih/sabirnih stanica, te središnjeg kantonalnog odlagališta u prostornim planovima SBK/KSB i općina. Zakon o prostornom uređenju („Sl. novine KSB/SBK“ broj 11/05) predviđa obavezu izrade Urbanističkog plana sjedišta kantona (grad Travnik). Ovaj plan nije urađen jer je prioritet bio izrada Prostornih planova općina. Od 12 općina na prostoru SBK/KSB, njih 11 je do sada izradilo prostorne planove. Ni u jednom od ovih prostornih planova nisu određene pojedinačne lokacije općinske deponije/sabirne stanice, te međuopćinskog odlagališta otpada/pretovarne stanice, sa svim pratećim sadržajima a što je bilo u obavezi lokalnih organa i međuopćinskog dogovora. Nadležni odjeli za okoliš i prostorno planiranje i uređenje u Kantonalnom ministarstvu trebaju odrediti lokaciju središnje kantonalnog odlagalište, kroz proces izmjene i dopune Prostornog plana SBK/KSB. U rješavanje ovog problema trebaju biti uključeni i općinski odjeli za prostorno planiranje i uređenje, koji će u sklopu svojih općinskih prostornih planova predložiti mjesta za neophodnu infrastrukturu (općinske deponije/sabirne stanice/ međuopćinske pretovarne stanice) i uskladiti ih sa kantonalnim planom.

3.3 Analiza i zaključci Važeća zakonska regulativa dosta detaljno obrađuje oblast upravljanja otpadom i definira uloge svih aktera u njemu. Krovni Zakon o upravljanju otpadom FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 33/03 i 72/09) predstavlja polaznu osnovu i koji zajedno sa podzakonskim aktima daje jasnu sliku načina na koji se regulira pitanje integralnog upravljanja čvrstim otpadom. Na njih se naslanjaju sektorski propisi iz oblasti radijacijske sigurnosti, upravljanja medicinskim otpadom, upravljanja farmaceutskim otpadom, upravljanja otpadom životinjskog porijekla, upravljanje otpadom od hemikalija koje se koriste u poljoprivredi, upravljanje ambalažnim otpadom, upravljanje elektroničnim i elektronskim otpadom, itd., koji svi zajedno jasno definiraju ulogu svih aktera u sistemu, od proizvođača do trećih lica koja se bave sakupljanjem i konačnim zbrinjavanjem otpada. Ovom zakonskom regulativom su obuhvaćeni svi proizvođači koji su identificirani federalnim i kantonalnim pravilnikom o pogonima i postrojenjima koja mogu biti pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, te zdravstvene, farmaceutske i fitofarmaceutske ustanove, kojima je propisana obaveza izrade Plana upravljanja otpadom sektorskim propisima. Trenutno ne postoji jedinstvena i precizna evidencija privrednih subjekata-proizvođača otpada, kao ni podaci o količinama proizvedenih specifičnih vrsta otpada od ovih subjekata na području SBK/KSB.

74

Prema raspoloživim podacima 27 industrijskih postrojenja (koji su i proizvođači otpada) sa područja SBK/KSB ima važeću okolinsku dozvolu izdatu od FMOiT, od kojih samo 3 industrije izvještavaju za BH PRTR. S druge strane, 21 industrijsko postrojenje (koja su i proizvođači otpada) sa područja SBK/KSB ima važeću okolinsku dozvolu izdatu od Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okolišta, povratka i stambenih poslova SBK/KSB, od kojih samo 6 industrija izvještava za BH PRTR. S obzirom da sve industrije sa područja SBK/KSB koje posjeduju važeće okolinske dozvole ne izvještavaju za potrebe BH PRTR, to ukazuje na zaključak da ne postoji ažurna evidencija niti analiza podataka o njihovim produkovanim i zbrinutim količinama otpada. Iz ovog razloga nije moguće ni izračunati uobičajne indikatore za industrijski otpad na području SBK/KSB za 2012/2013. godinu. Federalnim Zakonom o upravljanju otpadom propisane su osnovne odredbe koje obavezuju na selektivno prikupljanje i razdvajanje otpada prema vrsti i osobinama, ali u praksi sistem selektivnog prikupljanja i razdvajanja otpada još nije zaživio zbog nedostatka provedbenih propisa koji se trebaju donijeti za: opremu koja sadrži polihlorirane bifenile-PCB i polihlorirane terfenile-PCT, otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, otpadni azbest, titan dioksid, građevinski otpad, te sav otpad animalnog porijekla a koji nije utvrđen Pravilnikom o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe („Sl. novine FBiH“, br.08/08). Od obaveza koje su propisane zakonskim okvirom za upravljanje otpadom na nivou FBiH, u nadležnom ministarstvu za okoliš SBK/KSB su identifikovane i utvrđene sljedeće preostale obaveze i problemi:

Ne dostavljaju se godišnji izvještaji o ispunjenju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom ili okolinske dozvole izdate proizvođačima otpada i operatorima postrojenja ili pogona za tretman otpada. Ne postoji efikasan mehanizam uvođenja pravnih subjekata u sistem, radi nadgledanja proizvodnih procesa i smanjenja produkcije otpada;

Ministarstvo ima samo listu operatora kojima su izdate dozvole za upravljanje otpadom, ali se ne vode evidencijske baze detaljnih podataka;

U ministarstvu nije uspostavljen elektronski Registar o postrojenjima i zagađivanjima, nije uspostavljena elektronska mreža sa FMOiT, pa se stoga i ne vodi evidenciju na način kako je to propisano u Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima (“Službene novine FBiH”, br. 82/07).

Federalnim Zakonom o upravljanju otpadom nadležnost u upravljanu otpadom je podijeljena između FBiH i kantona, dok kantonalni propisi dalje uređuju prenošenje ovlasti na općine i komunalna preduzeća, a predviđa i donošenje dodatnih provedbenih propisa. U skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH („Sl. novine FBiH“ br. 34/06), u okviru djelokruga jedinice lokalne samouprave su između ostalog i upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture, uključujući prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada, održavanje javne čistoće i dr. Zakon o komunalnim djelatnostima SBK/KSB („Službene novine SBK“, br. 13/13) propisuje da općine obezbjeđuju obavljanje komunalnih djelatnosti određenih ovim zakonom. Također, obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti iz ovog Zakona može se obezbijediti na nivou kantona ukoliko je ekonomičnije i efikasnije, a moguće je i da dvije ili više općina zajednički obavljaju komunalne djelatnosti. Od obaveza koje su propisane zakonskim okvirom za upravljanje otpadom na nivou SBK/SBK, identifikovane su i utvrđene sljedeće preostale obaveze i problemi:

Kanton nije definirao način upravljanja tehnološkim otpadom, te nije donio odgovarajući propis sa sadržajem. Dok se ne donese ovaj propis koristi se propis na Federalnom nivou;

75

Kanton nije definirao obavezu sakupljanja opasnog otpada, te nije donio odgovarajući propis sa sadržajem. Dok se ne donese ovaj propis koristi se propis na Federalnom nivou;

Kanton nije definirao vršenje upravljanja posebnim otpadom. Dok se ne donese ovaj propis koristi se propis na Federalnom nivou;

U Kantonu ne postoji katastar zagađivača ili katastar nekretnina u koji se registruju deponije;

Nadležno kantonalno ministarstvo je dobilo samo software za Registar iz FMOiT. Odgovarajući hardware, te obuka zaposlenika iz Ministarstva koji bi radio na uspostavi ovog registra na nivou SBK/KSB su izostali. Kantonalno ministarstvo nema uspostavljen elektronski Registar o postrojenjima i zagađivanjima, nije uspostavljena elektronska mreža sa FMOiT.

Kanton je trenutno u I fazi pripreme KEAP-a. Od 12 općina u KSB/SBK njih 7 je izradilo LEAP-e, dok 5 općina nije još uvijek izradilo ovaj dokument. U izrađenim LEAP-ima nije korištena metodologija DPSIR (na bazi indikatora) za ocjenu trenutnog stanja okoliša i upravljanja otpadom. U većini općina nisu formirani timovi za monitoring realizacije ciljeva iz LEAP-a, pa stoga nema ni podataka o dostizanju ciljeva i postignutom napretku. Od 12 općina u KSB/SBK 5 općina je izradilo i usvojilo PUO, 2 općine su izradile i u fazi su usvajanja PUO, dok 5 općina nije još uvijek izradilo PUO. 7 PUO su urađeni na indikatorskom principu za oblast upravljanja otpadom tj. korištenjem DPSIR metodologije. U općinama su formirani timovi za monitoring realizacije ciljeva iz PUO-a, pa postoje podaci o dostizanju ciljeva i postignutom napretku.

U 12 općina je obavljanje komunalnih djelatnosti povjereno javnim preduzećima a po osnovu važećih odluka. Samo u općini Dobretići se odluka ne poštuje zbog nedostatka finansijskih sredstava i nedovoljno osoblja u preduzeću.

Parlament Federacije BiH je 26.10.2009. godine, usvojio Federalnu strategiju zaštite okoliša za planski period 2008-2018. godina čiji sastavni dio čini Strategija upravljanja otpadom. Federacija BiH je izradila i usvojila Federalni plan upravljanja otpadom koji čini provedbeni dokument Strategije upravljanja otpadom FBiH. Federalna strategija upravljanja otpadom i Federalni plan upravljanja otpadom postavili su ciljeve koje je potrebno postići u planskom periodu i mjere za dostizanje tih ciljeva, te jasno definirali ulogu kantona i općina u tom procesu (Akcioni plan). Pregledom i analizom mjera iz Akcionog plana koje podrazumijevaju učešće kantona u njihovoj realizaciji, te na osnovu informacija iz nadležnog ministarstva okoliša u SBK/KSB, može se zaključiti da najveći dio mjera nije realizovan niti je došlo do izmjene indikatora stanja koji u suštini prate određenu mjeru. Ključni razlozi za ovo stanje su: nedostatak finansijskih sredstava u budžetu Kantona i općina za ove svrhe, sredstva koja se dobiju iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH se dominantno usmjeravaju na projekte vodosnabdijevanja i kanalizacije putem programa finansiranja u SBK/KSB, dok se za projekte upravljanja otpadom usmjeravaju relativno mala sredstva, nedovoljni resursi (ljudski i tehnički) u nadležnim ministarstvima na Kantonalnom nivou za prikupljanje podataka i izvještavanje o nastalom otpadu, načinima transporta i postupanja sa otpadom, nedovoljan nivo informisanosti i javne svijesti svih proizvođača otpada, operatora za upravljanje otpadom, uključujući i stanovništvo na području SBK/KSB o efikasnom sistemu integralnog upravljanja otpadom, nedovoljna multisektorska povezanost i participatorni pristup u analizi i odlučivanju za sve vrste otpada; neusuglašeni propisi (svi kantonalni a naročito propisi oko upravljanja različitim vrstama otpada) koji uzrokuju njihovu nepotpunu implementacije na terenu, neizvršavanje obaveza operatora upravljanja otpadom za izvještavanjem po obavezama iz izdatih dozvola uslijed čega nema evidencija o količinama i vrsti prikupljenog i zbrinutog otpada, nedovoljna općinska saradnja i realizacija postignutih sporazumu u uspostavi i razvoju RCUO i prateće infrastrukture za upravljanje otpadom, nedovoljan broj inspektora za zaštitu okoliša u SBK/KSB te time i nedovoljan inspekcijski nadzor, i sl. Od strateških dokumenata na nivou SBK/KSB trenutno je u fazi javnih rasprava jedini dokument tj. Nacrt Strategije privrednog razvoja Srednjobosanskog Kantona za period 2013.- 2023. godina. U ovom dokumentu se oblast upravljanja otpadom spominje u okviru sljedećih ciljeva/mjera: Strateški

76

cilja 1. Kreiranje privlačnog poslovnog okruženja Prioritetni cilj 1.3. Izgradnja i unapređenje postojeće infrastrukture Mjera 1.3.4. Izgradnja i unapređenje infrastrukture za odlaganje otpada. Na nivou općina u SBK/KSB urađeno je ukupno sedam PUO koji predstavljaju strateško-planske dokumente za upravljanje otpadom najnižeg reda. Pet općina u SBK/KSB (Jajce, Dobretići, Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf – Uskoplje) nemaju urađene PUO za svoja područja, a što je obaveza iz Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom. Ciljevi koji su definirani općinskim Planovima upravljanja otpadom usklađeni su kvantificirani i vremenski određeni te su u skladu sa Strategijom upravljanja otpadom FBiH. Mjere se svode uglavnom na ulaganja u infrastrukturu koja će pomoći operateru sistema na teritoriji općine da poboljša uslugu i uspostavi sistem odvojenog prikupljanja i reciklaže otpada, te akcije na uklanjanju divljih deponija. Sa aspekta ispunjenja ciljeva u smislu proširenja usluge prikupljanja i odvoza otpada, četiri općine su kroz realizaciju projekta „Općinski program za upravljanje čvrstim otpadom u BiH“ financiranim od strane Švedske međunarodne razvojne agencije „SIDA“, nabavile dodatnu opremu (vozila, kante, kontejnere) koju su stavile na raspolaganje općinskim komunalnim preduzećima te su na taj način ostvarile napredak u poboljšanju usluge prikupljanja i odvoza otpada na svojoj teritoriji. U skladu sa Članom 7 Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom, sve općine dužne su da dostave svoje planove kantonalnome ministarstvu mjerodavnome za pitanja okoliša. Trenutno nadležno Kantonalno ministarstvo za okoliš nije dobilo ni jedan urađeni općinski plan upravljanja otpadom. Ključni problemi u općinama zbog kojih se postavljeni ciljevi u planovima upravljanja otpadom veoma sporo ili nikako ne ostvaruju su: nedostatak finansijskih sredstava u budžetu općina za ove svrhe, sredstva koja se dobiju iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH se u vrlo malom procentu usmjeravaju za projekte upravljanja otpadom, nedovoljni ljudski i tehnički resursi u nadležnim općinskim službama, nedovoljan nivo informisanosti i javne svijesti svih proizvođača otpada, operatora za upravljanje otpadom, uključujući i stanovništvo na području općina u SBK/KSB o efikasnom sistemu integralnog upravljanja otpadom, nedovoljna općinska saradnja i realizacija postignutih sporazumu u uspostavi i razvoju RCUO i prateće infrastrukture za upravljanje otpadom, te nedovoljan broj inspektora za zaštitu okoliša i nedovoljan inspekcijski nadzor u općinama. Značajan problem predstavlja i važeća prostorno-planska dokumentacija. Prostorni plan tretira namjenu prostora i lokacijske uslove za objekte, a njime treba obuhvatiti sve objekte za upravljanje otpadom, što u praksi nije tako. U PP SBK/KSB predviđa se i hitno poduzimanje sljedećih aktivnosti: (i) saniranje svih nelegalnih deponija; (ii) na postojećim legalnim deponijama uspostaviti minimum uslova sanitarne deponije (ograda, vaga, pokrivanje otpada inertnim materijalom); (iii) hitno pristupiti izradi elaborata upravljanja otpadom, kako bi se utvrdila organizacija i cijena rada za svaku općinu, te (iv) pristupiti izradi projekta za sanitarne deponije i to na međuopćinskom nivou. Prethodne aktivnosti realiziraju se u određenoj mjeri po općinama a u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima i prioritetima. Određivanje svake pojedinačne lokacije (općinske pretovarne/sabirne stanice, međuopćinskih pretovarnih/sabirnih stanica, te kantonalnog odlagališta), uvjeta korištenja, te mjere zaštite je obaveza lokalnih organa i međuopćinskog dogovora. Na bazi dostupnih informacija može se zaključiti da još uvijek nije ništa urađeno po pitanju konačnog definisanja lokacija međuopćinskog odlagališta otpada/pretovarne stanice, te središnjeg kantonalnog odlagališta u prostornim planovima SBK/KSB i općina. Nadležni odjeli za okoliš i prostorno planiranje i uređenje u Kantonu trebaju odrediti lokaciju središnjeg kantonalnog odlagalište za općine koje nemaju riješeno pitanje na regionalnu deponiju u Mošćanici, kroz proces izmjene i dopune Prostornog plana SBK/KSB. U rješavanje ovog problema trebaju biti uključeni i općinski odjeli za prostorno planiranje i uređenje, koji će u sklopu svojih

77

općinskih prostornih planova predložiti mjesta za neophodnu infrastrukturu (općinske deponije/sabirne stanice/međuopćinske pretovarne stanice) i uskladiti ih sa kantonalnim planom.

78

4 ADMINISTRATIVNI OKVIR UPRAVLJANJA OTPADOM

4.1 Institucionalna organizacija i nadležnosti

4.1.1 Državni nivo

Na nivou Bosne i Hercegovine nema institucije nadležne za oblast zaštite okoliša. Zakonom o ministarstvima i drugim organima Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH“ br. 5/03) Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa su stavljene u nadležnost neke aktivnosti iz oblasti zaštite okoliša. Odredbama Člana 9. stav 2. Zakona „Ministarstvo je nadležno i za obavljanje poslova i zadataka iz nadležnosti BiH koji se odnose na definiranje politike, osnovnih principa, koordiniranje djelatnosti i usklađivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na međunarodnom planu u područjima:

Poljoprivrede,

Energetike,

Zaštite okoliša, razvoja i korištenja prirodnih resursa,

Turizma. Određenim pitanjima iz oblasti zaštite okoliša na državnom nivou bave se i Ministarstvo vanjskih poslova i Direkcija za europske integracije. U skladu sa zakonskom regulativom detaljno analiziranom u Poglavlju 3.1 (Tabela 8 i Tabela 9), oblast upravljanja specijalnim vrstama otpada uključujući otpad od fitofarmaceutskih sredstava, farmaceutski otpad i radijacijski otpad je uređena na nivou države BiH kroz:

Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima („Sl. glasnik BiH“ br. 51/11),

Pravilnik o zbrinjavanju farmaceutskog otpada („Sl. glasnik BiH“ br. 23/11), i

Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“ br.88/07). Uvidom u ove zakone moguće je utvrditi da su nadležnosti za nadzor nad upravljanjem otpada iz poljoprivrednih apoteka i zdravstvenih apoteka prenesene na niže nivoe vlasti. Nadležnost za provedbu Zakona o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti je data Državnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. Međutim, još uvijek nisu doneseni odgovarajući pravilnici za upravljanje radioaktivnim otpadom u skladu sa Članom 17 ovog Zakona, te u tom smislu i nije precizno definirana nadležnost za praćenje i inspekcijski nadzor nad ustanovama koje generiraju radioaktivni otpad.

4.1.2 Federacija BiH

Glavna institucija za pitanja zaštite okoliša u Federaciji BiH je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. U okviru Ministarstva postoji pet sektora: Sektor za zaštitu okoliša, Sektor za okolišne dozvole, Sektor za turizam, Sektor za implementaciju projekata i Sektor za pravne, financijske i opće poslove. Ministarstvo djeluje kao nacionalna središnjica Bosne i Hercegovine u Europskoj agenciji za okoliš – EEA. Pored Federalnog ministarstva okoliša i turizma, i drugi federalni organi i institucije dijelom obavljaju određene aktivnosti vezane za zaštitu okoliša, kao što su:

Federalno ministarstvo prostornog uređenja,

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,

Federalno ministarstvo zdravlja,

Federalna uprava civilne zaštite,

Federalna uprava za inspekcijske poslove.

79

Oblast upravljanja čvrstim otpadom je detaljno uređena propisima na Federalnom nivou koji propisuju obaveze svih aktera koji su dio sistema. Od posebnog značaja su federalni Zakon o upravljanju otpadom i prateći pravilnici koji reguliraju obaveze proizvođača ili vlasnika otpada i sakupljača otpada, odnosno operatera koji se bave prikupljanjem svih vrsta otpada. Federalno ministarstvo okoliša i turizma i ima obavezu praćenja ispunjavanja obaveza proizvođača ili vlasnika otpada koji su u njihovoj nadležnosti, da pripreme Plan upravljanja otpadom i razdvajaju i pravilno skladište nastali otpad do trenutka predavanja otpada operateru sistema. S tim u vezi Ministarstvo je nadležno za izdavanje dozvola za tretman i odlaganje otpada operaterima sistema na koje proizvođači ili vlasnici otpada prenose obaveze upravljanja otpadom. Ovo ministarstvo je također nadležno za planiranje u oblasti upravljanja čvrstim otpadom te nadzor nad uspostavljanjem sistema regionalnog odlaganja otpada i zatvaranje lokalnih odlagališta. Inspekcijski nadzor iz domena provedbe Zakona o upravljanju otpadom je u nadležnosti Inspektorata urbanističko – ekološke inspekcije Federalne uprava za inspekcijske poslove. Ovaj inspektorat je također nadležan za nadzor provedbe odredbi iz Pravilnika o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima („Sl. novine FBiH“ br. 51/11) a koje se odnose na upravljanje otpadom iz poljoprivrednih apoteka u skladu sa Članom 9. ovog Pravilnika i Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakiranju i označavanju otpada („Sl. novine FBiH“ br. 38/06). Ovdje je potrebno napomenuti da, iako donesen od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma, nadzor nad primjenom odredbi iz Pravilnika o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe („Sl. novine FBiH“ br. 08/08) dat je u nadležnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Inspektorata poljoprivredne inspekcije Federalne uprave za inspekcijske poslove. Također je inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi iz Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom („Sl. novine FBiH“ br. 77/08) dat u nadležnost Inspektorata sanitarno-zdravstveno-farmaceutske inspekcije Federalne uprava za inspekcijske poslove.

4.1.3 Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna

Ne postoji jedinstven oblik organizacije ili politike za ministarstva koja se bave pitanjima okoliša na kantonalnom nivou u FBiH. Kantonalni organ uprave nadležan za poslove iz oblasti zaštite okoliša, upravljanja otpadom i komunalnih djelatnosti u Srednjobosanskom kantonu je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova. Prema odredbama Pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova za obavljanje poslova i zadataka iz nadležnosti Ministarstva, obrazovane su četiri osnovne ustrojstvene jedinice, i to:

Odjel prostornog uređenja,

Odjel za zaštitu okoliša,

Odjel obnove i povratka, i

Odjel za drugostupanjsko upravno rješavanje iz oblasti urbanizma, građenja, okoliša i stambenih odnosa.

Na Slika 3 dat je shematski prikaz unutrašnjeg ustrojstva Ministarstva i Odjela za zaštitu okoliša.

80

Slika 3. Shematski prikaz unutrašnjeg ustrojstva Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova i Odjeljenja za zaštitu okoliša

Prema Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, stručni savjetnik za zaštitu okoliša i koordinator za deminiranje u opisu svog posla, između ostalog treba da obavlja i sljedeće poslove:

poduzimanje odgovarajućih radnji i predlaganje stručnih mišljenja koja će služiti kao temelj za izdavanje dozvola za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom i vršitelje aktivnosti koji ne podliježu obvezi pribavljanja okolišne dozvole,

pripremanje i poduzimanje potrebnih aktivnosti na izradi katastra i baze podataka iz oblasti zaštite okoliša,

vođenje registra pogona i postrojenja i zagađivanja okoliša (zrak, voda i tlo) iz pogona i postrojenja, te koordiniranje s općinskim službama i u vezi s tim informiranja inspektora zaštite okoliša.

Dosadašnja praksa u Ministarstvu je takva da poslove vezane za otpad, kao i većinu drugih poslova iz oblasti zaštite okoliša, obavljaju i ostali zaposlenici iz službe. Ne postoji jasno razgraničena administrativna struktura za upravljanje otpadom, kao ni radno mjesto koje se isključivo bavi zadacima i poslovima upravljanja otpadom u Kantonalnom ministarstvu. Prostorni plan SBK/KSB za planski period 2005.-2025. godina predvidio je formiranje administrativne strukture za upravljanje otpadom u okviru kantonalnog ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoline te u općinama, kao i formiranje Agenciju za zaštitu okoline na nivou Kantona. Od navedenih aktivnosti ništa nije realizovano na području SBK/KSB u proteklom periodu. Prema članu 58. Kantonalnog zakona o zaštiti okoliša, treba se osnovati Kantonalni fond za zaštitu okoliša, radi unapređivanja razvitka ekonomske strukture povoljne za okoliš, sprječavanja štete za

Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite

okoliša, povratka i stambenih poslova

Odjeljenje za

zaštitu okoliša

Odjel obnove i

povratka

Odjel prostornog

uređenja

Odjel za drugostupanjsko

upravno rješavanje iz oblasti urbanizma, građenja, okoliša i stambenih odnosa

Pomoćnik ministra

Stručni savjetnik za zaštitu okoliša

Stručni savjetnik za zaštitu okoliša i koordinator za deminiranje

Inspektor za zaštitu okoliša

Viši referent

81

okoliš, otklanjanja nastale štete u okolišu, očuvanja zaštićenih prirodnih područja, motiviranja i unapređivanja najbolje raspoložive tehnologije i alternativa te unapređivanja ekološke svijesti javnosti i istraživanja okoliša. Iako je donesen Kantonalni zakon o Fondu, ovo tijelo još uvijek nije zvanično uspostavljeno. Kako je SBK/KSB kanton koji nema kantonalnu upravu za inspekcijske poslove, Inspektorati su formirani unutar ministarstava. Inspektor zaštite okoliša, prema prethodno spomenutom Pravilniku, između ostalog treba da obavlja i sljedeće poslove:

poduzimati inspekcijske radnje na utvrđivanju stanja izvršavanja propisa zaštite okoliša i drugih propisa kod subjekata nadzora tj. pravnih i drugih osoba i građana koji su u obavljanju svoje djelatnosti i radu dužni postupati prema tim propisima,

vršiti nadzor nad izvršavanjem obaveza koje se operatoru pogona i postrojenja u granicama kantonalne nadležnosti propisuju okolišnom dozvolom koju izdaje Ministarstvo,

vršiti nadzor nad provođenjem obaveza izrade Plana aktivnosti i pribavljanja okolišne dozvole za postojeće pogone i postrojenja, itd.

Uvidom u Izvještaj o radu inspektora zaštite okoliša evidentirano je da inspekcijskoj kontroli podliježe i dozvola za upravljanje otpadom koju Ministarstvo izdaje za subjekte kantonalne nadležnosti, kojom se definiraju aktivnosti tretmana/odlaganja otpada obzirom na vrstu, količinu i metode njegovog tretmana, tehničke zahtjeve za rad, sistem monitoringa i mjere zaštite koje je potrebno poduzeti. U izvještaju za period 01.01.-31.01.2013. godine jedan od ovih subjekata bio je predmet inspekcijskog nadzora i uslijed nepravilnosti u radu izrečena mu je upravna mjera. Do sada je jako malo izrečenih upravnih mjera i prekršajnih kazni od strane inspektora zaštite okoliša. Pored Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova i drugi kantonalni organi i institucije dijelom obavljaju određene aktivnosti vezane za zaštitu okoliša, a to su:

Kantonalno ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede, i

Kantonalno ministarstvo zdravstva i socijalne politike. Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB vrši nadzor nad provedbom Pravilnika o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe („Sl. novine FBIH“, br. 08/08), dok je u nadležnosti Ministarstva zdravstva i socijalne politike SBK/KSB da vrši nadzor nad provedbom Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom („Sl. novine FBIH“, br.77/08). Oba ministarstva imaju svoje inspektorate u kojima je zaposleno:

2 šumarska inspektora,

3 poljoprivredna inspektora,

3 veterinarska inspektora,

1 vodni inspektor

5 sanitarnih inspektora. Trenutno u Ministarstvu zdravstva nema zaposlenih ni farmaceutskih ni zdravstvenih inspektora kako je predviđeno Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu. Na Slika 4 je data shema kantonalne administracije koja uključuje detaljniji prikaz unutarnjeg ustrojstva Ministarstava koja imaju nadležnosti u upravljanju otpadom.

82

Slika 4. Shema kantonalne administracije

Skupština kantona

Vlada kantona

Ministarstvo pravosuđa i uprave

Ministarstvo šumarstva,

poljoprivrede i

vodoprivrede

Ministarstvo gospodarstva

Ministarstvo

financija

Ministarstvo zdravstva i socijalne politike

Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta

Ministarstvo prostornog uređenja,

građenja, zaštite okolišta, povratka i stambenih poslova

Ministarstvo unutrašnjih poslova

Kantonalna uprava za šumarstvo

Odjel za organizaciju: 1. Pomoćnik ministra 2. Stručni savjetnik za zdravstvo 3.Viši referent

Inspektorat:

1. Glavni kant. insp. 2. Insp. socijal. politike 3. Sanit. insp. 4.Vozač

Odjeljenje šumarstva: 1. Pomoćnik ministra 2. Struč.savjetn. za pravne poslove u šumarstvu i vodoprivredi

Odjeljenje poljopr.,prehrambene ind. i veterinarstva: 1. Pomoćnik ministra 2. Struč.savjetn. za pravne poslove 3.Viši SS za bilj. proizv. 4. Viši SS za prehr. ind. 5. Viši SS za zootehn. 6. Stručni savjetnik za veterinarstvo 7. SS za veter.

Inspektorat 1. Gl. kant. insp. 2. Šumars. insp. 3. Poljopr. insp. 4. Veter.insp. 5.Vodni insp. 6. Viši referen-vozač

Kantonalna uprava za pitanje branitelja i invalida domovinskog rata

Kantonalni arhiv Kantonalni zavod za urbanizam, prostorno planiranje i

zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa Kantonalna uprava za geodetske i imovinsko pravne

poslove

Kantonalna uprava za civilnu zaštitu

83

Na nivou SBK/KSB donesen je kantonalni Zakon o upravljanju otpadom. Nadzor nad poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima za tretman otpada koji obuhvataju područje dviju ili više općina obavlja Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova. Pored toga, nadzor nad poslovima upravljanja svim vrstama otpada, te određivanje lokacija i zemljišta u poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima za tretman otpada obavlja općinska služba uprave mjerodavna za poslove okoliša. Inspekcijski nadzor sukladno odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona obavlja inspektor zaštite okoliša i to na kantonalnom nivou kantonalni inspektor, a na općinskom nivou komunalni/okolišni inspektor ovisno o tome ko je izdao dozvolu za djelatnost tretmana otpada. Komunalna djelatnost, odnosno oblast upravljanja komunalnim otpadom, uređena je Kantonalnim zakonom o komunalnim djelatnostima nad čijim provođenjem nadzor vrši Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova i nadležne općinske službe za komunalne poslove, svako u okviru svoje nadležnosti. Prema Članu 42. Zakona, inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi ovog zakona, vrši općinski komunalni inspektor. Samo općine Kreševo, Busovača, Vitez, Travnik, Bugojno i Jajce imaju komunalne inspektore. Prema Članu 43. prethodnog zakona, inspektoru u vršenju inspekcijskog nadzora treba da pomaže komunalni redar. Ni u jednoj općini u Kantonu nije uvedeno radno mjesto komunalnog redara sa tačno definisanim ovlaštenjima i obavezama vezano za upravljanje otpadom. Bilo je pokušaja da se ovo radno mjesto uspostavi u općinama Travnik i Fojnica, ali je sve ostalo samo na pokušaju. Sporo rješavanje problema na terenu u općinama posljedica je među ostalim i nepostojanja kontinuiranog inspekcijskog nadzora u oblasti upravljanja otpadom. Uzrok ovome je neusklađenost nadležnosti u vertikalnom smislu – općina, kanton i FBiH a što često uzrokuje nemogućnosti vršenja nadzora u ovoj oblasti, te nedovoljan broj inspektora na svim nivoima.

4.1.4 Općine u Srednjobosanskom kantonu/Kantonu Središnja Bosna

Nadležnosti općine kao jedinice lokalne samouprave a u upravljanju otpadom, definirane su i nizom Zakona kako slijedi:

prema Zakonu o upravljanju otpadom FBiH („Sl. novine FBiH“ br. 33/03, 72/09) i Zakona o komunalnim djelatnostima SBK („Sl. novine SBK/KSB“ br. 13/13) općina je nadležna za planiranje upravljanja otpadom u okviru svojih nadležnosti,

prema Zakonu o principima lokalne samouprave („Sl. novine FBiH“ br. 49/06), općina je nadležna za donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, uključujući zoniranje, utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline, upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture; prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada, održavanje javne čistoće, dakle i za izdavanje dozvola za postavljanje komunalne infrastrukture,

te prema Zakonu o upravljanju otpada („Sl. novine FBiH“ br. 33/03, 72/09) općina je nadležna za provođenje programa edukacije u oblasti upravljanja otpadom.

Poslovi iz oblasti upravljanja otpadom, drugih komunalnih djelatnosti, obnove i razvoja, stambenih djelatnosti u općinama SBK/KSB organizirani su u okviru jedne općinske službe. Sama organizacija i broj sistematiziranih radnih mjesta na poslovima komunalnih djelatnosti različita je po općinama i zavisi od veličine općine, njenih budžetskih mogućnosti i ukupnog broja zaposlenih. Opis poslova, kako kod organizacionih oblika, tako i kod pojedinih radnih mjesta nisu adekvatno utvrđeni i svodi se na izraz „stambeno komunalne djelatnosti“. Oblast upravljanja otpadom se ne spominje u opisima radnih mjesta. U općinama ne postoji službenik koji se isključivo bavi

84

informiranjem javnosti u vezi komunalnih pitanja i te poslove najčešće obavljaju stručni saradnici za komunalne poslove.

4.2 Ugovori i saradnja u oblasti upravljanja otpadom

4.2.1 Međuopćinski sporazumi i saradnja

Općine Vitez, Travnik, Novi Travnik i Busovača potpisnice su Sporazuma o pristupanju projektu gospodarenja čvrstim otpadom i korištenju deponije Mošćanica u Zenici za čiju je realizaciju kreditna sredstva osigurala Svjetska banka. Općine Travnik i Busovača u cijelosti koriste usluge Regionalne deponije Mošćanica, a općina Vitez tek od 2013. godine. Općina Novi Travnik, iako je zaključila Sporazum o korištenju Regionalne sanitarne deponije Mošćanica, još nije pristupila korištenju iste iz razloga previsoke cijene odlaganja, a koju trenutno ne može finansirati. Općine Gornji Vakuf - Uskoplje, Donji Vakuf, Bugojno i Jajce su u aprilu 2011. godine potpisale sporazum o zajedničkoj saradnji na izgradnji Regionalnog centra za upravljanje otpadom. Buduća lokacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom se nalazi na području općine G. Vakuf-Uskoplje na prostoru površinskog kopa uglja rudnika „Kreka“. Izrađena je Studija izbora lokacije, koja je obuhvatila tehničke i ekonomske parametre za predloženu lokaciju, kao i Studija izvodljivosti za predloženu lokaciju. Ključni rezultat institucionalne analize u studiji jeste da se aktivnosti upravljanja čvrstim otpadom na teritoriji SBK regije 1 trebaju vršiti u skladu sa aktivnostima započetim s ciljem uspostave i realizacije regionalnog preduzeća, tj. Sporazuma o uspostavljanju međuopćinskog vijeća za implementaciju RSD za čvrsti otpad i Sporazuma o uspostavi regionalnog centra za upravljanje otpadom – DOO Gornji Vakuf – Uskoplje. Do sada, oba sporazuma zaključena su samo od strane općina Gornji Vakuf –Uskoplje, Donji Vakuf i Jajce. Četvrta općina koja sačinjava region, općina Bugojno, još se uvijek nije pridružila sporazumima. U sklopu rješavanja regionalnog koncepta odlaganja komunalnog otpada općine Travnik, Novi Travnik i Vitez su u aprilu 2014. godine potpisale Memorandum o razumijevanju kojim su se ove tri općine obavezale za poduzimanje konkretnih aktivnosti na pripremi i implementaciji projekta izgradnje međuopćinske pretovarne stanice. Potpisnice ovog Memoranduma su se obavezale na međusobnu saradnju što podrazumijeva stalnu razmjenu informacija i konsultacije u toku projekta po fazama uz zajedničko praćenje realizacije projekta, te koordinaciju na terenu. Nisu dostupne informacije o realizovanim konkretnim aktivnostima koje proizlaze iz ovog Memoranduma.

4.2.2 Ugovori između općina i javnih preduzeća

Uzimajući u obzir da su poslovi organiziranja prikupljanja, transporta i odlaganja otpada u nadležnosti općina to se i ugovori i saradnja sa trećim licima ostvaruju na nivou općinskih administrativnih i komunalnih struktura. Prema Članu 9. Zakona o komunalnim djelatnostima („Sl. novine SBK“, br. 13/13) općina obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti koje se finansiraju iz njenog budžeta obavezno povjerava javnim preduzećima komunalnih djelatnosti, koje je odlukama općinskog vijeća formirala za obavljanje tih komunalnih djelatnosti. U slučaju da javno komunalno preduzeće ne posjeduje odgovarajuće tehnološke i ekonomske uslove za obavljanje povjerenih komunalnih djelatnosti, odnosno dijela pojedinih komunalnih djelatnosti, obavljanje tih djelatnosti moguće je povjeriti drugom pravnom licu. Postojeća organizacija upravljanja komunalnim otpadom je bazirana na principu jedna općina – jedan operator sa izuzetkom općine Travnik u kojoj su registrirana tri operatera.

85

Popis javnih komunalnih preduzeća koja putem ugovora ili sporazuma učestvuju u oblasti upravljanja otpadom na području SBK/KSB dat je u Tabela 15. Tabela 15. Popis javnih preduzeća koji na osnovu ugovora sa općinom učestvuju u upravljanju otpadom na području SBK/KSB

R.br. Naziv javnog preduzeća Naziv općine sa kojom je sklopljen ugovor

1. JKUP “Čistoća” d.o.o. Bugojno

2. JKP “Komunalac” d.o.o. Busovača

3. JKUP „Čistoća“ d.o.o. Donji Vakuf

4. JKP „ViK“, d.o.o. Dobretići

5. JKP “Šćona” d.o.o. Fojnica

6. JKP “Radovina” d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje

7. JKP “Čistoća i Zelenilo” d.o.o. Jajce

8. JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Kiseljak

9. JKP “Komunalno” d.o.o. Kreševo

10. JKP „Vilenica-Čistoća“ d.o.o. Novi Travnik

11. JKP “Bašbunar”d.o.o. Travnik

12. JKP "Trebišnjica" d.o.o., Nova Bila Travnik

13. Sportsko-rekreacioni centar "Vlašić", d.o.o. Travnik

14. JKP “Vitkom” d.o.o. Vitez

Vlasnička struktura većine komunalnih preduzeća je 100% državno vlasništvo, osim Sportsko-rekreacionog centra "Vlašić", d.o.o koji je u privatnom vlasništvu. Aktivnosti na upravljanju otpadom kod komunalnih preduzeća, svedene su na one osnovne tj. prikupljanje otpada, njegov transport i odlaganje na odlagališta. Zbrinjavanje otpada kod komunalnih preduzeća nije jedina djelatnost u opisu njihovih dužnosti. Ostale aktivnosti kao npr. vodosnabdijevanje, odvodnja komunalnih otpadnih voda, održavanje zelenih površina, upravljanje tržnim pijacama, pranje gradskih ulica, zimska služba, i dr. su također u nadležnosti komunalnih preduzeća. JKP „VIK“ d.o.o. u općini Dobretići, kojem je općina dodijelila poslove organiziranog prikupljanja i odvoza kućnog smeća i krupnog otpada, zbog nedostatka tehničko-materijalnih sredstava uopće ne vrši navedene poslove.

4.3 Analiza i zaključci Administrativno gledano, nadležnosti za upravljanje čvrstim otpadom su podijeljene između nadležnih tijela u FBiH, SBK/KSB i općina. U skladu sa zakonskim propisima, upravljanje svim vrstama otpada je regulirano propisima na federalnom nivou gdje su nadležnosti za planiranje i uspostavljanje sistema upravljanje čvrstim otpadom date Federalnom ministarstvu okoliša i turizma. U okviru svojih nadležnosti, ovo ministarstvo izdaje dozvole za izvoz otpada, licence za operatere sistema upravljanja otpadom, te okolišne dozvole u okviru kojih su pogoni i postrojenja iz njihove nadležnosti dužni pripremiti Plan upravljanja otpadom i osigurati da se njihovim otpadom upravlja na način propisan zakonskim odredbama. Inspekcijski nadzor iz domena provedbe Zakona o upravljanju otpadom je u nadležnosti Inspektorata urbanističko – ekološke inspekcije Federalne uprave za inspekcijske poslove. Ne postoji jedinstven oblik organizacije ili politike za ministarstva koja se bave pitanjima okoliša na kantonalnom nivou u FBiH. Komunalna djelatnost, odnosno oblast upravljanja komunalnim otpadom uređena je Kantonalnim zakonom o komunalnim djelatnostima nad čijim provođenjem nadzor vrši Ministarstvo prostornog

86

uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova i nadležne općinske službe za komunalne poslove, svako u okviru svoje nadležnosti. Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi ovog zakona vrši općinski komunalni inspektor. Analiza Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB pokazala je da ne postoji jasno razgraničena administrativna struktura za upravljanje otpadom, kao ni radno mjesto koje se isključivo bavi zadacima i poslovima upravljanja otpadom u ovom ministarstvu. Na nivou Kantona primjetna je nedovoljna multisektorska povezanost i participatorni pristup u analizi i odlučivanju za sve vrste otpada, kao i nedovoljni resursi (ljudski i tehnički) u nadležnim ministarstvima koji se bave upravljanjem otpadom. Nedovoljna je i nepravovremena općinska saradnja i realizacija postignutih sporazuma u uspostavi i razvoju RCUO i prateće infrastrukture za upravljanje otpadom Neophodno je pojačati inspekcijski nadzor nad provedbom zahtjeva iz dozvola za upravljanje otpadom koje je izdalo kantonalno ministarstvo okoliša. Kanton, odnosno općine obavljanje komunalnih djelatnosti povjeravaju javnim preduzećima za komunalne djelatnosti. Zbog toga i ne postoje odgovarajuće službe unutar Kantona koje bi se bavile upravljanjem komunalnim otpadom, a u postojećim službama u općinama nedostaje službenik koji u opisu radnog mjesta ima prikupljanje podataka od važnosti za upravljanje otpadom. U općinama ne postoji službenik koji se isključivo bavi informiranjem javnosti u vezi komunalnih pitanja i te poslove najčešće obavljaju obavljaju stručni saradnici za komunalne poslove. Općine su krenule u realizaciju ciljeva iz Strategije upravljanja otpadom potpisivanjem međuopćinskih sporazuma o zajedničkom upravljanju otpadom. Izuzetak su općine Kreševo, Kiseljak, Fojnica i Dobretići koje još uvijek nemaju potpisanih sporazuma kada je u pitanu zajedničko upravljanje otpadom. Od obaveza koje su propisane zakonskim okvirom za upravljanje otpadom na nivou FBiH i SBK/SBK, identifikovane su i utvrđene sljedeće preostale obaveze i problemi:

Ne postoji Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, pa tako ni okolišna inspekcija kao zasebni organ nadzora. Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi zakona o okolišu i upravljanju otpadom i propisa donesenih na temelju ovih zakona obavlja kantonalno ministarstvo okoliša.

U Kantonalnom ministarstvu radi samo jedan inspektor za zaštitu okoliša i upravljanje otpadom. U općinama ne postoje samo inspektori za zaštitu okoliša i upravljanje otpadom. Komunalni inspektori obično, među ostalim, imaju i nadležnost za nadzor nad upravljanjem otpadom i zaštitom okoliša. Zbog malog broja inspektora nedovoljan je inspekcijski nadzor na nivou Kantona i općina, te postoji potreba za jačanjem istog.

Ni u jednoj općini u Kantonu nije uvedeno radno mjesto komunalnog redara sa tačno definisanim ovlaštenjima i obavezama vezano za upravljanje otpadom. Bilo je pokušaja da se ovo radno mjesto uspostavi u općinama Travnik i Fojnica, ali je sve ostalo samo na pokušaju;

U SBK/KSB još uvijek nije formiran Fond za zaštitu okoliša, i ako je donesen Zakon o Fondu.

87

5 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA ZA PRIKUPLJANJE I ODVOZ OTPADA

5.1 Opremljenost za pružanje usluge prikupljanja i odvoza otpada Broj posuda za sakupljanje komunalnog otpada govori o kapacitetu komunalnih preduzeća da zbrinu svu količinu proizvedenog otpada. Mali broj posuda direktno utiče na slabu pokrivenost i povećanje transportnih troškova jer se pojačava dinamika odvoza. Usklađivanje kapaciteta za sakupljanje otpada i efikasnosti transporta je jedan od prioriteta efikasnog integralnog sistema upravljanja otpadom.

Specifikacija posuda za prikupljanje otpada data je u narednoj tabeli. Tabela 16. Vrste i broj posuda za sakupljanje otpada na području SBK/KSB

Općina Vrsta posude Broj posuda

Bugojno Kontejneri 5 m3

Kontejneri 1,1 m3

Kante 50 l-100 l Plastične vreće

72 173 Oko 4.000

Busovača Kontejneri 1,1 m3

Kante 80 l Kante 100 l

60 1.000 1.000

Donji Vakuf Kontejneri 1,1 m3

Kontejneri 7 m3

Plastične vreće

30 7

Dobretići Kontejner 1,1 m3 1

Fojnica Kontejneri 1,1 m3

Kante 140 l Plastične vreće

34 1.608

Gornji Vakuf – Uskoplje Kontejneri 5 m3

Kontejneri 1,1 m3

Kante 140 l Kante 120 l

Parkovske korpe Plastične vreće

3 30 10 10 30

Jajce Kontejneri 4 m3

Kontejneri 1,1 m3

Kante Plastične vreće

32 16 Nepoznat broj

Kiseljak Kante 140 l Kontejneri 1,1 m

3

Komunalne vrećice (prepaid)

12 15

Kreševo Kante 120 l Kontejneri 1,1 m

3

Kante 240 l Korpe

30 30 10 2

Novi Travnik Kante 140 l Kontejneri 1,1 m

3 38 21

Travnik Kante 120 l Kontejneri 1,1 m

3

Korpe za papir

1.500 150 20

Vitez Kante 120 l Kontejneri 5 m

3

785 7

88

Općina Vrsta posude Broj posuda

Kontejneri 7 m3

Kontejneri 1,1 m3

Kontejneri 1,1 m3

za selektivno prikupljanje otpada

7 18 12

U općinama Travnik, Kiseljak i Bugojno primjetan je nedostatak posuda za sakupljanje otpada što rezultira sakupljanjem otpada u plastične vreće rasute po i oko mjesta sakupljanja, ili u najgorem slučaju dolazi do pojave rasutog otpada na mjestima sakupljanja, te raznošenja od strane životinja.

U općinama Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Vitez, Novi Travnik i Kreševo se dešava da stanovništvo u kontejnere odlaže žar što dovodi do požara u kontejnerima. Da bi se ovo spriječilo u općini Vitez su uz kontejnere na nekoliko mjesta postavili i metalne kante za pepeo. Također je izražena pojava samovoljnog pomijeranja kontejnera od strane pojedinih građana u općinama Bugojno, Donji Vakuf, Jajce i Novi Travnik. U općini Dobretići je opremljenost za pružanje usluge prikupljanja i odvoza otpada na najnižoj razini u odnosu na ostale općine. U općini ima samo jedan kontejner koji se povremeno prazni od strane operatera iz općine Jajce. Specifikacija i starost opreme za odvoz otpada kojom raspolažu javna komunalna preduzeća koja pružaju usluge prikupljanja i odvoza otpada na području SBK/KSB prikazane su u Tabela 17. Tabela 17. Specifikacija voznog parka po općinama SBK/KSB

Općina Specifikacija opreme (vozni park) Količina

Bugojno - Vozilo „MAN“, nosivost 9.8 t, 2000. god. - Vozilo „MAN“, nosivost 17.7 t, 1998. god. - Podizač kontejnera „MAN“, nosivost 7.4 t, 2000.

god. - Kamion kiper „MAN“, nosivost 10 t, 1978. god. - Specijalni kamioni Unimog „MERCEDES BENZ“,

nosivost 4 t, 1988. god. - Bager, „NEW HOLAND“, nosivost 4.5 t, 2010. god. - Buldožer „TIP TG75C15741 Kruševac“, nosivost 4 t,

1980. god. - Mali traktor „Tomo Vinković“, nosivost 1.2 t, 1986.

god.

1 1 1

1 1

1 1

1

Busovača - Vozilo „MAN TGM“, nosivost 1,5 t, 2013.god. - Vozilo „Mercedes 24/22“, nosivost 13970 kg,

1992.god. - Vozilo „IVECO“, kipper, dvoosivinac, 2004.god. - Radna mašina „ISB 3CX“ - Radna mašina „ZEPPELIN ZM“, rovokopač

1 1

1 1 1

Dobretići Nema vozila -

Donji Vakuf - Vozilo „TAM 130“, nosivost 5.9 t, 1997.god. - Vozilo „DAF FA 75 240“, nosivost 7.5 t, 1997.god.

1 1

Fojnica - Vozilo „DAF“, nosivost 7,8 t, 1999.god. - Vozilo „DAF“, nosivost 12,7 t, 1999.god. - Utovarivač na deponiji, nosivost 2 t, 2000.god.

1 1 1

Gornji Vakuf - Uskoplje - Vozilo „Mercedes 2222“, nosivost 14 t, 1985.god. - Vozilo „MAN 18273 SK“, nosivost 7,5 t, 1998.god. - Podizač velikih kontejnera „Mercede 1617“,

nosivost 6,5 t, 1986.god. - Rovokopač „Liebherr a 310“, nosivost 11 t,

1992.god. - Utovarivač „Volvo L 70 D“, 2000.god. - Budložer „Kamatsu“, 1995.god.

1 1 1

1

1 1

89

Općina Specifikacija opreme (vozni park) Količina

Jajce - Vozilo „Mercedes“, za prikupljanje i odvoz otpada, 2001.god.

- Vozilo „TAM 130“, podizač kontejnera od 4 m3,

1987. i 1990.god. - Vozilo „Mazda E2 200“, sakupljanje smeća

(sandučar), 1995. i 1998.god. - Vozilo „Volvo L70“, razgrtač smeća na deponiji,

2000.god.

1

2

2

1

Kiseljak - Vozilo „MAN“ 22m3, nosivost 12 t, 2001.god. 1

Kreševo - Vozilo „DAF FA 75.240“, 1997.god. - Caterpillar 428 C, mašina za održavanje, 2001.god. - Kombi vozilo IVECO 35011 Daily, 2001.god.

1 1 1

Novi Travnik - Vozilo „Mercedes“ sa kranom, 1988.god. - Caterpillar, 1992.god. - Vozilo „Gusjeničar“, 1979.god. - Traktor „Tomo Vinković“, 1994.god. - Bubnjar za prikupljanje otpada, 1980.god. - Bubnjar „IVECO“, 2013.god. - Furgon za prikupljanje kartonske ambalaže,

1989.god.

1 1 1 1 2 1 1

Travnik - Vozilo „Mercedes Econik“, nosivost 11,90 t, 2000.god.

- Vozilo Štajer, nosivost 5 t, 1990.god. - Vozilo „Mazda“, nosivost 1 t, 1995.god. - Traktor „Tomo Vinković“, nosivost 1 t - Vozilo „IVECO“, nosivost 950 kg, 2013.god. - Vozilo „Actros“, nosivost 11 t, 2001.god. - Traktor ITO 404, nosivost 800 kg, 2007.god. - Vozilo „Actros“, nosivost 6 t , 2002 god.

1

1 1 1 1 1 1 1

Vitez - Autosmećar „MAN 22-192“, star preko 20 god. - Nakladač „Mercedes 1619“, star preko 30 god. - Caterpillar 428 D - Autosmećar, 3,5 t, 2013.god

1 1 1 2

Prosječna starost vozila koja se koriste za prikupljanje i odvoz otpada na području SBK/KSB je 18 godina. Česti kvarovi na zastarjelim vozilima mogu predstavljati uzrok nefunkcioniranja ili smanjenog obima rada sistema na određeno vrijeme. Osim toga, raspoloživa vozila velike nosivosti odgovaraju potrebama komunalnih preduzeća za kvalitetno obavljanje usluge u nižim dijelovima općina na području SBK/KSB. Problem se javlja u padinskim dijelovima (općine Donji Vakuf, Travnik) gdje pristup nije omogućen standardnim autosmećarima veće nosivosti, te je potrebno angažirati manja vozila koja imaju pristup uskim ulicama, a koje većina općina ne posjeduje.

5.2 Način i dinamika prikupljanja i odvoza otpada Osnovni zadatak sistema upravljanja otpadom je što kraće zadržavanje komunalnog otpada u i oko mjesta njegovog prikupljanja. S tim u vezi se utvrđuju dinamike odvoza. Dinamiku odvoza otpada individualno utvrđuju komunalna preduzeća, a na osnovu produkcija komunalnog otpada u pojedinim općinama. Otpad iz užih gradskih područja se odvozi češće, dok se šire gradsko područje obilazi sa smanjenom dinamikom. Dinamike se određuju na način da najekonomičnije usaglase troškove transporta otpada sa kapacitetima posuda za sakupljanje otpada. Utvrđene dinamike odvoza otpada po općinama su uglavnom odgovarajuće i ne predstavljaju problem efikasnom radu sistema (Tabela 18).

90

Tabela 18. Dinamika odvoza otpada i pokrivenost stanovništva uslugama Općina Uže gradsko područje Šire gradsko područje Pokrivenost

stanovništva

Bugojno Svaki dan 1 x sedmično 90%

Busovača 1x sedmično 1x sedmično 33%

Dobretići - - 0%

Donji Vakuf 6-8x sedmično 1x sedmično 70%

Fojnica 2x sedmično 1x sedmično 44%

Gornji Vakuf - Uskoplje 2x sedmično 1x sedmično 80%

Jajce Svaki dan 1x sedmično 57%

Kiseljak 6x sedmično 1x sedmično 22%

Kreševo Svaki dan 1x sedmično 60%

Novi Travnik Svaki dan 1x sedmično 60%

Travnik Svaki dan 1 x sedmično – 2x mjesečno 70%

Vitez 3x sedmično 1x sedmično 50%

Prosječna pokrivenost stanovništva uslugama prikupljanja i odvoza otpada na području SBK/KSB iznosi 62%. Općine Bugojno i Gornji Vakuf - Uskoplje imaju najveću, a općine Kiseljak i Busovača najmanju pokrivenost stanovništva uslugom. Općina Dobretići uopće ne pruža ovu uslugu svojim građanima.

5.3 Sakupljanje opasnog otpada Opasni otpad je svaki otpad koji je utvrđen Pravilnikom o kategoriji otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, br. 9/05) i koji ima jednu ili više karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliša po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni i reguliran provedbenim propisom. Opasni otpad sa kojim se najčešće susrećemo u svakodnevnom životu su baterije, otpadna ulja, ljepila, rastvarači, boje, tinta, različite hemikalije, pesticidi, akumulatori, otpadni lijekovi. Primijenjeni sistem upravljanja otpadom u općinama SBK/KSB ne predviđa razdvajanje opasnog od neopasnog otpada na mjestu nastanka u domaćinstvima i njegovo posebno prikupljanje. Trenutna praksa podrazumijeva zajedničko odbacivanje svih vrsta otpada koje nastaju u domaćinstvu u kontejnere i zajedničko prikupljanje i odvoz na gradske deponije od strane komunalnih preduzeća. Na teritoriji Kantona registrovan je niz velikih privrednih subjekata - industrija koji koriste hemikalije i proizvode opasni/specijalni otpad iz različitih industrijskih grana gdje dominiraju ekstraktivna i drvna industrija, potom prehrambena, metalna i dr. Sve ove industrije imaju okolinske dozvole izdate pretežno na federalnom nivou, ali i na nivou Kantona. U skladu sa Članom 19. Zakona o upravljanju otpadom FBiH (“Sl. novine FBiH“ br.33/03, 72/09) i Članom 14. Zakona o upravljanju otpadom SBK (“Sl. novine SBK“ br. 04/05) popisuje se obaveza izrade Plana upravljanja otpadom za svakog operatera postrojenja kojem je potrebna okolinska dozvola. Plan između ostalog treba da sadrži mjere koje se trebaju preduzeti radi sprečavanja proizvodnje i odvajanja otpada, posebno kada se radi o opasnom otpadu te metode tretmana i/ili odlaganja opasnog otpada. Zbrinjavanje otpada, samim tim i opasnog otpada propisano je Planom upravljanja otpada koji je izrađen na razini poduzeća, a koji je usuglašen sa Zakonom o upravljanju otpadom i podzakonskim aktima koji su propisani na temelju zakona. Za zbrinjavanje opasnog otpada preduzeća sklapaju ugovore sa ovlaštenim operaterom za tu vrstu otpada. Osim industrija, na području Kantona je registriran je značajan broj malih privrednih subjekata koji također proizvode opasni otpad a to su foto laboratorije, hemijske čistionice, benzinske stanice koje imaju spremnike manjih kapaciteta, automehaničarske i autolakirerske radnje itd. Ovi mali

91

proizvođači su zanemareni u sistemu i njihov otpad završava zajedno sa miješanim komunalnim otpadom. U Kantonalnom ministarstvu nema evidencije o transportnoj dokumentaciji onih koji transportuju opasni otpad do operatora za područje SBK/KSB.

5.4 Sakupljanje specijalnog otpada U skladu sa Pravilnikom o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada („Sl. novine FBiH“ br. 09/05) proizvođači otpada su dužni prenijeti obaveze upravljanja otpadom na operatera ovlaštenog za zbrinjavanje specijalnog otpada sklapanjem odgovarajućeg ugovora ili sporazuma. Tako najveći broj proizvođača svoj komunalni otpad predaju javnim komunalnim preduzećima, operaterima koji su osnovani sa jednim od ciljeva da vrše prikupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada na teritoriji općina SBK/KSB. Za sve ostale vrste specijalnog otpada, proizvođači su dužni odabrati jednog od ovlaštenih operatera i sa njim sklopiti ugovor o neškodljivom zbrinjavanju (medicinski otpad, stari lijekovi, otpadna ulja, itd.). U nastavku se daje pregled stanja sa sakupljanjem i zbrinjavanjem pojedinih vrsta specijalnog otpada u općinama SBK/KSB.

5.4.1 Otpad životinjskog porijekla

Pravilnikom o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (“Sl. novine FBiH”, br. 8/08) utvrđuju se vrste životinjskog otpada i drugih neopasnih materijala koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe, uvjeti pod kojima se mogu koristiti, metode zbrinjavanja i vrste životinjskog otpada i drugih materijala čija je upotreba u poljoprivredi zabranjena.

Otpad od životinjskih leševa se, u smislu ovog pravilnika, smatra visoko-rizičnim životinjskim otpadom. Sav proizvedeni životinjski otpad mora se neškodljivo ukloniti. Neškodljivo uklanjanje je propisani postupak uklanjanja lešina, konfiskata, određenih nejestivih nusproizvoda klanja, rasjecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divljači, mlijeka, jaja, meda, prerada u proizvode namjenjene za ishranu životinja ili industrijsku upotrebu kada se iz veterinarsko-zdravstvenih razloga i radi zaštite zdravlja ljudi ne smiju ili se ne mogu iskoristiti daljom preradom, a što se obavlja u odobrenim objektima za neškodljivo uklanjanje, zakopavanje u groblju za životinje, jamama, grobnicama ili spaljivanjem. Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB vrši nadzor nad provedbom ovog Pravilnika. U narednoj tabeli prikazan je način zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla u općinama SBK/KSB.

Tabela 19. Način zbrinjavanja životinjskog otpada u općinama SBK/KSB* Općina Način zbrinjavanja

Bugojno Klaonički otpad koristi lovno gazdinstvo, a leševi uginulih životinja sa javnih površina se zakopavaju.

Busovača** Jedan dio otpada animalnog porijekla po ugovoru sa mesnicam/klaonicama preuzimaju lovačka društva te isti postavljaju na hranilišta „mrciništa“ - čeke, jedan dio otpada koriste mještani za ishranu pasa i svinjaa ostatak se miješa sa komunalnim otpadom ili završava na divljim deponijama i u koritima rijeka, dok se neupotrebljivi dio zakopava na vlastitim imanjima. Također, uočena je pojava ove vrste otpada u kontejnerima sa komunalnim otpadom.

Dobretići Miješa se sa komunalnim otpadom.

Donji Vakuf JKUP „Čistoća“ ovaj otpad zakopava na groblju za uginule životinje.

92

Općina Način zbrinjavanja

Fojnica** JKP Šćona sakuplja, preuzima i prevozi animalni otpad na mjesnu gradsku deponiju „Plane“. Na dijelu ove deponije je ograđeni prostor-jama grobnica, namijenjen za odlaganje animalnog otpada. JKP ima sklopljene ugovore sa lokalnim mesarskim radnjama.

Gornji Vakuf - Uskoplje Zatrpavanje zemljom.

Jajce Iz dvije klaonice otpad preuzimaju lovci a ostatak se miješa sa komunalnim otpadom.

Kiseljak** Miješa se zajedno sa komunalnim otpadom i završava na odlagalištu Berberuša.

Kreševo** Miješa se zajedno sa komunalnim otpadom.

Novi Travnik Zatrpavanje zemljom.

Travnik*** Klaonički otpad se spaljuje u vlastitim kotlovnicama, dok se ostali nejestivi dijelovi čiste, peru, kuhaju i daju za ishranu svinja, pasa, a ostatak se odlaže u kontejnere sa komunalnim otpadom. Za ove postupke i radnje se ne vode nikakve evidencije niti iste prati propisana dokumentacija.

Vitez Ukoliko se radi o oboljelim životinjama, zakopavanje leševa se vrši pod nadzorom veterinarskog inspektora i to na parcelama koje su vlasništvo osoba oboljelih i eutanaziranih životinja. Ako se radi o životinjama koje se oboljele od nezarazne bolesti zbrinjavanje ove vrste otpada se rješava u suradnji s lovačkim udruženjima koje djeluju na općini Vitez, te se odlažu na "čeke" u planini Kruščici. Problem predstavlja klaonički otpad iz nelegalnih klaonica.

*Podaci dobiveni anketiranjem općina i komunalnih preduzeća na području SBK/KSB provedenim u periodu april-juni 2014. god. u sklopu aktivnosti na izradi Plana upravljanja otpadom za SBK/KSB **Informacije o odlaganju animalnog otpada na području općina Busovača, Fojnica, Kiseljak i Kreševo dobivene od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede-veterinarska inspekcija ***Podaci preuzeti iz Obavijesti po osnovu inspekcijskog pregleda za klanje stoke dobivene od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede-veterinarska inspekcija

Iz tabele je vidljivo da se ova vrsta otpada ili miješa sa komunalnim otpadom ili zakopava sa ili bez veterinarskog nadzora, dok se jedan dio otpada predaje lovnim udrugama. U slučajevima korištenja klaoničkog otpada za potrebe lovnih gazdinstava, ovaj otpad se uglavnom odlaže unutar šuma i šumskog zemljišta i u osnovi predstavlja kršenje odredbi Zakona o šumama, pri čemu su lovačke organizacije samo spona proizvođačima otpada za neprimjereno odlaganje otpada unutar šume. Prema informacijama o stanju i mogućnostima zbrinjavanja animalnog otpada na području SBK/KSB iz februara 2013. godine podnesenim Vladi Kantona SBK/KSB od strane Ministarstva poljoprirede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB na području se nalazi više registriranih mesnica i velikih trćnih centara, veći broj neregistriranih distributera mesa i mesnih proizvoda koji su posebno izraženi u ruralnim područjima općina, koji produciraju velike količine animalnog otpada koji se neadekvatno odlaže. Općine Kantona nemaju riješenu lokaciju općinskog stočnog groblja iako se područje Kantona smatra jednim od većih žarišta bruceloze, antraksa, trihineloze i drugih bolesti za koje je često potrebna primjena radikalnih metoda u sprječavanju suzbijanja i širenja. Na području Kantona stalno je prisutan problem uklanjanja uginulih i eutanaziranih životinja koje se odlažu i improviziranim stočnim grobljima na raznim lokacijama bez odobrenja i sagledavanja ekoloških posljedica. Gradske deponije koje dijelom preuzimaju animalni otpad ne funkcioniraju u skladu sa standardima i legislativom. Ovo Ministarstvo je donijelo više rješenja i podnijelo nekoli zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv prekršioca koji su nelegalno odlagali otpad na nedozvoljenim lokacijama, ali problem nije riješen. Jedan od ciljeva Federalne strategije upravljanja otpadom je i uspostavljanje kapaciteta za adekvatno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla do 2014. godine. Ekonomski održiv i efikasan sistem

93

upravljanja otpadom životinjskog porijekla treba obuhvatiti projektovanje i izgradnju sve potrebne infrastrukture, najmanje jednog objekta za neškodljivo uklanjanje životinjskih nusproizvoda, te pratećih regionalnih objekata-sabirališta koja bi predstavljala transfer stanice u kojima se otpad samo prikuplja, te nadalje odvozi na preradu do centralnog objekta za zbrinjavanje. Uz ovaj objekt, potrebno je uspostaviti mrežu objekata-sabirališta po regionima (najmanje 6-8 sabirališta, od toga najmanje 3 u FBiH) sa tzv. temperaturnim režimom ili sa hlađenim kontejnerima, u regionima udaljenim od centralnog objekta. Trenutno je u fazi javne rasprave ocjena Studije o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole za izgradnju tvornice za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda na lokaciji „Bilješevo“, općina Kakanj čiji investitor je „Bioorganika“ d.o.o. Kakanj. Tvornica za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda "Bioorganika" d.o.o. Kakanj vršiće preuzimanje nusproizvoda životinjskog porijekla (iz klaonica i prerade mesa, farmi i prehrambene industrije) i njihovom toplinskom preradom proizvoditi mesno - koštano brašno i tehničku mast. BiH će puštanjem u rad objekta za toplinsku preradu životinjskih nusproizvoda riješiti problem zbrinjavanja istih, čime bi se zaštitilo zdravlje ljudi i životinja od mogućih epidemija (zoonoza), očuvalo tlo, voda i zrak od mogućih negativnih učinaka nekontroliranog odlaganja životinjskog otpada.

5.4.2 Medicinski otpad

Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 77/08) uređuju se opći principi za upravljanje otpadom, planiranje upravljanja medicinskim otpadom, uspostavljanje odbora za upravljanje otpadom, prijenos medicinskog otpada na treće lice. Navedenim Pravilnikom također se uspostavlja i sistem planiranja tretmana medicinskog otpada i upravljanja medicinskim otpadom u cilju smanjenja rizika po zdravstvene radnike, radnike na upravljanju otpadom, širu javnost i okoliš Prema Članu 5. Pravilnika, upravljanje medicinskim otpadom vrši se na osnovu Plana upravljanja medicinskim otpadom koji je zdravstvena ustanova dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Pravilnika. Proizvođači medicinskog otpada, odnosno velike zdravstvene ustanove, imaju pravo obradu, reciklažu i/ili zbrinjavanje vlastitog medicinskog otpada obavljati i samostalno, ukoliko raspolažu odgovarajućom opremom i ukoliko pribave dozvolu za upravljanje medicinskim otpadom. Proizvođač ili vlasnik medicinskog otpada mora proizvedeni medicinski otpad predati samo ovlaštenoj osobi - pravnoj ili fizičkoj osobi koja posjeduje dozvolu za upravljanje medicinskim otpadom. Ovlašteni subjekt mora nadležnom ministarstvu okoliša dostavljati izvješće o vrstama i količinama obrađenog, recikliranog i/ili zbrinutog medicinskog otpada s popisom svih proizvođača medicinskog otpada s kojima ima sklopljen ugovor. Zbrinjavanje opasnog medicinskog otpada, odlaganjem na odlagališta otpada, nije dopušteno. Nadzor nad provođenjem odredbi ovog pravilnika vrši nadležni inspektor zdravlja. Ministarstvo zdravstva i socijalne politike SBK/KSB donijelo je Uputstvo o vrstama medicinskog otpada koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite i o načinu postupanja s tim otpadom („Sl. novine SBK/KSB“, br. 9/05) u kojem je navedeno da su zdravstvene ustanove, kao vlasnici otpada, dužne izraditi plan upravljanja medicinskim otpadom i isti dostaviti ZzJZ SBK/KSB i Ministarstvu prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB. Kantonalno ministarstvo je do sada odobrilo 15 Planova upravljanja otpadom od različitih zdravstvenih ustanova sa područja Kantona. Nakon usvajanja Kantonalnog plana upravljanja otpadom od strane nadležnih tijela, sve zdravstvene ustanove sa područja SBK/KSB moraju uskladiti svoje planove upravljanja medicinskim otpadom sa istim. Nadzor nad provedbom ovog Uputstva treba da provodi zdravstvena i sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne politike SBK/KSB. Međutim, u ovom Ministarstvu nema zaposlenih zdravstvenih inspektora, a sanitarna inspekcija je obišla sve zdravstvene ustanove u SBK/KSB i

94

konstatovala da većina njih ima izrađen plan upravljanja medicinskom otpadom kao i imenovanog referenta za upravljanje medicinskim otpadom. U narednoj tabeli je prikaz načina zbrinjavanja medicinskog otpada u općinama SBK/KSB. Tabela 20. Način sakupljanja/zbrinjavanja medicinskog otpada u općinama SBK/KSB

Općina Način sakupljanja/zbrinjavanja

Bugojno J.U. Dom zdravlja ima sklopljen ugovor sa operaterom koji zbrinjava medicinski otpad.

Busovača J.U. Dom zdravlja Fojnica ima ugovor o zbrinjavanju medicinskog infektivnog otpada sa Zavodom za javno zdravstvo SBK/KSB (ZzJZ SBK/KSB)


Donji Vakuf U Domu zdravlja postoji improvizirana spalionica medicinskog i farmaceutskog otpada. Pojedine privatne ordinacije imaju ugovor o zbrinjavanju medicinskog infektivnog otpada sa ZzJZ SBK/KSB.

Fojnica J.U. Dom zdravlja Fojnica ima ugovor o zbrinjavanju medicinskog otpada sa ZzJZ SBK/KSB.

Gornji Vakuf - Uskoplje Miješa se sa komunalnim otpadom.

Jajce Miješa se sa komunalnim otpadom.

Kiseljak J.U. Dom zdravlja Kiseljak, ima ugovor o zbrinjavanju medicinskog infektivnog otpada sa ZzJZ SBK/KSB.

Kreševo U Domu zdravlja postoji improvizirana spalionica medicinskog otpada.

Novi Travnik J.U. Dom zdravlja ima ugovor sklopljen sa ovlaštenim operaterom „Kemis –BH d.o.o.“ Lukavac.

Travnik Zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada iz zdravstvenih ustanova u Travniku regulisano je ugovorom sa ZzJZ SBK/KSB. Nakon tretiranja u uređaju „Sintion“ taj otpad preuzima JKP Bašbunar Travnik i odvozi na regionalno odlagalište.

Vitez J.U. Dom zdravlja „Vitez“ ima urađen Plan upravljanja medicinskim infektivnim otpadom i Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom od 31.01.2011.godine. Ugovor o zbrinjavanju infektivnog medicinskog otpada na neodređeno vrijeme D.Z. „Vitez“ je potpisao sa ZzJZ SBK/KSB.

*Podaci dobiveni anketiranjem općina i komunalnih preduzeća na području SBK/KSB provedenim u periodu april-juni 2014. god. u sklopu aktivnosti na izradi Plana upravljanja otpadom za SBK/KSB

Prema podacima iz tabele zdravstvene ustanove iz općina Dobretići, Gornji Vakuf – Uskoplje i Jajce medicinski otpad odlažu zajedno sa komunalnim. Određeni broj privatnih i javnih zdravstvenih ustanova u općinama Fojnica, Kiseljak, Travnik, Vitez, Donji Vakuf imaju sklopljene ugovore sa ZzJZ SBK/KSB za zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada. U domovima zdravlja Donji Vakuf i Kreševo vrši se spaljivanje medicinskog otpada u krugu objekata. Ankete o načinu zbrinjavanja medicinskog otpada su upućene i u devet javnih zdravstvenih ustanova sa području SBK/KSB od kojih je šest dostavilo ispunjene ankete. Prema dobivenim odgovorima, 83 % ustanova ima sklopljen ugovor sa nekim od ovlaštenih operatera za zbrinjavanje medicinskog otpada, a sve imaju urađen Plan upravljanja medicinskim otpadom. Strategijom upravljanja otpadom predviđaju se tri osnovna načina za zbrinjavanje ove vrste otpada a to su neškodljivo uništavanje dijela medicinskog otpada na izvoru i to infektivnog medicinskog otpada u autoklavima i oštrih predmeta na izvoru sterilizacijom i mljevenjem, zatim spaljivanje u bolničkim spalionicama, te odlaganje na posebnim prostorima u sklopu regionalnih centara za upravljanje otpadom. Da bi se povećao procent adekvatno zbrinutog otpada potrebno je djelovati u sva tri pravca. Prvenstveno je potrebno nabaviti opremu za neškodljivo uništavanje za sve veće

95

medicinske centre određene Kantonalnim planom upravljanja otpadom. Paralelno je potrebno nabaviti opremu i/ili iskoristiti postojeće kapacitete (spalionice) za zbrinjavanje otpada na izvoru u velikim zdravstvenim centrima u skladu sa Kantonalnim planom upravljanja otpadom i konačno osigurati da se u sklopu regionalnih centara za upravljanje otpadom osiguraju i posebni prostori na koje će se odlagati stari lijekovi, patološki i infektivni otpad. Uređaj marke „Sintion“ za zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada instaliran je u prostorijama ZzJZ SBK/KSB i to je jedini takav uređaj na području Kantona. ZzJZ SBK/KSB ne posjeduju odobrenje od nadležnog organa za tretman ove vrste otpada izuzev Odluke o instaliranju kompleta aparata marke Sintion i utvrđivanju naknade za pružene usluge u zbrinjavanju infektivnog medicinskog otpada koju je donijela Vlada Kantona SBK/KSB na sjednici održanoj 23.06.2005.god. Prema podacima iz Ministarstva zdravstva i socijalne politike SBK/KSB ovaj uređaj nema kapacitet da tretira infektivni medicinski otpad iz svih zdravstvenih ustanova sa područja Kantona uzimajući u obzir još i činjenicu da se isti često kvari. S druge strane, ZzJZ SBK/KSB ne posjeduje adekvatno vozilo kojim bi se otpad prikupljao od zdravstvenih ustanova. Trenutna praksa je da zdravstvene ustanove dostavljaju otpad do ZzJZ SBK/KSB. Također, neke od zdravstvenih ustanova koje imaju potpisan ugovor o zbrinjavanju ovog otpada, nikada nisu dovozile svoj otpad na tretman. Da bi se sav infektivni medicinski otpad zbrinjavao na propisan način potrebna su minimalno još dva ovakva uređaja locirana u različitim općinama.

5.4.3 Farmaceutski otpad

U skladu sa Članom 6. Pravilnika o upravljanju farmaceutskim otpadom („Sl. novine BiH“, br. 23/11), proizvođač ove vrste otpada je dužan da pripremi Plan upravljanja farmaceutskim otpadom, da vrši njegovo selektivno prikupljanje i razvrstavanje, te predaje otpad ustanovi ovlaštenoj za prikupljanje i neškodljivo uništavanje farmaceutskog otpada. Farmaceutski otpad je potrebno skupljati u odgovarajuću ambalažu i skladištiti u bolničkim apotekama ili drugom skladištu. Farmaceutski otpad može se reciklirati u postrojenju ovlaštenom za reciklažu ove vrste otpada, odnosno zbrinjavati u postrojenju ovlaštenom za zbrinjavanje opasnog otpada spaljivanjem. Zdravstvene ustanove moraju osigurati da se lijekovi nabavljaju putem ugovora kojim se dozvoljava povrat lijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvođaču ili dostavljaču. Osim toga, apoteke trebaju preuzimati stare lijekove i sličan farmaceutski otpad neovisno o porijeklu, te voditi evidenciju o povratu starih lijekova od građana, što također treba biti definirano zakonom.

U narednoj tabeli je prikazan način sakupljanja/zbrinjavanja farmaceutskog otpada u SBK/KSB. Tabela 21. Način zbrinjavanja farmaceutskog otpada u općinama SBK/KSB


Bugojno Apoteke imaju sklopljene ugovore sa „Kemis BH“d.o.o. Lukavac.

Busovača Miješa se sa komunalnim otpadom.


Donji Vakuf U Domu zdravlja postoji improvizirana spalionica medicinskog i farmaceutskog otpada.

Fojnica Zbrinjavanje preko veledrogerije „Vitezlijek“ Vitez d.o.o. Odvoz se vrši krajem godine.

Gornji Vakuf - Uskoplje Miješa se sa komunalnim otpadom.

Jajce Gradska apoteka ima liniju zbrinjavanja farmaceutskog otpada.

Kiseljak Miješa se sa komunalnim otpadom.

Kreševo Miješa se sa komunalnim otpadom.

Novi Travnik Apoteke imaju sklopljen ugovor sa „Kemis BH“d.o.o. Lukavac.

Travnik Pravna lica ovaj otpad zbrinjavaju u vlastitom aranžmanu.

96


Vitez Farmaceutskog otpada nema mnogo. Pred istek roka, snižava se cijena lijekovima. Veleprodaja ljekarna „Katava“ prikuplja farmaceutski otpad od ostalih ljekarni i dalje zbrinjava prema ugovoru sa ‘’Kemokop’’, d.o.o. Tuzla.


Prema raspoloživim podacima može se zaključiti da apoteke iz općina Bugojno, Fojnica, Novi Travnik, Jajce, Travnik i Vitez zbrinjavanje farmaceutskog otpada vrše sklapanjem ugovora sa nekim od ovlaštenih operatera za zbrinjavanje ove vrste otpada. U ostalim općinama ovaj otpad se miješa sa komunalnim otpadom ili samoinicijativno spaljuje. Podaci traženi direktnim anketiranjem apoteka sa područja Kantona nisu analizirani jer je samo jedna apoteka dostavila ispunjen upitnik.

5.4.4 Građevinski otpad

Zakonom o upravljanju otpadom FBiH je predviđeno donošenje propisa o građevinskom otpadu kojim bi se definiralo upravljanje otpadom, a posebno razdvajanje, odvojeno skupljanje i reciklaža, inspekcijski nadzor i sankcije za nepoštivanje propisanih obaveza. U nastavku je tabela sa podacima o načinima zbrinjavanja građevinskog otpada na području općina SBK/KSB. Tabela 22. Način sakupljanja/zbrinjavanja građevinskog otpada u općinama SBK/KSB


Bugojno Deponija Dubočine-Talin gaj je predviđena za odlaganje građevinskog otpada koji se koristi kao inertni materijal.

Busovača JKP “Komunalac” vrši organizirani odvoz na deponiju za građevinske materijale.

Dobretići Odlaže se na divlje deponije.

Donji Vakuf JKUP „Čistoća“ odvozi građevinski otpad na gradsku deponiju Ornice.

Fojnica Odvozi se na deponiju i koristi za pokrivanje smeća kao inertan materijal. Osim toga koristi se i u putnim nasipima i drugim vrstama nasipa.

Gornji Vakuf - Uskoplje Površinsko odlaganje.

Jajce Dijelom završava na deponiji komunalnog otpada, a dijelom na ilegalnim deponijama.

Kiseljak Miješa se zajedno sa ostalim otpadom.

Kreševo Preuzima se po pozivu građana ili ustanova i odlaže na deponiju.

Novi Travnik Koristi se za zatrpavanje vrtača i lokalnih puteva.

Travnik Po potrebi se odredi privremena lokacija za građevinski otpad.

Vitez Sami vlasnici zbrinjavaju građevinski otpad odlažući ga u privatne vrtače. Ako se radi o zbrinjavanju otpada s javnih površina odlaže se na lokaciji Šantića polje i putem CZ općine Vitez zbrinjava se u svrhu u borbe protiv poplava.


Na području općina SBK/KSB nema niti jedno uspostavljeno odlagalište građevinskog otpada. Izuzetak je općina Travnik gdje je u proceduri izrada izvedbenog projekta odlagališta građevinskog otpada na već utvrđenoj lokaciji.

97

Problem otpada koji nastaje uslijed rušenja građevina je teže kontrolisati jer ne podliježe kontrolama nadležnih organa, a demolicijski materijal se uglavnom nekontrolisano istresa uz sve druge vrste otpada stvarajući divlje deponije. Na osnovu potrebe za rješavanjem problema građevinskog otpada, Federalno Ministarstvo prostornog uređenja je formiralo komisiju za izradu Smjernica za zbrinjavanje građevinskog otpada21 kao osnovu za izradu Pravilnika o upravljanju otpadom i drugih akata kojima će se definisati obaveze investitora i drugih učesnika u problematici građevinskog otpada i u konačnici uspostaviti cjelovit sistem upravljanja građevinskim otpadom u FBiH. Kanton kao jedan od subjekata na koje se odnose ove Smjernice odgovoran je za donošenje Plana upravljanja građevinskim otpadom. Općine su odgovorne za određivanje lokacija za odlaganje građevinskog otpada. U skladu sa smjernicama građevinski otpad treba ponovo upotrijebiti ukoliko je to tehnološki moguće, ekološki prihvatljivo i ekonomski opravdano, a u slučaju kad građevinski otpad nije moguće iskoristiti na način da ga se ponovo upotrijebi, potrebno ga je biološkim, termičkim, hemijskim ili fizikalnim postupkom obraditi, a čvrste ostatke trajno odložiti. Osnovni ciljevi reciklaže i ponovne primjene građevinskog otpada su:

Smanjenje velikih količina otpada koji nastaju rušenjem, rekonstrukcijom i izgradnjom građevina a koji bi završio na deponiji (čak i na divljim deponijama).

Očuvanje mineralnih resursa koji bi bili utrošeni za potpuno nove građevinske proizvode. Kako bi se ispunili uvjeti za dostizanje značajnih nivoa recikliranja neophodno je da region (zemlja) osigura dovoljan broj postrojenja za reciklažu kao dio svog plana upravljanja otpadom. Način i postupke zbrinjavanja, ponovne upotrebe i skladištenja građevinskog otpada uređuje se posebnim Planovima upravljanja građevinskim otpadom koji donose Federacija i Kantoni. U nedostatku deponija građevinskog otpada, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB treba odrediti privremena odlagališta na koje će se odvoziti, odnosno prikupljati miješani građevinski otpad. Posebnu pažnju treba posvetiti upravljanju građevinskim otpadom i otpadom od rušenja koji može biti onečišćen azbestom (17 06). Nadležno ministarstvo, treba donijeti posebne propise u vezi zbrinjavanja azbestcementnih prerađevina kao građevinskog otpada, odnosno azbestnih tvari u građevinskom otpadu.

Federalnim planom upravljanja otpadom je predviđeno da se građevinski otpad zbrinjava na nekoliko načina: reciklažom i povratom komponenti (u sklopu RCUO i/ili PS – mobilno postrojenje, te postrojenja za povrat sastavnica), privremenim skladištenjem (u okviru PS) ili trajnim skladištenjem (na odlagalištu pri RCUO).

5.4.5 Otpadna vozila

Trenutno za područje FBiH nije donesen propis o upravljanju otpadnim vozilima koji bi regulirao sistem sakupljanja, reciklaže i zbrinjavanja otpadnih vozila. Osim toga, propisom bi se utvrdila vrsta i iznos naknade koje bi plaćali proizvođači i/ili uvoznici, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada i zabrana stavljanja na tržište motornih vozila koja sadrže opasne tvari. Prema Federalnom planu upravljanja otpadom djelatnost sakupljanja, obrade, reciklaže i/ili zbrinjavanja otpadnih vozila obavljat će se na temelju dozvole za upravljanje otpadnim vozilima koju dodjeljuje nadležno kantonalno ministarstvo okoliša, osim u slučaju obavljanja djelatnosti na području dva ili više kantona kada dozvolu daje Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Tabela 23 daje prikaz načina sakupljanja i zbrinjavanja otpadnih vozila na području SBK/KSB. Tabela 23. Način zbrinjavanja otpadnih vozila u općinama SBK/KSB


Bugojno Otkup starog metala i zbrinjavanja starih vozila vrši „Sirovina metal“ iz

21

Hrasnica, M. et al., Smjernice za zbrinjavanje građevinskog otpada, Sarajevo, 2009.god.

98


Bugojna.

Busovača Na teritoriji postoje operateri koji vrše otkup starog željeza uključujući slupana vozila.

Dobretići U susjednim općinama postoje operateri koji vrše otkup starog željeza te se tako ova vrsta otpada ne zadržava na području općine.

Donji Vakuf Na teritoriji postoje operateri koji vrše otkup starog željeza uključujući slupana vozila.

Fojnica Ovakav otpad je uklonjen zahvaljujući povoljnoj cijeni otkupa starog željeza.

Gornji Vakuf - Uskoplje Ovakav otpad je uklonjen zahvaljujući povoljnoj cijeni otkupa starog željeza.

Jajce Neregistrirani sakupljači prikupljaju ovaj otpad i prodaju.

Kiseljak Odlaže se zajedno sa ostalim otpadom.

Kreševo Odlaže se zajedno sa ostalim otpadom.

Novi Travnik Odvozi se u skladište za sekundarne sirovine.

Travnik Nema lokacije za zbrinjavanje ovakvog otpada.

Vitez Ovlaštene firme - autootpadi u Vitezu se bave otkupom starih vozila. Vlasnici slupanih vozila sami prodaju ovu vrstu otpada.


Iz tabele je vidljivo da otpadna vozila pretežno zbrinjavaju operateri ili fizička lica uglavnom sa područja SBK/KSB. Povoljne otkupne cijene metala utječu na pojačano prikupljanje odbačenih metalnih proizvoda, tako da se ova vrsta otpada ne zadržava dugo na divljim odlagalištima.

5.4.6 Otpadne gume

Na području FBiH rukovanje ovim tipom otpada nije regulirano. Problematika rukovanja i upravljanja starim gumama treba biti regulirana posebnim pravilnicima. Nadležnost za izdavanje dozvola za zbrinjavanje otpadnih guma ima Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB i nadležne općinske službe. Inspekcijski nadzor nad provođenjem zahtjeva iz dozvole vrši se na nivou Kantona i općina. U narednoj tabeli prikazan je način zbrinjavanja otpadnih guma na području općina SBK/KSB. Tabela 24. Način sakupljanja/zbrinjavanja otpadnih guma u općinama SBK/KSB


Bugojno Vlasnici vulkanizerskih radnji sakupljaju otpadne gume a odvoze se zajedno sa komunalnim otpadom.

Busovača U manjoj količini se odlažu na divlju deponiju. Ostatak guma završava kod vulkanizerskih radnji.


Donji Vakuf Pojedinci vrše spaljivanje guma.

Fojnica Miješa se sa komunalnim otpadom.

Gornji Vakuf - Uskoplje Vulkanizerske radnje skupljaju otpadne gume. Komunalno preduzeće jednom godišnje doveze kontejner u koji se prikupe gume i odvoze na deponiju.

Jajce Prikupljanje vrše autoservisi.



Novi Travnik Ne zbrinjavaju se stare gume na području općine Novi Travnik.

Travnik Ne zbrinjavaju se stare gume na području općine Travnik.

Vitez Ne zbrinjavaju se stare gume na području općine Vitez.

99


Na osnovu prezentiranih podataka vidi se da se velika količina starih guma odlaže na legalne i divlje deponije. Prema Federalnom planu upravljanja otpadom, najsigurniji način za zbrinjavanje ovog tipa otpada je spaljivanje u visoko-temperaturnim spalionicama sa sistemima za reguliranje izlaznih gasova (koji mogu obuhvatiti dioksine i furane). Ovdje je bitno naglasiti da određena industrijska postrojenja, prije svega peći/kotlovi cementara (Lukavac, Kakanj) i termoelektrana (Tuzla, Kakanj), zahvaljujući povoljnim uvjetima sagorijevanja imaju potencijal za adekvatno zbrinjavanje znatnih količina guma, ali i otpadnih ulja i nekih drugih materijala poput plastične ambalaže, otpadnog mulja iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

5.4.7 Otpadna ulja i masti

Upravljanje otpadnim uljima regulirano je Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada (“Sl. novine FBiH”, br. 38/06), kojom se regulira obaveza za generatore rabljenih ulja, tj. krajnje korisnike mazivih ulja, da prikupe određeni postotak nastalog rabljenog ulja. Ovom Uredbom se određuju i obaveze proizvođača u organiziranju povrata ili reciklaže rabljenih ulja u skladu sa postojećim odredbama Zakona o upravljanju otpadom FBIH. Uvoznici i proizvođači svježih maziva plaćaju naknadu zbrinjavanja otpadnih mazivih ulja. Otpadna ulja i maziva će se prikupljati u pretovarnim stanicama ili RSD/CUO ili preko manjih sabirnih punktova, te se potom predavati ovlaštenim kompanijama na zbrinjavanje (tretman ili izvoz). Prema Uredbi, prikupljanje, prevoz i tretman tj. zbrinjavanje rabljenih ulja mogu obavljati samo preduzeća koja posjeduju okolinsku ili dozvolu za upravljanje otpadom. Pojedinačni transfer rabljenih mazivih ulja iz domaćinstava do centra za prikupljanje ili transfer stanica je izuzet od obaveza posjedovanja dozvole. Nadležnost za izdavanje dozvola za zbrinjavanje otpadnih ulja i masti ima Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB i nadležne općinske službe. Inspekcijski nadzor nad provođenjem zahtjeva iz dozvole vrši se na nivou Kantona i općina. Za područje SBK nema evidencije od generatora rabljenih ulja koji moraju nadležnom organu koji je izdao njihovu okolinsku dozvolu ili dozvolu za upravljanje otpadom do 1. marta svake godine dostaviti izvještaj sa podacima o količinama i vrstama (ili kategorijama) rabljenih ulja koja su proizveli u toku prethodne godine. U narednoj tabeli dat je prikaz načina sakupljanja otpadnih mazivih ulja na području 12 općina SBK/KSB. Tabela 25. Način sakupljanja/zbrinjavanja otpadnih ulja i masti u općinama SBK/KSB


Bugojno Automehaničarske radnje ih sakupljaju i predaju operaterima.

Busovača Nije organizovano riješeno. Stara ulja se koriste kao vid zaštite i kao dodaci gorivu za loženje peći.

Dobretići Nema dostupnih informacija.

Donji Vakuf Odlaže se zajedno sa ostalim otpadom.

Fojnica Otpadna ulja i masti su prisutna u manjim količinama, a prema saznanjima ona se koriste u kotlovnicama.

Gornji Vakuf - Uskoplje Nije poznat način zbrinjavanja.

Jajce Prikupljanje vrše autoservisi, ali nije poznato kako se konačno zbrinjavaju. Prema nekim informacijama spaljuju se i koriste za zagrijavanje radionica.



100


Novi Travnik Sakupljaju se i dalje idu na preradu izvan općine.

Travnik Odlaže se zajedno sa ostalim otpadom.

Vitez Benzinske crpke i automehaničarske radnje imaju sklopljene ugovore sa ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje otpadnih ulja i masti.


Prema Federalnom planu upravljanju otpadom načini zbrinjavanja otpadnih ulja su:

Primarni način zbrinjavanja – povrat energije spaljivanjem ili suspaljivanjem

Alternativni način zbrinjavanja – izvoz. Sistem upravljanja otpadnim uljima potrebno je organizirati na način da reciklaža otpadnih ulja ima prednost pred termičkom obradom. Međutim, na osnovu nalaza dosadašnjih studija22, u trenutnim uvjetima teško se može uspostaviti održiv sistem za recikliranje otpadnih ulja unutar zemlje (postrojenje za regeneraciju otpadnih ulja u Modriči je zasnovano na okolišno zastarjeloj tehnologiji, no ona bi mogla, nakon što se izvrše određena okolišna unaprjeđenja predstavljati mogućnost za usmjeravanje rabljenih ulja na re-rafinaciju. S druge strane, isto kao i za otpadne gume, peći/kotlovi cementara Lukavac i Kakanj, i termoelektrana Tuzla i Kakanj, zahvaljujući povoljnim uvjetima sagorijevanja imaju potencijal za adekvatno zbrinjavanje znatnih količina otpadnih ulja suspaljivanjem.

5.4.8 Elektronski i električni otpad

Član 4 Pravilnika o upravljanju otpadom od elektronskih i elektroničkih uređaja („Sl.novine FBiH“ br. 87/12) propisuje obavezu da krajnji korisnik mora otpadnu opremu prije predaje sakupljaču, ovlaštenom od strane operatera sistema, sakupiti ili čuvati odvojeno, tako da se ne miješa sa drugim otpadom, da se ne deformiše i da ne zagađuje okoliš sa opasnim i sa drugim materijama. Prema Federalnom planu upravljanja otpadom osnovni način zbrinjavanja električnog i elektronskog otpada (EEO) otpada je obrada u smislu izdvajanja sastavnih dijelova (neopasnih i opasnih komponenti), povrat materijala i/ili reciklaža korisnih sirovina, te izvoz onih komponenti koje se ne mogu zbrinuti u Bosni i Hercegovini na okolišno prihvatljiv način. Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdaje dozvolu za upravljanje električnim i elektronskim otpadom operatoru koji, na temelju javnog natječaja, ponudi najviše ciljeve za sakupljanje i obradu EEO, te ispunjava sve tehničke zahtjeve koji se odnose na privremeno skladištenje i obradu otpadne opreme. Ovlašteni operator se bavi aktivnostima upravljanja električnim i elektronskim otpadom, te definira ostale subjekte u sistemu sakupljanja i zbrinjavanja. Nadležnost za izdavanje dozvola za zbrinjavanje elektronskog i elektroničkog otpada ima Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB i nadležne općinske službe. Inspekcijski nadzor nad provođenjem zahtjeva iz dozvole vrši se na nivou Kantona i općina. Prema podacima dobivenim anketiranjem općina i komunalnih preduzeća na području SBK/KSB u općinama SBK/KSB elektronski i elektronički otpad se odlaže zajedno sa komunalnim otpadom i završava na gradskim, odnosno regionalnoj deponiji.

5.4.9 Otpad iz poljoprivrede i šumarstva

Prema podacima Kantonalne uprave za šumarstvo SBK/KSB koja vodi brigu nad šumskim resursom i njegovom zaštitom od svih nus pojava, otpadni materijal koji nastaje kao nusprodukt gospodarenja

22

Uvodna analiza za razvoj i uspostavljanje sistema upravljanja mazivim uljima, FMOIT, 2006.god. (izradio Bosna-S Co)

101

šumama je otpad u vidu biomase i otpad nastao upotrebom motornih vozila (izlijevanje štetnih materija kao što su goriva i maziva). Svaki izvedbeni projekt u šumarstvu na određenoj teritorijalnoj jedinici propisuje između ostalog način postupanja sa otpadom, a Kantonalna uprava za šumarstvo prati na koji način se provode aktivnosti predviđene Izvedbenim projektom. Biomasa kao otpad za razliku od drugih kategorija otpada je upotrebljiva te se tako jedan dio upotrijebi za ogrijev stanovništva, dok jedan dio ostaje u šumi. Intencija je da se ta vrsta otpada (drvni sortimenti u fazi truljenja, granje, lišće) ostavlja što bliže panju, tako da za nekoliko godina proces truljenja pospješuje kvalitet zemljišta. Druga vrsta tog otpada se, u postupku eksploatacije šume, doveze do šumske komunikacije kako bi se izvršio utovar. Tom prilikom dolazi do pojave ostataka od drveta na putevima. Činjenica je da značajan dio ovako odloženog otpada prestavlja smetnju gospodarenju šumama i prijetnju za požarnu opasnost unutar šuma, te su razmišljanja o korištenju navedenog otpada u svrhu proizvodnje biomase kao ekološki prihvatljivog energenta sasvim opravdana. U dosadašnjim nastojanjima u rješavanju navedene problematike, problem predstavljaju visoki manipulativni troškovi potrebni da se navedeni biljni otpad izveze/iznese na destinaciju dostupnu adekvatnoj mehanizaciji za preradu i zbrinjavanje iste. Najveća prijetnja kod zbrinjavanja ovog otpada je to što se suprotno propisu o šumama odlaže na šumskim vodotocima. Prema Pravilniku o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (“Sl. novine FBiH”, br. 8/08) otpadne hemikalije iz poljoprivredne proizvodnje (pesticidi, herbicidi, vještačko đubrivo i ostale vještački proizvedene materije koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji) se, prema Članu 10., moraju zbrinuti na adekvatan način, koji neće ugroziti okoliš. Ova vrsta otpada također obuhvata i ambalažu u kojoj su bile hemikalije, hemikalije koje su neupotrebljive ili hemikalije kojima je istekao rok trajanja. Zbrinjavanje ove vrste otpada obuhvata rukovanje ovom vrstom otpada od skladištenja hemikalija i ambalaže, do prikupljanja, prevoza i odlaganja. Hemikalije koje se koriste u poljoprivredi, a sadrže opasne materije smatraju se opasnim otpadom, prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama (“Sl.novine FBiH”, br. 9/05), zbrinjavaju se na način propisan Članom 36. Zakona o upravljanju otpadom. Ostale otpadne hemikalije koje nisu opasne adekvatno se zbrinjavaju na način na koji se kvalitet zemljišta, vode ili zraka neće ugroziti. Nadzor nad provođenjem ovog Pravilnika vrši ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB. Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima (FFS) („Sl. novine BiH”, br. 51/11) propisuje da objekti za promet i skladištenje FFS koji su namijenjeni za promet FFS na malo (poljoprivredna apoteka), pored ostalog moraju imati i odgovarajući skladišni prostor za privremeno skladištenje otpada FFS, te odgovorno lice koje se brine za sakupljanje otpada FFS i otpadne ambalaže u skladu s propisima koji uređuju opasni otpad. Nadzor nad provedbom ovog Pravilnika vrši također ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB. Podaci o načinu sakupljanja i korištenja otpada iz poljoprivrede na području SBK/KSB trenutno nisu dostupni.

5.4.10 Otpad iz rudarstva i ekstraktivne industrije

Zakon o upravljanju otpadom FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 33/03, 72/09) predstavlja okvirni zakon kojim su postavljeni principi upravljanja svim kategorijama otpada, uključujući otpad nastao istraživanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskorištavanjem mineralnih sirovina i radom kamenoloma, tekući i drugi otpad. U narednoj tabeli je prikazan način zbrinjavanja otpada u rudnicima na području SBK/KSB. Tabela 26. Način sakupljanja/zbrinjavanja otpada iz rudarstva

102

Rudnik Način sakupljanja/zbrinjavanja

Abid Lolić, Bila-Travnik Rudnik nema uveden standardizirani sistem upravljanja zaštitom okoliša, a prema informacijama iz Federalnog plana upravljanja otpadom nema obavezu izvještavanja resornog ministarstva o emisijama onečišćujućih tvari u okoliš. Dostupni podaci o otpadu odnose se samo na količinu jalovine, koje se mjesečno prikupi oko 350 tona, a na godišnjoj razini oko 4.200 tona.

Gračanica, Gornji Vakuf-Uskoplje Rudnik nema uveden standardizirani sistem zaštite okoliša, a prema informacijama iz Federalnog plana upravljanja otpadom ne postoji obaveza izvještavanja resornog ministarstva o emisijama u okoliš, te se monitoring ne provodi. Prikupljeni podaci o upravljanju otpadom odnose se samo na komunalni otpad. Mjesečno se prikupi oko 5 tona otpada, odnosno 60 tona na godišnjem nivou. Otpad se u krugu rudnika prikuplja u kontejnerima, a konačno se zbrinjava odlaganjem na odlagalištu komunalnog otpada.

Rudnik boksita, Jajce U procesu pripreme ležišta za površinsku eksploataciju boksita u rudniku Jajce nastaje otpadni materijal pri odstranjivanju otkrivke. Otkrivka sa aktivnog kopa se transportira i odlaže u otkopani prostor ranije aktiviranog ležišta sa ciljem zatrpavanja nastalih udubljenja od ranijih rudarskih radova.

Rudnik sirovog gipsa, Donji Vakuf Jalovina, odnosno iskopana zemlja i drugi otpadni materijal se deponuje u otkopani prostor ranije aktiviranog ležišta sa ciljem zatrpavanja nastalih udubljenja od ranijih rudarskih radova. Podaci o količinama jalovine nisu dostupni

23.

Prema Federalnom planu upravljanja otpadom, otpadom iz ekstraktivne industrije treba upravljati na način koji neće uzrokovati ugrožavanje ljudskog zdravlja i negativan utjecaj na okoliš. Otpad iz ekstraktivne industrije ne bi trebao biti ostavljen, odbačen ili nekontrolirano odložen. Operator može vršiti aktivnosti upravljanja otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina samo ukoliko izradi plan upravljanja otpadom, što je uvjet za dobivanje okolišne dozvole, odnosno dozvole za upravljanje otpadom. Plan mora biti urađen u skladu sa ciljevima sprječavanja ili smanjivanja nastajanja otpada od mineralnih sirovina i njegove štetnosti za zdravlje ljudi i okoliš, poticanje reciklaže i ponovnog korištenja, te osiguranje privremenog i trajnog sigurnog zbrinjavanja otpada.

5.4.11 Kabasti otpad

Pojava kabastog otpada upućuje na potrebu posebnog sakupljanja za razliku od sakupljanja običnog komunalnog otpada s obzirom da su za to potrebni različiti tehnički uslovi. Prema Federalnom planu upravljanja otpadom, sakupljanje kabastog otpada može biti organizirano sakupljanjem u RD-ima ili sakupljanjem u otkupnim stanicama poduzeća za skupljanje, promet i obradu sekundarnih sirovina. Prema podacima dobivenim anketiranjem općina i komunalnih preduzeća na području SBK/KSB, na teritoriji općina SBK/KSB ne postoji poseban način zbrinjavanja kabastog otpada u vidu centara za kabasti otpad. Kao i kod mnogih vrsta specijalnog otpada i kabasti otpad se odlaže zajedno sa komunalnim i deponuje se na gradskim deponijama odnosno na regionalnoj deponiji što u posljednjem slučaju predstavlja dodatan finansijski problem. Kada je riječ o načinu i periodima odlaganja kabastog otpada od strane stanovništva, to se u pravilu treba definirati odlukama o komunalnom redu. U nastavku je tabela sa podacima o pravnoj uređenosti odlaganja kabastog i stvarnoj primjeni u praksi.

23

http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/378/; Plan aktivnosti za eksploataciju sirovog gipsa, na površinskom kopu „Breščić“-Kulen Vakuf za postojeće pogone i postrojenja


103

Tabela 27. Uređenost odlaganja kabastog otpada po općinama u SBK/KSB

Općina Da li je definirano

Odlukom o komunalnom redu

Provedba odluke/Trenutna praksa

Bugojno Da Odlukom je definirano da se prikupljanje i odvoz kabastog otpada vrši dva puta godišnje (krajem mjeseca marta i oktobra), a o vremenu i načinu prikupljanja i odvoza građeni se obavještavaju putem lokalnih sredstava javnog informisanja (rtv servis i web stranica www.bug.ba). Građani se pridržavaju ovih odredbi i ne dešava se odlaganje ove vrste između zakazanih kampanja.

Busovača Da Odlukom je definirano da se krupni otpad odvozi dva puta godišnje (krajem mjeseca marta i oktobra). Nadležno preduzeće je o vremenu i načinu prikupljanja i odvoza dužno obavijestiti građane putem lokalnih sredstava javnog informiranja. Korisnici odvoza smeća dužni su krupni otpad odložiti na mjestima i u vrijeme označeno u obavještenju o odvozu krupnog otpada, a koje izdaje nadležno poduzeće. U praksi se odredi jedna sedmica u toku mjeseca marta kada se građani putem radija pozivaju da odlože kabasti otpad na nekoliko određenih lokacija. Sve što se može iskoristiti od tog otpada se sortira (npr. drvo), a ostatak se vozi na lokalnu deponiju. Problem se javlja jer građani tokom ostatka godine odlažu velike količine kabastog otpada pored postojećih kontejnera.

Dobretići Da Odlukom je definirano da se zabranjuje odlaganje krupnog otpada u posude za smeće. Krupni otpad se deponuje na posebno utvrđene lokacije uz plaćanje posebne naknade usluge vanrednog odvoza komunalnom preduzeću. Međutim, ovo se ne primjenjuje u praksi jer općina uopće ne pruža uslugu prikupljanja i odvoza otpada.

Donji Vakuf Da Odlukom je definirano da se kabasti otpad odlaže na mjesto i u vrijeme označeno u obavještenju o odvozu koje izdaje komunalno preduzeće odnosno pravno ili fizičko lice kojem je povjereno vršenje odvoza smeća. Međutim, trenutna praksa u općini je da se kabasti otpad odlaže svakodnevno u postojeće kontejnere, a komunalno preduzeće ga odvozi zajedno sa komunalnim otpadom na deponiju.

Fojnica Da Građani koji imaju kabasti otpad ili pozovu komunalno preduzeće koje bez naknade odvoze otpad na deponiju ili sami odvoze svoj otpad na deponiju.

Gornji Vakuf – Uskoplje

Ne Građani koji imaju kabasti otpad ili pozovu komunalno preduzeće koje uz određenu naknadu odvoze otpad na deponiju ili sami odvezu svoj otpad na deponiju. Generalno, u općini nije prisutan problem nekontrolisanog odlaganja otpada uz postojeće kontejnere, niti ovakvog otpada ima puno.

Jajce Da Odlukom je definirano da se krupni otpad odlaže na mjestima i u vrijeme označeno u obavještenju o odvozu koje izdaje komunalno preduzeće, a odvozi se po posebnom planu a najmanje dva puta godišnje. U praksi se ne poštuje odluka. Građani kabasti otpad ostavljaju svakodnevno u kontejnere ili pored njih.

Kiseljak Ne Građani koji imaju kabasti otpad pozovu komunalno preduzeće koje otpad bez naknade odvozi na lokalnu deponiju.

Kreševo Ne Građani koji imaju kabasti otpad ili pozovu komunalno preduzeće koje uz određenu naknadu odvozi otpad na deponiju

http://www.bug.ba/

104

Općina

Da li je definirano Odlukom o

komunalnom redu

Provedba odluke/Trenutna praksa

gdje se odlaže i komunalni otpad ili samoinicijativno odvoze ovu vrsta otpada u šumu. Dešava se da se kabasti otpad odlaže i u postojeće kontejnere u urbanom dijelu općine.

Novi Travnik Da Odlukom je definirano da se organizovan odvoz krupnog otpada vrši u pravilu dva puta godišnje (april i oktobar). Krupni otpad se odlaže na za to posebno određenu lokaciju, koju utvrđuje Općinsko vijeće na prijedlog Službe nadležne za urbanizam. U praksi se poštuje Odluka. Građani se obavijeste postavljanjem plakata, a najčešće se kabasti otpad odlaže uz prometnice kako bi ga komunalno preduzeće jednostavnije prikupilo. Prikupljeni otpad se odlaže na deponiju sa komunalnim otpadom.

Travnik Ne Na osnovu člana 119. Odluke o komunalnom redu, načelnik Općine na Prijedlog Službe za zajedničke i komunalne poslove proglašava mjesec april za mjesec uređenja i poboljšanja estetskog izgleda grada i općine u 2013.god. u okviru koje se sva tri komunalna preduzeća pored svojih redovnih aktivnosti dodatno angažuju. Jedna od aktivnosti u toku ove kampanje da prikupljanje kabastog otpada. Stanovnici se putem radija da iznesu otpad na određena mjesta u određeno vrijeme, međutim građani često ne poštuju određene dane za iznos otpada. U toku ostatka godine građani svakodnevno odlažu ovu vrstu otpada na kontejnerska mjesta koje komunalna preduzeća odvoze na deponiju Mošćanica.

Vitez Da Odlukom je definirano da je JKP „Vitkom“ dužan dva puta godišnje prikupljati i odvoziti kabasti otpad. U praksi se ovo ne poštuje. Kabasti otpad se svakodnevno ostavlja uz komunalni otpad, a komunalno preduzeće ga odvozi na deponiju Mošćanica.

Na osnovu iznesenih podataka može se zaključiti da organiziran način odlaganja i prikupljanja kabastog otpada pravno nije uređen u općinama Gornji Vakuf-Uskoplje, Travnik, Kiseljak i Kreševo, a da probleme sa svakodnevnim odlaganjem kabastog otpada u kontejnere za komunalni otpad ili pored njih ili čak sa samoinicijativnim odvoženjem kabastog otpada od strane stanovnika u obližnje šume nemaju samo četiri općine: Bugojno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Novi Travnik i Fojnica.

5.4.12 Mulj iz septičkih jama i uređaja za prečišćavanje

U procesima prečišćavanja otpadnih voda nastaju određene količine taloga ili mulja koji sadrži različite polutante biološkog, organskog i neorganskog porijekla, kao i visoki procent vode. Nepoželjni su u okolišu, jer mogu sadržati patogene mikroorganizme i klice kao i toksične materije te izazivaju neugodne mirise uslijed dalje razgradnje. Zato se deklariraju kao posebni otpad odnosno opasan otpad (19 00 00 prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama) koji se u okoliš mora adekvatno odlagati uz prethodnu obradu u cilju neutralizacije i uklanjanja suvišne vode. Na postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda nastaju slijedeće vrste otpadnog materijala i mulja: grubi materijal, primarni mulj, biološki mulj i hemijski mulj. Od ovih vrsta otpada i muljeva, jedino se grubi otpad i pijesak mogu smatrati bezopasnim otpadom, dok druge vrste potpadaju pod kategoriju poseban otpad odnosno opasan otpad. Prema Pravilniku o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (“Sl. novine FBiH”, br. 8/08) mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, iz septičkih jama ili sličnih instalacija može se koristiti u poljoprivredi ali

105

samo na kontrolisani način. Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB vrši nadzor nad provedbom ovog Pravilnika.

Prema Članu 3. Uredbe o ispuštanju otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije

(“Sl. novine FBiH”, br. 4/12) u područjima gdje izgradnja javnog kanalizacionog sistema nije

opravdana, koristiće se individualni sistemi ili drugi prikladni sistemi koji ostvaruju slične rezultate u

pogledu zaštite okoliša. Prikupljanje, transport, pročišćavanje i finalna dispozicija urbanih otpadnih

voda je komunalna aktivnost koju obavlja pravno lice u skladu sa zakonodavstvom (FBiH/kantona

/općina). Pravno lice odgovorno je, između ostalog, za vođenje evidencije svih septičkih jama kao i

drugih individualnih postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u području svoje nadležnosti, te da

na kraju svake kalendarske godine objavi na svojoj internet stranici plan za iduću kalendarsku godinu

o datumima pražnjenja septičkih jama i drugih individualnih postrojenja za pročišćavanje kao i

ispuštanju njihovog sadržaja u javne kanalizacione sisteme. Nadzor nad provođenjem ove uredbe

treba da vrši Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao i inspekcija

nadležna za vršenje nadzora nad provođenjem ove uredbe.

Trenutno na području SBK/KSB nije u pogonu nijedno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda stanovništva, a niti jedno od većih industrijskih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda nije locirano na području ovog kantona. Sav otpadni mulj uglavnom je porijeklom iz septičkih jama. Njihovo pražnjenje trebaju da obavljaju općinska komunalna preduzeća zadužena za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. U narednoj tabeli je dat prikaz načina zbrinjavanja mulja na području 12 općina SBK/KSB. Tabela 28. Način sakupljanja/zbrinjavanja mulja iz septičkih jama i uređaja u općinama SBK/KSB


Bugojno Mulj iz septičkih jama se cisternama ispušta u kanalizacionu mrežu.

Busovača Mulj se cisternama crpi i posipa po oranicama kao đubrivo.

Dobretići Nema dostupnih informacija.

Donji Vakuf 2-3 puta godišnje JKP Gradina Donji Vakuf angažuje cisternu komunalnog preduzeća iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja za ispumpavanje mulja iz šahtova u objektima i na lokacijama koje se koriste u javne svrhe.

Fojnica Septičke jame domaćinstava se pojedinačno iscrpavaju a mulj se koristi kao đubrivo.

Gornji Vakuf - Uskoplje Stanovnici vrše iscrpavanje vlastitim cisternama, a mulj bez tretmana završava u najbližem vodotoku.

Jajce Septičke jame su porozne i rijetko se pune. Nema tretmana otpadnih voda.

Kiseljak Mulj koji se prikuplja u malim količinama ispušta se u revizione otvore kanalizacijskih kolektora koji vode do recipijenta tj. rijeku Lepenicu

Kreševo Septičke jame domaćinstava se pojedinačno iscrpavaju a mulj se koristi kao đubrivo.

Novi Travnik Naručuje se cisterna iz Viteza.

Travnik Mulj se ispušta u gradski kolektor koji nema prečistač te se sve ulijeva u rijeku Lašvu.

Vitez Zbrinjavanje vrši JKP „Vitkom“. *Podaci dobiveni anketiranjem općina i komunalnih preduzeća na području SBK/KSB provedenim u periodu april-juni 2014. god. u sklopu aktivnosti na izradi Plana upravljanja otpadom za SBK/KSB

Kako je vidljivo iz tabele, otpadni mulj se ili koristi u poljoprivredne svrhe ili završava u najbližem vodotoku bez ikakvog prethodnog tretmana.

106

5.4.13 Ambalaža i ambalažni otpad

Ambalaža je svaki proizvod, neovisno o prirodi materijala od kojeg je napravljen, koji je namijenjen za sadržavanje, čuvanje, zaštitu, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, na putu od proizvođača do korisnika ili potrošača. Ambalaža također uključuje pomoćna sredstva za pakovanje, koja služe za omotavanje ili povezivanje robe, posebno za pakovanje, nepropusno zatvaranje, pripremanje za otpremu i označavanje robe.

Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom na nivou Federacije BiH je donesen i objavljen u Službenim novinama FBiH 13.12.2010. godine, a izmijenjen i dopunjen je 2013. godine. Ovaj Pravilnik propisuje pravila upravljanja ambalažom u proizvodnji, prometu i upotrebi ambalaže i pravila postupanja i druge uslove sakupljanja, ponovnog korištenja, obnove i odlaganja, u skladu sa prioritetima i osnovnim načelima Zakona o upravljanju otpadom.

Proizvođači, uvoznici, punioci, pakeri, distributeri i krajnji snabdjevači obavezni su uključiti se u sistem upravljanja ambalažnim otpadom. Ovi subjekti mogu samostalno vršiti aktivnosti upravljanja ambalažnim otpadom ili mogu svoje obaveze prenijeti na ovlaštenog operatera. U potonjem slučaju Fond za zaštitu okoliša FBiH dalje prenosi sve obaveze na ovlaštenog operatora.

Ovlašteni operator sistema u ime onih koji su na njega prenijeli svoje obaveze mora osigurati da ovlašteni sakupljač ambalažnog otpada redovno preuzima komunalni ambalažni otpad, zatim mora redovito preuzimati i sakupljati posebne tokove ambalažnog otpada (ambalažni otpad koji nije komunalni otpad) od krajnjih korisnika, te osigurati ponovno iskorištenje ambalažnog otpada za reciklažu u ovlaštenim postrojenjima i odlaganje neiskoristivog dijela ambalažnog otpada na ovlaštenim odlagalištima.

Ukupan broj obveznika registrovanih na teritoriji SBK/KSB koji plasiraju robu upakovanu u ambalažu i kojima je izdato Rješenje za predmetnu godinu, a koji su dostavili izvještaj Fondu iznosio je 30 u 2012. godini i 16 u 2013. godini.

Ukupan broj obveznika registrovanih na teritoriji SBK/KSB koji plasiraju robu upakovanu u ambalažu, a koji su se uključili u sistem operatera sistema EKOPAK za predmetnu godinu iznosio je 8 za 2012. godinu i 15 za 2013. godinu.

Prilikom anketiranja privrednih subjekata na području SBK/KSB, kao značajni proizvođači ambalažnog otpada identificirani su prodajni/tržni centri, međutim, nijedan od navedenih centara nije odgovorio na anketu.

5.5 Proizvođači otpada koji sami zbrinjavaju otpad Na osnovu odgovora dobivenih anketiranjem različitih proizvođača otpada na području SBK/KSB (različite grane industrije, zdravstvene ustanove, i dr.) evidentno je da proizvođači otpada koji imaju okolinsku dozvolu imaju i Plan upravljanja otpadom prema kojem i postupaju. Uglavnom se radi o zbrinjavanju određenih vrsta otpada kao što je ambalažni otpad, metalni otpad, medicinski otpad, itd. na način da se potpisuju ugovori sa ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje takve vrste otpada. U domovima zdravlja u Donjem Vakufu i Kreševu se vrši spaljivanje medicinskog otpada. Za postrojenje za spaljivanje opasnog otpada potrebno je dobiti dozvolu izdatu od strane nadležnog organa.

5.6 Drugi operateri Prema Pravilniku o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH’’, br. 09/05), potrebno je pribaviti dozvolu kod nadležnog kantonalnog ministarstva za zaštitu okoliša u ovisnosti od kapaciteta operatera. Ovom dozvolom omogućava se upravljanje otpadom od strane stručnog osoblja i poduzeća koja posjeduju adekvatnu opremu. Svi operateri koji posjeduju

107

dozvolu za upravljanje otpadom dužni su izvještavati nadležno kantonalno ministarstvo za okoliš o ispunjavanju uvjeta iz dozvole. Na osnovu redovnih izvještaja od strane operatera prema Uredbi koja regulira obavezu izvještavanja operatora i proizvođača otpada o provođenju programa nadzora, monitoringa i vođenja evidencije prema uvjetima iz dozvole („Sl. novine FBiH’’, br. 31/06), nadležno kantonalno ministarstvo vodi evidencijske baze podataka. Zakonom o upravljanju otpadom su propisane osnovne odredbe koje obavezuju na selektivno prikupljanje i razdvajanje otpada prema vrsti i osobinama, ali u praksi sistem selektivnog prikupljanja i razdvajanja otpada još nije zaživio zbog nedostatka provedbenih propisa koji se trebaju donijeti za: opremu koja sadrži poliklorirane bifenile-PCB i poliklorirane terfenile-PCT, otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, otpadni azbest, titan dioksid i građevinski otpad. Pored prethodno navedenih propisa koji nedostaju, do danas su za područje FBiH donesena dva propisa koja se odnose se na upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom, te na upravljanje otpadom od električnih i elektronskih uređaja. U skladu sa donesenim pravilnicima uspostavljena su četiri ovlaštena operatera sistema na području FBiH a koji su prikazani u nastavku. Tabela 29. Ovlašteni operateri sistema u FBiH

Red.br. Naziv operatera sistema Vrsta otpada za koju je operater ovlašten

1. Ekopak, Sarajevo Ambalaža i ambalažni otpad

2. Eko Život, Tuzla Ambalaža i ambalažni otpad

3. Zeos eko sistem, Sarajevo Elektronski i elektronički otpad

4. Kim Tec Eko, Vitez Elektronski i elektronički otpad

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je nadležno za izdavanje dozvola za djelatnost tretmana i odlaganja otpada operaterima sistema na koje proizvođači ili vlasnici otpada prenose obaveze upravljanja otpadom. Zadaća operatera sistema je da uspostavljaju integrirane sisteme zbrinjavanja onih vrsta otpada za koji su dobili dozvolu. Operater sistema je pravno lice koje definiše ostale subjekte u sistemu sakupljanja i zbrinjavanja otpada. Fond za zaštitu okoliša je pravni subjekt sa javnim ovlaštenjima koji provodi aktivnosti na organiziranju upravljanja kako ambalažom i ambalažnim otpadom tako i elektronskim i električnim otpadom u skladu sa odredbama donesenih pravilnika. Najčešći problemi sa kojima se susreću operatori sistema ovlašteni za zbrinjavanje EE otpada su:

otpor obveznika – problem nepriključivanja operateru sistema i nedovoljna informisanost o Pravilniku o upravljanju sa otpadom od električnih i elektronskih proizvoda;

ignorisanje pojedinih najreprezentativnijih uvoznika EEO u državu, te sivi uvoz preko RS-a;

rad sa tržišnom i okolinskom inspekcijom;

otpor komunalnih preduzeća – nezainteresovanost za suradnju sa operaterom sistema, kao i inezainteresovanost za selektivnim razvrstavanjem električnog i elektronskog otpada bez obzira što bi operator sistema plaćao naknadu za ovu vrstu usluge;

nedovoljna svjest građana o odlaganju i upravljanju električnom i elektronskom opremom.

Osim operatera sistema koji su svojim djelatnostima vezani za područje cijele FBiH, na području SBK/KSB registrirani su ili obavljaju svoju djelatnost i drugi operateri koji imaju dozvolu za upravljanje otpadom. Njima dozvolu izdaje kantonalno ministarstvo za okoliš ili nadležna općinska služba. Prema trenutnim podacima, ministarstva i općine su izdali 21 dozvolu za upravljanje otpadom. U Tabela 30 dat je pregled operatera koji su ovlašteni od nadležnog organa (FBiH ili SBK/KSB) za upravljanje otpadom kao i vrste otpada koju sakupljaju, transportuju, recikliraju ili obnavljaju. Osim operatera registriranih na području SBK/KSB, u tabeli su prikazani i operateri iz drugih dijelova FBiH koji operiraju na području ovog Kantona.

108

Tabela 30. Popis operatera za upravljanje otpadom na području SBK/KSB

Vrsta otpada Operateri identificirani na području SBK/KSB

Nadležni organ koji je izdao dozvolu za

upravljanje

Drugi operateri koji operiraju na području

SBK/KSB

Papir i karton "Eko-industrijski otpad Zizi" d.o.o. Travnik

MPUGZOPiSP SBK/KSB* "Papir servis" d.o.o.

Sarajevo

"Eko-forma" d.o.o. Bugojno

MPUGZOPiSP SBK/KSB

"Sirovinametal" d.o.o. Bugojno

MPUGZOPiSP SBK/KSB

Staklo "Kristal"d.o.o. Vitez MPUGZOPiSP SBK/KSB

"Eko-industrijski otpad Zizi" d.o.o. Travnik

MPUGZOPiSP SBK/KSB


MPUGZOPiSP SBK/KSB

"Fecos"d.o.o. Jajce MPUGZOPiSP SBK/KSB


MPUGZOPiSP SBK/KSB

Metal "Lucius" d.o.o. Vitez MPUGZOPiSP SBK/KSB


"Binela Komerc" d.o.o. Vitez

MPUGZOPiSP SBK/KSB

"Ćamil" d.o.o. Donji Vakuf

MPUGZOPiSP SBK/KSB

"Bešić" d.o.o. Bugojno MPUGZOPiSP SBK/KSB

"Salvis-Trans“ d.o.o. Kiseljak

MPUGZOPiSP SBK/KSB


MPUGZOPiSP SBK/KSB


MPUGZOPiSP SBK/KSB

"Kim Tec" d.o.o. Vitez MPUGZOPiSP SBK/KSB

"C.I.B.O.S. d.o.o. " PJ Novi Travnik

FMOiT**

"Glob-Metal", d.o.o. Kiseljak

MPUGZOPiSP SBK/KSB

„Plemeniti metali“, d.o.o. Kiseljak

Općina Kiseljak

"Jajce Alloy Wheels", d.o.o. Jajce

MPUGZOPSP SBK/KSB

Plastika "Pabs Plastiks"d.o.o. Vitez

MPUGZOPiSP SBK/KSB


MPUGZOPiSP SBK/KSB "Welplast" d.o.o. Posušje


MPUGZOPiSP SBK/KSB


MPUGZOPiSP SBK/KSB


Otpad koji "Kemis BH" d.o.o.

109



upravljanje


SBK/KSB

nastaje od zaštite zdravlja ljudi i životinja

Lukavac

"Reciklon BH" d.o.o. Sarajevo

Otpadni tekstil "Eko-industrijski otpad Zizi" d.o.o. Travnik

MPUGZOPiSP SBK/KSB

"Pabs Plastiks"d.o.o. Vitez

MPUGZOPiSP SBK/KSB


MPUGZOPiSP SBK/KSB

Mulj iz otpadnih voda

Otpadna ulja "Čaljkušić" d.o.o. Busovača

MPUGZOPiSP SBK/KSB "Delta Petrol" d.o.o. Kakanj

"Kemis BH" d.o.o. Lukavac

"Kemokop" d.o.o. Tuzla

"Aida commerce" d.o.o. Ilidža

"Reciklon BH" d.o.o. Sarajevo


MPUGZOPiSP SBK/KSB


FMOoT

"Grioss" d.o.o. Jajce FMOoT

Biorazgradivi otpad

Elektronski i elektronički otpad


FMOoT "Aida commerce" d.o.o. Ilidža


MPUGZOPiSP SBK/KSB

"Grioss" d.o.o. Jajce FMOiT

Otpadne baterije i akumulatori


FMOIT "Delta Petrol" d.o.o. Kakanj


"Lucius" d.o.o. Vitez MPUGZOPiSP SBK/KSB


MPUGZOPiSP SBK/KSB

Otpadne gume "TNP Protekt" d.o.o., Kreševo

MPUGZOPiSP SBK/KSB "Reciklon BH" d.o.o. Sarajevo


MPUGZOPiSP SBK/KSB

„Manual“ d.o.o. Bučići Novi Travnik

MPUGZOPiSP SBK/KSB

"Marino-Commerce" d.o.o. Kreševo

MPUGZOPiSP SBK/KSB

"Lucius" d.o.o. Vitez MPUGZOPiSP SBK/KSB

"Glob-Metal", d.o.o. Kiseljak

MPUGZOPiSP SBK/KSB


Industrijski otpad "Inos" d.o.o. Busovača - "Kemis BH" d.o.o. Lukavac

110



upravljanje


SBK/KSB

(opasni otpad)

Građevinski otpad


MPUGZOPiSP SBK/KSB

Otpadna vozila "Sirovinametal" d.o.o. Bugojno

MPUGZOPiSP SBK/KSB

Kabasti otpad

Otpadna ambalaža


MPUGZOPiSP SBK/KSB

Otpad koji sadrži azbest

"Grioss" d.o.o. Jajce FMOiT "Kemis BH" d.o.o. Lukavac

"Kemokop" d.o.o. Tuzla

Otpadni PCB i PCT

* Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB ** Ministarstvo okoliša i turizma FBiH-izdata okolišna dozvola za upravljanje otpadom

Iz prethodne tabele uočljivo je da na području SBK/KSB nema registriranih operatera ovlaštenih za prikupljanje i zbrinjavanje:

otpadnog PCB i PCT,

biorazgradivog otpada,

mulja iz otpadnih voda,

kabastog otpada, i

otpada koji nastaje od zaštite zdravlja ljudi i životinja. Za navedene vrste otpada, izuzev za otpad koji nastaje od zaštite zdravlja ljudi i životinja identificirano je da na području SBK/KSB ne operiraju ni drugi operateri sa područja drugih kantona nadležni za ove vrste otpada. Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB vrši tretman infektivnog medicinskog otpada iz zdravstvenih ustanova sa područja SBK/KSB ali ne posjeduje dozvolu za obavljanje aktivnosti tretmana otpada kao što je propisano u Članu 12. Zakona o upravljanju otpadom FBiH. Mulj iz otpadnih voda zbrinjavaju općinska komunalna preduzeća zadužena za odvodnju i prečišćavanje otpadnih voda. Kabasti otpad zbrinjavaju komunalna preduzeća zadužena za upravljanje komunalnim otpadom. Treba napomenuti da među 18 operatera za upravljanje otpadom kojima je nadležno kantonalno ministarstvo dalo dozvolu i koja je još uvijek važeća, ima i operatera koji su prestali sa radom. Ministarstvo nije upoznato koji su to operateri jer nikad nije ni zaživio program da operateri šalju redovne izvještaje u skladu sa Uredbom koja regulira obavezu izvještavanja operatora i proizvođača otpada o provođenju programa nadzora, monitoringa i vođenja evidencije prema uvjetima iz dozvole („Sl. novine FBiH’’, br. 31/06). Samim tim kantonalno ministarstvo i ne vodi evidencijske baze podataka. S druge strane, evidentno je da i općine u SBK/KSB imaju ovlasti kada je u pitanju izdavanje dozvola za upravljanje otpadom što je u suprotnosti sa Pravilnikom o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom kao provedbenim aktom Zakona o upravljanje otpadom FBiH. Operateri za upravljanje otpadom ne dostavljaju godišnje izvještaje o ispunjavanju uvjeta iz dozvole nadležnom Kantonalnom ministarstvu okoliša. Stoga, ne postoji evidencija o ispunjavanju uvjeta iz

111

dozvole od strane operatera, kao ni mjesečna evidencija svih pravnih i fizičkih lica od kojih operater vrši otkup otpada i kojima prodaje otpad u nadležnom Ministarstvu.

5.7 Analiza i zaključci Postojeći sistem upravljanja otpadom u Kantonu u stvarnosti ne funkcionira na odgovarajući i zadovoljavajući način, nije podjednako razvijen u svim segmentima i nije u potpunosti efikasan. Prosječna starost vozila koja se koriste za prikupljanje i odvoz otpada na području SBK/KSB je 18 godina. što sa stanovišta potrošnje goriva i održavanja ima vrlo negativan utjecaj na okoliš, kao i na finansijski aspekt rada komunalnih preduzeća. Česti kvarovi na zastarjelim vozilima mogu predstavljati uzrok nefunkcioniranja ili smanjenog obima rada sistema na određeno vrijeme. Osim toga, raspoloživa vozila velike nosivosti odgovaraju potrebama komunalnih preduzeća za kvalitetno obavljanje usluge u nižim dijelovima općina na području SBK/KSB. Problem se javlja u padinskim dijelovima (općine Donji Vakuf, Travnik) gdje pristup nije omogućen standardnim autosmećarima veće nosivosti, te je potrebno angažirati manja vozila koja imaju pristup uskim ulicama, a koje većina općina ne posjeduje. U općinama Travnik, Kiseljak i Bugojno primjetan je nedostatak posuda za sakupljanje otpada. Također, u općinama u SBK/KSB je prisutan problem uništavanja infrastrukture za prikupljanje otpada, a ova pojave se uglavnom ne sankcioniše. U općinama Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Vitez, Novi Travnik i Kreševo se dešava da stanovništvo u kontejnere odlaže žar što dovodi do požara u kontejnerima. Pojava samovoljnog pomijeranja kontejnera izražena je u općinama Bugojno, Donji Vakuf, Jajce i Novi Travnik. Potrebno je iznaći modalitete za rješavanje problema uništavanja infrastrukture za prikupljanje otpada, odnosno za odlaganje drugih vrsta otpada u kontejnere za komunalni otpad, paljenje smeća, pomijeranje kontejnera i sl. U općini Dobretići potrebno je urgentno obezbijediti minimalnu infrastrukturu za usluge prikupljanja i odvoza otpada. Trenutni sistem upravljanja komunalnim otpadom ne podržava izdvajanje opasnog otpada iz preostalog komunalnog otpada na mjestu nastanka u domaćinstvima, te se zbog toga ovaj otpad i dalje odlaže zajedno sa komunalnim na lokalne odnosno regionalnu deponiju. Na teritoriji Kantona identificiran je niz privrednih subjekata koji koriste hemikalije i proizvode opasni otpad, poput foto laboratorija, hemijskih čistionica, benzinskih stanica koje imaju spremnike manjih kapaciteta, automehaničarskih i autolakirerskih radnji itd. Ovi mali proizvođači su zanemareni u sistemu i njihov otpad završava zajedno sa miješanim komunalnim otpadom. Rad malih proizvođača opasnog otpada bi trebalo regulirati u postupku izdavanja dozvole za rad i nametnuti im obavezu usklađivanja za zakonskim propisima iz oblasti otpada. Nadležno ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova bi moglo izraditi tehničke upute za male proizvođače opasnog otpada koje bi se uzimale u obiru kod izdavanja dozvola u postupku dozvola za rad. Generatori rabljenih ulja moraju nadležnom organu koji je izdao njihovu okolinsku dozvolu ili dozvolu za upravljanje otpadom do 1. marta svake godine dostaviti izvještaj. Ovaj izvještaj treba da sadrži podatke o količinama i vrstama (ili kategorijama) rabljenih ulja koja su proizveli u toku prethodne godine. U Kantonalno ministarstvo okoliša se ne dostavljaju izvještaji od strane generatora rabljenih ulja pa stoga i ne postoji ova evidencija za područje SBK/KSB. U Kantonalno ministarstvo okoliša se ne dostavlja dokumentacija od strane onih koji transportuju opasni otpad do operatora za područje SBK/KSB pa stoga ni ne postoji evidencija o ovoj dokumentaciji. Ne postoje kapaciteti za adekvatno zbrinjavanje specijalnog otpada koji se u mnogo slučajeva miješa sa komunalnim otpadom ili se zbrinjava na nepropisan način.

112

Otpad životinjskog porijekla se ili miješa sa komunalnim otpadom ili zakopava sa ili bez veterinarskog nadzora dok se jedan dio otpada predaje lovnim udrugama. U ovom posljednjem slučaju animalni otpad se uglavnom odlaže unutar šuma i šumskog zemljišta i u osnovi predstavlja kršenje odredbi Zakona o šumama, pri čemu su lovačke organizacije samo spona proizvođačima otpada za neprimjereno odlaganje otpada unutar šume. Puštanjem u rad pogona „Bioorganika“ u Kaknju vršiće se preuzimanje i prerada nusproizvoda životinjskog porijekla (iz klaonica i prerade mesa, farmi i prehrambene industrije) i njihovih proizvoda, a sve u skladu sa zahtjevima EU direktiva iz ove oblasti. Općine Dobretići, Gornji Vakuf – Uskoplje i Jajce medicinski otpad odlažu zajedno sa komunalnim. Određeni broj privatnih i javnih zdravstvenih ustanova u općinama Fojnica, Kiseljak, Travnik, Vitez, Donji Vakuf imaju sklopljene ugovore sa ZzJZ SBK/KSB za zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada. U domovima zdravlja Donji Vakuf i Kreševo vrši se spaljivanje medicinskog otpada u krugu objekata. Uređaj za tretman medicinskog infektivnog otpada, marke „Sintion“ kojim raspolaže ZzJZ SBK/KSB je jedini takav uređaj na području Kantona te nema kapacitet da tretira sav infektivni medicinski otpad koji nastaje na području SBK/KSB uzimajući u obzir činjenicu da se isti često i kvari. ZzJZ SBK/KSB ne posjeduje adekvatno vozilo kojim bi se otpad prikupljao od zdravstvenih ustanova. Trenutna praksa je da zdravstvene ustanove dostavljaju otpad do ZzJZ SBK/KSB. Da bi se sav infektivni medicinski otpad zbrinjavao na propisan način potrebna su minimalno još dva ovakva uređaja locirana u različitim općinama na području kantona. Nepoznato je koliko apoteka ispunjava zakonske obaveze po pitanju upravljanja farmaceutskim otpadom. Prema raspoloživim podacima apoteke iz općina Bugojno, Fojnica, Novi Travnik, Jajce, Travnik i Vitez sklapaju ugovore sa ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje farmaceutskog otpada. Na području općina SBK/KSB nema niti jedno uspostavljeno odlagalište građevinskog otpada. Otpadna vozila se zbog povoljne otkupne cijene metala ne zadržavaju dugo na odlagalištima otpada. Stare gume se pretežno odlažu na legalne i divlje deponije. Nije poznato stanje sa upravljanjem otpadom od fitofarmaceutskih sredstava. Elektronski i elektronički otpad se odlaže zajedno sa komunalnim otpadom. Organiziran način odlaganja i prikupljanja kabastog otpada pravno nije uređen u općinama Gornji Vakuf-Uskoplje, Travnik, Kiseljak i Kreševo, a probleme sa svakodnevnim odlaganjem kabastog otpada u kontejnere za komunalni otpad ili pored njih ili čak sa samoinicijativnim odvoženjem kabastog otpada od strane stanovnika u obližnje šume nemaju samo općine Bugojno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Novi Travnik i Fojnica. Zbrinjavanje mulja iz septičkih jama u općinama Fojnica, Kreševo i Gornji Vakuf-Uskoplje vlasnici istih vrše samostalno. Mulj se ili koristi kao đubrivo ili odlaže u vodotoke. Analiza trenutnih praksi zbrinjavanja specijalnih vrsta otpada po općinama pokazala je da na teritoriji SBK/KSB ima registriran značajan broj ovlaštenih operatera za zbrinjavanje otpada kao i da je na teritoriji SBK/KSB aktivan određeni broj ovlaštenih operatera sa područja drugih kantona. Trenutno su pokrivene sve vrste specijalnog otpada osim mulja iz otpadnih voda, otpadnog PCB i PCT, građevinskog otpada, biorazgradivog otpada i kabastog otpada. Zbrinjavanje otpadnog mulja iz septičkih jama vrše općinska komunalna preduzeća zadužena za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, izuzev u općinama gdje stanovnici sami zbrinjavaju ovaj otpad, dok komunalni otpad zbrinjavaju komunalna preduzeća zadužena za upravljanje otpadom.

113

ZzJZ SBK/KSB vrši tretman infektivnog medicinskog otpada iz zdravstvenih ustanova sa područja SBK/KSB ali ne posjeduje dozvolu za obavljanje aktivnosti tretmana otpada kao što je propisano u Članu 12. Zakona o upravljanju otpadom FBiH. Općine u SBK/KSB imaju ovlasti kada je u pitanju izdavanje dozvola za upravljanje otpadom što je u suprotnosti sa Pravilnikom o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom kao provedbenim aktom Zakona o upravljanje otpadom FBiH. Uredba koja regulira obavezu izvještavanja operatora i proizvođača otpada o provođenju programa nadzora, monitoringa i vođenja evidencije prema uvjetima iz dozvole („Sl. novine FBiH’’, br. 31/06) se ne primjenjuje u smislu da operateri šalju redovne godišnje izvještaje o ispunjavanju uvjeta iz dozvole. Kantonalno ministarstvo i ne vodi evidencijske baze podataka. Neophodno je pojačati inspekcijski nadzor kako bi se regulirala obaveza iz spomenute Uredbe.

114

6 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM

6.1 Zeleni otoci

Zeleni otoci predstavljaju posebna mjesta za odvojeno prikupljanje otpada. Otpad razdvojen na mjestu nastanka se odvojeno odlaže u posebne posude. Posude u okviru zelenih otoka su odvojeno označene za prihvat različitih vrsta otpada, kao npr. papir, PET ambalaža, staklo i miješani otpad.

Selektiranje i odvajanje otpada u općinama SBK/KSB se uglavnom ne primjenjuje. Samo su u općinama Vitez i Novi Travnik postavljeni kontejneri za selektivno prikupljanje otpada. Radi se ukupno o šest zelenih otoka u Vitezu i četiri zelena otoka u Novom Travniku. Ovom infrastrukturom upravljaju komunalna preduzeća JKP „Vilenica-Čistoća“ d.o.o. u Novom Travniku i JKP „Vitkom“ u Vitezu.

U općinama Vitez, Travnik i Novi Travnik, u užem centru, pored običnih kontejnera komunalna preduzeća postavljaju mrežaste korpe za odlaganje papirne, kartonske ili PET ambalaže. U Vitezu su uz kontejnere na nekoliko mjesta postavljene i metalne kante za pepeo.

U općinama Bugojno i Donji Vakuf je u toku postupak izgradnje zelenih otoka (po 1 u svakoj općini), odnosno njihovo postavljanje i ishodovanje potrebnih odobrenja. Također, općina Kiseljak je u fazi izgradnje i nabavke opreme za 12 zelenih otoka, a općina Novi Travnik za još 9 zelenih otoka.

6.2 Centri za reciklažu Centar za reciklažu (reciklažno dvorište) je ograđeni prostor opremljen spremnicima i posudama od 1.100 do 5.000 litara za odvojeno prikupljanje otpada u kojem građani mogu odložiti vlastiti selektovan sakupljeni otpad. Na teritoriji SBK/KSB ne postoje ovakvi centri za recikliranje. U općinama Travnik i Novi Travnik se u krugu komunalnog preduzeća vrši presovanje kartona i PET ambalaže i ostale plastike, te se prodaje preduzećima koja vrše otkup ove vrste otpada. Općina Donji Vakuf, UNDP i Ekopak d.o.o. Sarajevo potpisali su sporazum o izgradnji i opremanju reciklažnog dvorišta u općini Donji Vakuf. Treba napomenuti da se pojedine vrste specijalnog otpada i otpada iz privrede i industrijskih pogona, izdvajaju u krugu objekata ovlaštenih operatora za upravljanje otpadom. Na području SBK/KSB postoji 21 operator za upravljanje otpadom koji imaju svoje lokacije na kojima vrše prikupljanje i sortiranje otpada za koji su dobili dozvolu. Ovi operatori specijalnih vrsta otpada u krugu svojih objekata imaju sortirnice gdje odvajaju korisnu sirovinu i plasiraju je dalje na tržište za reciklažu, tako da u suštini njihove lokacije predstavljaju jedan oblik jednostavnog reciklažnog dvorišta.

6.3 Centri za kabasti otpad

Kabasti otpad se treba posebno sakupljati za razliku od običnog komunalnog otpada s obzirom da su za to potrebni različiti tehnički uslovi. Kabasti otpad opterećuje okoliš svojim gabaritima i njegovo uklanjanje je jedan od važnih zadataka sistema upravljanja otpadom.

Na području SBK/KSB ne postoje centri za kabasti otpad.

„Regionalna deponija Mošćanica“ d.o.o. Zenica je uvela praksu da, između ostalih vrsta otpada, besplatno zaprima i kabasti otpad od građana koji pripadaju regiji za upravljanje otpadom Zenica

115

(Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik sa teritorije SBK/KSB) i u slučaju kada ga građani sami dovezu na regionalnu deponiju.

Trenutna situacija u SBK/KSB je takva da je u svim općinama izuzev u općinama Gornji Vakuf-Uskoplje, Travnik, Kiseljak i Kreševo odlukama o komunalnom redu propisano kada i gdje će se vršiti prikupljanje i odvoz kabastog otpada. Propis se poštuje samo u Bugojnu, Busovači i Novom Travniku, jer unatoč kampanjama koje se provode za prikupljanje i odvoz kabastog otpada po općinama, česta je situacija da se odlaganje ove vrste otpada uz kontejnere vrši u bilo koje vrijeme, a što nije prihvatljivo i treba se spriječiti uspostavom odgovarajuće infrastrukture.

6.4 Objekti za odlaganje

6.4.1 Regionalne deponije

Trenutno na području SBK/KSB ne postoji niti jedna regionalna sanitarna deponija. U septembru 2012. godine urađena je „Studija izvodljivosti za regionalnu sanitarnu deponiju otpada SBK/KSB, regija 1. Projekat pod nazivom: „Priprema studije izvodljivosti za izbor regionalnih sanitarnih deponija u Bosni i Hercegovini“ je finansirala EU delegacija BiH. Ciljna regija 1 studije obuhvatala je općine: Bugojno, Jajce, Gornji Vakuf – Uskoplje i Donji Vakuf. Za korisnike Studije izvodljivosti lokacija “Gračanica” – G. Vakuf – Uskoplje bila je preferirana buduća lokacija za RSD SBK/KSB, regija 1. Vijek trajanja ove regionalne deponije treba biti minimalno 20 godina. Predmetna Studija izvodljivosti zasnovana je na scenariju 2 (koncept upravljanja otpadom uz reciklažu, u skladu sa strateškim ciljevima FBiH), dok BiH ne postane Članica EU. Nakon što postane Članica EU, scenario 3 (uključuje i dodatno tretiranje biorazgradivog otpada kako bi se postigli kvantitativni ciljevi Direktive EU o otpadu za 2020. godinu) biće osnovni scenario za dalje razmatranje. U tabeli u nastavku prikazani su glavni parametri bitni za projektiranje ove regionalne sanitarne deponije. Prije Studije izvodljivosti za SBK/KSB, regija 1, 2012. godine izrađena je studija „Regionalna sanitarna deponija – studija o odabiru lokacije za Srednjobosanski kanton, regija 1, kako bi se odabrala najprihvatljivija lokacija za regionalnu sanitarnu deponiju. Prema rezultatima ove studije, najbolje rangirana lokacija bila je “Gračanica” – Gornji Vakuf – Uskoplje, drugorangirana lokacija bila je “Dubočine” – Bugojno, a trećerangirana lokacija „Ornice“ – Donji Vakuf. U tabeli u nastavku prikazani su glavni parametri bitne za projektiranje ove regionalne sanitarne deponije. Tabela 31. Glavni parametri za projektiranje RSD

Ime RSD „Gračanica“ – Gornji Vakuf - Uskoplje

Površina deponije unutar ograde 23,8 ha

Kapacitet dizajna 914,500 m3

Početak rada 2015

Procijenjeni vijek deponije Najmanje 25 godina (2015- 2040)

Vrsta deponije Sanitarna deponija (neopasni otpad)

Stopa sabijanja 0,9-1 t/m³

Broj potrebnih radnika 13

Najbliža naselja Rosulje, oko 500 m od lokacije. Gornji Vakuf-Uskoplje i Bugojno - oko 9 km od lokacije “Gračanica“.

Lokacija „Gračanica“ nalazi se na oko 200 m od rudnika uglja i lignita “Domnjače“, na lokalitetu Gračanica. Do ove lokacije vodi neasfaltirana cesta širine oko 3 m i dužine 600 m, u blizini glavnog

116

puta M16, između Gornjeg Vakufa - Uskoplja i Bugojna. Najbliže naseljeno mjesto, Rosulje, nalazi se oko 500 m od ove lokacije. Gornji Vakuf-Uskoplje i Bugojno nalaze se oko 9 km od lokacije “Gračanica“. Analizirana su dva koncepta prijevoza otpada s mjesta nastanka otpada do konačnog odredišta, odnosno, RSD:

- direktni prevoz - prevoz preko pretovarnih stanica (PS).

Oba koncepta su uspoređivana na bazi godišnjih troškova za svaku od 4 ciljane općine. Izgradnja pretovarne stanice predložena je samo za općinu Jajce, a za ostale tri općine, Bugojno, Gornji Vakuf -Uskoplje i Donji Vakuf, predložen je direktni transport otpada na RSD zbog smanjenih troškova transporta. Ključni rezultat institucionalne analize u Studiji jeste da se aktivnosti upravljanja čvrstim otpadom na teritoriji SBK regije 1 trebaju vršiti u skladu sa aktivnostima započetim s ciljem uspostave i realizacije regionalnog preduzeća, tj. Sporazuma o uspostavljanju međuopćinskog vijeća za implementaciju RSD za čvrsti otpad i Sporazuma o uspostavi regionalnog centra za upravljanje otpadom – DOO Gornji Vakuf – Uskoplje. Do sada, oba sporazuma zaključena su samo od strane općina Gornji Vakuf –Uskoplje, Donji Vakuf i Jajce. Četvrta općina koja sačinjava region, općina Bugojno, još se uvijek nije pridružila sporazumima. Početkom 2014. godine lokalno stanovništvo iz mjesnih zajednica Gračanica, Odžak i Bunta kod Bugojna protivili su se izgradnji Regionalne sanitarne deponije Gračanica, te su se u više navrata obraćali općini Gornji Vakuf-Uskoplje, kao i Vladi SBK/KSB sa zahtjevom da se sve aktivnosti obustave. U međuvremenu, realizovani su sastanci i dogovori između FMOiT, predstavnika lokalnih zajednica i Elektroprivrede BiH pod čijom je upravom rudnik Gračanica, sa ciljem iznalaženja kompromisnog rješenje vezano za mikrolociranje deponije. U martu 2014. godine FMOiT objavilo je javni poziv za izražavanje interesa za pripremu glavnog projekta za sanitarnu deponiju u Gornjem Vakufu - Uskoplju. Još uvijek nije izabran konsultant za izradu ove dokumentacije. Općine Travnik, Busovača, Vitez i Novi Travnik su potpisnice međuopćinskog sporazuma za deponovanje komunalnog otpada na Regionalnu sanitarnu deponiju Mošćanica u Zenici. Regiju za upravljanje čvrstim otpadom, pored ove 4 općine čine općine Zenica, Visoko, Kakanj, Žepče i Zavidovići. Općine Travnik i Busovača u cijelosti koriste usluge Regionalne deponije Mošćanica. Trenutno samo općina Novi Travnik, i ako je zaključila Sporazum o korištenju Regionalne sanitarne deponije Mošćanica, nije pristupila korištenju iste iz razloga previsoke cijene odlaganja, a koju ne može finansirati. U međuvremenu je nadležno FMOiT donijelo rješenja o zatvaranju i transformaciji općinskih deponija u općinama Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovača. Rok za ove aktivnosti je dat od 2013. do 2014. godine. Od 2015. godine ove općine ne mogu više odlagati na svojim odlagalištima nego samo na novoj regionalnoj deponiji “Mošćanica” Zenica. Općine Visoko, Kiseljak, Fojnica i Breza su u proteklom periodu razgovarale o izgradnji zajedničke regionalne deponije u općini Visoko. Međutim, mjesna zajednica gdje se planirala izgraditi deponija nije prihvatila taj prijedlog i sve aktivnosti po ovom pitanju su zaustavljene. Trenutno se u općini Kiseljak dugoročniji ciljevi odnose na sanaciju lokalnog odlagališta „Berberuša“ što je privremeno rješenje dok se općina ne opredijeli kojoj će regionalnoj deponiji pristupiti. Općina Dobretići još uvijek nema pokrenute aktivnosti i izjašnjenja kojoj regionalnoj sanitarnoj deponiji želi pristupiti nakon što u toj općini zaživi usluga prikupljanja i odvoza otpada.

117

Općina Kreševo planira potpisati sporazum o odlaganju otpada na regionalnu deponiju Mošćanica. Na Slika 5 su prikazane lokacije postojećih RD u FBiH kao i lokacije razmatrane za izgradnju RD na području SBK/KSB.

Slika 5. Lokacije planiranih i postojećih regionalnih deponija u FBiH

6.4.2 Lokalne deponije

Jedanaest općina sa područja Kantona ima svoju lokalnu deponiju. Općina Dobretići nema lokalnu deponiju na svom području. Za sve općinske deponije u SBK/KSB urađeni su planovi prilagođavanja upravljanja otpadom i dobivena su rješenja od FMOiT o njihovom odobravanju. Također, FMOIT je donijelo rješenja o zatvaranju i transformaciji općinskih deponija u općinama Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovača. Za općinske deponije u Bugojnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu, Jajcu, Vitezu i Busovači trenutno je u pripremi ili je završena projektno-tehnička i okolinske dokumentacija koja je uslov za dobivanje urbanističke saglasnosti, a u postupku njihovih sanacija. Planirano vrijeme za sanaciju svih općinskih deponija u SBK/KSB po trenutno raspoloživoj projektno-tehničkoj i okolinskoj dokumentaciji je od 2011-2018.24 Treba napomenuti da će pri uspostavi regionalnog koncepta zbrinjavanja otpada, a nakon sanacije lokalnih deponija i otvaranja regionalne sanitarne deponije Gornji Vakuf, lokalne deponije imati ulogu pretovarnih/sabirnih stanica za svaku općinu. Sve lokalne deponije trebaju biti evidentirane u katastru zagađivača. Prema raspoloživim informacijama nadležna ministarstva nisu uspostavila takav katastar. Jedina raspoloživa evidencija deponija postoji u Federalnoj upravi civilne zaštite.

24

Projektno-tehnička i studijska dokumentacija iz firme ENOVA® Consultants&Engineers za općinske deponije sa područja SBK/KSB; podaci

iz općina i FMOIT

118

Lokalne deponije u općinama u SBK/KSB, kao i informacije o statusu aktivnosti na izradi investiciono- tehničke i okolinske dokumentacije za sanaciju ovih deponija i izgradnju pratećih sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja, prikazane su u Tabela 32. Na Slika 6 dat je prostorni raspored lokalnih općinskih deponija na području SBK/KSB.

Slika 6. Lokalne općinske deponije na području SBK/KSB

119

Tabela 32. Pregled lokalnih općinskih deponija i trenutno urađene investiciono-tehničke i okolinske dokumentacije za njihovu sanaciju 25

Rb. Općina Naziv

deponije Površina (m

2)

Plan prilagođavanja

I faza: uvjeti za urbanističku saglasnost II faza: uvjeti za

građevinsku dozvolu

Vremenski rok sanacije

Urađen

Odobren od

strane FMOiT-a (rješenje izdato)

Studija uticaja

na okoliš

Tehnološki elaborat

Idejni projekt

Okolišna dozvola

Idejni plan upravljanj

a građ. otpadom

Elaborat za misiju G1

(geotehnička

istraživanja)

Elaborat zaštite

od požara

Elaborat zaštite na

radu

Urbanistička saglasnost i

Glavni projekt

1. Bugojno Dubočine – Talin gaj

18.350 X X U izradi

U izradi U izradi

U izradi Mart 2013. – Mart 2018.

2. Busovača Klokoti 46.845 X X U toku je izrada I faze projektovanja April 2013.- Februar 2018.

3. Dobretići - -

4. Donji Vakuf

Ornice 8.530 X X X X X Održana javna rasprav

a

X X X X Kraj 2012. – Kraj 2015.

5. Fojnica Mut-Plane 8.359 X X Mart 2014.- Januar 2018.

6. Gornji Vakuf - Uskoplje

Batuški lug 12.000 X X X X X Održana javna rasprav

a

X X X X Septembar 2012. – početak 2016.

7. Jajce Kruščica 8.540 X X X X X Održana javna rasprav

a

X X X X Kraj 2011 – Decembar 2016.

8. Kiseljak Berberuša 16.000

9. Kreševo Dubrave 14.345 X X Mart 2013.- Februar 2018.

25

Projektno-tehnička i studijska dokumentacija iz firme ENOVA® Consultants&Engineers za općinske deponije sa područja SBK/KSB; podaci iz općina i FMOIT

120

Rb. Općina Naziv

deponije Površina (m

2)

Plan prilagođavanja

I faza: uvjeti za urbanističku saglasnost II faza: uvjeti za

građevinsku dozvolu

Vremenski rok sanacije

Urađen

Odobren od

strane FMOiT-a (rješenje izdato)

Studija uticaja

na okoliš

Tehnološki elaborat

Idejni projekt

Okolišna dozvola

Idejni plan upravljanj

a građ. otpadom

Elaborat za misiju G1

(geotehnička

istraživanja)

Elaborat zaštite

od požara

Elaborat zaštite na

radu

Urbanistička saglasnost i

Glavni projekt

10. Novi Travnik

Mitale 14.520 X X April 2014.- Januar 2018.

11. Travnik Ovčarevo 32.815 X X April 2014.- Februar 2018.

12. Vitez Hum 5.200 X X U toku je izrada I faze projektovanja April 2013.- Mart 2018.

121

6.5 Drugi objekti Na teritoriji SBK/KSB nema drugih objekata za upravljanje i tretman otpada poput kafilerija, postrojenja za toplinsku preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla, spalionica, pretovarnih stanica i sl. Na području općine Busovača u planu je izgradnja pretovarne stanice (PS) na lokaciji drvne industrije „Mediapan“ u Kaoniku koja više nije u funkciji. Potpisan je ugovor sa Federalnim ministarstvom okoliša i turizma kojim ministarstvo sudjeluje u sufinanciranju projekta izgradnje PS. Trenutno je u finalnoj fazi izrada Idejnog projekta, dok se završetak Glavnog projekta očekuje u oktobru 2014. godine. U sklopu rješavanja regionalnog koncepta odlaganja komunalnog otpada općine Travnik, Novi Travnik i Vitez su u aprilu 2014. godine potpisale Memorandum o razumijevanju kojim su se ove tri općine obavezale za poduzimanje konkretnih aktivnosti na pripremi i implementaciji projekta izgradnje međuopćinske pretovarne stanice. Potpisnice ovog Memoranduma su se obavezale na međusobnu saradnju što podrazumijeva stalnu razmjenu informacija i konsultacije u toku projekta po fazama uz zajedničko praćenje realizacije projekta, te koordinaciju na terenu.

6.6 Analiza i zaključci Analiza raspoložive infrastrukture za upravljanje otpadom pokazuje da općine u SBK/KSB ne posjeduju dovoljne kapacitete za efektivno rješavanje problematike upravljanja otpadom. Trenutno samo općine Vitez i Novi Travnik imaju izgrađenih ukupno sedam zelenih otoka u užem gradskom jezgru što predstavlja pilot aktivnosti koje nisu dio sistemskog rješenja. Na teritoriji SBK/KSB nema izgrađenih reciklažnih dvorišta. Postoje lokacije koje ovlašteni operatori (njih 20) sa područja Kantona koriste za prikupljanje i sortiranje otpada za koji su dobili dozvolu od Kantona i FMOiT. Oni u krugu svojih objekata imaju sortirnice gdje odvajaju korisnu sirovinu i plasiraju je dalje na tržište za reciklažu, tako da u suštini njihove lokacije predstavljaju jedan oblik jednostavnog reciklažnog dvorišta. U svrhu izdvajanja korisnih komponenti iz otpada potrebno je planirati izgradnju reciklažnih centara. Na području Kantona nema centara za kabasti otpad kao i drugih objekata za organizovano upravljanje raznim vrsta otpada. Praktično ne postoji sistemski organizovana i planirana selekcija i recikliranje otpada. Postoje pojedinačna rješenja i projekti koji se realizuju uz pomoć općinske komunalne službe u općinama Vitez i Novi Travnik. Od drugih objekata za upravljanje i tretman otpada na području općine Busovača u planu je izgradnja pretovarne stanice (PS) na lokaciji drvne industrije „Mediapan“ u Kaoniku koja više nije u funkciji, dok su općine Travnik, Novi Travnik i Vitez u aprilu 2014. godine potpisale Memorandum o razumijevanju kojim su se obavezale za poduzimanje konkretnih aktivnosti na pripremi i implementaciji projekta izgradnje međuopćinske pretovarne stanice. Raspoloživa infrastruktura po općinama sumarno prikazana je u narednoj tabeli.

122

Tabela 33. Pregled raspoložive infrastrukture za upravljanje otpadom na području SBK/KSB

Red. broj

Općina Zeleni otoci

Centri za reciklažu/Reciklažna

dvorišta

Ovlašteni operatori sa područja SBK

koji imaju dozvole

Centri za kabasti otpad

Drugi objekti

Aktivni

U izgradnji

1 Bugojno - 1 - 3 - -

2 Busovača - - - 2 - -

3 Dobretići - - - - - -

4 Donji Vakuf

- 1 - 1 - -

5 Fojnica - - - - - -

6 Gornji Vakuf - Uskoplje

- - - - - -

7 Jajce - - - 3 - -

8 Kiseljak - 12 - 3 - -

9 Kreševo - - - 2 - -

10 Novi Travnik

4 9 - 1 - -

11 Travnik - - - 1 - -

12 Vitez 6 - - 5 -

Sporazum o uspostavljanju međuopćinskog vijeća za implementaciju RSD za čvrsti otpad i Sporazum o uspostavi regionalnog centra za upravljanje otpadom – DOO Gornji Vakuf – Uskoplje do sada su zaključile općina Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf i Jajce. Četvrta općina koja pripada ovom regionu, tj. Bugojno, još se uvijek nije pridružila sporazumima. Konkretne aktivnosti na izradi glavnog projekta za RSD u Gornjem Vakufu trenutno miruju zbog iznalaženja kompromisnog rješenja sa predstavnicima lokalnih zajednica i rudnika a vezano za mikrolociranje deponije. Općina Kreševo planira potpisati sporazum o odlaganju otpada na regionalnu deponiju Mošćanica. Za ostale općine iz SBK/KSB (Dobretići, Fojnica i Kiseljak) još uvijek nisu napravljeni značajniji pomaci kao i opredjeljenja od koje regionalne deponije žele koristiti usluge odlaganja komunalnog otpada dugoročno. Trenutno se u općini Kiseljak dugoročniji ciljevi odnose na sanaciju lokalnog odlagališta „Berberuša“, što nije u skladu sa regionalnim konceptom predviđenim Zakonom o upravljanju otpadom FBiH, te se može smatrati privremenim rješenjem. U 11 općina u SBK/KSB urađeni su planovi prilagođavanja upravljanja otpadom za općinske deponije i dobivena su rješenja od FMOIT o njihovom odobravanju. FMOIT je donijelo rješenja o zatvaranju i transformaciji općinskih deponija u općinama Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovača. Rok za ove aktivnosti je dat do 2014. godine, a od 2015. godine ove općine ne mogu više odlagati na svojim odlagalištima nego samo na novoj regionalnoj deponiji “Mošćanica” Zenica. Za općinske deponije u Bugojnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu, Jajcu, Vitezu i Busovači trenutno je u pripremi ili je završena projektno-tehnička i okolinske dokumentacija koja je uslov za dobivanje urbanističke saglasnosti, a u postupku njihovih sanacija. Planirano vrijeme za sanaciju svih općinskih deponija u SBK/KSB po trenutno raspoloživoj projektno-tehničkoj i okolinskoj dokumentaciji je od 2011-2018. godine, a zahtijevat će značajna finansijska sredstva.

123

7 NELEGALNA ODLAGALIŠTA

7.1 Divlje deponije po općinama u SBK/KSB Na području SBK/KSB identifikovan je značajan broj nelegalnih divljih deponija otpada. Pregled lociranih divljih deponija na području 12 općina u SBK/KSB dat je u narednoj tabeli. Tabela 34. Pregled divljih deponija po općinama na području SBK/KSB

Red. broj

Općina Broj deponija (2013)

Općina pravi program uklanjanja divljih deponija

Općina izdvaja određena sredstava na godišnjem nivou za uklanjanje divljih deponija

1 Bugojno 16 Da Ne

2 Busovača 12 Da Da

3 Dobretići 6 Ne Ne

4 Donji Vakuf 47 Ne Ne

5 Fojnica 38 Da Da

6 Gornji Vakuf - Uskoplje 1 Ne Ne

7 Jajce 24 Ne Ne

8 Kiseljak 27 Da Da

9 Kreševo 23 Ne Da

10 Novi Travnik 43 Da Da

11 Travnik 166 Da Da

12 Vitez 70 Ne Ne

Najveći broj divljih deponija nalazi se na području općine Travnik, dok je na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje registrovan najmanji broj. Neke od lokacija su nepristupačne za ljude i vozila, a neke su pristupačne ali zarasle u gusto rastinje, te bi bilo potrebno angažirati i drugu mehanizaciju na čišćenju terena. Dio divljih deponija je moguće očistiti dok je manji dio moguće sanirati zatrpavanjem. Većina deponija se nalazi na loše pristupačnom terenu, u potocima ili udubljenjima. Treba istaći da je većina divljih deponija locirana unutar državnih šuma i šumskog zemljišta i njihov nastanak je vezan za neriješeno pitanje prikupljanja i zbrinjavanja otpada iz velikog broja naseljenih mjesta ruralnog područja (sela i zaseoka), pa i kompletnih općina kao što je slučaj općine Dobretići. Problematiku navedenih deponija karakteriše to da su one rezultat kontinuiranog dugogodišnjeg odlaganja otpada, da su još uvijek aktivne svugdje gdje pitanje zbrinjavanja otpada nije sistemski uređeno i da su uglavnom locirane na nepristupačnim terenima gdje su uslovi za efikasnu sanaciju i uklanjanje otežani. Šest od dvanaest općina pravi programe za uklanjanje divljih deponija, te izdvaja svake godine određena sredstva za uklanjanja divljih deponija.

7.2 Analiza i zaključci Prema podacima iz općina, ustanovljeno je da na teritoriji SBK/KSB ima cca. 473 lokacije divljih deponija na kojima se odlaže uglavnom komunalni, građevinski i kabasti otpad. Neke od identificiranih lokacija su nepristupačne za ljude i vozila, te je njihovo čišćenje vrlo neizvjesno. Dio deponija je pristupačan ali zarastao u gusto rastinje, te bi bilo potrebno angažirati i drugu mehanizaciju na čišćenju terena. Dio divljih deponija je moguće očistiti dok je manji dio moguće ukloniti zatrpavanjem. Većina deponija se nalaze na loše pristupačnom terenu, u potocima ili udubljenjima.

124

One deponije koje su lako pristupačne, njihovo uklanjanje se može uzeti među prioritete. Većina divljih deponija locirana unutar državnih šuma i šumskog zemljišta. Donošenjem Zakona o šumama samo je regulisano pitanje u smislu zabrane daljnjeg odlaganja otpada unutar šume, ali je primjena te odredbe vrlo problematična u svim slučajevima gdje nije riješeno pitanje odlaganja otpada za mnoga od naseljenih mjesta. Prioritet u saniranju trebaju biti područja gdje je zbog prisustva divljih deponija opasnost štetnih efekata po zdravlje stanovništva najizvjesnija, neovisno o pogodnosti uklanjanja istih, te gdje je pitanje prikupljanja i zbrinjavanja otpada na neki način sistemski već riješeno, kao i područja gdje su uslovi za sanaciju i uklanjanje divljih deponija povoljniji. Daljnje odlaganje otpada na saniranim deponijama je potrebno onemogućiti kroz pojačan inspekcijskih nadzor komunalne i šumarsko-lovne inspekcije, te cjelovit svakodnevni angažman čuvarske službe u sklopu Kantonalne uprave za šumarstvo. Uklanjanje i saniranje divljih deponija lociranih unutar šume zahtjeva značajna finansijska sredstva koja sektor šumarstva iz pripadajućih prihoda i namjenskih sredstava utvrđenih Zakonom o šumama SBK, nije u mogućnosti u dovoljnoj mjeri obezbjediti. Šest općina iz SBK/KSB (Bugojno, Busovača, Fojnica, Kiseljak, Novi Travnik i Travnik) pravi programe uklanjanja divljih deponija na svom području. Također, šest općina iz SBK/KSB (Busovača, Fojnica, Kreševo, Kiseljak, Novi Travnik i Travnik) izdvaja redovno svake godine određena sredstva za uklanjanja divljih deponija. Tamo gdje su deponije još uvijek aktivne i gdje su građani odgovorni za stalno odlaganje smeća potrebno je obezbijediti dodatni broj kontejnera/kanti te postaviti znakove zabrane odlaganja smeća. Komunalni inspektori u općinama bi trebali pratiti situaciju na očišćenom terenu intenzivnije kako bi se spriječilo ponovno formiranje divljih deponija.

125

8 PROSTORNE MOGUĆNOSTI ZA SMJEŠTAJ INFRASTRUKTURE U skladu sa Strategijom upravljanja otpadom, te Federalnim planom upravljanja otpadom FBiH 2012-2017, predviđeno je da integralni sistem upravljanja otpadom prati regionalni koncept, odnosno stvara se na području više općina koje se udružuju u regije, za koje će se izraditi Kantonalni planovi upravljanja otpadom. Osnovne tehničke komponente upravljanja komunalnim otpadom u sklopu integralnog sistema upravljanja otpadom čine:

Mreža lokalnih punktova za odvojeno prikupljanje, opremljenim posudama u koje se odvojeno odlažu papir i karton, plastična ambalaža i ostali komunalni otpad;

Mreža većih punktova - Centara za upravljanja otpadom (CUO) - za regije za koje se procijeni isplativost ovakve investicije. CUO se sastoje od tzv. «reciklažnih dvorišta» (opremljenih za prihvat selektivno prikupljanog otpada, kabastog otpada iz domaćinstava, električnog i elektroničnog otpada i guma, ulja, baterija i akumulatora i biootpada iz vrtova i parkova), te sortirnice otpada koja može imati dvostruki režim rada: u jednom režimu rada vrši se primarno sortiranje miješanog komunalnog otpada, dok se u drugom vrši sekundarno sortiranje odvojeno prikupljenog otpada;

Pretovarne stanice (PS) za regije za koje se procijeni isplativost ovakve investicije; Regionalni centri za upravljanje otpadom (RCUO).

Planirani koncept integralnog sistema upravljanja otpadom iz Federalnog plana predviđa da će se dio komunalnog otpada sakupljat sistemom odvojenog sakupljanja (zeleni otoci, regionalne deponije), te po donošenju posebnih propisa za određene kategorije otpada (ambalažni otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema i sl.), njihovom primjenom. Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti direktno na povrat materijala i energije, odnosno do PS, CUO ili čak RCUO, te se odatle procesuirati na povrat materijala ili energije. Miješani komunalni otpad sakuplja se preko mreže organiziranog sakupljanja kojeg obavljaju firme ovlaštene za sakupljanje komunalnog otpada, a sakupljeni otpad se transportira do CUO, PS ili RCUO. Neopasni proizvodni otpad može se sakupljati na dva načina. Jedan dio neopasnog proizvodnog otpada sakuplja se organiziranim sistemom ustavom sakupljanja komunalnog otpada, te transportira do PS, CUO ili direktno do RCUO. Drugi dio neopasnog proizvodnog otpada sakupljaju ovlašteni sakupljači takve vrste otpada direktno od tvrtki koje otpad proizvode, te ga također transportiraju do PS, CUO ili direktno do RCUO. U CUO se, ovisno o koncepciji, može vršiti odvajanje primarno selektiranog otpada, tzv. „fino selektiranje ili sekundarno odvajanje“ ili primarno sortiranje miješanog komunalnog otpada (odvajanje korisnih sirovina koje idu na povrat sastavnica, dok se preostali otpad vozi na odlaganje na odlagalište neopasnog otpada koje je u sastavu RCUO). To znači da sortirnica treba imati dvostruki režim rada. U RCUO se također provodi sekundarno odvajanje korisnih sirovina već prethodno selektiranog otpada, ili primarno selektiranje onog dijela miješanog komunalnog otpada koji stigne direktno do RCUO, nakon čega se preostali dio otpada može obrađivati ili odlagati direktno na sanitarno odlagalište. Osim toga, određene vrste neopasnog proizvodnog otpada mogu biti odložene u krugu samih proizvodnih (industrijskih) kapaciteta, u skladu sa principima adekvatnog sanitarnog odlaganja. RCUO treba da obuhvati sljedeće:

- odlagalište neopasnog otpada, - sortirnicu, - reciklažno dvorište - zonu za kompostiranje, - zonu za privremeno skladište opasnog otpada, - zonu za prikupljanje i obradu deponijskog plina,

126

- zonu za prikupljanje i obradu deponijskih procjednih voda,te - ulazno izlaznu zonu.

Ova opcija dozvoljava nadogradnju sistema u smislu buduće uspostave tehnologije mehaničko-biološke obrade otpada (MBO), budući da sortirnica otpada u određenoj mjeri predstavlja „M“ dio MBO tehnologije. Federalni plan navodi da se u okviru kantonalnih planova za upravljanje otpadom predvidi mjera izrade studije izvodivosti u okviru koje će se izabrati optimalna tehnologija MBO u skladu sa očekivanim ciljevima i lokalnim karakteristikama.

8.1 Ograničenja vezana za smještaj infrastrukture Imajući u vidu odnos ruralnog i urbanog dijela na područja ovog Kantona ne očekuje se nedostatak raspoloživog prostora za novu infrastrukturu za upravljanje otpadom. Kao što je već napomenuto, trenutno na području SBK/KSB ne postoji niti jedna regionalna sanitarna deponija. Prostornim planom SBK/KSB za planski period 2005-2025. godina nisu definisane moguće lokacije za regionalnu sanitarnu deponiju, pretovarne stanice i reciklažna dvorišta. Završena je „Studija izvodljivosti za regionalnu sanitarnu deponiju otpada SBK/KSB, regija 1., a po kojoj je lokacija “Gračanica” – G. Vakuf – Uskoplje preferirana buduća lokacija za sanitarnu deponiju. Ovoj Studiji prethodila je „Regionalna sanitarna deponija – studija o odabiru lokacije za SBK/KSB, regija 1, kako bi se odabrala najprihvatljivija lokacija za regionalnu sanitarnu deponiju. Prema rezultatima ove studije, najbolje rangirana lokacija bila je “Gračanica” – Gornji Vakuf – Uskoplje, drugorangirana lokacija bila je “Dubočine” – Bugojno, a trećerangirana lokacija „Ornice“ – Donji Vakuf. Izgradnja pretovarne stanice predložena je samo za općinu Jajce, a za ostale tri općine, Bugojno, Gornji Vakuf -Uskoplje i Donji Vakuf, predložen je direktni transport otpada na RSD zbog smanjenih troškova transporta. Razvojnim planovima (prostorni i urbanistički plan) utvrđuje se dugoročna politika korištenja deponije 30-40 godina, a lokacija treba imati takve dimenzije za korištenje u periodu od najmanje 20 godina. Lokacija mora biti opremljena komunalnom infrastrukturom, odnosno, vodosnabdijevanjem, snabdijevanjem električnom energijom, kanalizacijom, te cestovnom infrastrukturom. Bez ove infrastrukture nije moguće zadovoljiti higijensko sanitarne uvjete, niti osigurati uvjete zaštite okoliša i zaštite od požara. Prethodno pomenuta Studija daje prijedlog za lokaciju nove regionalne sanitarne deponije u širem području rudnika Gračanica, a mikrolokacija se treba utvrditi daljnjim studijama i istraživanjem. Prijedlog lokacije se bazira na urgentnoj potrebi da se osigura prostor za sanitarno odlaganje, kako bi se moglo pristupiti sanaciji općinskih odlagališta. Potreban deponijski prostor u SBK/KSB, regija 1 za razdoblje 2015.-2040. godina (26 godina odlaganja) procijenjen je u volumenu od oko 915.000 m3. Izgradnja regionalne sanitarne deponije predstavlja prvi korak u izradi sve potrebne infrastrukture vezane uz sistem upravljanja otpadom, te će jednog dana ona prerasti u RCUO. Iz tog razloga, na samoj lokaciji se treba predvidjeti i rezervisati prostor za buduće širenje na kojem će se moći realizirati svi potrebni objekti koji ulaze u sastav RCUO (sortirnica, kompostana, reciklažno dvorište, zona za privremeno skladište opasnog otpada, postrojenje za MBO). Određivanje svake pojedinačne lokacije (pretovarne/sabirne stanice, međuopćinske pretovarne/sabirne stanice, te središnjeg kantonalnog odlagališta otpada) je obaveza lokalnih organa i međuopćinskog dogovora koji će se riješiti kroz prostorne planove općina. Lokacije pretovarnih stanica predviđaju se uobičajeno u blizini naselja ili na lokaciji postojeće deponije.

127

Iskustva govore da je izgradnja zelenih otoka i postavljanje punktova za miješani komunalni otpad u općinama praćena dugotrajnim procesima za određivanje lokacija i dobivanje lokacijskih dozvola. Zeleni otoci trebaju se graditi gdje god je to moguće podzemno (posebno u urbanim jezgrima općina), što dovodi do uštede prostora i mogućnosti da se postave na bilo kojoj urbanoj lokaciji. Kada su u pitanju postrojenja za tretman komunalnog otpada, ne postoje definisane lokacije na području SBK/KSB na kojima bi ovakva postrojenja mogla biti izgrađena. Pri izboru lokaliteta za zelene otoke i reciklažna dvorišta, potrebno je uzeti u obzir da se takvi punktovi moraju graditi tako da bi bili jednostavno dostupnim građanima. Faktički to znači da zeleni otoci moraju biti u neposrednoj blizini stambenih objekata, a reciklažna dvorišta u središtima općina. Takva situacija, s obzirom na nedostatke upisa lokacija za infrastrukturu za upravljanje otpadom u prostorno planskoj dokumentaciji, je vrlo zahtjevna sa finansijskog i posebno sa prostornog aspekta. Činjenica je da postoji jaka uzročno posljedična veza između efikasnog lociranja infrastrukture (faktor dostupnosti) i prostora za novu infrastrukturu (faktor cijene zemljišta). Da bi upravljanje otpadom na regionalnom konceptu bilo ekonomski isplativo, potrebno je izgraditi i pretovarne stanice. Općine Vitez, Travnik i Novi Travnik su u aprilu 2014. godine potpisale Memorandum o razumijevanju o izgradnji međuopćinske pretovarne stanice komunalnog otpada sa reciklažnim dvorištem sa krajnjim ciljem odvoza otpada na regionalnu deponiju “Mošćanica“. Ovaj objekat ima za cilj prikupljanje, sortiranje, pripremu i u konačnici transport otpada koji se ne može reciklirati na regionalnu deponiju u Zenici. Sljedeći koraci su: definisanje lokacije i prostora za smještaj ovog objekta, provođenje procedure upisa te lokacije u općinsku prostorno plansku dokumentaciju, izrada projektne dokumentacije, ishodovanje svih potrebnih dozvola, te izgradnja objekata.

8.2 Analiza i zaključci Da bi se na području SBK/KSB uspostavio integralni sistem upravljanja otpadom neophodno je poduzeti mjere za ostvarenje ciljeva iz Strategije upravljanja otpadom, odnosno iz Federalnog plana upravljanja otpadom 2012.-2017. Mjere uključuju uspostavu odgovarajuće infrastrukture na osnovu regionalnog koncepta, a koju čine sljedeće komponente: mreža lokalnih punktova (zeleni otoci), mreža većih punktova (CUO), pretovarne stanice, te RCUO (koji uključuju i regionalnu sanitarnu deponiju). Na području SBK/KSB ne postoji: adekvatna mreža lokalnih punktova (zelenih otoka), mreža većih punktova; pretovanih stanica te RCUO koji uključuje i sanitarnu deponiju. Prostornim planom SBK/KSB za planski period 2005-2025. godina nisu definisane moguće lokacije za RCUO (sa regionalnom sanitarnom deponijom), pretovarne stanice i mreža većih punktova. U svim općinama u SBK/KSB prostorno planskom dokumentacijom se ne obrađuje aspekt lokacija i pozicioniranja mreže lokalnih punktova (lokacije za kontejnere, zeleni otoci, reciklažna dvorišta), te općinskih sabirnih centara. Preporuka je da se u općinama izradi elaborat o lokacijama za kontejnere, zelene otoke i reciklažna dvorišta, zatim da se donesu zvanične odluke od općina, te da se lokacije upišu u PP kod prve izmjene i dopune ili kod donošenja novog PP.

128

9 PROCJENE KOLIČINA OTPADA

9.1 Ukupno proizvedeni i prikupljeni otpad Prema Federalnom planu upravljanja otpadom količina otpada koja nastaje na području SBK/KSB je 214 kg/st/god odnosno 0,58 kg/st/dan. Međutim, u Federalnom Planu je naznačeno da se ne radi o egzaktnom podatku nego da je uzet prosjek za FBiH. Na osnovu analize podataka o prikupljenim količinama komunalnog otpada u 2013. godini po općinama, pokrivenosti broja stanovnika prikupljanjem i odvozom otpada te ukupnom broju stanovnika po općinama26, došlo se do podatka od prosječno 258 kg/st/god odnosno 0,71 kg/st/dan. Prilikom izračunavanja količine ukupno prikupljenog otpada na području SBK/KSB nije razmatrana općina Dobretići jer u ovoj općini ne postoji organiziran način prikupljanja i zbrinjavanja otpada, kao niti bilo kakav podatak o količinama nastalog otpada. Kako bi se izračunali i ostali parametri iz Tabela 35 pretpostavljeno je da se u općini Dobretići dnevno po stanovniku proizvede 0,30 kg komunalnog otpada. Ova procjena se bazira na činjenici da su Dobretići izuzetno mala općina, u potpunosti ruralnog karaktera i da se ova količina otpada produkuje u sličnim općinama na području BiH.

Komunalni otpad za koji je prikazana godišnja proizvodnja po stanovniku podrazumijeva otpad iz domaćinstava ili njemu sličan otpad iz administrativnih objekata, objekata trgovine i uslužnih djelatnosti, te kabasti otpad kojeg sakupe komunalna preduzeća.

Prosjek ukupne godišnje proizvodnje komunalnog otpada za SBK/KSB od 258 kg/st/god. manji je od godišnje količine proizvedenog otpada po stanovniku u BiH koja je, prema podacima Agencije za statistiku BiH27, iznosila 340 kg za 2012. godinu.

Tabela 35. Godišnja količina proizvedenog i prikupljenog otpada na području SBK/KSB

Općina

Količina prikupljenog

otpada u 2013.god. (t/god)

Pokrivenost stanovništva

uslugom zbrinjavanja otpada (%)

Procjena ukupne količine

proizvedenog otpada (t/god)

Proizvodnja otpada

Godišnja (kg/stan/god)

Dnevna (kg/stan/d

an)

Bugojno 12.000 90% 13.333 386 1,06

Busovača 1.800 33% 5.455 295 0,81

Dobretići - 0% 223 110 0,30

Donji Vakuf 4.100 90% 4.556 309 0,85

Fojnica 1.665 50% 3.330 255 0,70

Gornji Vakuf - Uskoplje

2.315 80% 2.894 130 0,36

Jajce 4.839 57% 8.489 276 0,76

Kiseljak 1.513 22% 6.877 314 0,86

Kreševo 801 60% 1.335 237 0,65

Novi Travnik 6.200 60% 10.333 412 1,13

26

Anketiranje općina i komunalnih preduzeća na području SBK/KSB provedeno u aprilu 2014. god. u sklopu aktivnosti na izradi Plana

upravljanja otpadom za SBK/KSB 27

Saopćenje – Statistika okoliša „Javni odvoz i odlaganje komunalnog otpada“ od 25.10.2013.god.

129

Općina

Količina prikupljenog

otpada u 2013.god. (t/god)

Pokrivenost stanovništva

uslugom zbrinjavanja otpada (%)

Procjena ukupne količine

proizvedenog otpada (t/god)

Proizvodnja otpada

Godišnja (kg/stan/god)

Dnevna (kg/stan/d

an)

Travnik 5.685 70% 8.121 141 0,39

Vitez 3.135 50% 6.270 232 0,64

UKUPNO SBK/KSB

44.053 62% 71.217 258 0,71

Slika 7. Godišnja proizvodnja otpada izražena u kg po stanovniku u općinama SBK/KSB

Na Slika 7 vidljiva je velika razlika u produkciji otpada među pojedinim općinama SBK/KSB. Razlog tome može biti je neujednačena razvijenost pojedinih općina ali i gruba procjena količina otpada od strane komunalnih preduzeća. Postojeće stanje u općinama SBK/KSB, ali i u FBIH karakteriziraju do sada nepouzdani i nepotpuni podaci o količini i sastavu komunalnog otpada. Međutim, za izradu općinskih ili kantonalnih planova upravljanja otpadom, kao i za određivanje dugoročnih ciljeva i racionalnog i održivog upravljanja otpadom javlja se sve veća potreba za znanjem i podacima o komunalnom otpadu. Zbog toga je, utvrđivanje količine i sastava otpada, usvajanje tih rezultata i njihovo proglašavanje zvaničnim od krucijalne važnosti za strateške odluke u oblasti upravljanja otpadom. Velika je raznolikost metodologija koje se koriste u cilju određivanja količina i sastava otpada. Svaka od njih ima prednosti i nedostatke i potrebno je odabrati onaj model koji je najprikladniji za date uslove. Kao i u većini drugih općina na području FBiH, ni na području SBK/KSB komunalna preduzeća još uvijek ne primjenjuju neku od metodologija određivanja sastava i količina otpada koje se primjenjuju kod strateškog planiranja i razvoja sistema upravljanja otpadom. Stoga, nedostatak preciznosti u ovom segmentu može uzrokovati poteškoće prilikom planiranja i razvoja sistema upravljanja otpadom.

130

9.2 Prikupljeni otpad za reciklažu

Selektiranje i odvajanje otpada za reciklažu u općinama SBK/KSB se uglavnom ne primjenjuje. Samo su u općinama Vitez i Novi Travnik postavljeni kontejneri za selektivno prikupljanje otpada. Radi se ukupno šest zelenih otoka u Vitezu i četiri zelena otoka u Novom Travniku. U općinama Vitez, Travnik i Novi Travnik, u užem centru, pored običnih kontejnera komunalna preduzeća postavljaju mrežaste korpe za odlaganje papirne, kartonske ili PET ambalaže. Na području SBK/KSB registrirano je i 20 drugih operatora za upravljanje otpadom (Tabela 30) koji vrše aktivnosti prikupljanja, privremenog skladištenja, fizičkog tretmana, manipulacije i transporta otpada za koji su dobili dozvolu. Privatne i javne institucije sa područja kantona sklapaju ugovore sa ovim operaterima kojima predaju svoj reciklažni otpad. Operateri su u obavezi da, u skladu sa propisanim uvjetima iz dozvole izdate od strane nadležnog ministarstva, vode evidenciju o količinama otpada koji ulazi u proces proizvodnje i o količinama otpada koji nastaje u proizvodnji, te da dostavljaju godišnje izvješće o ispunjavanju uvjeta iz dozvole. Kako se do sada ova obaveza prema Ministarstvu nije poštivala u praksi, trenutno nisu dostupni podaci o prikupljenom otpadu za reciklažu od strane ovlaštenih operatora za upravljanje otpadom. Jedini dostupni podaci o količinama reciklažnog otpada prikupljenog na području SBK/KSB dobiveni su od operatora za upravljanje otpadom „Eko-industrijski otpad Zizi" d.o.o. Travnik i to za 2012. i 2013. godinu. Podaci su prezentirani u Tabela 36. Tabela 36. Podaci o vrsti, količini i krajnjem korisniku reciklažnog otpada u 2012. i 2013.godini Red.br.

Vrsta otpada Količina u t

2012 .godina Količina u t

2013 .godina Krajnji korisnik

1. Otpadni papir / 15 01 01

3.500

3.680

Natron Hayat Tehno papir

2. Otpadna plastika / 15 01 02

2.000

2.200

Omorika Velplast Ekofilm Ekosirovina

3. Otpadno drvo / 15 01 03

600

600

Pilane SBK

4. Otpadno metal / 15 01 04

1.000

1.100

Binela comerc

5. Otpadno staklo / 15 01 07

800

850

Rudar company

6. Otpadni tekstil / 15 01 09

2.000

2.100

Nobil, Lalba Viale, Labora

7. Otpadni stiropor

50

50

IGM

UKUPNO 9.950 10.580

*podaci dobiveni od operatora za upravljanje otpadom „Eko-industrijski otpad Zizi" d.o.o. Travnik Iz tabele je vidljivo da od svih vrsta reciklažnog materijala, ovaj operator najviše godišnje prikupi otpadnog papira, plastike, tekstila i metala. Krajnji korisnici kojima se predaje otpad su pretežno registrirani izvan SBK/KSB sa izuzetkom pilana i Nobil-a. Anketiranjem komunalnih preduzeća sa područja SBK/KSB kojima je općina dodijelila pravo prikupljanja komunalnog otpada dobivene su količine o odvojeno prikupljenom otpadu za reciklažu (Tabela 37).

131

Tabela 37. Količina odvojeno prikupljenog otpada na području SBK/KSB od strane komunalnih preduzeća

Općina

Odvojeno prikupljeni otpad u 2013.god. (t/god)

Papir i karton Staklo Plastika Željezo i metal

Biorazgradivi otpad

Bugojno 2 - 1 3 1,2

Busovača 300 90 150 48 500

Dobretići - - - - -

Donji Vakuf - - - - -

Fojnica - - - - -

Gornji Vakuf-Uskoplje

- - - 10 -

Jajce 5 - 4 - -

Kiseljak - - - - -

Kreševo 5 - - - -

Novi Travnik 65 - 12 - 16

Travnik 31 - 0,03 - -

Vitez 160 - 42 25.000 -

UKUPNO 568 90 209.03 25 061 517.2

U nastavku je dijagram koji prikazuje procentualnu zastupljenost otpada za reciklažu prikupljenog od komunalnih preduzeća sa područja SBK/KSB.

Slika 8. Procentualna zastupljenost odvojeno prikupljenog otpada od strane KJP u 2013.god. u

SBK/KSB Prethodni dijagram ukazuje da se na području Kantona najviše odvojeno prikupi željeznog i metalnog otpada.

9.3 Specijalni otpad U nadležnom Ministarstvu u SBK/KSB ne postoji uspostavljen registar pravnih lica sa podacima o količinama specijalnog otpada koje generiraju. S obzirom na različite načine prikupljanja i

132

zbrinjavanja vrsta specijalnog otpada prezentirane u Poglavlju 5.4 tj. da se vrlo male količine predaju ovlaštenim operaterima, teško se može procijeniti koje su trenutne, a i buduće količine ovog otpada.

9.3.1 Otpad životinjskog porijekla

Prema Izvještaju o stanju okoliša FBiH za 2010. godine, količine otpada životinjskog porijekla koje se generiraju na godišnjem nivou u FBiH iznose 4.800 t. Prema udjelu SBK/KSB u ukupnom nivou stočarske proizvodnje FBiH koji iznosi 6 %, procjenjuje se da količina otpada životinjskog porijekla u SBK/KSB iznosi 288 t/god.28

9.3.2 Medicinski otpad

Prema definiciji iz Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 77/08), „medicinski otpad“ je otpad koji se proizvodi u zdravstvenim ustanovama i koji je obuhvaćen Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, br. 9/05). Prema podacima iz Strategije zaštite okoliša FBiH 2008.-2018. ukupna proizvodnja otpada iz zdravstvenih ustanova u FBiH iznosi 2,2 kg/osoba/god ili cca. 5.000 t/g od čega je oko 50 % opasni medicinski otpad. Nadalje, prema podacima iz Federalnog zavoda za statistiku, broj ispisanih bolesnika u 2012. godini na području SBK/KSB iznosio je 32.173. Uzimajući prethodno navedenu ukupnu proizvodnju otpada dolazi se do broja od cca. 70,78 t/god proizvedenog u zdravstvenim ustanovama. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 80 % otpada iz zdravstvenih ustanova je neopasni otpad (otpad sličan komunalnom i neopasni medicinski otpad) dok je 20 % otpada opasni i to: 15 % infektivni, 1 % igle, 3 % hemikalije i 1 % genotoksični i radioaktivni otpad. Na osnovu prethodno navedenog može se izračunati da se u SBK/KSB godišnje proizvede 14,1 t opasnog medicinskog otpada. Anketiranjem zdravstvenih ustanova na području SBK/KSB, podaci o količinama proizvedenog medicinskog otpada dobiveni su samo od J.U. Bolnica Travnik i J.U. Dom zdravlja „Kiseljak“, te se na osnovu ovih podataka ne može dati procjena za područje cijelog Kantona. Kako je objašnjeno u Poglavlju 5.4.2. Medicinski otpad, Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB (ZzJZ SBK/KSB) vrši tretman infektivnog medicinskog otpada kroz faze dezinfekcije, mljevenja i konačnog predavanja otpada komunalnom preduzeću. U nastavku je tabela u kojoj su prezentirane količine obrađenog infektivnog otpada po zdravstvenim ustanovama iz SBK/KSB koje imaju sklopljen ugovor sa ZzJZ SBK/KSB. Podaci koji se odnose na 2011., 2012., i 2014. godinu dobiveni su od ZzJZ SBK/KSB, dok su podaci za 2013.godinu dobiveni od Ministarstva zdravstva i socijalne politike KSB/SBK. Tabela 38. Količine prerađenog infektivnog medicinskog otpada nastalog u zdravstvenim ustanovama na području SBK/KSB

Ustanova

Količina u kg 2011 .godina




J.U. Bolnica Travnik 40.609,80 42.536,20 39.832,10 39.832,10

Naš dom d.o.o. Travnik 683,60 733,30 588,30 588,30

H.B.“Fra Mato Nikolić“ Nova Bila

1.050,40 1.077,80 1.079,90 1.079,90

Bolnica za plućne bolesti, Travnik

110,50 125.10 127,00 127,00

J.U. Dom zdravlja Travnik 2.036,10 2.225,60 1.967,30 1.967,00

28

Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Stanje okoliša Federacije BiH – Izvještaj za 2010. godinu

133

Ustanova





Stomatološke ordinacije 17,00 21,60 19,60 19,60

J.U.Dom zdravlja Busovača - 6.810,00 462,30 462,30

J.U. Zavod za javno zdravstvo SBK

56,7

UKUPNO 44.507,40 53.529,60 44.133,20 44.076,20

9.3.3 Farmaceutski otpad

Farmaceutski otpad uključuje farmaceutske proizvode, lijekove i hemikalije koji su vraćeni sa odjela gdje su bili a nisu upotrijebljeni, ili im je istekao rok upotrebe, ili se trebaju baciti iz bilo kojeg razloga. Trenutno nije moguće odrediti količine farmaceutskog otpada koji se generira na području SBK/KSB.

9.3.4 Građevinski otpad

Prema podacima Federalnog plana upravljanja otpadom, pretpostavlja se da na području FBiH, generisana količina građevinskog otpada po stanovniku iznosi 0,3 t/god, tako da se može pretpostaviti da se na području SBK/KSB godišnje generiše 81,9 t/god građevinskog otpada.

9.3.5 Otpadna vozila i rezervni dijelovi

Prema podacima Agencije za identifikaciju dokumenata, evidenciju i razmjenu podataka na području SBK/KSB u 2012. godini registrovano je 28.017 motornih vozila starijih od 15 godina i više. S obzirom da je trenutno nemoguće predvidjeti prosječnu godišnju stopu nastajanja neupotrijebljenih starih vozila, treba računati s time da će sva vozila ali i dio ostalih vozila koja su trenutno u upotrebi (8-15 godina starosti) trebati zbrinuti kao stara neupotrebljiva vozila u periodu od sljedećih 10 godina.

9.3.6 Otpadne gume

Na osnovu različitih procjena količine starih guma za cijelu BiH (procjene CARDS Pilot projekta reciklaže u BiH, 2004-2006., te KJKP Rad Sarajevo, na osnovu kojih je ukupna količina za BiH u rasponu oko 10.000 t/god). Od toga na FBiH otpada 60 %, odnosno 6.000 t/god, a u okviru čega, prema udjelu u ukupnom broju registriranih vozila (9 % za SBK/KSB29) procjenjuje se da se na području SBK/KSB godišnje generira 324 t starih guma.

9.3.7 Otpadna ulja i masti

Trenutno nema podataka o količinama otpadnih ulja i masti koji se generiraju na području SBK/KSB.

9.3.8 Elektronski i električni otpad

U zemljama EU 27 godišnje nastaje 5 kg EEO/stan (Bugarska) do 30 kg EEO/stan (V. Britanija)30 . Procjenjuje se da u zemljama Zapadne Evrope godišnje nastaje 14-24 kg EEO/stan, a u novim zemljama članicama EU 6-12 kg EEO/stan. Uzimajući obzir prethodno navedeno, pretpostavlja se da u FBiH godišnje nastane od oko 20.000 t/god. Tačnu količinu generiranja EEO na godišnjoj razini za sada nije moguće odrediti.

29

Federalni zavod za statistiku, Statistički godišnjak/ljetopis FBiH, 2013 30

IFC, Initial Report WEEE Implementation, March 2008

134

Trenutno su dostupni podaci od Fonda za zaštitu okoliša FBiH koji se odnose na broj obveznika po pitanju plasmana EE opreme koji su prijavili količine plasirane na teritoriju FBiH i SBK/KSB kao i količini EE opreme plasirane na teritoriju FBiH i SBK/KSB. Ukupni broj EE uređaja (komada) plasiranih na teritoriji FBiH od strane obveznika koji su registrovani na teritoriji SBK/KSB i koji su dostavili izvještaj Fondu iznosio je 261.081 komada u 2013.godini. Ukupne broj EE uređaja (komad) po vrstama, plasirane na teritoriji FBiH od strane obveznika koji su registrovani na teritoriji SBK/KSB i koji su prenijeli svoje obaveze na operatera sistema ZEOS iznosio je 46.856 komada u 2013.godini. Tabela sa detaljnim podacima o broju obveznika i plasiranim količinama EE opreme data je u Prilogu III.

9.3.9 Otpad iz poljoprivrede i šumarstva

Prosječno godišnje ostvaren obim sječa u šumama SBK iznosi cca 520.000 m3 ukupne drvne mase prilikom čega se ostvari proizvodnja cca 390.000 m3 drvnih sortimenata, dok se kao otpad nakon provedbe navedenih sječa pojavljuje biljna masa u vidu lišća, granja, truleži i drvne mase ispod 7 cm debljine, u iznosi cca 130.000 m3. Osim toga cca 1.200 ha površine šuma i šumskog zemljišta, godišnje bude tretirano provođenjem odgovarajućih šumskouzgojnih mjera na podizanju novih šuma ili njezi novopodignutih šumskih zasada, pri čemu dodatno nastaje biljni otpad u količini cca 30.000 m3. Dakle, kao nusprodukt gospodarenja šumama SBK, godišnje nastaje cca 160.000 m3 biljnog otpada, koji je jednim dijelom upotrjebljiv za ogrjev stanovništva, dok se preostali dio uglavnom odlaže unutar šume kako bi truljenjem poboljšao kvalitet tla. Podaci o količinama otpada iz poljoprivrede za područje SBK/KSB trenutno nisu dostupni.

9.3.10 Otpad iz industrija

Prethodno je u Poglavlju 2.4 Proizvođači otpada iz privrede navedeno da su rudarska, metalna, prehrambena i drvna industrija najznačajniji proizvođači posebnih kategorija otpada na području SBK/KSB. Količine otpada iz industrija prezentirane u tabeli u nastavku dobivene su iz Registra o postrojenjima i zagađivanjima prema kojem svi pogoni i postrojenja koji su obveznici ishodovanja okolišne dozvole na federalnom/kantonalnom ili općinskom nivou (općine na području SBK/KSB koje izdaju okolišne dozvole) trebaju izvještavati na godišnjem nivou. Prezentirani podaci odnose se samo na industrije koje izvještavaju prema Registru. Tabela 39. Pregled količina proizvedenog i odloženog otpada iz 10 industrija u SBK/KSB

Naziv postrojenja

Vrsta industrije

Godina izvješt.

Proizvedeni opasni otpad

(t/god)

Odloženi otpad na ili u zemlju unutar

lokacije postrojenja (t/god)

Odvoz i tretman otpada izvan

lokacije postrojenja u BiH

(t/god)


lokacije postrojenja izvan

BiH (t/god)

Neopas. Opasni Neopas. Opasni Neopas. Opasni

B.S.I. d.o.o. Jajce

Metalna 2013 3,822 0 0 218,11 3,82

2012 0,782 183,67 0 472,67 0,78

2011 0 56 0,29 0 0 250

Poljorad d.o.o. Turbe-Travnik

Prehramb.

2013 0 0 0 3 0

2012 0 289 0 0 0

Palavra d.o.o. Nova

Bila

Drvna 2012 10

2011 6

135

Naziv postrojenja

Vrsta industrije

Godina izvješt.

Proizvedeni opasni otpad

(t/god)

Odloženi otpad na ili u zemlju unutar

lokacije postrojenja (t/god)


lokacije postrojenja u BiH

(t/god)


lokacije postrojenja izvan

BiH (t/god)

Neopas. Opasni Neopas. Opasni Neopas. Opasni

Rudnici boksita Jajce

d.d.

Rudarstvo 2013 0.765 30.001

Saraj-Komerc

d.o.o. Gornji Vakuf

Metalna 2012 25,03 5.601,5 25,03

2011 12,66 5.373,4 12,66

Poričnica d.o.o.

Bugojno

Drvna 2011 850

Šetić doo Bugojno

Drvna 2012 39

2011 41,91

Pliva d.o.o. Jajce

Mineralna 2012 233

2011 126

TOM d.d. Gornji

Vakuf/Uskoplje

Metalna 2012 0,7

2011 1,5

Komar, tvornica

gipsa d.d. Donji Vakuf

Ekstrakt. 2012 20

Navedenih deset industrija su izvijestile da su u toku 2011., 2012. i 2013. godine proizvele i odložile sljedeće ukupne količine otpada: Tabela 40. Ukupne količine proizvedenog i odloženog otpada u 10 industrija u SBK/KSB

Godina Ukupan proizvedeni opasan otpad (t/god)

Odloženi otpad na ili u zemlju unutar lokacije postrojenja (t/god)

Odvoz i tretman otpada izvan lokacije postrojenja u BiH (t/god)

Odvoz i tretman otpada izvan lokacije postrojenja izvan BiH (t/god)

Opasni Neopasni Opasni Neopasni Opasni Neopasni

2013 4,58 0 30.001 3,82 221,11 0 0

2012 26,51 0 744,67 25,81 6.084,17 0 0

2011 13,71 0,29 1.079,91 0 5.373,4 250 0

Na području SBK/KSB aktivna su dva ugljenokopa: “Abid Lolić”, Bila-Travnik i “Gračanica”, Gornji Vakuf-Uskoplje. Dostupni podaci o otpadu nastalom u rudniku “Abid Lolić”, Bila-Travnik odnose se samo na količinu jalovine, koje se mjesečno prikupi oko 350 tona, a na godišnjoj razini oko 4.200 tona. Za rudnik „Gračanica“ Gornji Vakuf-Uskoplje dostupni su podaci koji se odnose samo na komunalni otpad. Mjesečno se prikupi oko 5 tona otpada, odnosno 60 tona na godišnjem nivou.

9.3.11 Kabasti otpad

S obzirom da se u općinama SBK/KSB kabasti otpad odlaže zajedno sa ostalim komunalnim otpadom, trenutno nije moguće procijeniti koliko se godišnje proizvede ove vrste otpada.

136

9.3.12 Mulj iz otpadnih voda

U procesima prečišćavanja otpadnih voda nastaju određene količine taloga ili mulja koji sadrži različite polutante biološkog, organskog i neorganskog porijekla, kao i visoki procent vode. Nepoželjni su u okolišu, jer mogu sadržati patogene mikroorganizme i klice kao i toksične materije te izazivaju neugodne mirise uslijed dalje razgradnje. Zato se deklariraju kao posebni otpad odnosno opasan otpad (19 00 00 prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama) koji se u okoliš mora adekvatno odlagati uz prethodnu obradu u cilju neutralizacije i uklanjanja suvišne vode. Količine i karakteristike nastalog mulja zavise od karaktera ulazne vode, tipa postrojenja za prečišćavanje, stepena prečišćavanja i količine i tereta zagađenja vode koja se prečišćava. Na postrojenjima za prečišćavanje. Ove podatke za SBK/KSB nije moguće odrediti jer na području Kantona nema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a mulj iz septičkih jama se zbrinjava individualno kako je i opisano u Tabela 25.

9.3.13 Ambalažni otpad

Trenutno nisu dostupni podaci o količinama ambalažnog otpada na području SBK/KSB. Jedini raspoloživi podaci dobiveni su od Fonda za zaštitu okoliša FBiH i odnose se broj obveznika po pitanju ambalaže koji su prijavili određene količine plasirane na teritoriju FBiH i SBK/KSB kao i količini ambalaže plasirane na teritoriju FBiH i SBK/KSB. Ukupne količine ambalaže plasirane na teritoriji SBK/KSB od strane obveznika koji su registrovani na teritoriji SBK/KSB i koji su dostavili izvještaj Fondu iznosile su 715,61 tona u 2012.god. i 342,14 tona u 2013 god. Ukupne količine ambalaže po vrstama, plasirane na teritoriji SBK/KSB od strane obveznika koji su registrovani na teritoriji SBK/KSB i koji su prenijeli svoje obaveze na operatera sistema EKOPAK iznosile su 6.670,70 t u 2012.god i 6.776,17 t u 2013.godini. Tabela sa detaljnim podacima o broju obveznika i plasiranim količinama ambalaže data je u Prilogu III.

9.4 Otpad odvezen na odlagalište Prema podacima dobivenim analizom upitnika iz 9 općina i komunalnih preduzeća, sav otpad prikupljen od strane komunalnih preduzeća se odvozi na lokalna odlagališta. Općine Travnik, Busovača i Vitez (od 2013. godine) potpisnice „Sporazuma o pristupanju Regiji za upravljanje čvrstim otpadom i korištenju regionalne deponije u Zenici“ sav prikupljeni otpad odvoze na ovu regionalnu deponiju. Općina Novi Travnik još uvijek nije pristupila korištenju regionalne deponije iako je jedna od potpisnica Sporazuma. Razlog za ovo su previsoke cijene odlaganja, a koje se trenutno ne mogu finansirati. Na osnovu podataka dobivenih iz Regionalne deponije Mošćanica d.o.o. o dovezenim količinama komunalnog otpada u toku 2013. godine, može se izračunati da je iz ove tri općine SBK/KSB dovezeno ukupno 7.941,85 t.

9.5 Analiza i zaključci Proračunata količina ukupno nastalog otpada na teritoriji SBK/KSB je 71.217 tona godišnje. Prema podacima javnih komunalnih preduzeća koja upravljaju otpadom, na području SBK/KSB je u 2013. godini prikupljeno 44.053 tone miješanog komunalnog otpada. U ovu količinu najvjerovatnije, osim miješanog komunalnog otpada, ulaze i određene vrste specijalnog otpada zbog neregulisanog statusa malih privrednika koji koriste hemikalije, te određenog broja privrednika i ustanova koji nemaju sklopljene ugovore sa ovlaštenim operaterom.

137

Postojeće stanje u općinama SBK/KSB karakteriziraju do sada nepouzdani i nepotpuni podaci o količini i sastavu komunalnog otpada. Za određivanje dugoročnih ciljeva racionalnog i održivog upravljanja otpadom javlja se sve veća potreba za pouzdanim podacima o komunalnom otpadu. Zbog toga je, utvrđivanje količine i sastava otpada, usvajanje tih rezultata i njihovo proglašavanje zvaničnim od krucijalne važnosti za strateške odluke u oblasti upravljanja otpadom. Da bi se odlučivalo o konceptu iskorištavanja komponenti iz otpada ili iskorištavanju energije iz otpada, moraju se znati morfološki sastav i količina otpada. Svako dalje razmišljanje o konceptu koje nije utemeljeno na pouzdanim podacima o morfološkom sastavu i količinama je jako rizično. Velika je raznolikost metodologija koje se koriste u cilju određivanja količina i sastava otpada. Svaka od njih ima prednosti i nedostatke i potrebno je odabrati onaj model koji je najprikladniji za date uslove u ovom Kantonu. Sav prikupljeni otpad od strane komunalnih preduzeća se odvozi na lokalna odlagališta otpada, odnosno na regionalnu deponiju. U 2013. godini je na Regionalnu deponiju Mošćanica d.o.o. iz općina Vitez, Travnik i Busovača dovezeno 7.941,85 t komunalnog otpada, što čini 23% od ukupno prikupljenog komunalnog otpada na području SBK/KSB. Uzimajući u obzir da stopa rasta stanovništva u SBK/KSB, prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva, iznosi 0,2% moguće je procijeniti da se za 5 godina ukupna količina proizvedenog otpada na području SBK/KSB neće značajno mijenjati i iznositi će oko 78.630 t/god. Trenutna pokrivenost uslugom prikupljanja i odvoza otpada je 62%. Ako se uzme prosječni postotak planiranog proširenja pokrivenosti u općinama koje imaju izrađen Plan upravljanja otpadom a koji iznosi 90% dobiva se podatak da će se za 5 godina na području SBK/KSB prikupiti oko 104.000 t komunalnog otpada godišnje. U Ministarstvu prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB nisu osigurani ni tehnički ni ljudski resursi za prikupljanje podataka i izvještavanje o nastalom otpadu, načinima transporta i postupanja sa otpadom. Operatori za upravljanje otpadom koji su dobili dozvole za upravljanje određenim specijalnim vrstama otpada ne podnose godišnja izvješća ministarstvu. Stoga se o količinama nastalog i prikupljenog specijalnog otpada trenutno ne zna mnogo. Uzimajući u obzir da mali proizvođači specijalnog otpada, koji koriste hemikalije u svojim procesima nisu regulirani sistemom, neophodno je uvesti izmjene u zakonskoj regulativi i pojačati nadzor nad proizvođačima otpada, te nadzor nad ovlaštenim operaterima koji bi morali voditi svoj registar o preuzetom otpadu i nadležnom ministarstvu redovno dostavljati podatke o količinama otpada koje se prikupe na teritoriji Kantona. Potrebno je izraditi Registar pravnih lica sa podacima o količinama specijalnog otpada koje generiraju a što bi se najadekvatnije realiziralo uz pomoć inspekcijskih organa.

138

10 FINANSIRANJE SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM

10.1 Uvod Uspostava sistema upravljanja otpadom zahtjeva značajna investicijska sredstva, koja mogu biti obezbijeđena iz nekog od sljedećih izvora:

sredstava ostvarena iz osnova međunarodne bilateralne i multilateralne saradnje,

sredstva po osnovu saradnje u zemlji na zajedničkim programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša,

budžet Federacije,

Fond za zaštitu okoliša (federalni i kantonalni),

krediti banaka,

sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih lica i finansijskih institucija,

donatorska sredstava i

drugi vidovi podrške i sl. Prema Zakonu o zaštiti okoliša31 finansiranje zaštite okoliša vršit će se iz Federalnog fonda za zaštitu okoliša (FzZOFBiH) i kantonalnih fondova za zaštitu okoliša koji će se osnivati s ciljem unapređivanja razvoja ekonomske strukture koja je povoljna po okoliš, sprečavanja štete po okoliš, otklanjanja nastale štete po okoliš, očuvanja zaštićenih prirodnih područja, motiviranja i unapređivanja najbolje raspoložive tehnologije i alternativa, unapređivanja ekološke svijesti javnosti i istraživanja. Prema Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša32, sredstva Fonda se koriste za finansiranje zaštite okoliša, a posebno, između ostalog, za saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, te iskorištavanje vrijednih svojstava, i obrade otpada. Sredstvima Fonda prvenstveno se finansiraju planovi, programi, projekti i slične aktivnosti, utvrđeni u skladu sa Strategijom zaštite okoliša za period 2008-2018, te drugim dokumentima iz oblasti zaštite okoliša33. U slučaju finansiranja pojedinih aktivnosti u cilju uspostave sistema, finansije mogu biti osigurane putem zajmova i pozajmica, subvencija, podrške, garancija, darovanja (donacija), na osnovu javnog konkursa kojeg objavljuje Fond ili na drugi način propisan Statutom Fonda. Sredstva Federalnog fonda, kao i kantonalnih fondova za zaštitu čine:

sredstva iz budžeta,

donacije, zajmovi i krediti,

naknade za obavljanje djelatnosti korištenjem resursa,

finansijski instrumenti koji obuhvataju naknade građanske odgovornosti za štetu u okolišu. Visina, način obračuna i raspodjela sredstva regulisani su Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša FBiH, kao i zakonima o kantonalnim fondovima zaštite okoliša. Važeći Zakon o FzZO FBiH ne tretira posebno raspodjelu različitih kategorija naknada. Sredstva prikupljena u Fond raspoređuju se između FBiH i kantona u odnosu 30% spram 70%, respektivno. Osnova za obračun sredstava koja se raspoređuju su ukupno prikupljena sredstva iz svakog kantona posebno. Ova sredstva uplaćuju se kantonalnim fondovima za zaštitu okoliša (ukoliko su uspostavljeni), odnosno budžetima kantona, odmah po dospijeću u Fond. Kantoni su dužni osigurati adekvatna sredstva iz svog fonda za zaštitu okoliša i lokalnim vlastima radi izvršenja poslova koji se povjere u Zakonu.34 Fond, u dogovoru sa kantonima, navedena sredstva prebacuje jednom mjesečno, zbog uštede na bankarskim provizijama. Međutim, trenutna praksa, kada se radi o sredstvima od naknade za

31

Zakon o zaštiti okoliša, čl. 101. i 102,“Sl. novine FBiH”, br. 33/03 32

Zakon o Fondu za zaštitu okoliša, čl. 26,.“Sl. novine FBiH”, br. 33/03 33

Zakon o Fondu za zaštitu okoliša, čl. 32, “Sl. novine FBiH”, br. 33/03 34

Zakon o Fondu za zaštitu okoliša, čl. 25, “Sl. novine FBiH”, br. 33/03

139

opterećenje okoliša otpadom, jeste da se ista ne raspoređuju kantonima, nego ostaju Fondu, i koriste se dalje za raspodjelu sredstava putem javnih poziva.35 Prema nacrtu novog Zakona o FzZO FBiH, sredstva od naknada za opterećenje okoliša otpadom prikupljaju se na osnovni račun Fonda i troše u skladu sa akcionim planom Federalne strategije zaštite okoliša, Federalnim planom upravljanja otpadom i drugim planovima donesenim u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i njegovim provedbenim propisima.36 Fond za zaštitu okoliša za područje SBK/KSB još uvijek formalno nije uspostavljen, ali je Odlukom Vlade Kantona Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova ovlašteno za raspolaganje sredstvima iz FzZO FBiH namijenjenih za KSB/SBK. Prihodi kantonalnog Fonda za finansiranje zaštite okoliša, osiguravaju se iz37:

naknada onečišćivača okoliša s područja Kantona, za koje okolišnu dozvolu ili urbanističku saglasnost izdaju ministarstvo i mjerodavne općinske službe,

naknada korisnika okoliša i

iz posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornog vozila. Prihodi Fonda osiguravaju se i iz:

sredstava FzZO FBiH,

sredstava ostvarenih na temelju programa, projekata i sličnih aktivnosti u području zaštite okoliša,

sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih osoba i finansijskih institucija,

donacijskih sredstava i drugih oblika potpore,

poslovanja Fonda (naknada za obavljene usluge, otplate glavnica, kamata i dr.),

sredstava proračuna kantona i

drugih izvora sredstava određenih posebnim zakonom, drugim propisima ili ugovorom. Obveznici plaćanja naknada po gore navedenim osnovama su zagađivači,a u skladu sa osnovnim načelom „zagađivač plaća“, odnosno korisnici okoliša, fizičke i pravne osobe.38 Sredstva Kantonalnog Fonda za finansiranje zaštite okoliša, između ostalog, koriste se za sljedeće oblasti koje se odnose na upravljanje otpadom39:

za saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanje nastajanja otpada

za iskorištavanje vrijednih svojstava te za obradbe otpada

za unapređivanje i izgradnju infrastrukture za zaštitu okoliša Pored gore navedenog, bitno je naglasiti da se u skladu sa „Akcionim planom Strategije okoliša” utvrđenog u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine, od 2011. godine preko Federalnog ministarstva okoliša i turizma raspisuju javni pozivi i izdvajaju značajna sredstva za projekte koji se odnose na zaštitu okoliša. U 2014. godini, radi se o pozivu kojim se plasira 1.400.000 KM, a u sklopu programa Sufinanciranje projekata za zatvaranje tehnički neuređenih općinskih deponija, unapređenje rada postojećih regionalnih centara za upravljanje komunalnim otpadom i/ili tehničko unapređenje postojeće infrastrukture i postrojenja za upravljanje komunalnim otpadom na području Federacije Bosne i Hercegovine.

35

Informacije dobivene od predstavnika FzZOFBiH, juli 2014. 36

Nacrt novog Zakona o FzZOFBiH, član 25. 37

Zakon o Fondu zaštite okoliša SBK/KSB, član 16., “Službene novine KSB/SBK”, br. 14/11 38

Zakon o Fondu zaštite okoliša SBK/KSB, član 17., “Službene novine KSB/SBK”, br. 14/11 39

Zakon o Fondu zaštite okoliša SBK/KSB, član 24., “Službene novine KSB/SBK”, br. 14/11

140

10.2 Ekonomski instrumenti upravljanja otpadom Posljednjih godina se sve više pažnje pridaje ekonomskim instrumentima i širenju njihove primjene u zaštiti okoliša u zapadnoevropskim i tranzicijskim zemljama što proizlazi prije svega iz sposobnosti ekonomskih instrumenata da:

stalno podstiču promjenu ponašanja zagađivača prema smanjenju zagađivanja okoliša,

pridonose prikupljanju finansijskih sredstava za ulaganja u zaštitu okoliša,

podržavaju načela održivog razvoja jer mijenjaju relativne cijene dobara i usluga koje mogu nepovoljno uticati na okoliš, što vodi alokaciji dobara prema okolišno prihvatljivijoj proizvodnji i potrošnji.

Princip zagađivač plaća jeste princip internaliziranja okolinskih troškova kojim se nastoji promovisati zaštita okoliša, imajući u vidu pristup da zagađivač treba snositi trošak prouzrokovan vlastitim zagađivanjem. Princip zagađivač plaća, u skladu sa članom 5. federalnog Zakona o upravljanju otpadom (“Sl. novine FBiH#, br. 33/03), ili načelo „onečišćivač plaća“, u skladu sa članom 6. Zakona o upravljanju otpadom SBK/KSB (“Službene novine KSB/SBK”, broj 04/05, znači da proizvođač ili vlasnik otpada snosi sve troškove prevencije, tretmana i odlaganja otpada, uključujući brigu nakon upotrebe i monitoring. On je i finansijski odgovoran za preventivne i sanacione mjere zbog šteta po okoliš koje je prouzrokovao ili će ih najvjerovatnije prouzrokovati. Federalna Strategija upravljanja okolišem, postojeća zakonska regulativa i institucionalni ustroj u FBiH, za finansiranje sistema upravljanja otpadom predviđa sljedeći plan uspostave ekonomskih instrumenata upravljanja otpadom:

Naknade: - Ekološke naknade za razvoj lokalne zajednice u okruženju pogona za zbrinjavanje

otpada; - Korisničke naknade za sakupljanje i odlaganje komunalnog otpada; - Naknade za opasni otpad; - Naknade za industrijski otpad;

Takse za nepridržavanje propisa - otpad;

Grantovi, zajmovi, smanjene porezne stope, ubrzana amortizacija, itd. – subvencije: - Podrška razvoju integralnog sistema upravljanja otpadom;

Refundiranje: - Ambalaža za napitke (staklo) - Ambalaža za napitke (pvc, staklo, metali)

Trenutno se na području FBiH, odnosno i na području SBK/KSB primjenjuju samo neki od navedenih ekonomskih instrumenata, ali i instrumenti koji nisu detaljno obrađeni Strategijom zaštite okoliša FBiH. Mobilizacija finansijskih resursa preduvjet je za uspješnu implementaciju Strategije i ostvarivanje drugih programa zaštite okoliša. Politika Europske unije jasno određuje upotrebu ekonomskih instrumenata kao najboljega načina integracije ekonomskog i ekološkog aspekta privrednog razvoja. Analiza stanja okoliša jasno pokazuje nedovoljnu razvijenost ekonomskih instrumenata u okolišu u FBiH. Ekonomski instrumenti treba da pruže dopunski poticaj za smanjivanje onečišćenosti ispod granica propisanih zakonom. Također, treba ih kreirati da potaknu nove postupke kontrole i smanjivanja onečišćenosti, općenito nove proizvodne postupke i razvoj novih proizvoda, ali i pogodno utječu na promjene ponašanja potrošača proizvoda i usluga. Strategija zaštite okoliša FBiH, u pogledu ekonomskih instrumenta predviđa i mjere za njihovu uspostavu, i to:

Izrada Studije o uvođenju ekonomskih instrumenata,

Programi obuke za implementaciju ekonomskih instrumenata i

Izrađivati godišnje plan trošenja prihoda od ekonomskih instrumenata.

141

Navedene mjere unutar Strategije su ocijenjene kao prioritetne te se njihova implementacija predviđala u kratkoročnom periodu, ali do implementacije istih, još uvijek nije došlo. U nastavku se daje pregled i prijedlog ekonomskih instrumenata koje treba uzeti u obzir unutar SBK/KSB, i prije implementacije navedenih mjera na nivou FBiH.

10.2.1 Postojeći ekonomski instrumenti za upravljanje otpadom

Pregled postojećeg stanja u FBiH i SBK/KSB za navedene ekonomske instrumente daje se u nastavku.

10.2.1.1 Korisnička naknada za komunalni otpad

Trenutno najrasprostranjeniji i opšteprihvaćeni ekonomski instrument za upravljanje čvrstim otpadom, kako u FBiH, tako i u SBK/KSB, jeste naplata usluga od korisnika. Ova vrsta naknade ima za cilj osigurati pokrivanje troškova prikupljanja i odlaganja otpada od strane korisnika usluga. U SBK/KSB prikupljanje komunalnog otpada je u nadležnosti općinskih komunalnih preduzeća, koja nisu po pravilu preduzeća koja nude jedino usluge koje se odnose na otpad. U skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima SBK/KBS40 pod prikupljanjem i odvoženjem komunalnog otpada iz stambenih objekata i poslovnih prostora na deponiju podrazumijeva se prikupljanje komunalnog otpada na za to određenim mjestima i njegovo odvoženje na deponiju, a pod odlaganjem komunalnog otpada podrazumijeva se obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na deponiju, otvaranje, saniranje i zatvaranje deponije po posebnim propisima; Ne postoji propisana metodologija za određivanje visine adekvatne naknade za otpad (sadašnji ekonomski instrument koji se primjenjuju u postupanju sa komunalnim otpadom), već se naknade zasnivaju uglavnom na paušalnom iznosu koji se obračunava po broju kvadratnih metara stambenog ili poslovnog prostora ili prema broju članova domaćinstva. Pregled postojećih naknada (tarifa), te stepena naplate, na području SBK/KSB za usluge prikupljanja, odvoza i deponovanja smeća u komunalnim preduzećima u 12 općina u SBK/KSB dat je u narednoj tabeli. Tabela 41. Tarife i naplata komunalnih preduzeća u 12 općina u SBK/KSB

Red. broj

Općina Naziv komunalnog preduzeća

Tarifa za društveni i privredni sektor

Tarifa za domaćinstva

Stepen naplate u 2012/2013 godini (%)

1 Bugojno JKUP „Čistoća“ Prodavnice mješovite robe 1,5 KM/m

2

korištene površine prostora; ugostiteljski objekti 1,00 KM/m

2,

ostale trgovačke i zanatske radnje 0,80 KM/m

2

0,12 KM/m2

korištene površine stambenog prostora

75% 80%

2 Busovača JKP „Komunalac“d.o.o.

1,0 KM/m2 korištene

površine prostora 6 KM za 1 člana domaćinstva; 8 KM za 2 člana domaćinstva; 10 KM za 3 i više članova domaćinstva

75% 80%

3 Dobretići KP „VIK“ d.o.o. Tarife u općini Dobretići još nisu

Tarife u općini Dobretići još nisu

-

40

Zakon o komunalnim djelatnostima, član 4, “Službene novine KSB/SBK”, br. 13/13

142

Red. broj





određene određene

4 Donji Vakuf

JKUP „Čistoća“ d.o.o.

Tarife su definisane za društvene djelatnosti, za privredu i za ostale korisnike , a kreću se od 12-150 KM mjesečno

3 KM za samačka domaćinstva; 4,5 KM za višečlana domaćinstva

50-60%

5 Fojnica JKP "Šćona" d.o.o. 0,15 KM/m2

korištene površine prostora; 8 KM za posude volumena 1,1 m

3

Za domaćinstva-0,075 KM/m

2

korištene površine stambenog prostora; Za privredu - 0,15 KM/m

2 korištene

površine prostora; 5 KM odvoz smeća iz domaćinstava iz neurbanih dijelova Općine.

94%

6 Gornji Vakuf - Uskoplje

JKP „Radovina“ 12-40 KM - trgovine; 80 KM - banke, pošte, BS, mesnice 30 KM -škole, 120 KM -općina, MUP i sl.

2 i 4 KM- za 1 i 2 člana domaćinstva; 6 KM -za 3 i više članova domaćinstva

70%/80% privreda 65%/75% domaćinstva

7 Jajce JKP „Čistoća i zelenilo“

Za društveni sektor 0,18KM/m²; Trgovina neprehrambenom robom 0,75KM/ m²; Trgovina prehrambenom robom i ugostiteljski objekti 0,75KM/ m²; Zanatske radnje i sl. 0,45KM/ m².

4,0 KM/mjesečno za nosioca domaćinstva; 1,20 KM za svakog narednog člana domaćinstva

80% 75%

8 Kiseljak JP „Vodovod i kanalizacija“

0,20 - 0,60 KM/m2

korištene površine prostora; 9,60 - 88 KM za različite volumene posuda.

1,6 KM za 1 člana domaćinstva; 4,8-8,4 KM za različite volumene posuda

95-100%

9 Kreševo JKP „Komunalno“ d.o.o.

0,25 KM/m2 korištene

površine prostora

0,10 KM/m2

korištene površine stambenog prostora

pravna lica 95%,fizička lica 65%

10 Novi Travnik

JKP „Vilenica-Čistoća“

0,10 - 1,0 KM/m2

korištene površine prostora (sa PDV)

8,00 KM-seoska domaćinstva-paušal (sa PDV) 3,50 KM/po članu-gradska zona (sa PDV)

55% 65%

11 Travnik JKP Bašbunar Travnik, JKP

1,40 KM/ m2

(sa PDV) 3,51 KM/članu domaćinstva (sa

pravna lica 95%,fizička lica

143

Red. broj





Trebišnjica Nova Bila

PDV) – I zona 1,75 KM/članu domaćinstva (sa PDV) – II zona 1,17 KM/članu domaćinstva (sa PDV) - III zona

70%

12 Vitez JKP „Vitkom“ Tarife su definisane za 4 kategorije pravnih lica i iznose: 0,35 KM/m

2; 0,40 KM/m

2;

0,65 KM/m2 i 0,80

KM/m2.

36-110 KM za različite volumene posuda

4,16 KM – za domaćinstva u kućama do 2 člana; 6,84 KM - za domaćinstva u kućama sa 3 i više članova; 0,12 KM/m

2 – za

stanove-prema korištenoj površini stambenog prostora

60,47%

65%

Raspoložive informacije ukazuju na veoma neujednačene i dosta različite tarife za usluga prikupljanja, odvoza i deponovanja smeća kako za društveni i privredni sektor tako i za domaćinstva u 12 općina u SBK/KSB. Da bi primjena ovog ekonomskog instrumenta bila adekvatna i ispunila svoju prvobitnu namjenu i omogućila selektiranje i recikliranje otpada, korisničku naknadu za prikupljanje i odlaganje otpada bi trebalo da plaćaju svi korisnici usluge prikupljanja i odlaganja otpada. Trenutno domaćinstva i privreda plaćaju naknadu koja je neovisna od količina generiranog otpada. Visina naknada bi se trebala odrediti na objektivniji način, i trebala bi zavisiti od stvarne količine otpada. Korisnička naknada bi trebala da bude kalkulisana po principu „full cost recovery“ što nije slučaj u komunalnim preduzećima u SBK/KSB. Troškovi koji bi trebali biti pokriveni cijenom usluge vezani su za prikupljanje, odvoz i odlaganje otpada na registrirane deponije, kao i troškove administracije i kontrole. Postupna izmjena tarifne politike u pravcu obračuna po količini i u punom obimu troškova prepoznata i kao prioritetna akcija Strategije zaštite okoliša FBiH. To bi uticalo na javnu svijest i stvorilo podsticaje za prethodno sortiranje, smanjivanje i recikliranje otpada. Preporučljivo je vezati naplatu sa brojem i zapreminom standardnih kontejnera ili vreća za otpad. Tamo gdje je to neizvodljivo, ili neopravdano skupo, naplatu bi trebalo vršiti po članu domaćinstva. Pored gore navedenog, neophodno je povećati i stepen naplate u komunalnim preduzećima, koji je u prosjeku ispod 70%. Iz ostvarenih prihoda, čak i u slučaju 100% naplate, gotovo je nemoguće finansirati projekte razvoja infrastrukture u pravcu povećanja obuhvata korisnika, a koji istovremeno potiču primjenu načela iz Zakona o upravljanju otpadom: prevencije, odvojenog prikupljanja i reciklaže. SBK/KSB ne subvencionira rad komunalnih preduzeća u 12 općina. U većini općina u SBK/KSB sredstva koja se izdvajaju za ulaganje u komunalnu infrastrukturu se realiziraju putem subvencija i kapitalnih grantova koji se daju javnim komunalnim preduzećima za poboljšanje usluga iz njihove djelatnosti. Subvencije i grantovi javnim komunalnim preduzećima na području Kantona namijenjenih za unapređenje sistema upravljanja otpadom date su u sljedećim općinama:

144

Tabela 42. Subvencije/grantovi javnim preduzećima javnim komunalnim preduzećima Red. broj Općina Godina Subvencije/ grantovi javnim komunalnim preduzećima

IZNOS u KM SVRHA

1 Kreševo 2012. 2013.

9.116

7.200

Za JKP Komunalno sanacija gradske deponije Dubrava Za JKP Komunalno nabavka kontejnera, sanacija divlje deponije u mjestu Kosina

2 Novi Travnik 2012. 2013. 2014.(planirano)

216.285 194.802 53.072

Za JKP „Vilenica- Čistoća“-sanacija lokalne deponije; Uklanjanje divljih deponija; Izgradnja zelenih otoka; Nabavka tabli sa natpisom „Zabranjeno odlaganje otpada“

3 Vitez 2012. 2013. 2014. (planirano)

214.169 220.000 120.000

Uklanjanje divljih deponija; Izgradnja niše za hajfiše, nabavka korpi za otpatke, uklanjanje divljih deponija; Grant za kontejnere i čišćenje divljih deponija

10.2.1.2 Naknada za upravljanje ambalažnim otpadom

Od 2013. godine Fond za zaštitu okoliša FBiH, na osnovu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom41, prikuplja naknade i po ovom osnovu, bez obzira na porijeklo otpada (industrija, zanatstvo, maloprodaja, uslužne djelatnosti, domaćinstva), a u cijelosti ih raspoređuje uprava Fonda za projekte upravljanja i zbrinjavanja ambalaže i ambalažnog otpada. Prema navedenom Pravilniku proizvođač, uvoznik, punilac, paker, distributer i krajnji snabdjevač obvezan je da se priključi u sistem upravljanja ambalažnim otpadom i odgovoran je za postizanje propisanih ciljeva.42 Ove obveze proizvođač, uvoznik, punilac, paker, distributer i krajnji snabdjevač mogu prenijeti direktno na operatera sistema. U slučaju ne prenošenja obaveza na operatera sistema uvoznik, punilac, paker, distributer i krajnji snabdjevač uplaćuju propisane naknade u Fond. Dakle Pravilnik i njegove izmjene predviđaju plaćanje opšte naknade za ispunjenje ciljeva količina otpada, zatim naknadu za neispunjenje obaveze priključenja operateru sistema, kao i evidentirajuću naknadu koja u iznosu 0,002 KM po kilogramu ambalaže Fondu za administrativne troškove provođenja ovog Pravilnika. Operater sistema plaća evidentirajuću naknadu za sve svoje obveznike Fondu jednom godišnje prilikom podnošenja godišnjeg izvještaja. Obračun naknade se vrši samo za količine ambalaže prvi put stavljene na tržište FBiH. U praksi sistem upravljanja ambalažnim otpadom izgleda kao na slici43:

41

„Službene novine FBiH“, broj: 88/11 i 28/13 42

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom, član 13. 43

Shema preuzeta sa www.ekopak.ba

145

Slika 9. Sistem upravljanja ambalažnim otpadom u FBiH (http://www.ekopak.ba)

Dakle, obveznici plaćanja naknada po ovom osnovu, naknade plaćaju ovlaštenom operateru sistema upravljanja ambalažnim otpadom i/ili Fondu za zaštitu okoliša, a operater novac usmjerava u unapređenje sistema, odnosno u lokalnu zajednicu, komunalna preduzeća, sakupljačima, reciklažerima, ali i FzZO FBiH. Fond je po osnovu ovih naknada u 2013. godini ukupno prikupio oko 464.052 KM što predstavlja 1,7% ukupno svih prikupljenih prihoda u toj godini. Sa područja SBK/KSB po ovom osnovu Fond je prikupio svega 20.000 KM, što predstavlja samo 1% naknada prikupljenih po svim osnovama sa područja ovog kantona. Fond sredstva prikupljena po ovom osnovu namjenski troši za upravljanje ambalažnim otpadom.44 Prema informacijama dobivenim u FzZO FBiH i Ekopak-u, ovlaštenom operateru sistema, ne postoje pouzdani podaci o količinama prikupljenog otpada sa područja pojedinih kantona, pa tako ni podaci o prikupljenim naknadama po ovom osnovu nisu precizni. U skladu sa članom 17. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom („Službene novine FBiH“, br. 88/11) operater sistema, da bi dobio dozvolu za upravljanje otpadom, uz zahtjev za izdavanje dozvole između ostalog mora priložiti i:

- ugovore sa najmanje 30 subjekata upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom, koji na tržište stavljaju najmanje 30 000 t ambalaže na godišnjem nivou i

- pred-ugovore sa ovlaštenim sakupljačima iz svih kantona, odnosno reciklažerima za sve vrste ambalažnih materijala (plastika, papir, karton, metal, staklo, drvo, višeslojni materijali).

S obzirom da ne postoji precizna obaveza prikupljanja određenih količina otpada po kantonima, preporuka je da se u postojeću kantonalnu regulativu na neki način ova obaveza i uspostavi, kao i da se operater obaveže na izvještavanje i kantonalnim fondovima za zaštitu okoliša, kako o prikupljenim količinama otpada, tako i o sredstvima koja je uložio u sistem upravljanja otpadom na području kantona.

44

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom, član 23.

http://www.ekopak.ba/

146

10.2.1.3 Naknade od upravljanja otpadom od električnih i elektronskih proizvoda

Naknada za upravljanje EE otpadom je naknada koju plaćaju proizvođači i uvoznici EE opreme prilikom stavljanja iste prvi put na tržište Federacije BiH, s namjenom pokrivanja troškova odvojenog sakupljanja, obrade i ponovne upotrebe EE otpada. Obaveza plaćanja naknade odnosi se na opremu koja je:

proizvedena i prvi put stavljena na tržište u BiH;

proizvedena u BiH, a proizvođač je njegov krajnji korisnik;

uvezena iz druge države, prvi put stavljena na tržište u BiH

uvezena iz druge države, a uvoznik je njegov krajnji korisnik. Postoje dvije vrste naknade za EE opremu: opća i posebna. Svi proizvođači i uvoznici obavezni su uplaćivati opću naknadu Fondu za zaštitu okoliša. Proizvođači i uvoznici koji su prenijeli svoje obaveze na Operatera sistema plaćaju posebnu naknadu Operateru, a oni proizvođači i uvoznici koji nisu prenijeli svoje obaveze na Operatera sistema su dužni, uz opću naknadu, uplaćivati i posebnu naknadu za upravljanje otpadnom opremom Fondu za zaštitu okoliša. Tokom 2013. godine Fond je započeo aktivnosti na implementaciji Pravilnika o upravljanju otpadom električnih i elektronskih proizvoda45, po kojem je propisana opća i posebna naknada za upravljanje istim. Fond je po ovom osnovu u 2013. godini izdao Rješenja za naplatu opće naknade u vrijednosti 191.665 KM, od čega je naplaćeno 53% i Rješenja za naplatu posebne naknade u vrijednosti 892.827 KM od čega je naplaćeno 1%. Najznačajnijim obveznicima Rješenja su izdata u decembru 2013. godine tako da se njihova naplata očekuje u 2014. godini. Sa područja SBK/KSB prikupljeno je oko 1.000KM ove vrste naknade. Razlozi ovako malog iznosa su vjerovatno zbog kratkog vremena implementacije, ali i činjenice da, prema informacija dobivenim od Društva ZEOS eko-sistem, ovlaštenog operatera sistema upravljanja otpadnom električnom i elektronskom opremom u Federaciji Bosne i Hercegovine, preuzimanja i zbrinjavanja otpadne električne i elektronske opreme na području SBK-a nije bilo, jer određeni pravni subjekti sa tog područja nisu bili zainteresovani za saradnju sa operaterom sistema. Neki od problema sa kojima se susreće navedeni operater sistema su i:

Otpor obveznika – problem nepriključivanja operateru sistema i nedovoljna informisanost o Pravilniku o upravljanju sa otpadom od električnih i elektronskih proizvoda;

Rad sa tržišnom i okolinskom inspekcijom;

Otpor komunalnih preduzeća – nezainteresovanost za suradnju sa operaterom sistema, kao i nezainteresovanost za selektivnim razvrstavanjem električnog i elektronskog otpada bez obzira što bi Društvo ZEOS eko-sistem plaćalo naknadu za ovu vrstu usluge;

Nedovoljno savjesni građani o odlaganju i upravljanju električnom i elektronskom opremom – jako mali nivo svijesti o zaštiti okoliša - nepostojanje zakonske regulative upravljanja i zbrinjavanje OEEO.

Pravilnik o upravljanju otpadom električnih i elektronskih proizvoda daje određene ciljeve koji se odnose na prikupljeni otpad ove vrste samo za entitetski nivo (FBiH), tako da je preporuka da se određeni ciljevi postave i za kantone pojedinačno.

10.2.1.4 Depozitno refundiranje

Sistemi za refundiranje i povrat ambalaže postoje u Bosni i Hercegovini, ali nisu dovoljno transparentni. U predratnom periodu su postojali za staklo (boce za mineralnu vodu, sokove i pivo) i samo mali broj preduzeća (proizvodnja pića) još uvijek koriste ovaj sistem (zadnjih 30 i više godina),

45

„Službene novine FBiH“, broj: 87/12

147

ali samo za jedan dio proizvodnje (ostali, veći dio je zamijenjen limenkama i plastičnim bocama). Na maloprodajnim mjestima posebno se naplaćuje tzv. povratna ambalaža za bezalkoholna pića i pivo. Pri narednim kupovinama zamjenjuje se ambalaža, po sistemu prazno za puno. Iako se ovaj instrument pokazao kao vrlo uspješan u dugom periodu, određeni problemi se javljaju, prije svega uslijed sve većeg napuštanja staklenih boca i prelaska na PET i aluminijsku ambalažu. Stoga je efikasan način za prikupljanje PET boca i aluminijskih konzervi, od strane proizvođača pića, neophodan. Šeme refundiranja depozita se koriste za glavne tokove otpada u mnogim evropskim zemljama. Suština instrumenta leži u obavezi proizvođača, ili uvoznika određenih roba, da preuzmu pakovanje i/ili sam proizvod, po isteku perioda upotrebe (npr. kućni aparati i elektronika, kompjuteri itd.). U skladu sa članom 18. Zakona u upravljanju otpadom FBiH, proizvođač će primiti nazad i/ili nadoknaditi korištene proizvode ili otpad od proizvoda od vlasnika u skladu sa posebnim propisima radi ponovnog korištenja, reciklaže ili odlaganja na okolinski prihvatljiv način. Proizvođač može primiti natrag ili nadoknaditi proizvode ili otpad od proizvoda od vlasnika ili sklopiti ugovor za pružanje usluga na dobrovoljnoj osnovi sa prodavačem. Proizvođač će nadoknaditi depozit koji je prethodno platio za proizvod. Provedbenim propisom utvrdit će se obaveza korištenja sistema za nadoknađivanje depozita kada se radi o određenim proizvodima. Pravilnikom o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda iz 2012. godine uvedeni su ciljevi u količinama otpada koje svi proizvođači, odnosno obveznici moraju ispuniti, te se time i dala mogućnost refundiranja, odnosno „nagrađivanja“ za dostavljenu opremu. Trenutno u BiH postoje proizvođači koji nude određeni popust na kupovinu novog elektroničkog uređaja ukoliko mu kupac donese neki stari uređaj prilikom kupovine. Ovaj instrument se također može kombinovati sa nekim drugim vidom podsticaja za kupce, kao što je na primjer produženi garantni rok, ili besplatno pružanje servisa za neki drugi proizvod. Dajući podsticaja recikliranju, ovaj instrument pokazuje znatan ekološki potencijal. Istovremeno, ekonomske prednosti se ogledaju u boljoj konkurentnosti onih preduzeća koja su uključena u akciju "staro za novo".

10.2.1.5 Naknade zbog nepovinovanja (kazne ili penali)

FBiH je 2005. godine usvojila grupu Pravilnika koji su u skladu sa Zakonima o upravljanju otpadom i nepridržavanje istih može biti osnova za primjenu ovih naknada. Prema Zakonu o upravljanju otpadom (član 53.), novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odredbi ovog zakona svako pravno lice odnosno, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odredbi ovog zakona odgovorno lice u pravnom licu. U skladu sa Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu, novčanom kaznom od 20.000 do 50.000 KM kaznit će se za prekršaj proizvođač ambalažnog materijala, uvoznik, punilac, paker, distributer, krajnji korisnik, krajnji snabdjevač, operater sistema, sakupljač ambalažnog otpada, prevoznik i reciklažer ambalažnog otpada ako postupa suprotno Pravilniku. Ovaj pravilnik predviđa i kazne za odgovorna lica u iznosu od 1.000 do 10.000 KM. Pravilnikom o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda predviđene su iste kaznene mjere kao i u Zakonu o upravljanju otpadom. Član 42. Zakona o upravljanju otpadom SBK/KSB također predviđa novčane kazne od 1.000 do 10.000KM za pravna lica koja se ne pridržavaju njegovih odredbi, zatim od 500 do 1.000KM za odgovorne osobe, ali i od 200 do 500KM za fizička lica koja odlažu ili bacaju otpad na mjesto koje nije predviđeno za odlaganje otpada. Ovim članom korisnik sredstava prikupljenih od novčanih kazni jeste Kantonalni Fond za zaštitu okoliša. Nadzor nad aktivnostima upravljanja otpadom i ispunjenjem uvjeta iz dozvole, u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom i propisa donesenih na osnovu njega, vrše inspektori zaštite okoliša, na federalnom nivou - federalni inspektor i na kantonalnom nivou - kantonalni.

148

Nadzor nad primjenom odredaba Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu koje se odnose na stavljanje ambalaže u promet, kao i nadzor nad primjenom odredaba Pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda koje se odnose na stavljanje opreme u promet, vrši Ministarstvo nadležno za trgovinu preko tržišnih inspektora. Iz gore navedene analize, za određene novčane kazne nije jasno gdje se uplaćuju, odnosno ko i na koji način raspolaže tim sredstvima: Preporuka je da se određenim propisom na nivou kantona ova sredstva usmjere ponovo u unapređenje sistema upravljanja otpadom.

10.2.2 Budući ekonomski instrumenti za upravljanje otpadom

Plan uspostave ekonomskih instrumenata upravljanja otpadom, u skladu sa Strategijom zaštite okoliša FBiH, podrazumijeva uvođenje novih i unapređenje postojećih instrumenata. Uvođenje i unapređenje ekonomskih instrumenata za upravljanje otpadom, kao akcije unutar Strategije, na nivou FBiH, trebalo se već sa 2014. godinom implementirati u potpunosti. Iako se instrumenti i mjere iz Strategije na nivou FBiH još uvijek nisu implementirali, za potrebe Plana upravljanja otpadom SBK/KSB, urađen je plan koji je prikazan je u tabeli ispod. Tabela 43. Plan uspostave ekonomskih instrumenata

Ekonomski instrumenti za upravljanje otpadom

Postojeći (2014)

Kratkoročni cilj (2015)

Srednjeročni (2017)

Naknade: - Korisničke naknade za sakupljanje i

odlaganje komunalnog otpada - Ekološke naknade za razvoj lokalne

zajednice u okruženju pogona za zbrinjavanje otpada

- Naknade za opasni otpad - Naknade za industrijski otpad

X

Unapređenje instrumenta

- Uvođenje instrumenta



Takse za nepridržavanje propisa - Takse za nepridržavanje propisa –

otpad

X

Unapređenje instrumenta

Grantovi, zajmovi, smanjene porezne stope, ubrzana amortizacija, itd. - subvencije

- Podrška razvoju integralnog sistema upravljanja otpadom

Uvođenje instrumenta

SBK/KSB bi trebao raditi na unapređenju postojećih instrumenata odmah, te će finalizirati njihovo unapređenje u 2015. godini, dok će za uvođenju novih ekonomskih instrumenata stvoriti sve pretpostavke, i kada se isti uvedu na nivou FBiH, implementirati ih u praksi, a najkasnije do 2017.

10.2.2.1 Unaprjeđenje korisničkih naknada za sakupljanje i odlaganje komunalnog otpada

Razlozi i mogućnosti za unapređenje politike cijena za korisničku naknadu (usluge prikupljanja i odvoženja otpada) sa ciljem punog pokrivanja troškova već su objašnjeni u prethodnim analizama. Ciljevi Promjena politike cijena za korisničku naknadu (usluge prikupljanja i odvoženja otpada) sa ciljem punog pokrivanja troškova dati su u tabeli ispod. Tabela 44. Ciljevi Promjena politike cijena za korisničku naknadu

Hijerarhija ciljeva Ključni indikatori djelotvornosti

Monitoring i procjena

Razvojni cilj: Finansiranje aktivnosti na povećanju obuhvata stanovništva

Procent implementacije planiranih aktivnosti

Pratiti promjene u implementaciji planiranih aktivnosti tokom

149



uslugama prikupljanja određenog vremenskog perioda

Okolišni cilj: Poboljšano stanje okoliša

Broj nelegalnih deponija

Pratiti smanjenje broja nelegalnih deponija tokom određenog vremenskog perioda poslije uvođenja ovih naknada

Ekonomski cilj: Povrat troškova, Načelo korisnik plaća

Stopa naplate

Prikupljanje podataka o troškovima usluge i iznosu prikupljenih prihoda

Cilj pravednosti: Održivo upravljanje poduzećima za prikupljanje i transport otpada

Broj preduzeća koja se ne subvencioniraju

Pratiti finansijsko poslovanje poduzeća u kontekstu održivosti

10.2.2.2 Ekološke naknade za razvoj lokalne zajednice u okruženju pogona za zbrinjavanje otpada

Izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom i drugih pogona za zbrinjavanje otpada, neminovno će se odvijati u blizini naselja. Dosadašnja iskustva pokazuju na nepovjerenje stanovništva i otpor realizaciji ovih infrastrukturnih objekata. Rješavanju ovog značajnog problema treba pristupiti na više načina, od realizacije odgovarajućih kampanja podizanja javne svijesti koje su predviđene Strategijom, do uvođenja adekvatnih ekonomskih instrumenata. Stoga se predlaže uvođenje ekološke naknade koja se zaračunava u cijenu odlaganja, a čija se sredstva trebaju namjenski trošiti na razvoj lokalne zajednice i unaprjeđenje kvaliteta života. Sredstva se ulažu u izgradnju rekonstrukcije kulturnih, obrazovnih i rekreacijskih sadržaja i zajedničke infrastrukture. Tabela 45. Ciljevi Ekoloških naknada za razvoj lokalne zajednice u okruženju pogona za zbrinjavanje otpada



Razvojni cilj: Finansiranje razvoja lokalnih zajednica u okruženju pogona za zbrinjavanje otpada


Pratiti promjene u implementaciji planiranih aktivnosti tokom određenog vremenskog perioda

Okolišni cilj: Smanjenje NIMBY

46- efekta

Broj protesta prilikom izgradnje i/ili radu pogona

Pratiti broj protesta poslije uvođenja ove naknade

Ekonomski cilj: Ostvareni prihod

Stopa naplate


Cilj pravednosti: Zaštita lokalnog stanovništva i unaprjeđenje kvaliteta života

Zadovoljstvo građana

Pratiti anketiranjem zadovoljstvo građana

10.2.2.3 Naknade za opasni otpad

Kako ne postoje posebne naknade za opasni otpad kako na državnom tako ni na entitetskom nivou, uvođenje tih naknada na ovim nivoima treba da bude prioritet u kratkoročnom periodu, radi opasnosti koje ovaj otpad ima na ljudsko zdravlje i okoliš. Što se tiče opasnog otpada, posebno je važno da se nakade zasnivaju na količini ili težini, kao i na vrsti otpada, i da imaju stope koje potiču

46

Efekat „Not In My Backyard“ - Ne u mom dvorištu) naziv je za efekt koji se javlja kad su ljudi svjesni da je nešto potrebno, ali se zbog

nedostatka informacija boje i odbijaju da to bude u njihovom dvorištu.

150

poduzeća da uvode procese kojim se smanjuje količina nastalog otpada, uključujući promjene u tehnološkom procesu i recikliranje. Trošak odlaganja otpada trebaju u potpunosti snositi industrije i djelatnosti koje ga stvaraju. Uvođenje ovog ekonomskog instrumenta na kantonalnom nivou, uslovljeno je uvođenjem istog na višim nivoima. Tabela 46. Ciljevi Naknade za opasni otpad



Razvojni cilj: Finansiranje aktivnosti planiranih u Strategiji upravljanja opasnim otpadom Npr.: Registar opasnog otpada, Sanacija kontaminiranih deponija, kao i napuštenih odlagališta smeća, Izgradnja spalionica, itd.


Pratiti promjene u implementaciji planiranih aktivnosti tokom određenog vremenskog perioda

Okolišni cilj: Poboljšano stanje okoliša

Broj saniranih kontaminiranih deponija, Broj preduzeća uključenih u sistem

Pratiti smanjenje broja kontaminiranih deponija tokom određenog vremenskog perioda poslije uvođenja ovih naknada


Stopa naplate


Cilj pravednosti: Zaštita općeg zdravlja i okoliša

Broj žarišta

Pratiti smanjenje broja žarišta lociranih u blizini naseljenih područja

10.2.2.4 Naknade za otpad iz industrije

Industrijski otpad se najčešće odlaže na lokalne deponije, zajedno sa komunalnim otpadom. Jedan dio osnovne i teške industrije, kao što su rudnici, termo-elektrane itd., imaju svoje vlastite deponije unutar industrijskih kompleksa. Finansiranje sistema za upravljanje otpadom u budućnosti treba biti zasnovano na načelu «zagađivač plaća». Kao prijelazno rješenje moguće je implementirati princip naplaćivanja za upravljanje otpadom na osnovu zauzetog prostora (m2), naročito za industrijski i opasni otpad. Postepeno, naknade bi se trebale zasnivati na količini proizvedenog otpada, a jedan dio troškova bi se mogao povratiti recikliranjem dijela otpada. Trošak odlaganja industrijskog otpada trebao bi u potpunosti biti pokriven od strane proizvođača otpada. Tabela 47. Ciljevi Naknade za otpad iz industrije



Razvojni cilj: Finansiranje aktivnosti planiranih u Strategiji upravljanja otpadom Npr.: Registar industrijskog otpada, Sanacija kontaminiranih deponija, kao i napuštenih odlagališta smeća, Izgradnja sanitarnih deponija, Izgradnja spalionica, itd.

Broj izgrađenih postrojenja za tretman industrijskog otpada

Prikupljanje podataka o broju izgrađenih postrojenja za tretman industrijskog otpada, poslije uvođenja ovih naknada, tokom određenog vremenskog perioda

Okolišni cilj: Pratiti smanjenje broja kontaminiranih

151



Poboljšano stanje okoliša Broj saniranih kontaminiranih odlagališta, Broj izgrađenih deponija

deponija i porast broja izgrađenih deponija


Stopa naplate


Cilj pravednosti: Zaštita općeg zdravlja i okoliša, porast zaposlenosti

Broj zaposlenih ljudi

Pratiti porast zaposlenosti pri izgradnji ovih objekata

10.2.2.5 Subvencije za razvoj infrastrukture za integralni sistem upravljanja otpadom

Strategija u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom FBiH predviđa niz mjera na uspostavljanja integralnog sistema upravljanja otpadom baziranog na načelima prevencije, odvojenog prikupljanja, reciklaže i ponovne upotrebe. Takve promjene u sistemu upravljanja otpadom već postoje i poželjne su sa okolišne perspektive, ali mehanizam njihovog nadzora, a posebno ekonomski aspekt, nisu razvijeni. Odvajanje otpada i reciklaža će trebati značajno ulaganje kapitala prije nego što će dio troškova upravljanja otpadom biti vraćen putem prodaje recikliranog materijala. Stoga se uz set naknada i taksi predlaže i razvoj politike subvencioniranja za ulaganja u razvoj infrastrukture za integralno upravljanje otpadom, kao oblika pomoći pravnim subjektima u realizaciji predviđenih aktivnosti. Tabela 48. Ciljevi Subvencija za razvoj infrastrukture za integralni sistem upravljanja otpadom



Razvojni cilj: Proširenje mreže za odvojeno prikupljanje i transport, te reciklažu

Broj i kapacitet izgrađenih postrojenja za reciklažu i mreže za odvojeno prikupljanje

Praćenje stepena implementacije ovih mjera u skladu sa očekivanim operativnim ciljevima Strategije i posebnim ciljevima kantonalnih planova

Okolišni cilj: Efikasna upotreba resursa

Količina odvojeno prikupljenog i recikliranog otpada

Prikupljanje podataka o količini odvojeno prikupljenog i recikliranog otpada kroz registar tokova otpada

Ekonomski cilj: Interes investitora za ulaganje

Broj ostvarenih investicija u odnosu na planirani

Praćenje broja ostvarenih investicija treba da bude sastavni dio praćenja implementacije kantonalnih planova

Uvođenje ovog instrumenta može se dovesti u direktnu vezu sa potrebom uspostavljanja adekvatnog sistema praćenja količina otpada, i prikupljanja određenih naknada po ovim osnovama, na nivou svih kantona, pa tako i SBK/KSB, i to u smislu potrebe stimulisanja sakupljanja i recikliranja otpada od strane Kantonlanog fonda za okoliš, koji mora osmisliti način stimulacije istih, jer zakonske obaveze pretpostavljaju ciljeve koji se odnose samo na federalni nivo.

152

10.3 Analiza finansijskih sredstava fondova za zaštitu okoliša

10.3.1 Federalni Fond za zaštitu okoliša

Prema odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH, najveći dio prihoda Fonda osigurava se iz propisanih naknada:

zagađivača okoliša,

korisnika okoliša (nisu još utvrđene), i

posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornih vozila. Navedene naknade prikuplja i distribuira Fond na osnovu zakonskih i podzakonskih akata prikazanih u nastavku. Tabela 49. Prihodi FzZO FBiH

Red. broj

NAZIV PRIHODA (NAKNADA)

PROPIS PODZAKONSKI AKT

1 Opća i posebna vodna naknada Zakon o vodama (Sl. novine FBiH, br. 70/06, čl 177.)

Odluka Vlade FBiH o visini posebnih vodnih naknada broj: 376/07 od 13. juna 2007. godine (“Sl.novine FBiH”, br. 46/07); Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 4/12)

2 Jedinična i posebna naknada za okoliš koja se plaća pri registraciji motornih vozila

Zakon o Fondu za zaštitu okoliša FBiH (Sl. novine FBiH, br.33/03)

Uredba o posebnim naknadama za okoliš koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila (Sl. novine FBiH, br. 14/11 i 26/11)

3 Naknada za zagađivače zraka Zakon o Fondu za zaštitu okoliša FBiH (Sl. novine FBiH, br.33/03)

Uredba o vrstama naknada i kriterijima za obračun naknada za zagađivače zraka (Sl. novine FBiH, broj 79/11); Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja, te rokovima obračunavanja i plaćanja naknada za zagađivače zraka (Sl. novine FBiH, broj 79/11).

4 Opća naknada za sve proizvođače i uvoznike za upravljanje otpadom od električnih I elektronskih proizvoda koji nisu (su) uključeni u organizovani sistem preko operatera

Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, broj 33/03 i 72/09)

Pravilnik o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda (Sl. novine FBiH, broj 87/12)

5 Naknada za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom


Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (Sl. novine FBiH, broj: 88/11 i 28/13)

6 Naknade od zbrinjavanja otpadnih guma


Još uvijek nije donesen provedbeni podzakonski akt

7 Naknade od zbrinjavanja otpadnih vozila



8 Naknade od zbrinjavanja otpadnih ulja



9 Naknade od zbrinjavanja otpadnih baterija i akumulatora



Sredstva od naknade za opterećenje okoliša otpadom prikupljaju se na osnovni račun Fonda i troše u skladu sa akcionim planom Federalne strategije zaštite okoliša, Federalnim planom upravljanja otpadom, i drugim planovima donesenim u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i njegovim provedbenih propisa.

153

Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH je u 2013. godini uspješno je uspostavio sistem praćenja naplate i distribucije naknada po kantonima, što ujedno omogućava, na osnovu baze podataka, izvještavanje i po lokalnim zajednicama. Fond je po osnovu prikupljenih naknada u 2013. godini sa područja SBK/KSB po vrstama prikupio iznose koji se prezentiraju u nastavku. Tabela 50. Prihodi FzZO FBiH sa područja SBK/KSB

Red. broj

NAZIV PRIHODA (NAKNADA)

Ukupan iznos koji je prikupio Fond u KM

Iznos prikupljen na području SBK/KSB u KM

1 Opća vodna naknada 2.193.000,00 162.000,00

2 Posebna vodna naknada 4.410.000,00 298.000,00

3 Naknada za okoliš koja se plaća pri registraciji motornih vozila

13.456.000,00 1.404.000,00

4 Naknada od zagađivača zraka 6.747.000,00 11.000,00

5 Naknada za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom

464.000,00 20.000,00

6 Naknada za elektronski i elektronički otpad

115.000,00 1.000,00

UKUPNO naplaćene naknade 27.385.000,00 1.896.000,00

Kao što se može vidjeti iz prethodne tabele, naknade koje se odnose na otpad učestvuju samo sa 2,1% u ukupno prikupljenim naknadama za cijelu FBiH, dok sa područja SBK/KSB participiraju samo sa 1,1%. Ovako mali procenat može se objasniti time da je mali procenat obveznika plaćanja naknada koji istu stvarno i plaćaju. Prema zakonskim kriterijima koji tretiraju naknade za ambalažni i EE otpad, Fond je u 2013. godini rasporedio u projekte zaštite okoliša od federalnog značaja 13.481 hiljadu KM ili 49,2 % naplaćenih naknada, a 14.143 hiljade KM ili 51,6 % Fond je proslijedio kantonima za finansiranje projekata zaštite okoliša od kantonalnog značaja. Prema podacima iz Fonda za okoliš, Fond je od ukupno prikupljenih 1.896.000 KM sa područja SBK/KSB, 1.179.000 KM uložio u projekte po javnim pozivima i odlukama UO, a 991.000KM (52% od ukupnog iznosa za 2013. godinu) raspoređeno je Kantonu za projekte od kantonalnog značaja (iznos raspoređenih naknada je veći od iznosa prikupljenih jer je Fond u 2013. godini rasporedio i preostale iznose iz prethodnih godina). Prema raspoloživim informacijama, ne postoji obaveza Fonda da prikupljena sredstva sa područja određenog kantona, po javnim pozivima i odlukama UO stvarno i usmjeri na kanton sa kojeg su sredstva prikupljena. Fond dodjeljuje sredstva u odnosu na kvalitet i zadovoljavanje formalnih zahtjeva određenih projekata, tako da se sredstva teoretski uopšte ne moraju vratiti niti u oblast iz koje dolaze, niti na područje iz kojeg dolaze. U cilju smanjenja upotrebe plastičnih kesa “tregerica” i zaštite ionako zagađenog okoliša, Vlada Federacije BiH je početkom 2014. godine donijela Uredbu o naknadama za plastične kese tregerice (“Službene novine Federacije BiH”, broj 09/14). Inače, godišnja potrošnja plastičnih kesa u BiH iznosi više od milijardu komada godišnje, a prosječan vijek korištenja tanke plastične kese je 12 minuta, nakon čega najčešće završava u prirodi, ili u najboljem slučaju kao ambalaža za kućno smeće na nekoj od kontrolisanih deponija. S obzirom da se razgrađuju stotinama godina, onemogućuju čak i razgradnju organskog otpada koji se u njima deponuje. Ova Uredba donosi i novu obavezu trgovcima, odnosno uvodi obavezu plaćanja naknade za plastične kese tregerice. Obveznici plaćanja ove naknade su trgovci koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične kese tregerice, a visina naknade se obračunava na osnovu količine plastičnih kesa. S obzirom da se radi o novoj vrsti naknade, još uvijek nisu dostupni podaci o iznosima prikupljenim po

154

tom osnovu, ali podaci o broju do sada registrovanih obveznika plaćanja u FzZO FBiH postoje, i dati su u Prilogu III. Prema raspoloživim informacijama, raspodjela sredstava prikupljenih po ovom osnovu vrši se u omjeru 30% Fondu za Zaštitu okoliša FBiH, a 70% kantonu iz kojeg je i prikupljena.

10.3.2 Sredstva na nivou SBK/KSB

Sredstva koja se izdvajaju za ulaganje u komunalnu infrastrukturu se realiziraju putem Programa o dodjeli sredstava sa kriterijima za raspodjelu sredstava za zaštitu okoliša iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, odnosno Fonda za zaštitu okoliša SBK/KSB. Na ovakav način Kanton sufinansira projekte i programe u cilju zaštite okoliša, a koji rješavaju probleme zagađenja otpadom, te predstavljaju veliki pritisak na okoliš i ugrožavaju živote i zdravlje ljudi. U ovim programima, među ostalim, mogu sudjelovati jedinice lokalne samouprave i javna komunalna preduzeća iz Kantona. Sredstva koja se izdvajaju za projekte podizanja i jačanja javne svijesti, obilježavanja značajnih dana ekološkog kalendara i potpora neprofitnim organizacijama, te za saniranje ekoloških incidenata, se realiziraju također putem programa sufinansiranja iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, odnosno Fonda za zaštitu okoliša SBK/KSB. Generalno, radi se o namjenskim sredstvima koja se u slučaju nerealizacije prebacuju na narednu godinu za iste namjene. Prema Odluci o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima za raspodjelu sredstava namijenjenih za zaštitu okoliša za 2012. godine iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Fond za zaštitu okoline SBK/KSB izdvojio je 492.880,00 KM za različite projekte namijenjene za zaštitu okoliša. Od ukupno raspoređenih sredstava, samo 9.000,00KM je namjenski utrošeno za otpad (1,8%) i to za sanaciju deponije u Vitezu, dok je najveći dio novca utrošen na projekte koji se odnose na vodosnabdijevanje, kanalizaciju i zaštitu voda. Pored sredstava Fonda, u 2012. godini, iz budžeta Kantona izdvojeno je 32.000,00 KM za obilježavanje značajnih dana Ekološkog kalendara i potporu radu ekoloških društava na području KSB/SBK. Prema Odluci o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima za raspodjelu sredstava namijenjenih za zaštitu okoliša za 2013. godine iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Fond za zaštitu okoline SBK/KSB planirao je izdvajanje 800.000,00 KM, ali je ukupno realizovano 722.000,00KM. U 2013. godini procenat ulaganja iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša SBK/KSB u upravljanje je neznatan, i odnosi se samo na izdvajanje sredstava za nabavku pocinčanih kontejnera za smeće u Fojnici (vrijednost cijelog projekta koji obuhvata i izgradnju dijela kanalizacione mreže je 15.000,00KM). U 2013. godini iz budžeta Kantona izdvojeno je 25.000,00 KM za obilježavanje značajnih dana Ekološkog kalendara i potporu radu ekoloških društava na području KSB/SBK, ali i 15.000,00 KM za otpad, odnosno saniranje ekoloških incidenata (ova sredstva su izdvojena za saniranje i zatvaranje postojeće gradske deponije za odlaganje komunalnog otpada u Bugojnu). Sredstva koja s ulažu u otpad su vrlo skromna, dok s druge strane sredstva koja se izdvajaju za projekte iz oblasti zaštite okoliša (dominantno za projekte vodosnabdijevanja, odvodnje otpadnih voda i čišćenja vodotoka) značajno rastu iz godine u godinu što je znak da se ovoj oblasti daje sve veća pažnja i finansijska potpora. S obzirom na prioritete i mjere iz ovog Plana upravljanja otpadom, Kanton mora dati veći značaj rješavanju problema unutar sistema upravljanja otpadom, te uvesti i obavezni minimum procenta sredstava koji se trebaju usmjeriti na projekte koji se odnose na upravljanje otpadom.

155

10.4 Analiza i zaključci U skladu sa analizom ekonomskih instrumenata i finansijskih sredstava predstavljenom u ovom poglavlju, mogu se izdvojiti slijedeći problemi i preporuke za njihovo rješenje:

Rb. Problem Rješenje Obrazloženje i preporuka

1. Fond za zaštitu okoliša Kantona ne postoji

Uspostavljanje Fonda

Fond za zaštitu okoliša za područje SBK/KSB još uvijek formalno nije uspostavljen. Po Zakonu o fondu zaštite okoliša SBK/KSB postoje uslovi za osiguranje njegovih prihoda po raznim osnovama, neki od tih prihoda se već i generišu, te je neophodno i formalno uspostavljanje Fonda. Također je potrebno donijeti Pravilnik o radu Fonda koji će detaljno definisati njegov rad, naročito vezano za prikupljanje i distribuciju prikupljenih sredstava koji se odnose na upravljanje otpadom.

2. Nedovoljna sredstva za ulaganja u sistem upravljanja komunalnim otpadom

Unapređenje poslovanja komunalnih preduzeća: - Korekcija

korisničke naknade

- Povećanje

stope naplate

- Da bi primjena ekonomskog instrumenta korisnička naknada bila adekvatna i ispunila svoju prvobitnu namjenu i omogućila selektiranje i recikliranje otpada, korisničku naknadu za prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada bi trebalo da plaćaju svi korisnici usluge prikupljanja i odlaganja otpada. Visina naknada bi se trebala odrediti na objektivniji način, i trebala bi zavisiti od stvarne količine otpada. Korisnička naknada bi trebala da bude kalkulisana po principu „full cost recovery“. Troškovi koji bi trebali biti pokriveni cijenom usluge vezani su za prikupljanje, odvoz i odlaganje otpada na registrirane deponije kao i troškove administracije i kontrole.

- Komunalna preduzeća na području SBK/KSB

imaju nizak stepen naplate potraživanja, te je s toga neophodno poduzeti mjere za povećanje stepena naplate u komunalnim preduzećima. Naplata je problem u većini komunalnih preduzeća, te se problem može riješiti zajedničkim naporima Kantona i općina u jačanju javne svijesti koja se odnosi na važnost zbrinjavanja otpada, kao i da se ubrzaju sudski postupci i izvršenja, ali i naloži komunalnim preduzećima da se pojača proces naplate potraživanja, kao i da se pojačaju inspekcijske kontrole.

3. Nedovoljna finansijska sredstva

Postaviti precizne ciljeve u prikupljenim

- S obzirom da ne postoji precizna obaveza prikupljanja određenih količina otpada po kantonima, potrebno je donijeti provedbeni

156

Rb. Problem Rješenje Obrazloženje i preporuka

prikupljena po osnovu naknada za ambalažni i elektronički otpad

količinama otpada na kantonalnom nivou

propis koji će biti sastavni dio Zakona o upravljanju otpadom SBK/KSB koji će uvesti obavezne ciljeve količana prikupljenog otpada za operatere, a koja se odnosi i na ambalažu i ambalažni otpad i na elektronski i elektronički otpad.

- Propisom je također potrebno obavezati operatera na izvještavanje i kantonalnom fondu za zaštitu okoliša, kako o prikupljenim količinama otpada, tako i o sredstvima koja je uložio u sistem upravljanja otpadom na području kantona.

4. Novčana sredstva iz kaznenih odredbi nisu usmjerena u sistem upravljanja otpadom

Precizirati distribuciju sredstava prikupljenih od novčanih kazni

Potrebno je u kantonalnom zakonu o upravljanju otpadom jasno usmjeriti sva novčana sredstva koja su prikupljena od novčanih kazni po osnovu kršenja zakonskih odredbi koje se odnose na upravljanje otpadom, Fond za zaštitu okoliša SBK/KBS, ali jasno precizirati namjenu tih sredstava (za unapređenje sistem upravljanja otpadom).

6. Nedovoljan broj ekonomskih instrumenta u primjeni

Unapređenje postojećih i uvođenje novih ekonomskih instrumenata

- Potrebno je da Kanton radi na unapređenju i uvođenju novih ekonomskih instrumenata u skladu sa dinamikom datom u poglavlju 1.2.2. ovog Plana.

S obzirom da kantonalni Fond za zaštitu okoliša još uvijek nije oformljen, tako nije poznat ni iznos sredstava kojima Fond raspolaže. U ovoj fazi je moguće samo navesti potencijalne izvore sredstava, što je u ovom Planu i učinjeno. Glavni zaključak ovog poglavlja jeste da se vrlo mali procenat (do 2%) godišnjih sredstava koja se raspoređuju na nivou Kantona, a koja su namijenjena za okoliš, ulaže u projekte koji se odnose na otpad, te da se sredstva ulažu uglavnom u izgradnju vodovodne infrastrukture. Kanton mora dati veći značaj projektima upravljanja otpadom, te sredstva Kantonalnog Fonda za zaštitu okoliša moraju biti distribuirana u većem procentu u odnosu na dosadašnje raspodjele, na projekte koji unapređuju sistem upravljanja otpadom i promoviraju selektivno prikupljanje i reciklažu.

157

11 INFORMISANJE JAVNOSTI I JAVNA SVIJEST

11.1 Informisanje građana o upravljanju otpadom Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB nema službu za odnose s javnošću, kao ni svoju zvaničnu internet stranicu. Informacije i saopćenja za javnost o upravljanju otpadom Ministarstvo plasira uglavnom tokom realizacije projekata iz ove oblasti, i to putem sredstava javnog informisanja i preko web stranice Vlade SBK/KSB. Ne postoji Plan komunikacije sa građanima i javnošću po pitanju zaštite okoliša i upravljanja otpadom u nadležnom Kantonalnom ministarstvu okoliša. Općine, kao i komunalna preduzeća, odnosno operatori u općinama koji imaju dozvolu za prikupljanje komunalnog otpada imaju obavezu informisanja javnosti o pruženim uslugama. Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB ne izdaje nikakve mjesečne ili godišnje informativne biltene u kojima prezentira informacije o svome radu i dostignućima u oblasti upravljanja otpadom. Kantonalno ministarstvo nema ni dežurni ekotelefon, putem kojeg građani mogu dojaviti i probleme vezane za upravljanje otpadom na području Kantona. U konkretnoj situaciji kada je riječ o prikupljanju npr. kabastog otpada, komunalna preduzeća pojedinih općina koriste sredstva informisanja (lokalnu web stranicu, radio, tv) ili oglasne ploče u MZ obavještavaju građane o vremenskim terminima i mjestima za odlaganje kabastog otpada. Ovo se najviše primjenjuje u općinama Bugojno, Travnik i Novi Travnik 11 općina u SBK/KSB ima službu za informisanje građana o svim pitanjima koja se odnose na rad općine. Građani mogu biti informisani putem web stranice koju ima 11 općina. Direktnu komunikaciju s građanima općine ostvaruju i preko mjesnih zajednica. Službe za informisanje građana i mjesne zajednice bi trebale intenzivno sarađivati sa komunalnim preduzećima na poboljšanju informisanosti stanovnika (npr. prenos informacija o mjestima za selektivno odlaganje, otpada, o lokacijama zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, njihovom radnom vremenu i sl.). Način informisanje stanovništva o pruženim komunalnim uslugama prikupljanja, odvoza i deponovanja smeća u 12 općina u SBK/KSB dat je u narednoj tabeli. Tabela 51. Informisanje građana o pruženim uslugama u 12 općina u SBK/KSB

Red. broj

Općina Način informisanja građana i privrede

1 Bugojno Web stranica općine, oglasne ploče u MZ

2 Busovača Web stranica općine, oglasne ploče u MZ, putem lokalne radio stanice, plakati

3 Dobretići /

4 Donji Vakuf Plakati po MZ, preko lokalne radio stanice

5 Fojnica Web stranica općine, oglasne ploče u MZ, plakatiranje

6 Gornji Vakuf - Uskoplje Web stranica općine, putem oglasnih ploča u MZ; direktni razgovori inkasanta iz JP na terenu

7 Jajce Web stranica općine, putem lokalnoga radija, na oglasnim pločama u MZ i u komunalnom preduzeću;

8 Kiseljak Web stranica općine i komunalnog preduzeća, Televizijske postaje TV KISS Kiseljak, oglasne ploče u zgradi Općine, a na konkretne, pojedinačne upite vezane za upravljanje otpadom i pruženim uslugama, odgovore mogu dobiti u uredima JP „Vodovod i kanalizacija“ Kiseljak

158

Red. broj

Općina Način informisanja građana i privrede

9 Kreševo Web stranica općine, oglasne ploče u MZ i u komunalnom preduzeću

10 Novi Travnik Web stranica općine, lokalna radio postaja, sastanci po MZ

11 Travnik Web stranica općine, oglasne ploče u MZ, putem inkasanata JP i putem sredstava informisanja - TNT radio

12 Vitez Web stranica općine

Trenutno postoje određeni i neredovni načini informiranja građana o upravljanju otpadom na području SBK/KSB. Postojeće stanje ukazuje na zaključak da to nije dovoljno, te da je dosta nizak nivo informiranosti kod stanovništva o održivom upravljanju otpadom.

11.2 Programi podizanja svijesti Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB

ima nedovoljnu saradnju sa naučno-obrazovnim i stručnim institucijama u Kantonu, odnosno u BiH. Određeni nivo podrške obrazovanju za okoliš i unapređenju ekološke svijesti građana, te podršku nevladinim ekološkim organizacijama trenutno postoji. Međutim, sve te aktivnosti su skromne, nedovoljne i potrebno ih je značajno unaprijediti. Ne provode se nikakve planirane i kontinuirane javne kampanje i obuke javnosti za podizanje svijesti o posljedicama neadekvatnog odlaganja otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, te načine postupanja s otpadom i praćenje potrebe građana (osmišljavanje i realiziranje uspješne kampanje za javno informiranje). FMOIT je u period od 2011-2013. godine redovno izdvajalo sredstva, na osnovu odluka o utrošku sredstava za podršku organizacijama civilnog društva iz oblasti zaštite okoliša, za podizanje svijesti i širenje informacija. Precizni podaci o projektima koji su realizovani na području SBK/KSB nisu trenutno dostupni. Sredstva za potporu projektima ekoloških udruga na području Kantona u 2012. godini, izdvajala su se putem Odluke o izdvajanju sredstava iz Proračuna KSB/SBK - sa stavke Prijenos sredstava za obilježavanje značajnih dana Ekološkog kalendara i potporu radu ekoloških društava na području KSB/SBK. Podaci o vrsti projekata koji su finansirani, te o postignutim rezultatima nakon završetka realizacije istih nisu dostupni. Ukupna izdvojena sredstva udruženjima građana za zaštitu okoliša za 2012. godinu bila su 32.000 KM. Ista situacija bila je i za 2013. godinu tj. sredstva za potporu projektima ekoloških udruga na području Kantona, izdvajala su se putem Odluke o izdvajanju sredstava iz Proračuna KSB/SBK - sa stavke Prijenos sredstava za obilježavanje značajnih dana Ekološkog kalendara i potporu radu ekoloških društava na području KSB/SBK. Podaci o vrsti projekata koji su finansirani, te o postignutim rezultatima nakon završetka realizacije istih nisu dostupni. Ukupna izdvojena sredstva udruženjima građana za zaštitu okoliša za 2013. godinu bila su 25.000 KM. Iz prethodno navedenog može se zaključiti da su sredstva koja su izdvojena za potporu ekološkim udrugama u periodu 2012. godini bila viša (za oko 30%) u odnosu na sredstva u-2013. godini. Generalno posmatrano, za obje godine su izdvojena relativno skromna sredstva a potporu projektima ekoloških udruga na području SBK/KSB. Kanton mora dati veći značaj rješavanju problema niskog nivoa javne svijesti unutar sistema upravljanja otpadom na svom području, te uvesti i obavezni minimum procenta sredstava iz budžeta a koja se trebaju usmjeriti u budućnosti na projekte podizanja svijesti građana u upravljanju otpadom.

159

Općine u svojim budžetskim sredstvima također izdvajaju godišnja sredstva za podršku projektima koje implementiraju ekološka društva. Projekte podizanja javne svijesti, općine uglavnom realizuju u saradnji sa organizacijama civilnog društva tako što im pružaju finansijsku podršku.

Organizacije civilnog društva provodi u značajnoj mjeri i edukaciju učenika u školama, te realizuju projekte direktno na terenu sa konkretnim akcijama. U sklopu edukativnih projekata iz oblasti upravljanja otpadom i zaštite okoliša, općine u SBK/KSB su organizovale razne aktivnosti kao što su:

predavanja (ekološki časovi), akcije čišćenja javnih površina i uklanjanja divljih deponija, radionice po školama, okrugli stolovi, izrada školskih mapa, akcija u takmičenju prikupljanja starog papira, takmičenje među učenicima u školama na u pisanju literarnih radova na temu očuvanja okoliša, organizovanje „EKO KAMPA“, izrada radova od recikliranog materijala, informativne emisije na lokalnim radio i TV stanicama, štampanje promotivnih materijala i sl. U školama je prisutno podizanje javne svijesti putem sekcija iz oblasti zaštite okoliša, gdje djeca izrađuju projekte kojim pokazuju svoju kreativnost u shvatanju problema i iznalaženju rješenja. Programi podizanja svijesti stanovništva o upravljanju otpadom u 12 općina u SBK/KSB dat je u narednoj tabeli. Tabela 52. Programi podizanja svijesti građana o upravljanju otpadom u 12 općina u SBK/KSB

Red. broj

Općina Programi podizanja svijesti građana o upravljanju otpadom

1 Bugojno Općina Bugojno je organizovala akcije pod nazivom „Čisto Bugojno“ u kojima su učestvovala javna i privatna preduzeća, javne ustanove, škole i sl. U akcijama su uklanjane divlje deponije koje su se nalazile pored magistralnih puteva na ulazu u Bugojno. U saradnji sa nevladinim organizacijama organizovane su: akcije čišćenja javnih površina, radionice po školama, okrugli stolovi, informativne emisije na RTV Bugojno i štampani promotivni materijali: plakati, letci.

2 Busovača Suradnja sa školama (izrada školskih mapa koje su dozvolom ministarstva odobrene kao pomoćno sredstvo u nastavi).

3 Dobretići Ne provode se nikakavi programi i kampanje

4 Donji Vakuf Nisu dostupne informacije

5 Fojnica Nekoliko godina vođena je mjesečna akcija u takmičenju prikupljanja starog papira po školskim odjeljenjima. Najaktivnije odjeljenje u datom mjesecu je dobivalo tortu, a nakon kraja školske godine odjeljenja sa najvećim brojem pobjeda su bila nagrađivana jednodnevnim izletom (posjeta: Natron Maglaj, izvor Bune, Visočke piramide). Provedeno je takmičenje među učenicima u školama na području Fojnice u pisanju literarnih radova na temu očuvanja okoliša. Najbolji radovi su novčano nagrađivani. Navedene akcije je finansiralo JKP "Šćona" d.o.o. Sa profesorima i učenicima SMŠ Zijah Dizdarević je organizovan „EKO KAMP“ gdje su akcije trajale nekoliko dana. Formiran je punkt sa radovima od recikliranog materijala, štampan je promotivni materijal, provođeno je čišćenje grada. Akcije EKO KAMP su finansirali općina Fojnica, JKP "Šćona" d.o.o. , Štamparija Fojnica, Tamex Busovača, Intrade energy,... U proljeće se realizuje komunalna akcija u koju se uključuju NVO-i.

6 Gornji Vakuf - Uskoplje Općina je organizovala više projekata sa udrugama a koji su

160

Red. broj

Općina Programi podizanja svijesti građana o upravljanju otpadom

imali za cilj sljedeće: izgradnja osvještenog pojedinca koji će se zalagati za rješavanje aktuelnih problema okoliša; sticanje znanja djece kroz ekološke projekte i njihovo učešće u rješavanju okolišnih problema i doprinos stvaranju zdrave životne sredine, stvaranje uslova za primjenu pozitivnih praksi i održivog transporta otpada na određenu lokaciju uz učešće i suradnju sa lokalnim vlastima; čišćenje obala i korita rijeka i pritoka; očuvanje kvaliteta i zaštita izvorišta pitke vode i rijeka. Posljednji realizirani projekti podizanja svijesti su: - Zaštita izvorišta "Trnovača - Rijeke bez smeća - Zaštita okoliša u MZ "Voljevac" - Zaštita jezera u Ždrimcima

7 Jajce Neke NVO su realizovale ograničene kampanje sa ciljem smanjenja zagađenja vodotoka: Plive, Vrbasa, Rike i Lučine

8 Kiseljak Jedan od uspješno realiziranih projekata je ekološka akcija “Lets Do It“. Akcija je posvećena čišćenju ilegalnih deponija smeća u jednom danu, čišćenju zelenih površina, odnosno zaštićenih područja. Uposlenici općine Kiseljak i volonteri, predvođeni Načelnikom općine, čistili su korito rijeke Lepenica, divlje deponije na lokalitetima ''Visočka cesta'', ''Sarajevska cesta'' i urbano jezgro grada duž magistralnog puta M.5 Kaonik -Blažuj do naselja Jehovac. U akciji su sudjelovali i Članovi udruge ''Šareno brdo'', Udruge Sportskih ribolovaca Kiseljak, Planinarsko društvo ''Pogorelica'', Crveni križ Kiseljak, ''Eko srce Gromiljak'' i ostali volonteri.

9 Kreševo Programi podizanja javne svijesti se realiziraju u suradnji sa nevladinim sektorom. Od realiziranih projekata važno je spomenuti godišnju akciju „Let's do it“ u kojoj aktivno sudjeluju svi zainteresirani građani općine.

10 Novi Travnik Programi podizanja javne svijesti se realiziraju: putem medija, sastanci po MZ, brošure, postavljanje tabli sa natpisima odgovarajućeg sadržaja

11 Travnik Nema dostupnih podataka.

12 Vitez Na području općine u više navrata su se provodile kampanje o selektivnom prikupljanju otpada. Informativno-edukativni materijal je dijeljen svim korisnicima organiziranog odvoza otpada koji žive u urbanim dijelovima grada, uz račune komunalnog preduzeća. U zadnjih 10 godina ekološka udruga “Kremenik” Vitez je provela veliki broj akcija i edukativnih radionica u vezi upravljanja otpadom s predškolskom djecom, njihovim odgajateljima, školskom djecom, učiteljima i nastavnicima , a dio akcija je financirala i općina Vitez.

Iz gore navedenog može se zaključiti da su sredstva koja se izdvajaju za potporu neprofitnim organizacijama, u periodu 2012-2013. bila ista na godišnjem nivou, i relativno su skromna. I ako postoje određeni program i projekti podizanja svijesti šire javnosti o upravljanju otpadom na području SBK/KSB, trenutno stanje ukazuje na zaključak da to nije dovoljno, te da je dosta nizak nivo javne svijesti kod stanovništva o održivom upravljanju otpadom.

161

11.3 Analiza i zaključci U Ministarstvu prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB, prema sistematizaciji radnih mjesta ne postoji službenik koji bi isključivo bio zadužen za odnose s javnošću i podizanje javne svijesti kod građanstva. Ministarstvo nema ni svoju službenu web stranicu već informacije plasira široj javnosti putem web stranice Vlade SNK/KSB. Ne postoji Plan komunikacije sa građanima i javnošću po pitanju zaštite okoliša i upravljanja otpadom u nadležnom Kantonalnom ministarstvu okoliša. Ministarstvo ne izdaje nikakve mjesečne ili godišnje informativne biltene u kojima prezentira informacije o svome radu i dostignućima u oblasti upravljanja otpadom. Nema ni dežurni ekotelefon, putem kojeg građani mogu dojaviti i probleme vezane za upravljanje otpadom na području Kantona. Građani mogu biti informisani o upravljanju otpadom putem web stranice koju ima 11 općina. Direktnu komunikaciju s građanima općine ostvaruju i preko mjesnih zajednica- oglasnih ploča u MZ, putem lokalnih radio stanice, plakata, preko inkasanata i sl. Ne provode se nikakve planirane i kontinuirane javne kampanje i obuke javnosti za podizanje svijesti o posljedicama neadekvatnog odlaganja otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, te načine postupanja s otpadom i praćenje potrebe građana (osmišljavanje i realiziranje uspješne kampanje za javno informiranje). Ne plasiraju se redovno informacije od strane nadležnog Ministarstva za medije o aktivnostima iz oblasti zaštite okoliša i upravljanja otpadom na području SBK/KSB, već se to radi uglavnom tokom realizacije projekata iz ove oblasti. Anketa među građanima je pokazala da bi građani bili spremni odvajati nastali otpad i odlagati ga odvojeno ukoliko bi bila obezbjeđena infrastruktura za tu namjenu (postavljanje zelenih otoka).

162

12 REZULTATI ANKETIRANJA STANOVNIŠTVA I ORGANIZACIJA U okviru pripreme Kantonalnog plana upravljanja otpadom izvršeno je anketiranje stanovništva SBK/KSB sa ciljem dobivanja mišljenja o trenutnom stanju u upravljanju otpadom na području Kantona. Pripremljene su različite vrste anketa za tri ciljne skupine stanovništva odnosno za: a) radno sposobno stanovništvo i penzioneri iz urbanih područja, b) radno sposobno stanovništvo i penzioneri iz ruralnih područja i c) mlade. Anketiranje je trebalo obuhvatiti 1.000 stanovnika Kantona, ali je na analizu pristiglo ukupno 1.293 ankete. Rezultati ankete će biti uključeni u mjere i aktivnosti predviđene ovim Planom, a sa ciljem unaprjeđenja sistema prikupljanja i odvoza otpada prilagođenih potrebama građana. Pored toga, bilo je potrebno anketirati i oko 100 različitih institucija, te je u tu svrhu izrađeno 14 različitih anketa prilagođenih odabranim institucijama (javne ustanove – općine, ministarstva, škole, domovi zdravlja, bolnice, zatim metalna, ekstraktivna, hemijska, prehrambena, drvna, tekstilna, kožarska industrija, autopraonice/vulkanizerske i automehaničarske radnje, poljoprivredna apoteke, apoteke, benzinske stanice, NVO, operateri za upravljanje različitim vrstama otpada, servisi elektronske i elektroničke opreme i tržni centri) i dostavljeno na adrese 120 institucija. Ankete je ispunilo i dostavilo svega 49 ispitanika. Generalno se može zaključiti da odziv organizacija i institucija na anketiranje nije bio na zadovoljavajućem nivou. U fazi anketiranja, organizacije su mogle identifikovati probleme, ali i dati prijedloge za poboljšanje trenutne situacije kada je u pitanju problematika prikupljanja i odvoza otpada. Također, prisutan je i trend slabog uključivanja javnosti u javne rasprave u fazi izrade Izvještaja o stanju upravljanja otpadom za područje SBK/KSB. U nastavku (Slika 10 i Slika 11) su daje zbirni prikaz problema vezanih za prikupljanje i odlaganje otpada u SBK/KSB prema mišljenju stanovništva iz sve tri ciljne skupine kao i njihovi prijedlozi i komentari za poboljšanje trenutnog stanja. Sveukupna analiza anketa građana data je u Prilogu I.

163

Slika 10. Najčešći problem vezani za odlaganje otpada u SBK/KSB po mišljenju stanovništva

Slika 11. Komentari i prijedlozi građana za poboljšanje upravljanja otpadom na području SBK/KSB

Iz prethodnih dijagrama vidljivo je da su najveći problemi po mišljenju građana:

rasipanje smeća,

nedovoljan broj posuda za odlaganje smeća,

nerazvijena ekološka svijest, i

zajedničko odlaganje svih vrsta otpada. Za rješavanje evidentiranih problema najveći broj građana dao je sljedeće prijedloge:

164

Educiranje školske populacije i građane - jačati svijest,

Vršiti redovniji odvoz smeća,

Povećati broj posuda za odlaganje otpada,

Pojačati inspekcijsku kontrolu i pooštriti kaznene mjere za nepropisno odlaganje otpada, i

Omogućiti selektivno prikupljanje otpada.

165

Anketni listovi pripremljeni za zdravstvene ustanove sa područja SBK/KSB poslani su u 9 ustanova, a odgovori su dobiveni od njih 6. Analizom anketnih listova pristiglih iz zdravstvenih ustanova sa područja SBK/KSB dobiva se uvid u njihovo mišljenje o problemima vezanim za upravljanje otpadom u zdravstvenim ustanovama (Slika 12). Sveukupna analiza anketa iz zdravstvenih ustanova data je u Prilogu II.

Slika 12. Najčešći problem vezani za odlaganje otpada u zdravstvenim ustanovama

Iz dijagrama je vidljivo da su najveći problemi u zdravstvenim ustanovama:

Zbrinjavanje medicinskog otpada,

Spora procedura odabira operatora ovlaštenih za upravljanje opasnim i EE otpadom,

Neprovođenje kaznenih mjera za ustanove koje nemaju sklopljen ugovor sa nekim od operatora za zbrinjavanje specijalnog otpada,

Neredovan odvoz otpada, i

Neselektivno prikupljanje otpada.

Zdravstvene ustanove su dale prijedloge za rješavanje problema vezanih za upravljanje otpadom ali ne probleme koji su isključivo vezani za zdravstvene ustanove:

Uvođenje kaznenih mjera za ustanove koje nemaju sklopljen ugovor sa nekim od operatora za zbrinjavanje specijalnog otpada,

Razvijanje svijesti građana,

Recikliranje otpada,

Izvršiti prilagođavanje ambalaže u smislu što praktičnijeg odlaganja otpada.

166

Anketni listovi pripremljeni za industrije sa područja SBK/KSB poslani su u ukupno 34 industrije (ekstraktivna, drvna, metalna, hemijska, kožarska, prehrambena, tekstilna i mineralna), a odgovori su dobiveni od njih 12. Analizom anketnih listova pristiglih od industrija sa područja SBK/KSB dobiva se uvid u njihovo mišljenje o problemima vezanim za upravljanje otpadom u njihovim postrojenjima kao i u prijedloge za poboljšavanje trenutnog stanja (Slika 13 i Slika 14). Sveukupna analiza anketa iz industrija data je u Prilogu II.

Slika 13. Najznačajni problemi postrojenja prilikom zbrinjavanja otpada

Slika 14. Prijedlozi za rješavanje problema industrijskih postrojenja vezanih za upravljanje otpadom

167

Iz dijagrama je vidljivo da su najveći problemi u industrijama sa područja SBK/KSB sljedeći:

Uslovljavanje operatora za upravljanje otpadom da se prikupe veće količine otpada, a to iziskuje dugotrajno skladištenje i skladišni prostor,

Plaćanje usluga zbrinjavanja otpadnih ulja i guma od kamiona,

Zbrinjavanje ambalažnog otpada, i

Odlaganje otpada u krugovima postrojenja od strane stanovnika. Za rješavanje evidentiranih problema industrije su dale sljedeće prijedloge:

Uspostaviti bolju komunikaciju Ministarstva sa industrijama kroz održavanje zajedničkih sastanaka,

Vršiti redovniji odvoz smeća,

Subvencioniranje privrednih društva od strane državnih ustanova kako bi mogli pojeftiniti usluge odvoza otpada,

Pojačati rad inspekcije. Anketni listovi pripremljeni za škole sa područja SBK/KSB poslani su u ukupno 15 osnovnih i srednjih škola a odgovori su dobiveni od njih 8. Analizom anketa može se zaključiti da je prema mišljenju škola najveći problem zajedničko odlaganje svih vrsta otpada. Sveukupna analiza anketa provedenih u školama data je u Prilogu II. Anketni listovi pripremljeni za NVO sa područja SBK/KSB poslani su ukupno za 7 NVO, a odgovori su dobiveni od njih 3. Analizom anketnih listova dobiva se uvid u njihovo mišljenje o problemima vezanim za upravljanje otpadom u njihovim organizacijama ali i u SBK/KSB generalno. Problemi i prijedlozi za rješavanje problema prikazani su na Slika 15 i Slika 16. Sveukupna analiza anketa iz NVO data je u Prilogu II.

Slika 15. Najznačajni problemi u NVO sektoru i u SBK/KSB prema mišljenju NVO

168

Slika 16. Prijedlozi NVO za rješavanje problema

Iz prethodna dva dijagrama je vidljivo da su najveći problemi vezani za otpad prema mišljenju NVO sljedeći:

Slaba educiranost stanovništva,

Nedostatak osnovne infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada,

Inertnost svih nivoa vlasti za implementaciju pozitivnih zakonskih propisa i oblasti gospodarenja otpadom,

Nedovoljan broj kontejnera,

Divlje deponije, i Organiziranje prijevoza do ovlaštenog odlagališta zbog finansijskih problema.

Za rješavanje evidentiranih problema industrije su dale sljedeće prijedloge:

Izgradnja regionalnih deponija u skladu sa EU Direktivom,

Pokretanje medijske kampanje o pravilnom postupanju sa otpadom,

Uvođenje primarne i sekundarne selekcije otpada,

Edukacija stanovništva,

Pojačan rad inspekcijskih službi, i

Saradnja lokalnih vlasti i javnih preduzeća sa civilnim društvom. Zbog slabog odaziva ostalih institucija kojima su poslane ankete nije bilo moguće valjano izvršiti analize i iste grafički prikazati. .

169

13 SPECIFIKACIJA PROBLEMA Analizom raspoložive dokumentacije, podataka dobivenih sa terena, te anketiranjem stanovništva i organizacija, identificirani su glavni problemi upravljanja otpadom na području SBK/KSB. Postojeći sistem upravljanja otpadom u Kantonu ne funkcionira na zadovoljavajući način, nije podjednako razvijen u svim segmentima i nije u potpunosti efikasan. Glavni problemi, koji se mogu promatrati sa aspekta institucionalnog, tehničkog, pravnog, infrastrukturnog i finansijskog problema, te problema javne svijesti navedeni su u nastavku.

13.1 Institucionalni i tehnički problemi Identifikovani institucionalni i tehnički problemi u upravljanju otpadom u SBK/KSB su:

Nedovoljna i nepravovremena općinska saradnja i realizacija postignutih sporazuma u uspostavi i razvoju RCUO i prateće infrastrukture za upravljanje otpadom,

Nedovoljna multisektorska povezanost i participatorni pristup u analizi i odlučivanju za sve vrste otpada,

o Prostorna-planska dokumentacija ne tretira problematiku razmještaja infrastrukture za odlaganje otpada što predstavlja probleme u procesu izdavanja dozvola. Ovaj problem je potrebno prevazići izdavanjem privremenih dozvola ili korjenitim rješenjem problema kroz službu za prostorno uređenje i komunalne poslove koja treba da insistira na uvrštavanju ove problematike kod izrade prostorno planske dokumentacije odgovarajućeg reda,

o Nadležni odjeli za okoliš i prostorno planiranje i uređenje u Kantonalnom ministarstvu trebaju odrediti lokaciju središnjeg kantonalnog odlagališta za općine koje nemaju riješeno pitanje na regionalnu deponiju u Mošćanici, kroz proces izmjene i dopune Prostornog plana SBK/KSB. U rješavanje ovog problema trebaju biti uključeni i općinski odjeli za prostorno planiranje i uređenje, koji će u sklopu svojih općinskih prostornih planova predložiti mjesta za neophodnu infrastrukturu (općinske deponije/sabirne stanice/međuopćinske pretovarne stanice) i uskladiti ih sa kantonalnim planom,

Još uvijek nije formiran Fond za zaštitu okoliša i ako je donesen Zakon o kantonalnom Fondu zaštite okoliša,

Nije formirana uprava za inspekcijske poslove u SBK/KSB,

Inspekcijski nadzor nad provedbom zahtjeva iz dozvola za upravljanje otpadom koje je izdalo kantonalno ministarstvo okoliša nije na zadovoljavajućem nivou. Zbog malog broja inspektora nedovoljan je inspekcijski nadzor na nivou Kantona i općina, te postoji potreba za jačanjem istog,

U općinama ne postoje inspektori samo za upravljanje otpadom. Komunalni inspektori obično, među ostalim, imaju i nadležnost za nadzor nad upravljanjem otpadom,

Ni u jednoj općini u SBK/KSB nije uvedeno radno mjesto komunalnog redara sa tačno definisanim ovlaštenjima i obavezama,

Nadležno ministarstvo u Kantonu nema uspostavljen elektronski Registar o postrojenjima i zagađivanjima, nije uspostavljena elektronska mreža sa FMOIT, pa stoga i ne vodi evidenciju na način kako je to propisano u pravilniku Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima (“Sl. novine Federacije BiH”, br. 82/07),

Nepoznati su podaci o količinama nastalog i prikupljenog specijalnog otpada na području SBK/KSB jer nema Registra pravnih lica (privrednih subjekata),

170

Sve industrije sa područja SBK/KSB koje posjeduju važeće okolinske dozvole ne izvještavaju za potrebe BHPRTR, ne postoji ažurna evidencija niti analiza podataka o njihovim produkovanim i zbrinutim količinama otpada. Iz ovog razloga nije moguće ni izračunati uobičajene indikatore za industrijski otpad na području SBK/KSB za 2012/2013. god.,

U Kantonalno ministarstvo okoliša se ne dostavljaju izvještaji od strane generatora rabljenih ulja pa stoga i ne postoji ova evidencija za područje SBK/KSB,

U Kantonalno ministarstvo okoliša se ne dostavljaju godišnji izvještaji o ispunjenju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom ili okolinske dozvole izdate proizvođačima otpada i operatorima postrojenja ili pogona za tretman otpada za upravljanje otpadom. Kantonalno ministarstvo ima samo listu operatora kojima su izdate dozvole za upravljanje otpadom, ali se ne vode detaljne evidencijske baze podataka,

Kantonalno ministarstvo okoliša ne dobiva izvještaje o količinama zbrinutog infektivnog medicinskog otpada u SBK/KSB na godišnjem nivou,

U Kantonalno ministarstvo okoliša se ne dostavlja dokumentacija od strane onih koji transportuju opasni otpad do operatora za područje SBK/KSB pa stoga ni ne postoji evidencija o ovoj dokumentaciji,

Ne postoji jasno razgraničena administrativna struktura za upravljanje otpadom, kao ni radno mjesto koje se isključivo bavi zadacima i poslovima upravljanja otpadom u Kantonalnom ministarstvu okoliša,

Nedovoljni resursi (ljudski i tehnički) u nadležnim ministarstvima na Kantonalnom nivou a koji se bave upravljanjem otpadom,

U nadležnom kantonalnom ministarstvu, prema sistematizaciji radnih mjesta ne postoji službenik koji bi isključivo bio zadužen za odnose s javnošću i podizanje javne svijesti kod građanstva-administracija,

U nadležnom kantonalnom ministarstvu, prema sistematizaciji radnih mjesta ne postoji službenik koji bi isključivo bio zadužen za odnose s javnošću i podizanje javne svijesti kod građanstva-administracija,

Ministarstvo nema ni svoju službenu web stranicu već informacije plasira široj javnosti putem web stranice Vlade SBK/KSB,

U općinama ne postoji službenik koji se isključivo bavi informiranjem javnosti u vezi zaštite okoliša i upravljanja otpadom, a te poslove najčešće obavljaju stručni saradnici za komunalne poslove,

U 12 općina je obavljanje komunalnih djelatnosti povjereno javnim preduzećima komunalne djelatnosti a po osnovu važećih odluka. Samo u općini Dobretići se odluka ne poštuje zbog nedostatka finansijskih sredstava i osoblja u preduzeću,

Kanton je trenutno u I fazi pripreme KEAP-a. Od 12 općina u KSB/SBK njih 7 je izradilo LEAP-e, dok 5 općina nije još uvijek izradilo ovaj dokument. U izrađenim LEAP-nije korištena metodologija DPSIR (na bazi indikatora) za ocjenu trenutnog stanja okoliša, odnosno upravljanja otpadom. Samo dvije općine (Bugojno i Gornji Vakuf Uskoplje) prate na godišnjem nivou stanje realizacije aktivnosti iz LEAP-a,

Na području SBK/KSB nema registriranih operatera ovlaštenih za prikupljanje i zbrinjavanje: otpadnog PCB i PCT, biorazgradivog otpada, mulja iz otpadnih voda, kabastog otpada, i otpada koji nastaje od zaštite zdravlja ljudi i životinja.

13.2 Pravni problemi Identifikovani pravni problemi u upravljanju otpadom u SBK/KSB su:

171

Najveći dio mjera iz Federalnog plana upravljanja otpadom (Akcioni plan) u kojima treba da učestvuje Kanton nije realizovan niti je došlo do izmjene indikatora stanja koji u suštini prate određenu mjeru

U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, Kanton nije definirao način upravljanja tehnološkim otpadom, te nije donio odgovarajući propis sa sadržajem;

U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, Kanton nije definirao obavezu odvojenog sakupljanja opasnog otpada, te nije donio odgovarajući propis sa sadržajem;

U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, Kanton nije definirao način upravljanja posebnim otpadomOpćine u SBK/KSB imaju ovlasti kada je u pitanju izdavanje dozvola za upravljanje otpadom što je u suprotnosti sa Pravilnikom o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom kao provedbenim aktom Zakona o upravljanje otpadom FBiH

Federalno Ministarstvo prostornog uređenja je formiralo komisiju za izradu Smjernica za zbrinjavanje građevinskog otpada kao osnovu za izradu Pravilnika o upravljanju otpadom i drugih akata kojima će se definisati obaveze investitora i drugih učesnika u problematici građevinskog otpada i u konačnici uspostaviti cjelovit sistem upravljanja građevinskim otpadom u FBiH. Kanton, kao jedan od subjekata na koje se odnose ove Smjernice, odgovoran je za donošenje Plana upravljanja građevinskim otpadom. Ovaj plan za SBK/KSB još nije urađen.

Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB vrši tretman infektivnog medicinskog otpada iz zdravstvenih ustanova sa područja Kantona ali ne posjeduje dozvolu za obavljanje aktivnosti tretmana otpada kao što je propisano u Članu 12. Zakona o upravljanju otpadom FBiH

Sistem nije regulirao rad obrtnika/malih proizvođača specijalnih vrsta otpada poput foto laboratorija, hemijskih čistionica, autolakirera, mesara, itd. Da bi se prevazišao ovaj problem potrebno je Izvršiti dopunu člana 13. Zakona o otpadu („Sl. novine FBiH2 br. 33/03, 72/09) na način da se propiše da će se provedbenim propisom urediti izdavanje saglasnosti za upravljanje otpadom za djelatnosti male privrede i obrtnike te na taj način stvoriti obaveza i za male proizvođače otpada da upravljaju otpadom u skladu sa načelima zaštite okoliša

Neusuglašeni kantonalni propisi sa federalnim, a naročito propisi oko upravljanja različitim vrstama otpada, uzrokuju njihovu nepotpunu implementacije na terenu. Federalnim Zakonom o upravljanju otpadom propisane su osnovne odredbe koje obavezuju na selektivno prikupljanje i razdvajanje otpada prema vrsti i osobinama, ali u praksi sistem selektivnog prikupljanja i razdvajanja otpada još nije zaživio zbog nedostatka provedbenih propisa koji se trebaju donijeti za: opremu koja sadrži polihlorirane bifenile-PCB i polihlorirane terfenile-PCT, otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, otpadni azbest, titan dioksid, građevinski otpad, te sav otpad animalnog porijekla a koji nije utvrđen Pravilnikom o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe („Sl. Novine FBiH“, br.08/08)

Neusuglašeni kantonalni propisi sa federalnim, a naročito propisi oko upravljanja različitim vrstama otpada, uzrokuju njihovu nepotpunu implementacije na terenu. Federalnim Zakonom o upravljanju otpadom propisane su osnovne odredbe koje obavezuju na selektivno prikupljanje i razdvajanje otpada prema vrsti i osobinama, ali u praksi sistem selektivnog prikupljanja i razdvajanja otpada još nije zaživio zbog nedostatka provedbenih propisa koji se trebaju donijeti za: opremu koja sadrži polihlorirane bifenile-PCB i polihlorirane terfenile-PCT, otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, otpadni azbest, titan dioksid, građevinski otpad, te sav otpad animalnog porijekla a koji nije utvrđen Pravilnikom o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe („Sl. Novine FBiH“, br.08/08);

Organiziran način odlaganja i prikupljanja kabastog otpada pravno nije uređen u općinama Gornji Vakuf-Uskoplje, Travnik, Kiseljak i Kreševo. Potrebno je izvršiti dopunu Odluke o

172

komunalnom redu kojom će se regulisati način, mjesto i vrijeme prikupljanja kabastog otpada te nije donio odgovarajuće propise sa sadržajem.Nepostojanje podzakonskih akata na razini Federacije BiH potrebnih za efikasno uvođenje integralnog sistema upravljanja otpadom.

13.3 Infrastrukturni problemi Identifikovani infrastrukturni problemi u upravljanju otpadom u SBK/KSB su:

Nepostojanje RCUO (RSD za sve općine, prateći objekti i infrastruktura za regionalno prikupljanje i zbrinjavanje otpada (RD, sortirnica, mreža lokalnih punktova - zelenih otoka, pretovarnih stanica, odlagalište građevinskog otpada, centri za kabasti otpad). Općine koje odvoze otpad na RD Mošćanica ne posjeduju adekvatnu infrastrukturu za prikupljanje i zbrinjavanje otpada,

Nesanitarni karakter postojećih općinskih deponija. Planirano vrijeme za sanaciju svih općinskih deponija u SBK/KSB po trenutno raspoloživoj projektno-tehničkoj i okolinskoj dokumentaciji je od 2011-2018. godine, a zahtijevat će značajna finansijska sredstva,

Ne postoji sistemski organizovana i planirana selekcija i recikliranje otpada u Kantonu,

Ne postoje kapaciteti za adekvatno zbrinjavanje specijalnog otpada koji se u mnogo slučajeva miješa sa komunalnim otpadom ili se zbrinjava na nepropisan način:

o za tretman infektivnog medicinskog otpada potrebno je nabaviti minimalno dva nova uređaja poput postojećeg uređaja Sintion;

o za otpad životinjskog porijekla preporuke je da klaonice i mesne industrije SBK/KSB sklope ugovor sa ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje ove vrste otpada na okolišno prihvatljiv način i u skladu sa zahtjevima EU direktiva iz oblasti okoliša i veterinarstva,

Nepostojanje pouzdanih podataka o količinama i sastavu komunalnog otpada potrebnih za kvalitetno planiranje (ovo se posebno odnosi na nepostojanje evidencije o količinama otpada koje se odlažu na odlagališta). Na osnovu iskustava zemalja članica EU potrebno je primijeniti neku od zvaničnih metodologija za procjenu generisanih količina i sastava komunalnog otpada kako bi se odlučivalo o konceptu iskorištavanja komponenti iz otpada ili iskorištavanju energije iz otpada,

Na teritoriji Kantona ima cca. 473 divlje deponije na kojima se odlaže uglavnom komunalni, građevinski i kabasti otpad. 6 općina ne planira i ne pravi redovne programe za uklanjanja divljih deponija na svom području. 6 općina ne izdvaja redovno svake godine određena sredstva za uklanjanja divljih deponija,

Ne koriste se nikakve mjere za smanjenje količine otpada (za finalno zbrinjavanje), a samim tim se ne koriste ni resursi za reciklažu,

Pet općina u SBK/KSB (Jajce, Dobretići, Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf – Uskoplje) nemaju urađene PUO, a što je obaveza iz Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom. U skladu sa Članom 7. Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom, sve općine dužne su da dostave svoje planove kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za pitanja okoliša. Trenutno nadležno Kantonalno ministarstvo za okoliš nije dobilo ni jedan završeni općinski PUO,

Trenutni sistem upravljanja komunalnim otpadom ne podržava izdvajanje opasnog otpada iz preostalog komunalnog otpada na mjestu nastanka u domaćinstvima, te se zbog toga ovaj otpad i dalje odlaže zajedno sa komunalnim na lokalne odnosno regionalnu deponiju,

U SBK/KSB nije zadovoljavajući nivo pokrivenosti uslugom prikupljanja i odvoza otpada i iznosi cca. 62%. Ovo direktno utiče na nekontrolirano odlaganje jednog dijela proizvedenog komunalnog otpada,

Za upravljanje otpadom u općini Dobretići potrebno je urgentno obezbijediti minimalnu infrastrukturu za usluge prikupljanja i odvoza otpada,

173

U općinama Travnik, Kiseljak i Bugojno primjetan je nedostatak posuda za sakupljanje otpada.

13.4 Finansijski problemi Identifikovani finansijski problemi u upravljanju otpadom u SBK/KSB su:

Nedovoljna sredstva za ulaganja u sistem upravljanja komunalnim otpadom; Nedovoljna finansijska sredstva prikupljena po osnovu naknada za ambalažni i elektronički

otpad; Novčana sredstva iz kaznenih odredbi nisu usmjerena u sistem upravljanja otpadom; Nedovoljan broj ekonomskih instrumenta u primjeni.

13.5 Javna svijest Problemi vezani za nivo javne svijesti građana o upravljanju otpadom u SBK/KSB su:

Ne provode se nikakve planirane i kontinuirane javne kampanje i obuke javnosti za podizanje svijesti o posljedicama neadekvatnog odlaganja otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, te načine postupanja s otpadom i praćenje potrebe građana (osmišljavanje i realiziranje uspješne kampanje za javno informiranje),

Ne postoji Plan komunikacije sa građanima i javnošću po pitanju zaštite okoliša i upravljanja otpadom u nadležnom Kantonalnom ministarstvu,

Ne plasiraju se redovno informacije od strane nadležnog Ministarstva za medije o aktivnostima iz oblasti zaštite okoliša i upravljanja otpadom na području Kantona, već se to radi uglavnom tokom realizacije projekata iz ovih oblasti,

Nizak nivo informiranosti i javne svijesti kod stanovništva o održivom upravljanju otpadom,

Ministarstvo ne izdaje nikakve mjesečne ili godišnje informativne biltene u kojima prezentira informacije o svome radu i dostignućima u oblasti upravljanja otpadom. Nema ni dežurni eko-telefon, putem kojeg građani mogu dojaviti i probleme vezane za upravljanje otpadom na području Kantona.

174

14 LITERATURA

1. Zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine FBIH”, br. 33/03 i 38/09); 2. Zakon o vodama („Službene novine FBiH“, br. 70/06); 3. Zakon o zaštiti prirode ("Službene novine FBiH", br. 66/13); 4. Zakon o upravljanju otpadom (“Službene novine FBIH”, br. 33/03); 5. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom (“Službene novine FBIH”, br.

72/09); 6. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine FBIH”, br. 38/09); 7. Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala

(„Službene novine FBiH“, br. 35/98); 8. Zakon o apotekarskoj djelatnosti („Službene novine FBiH“, br. 40/10); 9. Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine FBiH“, br. 46/10); 10. Zakon o cestama („Službene novine FBiH“, br. 12/10 i 16/10); 11. Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH („Službene novine FBiH“, br. 49/06); 12. Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH („Službeni Glasnik BiH“, br.

48/10, 75/06, 44/07, 6/06); 13. Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 88/07); 14. Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine SBK/KSB“, br. 04/05); 15. Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine SBK/KSB“, br. 04/05); 16. Zakon o zaštiti prirode („Službene novine SBK/KSB“, br. 04/05); 17. Zakon o komunalnim djelatnostima („Službene novine SBK/KSB“, br. 13/13); 18. Zakon o vodama („Službene novine SBK/KSB“, br.11/09); 19. Zakon o šumama („Službene novine Srednjobosanskog kantona“ br. 14/02, 2/05 i 8/11) 20. Odluka o instaliranju kompleta aparata marke „Sintion“ i utvrđivanje naknade za pružene

usluge u zbrinjavanju infektivnog medicinskog otpada („Službene novine SBK/KSB“, br. 09/05);

21. Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom ("Službene novine FBiH", br. 09/05);

22. Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima („Službeni glasnik BiH“, br. 51/11);

23. Pravilnik o uslovima za promet i korištenje izvora jonizirajućeg zračenja („Službeni glasnik BiH“, br. 66/10);

24. Pravilnik o medicinskim sredstvima („Službeni Glasnik BiH“, br. 04/10); 25. Pravilnik o zbrinjavanju farmaceutskog otpada („Službeni glasnik BiH“, br. 23/11); 26. Pravilnik o medicinskim sredstvima („Službeni glasnik BiH“ br. 4/10); 27. Pravilnik o zbrinjavanju farmaceutskog otpada u BiH („Službeni glasnik BiH“ br.23/11); 28. Odluka o ratifikaciji Konvencije o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i

njegovom odlaganju („Službeni glasnik BiH“ br. 31/00); 29. Uredba o selektivnom prikupljanju, pakiranju i označavanju otpada ("Službene novine FBiH",

br. 38/06); 30. Pravilnik o kategorijama otpada sa listama FBIH ("Službene novine FBiH", br. 33/03); 31. Pravilnik o sadržaju Plana prilagodbe upravljanja za postojeća postrojenja za tretman ili

odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadležni organ ("Službene novine FBiH", br. 9/05);

32. Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada ("Službene novine FBiH", br. 33/03);

33. Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom ("Službene novine FBiH", br. 77/08); 34. Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom („Službene novine FBiH, br.

88/11);

175

35. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (Službene novine FBiH, br.28/13);

36. Pravilnik o obrascu, sadržaju i postupku obavještavanja o važnim karakteristikama proizvoda i ambalaže od strane proizvođača („Službene novine FBiH“, br. 8/08);

37. Uredba o finansijskim i drugim garancijama za pokrivanje troškova rizika od mogućih šteta, sanacije i postupka nakon zatvaranja deponije ("Službene novine FBiH", br. 39/06);

38. Pravilnik o upravljanju otpadom od elektronskih i elektroničnih proizvoda ("Službene novine FBiH", br. 87/12);

39. Pravilnik o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalnim prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Službene novine FBiH, br. 8/08);

40. Pravilnik o bližim uvjetima glede prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje ljekarničke djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije ("Službene novine FBiH", br. 44/12);

41. Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu ("Službene novine FBiH", br. 19/04);

42. Pravilnik o sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za tretman i odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadležni organ ("Službene novine FBiH", br. 09/05);

43. Uredba koja regulira obavezu izvještavanja operatora i proizvođača otpada o provođenju programa nadzora, monitoringa i vođenja evidencije prema uvjetima iz dozvole ("Službene novine FBiH", br. 31/06);

44. Pravilnika o registrima postrojenja i zagađivanjima ("Službene novine FBiH", br. 82/07);

45. Odluka o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriji Federacije BIH („Službene novine FBiH“ br. 41/07);

46. Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada („Službene novine FBiH“ br. 92/07, 46/09, 79/11 i 88/12);

47. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije BiH („Službene novine FBiH“ br. 97/07);

48. Pravilnik o sadržaju, obliku, uslovima, načinu izdavanja i čuvanju vodnih akata („Službene novine FBiH“ br. 06/08, 57/09, 72/09 i 68/12);

49. Pravilnik o uslovima i kriterijima koje mora ispunjavati pravno lice za izradu dokumentacije na osnovu kojeg se izdaju vodni akti („Službene novine FBiH“ br. 17/08 i 38/12);

50. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dostavljanje podataka o količinama zahvaćene vode („Službene novine FBiH“ br. 83/08);

51. Uredba o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda („Službene novine FBiH“ br. 26/09);

52. Pravilnik o postupcima i mjerama u slučajevima akcidenta na vodama i obalnom vodnom zemljištu („Službene novine FBiH“ br. 71/09);

53. Pravilnik o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate („Službene novine FBiH“ br. 71/09);

54. Pravilnik o uspostavi i upravljanju informacionim sistemom voda („Službene novine FBiH“ br. 77/09);

55. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službene list BiH br. 40/10 i 30/12);

56. Instrukcija o izdavanju vodnih akata za radove koji se izvode na sanaciji i održavanju vodotoka („Službene novine FBiH“ br. 04/1);

57. Federalni operativni plan odbrane od poplava („Službene novine FBiH“ br. 07/11);

58. Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije („Službene novine FBiH“ br. 4/12);

176

59. Pravilnik o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva („Službene novine FBiH“ br. 88/12);

60. Pravilnik o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Službene novine Federacije BiH 4/13);

61. Uredba o opasnim i štetnim tvarima u vodama („Službene novine FBiH“br. 43/07);

62. Odluka o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda u referentnim uslovima i parametri za ocjenu stanja voda i monitoringu voda („Službene novine FBiH“br. 1/14);

63. Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora u granicama SR BiH („Službene novine SR BiH“, br.18/80);

64. Uredba o kategorizaciji vodotoka („Službene novine SR BiH“ br. 43/67);

65. Izvještaj o stanju okoliša u BiH 2012; 66. Strategija zaštite okoliša FBiH 2008-2018; 67. Strategija upravljanja čvrstim otpadom za BiH, 2000; 68. Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017; 69. Prostorni plan kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog kantona 2005-2025; 70. Općinski Plan upravljanja otpadom 2011-2016 - Općina Novi Travnik (Službeni glasnik

Općine Novi Travnik br. 5/11), nacrt; 71. Plan upravljanja otpadom općine Vitez 2011-2016 (Službeni glasnik Općine Vitez br. 5/08),

nacrt; 72. Plan upravljanja otpadom na području općine Busovača 2011-2016; 73. Općinski Plan upravljanja otpadom 2011-2016 – Općina Travnik, nacrt; 74. Plan upravljanja otpadom 2014-2019 – općina Kiseljak, nacrt; 75. Plan upravljanja otpadom 2014-2019 – općina Kreševo, nacrt; 76. Plan upravljanja otpadom 2014-2019 – općina Fojnica; 77. Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Travnik 2010-2015 („Službene novine Općine

Travnik”, br. 11/05”); 78. Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Jajce, 2010; 79. Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Kiseljak, 2011; 80. Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Vitez 2008-2012; 81. Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Novi Travnik 2009; 82. Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Bugojno, 2006-2007 (dostupan na:

http://www.scribd.com/doc/153367643/LEAP-Bugojno ); 83. Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Fojnica 2004; 84. Strategija razvoja Općine Travnik 2011-2015 („Službene novine Općine Travnik br. 10/11“);

broj odluke 01-1-01-3-4-454/11; 85. Općina Kiseljak - Lokalni ekološki akcioni plan LEAP, 2011; 86. Strateški plan razvoja općine Fojnica 2010-2015, nacrt; 87. Strategija razvoja općine Jajce 2014-2024; nacrt; 88. Strategija razvoja općine Kiseljak 2013-2020, nacrt; 89. Strategija lokalnog razvoja općine Bugojno 2010-2015; 90. Strategija razvoja općine Novi Travnik 2014-2020; 91. Strategija razvoja Općine Gornji Vakuf-Uskoplje 2010-2015; 92. Strategija privrednog razvoja Srednjobosanskog Kantona za period 2013.- 2023. godina,

nacrt; 93. Strategija upravljanja radioaktivnim otpadom u BiH; Državna regulatorna agencija za

radijacijsku i nuklearnu sigurnost; 94. Smjernice za zbrinjavanje građevinskog otpada, Sarajevo, 2009.god., 95. Uvodna analiza za razvoj i uspostavljanje sistema upravljanja mazivim uljima, FMOIT,

2006.god.; 96. Studija izvodljivosti za regionalnu sanitarnu deponiju otpada Srednjebosanskog kantona,

regija 1 (SBK, regija 1), Septembar 2012. godine, Nacrt izvještaja;

http://www.scribd.com/doc/153367643/LEAP-Bugojno

177

97. Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada Općine Bugojno, Mart 2013. godina;

98. Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada Općine Fojnica, April 2014. godina;

99. Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada općine Gornji Vakuf – Uskoplje, Juni 2012. godina;

100. Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada u Općini Novi Travnik; Mart 2014. godina;

101. Plan prilagođavanja odlaganja komunalnog otpada na deponiju „Berberuša“-općina Kiseljak, 2013. godina;

102. Plan prilagođavanja odlaganja komunalnog otpada na deponijiu Kruščica, Općina Jajce; Oktobar 2011. godina;

103. Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada Općine Kreševo; Mart 2013. godina;

104. Idejni plan upravljanja građevinskim otpadom za projekat sanacije postojeće deponije komunalnog otpada Općine Donji Vakuf i izgradnju pratećih objekata prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja, januar 2014. godina;

105. Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada u Općini Travnik; April 2014. godina;

106. Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada u Općini Vitez; Maj 2013. godina;

107. Elaborat o prikupljanju i transportu otpadaka sa idejnim rješenjem sanitarnog deponiranja otpadaka za Općinu Bugojno na lokaciji Talin gaj, Zagreb, januar 1989. godine;

108. Popunjeni upitnici od strane općina i komunalnih preduzeća na području SBK/KSB, april-juni 2014. god. (u sklopu aktivnosti na izradi Plana upravljanja otpadom za SBK/KSB);

109. Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH 2013.godine, Preliminarni rezultati po općinama i naseljenim mjestima u FBiH, BIH, FBiH, Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten br. 195, Sarajevo, decembar 2013.( www.statistika.ba);

110. Saopćenje – Statistika okoliša „Javni odvoz i odlaganje komunalnog otpada“ od 25.10.2013.god.;

111. Registra o postrojenjima i zagađivanjima u Federaciji BiH (BH PRTR) (http://www.FMOiT.gov.ba/ba/page/86/registri-i-izvjescaronivanje);

112. Plan aktivnosti za eksploataciju sirovog gipsa, na površinskom kopu „Breščić“-Kulen Vakuf za postojeće pogone i postrojenja (http://www.FMOiT.gov.ba/ba/clanak/378/ );

113. Plan aktivnosti B.S.I. d.o.o. Jajce (www.FMOiT.gov.ba/userfiles/file/PA%20BSI.doc); 114. Plan upravljanja otpadom u pogonu za proizvodnju ferosilicija firme ”TRIMGRAD” d.o.o. Jajce

(http://www.FMOiT.gov.ba/ba/clanak/728/javna-rasprava-ldquotrimgradrdquo-doo-jajce-proizvodnja-ferosilicija-silicijum-metala);

115. Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjivanje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom za pogon kovačnice ''NT FORGING'' d.o.o Novi Travnik ( http://www.FMOiT.gov.ba/ba/clanak/309/);

116. Zahtjevi za izdavanje okolišne dozvole za kompleks klaonice i prerade mesa Bajra, d.o.o Dolac n/L Travnik (http://www.FMOiT.gov.ba/ba/clanak/537/javni-uvid-mesna-industrija-bajra-doo-dolac-na-lascaronvi-travnik-prerada-i-klaonica);

117. Plan za upravljanje otpadom za postojeće pogone i postrojenja “PPPD Poljorad” d.o.o. Turbe, Općina Travnik;

118. Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole Tamex (www.FMOiT.gov.ba/download/Plan%20aktivnosti-%20TAMEX.pdf);

119. Utvrđivanje sastava otpada i procena količine u cilju definisanja strategije upravljanja sekundarnim sirovinama u sklopu održivog razvoja Republike Srbije, jun 2009. godine;

http://www.statistika.ba/

http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/86/registri-i-izvjescaronivanje


http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/PA%20BSI.doc






http://www.fmoit.gov.ba/download/Plan%20aktivnosti-%20TAMEX.pdf

178

PRILOG I. ANKETIRANJE STANOVNIŠTVA Analizom anketnih listića pripremljenih za radno sposobno stanovništvo i penzionere iz urbanih područja SBK/KSB mogu se donijeti sljedeći zaključci:

98% građana koristi komunalnu uslugu prikupljanja i odvoza otpada od čega je 28% građana potpuno zadovoljno, a 3% potpuno nezadovoljno pruženom uslugom (Slika 17 i Slika 18)

85% građana ne odvaja otpad u svom domaćinstvu, a 75% je izrazilo spremnost da počne odvajati otpad ukoliko bi se postavili kontejneri za reciklažni otpad u njihovo naselje (Slika 19 i Slika 20);

Na pitanje da se navedu problemi vezani za odlaganje otpada, 25% građana je rasipanje smeća navelo kao problem, a 18% građana da je to neadekvatne posude za odlaganje otpada (Slika 21);

Građani su mogli dati svoje prijedloge i komentare za poboljšanje trenutnog načina prikupljanja i odvoza otpada te je tako njih 25% je predložilo da se omogući odvojeno prikupljanje otpada, 21% je predložilo redovniji odvoz otpada, 16% je predložilo povećanje broja kontejnera. I ovi kao i ostali komentari i prijedlozi su prikazani na Slika 11.

Slika 17. Korištenje usluge prikupljanje i odvoza

otpada Slika 18. Zadovoljstvo uslugom prikupljanja i

odvoza otpada

Slika 19. Odvojeno prikupljanje otpada u

domaćinstvima Slika 20. Spremnost urbanog stanovništva

SBK/KSB da odvojeno prikuplja otpad

179

Slika 21. Najčešći problem vezani za odlaganje otpada u SBK/KSB po mišljenju urbanog

stanovništva

Slika 22. Komentari i prijedlozi za poboljšanje upravljanja otpadom na području SBK/KSB

Analizom anketnih listića pripremljenih za radno sposobno stanovništvo i penzionere iz ruralnih područja SBK/KSB mogu se donijeti sljedeći zaključci:

29% građana ne koristi komunalnu uslugu prikupljanja i odvoza otpada od čega 93% građana bi željelo da se ova usluga uspostavi u njihovom naselju. Njih 87% je spremno plaćati uslugu prikupljanja i odvoza otpada. 42% građana je spremno plaćati uslugu do 3KM, a isto toliko građana je spremno uslugu plaćati do 5KM (Slika 21-24);

180

71% građana koristi komunalnu uslugu prikupljanja i odvoza otpada, od čega je 36% ispitanika potpuno zadovoljno pruženom uslugom dok je 6% potpuno nezadovoljno uslugom (Slika 26);

40% građana koji ne koriste komunalnu uslugu prikupljanja i odvoza otpada navelo je da otpad zbrinjava spaljivanjem, 33% ispitanika otpad nosi do najbližeg kontejnera, dok 9% ispitanika zakopava svoj otpad, a 17% otpad baca na divlju deponiju (Slika 27);

51% anketiranih građana kompostira biorazgradivi otpad u svom dvorištu (Slika 28);

Od ambalaže koja se može ponovo upotrebljavati, najveći procent građana (37%) ponovo upotrebljava staklenu ambalažu, 35% plastičnu ambalažu, a njih 23% papirnu i kartonsku ambalažu (Slika 29);

68 % ispitanika bi vrlo rado odvojeno prikupljalo otpad kada bi se postavili kontejneri za reciklažni otpad u njihovom naselju, dok 7% ispitanika ne bi odvojeno prikupljalo otpad (Slika 30);

Na pitanje da se navedu problemi vezani za odlaganje otpada, najveći procent građana (28%) je navelo nepostojanje posuda za odlaganje otpada kao problem, 16% građana je navelo da je broj posuda za otpad nedovoljan, dok se 21% građana izjasnilo da je rasipanje smeća značajan problem vezan za otpad (Slika 31);

Građani su mogli dati svoje prijedloge i komentare za poboljšanje trenutnog načina prikupljanja i odvoza otpada te je tako njih 41% je predložilo redovniji i češći odvoz smeća kako u gradu tako i na selima koji imaju postavljene kontejnere, 15% je predložilo da se poveća broj kontejnera, 13% građana je mišljenja da se treba provoditi veća kontrola od strane inspekcijskih organa i primjena zakona (kaznene mjere) za građane koji pogrešno odlažu svoj otpad. I ovi kao i ostali komentari i prijedlozi su prikazani na Slika 32.

Slika 23. Korištenje usluge prikupljanje i odvoza

otpada Slika 24. Zainteresiranost za uspostavljanje

usluga prikupljanja i odvoza otpada

Slika 25. Spremnost za plaćanje usluge Slika 26. Zadovoljstvo građana ruralnih

područja pruženom uslugom

181

Slika 27. Način odlaganja otpada u područjima

bez pružene usluge Slika 28. Kompostiranje otpada u ruralnim

područjima

Slika 29. Ponovna upotreba ambalaže u domaćinstvima ruralnih područja

Slika 30. Spremnost ruralnog stanovništva SBK/KSB da odvojeno prikuplja otpad

Slika 31. Najčešći problem vezani za odlaganje otpada u SBK/KSB po mišljenju ruralnog

stanovništva

182

Slika 32. Komentari i prijedlozi za poboljšanje upravljanja otpadom na području SBK/KSB

Analizom anketnih listića pripremljenih za populaciju mladih (starosti od 11 do 23 godine) sa područja SBK/KSB mogu se donijeti sljedeći zaključci:

12% ispitanika je odgovorilo da se u školi/fakultetu odvaja otpad, 10% je reklo da se reciklira papir, a 8% da se kompostira otpad u školi/fakultetu (Slika 33-35);

88% ispitanika smatra da im je potrebna veća informiranost o prednostima odvojenog prikupljanja otpada, 42% ispitanika je učestvovalo u nekoj od akcija vezanih za otpad, dok 75% ispitanika ne izučava problematiku zaštite okoliša u okviru nastavnih aktivnosti (Slika 36-38);

62% mladih je mišljenja je nepravilno odlaganje otpada ključni problem vezan za otpad na području njihove lokalne zajednice (otpad se odlaže u rijeke, šume, na divlje deponije umjesto na za to predviđena mjesta), a što je prema njihovom mišljenju direktna posljedica nerazvijene ekološke svijesti građana (Slika 39). U skladu sa ovim, najveći broj ispitanika je kao rješenje navedenog problema naveo potrebu za podizanjem svijesti građana/učenika o očuvanju i zaštiti okoliša sa ukupno 54% odgovora (Slika 40).

183

Slika 33. Odvajanje otpada u školi/fakultetu Slika 34. Recikliranje papira iz učionica i ureda

Slika 35. Kompostiranje otpada

Slika 36. Potreba za većim informiranjem o

prednostima odvajanja otpada

Slika 37. Organizacija akcija i spremnost učešća

u akcijama vezanim za otpad i zaštitu okoliša Slika 38. Izučavanje problematike zaštite okoliša

u nastavi

Slika 39. Najčešći problem vezani za odlaganje otpada u školi/fakultetu i kantonu općenito prema

mišljenju mladih

184

Slika 40. Prijedlozi mladih za rješavanje problema vezanih za upravljanje otpadom na području

KSB/SBK

185

PRILOG II. ANKETIRANJE INSTITUCIJA Anketni listovi pripremljeni za zdravstvene ustanove sa područja SBK/KSB poslani su u 9 ustanova, a odgovori su dobiveni od njih 6. Analizom anketa mogu se donijeti sljedeći zaključci:

17% zdravstvenih ustanova ne odvaja medicinski otpad od ostalog otpada, a isti toliki procenat nema ni sklopljen ugovor sa nekom od ovlaštenih ustanova za odvoz i zbrinjavanje medicinskog otpada (Slika 41 i Slika 42);

Kao najčešće i najznačajnije probleme sa kojima se suočavaju prilikom odlaganja svi vrsta otpada ispitanici su naveli da je to u 46% zbrinjavanje medicinskog i infektivnog otpada, u 27% slučajeva usporena procedura odabira operatora za preuzimanje i zbrinjavanje opasnog otpada. I ovi kao i ostali problem prikazani su na Slika 12.

Slika 41. Odvajanje otpada o zdravstvenim ustanovama

Slika 42. Sklopljeni ugovori sa ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje med. otpada

Slika 43. Najčešći problem vezani za odlaganje otpada u zdravstvenim ustanovama

186

Anketni listovi pripremljeni za industrije sa područja SBK/KSB poslani su u ukupno 34 industrije (ekstraktivna, drvna, metalna, hemijska, kožarska, prehrambena, tekstilna i mineralna), a odgovori su dobiveni od njih 12. Analizom anketa mogu se donijeti sljedeći zaključci:

Samo 8% anketiranih industrija nema izrađen Plan upravljanja otpadom (Slika 44) dok 17% nema imenovanu referentnu osobu zaduženu za poslove upravljanja otpadom (Slika 45);

92% anketiranih industrija odvojeno prikuplja sam nastali otpad unutar svog postrojenja (Slika 46), dok 75% ima sklopljen ugovor sa nekim od ovlaštenih operatera za zbrinjavanje specijalnih vrsta otpada (Slika 47);

Najznačajniji problem sa kojima se susreću anketirane industrije prikazani su na Slika 13 dok su prijedlozi za njihovo rješavanje prikazani na Slika 14.

Slika 44. Izrađeni Planovi upravljanja otpadom Slika 45. Referentna osoba za upravljanje

otpadom unutar postrojenja

Slika 46. Odvojeno prikupljanje otpada unutar

postrojenja Slika 47. Sklopljeni ugovori sa ovlaštenim ustanovama za zbrinjavanje specijalnog otpada

187

Slika 48. Najznačajni problemi postrojenja prilikom zbrinjavanja otpada

Slika 49. Prijedlozi za rješavanje problema vezanih za upravljanje otpadom u industrijama

Anketni listovi pripremljeni za škole sa područja SBK/KSB poslani su u ukupno 15 osnovnih i srednjih škola a odgovori su dobiveni od njih 8. Analizom anketa mogu se donijeti sljedeći zaključci:

75% škola nema posuda za odvojeno prikupljanje otpada (Slika 50);

Dobre kancelarijske prakse se primjenjuju relativno slabo (Slika 51);

Svega 33% anketiranih škola realizira akcije i programe vezano za otpad i zaštitu okoliša generalno (Slika 52);

Kao najznačajni problem vezano za otpad, anketirane škole su navele da je to zajedničko odlaganje svih vrsta otpada (Slika 53).

188

Slika 50. Posude za odvojeno prikupljanje

otpada u školama Slika 51. Primjena dobrih kancelarijskih praksi u

školama

Slika 52. Realizacija akcija i projekata vezanih

za otpad Slika 53. Najznačajniji problemi vezano za

odlaganje svih vrsta otpada Anketni listovi pripremljeni za NVO sa područja SBK/KSB poslani su ukupno za 7 NVO, a odgovori su dobiveni od njih 3. Analizom anketa mogu se donijeti sljedeći zaključci:

67% anketiranih NVO odvojeno prikuplja otpad i to najčešće plastiku, papir i kabasti otpad (Slika 52);

Dobre kancelarijske prakse se primjenjuju relativno slabo (Slika 54 i Slika 55).

Slika 54. Odvojeno prikupljanje otpada Slika 55. Primjena dobrih kancelarijskih praksi

Zbog slabe odaziva ostalih institucija (operatori za upravljanje otpadom, apoteke, poljoprivredne apoteke i benzinske pumpe itd.) kojima su poslane ankete nije bilo moguće valjano izvrši analize i iste grafički prikazati.

189

PRILOG III.PODACI O BROJU OBVEZNIKA I PLASIRANIM KOLIČINAMA AMBALAŽE, EE OPREME I KESA TREGERICA

1

Documents

PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ZA PODRUČJE SREDNJOOSANSKOG