Pitanja za stručni - uže područje - hidro.pdf

STRUNI ISPIT strukovno podruje graevinarstva UE PODRUJE STRUKE hidrotehnike graevine

2015

Pitanja su prikupljena sa ispitnih rokova za struni ispit, strukovno podruje gradevinarstvo, objavljena na facebook stranici u grupi struni ispit za graevinare. https://www.facebook.com/groups/129355140422796/

Poslovi sudionika u gradnji - magistar inenjer ili specijalist inenjer s najmanje 300 ECTS bodova

STRUNI ISPIT strukovno podruje graevinarstva UE PODRUJE STRUKE hidrotehnike

graevine

February 1, 2015

POSLOVI SUDIONIKA U GRADNJI magistar inenjer ili specijalist inenjer s najmanje 300 ECTS bodova 2

Popis pitanja Crvenom bojom oznaena su pitanja koja su se ponovila najmanje 2 puta.

1. Zatita od tetnog djelovanja voda? 2. Vodopravni uvjeti? 3. Obvezno vodopravno miljenje? 4. Zahvati vode na otvorenim vodotocima? 5. Obvezujue vodopravno miljenje? 6. Elementi sustava odvodnje otpadnih voda? 7. Tko moe crpiti septike jame? (to moe samo koncesionar, a ostalo tj. javnu

odvodnju moe obavljati firma osnovana od jed. lok. samouprave) 8. Vodna podruja u RH? 9. Tko donosi vodopravne akte, koji su upravni, to obrauje Pravilnik o izdavanju

vodopravnih akata? 10. Planski dokumenti? Nabrojati i ono malo teksta uz njih. 11. Vodopravni akti. Nabrojati, koji su upravni, to to znai? Detaljnije o obvezujuem

vodopravnom miljenju. 12. Tko moe biti javni isporuitelj vodne usluge? 13. Zone sanitarne zatite izvorita sa zahvaanjem povrinskih voda, nabrojati. Koliko

zona ima za zahvat iz otvorenih vodotoka, koliki prostor obuvaa? 14. Obrana od poplava, mjere obrana. 15. Vodopravni uvjeti? 16. Vodna podruja? 17. Tko ima pravo obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe? 18. Vodoopskrbna podruja, aglomeracije? 19. Sanitarna zatita izvorita u kru? 20. Dravni plan obrane od poplava? 21. Zone sanitarne zatite izvorita kr? 22. Vodopravni uvjeti? 23. Red prvenstva kod koritenja voda? 24. to treba imati isporuitelj vodne usluge da bi se mogao baviti tom djelatnou?

(strunu osposobljenost radnika i tehniku opremljenost), javna vodoopskrba. 25. Naela zakona o vodama? 26. Aglomeracija? 27. Ope i slobodno koritenje voda? 28. Koji dokument treba za vodoistrane radove za npr. kopanje zdenca vodopravni

uvjeti? 29. Obvezujue vodopravno miljenje? 30. Uvjeti za isporuitelja usluge vodoopskrbe? (struna osposobljenost, tehnika

opremljenost) 31. Vodopravni akti? (nabrojati, koji su upravni akti, vodopravna dozvola detaljno) 32. Tko je isporuitelj javnih slubi? (komunalna drutva, u ijoj su nadlenosti - jls) 33. Zone sanitarne zatite kra? (sve o pukot. i pukot.-kavernoznoj poroznosti, to kad su

povrine velike, tko je nadlean kad su velike povrine slivova - upanija)? 34. to je to aglomeracija (definicija)? 35. Zatiena podruja (samo nabrojati)?


graevine

February 1, 2015


36. Planski dokumenti upravljanja vodama (nabrojati)? 37. Strategija upravljanja vodama (tko ju donosi, na koliko dugo, od kada vrijedi trenutna

strategija)? 38. Ope koritenje voda, slobodno koritenje (ukratko objasniti)? 39. Vodopravna dozvola (ukratko objasniti za to se izdaje)? 40. Tko moe biti javni isporuitelj vodnih usluga, koje uvjete mora ispunjavati za

obavljanje djelatnosti? 41. Zone sanitarne zatite izvorita sa zahvaanjem vode iz vodonosnika s meuzrnskom

poroznosti, tko donosi odluku o odreivanju zona sanitarne zatite? 42. Vodopravne dozvole? 43. Graevine javne odvodnje - nabrojati, kad se koriste lagune, podmorski ispust

(dozani bazen)? 44. Uredba o standardu kakvoe voda - ta propisuje, elementi za utvrivanje stanja

voda? 45. Upravljanje rizicima od poplava? 46. Uvjeti koje moraju ispunjavati javni isporuitelji vodne usluge? 47. Uvjeti prikljuenja (koji su i tko ih izdaje, na koji period se izdaju 2 godine)? 48. Podruja posebne zatite? 49. Planski dokumenti upravljanja vodama? 50. Tko obavlja djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje? 51. Zone sanitarne zatite za zahvaanje iz akumulacije i jezera (u biti samo nabrojati)? 52. Vodopravni uvjeti? 53. Uvjeti prikljuenja? 54. Dravni plan obrane od poplava? 55. Vodno dobro i javno vodno dobro, definicije, koja je razlika meu njima? 56. Vodopravna dozvola, definicija, za to se izdaje, tko je izdaje, na koje razdoblje? 57. to je potrebno osigurati u 1. zoni sanitarne zatite izvorita sa zahvaanjem vode iz

vodonosnika s meuzrnskom poroznosti? 58. Dravni plan obrane od poplava, nositelji obrane od poplava, razlika izmeu redovnih

i preventivnih mjera obrane od poplava? 59. Razlika izmeu navodnjavanja i odvodnje, graevine za melioracije? 60. Nasipi, definicija, na koji nain se odravaju? 61. Vodna podruja, nabrojati i tko odreuje granice? 62. Posebni uvijeti prikljuenja (opis, tko ih izdaje)? 63. to mora zadovoljit pravna osoba da moe obavljati poslove obrane od poplava? 64. Kad se koriste brane, kad nasipi, materijali? 65. Obrana od leda?


graevine

February 1, 2015


3. TEHNIKA REGULATIVA GRADNJE

3.2.5 Hidrotehnike graevine

HIDROTEHNIKE GRAEVINE 1. Zatita od tetnog djelovanja voda? Zatita od tetnog djelovanja voda obuhvaa:

aktivnosti i mjere za obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima i zatitu od erozija i bujica.

Upravljanje rizicima od tetnog djelovanja voda obuhvaa: izradu prethodne procjene rizika od poplava, izradu i provedbu planova upravljanja rizicima od poplava i Dravnoga plana obrane od poplave, provedbenih i logistikih planova uz taj plan, ureenje voda, provedbu redovite i izvanredne obrane od poplava, provedbu obrane od leda na vodotocima, zatitu od erozija i bujica, osnovnu melioracijsku odvodnju i provedbu ogranienja prava vlasnika i drugih posjednika zemljita.

Ureenjem voda smatra se: gradnja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, gradnja graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i radovi odravanja voda, sve u svrhu nekodljivog protoka voda. Gradnju HV ustupaju primjenom propisa o javnoj nabavi.

2. Vodopravni uvjeti? VIDI 15.

3. Obvezujue vodopravno miljenje? VIDI 5.

4. Zahvati vode na otvorenim vodotocima? Za zahvat vode iz otvorenog vodotoka utvruje se samo I. zona sanitarne zatite.

zona sanitarne zatite otvorenog vodotoka obuhvaa podruje neposrednog vodozahvata, korito i obalu vodotoka uz zahvat, crpne stanice, ureaj za kondicioniranje vode, graevine za uvanje izvorita te suprotnu obalu u irini od 10 m od ruba korita ako je korito vodotoka kod niskih voda ue od 20 m.

Granica I. zone sanitarne zatite otvorenog vodotoka u vodotoku mora biti udaljena najmanje 10 m od vodozahvatne graevine u svim smjerovima, a obiljeava se plutaama.

U I. zoni sanitarne zatite otvorenog vodotoka granica u odnosu na graevine na obali iznad razine visoke vode mora biti udaljena najmanje 10 m na sve strane od sljedeih graevina: vodozahvata, crpne stanice, ureaja za kondicioniranje vode, graevina za uvanje izvorita i mora se ograditi stabilnom ogradom.

HIDROTEHNIKE GRAEVINE 12/12

5. Obvezujue vodopravno miljenje?


graevine

February 1, 2015


Izdaju ga Hrvatske Vode.

Izdaje se za graenje i rekonstrukciju, promjenu tehnike, odnosno promjenu djelatnosti u postrojenjima odreenim posebnim propisima o izdavanju objedinjenih uvjeta zatite okolia i sastavni je dio rjeenja o objedinjenim uvjetima zatite okolia.

Obvezujue vodopravno miljenje ima sadraj: - vodopravnih uvjeta za graenje, odnosno - vodopravne dozvole za isputanje otpadnih voda te za koritenje voda.

Obvezujue vodopravno miljenje vai koliko i rjeenje o objedinjenim uvjetima zatite okolia.

6. Elementi sustava odvodnje otpadnih voda? Sustav javne odvodnje sainjavaju komunalne vodne graevine i ureaji koji slue za sakupljanje, proiavanje i konanu dispoziciju otpadnih voda koje otjeu iz sustava interne odvodnje i javnih povrina.

Kanalizacijska ili kanalska mrea, odnosno sporedna (sekundarna) i glavna (primarna) kanalska ili kolektorska mrea, kojom se otpadne vode sakupljaju i odvode do ureaja za proiavanje

Graevine kanalizacijske ili kanalske mree (crpne stanice, ulazna i prekidna okna, preljevne graevine), kojima se omoguuje ispravno funkcioniranje, upravljanje i odravanje mree

Ureaji za proiavanje otpadnih voda, kojima se otpadne vode proiavaju na stupanj koji je u skladu s propisanim standardima

Ispusti kojima se proiene (ili neproiene) otpadne vode isputaju u prijemnik 7. Tko moe crpiti septike jame? (to moe samo koncesionar, a ostalo tj. javnu

odvodnju moe obavljati firma osnovana od jed. lok. samouprave) Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se kao javna sluba. Javni isporuitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje je trgovako drutvo u kojem sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu imaju jedinice lokalne samouprave ili trgovaka drutva u kojima sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu izravno imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno ustanova kojoj je osniva jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave, u sklopu odluke o odvodnji otpadnih voda trebaju precizirati nain i uvjete davanja koncesije za crpljenje i pranjenje sabirnih i septikih jama. Koncesija za pruanje javne usluge ienja septikih i sabirnih jama daje se na razdoblje od 3 do 5 godina.

8. Vodna podruja u RH? Granice vodnih podruja utvruje Vlada RH i to su: 1. vodno podruje rijeke Dunav i 2. jadransko vodno podruje. Povrinske vode dijele se na vode I. i II. reda. Popis voda I. reda, utvruje Vlada RH. Ostale povrinske vode su vode II. reda. Vodna podruja se mogu podijeliti na: 1. podruja podslivova, 2. podruja malih slivova i 3. sektore.


graevine

February 1, 2015


Granice podslivova, podruja malih slivova i sektora utvruju se pravilnikom ministra, na prijedlog Hrvatskih voda.

9. Tko donosi vodopravne akte, koji su upravni, to obrauje Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata?

Radi postizanja utvrenih ciljeva upravljanja vodama izdaju se vodopravni akti. Vodopravni akti su (koji su upravni), [tko ih donosi]: 1. vodopravni uvjeti (upravni akt), [HV] 2. obvezujue vodopravno miljenje, [HV] 3. vodopravna potvrda, [HV] Izdaje se u obliku klauzule na vodopravnim uvjetima ili na rjeenju o objedinjenim uvjetima zatite okolia, meutim u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja, vodopravni uvjeti/potvrda izdaju se naknadno pisanim putem u skladu s posebnim propisom koji ureuje gradnju. 4. vodopravna dozvola (upravni akt), [HV] 5. posebni uvjeti prikljuenja, [JAVNI ISPORUITELJ VODNE USLUGE] 6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja. Izdaje se u obliku klauzule

Obrauje: sadraj, oblik, nain izdavanja i prijenos vodopravnih akata, osnove za odbijanje izdavanja vodopravnih akata, izdavanje izvoda, sadraj i nain voenja oevidnika, posebni trokovi u vezi s izdavanjem vodopravnih akata i nain njihova snoenja te pohranu i uvanje vodopravnih akata.


Ispitivaica takoer dobra. Pita po prezentaciji koju dri na pripremnom seminaru DGIZ-a.

Takoer, uvijek je ista ispitivaica.

10. Planski dokumenti? Nabrojati i ono malo teksta uz njih. Strategija upravljanja vodama

Strategiju upravljanja vodama donosi Hrvatski sabor. Strategija upravljanja vodama je planski dokument kojim se utvruju vizija, misija, ciljevi i zadaci dravne politike u upravljanju vodama u dugoronom razdoblju. Strategija upravljanja vodama usklauje se s drugim stratekim dokumentima koje donosi Hrvatski sabor. Strategija upravljanja vodama usklauje se periodino sukladno promjenama koje nastaju u vodnom sustavu, gospodarskom i drutvenom razvoju.

Plan upravljanja vodnim podrujima Plan upravljanja vodnim podrujima donosi Vlada RH. Plan upravljanja vodnim podrujima donosi se za razdoblje od 6 godina, nakon ega se mijenja i dopunjuje za razdoblje od narednih 6 godina. O izvrenju Plana upravljanja vodnim podrujima podnosi se izvjee Hrvatskom saboru svake 3 godine. Izvjee izrauju HV.

Viegodinji programi gradnje Vlada RH donosi viegodinje programe gradnje komunalnih vodnih graevina, regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina za melioracije, koje izrauju HV.

Financijski plan Hrvatskih voda (na godinjoj razini) Financijski plan Hrvatskih voda izrauje se sukladno odredbama Zakona o proraunu kojima se ureuju financijski planovi izvanproraunskih korisnika.

izdaju se u postupcima koji su zapoeti primjenom propisa iz podruja: zatite okolia, prostornog ureenja odnosno

gradnje.


graevine

February 1, 2015


Plan upravljanja vodama i detaljni planovi ureeni Zakonom (na godinjoj razini) Za upravljanje vodama na godinjoj razini donosi se Plan upravljanja vodama koji mora biti sukladan financijskom planu Hrvatskih voda i Planu upravljanja vodnim podrujima.

Kod donoenja planskih dokumenata obavezno je sudjelovanje javnosti. 11. Vodopravni akti. Nabrojati, koji su upravni, to to znai? Detaljnije o obvezujuem

vodopravnom miljenju. VIDI 9. Upravni akt je autoritativna odluka s kojom javnopravna tijela rjeavaju o pravima i

obvezama pojedinaca u konkretnoj upravnoj stvari na jednostran nacin, a izaziva

neposredan pravni uinak.

Obvezujue vodopravno miljenje: izdaju ga HV.

izdaje se za graenje i rekonstrukciju, promjenu tehnike, odnosno promjenu djelatnosti u postrojenjima odreenim posebnim propisima o izdavanju objedinjenih uvjeta zatite okolia i sastavni je dio rjeenja o objedinjenim uvjetima zatite okolia.

sadraj:

vodopravnih uvjeta za graenje, odnosno

vodopravne dozvole za isputanje otpadnih voda te za koritenje voda.

Vai koliko i rjeenje o objedinjenim uvjetima zatite okolia. 12. Tko moe biti javni isporuitelj vodne usluge?

Javni isporuitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje je trgovako drutvo u kojem sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu imaju jedinice lokalne samouprave ili trgovaka drutva u kojima sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu izravno imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno ustanova kojoj je osniva jedinica lokalne samouprave. Javni isporuitelj vodne usluge ne moe obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

13. Zone sanitarne zatite izvorita sa zahvaanjem povrinskih voda, nabrojati. Koliko zona ima za zahvat iz otvorenih vodotoka, koliki prostor obuvaa?

Zone sanitarne zatite akumulacija i jezera su:

zona ogranienja i nadzora III. zona,

zona strogog ogranienja i nadzora II. zona i

zona strogog reima zatite i nadzora I. zona. Za vienamjenske akumulacije utvruje se samo I. zona prema kriterijima

Za zahvat vode iz otvorenog vodotoka utvruje se samo I. zona sanitarne zatite. I. zona sanitarne zatite otvorenog vodotoka obuhvaa podruje neposrednog vodozahvata, korito i obalu vodotoka uz zahvat, crpne stanice, ureaj za kondicioniranje vode, graevine za uvanje izvorita, te suprotnu obalu u irini od 10 m od ruba korita ako je korito vodotoka kod niskih voda ue od 20 m. Granica I. zone sanitarne zatite otvorenog vodotoka u vodotoku mora biti udaljena najmanje 10 m od vodozahvatne graevine u svim smjerovima, a obiljeava se plutaama. U I. zoni sanitarne zatite otvorenog vodotoka granica u odnosu na graevine na obali iznad razine visoke vode mora biti udaljena najmanje 10 m na sve strane od slijedeih graevina: vodozahvata, crpne stanice, ureaja za kondicioniranje vode, graevina za uvanje izvorita i mora se ograditi stabilnom ogradom.


graevine

February 1, 2015


VIDI 4. 14. Obrana od poplava, mjere obrana.

Mjere obrane od poplava su:

mjere planiranja, studijskih poslova i praenja vodnog reima,

mjere ureenja voda,

preventivne pripremne radnje,

neposredne mjere redovite i izvanredne obrane od poplava,

radnje nakon prestanka redovite obrane od poplava. HIDROTEHNIKE GRAEVINE 04/13

15. Vodopravni uvjeti? Vodopravni uvjeti su upravni akt. Izdaju ih HV. Vodopravnim uvjetima odreuju se tehniki i drugi zahtjevi kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru radi usklaenja s odredbama ZOV-a i propisima donesenim na temelju njega. Vodopravni uvjeti su potrebni za: 1. zahvate u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola, odnosno odgovarajui akt za graenje prema propisima o prostornom ureenju i gradnji za ije je izdavanje dostatan idejni projekt,

mijenjaju se kada se prema propisima o prostornom ureenju i gradnji mijenja lokacijska dozvola,

vae dok vai lokacijska dozvola. 2. izradu glavnog projekta za zahvate u prostoru za koje se prema propisima o prostornom ureenju i gradnji ne izdaje lokacijska dozvola,

mijenjaju se kada se prema propisima o prostornom ureenju i gradnji mijenja odgovarajui akt za graenje sukladno propisima o prostornom ureenju i gradnji za ije je izdavanje dostatan idejni projekt,

vae dok vai odgovarajui akt za granenje sukladno propisima o prostornom ureenju i gradnji za ije je izdavanje dostatan idejni projekt.

3. izvoenje regionalnih i detaljnih geolokih istraivanja, vodoistranih radova te drugih radova koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na vodni reim, a za koje se, prema posebnim propisima o prostornom ureenju i gradnji, ne izdaje lokacijska dozvola,

vae 2 godine od njihove konanosti. 4. koritenje voda za gospodarski uzgoj riba i drugih vodenih organizama u postupku davanja zakupa za ribnjake i 5. u drugim sluajevima gdje je to propisano ZOV-om. Vodopravni uvjeti nisu potrebni: 1. za graenje ili rekonstrukciju graevina u kojima se voda koristi iskljuivo za pie i sanitarne potrebe (stambene granevine i poslovne granevine bez proizvodnih, servisnih, skladinih i slinih prostora), ako se te graevine prikljuuju na komunalne vodne granevine i 2. kada se izdaje obvezujue vodopravno miljenje, ali ako se ove graevine grade, odnosno rekonstruiraju u ureenom ili neureenom inundacijskom podruju vodopravni uvjeti su potrebni.

16. Vodna podruja? Za upravljanje rijenim slivovima na dravnom podruju RH utvruju se vodna podruja: 1. vodno podruje rijeke Dunav i 2. jadransko vodno podruje.


graevine

February 1, 2015


Granice vodnih podruja utvruje Vlada Republike Hrvatske. 17. Tko ima pravo obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe? Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se kao javna sluba.

Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje od interesa su za JLS na uslunom podruju. JLS su dune osigurati obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. JRS imaju u djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje ovlasti i obveze propisane ZOV-om.

Djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju javni isporuitelji vodne usluge (JIVU). Iznimno, JLS mogu drugim pravnim, odnosno fizikim osobama dati koncesiju za pruanje javne usluge proiavanja otpadnih voda i/ili izvoenje ili projektiranje i izvoenje radova u djelatnosti proiavanja otpadnih voda te pruanje javne usluge pranjenja i odvoza otpadnih voda iz septikih i sabirnih jama.

18. Vodoopskrbna podruja, aglomeracije? Vlada Republike Hrvatske uredbom uspostavlja usluna podruja i odreuje njihove granice.

Usluno podruje obuhvaa jedno ili vie vodoopskrbnih podruja i/ili podruja

aglomeracija. Aglomeracija je podruje na kojem su stanovnitvo i/ili gospodarske djelatnosti

dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do ureaja za proiavanje otpadnih voda ili do krajnje toke isputanja;

Vodno podruje je povrina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili vie susjednih rijenih slivova s njihovim pripadajuim podzemnim, prijelaznim i priobalnim vodama, koje je glavna jedinica za upravljanje rijenim slivovima.

19. Sanitarna zatita izvorita u kru? Zone sanitarne zatite izvorita sa zahvaanjem vode iz vodonosnika s meuzrnskom

poroznosti su: III. zona - ogranienja i nadzora, utvruje se osobito radi smanjenja rizika oneienja podzemne vode od teko razgradivih opasnih i oneiujuih tvari.

obuhvaa podruje izvan granice II. Zone do izraunate granice podruja napajanja za min. vrijeme zadravanja vode u podzemlju hor. toka, prije ulaza u vodozahvatnu gra. za izvorita:


graevine

February 1, 2015


< 20 l/s u trajanju od 5 godina

20 100 l/s u trajanju od 15 godina

> 100 l/s u trajanju od 25 godina II. zona - strogog ogranienja i nadzora, utvruje se radi smanjenja rizika od oneienja podzemnih voda patogenim mikroorganizmima i drugih tetnih utjecaja koji se mogu pojaviti tijekom zadravanja vode u podzemlju.

obuhvaa podruje izvan I. zone do linije od koje podzemna voda ima min. vrijeme zadravanja u podzemnju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatnu graevinu. Ukoliko je vertikalni tok vode vei od 50 dana II. Zona sanitarne zatite se ne odreuje.

I. zona - strogog reima zatite i nadzora, utvruje se radi zatite izvorita, vodozahvatnih graevina i njihove neposredne okolice od bilo kakvog oteenja, oneienja vode te drugih sluajnih ili namjernih tetnih utjecaja.

granica mora biti udaljena od vodozahvatnih gra. najmanje 10 m na sve strane i mora biti ograena stabilnom ogradom visine dovoljne da sprijei ulazak neovlatenim osobama.

zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za zahvaanje, kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni sustav

Zone sanitarne zatite izvorita sa zahvaanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti su:

IV. zona - ogranienja, obuhvaa sliv izvorita izvan III. zone s moguim teenjem kroz pukotinsko i pukotinsko kavernozno podzemlje u uvjetima velikih voda, do vodozahvata u razdoblju od:

10 do 20 dana za izvorita maksimalnog kapaciteta do 20 l/s (*), 20 do 40 dana za izvorita maksimalnog kapaciteta od 20 l/s do 100 l/s(*), 40 do 50 dana za izvorita maksimalnog kapaciteta veeg od 100 l/s *(u smislu

dinamike crpljenja). III. zona - ogranienja i nadzora, obuhvaa dijelove sliva od vanjske granice II. zone do granice s koje je mogue teenje kroz podzemlje do vodozahvata u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno podruja s kojih su utvrene prividne brzine podzemnih teenja od 1 do 3 cm/s, odnosno podruje koje obuhvaa preteiti dio slivnog podruja (klasini statistiko-hidrogeoloki sliv) II. zona - strogog ogranienja i nadzora, obuhvaa glavne podzemne drenane smjerove u neposrednom slivu izvorita, s moguim teenjem kroz pukotinski sustav vodonosnika do zahvata vode u trajanju do 24 sata, odnosno podruja s kojih su utvrene prividne brzine podzemnih teenja, u uvjetima velikih voda, vee od 3,0 cm/s, odnosno unutarnji dio klasinog priljevnog podruja. I. zona - strogog reima zatite i nadzora, obuhvaa neposredno naplavno podruje zahvata vode, izvor vodonosnika sa pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti, kaptau, crpne stanice, ureaje za kondicioniranje vode, graevine za uvanje mjesta umjetnog napajanja vodonosnika sa pukotinskom poroznosti, bez obzira na udaljenost od zahvata vode. Kod velikih naplavnih povrina na strmom i nepristupanom terenu, I. se zona moe podijeliti

na I.A. i I. B. zonu. I. zona i I.A. zona moraju biti ograene.

Nauila sam samo ono s predavanja sa seminara i to je bilo dovoljno, ena je zakon.


graevine

February 1, 2015



20. Dravni plan obrane od poplava? Mjere obrane od poplava su: mjere planiranja, studijskih poslova i praenja vodnog reima, mjere ureenja voda, preventivne pripremne radnje, neposredne mjere redovite i izvanredne obrane od poplava, radnje nakon prestanka redovite obrane od poplava. Dravni plan obrane od poplava sadri: teritorijalne jedinice za obranu od poplava,

nositelje obrane od poplava, stadije obrane od poplava, mjere obrane od poplava ukljuivo i preventivne mjere, odredbe o sadraju provedbenih planova obrane od poplava koje donose Hrvatske vode, odredbe o donositelju i sadraju logistikih planova za sluaj poplava koji odreuju:

mjere sklanjanja i spaavanja, rad hitnih slubi i drugih bitnih slubi u uvjetima poplava, opskrba vodom, hranom i sl.,

odredbe o upravljanju obranom od poplava s obvezama i pravima rukovoditelja obrane i poplava, odredbe o sustavu za obavjeivanje i upozoravanje i odredbe o sustavu veza. Dravni plan obrane od poplava sadri i mjere za obranu od leda na vodotocima, kao i ciljeve za upravljanje rizicima od poplava ureuju se planovima upravljanja rizicima od poplava.

Teritorijalne jedinice za obranu od poplava su: vodna podruja, sektori, branjena podruja i dionice.

Vodna podruja su teritorijalne jedinice za planiranje i izvjeivanje u upravljanju rizicima od poplava, njihove granice odreena su ZOV. Na razini vodnog podruja procjenjuje se rizik od poplava, izrauju se karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava i donose se planovi upravljanja rizicima od poplava. Sektori su glavne operativne teritorijalne jedinice za provedbu obrane od poplava, njihove granice odreene su pravilnikoim. Na razini sektora provodi se koordinacija i operativno upravljanje obranom od poplava na svim branjenim podrujima u granicama sektora. Branjena podruja su temeljne jedinice za provedbu obrane od poplava, njihove granice odreena su pravilnikom. Na razini branjenih podruja provodi se operativno upravljanje obranom od poplava, provode se nalozi Glavnog centra obrane od poplava i sa razine sektora. Dionice su najnie teritorijalne jedinice unutar branjenih podruja, na kojima se kod nastupa opasnosti od poplava prate stanja i izravno provodi obrana od poplava na zatitnim vodnim graevinama. Broj i oznaka dionica utvruje se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava.

21. Zone sanitarne zatite izvorita kr? VIDI 19.


23. Red prvenstva kod koritenja voda? Koritenje voda za opskrbu stanovnitva vodom za: pie i sanitarne potrebe,


graevine

February 1, 2015


potrebe protupoarne zatite i potrebe obrane

ima prednost u odnosu na koritenje voda za ostale namjene. Ovisno o specifinim potrebama i uvjetima, na pojedinim dijelovima vodnog podruja moe se odrediti red prvenstva koritenja voda uz obvezno davanje prvenstva gore navedenim namjenama. Odluku o redu prvenstva donosi ministar, uz prethodno miljenje JRS-a.

Prvenstvo u koritenju voda iz izvorita i drugih leita za pie i sanitarne potrebe, za potrebe protupoarne zatite i obrane u opsegu koji odgovara njegovim potrebama ima vodoopskrbno podruje na kojem se nalazi izvorite, odnosno druga leita.

24. to treba imati isporuitelj vodne usluge da bi se mogao baviti tom djelatnou? (strunu osposobljenost radnika i tehniku opremljenost), javna vodoopskrba.

VIDI 30. HIDROTEHNIKE GRAEVINE 11/13

25. Naela zakona o vodama? Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijee koje treba

uvati, tititi i mudro i racionalno koristiti. Vodama se upravlja prema naelu jedinstva vodnog sustava i naelu odrivog

razvitka kojim se zadovoljavaju potrebe sadanje generacije i ne ugroavaju pravo i mogunost buduih generacija da to ostvare za sebe.

Upravljanje vodama prilagoava se globalnim klimatskim promjenama. Za koritenje voda koje prelazi granice opeg koritenja, kao i za svako pogoranje

stanja voda, plaa se naknada razmjerno koristi, odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju vodnih tijela, potujui ekonomsko vrednovanje voda, povrat trokova njezinog koritenja i zatite vodnoga okolia.

Zatita i koritenje voda temelji se na naelu predostronosti, poduzimanja preventivnih mjera, otklanjanja tete nanijete vodnom okoliu na mjestu njezinog nastanka te naelima oneiiva plaa, odnosno korisnik plaa.

Pri provedbi aktivnosti na ouvanju, zatiti i koritenju voda, nadlena tijela odnosno nadlene pravne osobe sukladno Zakonu donose odluke to blie mjestu gdje je voda izloena nekom utjecaju ili gdje se koristi.

Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na naelima solidarnosti, prvenstva u potrebama, hitne slube, trajne imobilizacije i mobilizacije; planira se i koordinira na razini vodnog podruja u cilju smanjenja rizika od tetnih posljedica poplava, posebno po ivot, zdravlje i imovinu ljudi, okoli, kulturnu batinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu.

U donoenju planskih dokumenata, osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti. Upravljanje vodama koje ima prekogranini utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim

dravama, sklapanjem i provedbom meunarodnih ugovora, obavjeivanjem o prekograninim utjecajima na vode i vodni okoli.

Vode su ope dobro i imaju osobitu zatitu RH Vode u tijelima povrinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava

vlasnitva i dr. stvarnih prava. Vode se koriste i na njima se stjeu prava na nain i pod uvjetima utvrenim ZOV. 26. Aglomeracija?


graevine

February 1, 2015


Aglomeracija je podruje na kojem su stanovnitvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do ureaja za proiavanje otpadnih voda ili do krajnje toke isputanja;

27. Ope i slobodno koritenje voda? Ope koritenje voda

Svakome je doputeno koritenje voda za osobne potrebe, na nain i u koliinama koje ne iskljuuju druge od jednakog koritenja (ope koritenje voda). Ope koritenje voda obuhvaa osobito: 1. zahvaanje povrinske i podzemne vode iz prvoga vodonosnoga sloja za: pie, kuhanje, grijanje, odravanje istoe, sanitarne i druge potrebe u kuanstvu i 2. koritenje povrinskih voda za kupanje, sport i rekreaciju i druge sline namjene. Ne obuhvaa koritenje voda za navodnjavanje neovisno o veliini povrine.

Slobodno koritenje voda Vlasnik odnosno ovlatenik drugog stvarnog prava na zemljitu moe slobodno upotrebljavati i koristiti: 1. oborinske vode koje se skupljaju na njegovom zemljitu, 2. vode koje izviru na njegovom zemljitu, ako do granice tog zemljita ne stvaraju vodotok, to jest, ne otjeu izvan granica tog zemljita, u granicama opeg koritenja voda te 3. podzemne vode na njegovom zemljitu, u granicama opeg koritenja voda. Za svako koritenje voda koje prelazi opseg opeg koritenja voda, odnosno slobodnog

koritenja voda, potreban je ugovor o koncesiji ili vodopravna dozvola za koritenje voda.

28. Koji dokument treba za vodoistrane radove za npr. kopanje zdenca vodopravni uvjeti?

VIDI 15. 29. Obvezujue vodopravno miljenje?

VIDI 5. 30. Uvjeti za isporuitelja usluge vodoopskrbe? (struna osposobljenost, tehnika

opremljenost) Za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, pravne osobe moraju ispunjavati:

posebne uvjete tehnike opremljenosti te Tehnika opremljenost javnog isporuitelja odnosi se na najmanji potrebni opseg opreme i strojeva za upravljanje i odravanje graevina za javnu vodoopskrbu.

brojnosti i strunosti zaposlenika. Najmanji potrebni broj i struna osposobljenost zaposlenika odreuje se u odnosu na duinu graevina za javnu vodoopskrbu, odnosno kapacitet izvorita. Ispunjenje uvjeta utvruje Ministarstvo rjeenjem u upravnom postupku. HIDROTEHNIKE GRAEVINE 12/13

31. Vodopravni akti? (nabrojati, koji su upravni akti, vodopravna dozvola detaljno) VIDI 9. Vodopravnom dozvolom odreuje se namjena, mjesto, nain, uvjeti i opseg koritenja voda, isputanja proienih i neproienih otpadnih voda, opasnih i drugih tvari koje mogu uzrokovati oneienje voda. Vodopravna dozvola potrebna je za isputanje otpadnih voda i za koritenje voda.

Vodopravna dozvola za isputanje otpadnih voda


graevine

February 1, 2015


potrebna je za svako isputanje voda za koje se propisuju granine vrijednosti emisija, nije potrebna za: isputanje oborinskih voda, otpadnih voda koje nisu tehnoloke i kada se izdaje obvezujue vodopravno miljenje, VD sadri: doputene koliine otpadnih voda, granine vrijednosti emisija, obvezu monitoringa i dostavljanje podataka i dr. obaveze

Vodopravna dozvola za koritenje voda, izdaje se za: svako koritenje voda koje prelazi opseg opeg i slobodnog koritenja voda, zahvaanje voda za potrebe javne vodoopskrbe, osim za koritenje voda za koje se izdaje koncesija VD se odreuje: namjena, mjesto, nain, uvjeti i opseg koritenja voda te drugi uvjeti, VD nije potrebna za: ope i slobodno koritenje voda, koritenje voda iz graevina javne vodoopskrbe, graenje i odravanje vodnih graevina u vlasnitvu JLP(R)S, unutarnju plovidbu, koritenje voda za uzgoj slatkovodnih riba i drugih vodenih organizama, pojedinano splavarenje, vonju kanuima i slinim plovilima, postavljanje plutajuih ili ploveih objekata osim za obavljanje ugostiteljske ili druge gospodarske djelatnosti. Vodopravne dozvole izdaju Hrvatske vode. Vodopravne dozvole izdaju se na odreeno vrijeme, a najdue na vrijeme od 15 godina.

32. Tko je isporuitelj javnih usluga? (komunalna drutva, u ijoj su nadlenosti - jls) VIDI 17.

33. Zone sanitarne zatite kra? (sve o pukot. i pukot.-kavernoznoj poroznosti, to kad su povrine velike, tko je nadlean kad su velike povrine slivova - upanija)?

VIDI 19. HIDROTEHNIKE GRAEVINE 01/14

34. to je to aglomeracija (definicija)? VIDI 26.

35. Zatiena podruja (samo nabrojati)? Gdje je radi zatite voda i vodnoga okolia potrebno provesti dodatne mjere zatite, odreuju se zatiena podruja podruja posebne zatite voda. Zatiena podruja podruja posebne zatite voda su: vodna tijela iz kojih se zahvaaju vode namijenjene ljudskoj potronji koja osiguravaju u prosjeku >10 m3/dan ili opskrbljuju >50 ljudi ili su rezervirana za te namjene, podruja pogodna za zatitu gospodarski znaajnih vodenih organizama, podruja za kupanje i rekreaciju, podruja podlona eutrofikaciji i podruja ranjiva na nitrate, podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta gdje je odravanje ili poboljanje stanja voda bitan element njihove zatite i podruja loe izmjene voda priobalnim vodama, osjetljivost kojih se ocjenjuje u odnosu na isputanje komunalnih otpadnih voda.

36. Planski dokumenti upravljanja vodama (nabrojati)? Planski dokumenti upravljanja vodama su: 1. Strategija upravljanja vodama, 2. Plan upravljanja vodnim podrujima, 3. Viegodinji programi gradnje, 4. Financijski plan Hrvatskih voda, 5. Plan upravljanja vodama i


graevine

February 1, 2015


6. Detaljni planovi ureeni ZOV-om. 37. Strategija upravljanja vodama (tko ju donosi, na koliko dugo, od kada vrijedi trenutna

strategija)? Strategiju upravljanja vodama (SUV) donosi Hrvatski sabor. SUV usklauje se periodino sukladno promjenama koje nastaju u vodnom sustavu, gospodarskom i drutvenom razvoju. Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2008. donio je SUV. SUV je planski dokument kojim se utvruju vizija, misija, ciljevi i zadaci dravne politike u upravljanju vodama u dugoronom razdoblju. SUV zasniva se na znanstvenim istraivanjima, kontinuiranom praenju rasporeda stanja i pojava u vezi s vodama i njihovim koritenjem, uvaavanju specifinosti vodne problematike svakog vodnog podruja i cjelovite zatite okolia. Usklauje se s drugim stratekim dokumentima koje donosi Hrvatski sabor.

38. Ope koritenje voda, slobodno koritenje (ukratko objasniti)? VIDI 27.

39. Vodopravna dozvola (ukratko objasniti za to se izdaje)? VIDI 31.

40. Tko moe biti javni isporuitelj vodnih usluga, koje uvjete mora ispunjavati za obavljanje djelatnosti?

VIDI 12. VIDI 30.

41. Zone sanitarne zatite izvorita sa zahvaanjem vode iz vodonosnika s meuzrnskom poroznosti, tko donosi odluku o odreivanju zona sanitarne zatite?

VIDI 19. Odluku o zatiti izvorita, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda, donosi: 1. predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave, ako je zona na podruju jedinice lokalne samouprave, 2. predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave, na prijedlog jedinice lokalne samouprave, ako se zona prostire na podruju vie jedinica lokalne samouprave u sastavu iste jedinice podrune (regionalne) samouprave, 3. sporazumno predstavnika tijela jedinica podrune (regionalne) samouprave, na prijedlog jedinice lokalne samouprave, ako se zona prostire na podruju vie jedinica podrune (regionalne) samouprave. Ako tijela ne donesu odluku o zatiti izvorita, istu e donijeti ministar i ona e ostati na snazi do donoenja odluke tijela.

Ispitivaica super. Kratka pitanja i odgovori. Ispitivanje trajalo oko 5 min.


42. Vodopravne dozvole? VIDI 31.

43. Graevine javne odvodnje - nabrojati, kad se koriste lagune, podmorski ispust (dozani bazen)?

Vodne graevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu: 1. regulacijske i zatitne vodne graevine nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajue im graevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice,


graevine

February 1, 2015


slapita, graevine za zatitu od erozija i bujica i druge graevine pripadajue ovim graevinama; 2. komunalne vodne graevine: 2.1. graevine za javnu vodoopskrbu akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptae i druge zahvatne graevine na vodnim tijelima), ureaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mrea, 2.2. graevine za javnu odvodnju kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mjeoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, ureaji za proiavanje otpadnih voda, ureaji za obradu mulja nastalog u postupku proiavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge graevine pripadajue ovim graevinama, ukljuujui sekundarnu mreu; 3. vodne graevine za melioracije: 3.1. graevine za melioracijsku odvodnju su graevine iz stavka 2. ovoga lanka, 3.2. graevine za navodnjavanje akumulacijske i druge zahvatne graevine, razvodna mrea i druge graevine pripadajue ovim graevinama, 3.3. mjeovite melioracijske graevine su graevine iz podtoke 3.1. i 3.2. ove toke; 4. vodne graevine za proizvodnju elektrine energije brane, akumulacije, dovodni i odvodni kanali, tuneli i druge graevine, ureaji i oprema pripadajui ovim graevinama; 5. graevine za unutarnju plovidbu objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i luke graevine, sukladno posebnim propisima o plovidbi i lukama unutarnjih voda. Vodne graevine od interesa su za Republiku Hrvatsku, kao i njihovo graenje i odravanje.

Lagune se koriste za proiavanje komunalnih otpadnih voda i otpadnih voda poljoprivredne industrije. Koriste se za bioloko ili naknadno (sekundarno) proiavanje, ime se uklanjaju oneienja u otpadnim vodama (organske i anorganske krutine u otopljenom i koloidnom stanju, mikroorganizmi, hranjive soli, pesticidi, detergenti, otrovne i radioaktivne tvari).

Podmorski ispusti su graevine kojima se neproiene ili proiene otpadne vode isputaju u prijemnik. Dozani bazeni osiguravaju odgovarajui protok i brzinu u cijevovodu ispusta. Koriste se radi to manjeg uticaja isputenih voda na kvalitetu mora.

44. Uredba o standardu kakvoe voda - to propisuje, elementi za utvrivanje stanja voda?

Uredba propisuje standard kakvoe voda za povrinske vode, ukljuivo i priobalne vode i vode teritorijalnog mora te podzemne vode, posebni ciljevi zatite voda, kriteriji za utvrivanje ciljeva zatite voda, uvjeti za produenje rokova za postizanje ciljeva zatite voda, elementi za ocjenjivanje stanja voda, monitoring stanja voda i izvjetavanje o stanju voda.

Uredba se ne primjenjuje na vode namijenjene ljudskoj potronji, osim voda u tijelima povrinskih i podzemnih voda te na prirodne mineralne, prirodne izvorske i stolne vode koje se stavljaju na trite u bocama i drugoj ambalai.

POVRINSKE VODE

Stanje povrinskih voda odreuje se na temelju ekolokog i kemijskog stanja tijela ili skupine tijela povrinskih voda:

Ekoloko stanje povrinskih voda ocjenjuje se u odnosu na bioloke, hidromorfoloke i osnovne fizikalno-kemijske i kemijske elemente koji prate bioloke elemente.


graevine

February 1, 2015


Kemijsko stanje povrinskih voda ocjenjuje se u odnosu na pokazatelje kemijskog stanja.

Na umjetna i znatno promjenjena tijela pov. voda primjenjuju se elementi za ocjenjivanje stanja onih prirodnih tijela pov. voda koja su im najslinija.

Stanje umjetnih i znatno promjenjenih tijela pov.voda odreuje se na temelju ekolokog potencijala i kem. stanja tijela ili skupine tijela.

PODZEMNE VODE

Stanje podzemnih voda odreuje se na temelju koliinskog i kem. stanja tijela podz. voda. Elementi za ocijenu stanja podzemnih voda:

Koliinsko stanje:

razina podzemne vode,

izdanost

Kemijsko stanje:

openito elektrina vodljivost, otopljeni kisik, pH vrijednost,

oneiujue tvari nitrati, amonij, specif. oneiujue tvari.

Ocjena i klasifikacija stanja tijelo podzemne vode razvrstava se na temelju rezultata ocjene elemenata kakvoe u kategorije stanja:

dobro stanje i

loe stanje. Kakvoa vode namjenjene ljudskoj potronji odreuje se kroz pokazatelje zdravstvene ispravnosti vode za pie sukladno propisima o hrani. Kakvoa prirodnih mineralnih voda, prir. izvorskih voda i stolnih voda koje se stavljaju na trite u bocama i dr. ambalai ureuje se propisima o hrani.

45. Upravljanje rizicima od poplava? Za potrebe operativnoga upravljanja rizicima od poplava Vlada Republike Hrvatske donosi Dravni plan obrane od poplava. Obrana od poplava provodi se po vodnim podrujima, branjenim podrujima, sektorima i dionicama. Dravni plan obrane od poplava objavljuje se u Narodnim novinama.

Plan upravljanja rizicima od poplava sastavni je dio Plana upravljanja vodnim podrujima.

Ciljevi za upravljanje rizicima od poplava ureuju se planovima upravljanja rizicima od poplava.

Plan upravljanja rizicima od poplava sadri:

Ciljeve za upravljanje rizicima od poplava,

Mjere za ostvarenje tih ciljeva, ukljuujui preventivne mjere, zatitu, pripravnost, prognozu poplava i sustave za obavjetavanje i upozoravanje.

Upravljanje rizicima od tetnog djelovanja voda obuhvaa:

izradu predhodne procjene rizika od poplava

izradu i provedbu planova upravljanja rizicima od poplava i Dravnog plana obrane od poplava, provedbenih i logistikih planova uz taj plan

ureenje voda

provedbu redovite i izvanredne obrane od poplava, provedbu obrane od leda na vodotocima, zatitu od erozija i bujica, osnovnu melioracijsku odvodnju i provedbu ogranienja prava vlasnika i drugih posjednika zemljita.


graevine

February 1, 2015


HIDROTEHNIKE GRAEVINE 7/14 46. Uvjeti koje moraju ispunjavati javni isporuitelji vodne usluge?

VIDI 30. 47. Posebni uvjeti prikljuenja (koji su i tko ih izdaje, na koji period se izdaju 2 godine)?

Graevine i druge nekretnine mogu se prikljuiti na komunalne vodne graevine sukladno odluci o prikljuenju koju donosi predstavniko tijelo jedinica lokalne samouprave na prijedlog isporuitelja vodne usluge. Posebnim uvjetima prikljuenja odreuju se tehniki zahtjevi kojima mora udovoljiti graevina, a odnose se na njeno prikljuenje na vodne graevine za javnu vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda. Posebne uvjete prikljuenja izdaje javni isporuitelj vodne usluge. Potrebni za zahvate za koje se izdaje lok. dozvola, rjeenje o uvjetima graenja ili drugi akt za graenje. Odlukom se utvruje postupak prikljuenja i rokovi za prikljuenje. Vlasnik graevine, odnosno vlasnik druge nekretnine duan je prikljuiti svoju graevinu, odnosno drugu nekretninu na komunalne vodne graevine sukladno odluci o prikljuenju, a najkasnije u roku od 1 godine od dana obavijesti isporuitelja vodne usluge o mogunosti prikljuenja. Posebni uvjeti prikljuenja osobito sadre:

tehniko-tehnoloke uvjete prikljuenja ukljuujui i uvjete ugradnje vodomjera,

obvezu ugradnje vodomjera,

plaanje trokova prikljuka na sustav javne odvodnje,

obvezu plaanja naknade za prikljuenje ukoliko je ista uvedena na podruju jedinice lokalne samouprave,

obvezu prijave poetka radova na izvedbi prikljuka isporuitelju vodne usluge te prijavu prikljuka uz potrebnu dokumentaciju,

obvezu isporuitelja vodne usluge o preuzimanju i putanju u rad prikljuka u odreenom roku ukoliko je isti izveden u skladu s tehnoloko-tehnikim uvjetima prikljuenja,

tehnike uvjete u odnosu na postojee i novoplanirane komunalne vodne graevine,

ostale uvjete ukoliko su potrebni. Uz zahtjev za izdavanje, prilae se:

tehniko rjeenje priklj. ili projekt vodovoda i kanalizacije s nainom prikljuenja,

podaci o lokaciji (opis lokacije, izvod iz katastarskog plana),

osnovni tehniki podaci o zahvatu (namjena, gabariti, kapacitet, i sl.),

tehniko-tehnoloko rjeenje za postrojenje, opis tehnolokog procesa,

podaci o potrebnim koliinama i kakvoi vode potrebne za opskrbu vodomgraevine,

podaci o koliinama, stupnju oneienja, planiranom nainu predobrade,

podaci o mjestu spoja internih vodova na vodne graevine javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda,

izvadak iz zemljine knjige za zemljinu esticu na kojoj se graevina nalazi ili se na njoj planira graditi,

kopiju katastarskog plana s ucrtanom graevinom,

posebni uvjeti utjecaja vodnih graevina (zatite),

dokaz da se graevina smatra postojeom po posebnom propisu.

?


graevine

February 1, 2015


48. Podruja posebne zatite? Gdje je radi zatite voda i vodnoga okolia potrebno provesti dodatne mjere zatite, odreuju se zatiena podruja podruja posebne zatite voda. Zatiena podruja podruja posebne zatite voda su:

vodna tijela (radi osiguranja prvenstva u koritenju voda za vodoopskrbu Hrvatske vode e posebno identificirati na svakom vodnom podruju:

1. sve vode namijenjene ljudskoj potronji koje osiguravaju u prosjeku vie vode od 10m/dan

ili opskrbljuje vie od 50 ljudi i

2. sva vodna tijela rezervirana za te namjene u budunosti),

podruja pogodna za zatitu gospodarski znaajnih vodenih organizama,

podruja za kupanje i rekreaciju,

podruja podlona eutrofikaciji i podruja ranjiva na nitrate,

podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta gdje je odravanje ili poboljanje stanja voda bitan element njihove zatite i

podruja loe izmjene voda priobalnim vodama, osjetljivost kojih se ocjenjuje u odnosu na isputanje komunalnih otpadnih voda.

Hrvatske vode izradit e registar ili registre zatienih podruja podruja posebne zatite voda saeci kojih e biti sastavni dio Plana upravljanja vodnim podrujima. Tijela ili osobe koje izrauju odluku o odreivanju i/ili zatiti podruja, duna su iste dostaviti Hrvatskim vodama u roku do 60 dana od dana donoenja odluke. Registar ili registri zatienih podruja moraju se redovito obnavljati i dopunjavati. HIDROTEHNIKE GRAEVINE 1/14 - PROJEKTANT

49. Planski dokumenti upravljanja vodama? VIDI 36.

50. Tko obavlja djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje? VIDI 12.

51. Zone sanitarne zatite za zahvaanje iz akumulacije i jezera (u biti samo nabrojati)? Zone sanitarne zatite akumulacija i jezera su: III. zona - ogranienja i nadzora, radi zatite akumulacije ili jezera od utjecaja s povrina u slivu akumulacije ili jezera. zona sanitarne zatite akumulacija i jezera obuhvaa pojas od granice II. zone do vanjske granice sliva akumulacije ili jezera II. zona - strogog ogranienja i nadzora, radi zatite akumulacije ili jezera od oneienja koje donose stalni ili povremeni dotoci vode. obuhvaa pojas irine najmanje 100 metara sa svake strane dotoka mjereno od vanjske granice I zone, a prostire se uz dotok do granice podsliva akumulacije ili jezera te pojas od 100 m uz akumulaciju ili jezero mjeren od vanjske granice I zone. I. zona - strogog reima zatite i nadzora. radi zatite akumulacija i jezera te vodozahvata od bilo kakvog oteenja, oneienja i zagaenja te drugih sluajnih ili namjernih tetnih utjecaja. obuhvaa akumulaciju odnosno jezero, branu, vodozahvatnu graevinu, crpnu stanicu, ureaj za kondicioniranje vode, graevina za uvanje izvorita, zatitne talonice na uu dotoka i zatitni pojas uz akumulaciju ili jezero u irini od 10 m od ruba vode pri najviem vodostaju.


graevine

February 1, 2015



53. Uvjeti prikljuenja? VIDI 47.

54. Dravni plan obrane od poplava? VIDI 20. HIDROTEHNIKE GRAEVINE 1/14

55. Vodno dobro i javno vodno dobro, definicije, koja je razlika meu njima? Vodno dobro ine zemljine estice koje obuhvaaju:

1. vodonosna i naputena korita povrinskih voda, 2. ureeno inundacijsko podruje, 3. neureeno inundacijsko podruje, 4. prostor na kojem je izvorite voda potreban za njegovu fiziku zatitu i prostor na kojem je izvorite, izdanosti najmanje 10 m3/dan, prirodne mineralne, termalne i prirodne izvorske vode potreban za njegovu fiziku zatitu a. prostor koji nije u vlasnitvu RH ne moe biti manji od 400 niti vei od 450m2 oko izvorita, tako da je izvorite u pravilu u sreditu toga prostora, b. prostor koji je u vlasnitvu RH je jedan hektar oko izvorita, tako da je izvorite u pravilu u sreditu toga prostora, ili iznimno manje povrine ako je zemljite u vlasnitvu RH na kojem je izvorite manje povrine od jednog hektara; i 5. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presuivanjem vode, njezinom diobom na vie rukavaca, naplavljivanjem zemljita ili ljudskim djelovanjem.

Javno vodno dobro ine zemljine estice koje su do dana stupanja na snagu ZOV (NN 107/95.) bile temeljem zakona ili temeljem bilo koje druge pravne osnove: ope dobro, javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, javno dobro vode, dravno vlasnitvo, vlasnitvo jedinice lokalne samouprave, drutveno vlasnitvo bez obzira tko je bio nositelj prava koritenja, upravljanja ili raspolaganja, odnosno koje su u zemljinoj knjizi bile upisane kao: javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, dravno vlasnitvo, vlasnitvo jedinice lokalne samouprave, drutveno vlasnitvo s naznakom ili bez naznake nositelja prava koritenja, upravljanja ili raspolaganja, openarodna imovina, ope dobro i sl. Javnim vodnim dobrom smatraju se sve do dokaza suprotnog i one zemljine koje do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu bile upisane u zemljinoj knjizi, odnosno koje su bile upisane u zemljinu knjigu, ali nitko nije naznaen kao njihov vlasnik. Javnim vodnim dobrom postaju i one zemljine koje se izvlaste ili otkupe u korist RH. Javno vodno dobro je javno dobro u opoj uporabi odnosno u javnoj uporabi, i u vlasnitvu je RH. Javno vodno dobro je neotuivo. Na javnom vodnom dobru ne moe neka druga osoba, dosjelou niti na drugi nain, stei pravo vlasnitva niti drugo stvarno pravo, osim prava slunosti i prava graenja. Osoba koja neovlateno koristi javno vodno dobro ne moe ostvariti posjedovnu zatitu.

56. Vodopravna dozvola, definicija, za to se izdaje, tko je izdaje, na koje razdoblje? VIDI 31.

57. to je potrebno osigurati u 1. zoni sanitarne zatite izvorita sa zahvaanjem vode iz vodonosnika s meuzrnskom poroznosti?

Slui odavanju i poboljanju vodnog

reima


graevine

February 1, 2015


I. zona utvruje se radi zatite izvorita, vodozahvatnih graevina i njihove neposredne okolice od bilo kakvog oteenja, oneienja vode te drugih sluajnih ili namjernih tetnih utjecaja. Granica I. zone mora biti udaljena od vodozahvatnih graevina najmanje 10 m na sve strane i mora biti ograena stabilnom ogradom visine dovoljne da sprijei ulazak neovlatenim osobama. U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za zahvaanje, kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni sustav.

58. Dravni plan obrane od poplava, nositelji obrane od poplava, razlika izmeu redovnih i preventivnih mjera obrane od poplava?

Dravni plan obrane od poplava ureuje: teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stadije obrane od poplava, mjere obrane od poplava, ukljuivo i preventivne mjere, nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava, s obvezama i pravima rukovoditelja obrane, sadraj provedbenih planova obrane od poplava, donositelja i sadraj logistikih planova za sluaj poplava, koji odreuju mjere

sklanjanja i spaavanja, rad hitnih slubi i drugih bitnih slubi u uvjetima poplava, opskrbu vodom, hranom i slino,

sustav za obavjeivanje i upozoravanje i sustav veza. Plan sadri i mjere za obranu od leda na vodotocima. Nositelji obrane od poplava usklauje svoje aktivnosti s Dravnom upravom za zatitu i

spaavanje, Ravnateljstvom policije, Hrvatskom vojskom, nadlenim medicinskim slubama, i

drugim hitnim slubama te pravnim osobama koje sukladno posebnim propisima upravljaju

prometnicama.

Nositelji obrane od poplava: Ministarstvo nadleno za vodno gospodarstvo usklauje politiku obrane od poplava na meunarodnim vodama s drugim dravama putem mehanizama meunarodnih vodnogospodarskih komisija. Provedbu mjera obrane provode Hrvatske vode. Hrvatske vode su nadlene za planiranje, organiziranje, financiranje i provedbu mjera obrane od poplava. Mjere ureenja voda izrauju Hrvatske vode, a donosi Vlada Republike Hrvatske. Hrvatske vode su dune obnavljati i popunjavati materijal i opremu za provedbu redovite i izvanredne obrane od poplava u skladitima obrane od poplava, te organizirati njihovo uvanje. Na razini RH ustrojit e se Glavni centar obrane od poplava, kao sredinja ustrojbena jedinica Hrvatskih voda za upravljanje redovitom i izvanrednom obranom od poplava. U Glavnom centru osigurava se sredinje upravljanje, glavna koordinacija, te se uspostavlja sustav veza i obavjeivanja o stanjima u obrani od poplava. Glavni centar obrane od poplava osigurava strunu i tehniku potporu glavnom rukovoditelju obrane od poplava. Obrana od poplava moe biti preventivna, redovita i izvanredna.

Preventivnu obranu od poplava ine radovi odravanja voda: 1. odravanje prirodnih i umjetnih vodotoka i drugih voda: 1.1. ienje i uklanjanje nanosa,


graevine

February 1, 2015


1.2. zemljani i slini radovi ureenja i odravanja obala, 1.3. zemljani radovi u inundacijskom podruju manjeg opsega, 1.4. krenje i koenje raslinja, 1.5. odravanje propusnosti propusta i prijelaza preko vodotoka; 2. odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina: 2.1. popravci na kruni i pokosima nasipa, 2.2. krenje, konja i radovi na vegetativnoj zatiti vodnih graevina, 2.3. popravci oteenih dijelova vodnih graevina; 3. odravanje graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju: 3.1. ienje, tehniko i vegetativno odravanje graevina i pojasa uz graevine, 3.2. zemljani radovi na manjim izmjenama na kanalskoj mrei, 3.3. odravanje izljeva ispusta drenanih cijevi, 3.4. odravanje graevina za sprjeavanje i otklanjanje erozija i sprjeavanje djelovanja bujica.

Redovitu i izvanrednu obranu od poplava ine mjere koje se poduzimaju neposredno pred nastup opasnosti plavljenja, tijekom trajanja opasnosti i neposredno nakon prestanka te opasnosti u svrhu nekodljivog protoka voda.

Neposredne mjere redovite i izvanredne obrane od poplava su: izrada prognoza veliine i vremena nailaska vodnog vala, uestali pregledi stanja ispravnosti regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i

graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju od vremena proglaenja pripremnog stanja obrane od poplava do njenog opoziva,

provedba potrebnih mjera i radnji na regulacijskim i zatitnim vodnim graevinama, te graevinama osnovne, a po potrebi i detaljne melioracijske odvodnje koje mogu posluiti prihvatu i evakuaciji velikih voda,

otklanjanje uzroka koji ometaju protok voda koritom vodotoka, stavljanje u funkciju izgraenih objekata za rastereenje velikih voda (oteretnih

kanala, retencija, akumulacija s retencijskim prostorom za prihvat velikih voda, ustava, preljeva, odvodnih tunela i slino),

izgradnja druge obrambene crte prije ili za vrijeme neposredne obrane od poplava ukoliko prijeti neposredna opasnost od podvira, prodora, ruenja ili prelijevanja zatitnih vodnih graevina,

u sluaju poplava prouzroenih nakupljanjem leda u vodotocima i stvaranjem ledenih barijera (epova) koje ometaju protjecanje vode, lomljenje ledenih povrina i sprjeavanje zaustavljanja i nagomilavanja ledenih masa u koritima vodotoka.

59. Razlika izmeu navodnjavanja i odvodnje, graevine za melioracije? Navodnjavanje je zahvaanje podzemnih i povrinskih voda i njihova isporuka radi

natapanja poljoprivrednog zemljita, sportskih terena ili drugoga zemljita. Odvodnja je sakupljanje otpadnih voda, njihovo dovoenje do ureaja za

proiavanje, proiavanja i izravno ili neizravno isputanje u povrinske vode i obrada mulja koji nastaje u procesu proiavanja.

(OTU) Graevine za melioracijsku odvodnju su: melioracijski kanali, putna mrea, propusti, drenae, stepenice, sifoni, epovi, mostovi i ploasti propusti, crpne stanice, ustave. (ZOV) Graevine za melioracijsku odvodnju su: kanali s pripadajuim crpnim stanicama, drenaama, betonskim propustima, epovima, sifonima, stepenicama, brzotocima,


graevine

February 1, 2015


oblagama za zatitu od erozija, ustavama i drugim pripadajuim graevinama, ureajima i opremom, i dijele se na: 1. graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju 2. graevine za detaljnu melioracijsku odvodnju

60. Nasipi, definicija, na koji nain se odravaju? Nasipi su:

graevine koje slue za obranu okolnog podruja od poplava, odnosno za spreavanje izlijevanja velikih voda iz korita vodotoka. Izvode se od svih prirodnih i prefabriciranih materijala koji su postojanih svojstava u vremenu eksploatacije.

Odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina su:

popravci na kruni i pokosima nasipa,

krenje, konja i radovi na vegetativnoj zatiti vodnih graevina,

popravci oteenih dijelova vodnih graevina. 61. Vodna podruja, nabrojati i tko odreuje granice?

Za upravljanje rijenim slivovima na dravnom podruju RH utvruju se vodna podruja: 1. vodno podruje rijeke Dunav i 2. jadransko vodno podruje. Granice vodnih podruja utvruje Vlada Republike Hrvatske. Prekogranini rijeni slivovi ujedno su u sastavu meunarodnih vodnih podruja. Dijelom meunarodnog vodnog podruja koji je na teritoriju Republike Hrvatske upravljaju Hrvatske vode. HIDROTEHNIKE GRAEVINE 1/15

62. Posebni uvijeti prikljuenja (opis, tko ih izdaje)? VIDI 47.

63. to mora zadovoljit pravna osoba da moe obavljati poslove obrane od poplava? Provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava, Hrvatske vode ustupaju ponuditelju na branjenom podruju primjenom propisa o javnoj nabavi. Okvirni sporazum o nabavi sklapa se za razdoblje od 4 godine. Uvjet tehnike sposobnosti ponuditelja je rjeenje o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti za potrebe upravljanja vodama.

Za obavljanje posebnih djelatnosti za potrebe upravljanja vodama moraju biti ispunjeni i posebni uvjeti, a osobito tehnika opremljenost, brojnost i strunost

zaposlenika. Posebne uvjete propisuje ministar pravilnikom, na prijedlog Hrvatskih voda, u kojem propisuje i branjena podruja. Posebni uvjeti propisuju se uz suglasnost Hrvatske akreditacijske agencije. Ispunjenje posebnih uvjeta utvruje se rjeenjem Ministarstva u upravnom postupku (rjeenje o ispunjenju posebnih uvjeta) na zahtjev stranke. Rjeenja o ispunjenju posebnih uvjeta izdaju se na razdoblje od 10 godina. (Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistranih radova i drugih hidrogeolokih radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja

detaljnim graevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim graevinama za navodnjavanje) 64. Kad se koriste brane, kad nasipi, materijali?


graevine

February 1, 2015



graevine

February 1, 2015


65. Obrana od leda? Dravni plan obrane od poplava sadri i mjere za obranu od leda na vodotocima. Ako zbog stvaranja i nagomilavanja leda nastaju pregrade koje mogu prouzroiti poplavu ili ako bi zbog stvaranja i pokretanja leda moglo doi do oteenja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, mostova i drugih stalnih ili plovnih objekata na vodotoku, poduzimaju se mjere utvrene Dravnim planom obrane od poplava. Mjere za obranu od leda u cilju zatite mostova plovnih i drugih objekata koji su u vlasnitvu pravnih i fizikih osoba, poduzimaju te osobe. U sluaju opasnosti ministar, uz suglasnost ministra nadlenog za poslove prometa, moe privremeno ograniiti, odnosno zabraniti plovidbu na unutarnjim plovnim putovima. Kada je zbog pojave leda na vodotoku potrebno izvriti lomljenje leda ti se radovi ugovaraju u postupku javne nabave zasebnim postupkom sa sposobnim izvoaem koji mora imati rjeenje o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje posebnih djelatnosti ako posjeduje plovilo sposobno za lomljenje leda, a ako ne posjeduje takvo plovilo radovi se mogu ugovoriti sa sposobnim izvoaem koji ne mora imati rjeenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje ako posjeduje plovilo sposobno za lomljenje leda. Izvoenje radova ustupa se primjenom odredbi propisa o javnoj nabavi zbog iznimne urnosti.

Documents

Pitanja za stručni - uže područje - hidro.pdf