grad na dlanu

Grad na dlanu!? Vidjet Êete da je to Dubrovnik, Grad koji

se velikim poËetnim slovom smije upisati u vrijeme svoje

povijesti. Osjetit Êete taj dlan. To je dlan ruke onoga sveca-

zaštitnika koji ga na njoj nosi, ali to je i dlan ljepote pružen

svijetu, otvoreni dlan, spreman primiti svaku blagu, do-

brohotnu ruku.

Grad na dlanu! Jest, to je Dubrovnik, grad od kamenih kocaka

od kojih je svaka bila u dlanu njegovih drevnih graditelja,

Grad sagraen po mjeri ljudskoj i mjeri zvjezdanoj.

Osjetit Êete taj dlan. To je i vaš dlan, dlan s crtom života,

ljubavi i sudbine, crtom vjeËnosti. To je dlan pružanja i dlan

primanja, dlan zahvale i dobrodošlice. To je kao kad otvorite

ruku da vam na dlan sleti ptica. To je kao... Vidjet Êete: to je

Dubrovnik ∑ Grad na dlanu!

grad na dlanu

Vaš izbor može biti razliËit: avion, brod ili vlak, osobni au-

tomobil, jahta ili autobus, bicikl, auto-stop ili vlastite noge,

ali vaš cilj samo je jedan ∑ Dubrovnik.

Sve vas vodi k njemu, sve Êe vas tamo dovesti, vi samo od-

luËite kako i kada. Donesete li drugaËiju odluku, lišit Êete

sebe jedinstvenog užitka, nezamjenjivog iskustva ljepote, bit

Êete siromašniji za jedno bogatstvo koje vam nudi Dubrov-

nik. Nemojte to dopustiti! Postoji najmanje deset dobrih

razloga da posjetite Dubrovnik: 1. zato što nikad niste bili

tu. Vi ne volite rijeË nikad; 2. zato što ste veÊ bili tu. Veoma

je drago vraÊati se na mjesta na kojima vam je bilo lijepo; 3.

zato što volite putovati. Takvi ste i takvi želite ostati: puto-

vati, putovati, putovati!; 4. zato što ne volite putovati. Upra-

vo zbog toga trebate poÊi u Dubrovnik. On je kao stvoren za

vas, intiman je kao vaša soba, prisan kao salon, kao da ste

oduvijek živjeli tu; 5. zato što volite biti u društvu s nekim

koga volite. Izabrali ste pravo mjesto, na petoj strani svijeta

∑ ondje gdje je srce; 6. zato što želite biti sami. Vašoj samoÊi

Dubrovnik Êe spremno pridružiti svoju; 7. zato što su vas na

to nagovorili. Dobro su uËinili, zar ne?; 8. zato što volite

Shakespearea. Svi putovi Hamleta vode na tvravu Lovrjenac;

9. zato što volite dobar provod. Niste u tome sami, i neÊete

biti sami; 10. zato što vam se tako prohtjelo. Vi uvijek tako

Ëinite. Zašto ne? »eka vas ∑ Dubrovnik. Pitajte kozmonaute.

Iz kabine svemirskog broda Dubrovnik privlaËi poglede

kamenim bolerom svojih zidina. Kao zvuËna školjka života

Dubrovnik leži na obali Jadrana, u Hrvatskoj.

U Dubrovnik možete stiÊi iz svih krajeva svijeta. Iz njega

možete otiÊi u najrazliËitije krajeve svijeta, ali vratiti se

možete, uvijek, u ∑ Dubrovnik. Dubrovnik nije grad za jedan

put, on je dar za cijeli život. Dubrovnik izmiruje i spaja

klasiËnost oblika i romantiku iskustva razliËitih stanja duše.

Povijest se u njemu pretvara u spiralnu vjeËnost labirinta. U

dragi, uvijek dobrodošli posjetitelji!

tošo dabac

znameniti je hrvatski fotograf

s poËetka XX. st. koji je svojim

fotoaparatom zabilježio

nezaboravne vizure Dubrovnika.

staroj gradskoj luci lako Êete doËarati drevne jedrenjake,

minula stoljeÊa bogatstva, moÊi i slave. Dubrovnik je bio

Republika tisuÊugodišnje slobode. Kultura, književnost,

slikarstvo, arhitektura, filozofija, znanost, glazba, diploma-

cija Dubrovnika neodoljiv su dio kulturne baštine Europe i

Svijeta. Dubrovnik je pod posebnom zaštitom unesco-a.

U Dubrovniku Êete postati DubrovËani, Mediteranci, ljudi

s mora, ako to veÊ niste. I bez poznavanja jezika razumjet

Êete o Ëemu cvrkuÊu ptice, o Ëemu pjevaju klape puËkih

pjevaËa, shvatit Êete Dubrovnik kao ljubav i radovanje živo-

tu pod zajedniËkim suncem.

Dvjesto i pedeset dana u godini (možda koji dan manje ili

više, ne budimo sitniËavi) nebo nad Dubrovnikom vedro je

i jarko sunËano danju, modro i zvjezdano noÊu, s morem

prepunim srebrne mjeseËine koja vas svojim zavodljivim

glasom poziva na noÊna kruženja. Prihvatite taj poziv, pri-

hvatite sve što vam nudi Dubrovnik, njegovo nebo, njegovo

more, njegov kamen i njegove ljude, specijalitete domaÊe

kuhinje, gledajte predstave DubrovaËkih ljetnih igara, slu-

šajte koncerte, posjeÊujte izložbe, penjite se, plivajte, ronite,

plešite, ribarite, fotografirajte, razgovarajte, razmišljajte,

sanjarite, volite, radite u svoju korist. Bit Êe vam divno,

najljepše, neusporedivo, jer Dubrovnik je neusporediv i ne

treba ga usporeivati.

Tko ne posjeti Dubrovnik, neÊe imati o Ëemu priËati svojim

potomcima.

luko paljetak

dlan ljepote pružen svijetu

prema: Luko Paljetak, 2011.

unesco-Va sVjetska baština

Dubrovnik je od 1979. dio svjetske

baštine UNESCO-a u koju je uvršten

kao zaštiÊena kulturno-povijesna

cjelina, jedinstveno oËuvani primjer

kasno-srednjovjekovnog utvrenog

grada s urbanistiËkim planom.

1

2 3

most dubroVnik (1)

ili Most dr. Franje Tumana koji spaja

dvije obale Rijeke dubrovaËke ∑ Omble,

najkraÊe rijeke na svijetu, monumentalni

je ulaz u Grad sa zapadne strane.

skalini od jezuita (2)

ili jedna od najljepših baroknih

skalinata na svijetu.

slaVni bra»ni par (3)

Elisabeth Taylor i Richard Burton

poËetkom sedamdesetih na

dubrovaËkom aerodromu.

marGretHe ii. (4)

danska kraljica, u okviru svojeg

posjeta Dubrovniku obišla je

2 km duge dubrovaËke zidine.

4

sat na dubroVa»kom zVoniku (1)

sa zakrivljenim kazaljkama ∑ poznatom

hobotnicom, datira iz 1780. godine, a

izraen je u radionici Paska Baletina.

Ispod ploËe sata bakrena je kugla ∑

pokazivaË mjeseËevih mijena.

urbanizam

Dubrovnik, jedno od najljepših ostvarenja

sredozemnog urbanizma, postupno

se širio od najstarije jezgre na hridi

prema Gradu ostvarenom zasipanjem

prvobitnog zaljeva i okruženom

kasnosrednjovjekovnim zidinama.

1

prema: Jure Kaštelan

grad kamena i svjetla

1

Velika onofrijeVa fontana (1)

NajveÊu dubrovaËku fontanu

sagradio je Onofrio de la Cava,

graditelj vodovodnog sustava koji

je doveo vodu u Grad sa 20 km

udaljenog izvora Rijeke dubrovaËke.

carska šetnja stradunom (2)

Njegovo carsko veliËanstvo

car Akihito od Japana, tada još

samo princ, u šetnji Gradom.

1

2

1

sponza (diVona) (1)

gotiËko-renesansna palaËa, danas

je sjedište Državnog arhiva u

Dubrovniku, gdje se Ëuva povijesna

graa iz razdoblja DubrovaËke

Republike. Nekad je bila carinarnica,

državna riznica, banka, kovnica

novca i škola. Na prošla vremena

i danas podsjeÊa natpis na

latinskom: Nama je zabranjeno

varati i krivo mjeriti; i kad važem

robu, sa mnom je važe sam Bog.

knežeV dVor (2)

nekadašnje sjedište vlasti, u kojem

je danas smješten Kulturno-

povijesni muzej. U njegovu atriju

jedna je od najslavnijih koncertnih

pozornica na otvorenom.

2

2

1

2

elizabeta ii. (1)

engleska kraljica na dubrovaËkim zidinama

koje su tad, kao i danas, najposjeÊenija

atrakcija ovog turistiËkog Grada.

"obliti priVatorum publica curate" (2)

slavni natpis uklesan iznad ulaza

u nekadašnju VijeÊnicu podsjeÊa

i današnje vladare da zaborave

osobne stvari i brinu se za javne.

dubroVa»ke zidine

duge 2 km, sastoje se od glavnog zida, 16

kula, 3 tvrave, 6 bastiona, 2 kantonate,

3 predzia, 3 jarka, 2 predutvrde tvrave,

valobrana i 2 gradska podizna mosta.

festa sv. vlaha kad ste u gradu i vi ste u njegovoj ruci

prema: Luko Paljetak, 2011.

relikVije zaštitnika (1)

Ëuvaju se u Riznici dubrovaËke

Katedrale i prikazuju vjernicima

u procesiji ulicama Grada

svake godine, 3. veljaËe.

sV. VlaHo

zaštitnik je Dubrovnika od 972.

godine kada je prema legendi

spasio Grad od MleËana.

1

1

1

dubroVa»ki trombunjeri (1)

povijesna postrojba iz XV. st. jedina je

koja s toËno odreenim rasporedom

ispaljivanja plotuna veliËa slobodu

i tradiciju mirnoga Grada.

festa sV. VlaHa

UNESCO-va je nematerijalna

svjetska baština od 2009. godine.

iz stariH škrinja

Posebno živopisnom Festu Ëine

vjernici iz okolice odjeveni u

bogato urešene nošnje i okiÊeni

zlatnim tradicionalnim nakitom.

1

kandelora (1)

Za poËetak Feste sv. Vlaha dubrovaËki

biskup pušta bijele golubice,

simbol mira i slobode, a potom

se puk poziva u Crkvu sv. Vlaha

na grliËanje, obred blagoslova

koji se izvodi s dvije isprepletene

svijeÊe za zaštitu od bolesti grla.

izVijanje barjaka (2)

Barjaci (zastave) iz župa DubrovaËke

biskupije dolaze ispred Crkve sv. Vlaha,

te se izvijaju pozdravljajuÊi Parca.

tizianoVo platno (3)

sa svetim Vlahom koji drži model

Grada Ëuva se u dubrovaËkoj Katedrali.

2

3

prema: George Bernard Shaw, 1929.

ako tražite raj na zemlji, doite u dubrovnik

1

1

2

otok lokrum (1)

posebni rezervat šumske vegetacije,

pod zaštitom UNESCO-a, omiljeno

kupalište i izletište u neposrednoj

blizini Grada, u isto je vrijeme

egzotiËno i tajanstveno mjesto uz

koje se vežu mnoge legende.

neptunoVa fontana (2)

U sklopu Arboretuma nalazi se

barokna fontana iz 1736. godine,

posveÊena Neptunu ∑ bogu mora.

arboretum u trstenom

najstariji je i jedinstven spomenik

hrvatske vrtne arhitekture iz

1498. godine, nastao na prostoru

ladanjskog posjeda dubrovaËke

plemiÊke obitelji GuËetiÊ-Gozze.

1

12

1

2

elafiti (1)

ili Jelenski otoci, arhipelag je u

neposrednoj blizini Dubrovnika.

NajveÊi i naseljeni otoci su Kalamota

(KoloËep), Lopud i Šipan.

ljetnikoVac sorko»eVi∆ (2)

gotiËko-renesansna graevina,

biser arhitekture svog vremena

nalazi se na poluotoku Lapad. U

prekrasnom okruženju vrta i ribnjaka

ili u freskama urešenim sveËanim

dvoranama održavali su se plesovi,

koncerti i kazališne veËeri.

iGnjat job "masline i" (3)

ulje na kartonu, 1936., UmjetniËka

galerija Dubrovnik.

3

1

plaža banje (1)

najpoznatija je dubrovaËka plaža, u

neposrednoj blizini stare gradske

jezgre s predivnim pogledom na

dubrovaËke zidine, otok Lokrum,

te blještavo plavu puËinu.

u đardinima dubroVnika

DubrovaËki renesansni vrtovi

posebna su kategorija krajobrazne

arhitekture. Nastali su kao vrtovi za

ugodu oko vila i prigradskih kuÊa u

XV. i XVI. st., kao odraz promjena u

naËinu življenja dubrovaËke vlastele

i bogatih puËana. Pored autohtonog

raslinja u njima se mogu pronaÊi i

egzotiËne biljke koje su dubrovaËki

pomorci donosili iz dalekih zemalja.

himna slobodio lijepa, o draga, o slatka slobodo

prema: Ivan GunduliÊ, Dubravka, praizvedba 1628.

Hamlet na loVrjencu (1)

Lik Hamleta na tvravi Lovrjenac,

za koju kažu da je neodvojiva od

najslavnijeg Shakespeareovog teksta,

oživio je 1989. oskarovac Daniel

Day Lewis u gostujuÊoj predstavi

londonskog National Theatrea.

dubroVa»ke ljetne iGre

Svake godine 10. srpnja, na

Orlandov stup uzdiže se zastava

Libertas, oznaËavajuÊi poËetak

najdugovjeËnijeg dubrovaËkog

glazbeno-scenskog festivala koji postoji

još od 1949. godine, pretvarajuÊi

svakog ljeta gradske trgove, ulice

i crkve u scenske prostore.

1

konaVoski Vez (1)

originalno je vezen svilenim koncem

dobivenim od dudova svilca koji

se uzgajao u svakoj konavoskoj

kuÊi. Strogo simetriËni geometrijski

motivi najËešÊe su raeni u

crvenoj, crnoj i tamnozelenoj

boji sa zlatnoæutim obrubima.

zlatarski zanat

u Dubrovniku spada meu najstarije

i najpoznatije zanate uopÊe, a

zlatarsko umijeÊe njeguje se od XIII.

st., s najsnažnijim procvatom u XIV. i

XV. st.. DubovaËki zlatari svojim su

vještim rukama izraivali omiljene

urese dubrovaËkih gospòa.

1

1

1

1

2

3

jacqueline kennedy (1)

u posjetu Dubrovniku.

ljekarna male bra∆e (2)

najstarija je europska ljekarna

koja i danas radi.

josip ruđer boškoVi∆ (3)

hrvatski matematiËar, astronom, geodet,

fiziËar, teolog, filozof, pjesnik i diplomat

roen je 1711., u Dubrovniku.

zelenci (4)

jedini renesansni bronËani kipovi

u Hrvatskoj, od milja: Maro i

Baro, zbog boje patine nazvani

Zelenci, stoljeÊima izbijaju ure na

glavnom gradskom zvoniku.

2

4

prema: Dragutin TadijanoviÊ, 1954.

velicanstvo mora

Valobran kaše (1)

Osim zaštite od udara vjetra

i valova, Kaše su služile i kao

zaštita od upada neprijateljskih

brodova u gradsku luku.

u zaGrljaju s morem

Dubrovnik se razvio na plodovima

unosne pomorske trgovine kroz

povijest, a u XVI. st. dubrovaËka je

mornarica bila treÊa po snazi i veliËini

na svijetu. I danas su uz more vezane

dvije najznaËajnije gospodarske grane

Grada ∑ pomorska trgovina i turizam.

1

1

diVlja liGa (1)

najpoznatije je svjetsko amatersko

vaterpolsko prvenstvo koje se odvija

na dubrovaËkim plažama i kupalištima

sredinom ljeta. To je jedinstvena

tradicija amaterskog sporta koja, s

prekidima, traje više od 80 godina.

edward i wallis (2)

Nakon što je Edward 1936. godine postao

kraljem, a Wallis Simspon pokrenula

razvod od supruga, zajedno su otišli na

krstarenje Jadranom i tom prigodom

proveli nekoliko dana u Dubrovniku.

2

1

trđaVa loVrjenac (1)

monumentalni je fortifikacijski

objekt koji se uzdiže iznad stijene

visoke 37 metara, s važnom ulogom

obrane sa zapadne morske strane.

Iznad ulaznih vrata u kamenu

je uklesano Non Bene Pro Toto

Libertas Venditur Auro (Sloboda se

ne prodaje ni za svo blago svijeta).

Grad za sVa Godišnja doba

Kad više nije tako toplo u Dubrovniku

možete doživjeti veliËanstvene

prizore. Kad bura izbistri zrak ili kad

jugo podigne more, kad se noÊu vide

sve zvijezde ili kad valovi udaraju po

hridima na kojima leži Grad ∑ znalci

kažu u Dubrovniku je tad najljepše.

oe se ije, pije i trumpa...

prema: Marin DræiÊ, Dundo Maroje, praizvedba 1551.

ljuta naran»a

simbol Dubrovnika, oduvijek je

krasila dubrovaËke ardine i bila

nezaobilazan detalj uz kamene

zidove samostana i ljetnikovaca.

festa od kamenica

OËuvano prirodno orkuženje

stonskog Malog mora idealno je za

uzgoj nadaleko poznatih stonskih

kamenica, posebno ukusnih negdje

u ožujku oko Feste od kamenica.

1

penGana jaja (1)

Za Uskrs u dubrovaËkom kraju jaja se

pengaju ∑ oslikavaju i ispisuju pËelinjim

voskom, te potom bojaju. Ispisana

lijepim porukama daruju se najdražima,

a ova tradicija saËuvana je do danas.

malVasija i plaVac

DubrovaËka Malvasija, bijelo vino iz

Konavala, kojeg su zbog izvanrednih

svojstava nazivali nektarom bogova,

uz Ëuveni Plavac, crnu sortu, s

padine DingaË na Pelješcu, spada

u vrhunske enološke doživljaje s

karakterom tla i podneblja.

dubrovnik dar za cijeli život

prema: Luko Paljetak, 2011.

1

kraljeVske šetnje (1)

Vojvoda od Edinburgha u Dubrovniku.

biti ili ne biti (2)

Hamleta su na Lovrjencu uprizorili

mnogi poznati glumci, a meu njima

i najpoznatiji hrvatski glumac s

holywoodskom adresom Goran VišnjiÊ.

maGi»ne no∆i

NoÊu Grad mistiËno izroni iz mraka

ocrtan rasvjetom, a trgovi, palaËe i

utvrde postaju pozornice koje nude za

svakog ponešto: koncerte, predstave,

izložbe, uliËne zabave; tu su i noÊni

klubovi, restorani, barovi... ukratko,

zabava do ranih jutarnjih sati.

2

1

stradun ili placa (1)

najveÊa je, najšira i najljepša

dubrovaËka ulica, saloËa od

Grada, veliËanstvena pozornica

života na otvorenom.

rituali žiVota

U svakom gradu najzanimljiviji su

svakodnevni rituali života, pa je tako

i u Dubrovniku. Svakako zavirite u

neku radionicu lokalnog maranguna,

kalafata, sarte, crevljara ili brica.

1

1

1

park orsula (1)

Sagraena na strmini uz nekadašnji

karavanski put, Crkva sv. Orsule

(Ursule) središnja je graevina

mistiËnog prostora Parka Orsula s

nezaboravnim pogledom na Grad.

za zaljubljene (2)

Đir koji zapoËinje na Pilama preko

Straduna završava s rukom u

ruci na Porporeli, ispod crvenog

ferala. Porporela je omiljeno mjesto

zaljubljenima, sanjarima ili ljubiteljma

prirode i mora, s pogledom na

Lokrum i prostranstvo Jadrana.

2

2

S R E D O Z E M N O M O R E

A T L A N T S K I O C E A N

S J E V E R N O M O R E

DubrovnikMadrid

Lisabon

RabatAlæir

Tunis

Tripoli

Kairo

Tel Aviv Amman

DamaskBeirut

Nikozija

Atena

Tirana

Sarajevo Beograd

Budimpeπta

ZagrebLjubljana

BeËBern

ParizLuxemburg

Bruxelles

Amsterdam

London

Kopenhagen

Helsinki

Talin

Riga

Vilnius

Minsk

Moskva

Kijev

Kiπinjev

Oslo

Stockholm

Dublin

Bratislava

Prag

VarπavaBerlin

Rim

Skoplje

Sofija

Bukureπt

Ankara

13.2 13.3 14.4 16.9 21.3 25.2 28.8 28.9 25.4 21.4 16.6 13.3 ºc

dubroVnik

koordinate: 42º38'25''N 18º06'30''Edræava: HrvatskaÆupanija: DubrovaËko-neretvanskapovrπina: 143,34 km2

broj stanovnika (2011): 42 641poπtanski broj: 20 000pozivni broj: 020

prosjeËne dnevne temperature

S R E D O Z E M N O M O R E

A T L A N T S K I O C E A N

S J E V E R N O M O R E

DubrovnikMadrid

Lisabon

RabatAlæir

Tunis

Tripoli

Kairo

Tel Aviv Amman

DamaskBeirut

Nikozija

Atena

Tirana

Sarajevo Beograd

Budimpeπta

ZagrebLjubljana

BeËBern

ParizLuxemburg

Bruxelles

Amsterdam

London

Kopenhagen

Helsinki

Talin

Riga

Vilnius

Minsk

Moskva

Kijev

Kiπinjev

Oslo

Stockholm

Dublin

Bratislava

Prag

VarπavaBerlin

Rim

Skoplje

Sofija

Bukureπt

Ankara

izdaVa»

TuristiËka zajednica Grada Dubrovnika

dizajn

Orsat FrankoviÊ, Goran Raukar

tekst

Luko Paljetak

leGende

TuristiËka zajednica Grada Dubrovnika

lektura i podnasloVi

Mirjana KaznaËiÊ

fotoGrafije

Andrija Carli, Ivan DimnjakoviÊ, Darko

FabijaniÊ, Marko FortunatoviÊ ErcegoviÊ,

Neven JerkoviÊ, Boris JoviÊ, Iva JuriÊ

(BeCraft), Branimir Kvartuc (Cropix d.o.o.),

Zoran MarinoviÊ, Mario RomuliÊ & Dražen

StojËiÊ, Miho Skvrce, Željko TutnjeviÊ, Darko

Vrbica, Marko Vrdoljak i Josip Žuvela

foto arHiVi

Arhiv Tošo Dabac, Diving Center Blue Planet,

Culture Club Revelin, Dubrovnik Cable Car,

DubrovaËki muzeji, DubrovaËke ljetne igre,

DubrovaËka žiËara, Hotel Excelsior Dubrovnik

(foto arhiva ALH), turistiËka agencija Gulliver

Travel, hotel Villa Dubrovnik, JC Orsan,

Lukša LucianoviÊ i TZ Grada Dubrovnika

tisak

Tiskara Alfa-2, veljaËa 2012.

visit.dubrovnik.hr