of 26 /26
174 • gračanički glasnik 30/15 • dodatak DR. DOc. ElvIRA DuRAKOvIć ODREDNICE PSIHOSOCIJALNE PRILAGODBE MLADIH LJUDI NAKON RATA (longitudinalna studija)–Rezime DOKTORSKE DISERTACIJE ovaj rad predstavlja jednu od relativno rijetkih longitudinalnih studija u području traumatskog stresa i ra- zvojne psihopatologije. Istraživanje je provedeno u tri vre- menske tačke nakon rata u Bosni i Hercegovini i to u raz- maku od po dvije godine (1997., 1999. i 2001. godine). Koncipirano je kao korelacijsko, a u skladu sa razvojnom perspektivom, ima dva glavna cilja. Prvo, rad traga za in- dividualnim, okolinskim i socijalnim faktorima i procesima koji mogu objasniti interindividualne razlike u poslijerat- noj prilagodbi, tj. za faktorima i procesima koji neke mlade ljude čine osjetljivim, a neke druge otpornim, u prilagodbi na život i razvoj u uslovima visokog rizika kao što je rat. I drugo, radom se nastoji utvrditi da li tokom vremena na- kon rata dolazi do promjena u nekim aspektima psihološkog funkcioniranja mladih ljudi i kako se mogu objasniti even- tualne promjene. Koncipiranje ciljeva, problema i hipoteza doktori nauka s Područja gračanice: dr.sc. elvira duraković, dr.sc. senija alibegović – grbić, dr.sc. samra mujačić, dr.sc. meho bašić gračanički.glasnik. 174 30 dodatak

doktori nauka s Područja gračanice: dr.sc. elvira ...gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/gg30_16.pdf · Psihodijagnostika, 1999. godine unaprijeđe-na je u zvanje višeg

Embed Size (px)

Text of doktori nauka s Područja gračanice: dr.sc. elvira...

  • 174 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    DR. DOc. ElvIRA DuRAKOvI

    Odrednice psihOsOcijalne prilagOdbe mladih ljudi nakOn rata (longitudinalna studija)Rezime dOktOrske disertacijeovaj rad predstavlja jednu od relativno rijetkih longitudinalnih studija u podruju traumatskog stresa i ra-zvojne psihopatologije. Istraivanje je provedeno u tri vre-menske take nakon rata u Bosni i Hercegovini i to u raz-maku od po dvije godine (1997., 1999. i 2001. godine). Koncipirano je kao korelacijsko, a u skladu sa razvojnom perspektivom, ima dva glavna cilja. Prvo, rad traga za in-dividualnim, okolinskim i socijalnim faktorima i procesima koji mogu objasniti interindividualne razlike u poslijerat-noj prilagodbi, tj. za faktorima i procesima koji neke mlade ljude ine osjetljivim, a neke druge otpornim, u prilagodbi na ivot i razvoj u uslovima visokog rizika kao to je rat. I drugo, radom se nastoji utvrditi da li tokom vremena na-kon rata dolazi do promjena u nekim aspektima psiholokog funkcioniranja mladih ljudi i kako se mogu objasniti even-tualne promjene. Koncipiranje ciljeva, problema i hipoteza

    doktori nauka s Podruja graanice: dr.sc. elvira durakovi, dr.sc. senija alibegovi grbi, dr.sc. samra mujai, dr.sc. meho bai

    graaniki.glasnik.174 30

    dodatak

  • dodatak graaniki glasnik 30/15 175

    ovog istraivanja zasnivalo se na dva teorij-ska modela, Pynoosovom modelu razvojne psihopatologije i posttraumatskog stresnog poremeaja kod djece i adolescenata (Pyno-os, 1994.) i Wilsonovom modelu traumat-skih stresnih reakcija (Wilson, 1989.).

    Izvorni uzorak ispitanika obuhvae-nih ovim radom ini 393 mladia i djevoja-ka koji su 1997. godine pohaali prvi, dru-gi, trei ili etvrti razred srednje kole. Na drugom ispitivanju (1999. godine) sudjelo-valo je 162 ispitanika, a pozivu za uee u treoj, zavrnoj, fazi istraivanja (2001. go-dine), odazvalo se 105 ispitanika iz izvornog uzorka.

    Da bi se saznalo kojim traumatskim isku-stvima su mladi ljudi bili izloeni tokom rata, kako oni razmiljaju, kako se osjeaju i ponaaju, te s kojim se problemima suoa-vaju u poslijeratnom periodu, primijenjen je relativno veliki broj mjernih instrumenata. Koriteni mjerni instrumenti bili su namije-njeni procjeni sljedeih grupa varijabli: tra-umatska i stresna iskustva ispitanika tokom i nakon rata; podsjeanja na ratna iskustva; kognitivne procjene poslijeratnih stresova; samoprocjene o zastupljenosti simptoma PTSP-a, anksioznosti i depresivnosti; samo-procjene sveukupnog adaptivnog funkcioni-ranja; individualni faktori (spol i osobine li-nosti), te varijable socijalne podrke.

    Rezultati su pokazali kako su ispitanici koji su sudjelovali u prvoj (1997. godine) i u posljednjoj (2001. godine) fazi ovog istrai-vanja doivjeli 11 od ispitivanih 27 razliitih ratnih traumatskih iskustava. Nakon rata is-pitanici su se u prosjeku suoavali sa jednim traumatskim i dva razliita stresna dogaaja. U prosjeku, ispitanici se donekle uznemi-ravaju zbog podsjeanja na ratna traumatska iskustva. Nadalje, utvreno je da se ispitani-ci u prosjeku prilino uznemiravaju zbog stresnih situacija sa kojima se suoavaju na-kon rata, te da se s tim situacijama djelimi-no uspjeno nose.

    Da bi se utvrdilo u kojoj mjeri traumat-ska i stresna iskustva ispitanika tokom i na-

    kon rata, njihove individualne karakteristike (spol i osobine linosti), percipirana socijalna podrka od roditelja i prijatelja, podsjeanja na ratna iskustva i kognitivne procjene posli-jeratnih stresova omoguuju predikciju pri-lagodbe mladih ljudi dugorono nakon rata, provedene su hijerarhijske multiple regresij-ske analize. Utvreno je da svih sedam sku-pova prediktora sa razliitim aspektima du-gorone poslijeratne prilagodbe mladih ljudi ima multiple korelacije koje se kreu od R = .72 do R = .83.

    Utvreno je da se ispitanici koji su svr-stani u grupu otpornih znaajno razlikuju od ispitanika koji su svrstani u grupu osjet-ljivih po veini faktora kontroliranih u ovom istraivanju. Odreeni faktori konzistentno dobro razlikuju otporne i osjetljive ispitani-ke po svim ispitivanim mjerama dugorone prilagodbe, a to su: uestalost podsjeanja na ratna iskustva i intenzitet doivljenog stre-sa zbog podsjeanja; broj poslijeratnih stre-snih iskustava i intenzitet doivljenog stresa izazvan tim stresovima; osobine optimizma i percipirane nekompetentnosti; te percipira-na socijalna podrka od roditelja i prijatelja.

    U periodu od 1997. do 2001. godine nije dolo do znaajnih promjena u ispitivanim aspektima adaptivnog funkcioniranja ispi-tanika koji su sudjelovali u sve tri faze ovog istraivanja. S druge strane, ako se uzmu u obzir svi ispitanici iz izvornog uzorka koji su se odazvali pozivu za uee u posljednjoj fazi istraivanja, moglo bi se rei da nema znaajnih promjena u zastupljenosti simp-toma anksioznosti i depresivnosti, kao niti u procjenama ope prilagodbe, ali da intenzi-tet simptoma posttraumatskog stresnog po-remeaja statistiki znaajno opada tokom vremena nakon rata. Rezultati testiranja znaajnosti promjena u ispitivanim osobina-ma linosti tokom vremena nakon rata po-kazuju da je tokom vremena nakon rata je-dino osobina optimizma ostala stabilna, dok se zastupljenost osobina ekstroverzije, per-cipirane nekompetentnosti i eksternalnosti znaajno promijenila. Rezultati testiranja

  • 176 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    znaajnosti promjena u varijablama socijal-ne podrke tokom vremena nakon rata poka-zali su da tokom vremena nakon rata ispita-nici uglavnom percipiraju jednaku koliinu socijalne podrke koja im je dostupna od ro-ditelja. S druge strane, prisutan je trend da tokom vremena nakon rata raste percipirana raspoloivost podrke od prijatelja.

    SummaryThis thesis represents one of the relatively rare longitudinal studies in the area of tra-umatic stress and developmental psycho-pathology. The research was carried out at three time points after the war in Bosnia and Herzegovina, at intervals of two years (1997, 1999 and 2001). It is conceived as co-relational research and has two main aims, in accordance with the developmental per-spective. Firstly, this work seeks to iden-tify individual, environmental and social factors and processes which make some yo-ung people vulnerable, and others resistant, in their development and adaptation to life in high risk situations such as war. Secon-dly, this thesis attempts on the one hand to confirm whether during the time following war changes take place with respect to vario-us aspects of the psychological functioning of young people and on the other hand lo-oks for explanations for such changes. The aims, problems and hypotheses of this re-search are based on two theoretical models, Pynoos model of developmental psychopat-hology and post-traumatic stress disorder in children and adolescents (Pynoos, 1994) and Wilsons model of traumatic stress reactions (Wilson, 1989).

    The original sample of respondents included in this thesis is made up of 393 stu-dents who were attending the first, second third or fourth grade of secondary school in 1997. In the second survey (1999) 162 stu-dents were involved, while 105 students of the original sample accepted the invitation to be involved in the third and final phase of the research (2001).

    In order to find out which traumatic

    experiences the young people were expo-sed to during the war, how they think, feel and behave, and which problems they were occupied with during the postwar period, a relatively large number of psychological instruments were employed. The instru-ments used were intended to measure the following groups of variables: traumatic and other stress experiences during and after the war; reminders of war experiences; cogniti-ve assessment of postwar stressors; self asse-ssment of the presence of PTSD symptoms, anxiety and depression; self assessment of overall adaptive functioning; individual fac-tors (sex and personality characteristics) and variables of social support.

    The results show that the respondents who were involved in the first phase (1997) and in the last phase of this research (2001) had experienced on average 11 of the 27 li-sted types of war traumatic events. Since the war the respondents had experienced an average of one traumatic and two different stressful events. On average, they assessed themselves to be fairly upset by remin-ders of war traumatic events. Further, they report that they are considerably upset by stressful situations which face them after the war and that they fairly successfully deal with them.

    In order to confirm to what extent it is possible to predict the respondents adaptati-on in the longer term after the war in terms of the traumatic and stressful events they experienced during and after the war, their individual characteristics (sex and persona-lity characteristics), perceived social support from parents and friends, reminders of war events and cognitive assessment of postwar stressors, hierarchical regression analyses were used. It was confirmed that all seven groups of predictors have multiple correlati-ons with various aspects of longer term po-stwar adaptation which vary from R = .72 to R = .83.

    The results show that the more resili-ent respondents significantly differ from the

  • dodatak graaniki glasnik 30/15 177

    more vulnerable respondents on the majo-rity of factors assessed in this research. Some particular factors consistently distinguish well between resilient and vulnerable res-pondents on all assessed measures of longer term adaptation, and these are: reminders of war events and the intensity of experienced stress due to the reminders; the number of postwar stressful events and the intensity of the experienced stress caused by these stre-ssors; characteristics of optimism and per-ceived incompetence; and perceived social support from parents and friends.

    In the period from 1997 to 2001 there were no significant changes in the assessed aspects of adaptive functioning of those res-pondents who were included in all three pha-ses of this research. On the other hand, con-sidering those respondents from the original phase who consented to be assessed in the final phase, although one can say that the-re are no significant changes in the presen-ce of symptoms of anxiety and depression, nor in the assessment of overall adaptation, the intensity of symptoms of post-traumatic stress disorder falls off significantly since the war. Tests of the stability of the assessed per-sonality characteristics since the war show that only optimism remains stable, whereas extroversion, perceived incompetence and externalisation change significantly. Tests of the stability of perceived social support during the time since the war show that the respondents perceive the amount of support from their parents to be unchanged whereas the support they perceive from their frien-ds increases.

    biografijaElvira Durakovi je roena 10. 11. 1970. godine u Graanici. Nakon osnovne kole u rodnom gradu zavrila je Srednju medi-cinsku kolu u Doboju, u kojoj je za sve od-line ocjene tokom kolovanja dobila i po-sebno priznanje Ognjen Prica. Na studij psihologije (Odsjek za psihologiju) Filozof-skog fakulteta u Sarajevu upisala se kolske

    1989/90. godine. Nakon prve tri godine, koje je odsluala na tom Odsjeku, zbog rat-nih zbivanja u BiH, studij nastavlja na Od-sjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kao jedan od najboljih studenata u svojoj generaciji (sa prosjekom ocjena 4.7), 13. 7. 1994. odbranila je diplomsku radnju pod naslovom Posttraumatske stresne reak-cije i depresivnost djeaka i djevojica u Sa-rajevu kao posljedica njihovih najstranijih ratnih iskustava. Odmah po zavretku do-diplomskog studija na istom odsjeku upisala je postdiplomski studij i magistrirala u julu 1998. godine, odbranivi magistarsku rad-nju pod naslovom Determinante posttrau-matske prilagodbe kod adolescenata. Dok-torsku disertaciju pod naslovom Odrednice psihosocijalne prilagodbe mladih ljudi nakon rata (longitudinalna studija)odbranila je 30. 11. 2004. godine.

    Po zavretku studija iz psihologije, 1994. godine, zaposlila se u Psihijatrijskoj bolnici Jankomir u Zagrebu, gdje je na djejem odje-lu prakticirala sve forme diferencijalne dija-gnostike poremeaja kod djece i adolescena-ta. Tokom 1995. i 1996. godine radila je u SOS djejem selu Lekenik u Zagrebu, gdje stie i prva iskustva u savjetovanju i psiho-terapiji, radei sa djecom i odraslima (SOS-mamama). Po povratku u Sarajevo, tokom 1996., angairana je na Psihijatrijskoj klini-ci Univerzitetskog bolnikog centra Koevo, obavljajui sve poslove klinikog psihologa. Iste godine zaposlila se na Odsjeku za psiho-logiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kao asistent na predmetima Klinika psihologija i Psihodijagnostika, 1999. godine unaprijee-na je u zvanje vieg asistenta, a 2005. godine izabrana u zvanje docenta na istim predme-tima. Vie puta bila je na studijskim boravci-ma u inostranstvu (Muenchen, Goetheborg).

    Uz rad na fakultetu, kontinuirano je an-gairana u praksi, uglavnom prakticirajui poslove klinikog psihologa. Posebno se isti-e njena suradnja sa Psihijatrijskom klinikom u Sarajevu, gdje u timovima psihijatara, kao psiholog, uestvuje u klinikoj procjeni za

  • 178 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    potrebe sudskog vjetaenja. Iskustvo super-vizora stekla je na UNICEF-ovom projektu psiholoke pomoi traumatiziranim adoles-centima (grupni rad u sarajevskim srednjim kolama), koji se realizirao u suradnji sa Uni-verzitetom iz Los Angelesa.

    Uenik je brojnih seminara i edukacijskih programa iz podruja klinike psihologije i psihoterapije. Izmeu ostalihjednogodinji program obrazovanja Osnove psihosocijal-ne traume i oporavka, kojeg je organizira-lo Drutvo za psiholoku pomo u Zagre-bu, 1996. godine, te jednogodinja edukacija iz supervizije koju je zavrila u Beogradu u okviru suradnje dvaju internacionalnih in-stituta za getalt psihoterapiju: Gestalt Tra-ining Institute Malta i Scarbough Psychotherapy Training Institute. U njenom strunom usavr-avanju od posebnog je znaaja petogodinja edukacija iz getalt psihoterapije koja se re-alizirala u suradnji Gestalt Trianing Institute Malta i Psihointegrum d.o.o. Sarajevo. U jesen 2008. godine stekla je diplomu getalt tera-peuta te postala lanom evropskog kao i bo-sanskog udruenja getalt terapeuta. Od tada prakticira psihoterapijski rad sa klijentima.

    U mnogim psihosocijalnim projektima bila je angairana kao edukator, struni su-radnik, lan strunog tima i slino. Naroi-to se istie njen rad na projektu prevoenja i adaptacije jednog od najpoznatijih i svjetski priznatih psiholokih mjernih instrumenta u naim uslovima (ASEBA).

    Izmeu ostalog, objavila je i dva zapa-ena rada u nekim od najuglednijih inter-nacionalnih (USA) asopisa. U jednom se potpisuje kao prvi autor ( Jornal of Clini-cal Psychology, 2003.), a u drugom kao je-dan od koautora (Group Dynamics: Theory, Research, and Practice, 2001.). U pripremi za tampu su joj jo dva rada za Psychologi-cal Assessment i Child Development u kojima je, takoe, jedan od koautora. Jedan je od ured-nika knjige saetaka sa sarajevskog interna-cionalnog simpozija odranog 2000. godi-ne. Autor je jednog poglavlja u udeniku za kliniku psihologiju Klinika psihologija,

    koji je objavljen u suradnji svih katedri za kliniku psihologiju sa podruja bive Jugo-slavije i Univerziteta u Munchenu.

    Udata je i majka troje djece.

    bibliografijaObjavljene knjige:

    1. Durakovi-Belko, E., Powell, S. (2002). Psi-hosocijalne posljedice rata: rezultati empi-rijskih istraivanja provedenih na podruju bive Jugoslavije. Knjiga saetaka prezentacija sa Simpozijuma odranog u Sarajevu 2000.

    Poglavlja i radovi objavljeni u knjigama:1. Durakovi-Belko, E. (2003). Opazanje i sa-

    mopazanje. U: Biro, M. i Butollo; W. (ur.), Klinicka psihologija. Katedra za Klinicku psi-hologiju Ludwig Maximilians Univerzitat Munchen i Futura Publikacija, Novi Sad, 138 -148.

    2. Elvira Durakovi-Belko (2002). Da li se baviti traumatskim stresom i dalje? U: E. Durakovi-Belko i S. Powell (ur.), Psi-hosocijalne posljedice ratarezultati empirijskih istraivanja provedenih na podruju bive Jugo-slavije, Sarajevo, 7-8.

    3. Durakovi, E. (2000). Suoavanje sa trau-matskim stresomuloga nekih osobina li-nosti, sociodemografskih obiljeja, okolin-skih faktora i kognitivnih procjena. U: E. Durakovi-Belko i S. Powell (ur.), Psihoso-cijalne posljedice ratarezultati empirijskih istra-ivanja provedenih na podruju bive Jugoslavi-je, Sarajevo, 151-155.

    4. Stuvland R., Durakovi, E. (2000). Evalu-ation Of Psychosocial Projects In Primary And Secondary Schools In Bosnia And Herzegovina. Simpozij Psihosocijalne poslje-dice ratarezultati empirijskih istraivanja pro-vedenih na podruju bive Jugoslavije. Knjiga sazetaka prezentacija sa Simpozijuma odrzanog u Sarajevu 2000. Sarajevo, 224-227.

    Autorske i koautorske prezentacije na kongresima i strunim skupovima:1. api, R., Stuvland, R., Sultanovi, M.,

    Mavrak, M., Durakovi, E., Kulenovi, A. (1995). Posttraumatic stress reaction and de-pression in children from Sarajevo. Rad pre-

  • dodatak graaniki glasnik 30/15 179

    zentiran na etvrtoj meunarodnoj konferenciji o traumatskom stresu u Parizu.

    2. Durakovi, E., apin, D. (1996). MMPI-201 profiles of two soldier groups expo-sed to war traumas. Rad prezentiran na Alpe-Adria Simpozijumu u Zagrebu.

    3. Durakovi, E. (1998). PTSR i depresivnost kod sarajevskih adolescenta. Jedanaesti dani psihologije, Zadar, Hrvatska.

    4. Durakovi, E. (1998). Determinants of po-sttraumatic stress reaction and depression in postwar adjustment of adolescents in Sara-jevo. 14Th International Congress of the Interna-tional Association for Children and Adolescen-ce Psychiatric and Allied Professions, Stockholm.

    5. Durakovi, E. (2000). Suoavanje sa trau-matskim stresomuloga nekih osobina li-nosti, sociodemografskih obiljeja, okolin-skih faktora i kognitivnih procjena. Simpozij Psihosocijalne posljedice ratarezultati empirij-skih istraivanja provedenih na podruju bive Ju-goslavije, Sarajevo.

    6. Seleskovi, S. i Durakovi-Belko, E. (2009). Znaaj supervizije za proces psihoterapije. Rad prezentiran na 1. kongresu psihologa Bosne I Hercegovine sa meunarodnim ueem.

    7. Stuvland R., Durakovi, E. (2000). Evalu-ation Of Psychosocial Projects In Primary And Secondary Schools In Bosnia And Herzegovina. Simpozij Psihosocijalne poslje-dice ratarezultati empirijskih istraivanja pro-vedenih na podruju bive Jugoslavije, Sarajevo.

    8. Stuvland R, Durakovi-Belko, E. (2001). Children Traumatised By War Interven-tions In The School System: Results From An Evaluation Study From Bosnia & Her-zegovina. Rad prezentiran na ESTSS konfe-renciji u kotskoj u maju 2001.

    9. Tuce, . i Durakovi-Belko, E. (2009). Su-oavanje sa stresom: uloga osobina linosti, okolinskih faktora i kognitivnih procjena. Rad prezentiran na 1. kongresu psihologa Bosne I Hercegovine sa meunarodnim ueem.

    Radovi objavljeni u internacionalnim i domaim asopisima:1. Durakovi-Belko, E., api, R., Kuleno-

    vi, A. (2003). Determinants of posttrau-

    matic adjustment in adolescents who expe-rienced war. Journal of Clinical Psychology, 59, 1, 27-40.

    2. Layne, M.C., Pynoos, R.S., Saltzman, W. R. Arsnalagic,B., Black M, Savjak, N., Po-povic, T., Durakovi-Belko, E., Musi, M., ampara, N., Djapo, N., Houston, R. (2001). Trauma/Grief-Focused Gro-up Psychotherapy: School-Based Postwar Intervention With Traumatized Bosnian Adolescents. Group Dynamics: Theory, Rese-arch, and Practice, 5, 4, 277-290.

    3. Durakovi-Belko, E. (200). Spolne razlike i mentalni poremeaji. Mentalno zdravlje u za-jednici, HelthNet International, BiH, Sarajevo, 2, 11-13.

    PROf. DR. ScI. SEnIjA AlIBEGOvI-GRBI

    mOrFOlOke, biOlOke i prOduktiVne OsObine esPaRzete (onoBRYCHis satiVa lam.) neKiH domaiH pOpulacija i stranih soRata (saetaK doKtoRsKe disertacije, Odbranjena noVemBRa 1984)esparzeta pripada Grupi vieGodinjih krmnih leguminoza, veoma znaajnih za kvalitetnu ishranu domaih ivotinja. Pro-teini esparzete imaju visoku bioloku vri-jednost, te neki autori smatraju ih po grai vrlo slinima proteinima mlijeka. Po sadra-ju makroelemenata, ova kultura ne zaostaje za najkvalitetnijom krmnom leguminozom lucerkom, dok citati drugih autora govore da je esparzeta ak bogatija u ukupnom azo-tu i fosforu nego sama lucerka.

    Vjerovatno, zbog izuzetne hranljive vri-jednosti, njen engleski naziv sainfoin u naem prijevodu znai sveta trava ili sveto sijeno. Uz visoku hranljivu vrijednost, od posebnog je znaaja da ne izaziva nadimanje ivotinja, te

  • 180 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    ima visok sadraj, tzv. bajpas proteina., za-hvaljujui emu ivotinje ostvaruju vee pri-raste na ispai u usporedbi sa drugim legu-minozama. Esparzeta ima, nadalje, veoma krupan i atraktivan cvijet bogat nektarom, te moe biti vrijedan izvor hrane za pele.

    Dobro je adaptirana na krenjaka, do-bro drenirana tla, sa pH iznad 7. Moe da izdri suu i mrazeve. Moe se uzgajati na nagibima jer ima dubok korijenov sistem ko-jim uzima vodu i hranljive materije iz du-bljih slojeva tla. Osjetljiva je na kisela i slana tla. Nosi jo i naziv skarpulja jer dobro im-pregnira tlo korijenom tako da se pokazala kao dobar pokriva na nagibimakarpama, te turska djetelina, jer vodi porijeklo sa Me-diterana.

    Pored nesumnjivih brojnih pozitivnih osobina, esparzeta ima i odreene negativ-ne osobine koje su doprinijele da esparzeta nije rairena u onoj mjeri u kojoj su to lucer-ka i crvena djetelina. Primjerice, esparzeta se slabije regenerie nakon kosidbe, ima slabi-ji omjer lista i stabla, relativno krai ivotni vijek nego lucerka i slino. Budui da tro-kovi hrane u ishrani domaih ivotinja ine i do 70% ukupnih trokova proizvodnje, pro-izvodnja jeftine i kvalitetne krme ima izuze-tan znaaj. U tom smislu, vano je imati vr-ste i sorte prilagoene odreenim ekolokim uslovima, u kojima e biti visoke produktiv-nosti, a proizvedena krma visokog kvaliteta.

    Cilj provedenih ispitivanja je bio da se ustanovi selekciona vrijednost domaih po-pulacija esparzete u komparaciji sa nekim se-lekcionisanim stranim sortama. U ispitiva-njima je bilo ukljueno 6 domaih populacija (godua, zagorica 1, tunjii, ramadanovci, ifluk i zagorica 2) te sorte: makedonka, e-ska 2 i eska 3. Za ocjenu selekcione vrijed-nosti, ispitivane su slijedee bioloke, mor-foloke i produktivne osobine: tip razvoja biljaka, vrijeme cvatnje i ranostasnost, ste-pen napadnutosti biljnim bolestima, stepen mortaliteta biljaka tokom oglednog perioda, boja lista, obraslost lista dlaicama, duina li-sta, broj listia po listu, veliina listia, tip ra-

    sta biljaka, obraslost stabljike dlaicama, broj stabljika po biljci, broj grana po stabljici, du-ina intenodija, debljina stabljike, visina bi-ljaka, boja cvijeta, broj cvasti po biljci, dui-na cvasti, broj cvjetia po cvasti, udio lia, odnosno stabla u nadzemnom dijelu bilja-ka, prinos zelene mase po biljci, prinos suhe mase i sadraj hranljivih materija (sirovi pro-tein, mineralne materije, sirova mast, sirova vlakna, te bezazotne ekstraktivne materije). Istraivanja su obavljena u periodu 1979. 1981. godine, na po 40 biljaka od svake vari-jante. Za sve kvantitativne osobine odreene su: srednja vrijednost, pogreka srednje vri-jednosti, varijacioni koeficijent i varijaciona irina. Razlike izmeu sredina su testirane t-testom.

    Rezultati istraivanja su pokazali da do-mae populacije pripadaju tzv. ozimom (Ono-brychis sativa var. communis), dok strane sor-te pripadaju tzv. jarom (Onobrychis sativa var. bifera) tipu esparzete. Ova dva tipa esparzete se i inae meusobno razlikuju u odreenom broju osobina, kao to su: tip razvoja, rano-stasnost, duina ivota, visina biljaka, broj sta-bljika po biljci, boja i duina cvasti i sl.

    Istraivane domae populacije su rano-stasnije jer poinju cvjetati ranije za 10 do 15 dana ranije nego strane sorte. One su sveuku-pno i otpornije na bolesti, jer je tokom istra-ivanja zabiljeen manji broj oboljelih bilja-ka kod domaih populacija nego kod stranih sorata. Vezano s tim, kao i injenicu da im je krunica vie povuena u tlo, to im obe-zbjeuje bolju opskrbljenost rezervom hran-ljivih materija u korijenu, domae populacije su dugotrajnije jer su tokom ispitivanog pe-rioda imale manji stepen mortaliteta bilja-ka. Domae populacije imaju krai, tamniji list, jae obrastao dlaicama, ali interesantno i vei broj listia po listu u poreenju sa stra-nim sortama, iji su listii naprotiv krupniji.

    Stablo domaih populacija je uzdignu-to, a stranih sorata uspravno. Stablo stranih sorata je znaajno vie u odnosu na stabljiku domaih populacija, ali je broj stabljika po biljci znaajno vei kod domaih populacija

  • dodatak graaniki glasnik 30/15 181

    nego kod stranih sorata esparzete. Interno-diji su dui kod domaih populacija, a njihov broj po stabljici manji kod domaih popu-lacija u poreenju sa stranim sortama. Sta-bla domaih populacija su tanja i ispunjena sri, za razliku od stranih sorata, ije su sta-bljike deblje i uplje na poprenom presjeku. Nema velikih razlika u odnosu lista i stabla u nadzemnoj masi biljaka stranih sorata i do-maih populacija, od ega zavisi kvalitet bilj-ne mase. Cvjetovi stranih sorata imaju neto tamniju nijansu ruiaste boje u odnosu na boju cvijeta domaih sorata. Cvasti doma-ih populacija su krae, ali je broj cvasti po biljci dvostruko vei kod domaih populacija nego kod stranih sorata. Domae populacije su produktivnije, a imaju i neto vei sadr-aj hranljivih materija u poreenju sa stranim sortama.

    Domae populacije se, takoe, meu-sobno znaajno razlikuju u znaajnom bro-ju ispitivanih biolokih, produktivnih i kva-litativnih osobina. Za veliki broj ispitivanih osobina je karakteristina visoka varijabil-nost, a naroito broj stabljika po biljci, broj cvasti po biljci i prinos suhe mase. Najbolji-ma od domaih populacija se mogu smatra-ti zagorica 1 i tunjici, jer imaju najvie biljaka tamnozelene boje, najmanje uginulih biljaka u ispitivanom periodu, a najvei ili nadpro-sjean broj stabljika po biljci i vodee su po prinosu suhe mase.

    Konano, rezultati istraivanja su poka-zali da su domae populacije, s obzirom na ispoljenu varijabilnost, heterogeni materijal koji zasluuje dunu panju s ciljem odabi-ranja najboljih biotipova i stvaranja domaih sorata koje bi trebale biti trajnije nego strane sorte, bolje regeneracije nego autohtone po-pulacije i, svakako, jo produktivnije, te bo-ljeg kvaliteta.

    sUmmaryPerennial forage legumes to which belongs sainfoin have very important role in animal feeding. Sainfoins protein is of high biologi-cal valuethanks to which some authors con-

    sider its structure very similar to milk prote-in. Acording to macroelements content this species is close to the most valuable legume alfalfa. Same literature sources indicate that sainfoin is even more rich in total nitrogen and phosphorus than safalfa.

    Sainfoin means holy grass or holy hay and that is due to ith high nutritious value. Besides its high value in animal feeding, it is of special interest that sainfoin do not cose bloating of animals and has high percent of so called bypass protein. This kind of prote-in and higher percent of sugar enable higher increase in gain when animals are fed with this legume compare to alfalfa. Sainfoin is also interesting as source of nectar for honey bees. It is well adapted to limestone soil, well drained with pH greater than 7. It can withstand drought and frost. It grows well on slopes due to deep root which can take water and nutrients from deeper part of soil. But it is susceptible to acidic soil and saline conditions.

    However, sainfoin has also some shor-tage as low regrowth, high ratio of stem in green mass, susceptibility to several root and crown pathogens that can limit longevity as well as high seeding rate.

    Having in mind that cost of feed (fora-ge) in animal production makes 70% of to-tal cost in this production indicate, actually, importance of production of cheap forage of high quality. In that sense, it is important to have species and cultivars well adapted to certain ecological conditions in which they can demonstrate they potential in producti-vity and forage quality.

    The aim of carried study was to deter-mine selection value of domestic populati-on of sainfoin compare to sainfoin cultivars. In field experiment were included six dome-stic populations (godusa, zagorica, tusnjici, ramadanovci, cifluk i zagorica 1) and culti-vars: makedonka, ceska 2 and ceska 3. The-re were studied next characteristics: type of development, earliness, percent of infected plants by plant disease, percent of morta-

  • 182 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    lity during experimental phase, leaf colour, leaf and stem hairiness, length of leaf, num-ber of leaflet per leaf, size of leaflets, type of growth, number of stems per plant, num-ber of branches per stem, number and length of internodes, stem thickness, plant height, flowers colour, number and length of clu-ster of flowers, number flowers per cluster of flowers, ratio of leaf and stem in plants dry matter, yield of green and dry matter per plant and nutrient content in dry matter (crude protein, crude ash, crude fat, crude fi-bre and NFE) in order to determine selection value of domestic populations. Experiment was set up in spring 1979 at the experimen-tal field of the Faculty of Agriculture in Butmir close to Sarajevo and investigations were arranged during 1979,1980 and 1981. In this research were included 40 plants from every populations and cultivars. For all qu-antity traits were determined: mean value, error of mean value, coefficient of variation and width of variation. Differences between mean value were tested by t-test.

    Results of investigations showed that domestic populations belong to the winter type (Onobrychis sativa var. communis ) and fo-reign cultivars to spring type (Onobrychis sa-tiva var. bifera ) of sainfoin. Domestic popu-lations were earlier in development, more resistant to disease and of higher longevity compare to foreign cultivars. Domestic po-pulations had shorter and darker green leaf, with more hairs, but more leaflets per leaf than foreign varieties. Stems of domestic populations are erect but upright of forei-gn cultivars. Foreign cultivars are characte-rized by significantly higher stems, but do-mestic populations had significantly stems per plant. Internodes were longer and the-ir number smaller by domestic populations than by foreign cultivars. Stems of domestic populations were smaller in diameter and filled unlike to foreign cultivars they had thicker and hollow stems. There were not found significant differences in ratio of leaf and stem in over ground dry matter betwe-

    en domestic populations and foreign vari-eties. Flowers of foreign cultivars were at low extent more pinkly than those of do-mestic populations. Clusters of flowers were in some extent shorter, but its number per plant was twice more by domestic populati-ons compare to foreign cultivars. Domestic populations showed higher productivity and some more nutrients in dry matter than fo-reign cultivars.

    Domestic populations demonstrated also differences in some biological, productivity and quality characteristics. Many studied traits are characterized by high variation, but especially varied number of stems per plant, number of cluster of flowers per plant and yield of dry matter per plant. As the best of domestic populations can be considered zagorica 1 and tusnjici, because they had the most plant of dark green colour, the least dead plant during experimental period, the most or over average number of stems per plant and they were the most productive.

    Finally, research results indicated that domestic populations deserve special atten-tion, having in mind shown variability. That means that domestic populations are hetero-genic material and could be used for selec-tion new domestic cultivars through proper selection period.

    biografijaProf. dr. sci. Senija Alibegovi Grbi je ro-ena 24. 06. 1948. godine u Graanici, gdje zavrila osnovnu kolu i gimnaziju, diplomi-rala je na Poljoprivrednom fakultetu u Sara-jevu 30. 12. 1971.godine. Nakon zavretka fakulteta i kratkotrajnog rada u Poljopri-vrednoj zadruzi Graanka u Graanici, no-vembra 1972. godine, izabrana je za asisten-ta pripravnika na svom fakultetu u Sarajevu za predmet Proizvodnja krmnog bilja. Uz rad na izvoenju praktinog dijela nastave, a na premetima Proizvodnja krmnog bilja i Proizvodnja stone hrane, pohaala je i postdiplomski studij iz oblasti krmnog bilja, takoer na Poljoprivrednom fakultetu u Sa-

  • dodatak graaniki glasnik 30/15 183

    rajevu. U zvanje asistenta izabrana je 1975. godine, a reizabrana u isto zvanje i na isti predmet 1978. godine. Magistarski rad pod naslovom Ispitivanje nekih morfolokih i produktivnih osobina na biotipovima doma-ih populacija smiljkite (Lotus comiculatus L. raen pod rukovodstvom prof. dr Vin-ka Milinkovia, redovnog profesora Poljo-privrednog fakualteta u Sarajevu, odbranila je 1977. godine. Uz rad u nastavi, radila je i na vie nauno-istraivakih projekata. U zvanje docenta izabrana je 1982. godine na predmetu Proizvodnja krmnog bilja, po-slije ega preuzima cjelokupnu nastavu na predmetu na kome je izabrana. Doktorsku disertaciju pod naslovom Morfoloke, bio-loke i produktivne osobine esparzete (Ono-brychis sativa Lam) nekih domaih populaci-ja i stranih sorata, raen pod mentorstvom prof. dr. Dane Batinica, odbranila je 5. 11. 1984. godine.

    Zahvaljujui radu u nauno-istraiva-kom radu, nastavi, objavljenim naunim ra-dovima, prisustvu naunim skupovima, kao i drugim aktivnostima iz domena rada nastav-nika, izabrana je u zvanje vanrednog profe-sora 1990. godine. Zbog ratnih dejstava, bli-zine stanovanja jugo kasarnama i malodobne djece, aprila 1992., naalost naputa BiH, te boravi na teritoriji Hrvatske, a potom Nje-make do 1977, kada se vraa u Sarajevo. Tek od 1999. godine ponovo radi na Poljo-privrednom fakultetu u Sarajevuu nastavi i nauno-istraivakim projektima, objavljuje naune radove i uestvuje na naunim sku-povima irom Europe i td. U zvanje redov-nog profesora izabrana je na predmetu Kr-mno bilje i travnjaci 2006. godine.

    Osima matinog fakulteta, bila je anga-ovana kao nastavnik i na Veterinarskom fa-kultetu u Sarajevu i na Biotehnikom fakul-tetu Univerziteta u Bihau. Radila je kao predava i na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, te na University of Life Scien-ces u Aas (Norveka). U dva navrata bila je upravnik Instituta za ratarstvo Poljoprivred-nog fakulteta u Sarajevu, osnovala je Udru-

    enje za upravljanje travnjacima u Bosni i Hercegovini, te bila lan izvrnog odbora Evropske Travnjake Federacije. U meu-vremenu je bila nosilac ili saradnik brojnih domaih i meunarodnih projekata.

    U cilju vlastitog strunog i naunog usa-vravanja, boravila je na studijskim puto-vanjima i naunim institucijama u Francu-skoj (1989.), ehoslovakoj (1990.), Egiptu (2000.), Norvekoj (2000.), Danskoj (2000.), Francuskoj (2002.), vicarskoj (2004.), Ir-skoj (2005.), Estoniji (2005.), Italiji (2007. i 2008.), Njemakoj (2010.).

    Uesnik je brojnih, prvenstveno naunih skupova u zemlji i inozemstvu:

    1. IV. Jugoslovenski simpozij o krmnom bilju, Novi Sad, 1983.,

    2. V. Jugoslovenski simpozij o krmnom bilju, Banja Luka, 1985.,

    3. VI. Jugoslovenski simpozij o krmnom bilju, Osijek, 1988.,

    4. 16th International Grassland Congress, Nice, France, 1989.,

    5. 13th General Meeting of the European Grassland Federation, Banska Bystrica,

    ehoslovaka, 1990.,6. Grunland und viehproduction in Al-

    penraum, Graz. BAL Gumpenstein, 1991.,7. IX. Nauni simpozij o sjemenarstvu

    Jugoslavije, Kopaonik, 1991.,8. 18 th General Meeting of the European

    Grassland Federation Aalborg,Denmark 22-25 May 2000.,9. I. Bosanskohercegovako savjetovanje

    o borbi protiv korova, Tuzla, april,2001.,10. 19 th General Meeting of the Europe-

    an Grassland Federation La Rochelle,France 27-30 May 2002.,11. 12 th Simposium of the European

    Grassland Federation Pleven, Bulgaria26-28 May 2003.,12 Prvi Simpozij poljoprivrede, veterine

    i umarstva, Neum 14. 17. maj 2003.,13. XXXIX. znanstveni skup hrvatskih

    agronoma, February17. 20., 2004. Opatija Croatia,

  • 184 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    14. X. Simpozijum o krmnom bilju Sr-bije i Crne Gore, sa meunarodnim ueem, aak, Srbija i Crna Gora, 26-28. maj 2004.,

    15. The 20th EGF General Meeting: Land use systems in grassland dominated

    regions. Luzern, Switzerland 21-24 June 2004.

    16. II. Simpozij poljoprivrede, veteri-narstva, umarstva i biotehnologije, Biha, 2004.,

    17. Poljoprivredno-znanstvena smotra Sajam ljive Gradaac, 2004.,

    18. XX. International Grassland Con-gress. Dublin. Ireland 26 June-1 July 2005.,

    19. 13th Symposium of the European Grassland Federation. Integrating Efficient Grassland Farming and Biodiversity.28-31 August 2005. Tartu, Estonia.,

    20. 14th1 Symposium of the European Grassland Federation. Permanent and Tem-porary Grassland Plant, Environment and Economy. 3-5 September 2007. Gent- Bel-gium,

    21. 22nd EGF General meeting. Biodi-versity and Animal Feed- Future chlaaenges for Grassland Production. 9-12 june 2008. Upsalla Sweden.,

    22. XII International Symposium on fo-rage crops of Republic of Serbia, Kruevac, 26.28. 05. 2010.,

    23. 23rd EGF General meeting. Gra-ssland in a changing world.August 29th- ep-tember 2 th 2010. Kiel- Germany.

    bibliografijaObjavljene knjige

    1. Senija Alibegovi-Grbi (1992): Proi-zvodnja krmnog bilja viegodinje krmno bilje (udbenik), Zadrugar Sarajevo. 135 str.

    2. Senija Alibegovi-Grbi, Petar Eri, Savo Vukovi, Branko upina, Radisav Du-bljevi, Petre Ivanovski, Tatjana Prentovi, ore Gatari i Branislav Nedovi.: 2005: Unapreenje proizvodnje krme na trav-njacima, Univerzitetski udbenik, Poljo-privredni fakultet Univerziteta u Sarajevu. 175 str.

    Nauni radovi1. Sari, O., Ramoevac,I., Alibegovi-Gr-

    bi, S.; 1978. Komparativna vrijednost so-rata lucerke za uzgoj na kiselim tlima. III Jugoslovanski simpozijum o krmnom bi-lju. Bled.

    2. Alibegovi-Grbi, S,:1979. Ispitivanje nekih morfolokih osobina na biotipovima domaih populacija smiljkite (Lotus corni-culatus L) kao elemenata prinosa. Radovi Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. God. XXVII. Br. 30, 49-61.

    3. Alibegovi-Grbi, S,:1980. Produktiv-nost domaih populacija smiljkite. Radovi Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. god.XXVIII. br. 32, 81-92.

    4. Alibegovi-Grbi, S., Ramoevac, I,:1981. Prilog poznavanju vanijih ele-menata produktivnosti domaih populacija smiljkite. Radovi Poljoprivrednog fakulte-ta Univerziteta u Sarajevu. God. XXIX. Br. 33, 43-54.

    5. Alibegovi-Grbi, S,:1982. Udio lista i stabljike u nadzemnom dijelu biljaka do-maih populacija smiljkite (Lotus cornicu-latus L.). Poljoprivredni pregled, Sarajevo, XXIV. Br. 3-4, 17-25.

    6. Alibegovi-Grbi, S, :1982. Istraiva-nje mogunosti vegetativnog razmnoava-nja klonova esparzete (Onobrychis sativa communis). Poljoprivredni pregled, Saraje-vo. XXIV.Br. 5-6.

    7. Sari,O., Ramoevac, I., Alibegovi-Gr-bi, S,:1982. Uticaj rokova sjetve na pro-duktivnost sjemena francuskog ljulja i li-vadskog vijuka. Radovi Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. God. XXX. Br. 34.

    8. Alibegovi-Grbi, S, :1983. Prilog po-znavanju vremena cvatnje autohtonih po-pulacija esparzete (Onobrychis sativa com-minis). Zbornik radova IV Jugoslovenskog simpozijuma o krmnom bilju. Novi Sad.

    9. Batinica, D., Alibegovi-Grbi, S,:1985. Mo-gunost poveanja prinosa planinskih travnjaka sjetvom travno-djetelinskih smjesa. V Jugoslo-venski simpozij o krmnom bilju. Banja Luka.

  • dodatak graaniki glasnik 30/15 185

    10. Alibegovi-Grbi, S,: 1986. Uticaj zarae-nosti na stepen mortaliteta biljaka esparzete kod nekih domaih populacija i stranih sora-ta. Radovi poljoprivrednog fakulteta Uni-verziteta u Sarajevu. God.XXXIV. Br. 38

    11. Alibegovi-Grbi, S,: 1988. Neke osobi-ne cvijeta i cvasti nekih domaih populaci-ja i stranih sorata esparzeta (Onobrychis sa-tiva Lam) VI Jugoslovenski simpozijum o krmnom bilju. Zbornik radova. 142-151. Osijek.

    12. Alibegovi-Grbi, S., Gatari D,: 1988. Effects on vegetation cycle, row spacing and seeding rates on seed yield and seed yield components of birdsfoot trefoil. Proceed. of 12 th General Meeting of the European Grassland Federation. Dublin. 493-497.

    13. Alibegovi-Grbi, S,:1988. Osobine lista nekih domaih populacija i stranih sorata esparzete. Radovi Poljoprivrednog fakulte-ta Univerziteta Sarajevo. God. XXXVI Br. 40. ? pp 55-77.

    14. Alibegovi-Grbi, S., Gatari, D. : 1989. Yield and yield components of some domestic populations and imported varieti-es. Proceed of the 16 th International Gra-ssland Congres, Nice. Book I. 319-321.

    15. Gatari, D., Alibegovi-Grbi, S,: 1989. Influence of the manner of sowing and ve-getation cycle on the yield and seed quality of birdsfoot trefoil. Proceed of the 16 th In-ternational Grassland Congres, Nice. Book I, pp 645-647.

    16. Alibegovi-Grbi, S., Junuzovi .: 1990. Establishment and productivity of some grasses and their varieties in the see-ding year. Proceed of the 13 th General Meeting of the European Grassland Federa-tion. 421-424. Banska Bystrica.

    17. Alibegovi-Grbi,S., Junuzovi .: 1990. Brzina nicanja i razvoja kao faktor produktivnosti nekih vrsta trava i njihovih sorata u godini sjetve. Radovi Poljoprivred-nog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. God XXXVIII Br. 42 ?

    18. Gatari, D., Alibegovi-Grbi, S,: 1990. The influence of the weather conditions

    and some agronomy on plant development and yield components in seed production of birdsfoot trefoil. Proceed. of the 13 th Gene-ral Meeting of the European Grassland Fe-deration. 305-308. Banska Bystrica.

    19. Alibegovi-Grbi, S,: 1991. Osobine ne-kih linija u selekciji esparzete. IX Nauni simpozij o sjemenarstvu Jugoslavije. Kopa-onik.

    20. Alibegovi-Grbi, S, Junuzovi, .: 1991. Uticaj brzine nicanja i razvoja bi-ljaka nekih vrsta trava i njihovih sorata na produktivnost u godini sjetve. Radovi Po-ljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sa-rajevu. God. XXXIX. Br. 43.

    21. Gatari, D., Alibegovi-Grbi, S,: 1991. Uticaj vremenskih uslova i gustine popula-cije na komponente prinosa sjemena smilj-kite. IX Nauni simpozij o sjemenarstvu Jugoslavije. Kopaonik.

    22. Alibegovi-Grbi, S.: 2000. Sadraj ne-kih hranjivih materija kod domaih po-pulacija i stranih sorata esparzete. Radovi Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, br. 49. Vol. XLV

    23. Alibegovi-Grbi, S. 2000. Contents of some nutrient components in domestic po-pulations and foreign varieties of sainfoin. Grassland Science in Europe, volume 5.

    24. Alibegovi-Grbi, S., ivi, H., iki, M., Gado, D., 2002. Efekat ubrenja azo-tom i vremena kosidbe na prinos suhe mase i proteina na prirodnom travnjaku. Rado-vi Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, br. 51. Vol. XLVII

    25. Senija Alibegovi Grbi, Hamid usto-vi 2002.: Some measurement in changing botanical composition and increasing of bi-odiversity on grassland. Radovi Poljopri-vrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, br. 51 Vol. XLVII

    26. Gatari, D., Alibegovi-Grbi, S., Laki, Z..., and Svetko, V.2002. Somecharacteri-stics of genotyes in red clover ( Trifolium pratense L.) breeding. Grassland Science in Europe, volume 7.

    27. Alibegovi-Grbi, S. and Custovic, H.

  • 186 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    2002. Some Measurement in Changing Botanical Composition and Increasing of Biodiversity on Grasslands. Grassland Sci-ence in Europe, volume 7.

    28. Alibegovi-Grbi S. and Civic H.: 2003. Effects of N-fertilisation and stage of growth on the dry matter and protein yiel-ds of grassland. Grassland Science in Euro-pe, volume 8.

    29. Alibegovi-Grbi, S,.ustovi, H. 2003. Mogunosti revitalizacije i poveanja fito-diverziteta naputenih travnjaka. Prvi Sim-pozij poljoprivrede, veterinarstva i umar-stva, Neum

    30. , Gatari., Alibegovi-Grbi, S., , La-ki., V, Svetko. 2003. Neke osobine geno-tipova crvene djeteline (Trifolium pratense L.). Prvi Simpozij Poljoprivrede, Veterinar-stva i umarstva, Neum.

    31. Alibegovi-Grbi, S., ivi, H., Bezdrob, M.: Uticaj primjene niih doza

    32. azota i faze razvoja biljaka pri kosidbi na pri-nos suve materije i sirovih proteina sa trav-njaka. Acta agriculturae Serbica. Vol. IX, 17 (2004.) 9-657 (Special issue)

    33. Alibegovi-Grbi, S, ivi, H.: 2004. Effect of lower N rates and plants growing stage on forage and protein yield from gra-sslands. XXXIX Croatien Syimposium on Agriculture. Opatija, 2004. pp 555-556

    34. Alibegovi-Grbi, S., Civic, H., Cengic, S., Muratovic, S. and Dzomba, E..: 2004 .Effects of weather conditions, stage of plants growth and N application on forage yield and its quality of grasslands. Grassland Science in Europe, Volume 9.

    35. Kurtovi, M., Alibegovi-Grbi, S., Ko-ji, A., Gai, F., Gado Drena, iki Mirha, Drkenda Pakeza, Avdi Jasna, Kari Lutvi-ja i Bezdrob, M. :2004. uvanje i koritenje genetskih resursa biljne poljoprivredne pro-izvodnje. XXIX Meunarodni sajam poljo-privrede i prehrambene industrije. Gradaac.

    36. Alibegovi-Grbi, S., Junuzovi, ., Bezdrob, M.: 2005. Bioloke osobine i pro-duktivnost nekih sorata francuskog lju-lja (Arrhenatherum elatius) i maijeg repka

    (Phleum pratense). II Simpozij poljoprivre-de, veterinarstva, umarstva i biotehnologi-je, Biha.

    37. Alibegovic-Grbic S., Bezdrob M. and Gataric Dj.: 2005. Effect of low-rate N application and cutting frequency on bo-tanical composition of short-term natural grassland. In eds. Lillak at all. Integrating Efficient Grassland farming and Biodiver-sity. Grassland Science in Europe, Volume 10. pp 360-363

    38. Junuzovi, ., Senija Alibegovi-Grbi: (2005) Hranljiva vrijednost i prinos protei-na razliitih sorata lucerke ( Medicago sativa L) Radovi Poljoprivrednog fakulteta . Pro-danovi, S, Vukovi, S., Rogoi, J, Alibe-govic-Grbi, S., Manojlovi,

    39. M., Cukalijev, O., Sitaula, B. 2007.Global Environmental Change and Natural Re-sources: New Approach in Research and Education // Proceeding of the Third Sympo-sium with International Participation: Inno-vations in Crop and Vegetable Production / Gla-mojila, ore ; Vukain, Bjeli, editor(s).Beograd : University of Beograd, 2007. 40-41.( peer-review,published,scientific)

    40. Alibegovic-Grbic, S. Bezdrob, M., Mur-tic, S. (2008) Botanical compositiomn of mat-grass (Nardus stricta) grassland commu-nities. In eds.Hopkins at all. Biodiversity and Animal Feed. Grassland Science in Eu-rope.Volume 13. pp 919-918.

    41. Alibegovic-Grbic,S., Bezdrob, M., and Cu-stovic, H. : 2008. Effect of soil type and ma-nagement on botanical composition of the sward. XXI IGC and VIII rangeland Congre-ss.Book of papersc China. ISBN 978-7-218-0585-2

    42. Alibegovic-Grbi, S., ivi, H. Bezdrob, M.: 2010. Efekat stadija razvoja, podsija-vanja i primjene azota na produktivnost i botaniki sastav prirodnog travnjaka. Ra-dovi Poljoprivredno- prehrambenog fakul-teta Univerziteta u Sarajevu. God. LV. No 60/1 .

    43. Alibegovic-Grbi, S., ivi, H., Bezdrob, M., engi-Domba, S.: (2010) Changes in

  • dodatak graaniki glasnik 30/15 187

    forage quality depending on climate condi-tions and grassland management. Biotech-nology in Animal Husbandry. VOL 26. Spec. Issule, pp 395-399.

    44. Bezdrob, M., Alibegovic-Grbi, S.: (2010) Comparative value of dry matter yi-eld of Red clover (Trifolium pratense L.) Ita-lian ryegrass (Lolium multiflotum Lam.) and their mixtures. Biotechnology in Animal Husbandry. VOL 26. Spec. Issule, pp 423-428.

    45. Alibegovic-Grbic, S., Bezdrob, M., Ci-vic, H., (2010) Dry matter and protein yi-elds of red clover, Italian ryegrass and their mixtures. In: Hopkins, A. et al. (eds). Biodi-versity and Animal Feed. Grassland Science in Europe. Volume 15. pp. 160-162.

    Struni radovi1. Ramoevac, I., Alibegovi-Grbi, S,:

    1982. Putevi i naini proizvodnje proteina u procesu proizvodnje, konzerviranja i ko-ritenja kabaste krme. Radovi Poljoprivred-nog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. God. XXXI. Br. 35

    2. Alibegovi-Grbi, S,: 1984. Mogunost postizanja visokih prinosa i kvaliteta krme na vjetakim travnjacima. VII Seminar za permanentno obrazovanje poljoprivrednih strunjaka u BiH. Neum.

    3. Alibegovi-Grbi, S,: 1986. Znaaj kvali-teta kabaste krme za proizvodnju u stoar-stvu. IX Seminar za poljoprivredne stru-njake u SR BiH. Neum.

    4. Alibegovi-Grbi, S,: 1986. Mogunost postizanja visokih prinosa i kvaliteta krme na vjetakim travnjacima. Poljoprivredni pregled. Br. 1, 2, 3, 65-69. Sarajevo.

    5. Katura, I, Alibegovi-Grbi, S,: 1988. Uloga i znaaj ozimskih smjesa na podruju Hutova Blata. XXI Nauni skup poljopri-vrednih strunjaka BiH. Neum.

    6. Alibegovi-Grbi, S., Junuzovi, .: 1989. Kvalitet i mjesto esparzete meu vie-godinjim leguminozama. XII Nauni skup poljoprivrednih strunjaka BiH. Neum.

    7. Alibegovi-Grbi, S.: 1990. Znaaj vre-mena kosidbe, s obzirom na fazu razvoja bi-

    ljaka, na kvalitet kabaste krme. XIII. Na-uni skup poljoprivrednih strunjaka BiH. Neum.

    8. Alibegovi-Grbi, S.: 1998. Problemati-ka proizvodnje sjemena viegodinjeg kr-mnog bolja. Specifinost u proizvodnji sjemena viegodinjih leguminoza. Poljo-privredni informator, br. 4. Teanj.

    9. Alibegovi-Grbi, S.: 1998. Problematika proizvodnje sjemena viegodinjeg krmnog bilja. Specifinost u proizvodnji sjemena tra-va.. Poljoprivredni informator, br. 5. Teanj.

    10. Alibegovi-Grbi, S.: 1998. Iskoritava-nje i njega travnjaka. Poljoprivredni infor-mator, br. 6. Teanj.

    11. Alibegovi-Grbi, S.: 1998. Dobra livada ta je to i kako je stei. Poljoprivredni in-formator, br. 7. Teanj.

    12. Alibegovi- Grbi, S.: 2000. Naini borbe protiv korova u viegodinjim krmnim kul-turama. Herbologija Vol.1, No.1.

    13. Alibegovi-Grbi, S.: 2000. Korovi na prirodnim travnjacima i naini suzbijanja. Herbologija Vol. 1, No. 1

    14. .Alibegovi-Grbi, S.: 2003. Ispaa u si-stemu proizvodnje i iskoritavanja krme. Prvi Simpozij Poljoprivrede Veterinarstva i umarstva

    15. Alibegovi-Grbi, S. (2004) . tavelj ko-njtak, karakteristike i mogunosti suzbi-janja. Herbologija. Vol. 5, No. 1.

    16. Alibegovi-Grbi, S.: 2004. Ispaa u siste-mu proizvodnje i iskoritavanja krme . Ra-dovi Poljoprivrednog fakulteta, Univerzi-teta u Sarajevu. God. XLIX, No. 54/2004.

    17. Alibegovi-Grbi, S. : 2004. Travnjaci i njega travnjaka, Zelena linija, Tuzla

    18. Alibegovi-Grbi, S. : 2005. Konzervira-nje krme sa travnjaka siliranjem, Zelena li-nija. Tuzla.

    19. Alibegovi-Grbi, S., Bezdrob, M.: (2005) Role of the Grassland Society of Bosnia and Herzegovina in grassland agri-culture. XX International Grassland Con-gress. Dublin. Ireland. pp 941.

  • 188 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    DR.ScI. SAMRA MujAI, DOcEnt

    sustaV uenja na daljinu zasnoVan na hipermedijskOm mOdelu (Rezime doKtoRsKe diseRtaCije)u ovoj doktorskoj disertaciji je dat pri-jedlog Sustava uenja na daljinu zasnova-nog na hipermedijskom modelu i opisan je postupak razvoja pojedinih njegovih modu-la: Hipermedijska predavaonica, Upravlja-nje kamerom u udaljenom laboratoriju uz prijenos video signala, te Sustav on-line tes-tnih formi. Ovaj model obrazovanja je ek-sperimentalno primijenjen u nastavi na ko-legiju Digitalni sistemi, trea godina studija na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli, BiH. Za potrebe verifikacije modela studenti su po-dijeljeni u dvije testne skupine, pri emu je prva testna skupina pohaala kolegij na tra-dicionalan nain, a druga testna skupina pri-mjenom razvijenih modula hipermedijskog modela, kombiniranih sa elementima tradi-cionalnog obrazovanja. Nainjena je kvali-tativna i kvantitativna verifikacija predloe-nog sustava uenja na daljinu zasnovanog na hipermedijskom modelu.

    SUMMARY

    The dissertation proposes a new distance learning model - Distance Learning System Based on Hypermedia Model, and includes development of its specific modules: hyper-media lecture-room, remote camera control module combined with video transmissi-on, and on-line test module. This educatio-nal model is applied at the course of Digi-tal systems, third study year at the Faculty of Electrical Engineering in Tuzla, BH. To verify the model, students were divided into two test groups. First group attended the traditional course, and the second group attended the combination of the new model and traditional model. The qualitative and

    quantitative verification of the hypermedia model has been made.

    biografijaSamra Mujai (ro. Hadi) roena je 14. 09.1968. godine u Tuzli. Osnovnu i srednju elektrotehniku kolu zavrila je u Graanici. Na studij elektrotehnike na Elektrotehni-kom fakultetu Univerziteta u Zagrebu (Za-vod za telekomunikacije) upisuje se 1987. godine, gdje je diplomirala u februaru 1992. godine kao jedan od najboljih studenata u svojoj generaciji, s diplomskim radom pod nazivom Modeli automata sa svojstvom uenja i stekla zvanje diplomiranog ini-njera elektrotehnike. Odmah po zavretku dodiplomskog studija upisuje poslijediplom-ski magistarski studij na Fakultetu elektro-tehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu (Zavod za telekomunikacije), koji zbog rata u BiH prekida na kraju prvog semestra, te ponovno nastavlja 1996. godine. Zvanje ma-gistra nauka iz polja elektrotehnike, smjer telekomunikacije i informatika, stjee 07. decembar 1999. godine, sa magistarskim ra-dom pod nazivom Sustavi uenja na da-ljinu i njihova realizacija u ISDN-u. Po-slijediplomski doktorski studij upisuje 2001. godine na Fakultetu elektrotehnike i rau-narstva Sveuilita u Zagrebu (Zavod za te-lekomunikacije). Doktorsku disertaciju pod nazivom: Sustav uenja na daljinu za-snovan na hipermedijskom modelu od-branila je 22. decembra 2004. godine i stekla zvanje doktora znanosti, znanstvena oblast tehnike znanosti, polje elektrotehnika.

    Od 1997. godine intenzivno se bavi izu-avanjima u podruju tehnologija, mode-la i sistema obrazovanja na daljinu. Tokom 2001. godine korisnik je Stipendija Slove-nake Znanstvene fondacije za rad u okvi-ru Centra za razvoj tudija na daljavo, Univerza v Mariboru, u okviru jednog Tempus Phare i jednog Tempus Access projekta iz oblasti tehnologija daljinskog uenja. Tokom 2002. godine je dobila jednomjesenu stipendi-ju Austrian Exchange Service OAD

  • dodatak graaniki glasnik 30/15 189

    za rad na Institut fur Informationsverarbeitung und Computergestutzte neue Medien, Technisc-he Univearsitat, Graz, Austria, podruje siste-ma za daljinsko uenje. Uesnik je dva wor-kshop-a u organizaciji ASSIN Njemaka, tokom 2006. i 2007. godine, za koordinato-re programa institucija visokog obrazovanja, te o zajednikom kvalifikacijskom okviru za akreditaciju studijskog programa Informati-ke u Evropi.

    Tokom 1993. i dijela 1994. godine ra-dila je kao inenjer u firmi Mikrotehnika d.j.l. u Tuzli, a 1994. godine se zapoljava na Fakultetu elektrotehnike i mainstva u Tu-zli, kao asistent u nastavi. U zvanje vieg asistenta na Fakultetu elektrotehnike u Tu-zli izabrana je 25. jula 2000. godine. U zva-nje docenta na Univerzitetu u Tuzli, Fakul-tet elektrotehnike, Katedra za komunikacije, izabrana je 18. 05. 2005. godine. U zvanje docenta izabrana je i na Univerzitetu u Ze-nici 04. 10. 2006. godine, na predmet Obra-zovanje na daljinu. Danas radi kao nastavnik na predmetima iz oblasti elektronike i tele-komunikacija na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli, Mainskom fakultetu u Tuzli i Pe-dagokom fakultetu u Zenici. Od osnivanja Univerzitetskog centra za razvoj daljinskog obrazovanja na Univerzitetu u Tuzli 2003. godine, radi istovremeno i kao rukovodilac Centra.

    Aktivno je sudjelovala u jedanaest naci-onalnih i jedanaest meunarodnih nauno-istraivakih projekata, od kojih je na osam nacionalnih i tri meunarodna bila koordi-nator projekta. Sudjelovala je u izradi doku-menta Strategija razvoja informacijskog drutva BiH, u grupi za eObrazovanje, projekat Vijea ministara BiH i UNDP. Stra-tegija je usvojena od strane Vijea ministara BiH 16. novembra 2004.

    U periodu od 2002. godine do danas or-ganizovala je niz nacionalnih i meunarod-nih seminara i workshop-ova u oblasti da-ljinskog obrazovanja i eObrazovanja.

    Autor je jednog univerzitetskog udbe-nika, kaoutor tri monografije, te je objavila

    oko trideset naunih i strunih radova i re-ferata u indeksiranim asopisima, naunim i strunim konferencijama i simpozijumima.

    lan je IEEE, jedan od tri sekretara eLe-arning Task Force BiH, potpredsjednik BHITS Udruenja informatiara BiH i lan Upravnog odbora SUS - Svjetskog Univer-zitetskog Servisa BiH.

    Aktivno govori engleski jezik, a slui se njemakim i slovenakim jezikom.

    Udata je i majka troje djece.

    bibliografijaUniverzitetski udbenik

    1. MUJAI, Samra. Digitalni sistemi I, I dio, PrintCom Tuzla, 2009. 136 strana. ISBN 978-9958-13-037-3.

    Monografije1. EKE, Denis, DEBEVC, Matja, HELI,

    Denis, HODI, Nermin, KADIJEVI, ore, MARI, Filip, MUJAI, Sa-mra, NEUPER, Walther, PAGON, Duan. Roadmap to Advance Web-based E-Le-arning in South Eastern Europe. Graz: Verlag der Technischen Universitt, 2008. 59 pages. ISBN 978-3-85125-014-5. [CO-BISS.SI-ID 12529686]

    2. KOROEC, Dean, DEBEVC, Matja, MUJAI, Samra. Videokonference: nasveti za uporabo, tehnologija in opre-ma: prironik o videofrekvenni tehno-logiji in njeni uporabi pri komunicira-nju in izobraevanju. Maribor: Fakulteta za elektrotehniko, raunalnitvo in infor-matiko, 2005. 61 str., ilustr. ISBN 86-435-0726-1. [COBISS.SI-ID 55377153]

    3. MARI, Petar, MUJAI, Samra, ZO-RI-VENUTI, Metka, TIBAUT, Andrej, UKI, Vanja, GAJI, Zoran, GAJI, Milica. Preporuke: Bosna i Herzegovi-na, Radna grupa za eObrazovanje. Graz: World University Service Austrian Com-mitee. 2005. 106.str., grafiki prikazi. [COBISS.SI-ID 9526806]

    Nauni radovi u indeksiranim asopi-sima, meunarodni recenzioni odbor4. S.Mujai, M.Debevc, P. Koec, M. Bloice,

  • 190 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    A. Holzinger: Modeling, Design, De-velopment and Evaluation of a Hyper-video Presentation for Digital Systems Teaching, Special Issue of Journal Mul-timedia Tools and Applications, 2010. (u tampi).

    5. M.Debevc, S.Mujai: Example of esta-blishment of videoconference and vi-deo streaming in Southeastern Europe, Electrotechnical Review Slovenia Vol. 71, ISSN 0013-5852, 2004, p.p. 178-184

    Nauni radovi u zbornicima, meunarodni recenzioni odbor1. M.Ivaniin, S.Mujai, M.Debevc: In-

    troducing e-learning to institutions and classrooms; Contributions to qu-ality assurance of e-education and e-contents, 9. meunarodna konferencija: International Conference on Information Technology Based Education and Training ITHET 2010, Cappadocia Turska, april-maj 2010, p.p.336-342 [978-1-4244-4811-1/10/$26.00 2010 IEEE]

    2. S.Glumevi, S.Mujai, S.Kasapovi: Evalution Video Transmision Using MyEvalVid RTP Tool in Network Si-mulator ns2, 31. meunarodni simpozij MIPRO 2008, Opatija, Hrvatska, 26-30 maj, 2008.

    3. M.Debevc, D.Miloevi, S.Mujai, P.Koec: Pedagocical and Didactical Issues of Transformation the Traditio-nal Learning Content into the Electro-nic Content Coha Model, XIV meu-narodni simpozij TREND 2008, Kopaonik, Srbija, 03-06 mart, 2008., ISBN 978-86-7892-096-7, p.p. 190-193

    4. S.Mujai, M.Debevc: A formal approach to hypervideo design, Zbor-nik radova 2007 IWSSIP&EC-SIPMCS. Maribor, juni 2007., p.p. 201-204

    5. M.Debevc, P.Koec, S.Mujai: Razvoj predavateljskega avtomatiziranega vi-deo snemalnega sistema = Development of Lecturer Based Automated Video Recorded System, Zbornik radova SI-RIKT 2007. Kranjska Gora, april 2007.,

    p.p. 119-123. [COBISS.SI-ID 11250966]6. M.Debevc, S.Mujai: Hipermedijska

    uionica, IV meunarodna konferencija o telekomunikacijama BIHTEL 2002, Saraje-vo, oktobar 2002., p.p. 95-100

    7. M.Debevc, S.Mujai: Hypermedia Cla-ssroom Model for Distance Education, IEEE 3. Meunarodna konferencija: Infor-mation Technology Based Education and Training ITHET 2002, BudimpetaMa-arska, juli 2002.

    8. M.Debevc, S.Mujai: Hypermedia Lecture-Room: New Teaching Envi-ronment, Meunarodna konferencija o software-u, telekomunikacijama i kompju-terskim mreama SoftCOM 2001, Hrvat-ska-Italija, oktobar 2001., p.p. 683-690

    9. S.Mujai, M.Tkali, M.Mujai: ISDN mrea kao platforma za sisteme interak-tivnog daljinskog uenja bazirane na vi-deokonfrenciji, III meunarodna kon-ferencija o telekomunikacijama BIHTEL 2000., Sarajevo, oktobar 2000, p.p. 195-204

    10. S.Mujai, M.Tkali, M.Mujai: A vir-tual classroom via ISDN approach, 42. meunarodni simpozij ELMAR-2000, Za-dar, juni 2000., p.p. 79-83

    11. S.Mujai, M.Tkali, M.Mujai: Video-conferencing as an interactive distance learning application-implementation via ISDN Meunarodna konferencija o software-u, telekomunikacijama i kompju-terskim mreama SoftCOM 99, Hrvatska-Italija, oktobar 1999., p.p. 249-258

    Struni radovi u zbornicima, meu-narodni recenzioni odbor1. M.Ivaniin, M.Debevc, S.Mujai: Mo-

    gunosti informacijskih i komunika-cijskih tehnologija za turizam = Capa-city of information and communication technologies for tourism, V meuna-rodni simpozij: Mediji i turizam, Sveuili-te u Zadru, Zadar, Hrvatska, 20.-22. mart 2009. Knjiga saetaka. p.p. 29, p.p. 81. [COBISS.SI-ID 13096470]

    2. S.Mujai, M.Debevc, M.Mujai: Di-zajn hipermedijske uionice za potrebe

  • dodatak graaniki glasnik 30/15 191

    eObrazovanja = Hypermedia Classroom Design for eLearning, XIV meunarod-ni simpozij TREND 2008, Kopaonik, Srbi-ja, 03-06 mart, 2008., ISBN 978-86-7892-096-7, p.p. 194-197

    3. F.Muth, S.Mujai: Results of a Trial-Accreditation at the University of Tu-zlaLessons Learned for the Euro-Inf Project, Zbornik radova, Conference on Informatics Education Europe II, Thessalo-niki, Grka, novembar 2007.

    4. S.Mujai: Analiza i razvoj interaktiv-nih hipermedijskih obrazovnih sadraja = Analysis and Development of Interac-tive Hypermedia Educational Content, XXI meunarodni simpozij: Information, Communication and Automation Techno-logiesICAT, Sarajevo, BH, 29-31 oktobar, 2007., p.p. 360-365

    5. S.Mujai, M.Debevc, F.Brki, S.Brki: Primjena savremenih ICT i obrazov-nih tehnologija u studiju medicine = Modern ICT Technologies Applied to Study of Medicine, Acta Med Sal 2007.; 36(1):1-91, ISSN 0350-364X, p.p. 16-24

    6. S.Mujai, M.Debevc: Design, Imple-mentation and Utilization of the Pro-ductive Videoconference Room, XX meunarodni simpozij: Information, Communication and Automation Techno-logiesICAT, Sarajevo, BH, 03-05 oktobar, 2005., p.p. 91-98

    7. O.Kordi, S. Mujai, E. Kabil, D. Chri-stensen, E.Fosse, J.Bergsland: Telemedi-cine in Bosnia and Herzegovina: Coo-peration and Mentoring, konferencija o telemediciniTromso Telemedicine Confe-rence TTeC 2004, Tromso, Norveka, 21-23 juni, 2004.

    8. S.Mujai, M.Debevc, M.Mujai: Sta-te-of-the-art multimedia solution in distance education: Design and imple-mentation of multimedia rooms at the University of Tuzla, IEEE 4. Meuna-rodna konferencija: Information Techno-log y Based Education and Training ITHET 2003, MarrakechMaroko, juli 2003.,

    p.p.338-3429. D.Koroec, M.Debevc, S.Mujai: Why

    should markup languages be considered the primary option for creation of the electronic distance learning content?, 3. Meunarodni znanstveni skup: Informa-tologija i obrazovanje na daljinu, Rogaka SlatinaSlovenija, decembar 2002.

    10. S.Mujai, M.Tkali, M.Mujai: Uenje na daljinu putem mree Internet, Me-unarodni simpozij o Internetu i informa-cijskim sistemima, Sarajevo, oktobar 1999.

    11. S.Mujai, M.Mujai, M.Tkali: An In-teractive Distance Learning using mo-dern communication and information systems, II meunarodno savjetovanje o Telekomunikacijama BIHTEL, Sarajevo, Septembar 1998., p.p. 416-424

    Referati1. S.Mujai: Upotreba ICT u obrazova-

    nju: eObrazovanje, III. Meunarodna konferencija ICT INFRASTRUKTU-RA I INDUSTRIJA U FUNKCIJI BR-EG EKONOMSKOG RAZVOJA, Tu-zla, maj 2010.

    2. S.Mujai: Internet i njegov uticaj na i-vot i obrazovanje, Sajam informatike i tele-komunikacija PROMO, Tuzla, oktobar 1998.

    3. S.Mujai: Interaktivno daljinsko ue-nje, Sajam informatike i telekomunikacija PROMO, Tuzla, oktobar 1998.

    Ostalo1. Kvalifikacijski okvir za visoko obra-

    zovanje u BiH u oblasti informacijskih tehnologija, Zajednika publikacija pro-jektnih uesnika u okviru Tempus SCM No. C010B06 projekta, juni 2008.

    2. M.Debevc, S.Mujai: Report about vi-deoconference solutions today and re-commendations for distance education courses, elaborat za Univerzitet u Olde-nburgu, Njemaka, 2002.

    3. H. Bajri, S.Mujai, A .Muji, N. Su-ljanovi: Praktikum za laboratorijske vjebe iz elektronike sa uputstvom za koritenje programskog paketa PSPI-CE, Fakultet elektrotehnike Tuzla, 1999.

  • 192 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    PROf. DR. Sc. MEHO BAI, vAnR. PROf.

    hranjiVa VrijednOst kOncentratnih smjesa u toVu Pilia i njiHoV utiCaj na Rezultate toVa u oVisnosti od duine PeRioda isHRane (Rezime doKtoRsKe diseRtaCije)podruje federacije bosne i herceGovine je ogranieno u obradivim zemljinim povr-inama i to je limitirajui inilac u poveanju proizvodnje hrane. Zbog toga se primjenom savremenih postupaka i tehnologija, naroi-to u peradarskoj proizvodnji, mogu osigurati dovoljne koliine kvalitetnog pileeg mesa, kojim bi se podmirile vlastite potrebe.

    U pojedinim periodima ishrane tov-nih pilia, koriste se razliite koncentratne smjese. Upotrebom raznih sirovina mogu-e je komponovati smjese koje sadre pro-teine, energiju i druge sastojke, neophodne za ishranu peradi. One mogu imati povoljan efekat na ostvarivanje prirasta tjelesne mase, utroak i iskoritavanje hrane, kvalitet mesa i ekonominost proizvodnje.

    Stalna poboljanja kvaliteta hrane broj-lerskih pilia po pravilu su se realizovala po manje i vie ustaljenim tehnolokim fazama ishrane brojlera (starter, grover, finier), pri emu su nutritivni efekti nedovoljno valo-rizovani u sveukupnoj materijalnoj procje-ni uspjenosti proizvodnje pileeg mesa. Os-novna radna hipoteza ovog rada poiva na to uspjenijem valorizovanju trokova hra-ne, koji uestvuju sa oko 60% u novostvore-noj vrijednosti pileeg mesa. Prvi dio radne hipoteze poiva na linearnom programiranju normativnih nutritivnih parametara u po-nuenoj hrani, koritenju raznih sirovina sa tri fazna kvaliteta hrane(starter, grover i fi-nier). Meutim, sutina eksperimenta po-iva na radikalnom mijenjanju vremenskog intervala koritenja smjesa odgovarajueg kvaliteta u pojedinim fazama ishrane, kroz

    etiri osnovna modaliteta eksperimenta (K1, K2, K3, K4) i sa po tri kombinacije podfaza ishrane brojlera (V1, V2 i V3). Prema tome, bioeksperiment je dvofaktorijalni (K i V), sa ukupno 12 specifinih nutritivnih tretma-na. U svakom tretmanu je bilo po 180 jed-nodnevnih pilia provenijencije Hybro. Broj biolokih jedinica za svaki ogledni faktor K (K1,K2, K3, K4) iznosio je 540, a za svaki modalitet oglednog faktora V (V1, V2, V3) po 720 pilia. To znai da je eksperimentom bilo obuhvaeno ukupno 2160 pilia. Tov pilia je trajao 44 dana, sa razliitim podfaza-ma ishrane sa starterom i groverom.

    Izbor biolokog materijala i njegova dis-tribucija po oglednim grupama, izvreni su po klasinim metodama provoenja biolo-kog eksperimenta. Ambijentalni uslovi pili-a, bez obzira na nutritivni tretman, bili su maksimalno unificirani, po kriterijima koji vrijede u proskripciji za odgovarajui hibrid. Sirovine, koje su koritene za pripremanje hrane su istovremeno obezbijeene za cijelo vrijeme trajanja eksperimenta, uz prethodno utvrivanje vanijih kvaliteta, za svaku si-rovinu posebno. Potom je na bazi nutritiv-nih normativa za pojedine faze tova brojlera i utvrenog kvaliteta koritenih sirovina, iz-vreno programiranje smjesa, koje ispunjava-ju zadate kriterije kvaliteta hrane.

    Pojedinano vaganje pilia, zavisno od oglednog faktora (duine trajanja podfaze ishrane pilia), vreno je 7., 14., 21., 35., 44. dana ivota pilia.

    Matematiko-statistika obrada rezultata vrena je analizom varijante za Fierov blok dvofaktorijalnog ogleda sa namjernim raspo-redom oglednih jedinica i viestepenom ana-lizom srednjih vrijednosti pomou Studen-tovog pokazatelja t.

    Ekonomska analiza rezultata istraivanja izvrena je pomou diferencijalne kalkulaci-je i odnosi se samo na cijenu hrane u ishrani pilia, a ostali elementi kalkulacije su neiz-mijenjeni.

    Rezultati istraivanja obuhvataju natu-ralne i finansijske pokazatelje tova (prirast,

  • dodatak graaniki glasnik 30/15 193

    utroak hrane, konverziju i mortalitet), za-tim parametre klanja pilia finaliziranih do grill pileta, cijenu kotanja i rezultate kon-fekcioniranja utovljenih pilia, odnos kosti i mesa kao i hemijski sastav crvenog i bijelog mesa.

    U proizvodnji potpunih koncentriranih smjesa: startera, grovera i finiera, specifinog sirovinskog sastava za sva etiri ogledna mo-daliteta (K), koriteno je 16 osnovnih sirovi-na, prethodno provjerenog hemijskog sastava i mikrobioloke ispravnosti. Bez obzira na ra-zliiti sirovinski sastav, navedene koncentrat-ne smjese bile su kalkulativno izonutritivne u odnosu na modalitet K i imale su razliite ci-jene kotanja. Osnovne razlike u sastavu kon-centriranih smjesa ogledale su se u sadraju ribljeg brana u okviru modaliteta K1 i K2 i mesno-kotanog brana u modalitetima K3 i K4. Koncentratne smjese modaliteta K1 i K3 su sadravale i lucerkino brano.

    Uticaj modaliteta oglednog faktora (K), u okviru modaliteta V1 oglednog faktora V, dobijen analizom varijanse je signifikan-tan (P< 0,05) za prirast pilia u prvoj podfazi tova od sedam dana. U drugoj podfazi tova pilia do 14 dana uticaj modaliteta oglednog faktora K u okviru modaliteta V2 oglednog faktora V daje visoko signifikantne vrijedno-sti (P< 0,001). U prvoj fazi tova pilia do 21 dan uticaj modaliteta oglednog faktora K u okviru modaliteta V3 oglednog faktora V, takoe je visoko signifikantan (P< 0,001). U fazi od prvog do 35. dana djelovanja modali-teta oglednog faktora K na prirast pilia daje visoko signifikantne razlike (P< 0,01), a isto tako meudjelovanje faktora K i V je signifi-kantno (P< 0,05).

    Djelovanje oglednog faktora V ne daje signifikantne razlike u prirastima pilia do 35 dana starosti. Od prvog do 44. dana tova pilia modaliteti oglednog faktora K su viso-ko signifikantni (P< 0,001) za prirast pilia, dok modalitet faktora V ne daje signifikan-tne vrijednosti. Meutim, meudjelovanje modaliteta K i V je i u ovom sluaju signifi-kantno (P< 0,05).

    Za analizu klaonikih parametara uzeto je 216 pilia, to ini 10% od ukupnog broja. Od svakog tretmana uzeto je 18 komada (de-vet mukih i devet enskih pilia).

    Hemijska analiza pokazala je da sadraj suhe materije u prosjeku iznosi 29,97% u cr-venom mesu (karabatak i batak), dok u bi-jelom mesu (grudi) iznosi 40,04%. Sadraj sirovog proteina iznosio je u prosjeku u cr-venom mesu 17,62%, a kretao se od 16,97% do 18,17%, dok je u bijelom mesu iznosio 21,06%, a kretao se od 20,37% do 21,77%. Koliina sirove masti iznosila je 11,28% u cr-venom i 7,87% u bijelom mesu.

    Cijena utroene hrane po tretmanima je razliita. Vrijednost utroene hrane kod svih tretmana modaliteta K1 K2 (koncentratne smjese sa ribljim branom) u odnosu na mo-dalitete K3 i K4 (koncentratne smjese sa me-sno-kotanim branom) je vea, to znai da riblje brano znaajno poveava cijenu kon-centratnih smjesa, kao i cijenu finalnog pro-izvoda.

    U tovu pilia, pored trokova hrane, ue-stvuju i oni trokovi koji se odnose na orga-nizaciju tova i iznose 0,766 KM/kg, kao i trokovi klanja u iznosu 0,562 KM/kg ive tjelesne mase pilia. Prema tome, ostali tro-kovi u proizvodnji tovnih pilia iznosili su 1,328 KM/kg ive mase.

    Ova istraivanja su ukazala da se riblje brano u koncentratnim smjesama za ishranu brojlera moe u potpunosti zamijeniti me-sno-kotanim branom. Naturalni rezulta-ti istraivanja, iako su neto slabiji u tretma-nima K3 i K4, u cjelini su ostvarili znatno bolji finansijski rezultat. To ukazuje na mo-gunost ekonomine zamjene ribljeg bra-na, koritenjem drugih adekvatnih krmiva, koja imaju manje negativan uticaj na kvali-tet mesa (okus i miris). Skraivanje perioda ishrane sa 21 dan na 14 i 7 dana, nije znat-no uticalo na naturalne rezultate tova, ali je u finansijskom smislu bilo opravdano, zato to su tretmani K1V1, K3V1 i K4V1, koji su ostvarili najbolje finansijske rezultate koristi-li starter u ishrani svega 7 dana. Ovim istra-

  • 194 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    ivanjima treba posvetiti posebnu panju, jer skraivanjem perioda ishrane starterom i iznalaenje adekvatne kvalitetne smjese, omoguava se ostvarivanje dobrih proizvod-nih rezultata, uz ostvarivanje i povoljnog fi-nansijskog efekta.

    sUmmaryThe region of the Federation of Bosnia and Hercegovina is limited in the soils what cau-ses the influence in the prodaction of food. Regarding to this problem, the poultry pro-duction advenced its production in tecno-logy and procedures in order to ensure the sufficient amount of the qualitative chiken meet to supply its own needs.

    Useing different types of the raw mate-rials, it is possible to mix the food, which the contain, the ingredients such a prote-ins, energy and other indispensable ingredi-ents important for the nutrition. They can have an appropriate effct on the realizatin of the chikrn growth, then on the consumpti-on and the utilizatin of food, on the quality of the meet and finaly on the success of the production.

    The constant improvements of the food, which is used in the nutrition of the broilers chikens has been more or less realized by the regular technological phases (starter, grover and finisher), what producent insufficient value of the nutriets effect in the total mate-rial estimate of the succes in the production of meet. The fundamental working hipothe-osis of this work is based on the best value of the foods prices, what what takes 60% of the new created value for the chiken meat. The first part of this hipotheosis is linears, which program is based on the normal nou-rishin parameters of the offered food and the usage of different raw materials combined with 3 phasic qualities of the food (starter, grover and finisher).

    But the gist of this experimente is the ra-dical change of time, when certan qualities of mixtures were used in certain phases of the nutrition trough 4 basic types of the expe-

    riment (K1, K2, K3,K4) in combintion of 3 subphases in the nztrition of the broilres chiken (V1,V2, V3). So the bioexperiment has 2 factors (K and V), the broilers chi-ken (V1, V2, V3). So the bioexperiment has 2 faktors (K and V), which make 12 speci-fic nourishing treatments, in total. There was 180 chiken of one day, which belonged to the genetic sort called HYBRO for every treatment.

    The number of thr biological units for the each experimental factor K (K1, K2, K3, K4) was 540 and 720 for all types of the fac-tor V (V1, V2, V3). This means that, the to-tal number of the chiken for this experimenz was 2160. the hannery lasted 44 days, whe-re starter and grower were used in different subphases. The choice of the biological ma-terial and its distribution of the experimen-tal groups was done by the classical methods of the biological experiment. The condi-tion ambient for the chickens, the ambi-ent does not include nourishing treatment, where highly equated with the criterions, that are valid in the proscription for deter-mined hybrid. The raw materials, that were used in preparation of the food, were at the same time ensure for the whole time of the experiment with the previous fortification of the importent qualaties for every raw ma-terial. Then, on the base of the nourishing norms for the certain phases of the henery of the broilres chikens and estalished qua-lity of the consumed raw materials, was the program of the mixtures, which fullfil the criterions about the quality of the food. A separated massing, which depended on the experimental factor (duration of the subpha-se in the nutrition) was done on 7-th, 14-th, 24-th and 35-th day of the chiken lives.

    The matematical-statistic eleboration of results was done by varients analyse for the two-factorial Fishers test with intended plan between the experimental units and the highdegree analyse of the middle values done by the Students indicator T.

    The economic analyse of the researchs

  • dodatak graaniki glasnik 30/15 195

    results was done by multiple type of the cal-culation and was referred only to the price of the food used in nutrition but the other elements of the calculation were unchan-ge. The results of the research contain na-tural and financial indicators of the hennery (growth, consumation of the food, converti-on and mortaliy), also the parameter of the killed chiken and their preparation to the phase grill chiken, the price of the cost just like the results of the packing fatted chiken, the interaction between the bones and meat and finally the structure of the red and white meat and its chemical structure.

    In the production of the completed nou-rishing mixtures such as starter, grower and finisher, specific raw materials which were contain in all 4 types of the experimen-tal factor (K), were used 16 basic mixtures, which chemical content and microbiolo-gical regularity were fullfiled. All kinds of the completed nourishing mixtures, used in 3 nutritions phases, were programed on the computer where mixtures had rqual amount of energy and the nourishing and biostimu-lative matters. The basic difference beetwen the contenzs of the consumed mixtures for the groups K1 and K2 was the fish fluor whi-le between K3 and K4 was the meat-bonny flour. The mixtures of the groups K1 ans K3 in their contents had a flour of the clover.

    The influence of the types of the expe-rimental factor K for the types of the factor V, which was realized by the verients anali-se in significent (P

  • 196 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    biografijaDr.sc. Meho Bai je roen 25. 08. 1961. godine u Stjepan Polju, optina Graanica. Osnovnu kolu zavrio je u Stjepan Polju, a Gimnaziju u Graanici 1980. godine. Na Po-ljoprivredni fakultet u Sarajevu, Odsjek za stoarstvo, upisao se kolske 1980/81. godi-ne, a diplomirao 30. 09. 1985. godine s od-linim uspjehom (10). Za vrijeme studija tri puta je nagraivan Srebrnom znakom Uni-verziteta u Sarajevu. Kao student generaci-je bio je stipendista nagradnog fonda Hasan Brki na Univerzitetu u Sarajevu. Postdi-plomski studij iz oblasti Proizvodnja i isko-ritavanje stone hrane pohaao je na Poljo-privrednom fakultetu u Sarajevu (prosjena ocjena 9,77). Magistarski rad pod nazivom Zamjena proteina soje proteinima slatke lu-pine sorte Bosna sa i bez dodatka metionina u ishrani pilia u tovu odbranio je 23. 02. 1991. godine, te stekao nauni stepen magi-stra poljoprivrednih nauka.

    Doktorsku disertaciju pod naslovom Hranjiva vrijednost koncentratnih smjesa u tovu pilia i njihov uticaj na rezultate tova u ovisnosti od duine perioda ishrane odbra-nio je 30. 12. 2000. godine na Poljoprivred-nom fakultetu u Sarajevu.

    Nakon zavretka studija, zasnovao je radni odnos 23. 07. 1985.godine u peradar-skom reprocentru Kokaprodukt u Graa-nici, na mjestu tehnologa za kontrolu kvali-teta hrane, gdje ostaje sve do poetka agresije na BiH. Cijeli ratni period proveo je u Gra-anici, radei poslove vezane za odbranu BiH

    U zvanje docenta na nastavni predmet Tehnologija animalnih proizvoda iza-bran je odlukom Senata Univerziteta u Tu-zli od 21. 11. 2001. godine. Rjeenjem de-kana Tehnolokog fakulteta od 02. 10. 2006. godine imenovan je za prodekana za nau-no-istraivaki rad na Tehnolokom fakulte-tu Univerziteta u Tuzli. U zvanje vanrednog profesora za uu naunu oblast Prehrambe-na tehnologija na Tehnolokom fakultetu u Tuzli izabran je 10.01.2007. godine.

    Slui se engleskim i ruskim jezikom.

    Osim nastavne aktivnosti uestvovao je u realizaciji niza nauno-istraivakih proje-kata iz ega je proiziao vei broj naunih i strunih radova koji su publicirani ili saop-eni na strunim simpozijima ili kongresima. Samostalno ili kao koautor objavio je dvije knjige. Kontinuirano radi na vlastitom usa-vravanju u struci.

    Oenjen je i otac dvoje djece.

    bibliografijaKnjige i univerzitetski udbenici

    1. Meho Bai, Hranjva vrijednost koncentratnih smjesa i njihov uticaj na rezultate tova u ovisno-sti od duine perioda ishrane, Grin Graanica i Agrozem Graanica, 2001.

    2. Meho S. Bai, Midhat Jai, Lejla Begi, Konzumna jajaosnove fiziologije nesenja i mikrobiologije,hemijski sastav i nutritivne osobi-ne, Grin Graanica, 2006. godina (Ova knjiga je takoer vrlo interesantna za proizvoae i potroae konzumnih jaja. Pored edukativ-ne sadri i naunu komponentu jer se u njoj nalaze bazne informacije za one koji se bave istraivanjima u ovoj oblasti. Metodoloki, sistematski, i iscrpno u ovoj knjizi predstav-ljene su osnove vezane za fiziologiju nesenja, mikrobiologiju, hemijski sastav i nutritivne osobine jaja. U cilju realizacije sopstvenog koncepta knjige autori su ugradili svoja vie-godinja iskustva u navedenoj problematici i pri tome konsultovali raspoloivu relevantnu domau i inostranu literaturu)

    Nauni radovi objavljeni u domaim i inostranim asopisima i zbornicima radova1. M. Bai, Zamjena proteina soje proteini-

    ma slatke lupine Bosna sa i bez dodatka me-tionina u ishrani pilia u tovu, Radovi Po-ljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, godina XVLIV, broj 48. Sarajevo 1990., 100 112,

    2. M. Bai, R. Handi, O. Sari, S. Mu-ratovi, Rezultati istraivanja vrijedno-sti oljutene lupine, uz dodatak metionina u ishrani tovnih pilia, Radovi Poljoprivred-nog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, godina XVLV, broj 49, Sarajevo 1991., 62 68,

  • dodatak graaniki glasnik 30/15 197

    3. M. Vilui, M. Bai, Kinetika koagula-cije i reoloke osobine u procesu fermen-tacije tenog jogurta, Prehrambena indu-strija Mleko i mleni proizvodi Vol.13 (1-2) 2002.,18 23,

    4. M.Suljkanovi, M. Bai, E. Ahmetovi, Procesni simulator isparivaa mlijeka sa re-kompresijom sekundarne pare, XVIII Hr-vatski skup kemiara i kemijskih inenjera Za-greb , 16-19 veljae 2003., 222,

    5. M. Bai, M. Vilui, S. Avdakovi, Kvali-tet svjeeg mlijeka na podruju opine Do-boj Istok i njegov utjecaj na proizvodnju mlijenih proizvoda, Prehrambena industrija Mleko i mleni proizvodi Vol. 14 (1-2) 2003., 114 117,

    6. M. Suljkanovi, E. Ahmetovi, M. Bai, Procesni simulator termikog koncentrira-nja mlijeka, Prehrambena industrija Mleko i mleni proizvodi Vol. 14 (1-2), 2003. 82. -89,

    7. M. Bai, E. Ahmetovi, F. Meanovi, Uticaj kvaliteta tehnolokog procesa na pa-rametre klanja utovljenih pilia, Prvi sim-pozij poljoprivrede, veterinarstva i umarstva, Srategija razvoja domae proizvodnje, Neum, 1416 maj 2003.

    8. M. Bai, M. Vilui, S. Markovi, Utje-caj stupnja kiselosti mlijeka na proizvodnju i kvalitet krutog jogurta, Prehrambena indu-strija Mleko i mleni proizvodi Vol.15 (1-2) 2004., 62 66,

    9. M. Bai, M. Vilui, Parametri klanja, ra-sijecanja i kakvoa crvenog i bijelog pileeg mesa, 11. Ruikini dani, Vukovar 28. i 29. lipnja. 2004. str. 24.

    10. M. Bai, M. Vilui, N. Dibri, M. Juki-Grbavac, Utjecaj koliine mlijene masti na proizvodnju i prinos dimljenog sira, Pre-hrambena industrija Mleko i mleni proizvodi 16 (1-2), 2005., 6 9,

    11. M. Bai, M. Vilui, M. ulovi, Utjecaj temperature termike obrade svjeeg mlije-ka na kvalitet tekueg jogurta, Radovi Po-ljoprivrednog fakulteta Univerzitet u Sarajevu, god. L, broj 56/2005., 129 138,

    12. S. orbo, A. Smaji, J. Tahmaz , A. Gani

    , N. Sinanovi, M. Bai, Primjena marga-

    rina i biljnih masti kao funkcionalne hrane u savremenoj ishrani, Radovi Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu, god.L, broj 56/2005.,

    13. S. Filipovi, M. Saka, M. Risti, . Kor-manjo, O. uragi, M. Bai, Fiziko-he-mijski pokazatelji kvalitaeta hraniva i ho-mogenost smea, asopis za procesnu tehniku i energiju u poljoprivredi PTEP, 2005., 45 48,

    14. 14. A. Hasi, M. Bai, M. Vilui, Rezul-tati tova pilia razliitih hibrida(Rad pri-hvaen, objavljivanje u toku, u asopisu Radovi Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu),

    15. M. Bai, A. Hasi, M. Vilui, M. Jai, Hemijski sastav crvenog i bijelog mesa pi-lia razliitih hibrida, Savjetovanje o proizvod-nji i preradi hrane, AGROTECH sa meuna-rodnim ueem, Gradaac 31. 08. 2006. god., knjiga saetaka, Gradaac 31.august 2006. (rada e biti tampan u asopisu Tehnologi-ca acta),

    16. Z. Osmanovi, O. Subai, M. Bai, M. Jai Automatizacija procesa prerade mlije-ka primjenom PLC tehnologije, Savjetova-nje o proizvodnji i preradi hrane, pod nazivom AGROTECH sa meunarodnim ueem, Gradaac 31. 08. 2006. godine Knjiga saetaka, Gradaac 31. august 2006. (rad e biti tam-pan u asopisu Tehnologica acta)

    17. M. Vilui, M. Bai, I. Luji, Karakteri-stike proizvodnje i osnovna svojstva autoh-tonog dimljenog masnog sira iz okolice Usore, Prehrambena industrija, Mleko i mleni proizvodi Vol.17 (3-4) 2006., 62 66,

    Nauni radovi u zbornicima radova domaih i inostranih naunih skupova1. M. Bai, R. Handi, O. Sari, S. Murato-

    vi, Slatka lupina kao izvor proteina u ishra-ni pilia, XIII Nauni skup, Neum 1990.,

    2. S. Muratovi, M. Bai, S. engi, E. Domba, Substitution of soyabeen pro-teins with sweet lupine proteins in animal nutrition, Symposium Proceedings Workshopon Protein Feed for Animal production in (Central and Easern) Europe, 30. June -1. July, 2000., INRA Regionbretage-France, 234 239,

  • 198 graaniki glasnik 30/15 dodatak

    Nauni radovi prezentirani na savje-tovanjima1. M. Bai, Ishrana roditeljskog jata tekog

    hibrida u uzgoju i proizvodnji. Struno sa-vjetovanje Udruenja peradara FBIH, Graani-ca, oktobar 1990.,

    2. M. Bai, Aminokiseline u ishrani peradi, Struno savjetovanje nutricionista FBiH, Kla-danj, april 1998.,

    3. M. Bai, Odnos metabolike energije i sirovih proteina u ishrani peradi, Okrugli sto na temu: Ishrana domaih ivotinja, Po-ljoprivredni fakultet Sarajevo, novembar 1999.,

    Struni radovi objavljeni u domaim i inostranim asopisima i prezentirani na seminarima i skupovima1. M. Vilui, M. Bai, Reoloka svojstva

    vrstog jogurta tokom dugotrajnijeg skladi-tenja, Mlekarstvo 3 (30) 2004., 10151020.,

    2. M. Bai, M. Vilui, E. Ahmetaevi, Pri-mjena HACCP sustava u proizvodnji slado-leda, Mlekarstvo 55(1) 2005. str. 51-60,

    3. S. Filipovi, M. Saka, . Borojevi, M. Ri-sti, . Kormanjo, M. Bai, Ekstrudiranje uljane repice sa poljoprivrednim proizvo-dima, X Savjetovanje o biotehnologiji, aak, 25.26. februar 2005. god. Zbornik radova Vol.10.

    4. A. Smaji, S. Bijeljac, J. Tahmaz, N. Sina-novi, M. Bai, N. Smaji, H. Ceri, Re-zultati ankete odnosa potroaa prema de-klarisanju i oznaavanju prehrambenih proizvoda, Radovi Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu, god.L, broj 55/2, 2005., 147-152,

    Uraene studije, elaborati i projekti1. O. Sari, I. Ramoevac, M. Bai, Korite-

    nje slatke lupine u ishrani peradi, Istrai-vaki projekt u okviru Drutvenog cilja 10, Fond za nauku Bosne i Hercegovine, 1987/91.

    Nauno-istraivaki projekti1. TEMPUS IB-JEP 16140-2001 Food law

    bridge among University and Industry. Evropska komisija u okviru TEMPUS IB-JEP 16140-2001 projekta finansijski je po-drala aktivnosti 10 univerziteta i 8 ne-

    univerzitetskih institucija. Kroz razliite module uesnici projekta su dobili nove in-formacije iz oblasti proizvodnje sirovina, prerade sirovina, konzerviranja namirni-ca, novih tehnologija, sistemima za uprav-ljanje kvalitetom i analizom rizika, novim metodama analize namirnica itd. U okviru projekta realizirane su aktivnosti na upo-znavanju i primjeni novih evropskih zako-na i dobre prakse u oblasti kontrole kvalite-ta u razliitim aspektima proizvodnje hrane i utjecaja na okoli.

    Ostale aktivnostilanstvo u meunarodnim i strunim

    organizacijama1. lan Organizacionog odbora Savjetovanja

    Mlijeko i mlijeni proizvodi koje se svake godine odrava na Tehnolokom fakultetu u Novom Sadu.

    2. lan Organizacionog odbora Savjetovana proizvoaa i preraivaa hrane sa meuna-rodnim ueem Agrotech, Gradaac 2006. godine.

    Specijalistiki i studijski boravci1. Kao stipendista vlade Arapske Republike

    Egipat, u periodu od 16. maja do 06. juna 1999. godine obavio je specijalizaciju iz oblasti Proizvodnja i prerada mlijeka u Egipatskom meunarodnom centru za po-ljoprivredu u Kairu, Egipat.

    2. Boravak u Oxfordu na Oxsford House College radi usavravanja engleskog jezi-ka u periodu od 23. 07. do 04. 08. 2006. godine

    Specijalizacije1. U Ljubljani je odsluao seminare u vezi sa si-

    stemom upravljanja i kontrolom kvaliteta na-mirnica u prehrambenoj industriji u periodu od 08. do 18. 3. 2002. godine u firmi TUV Bayern Sava i time stekao pravo da bude nji-hov suradnik kao vodei auditor i struni ek-spert za poljoprivredu i prehrambenu indu-striju. Do sada uestvovao u certificiranju preko 50 firmi u zemlji i inostranstvu.

    Odrana predavanja i uee na me-unarodnim skupovima i seminarima1. Pohaao kurs Primjena zakonske