GRAÈANIÈKI GLASNIK DODATAK - gracanickiglasnik.ba · Prireðujuæi ovaj PREGLED osnovnih bio-bibliografskih podataka o autorima, svima koji su u proteklih sedam i po godina bili

Priredila: Nermina HALILOVIÆ

Pregledbiobibliografskihpodataka o autorima –saradnicima uÈasopisuzakulturnuhistorijuGRAÈANIÈKIGLASNIK odbr.:1.do br.:15.

BIBLIOGRAPHICAL DATASURVEY OF AUTHOR'S OF"GRAÈANIÈKI GLASNIK" -ISSUES 1 TO 15

Povodom izlaska petnaestog broja Èasopi-sa za kulturnu historiju GRAÈANIÈKIGLASNIK, objavljujemo osnovne bio-

bibliografske podatke o autorima èiji su rado-vi objavljivani tokom 7,5 godina izla�enja èa-sopisa. Bez podrške ovako širokog kruga sa-radnika GRAÈANIÈKI GLASNIK ne bimogao poluèiti evidentan uspjeh kod širokogkruga èitatelja i odr�ati se tek pukim nastoja-njem Redakcije i Osnivaèa Èasopisa. Sa zado-voljstvom konstatiramo: Èasopis za kulturnuhistoriju GRAÈANIÈKI GLASNIK probu-dio je široko interesovanje u bosanskoherce-govaèkoj kulturnoj javnosti i kao projekatokupio širok krug prijatelja i saradnika - urasponu od studenata i profesora na našim fa-kultetima, do knji�evnika, nauènika iakademika.

Prireðujuæi ovaj PREGLED osnovnih bio-bibliografskih podataka o autorima, svimakoji su u proteklih sedam i po godina bili uzÈasopis �elimo izraziti poštovanje i zahval-nost. Na�alost, s du�nim pijetetom konstati-

GRAÈANIÈKI GLASNIK DODATAK

108

Priredila:Nermina HALILOVIÆ

ramo, kako neki od njih više nisu meðu�ivima.

I ovom prilikom izra�avamo našu �elju zaplodonosan nastavak saradnje i stalno proširi-vanje kruga prijatelja i saradnika oko Èasopi-sa GRAÈANIÈKI GLASNIK, èija je otvore-nost u dosadašnjem iskustvu dala izvrsne re-zultate. Duboko smo uvjereni kako je sveko-lika tajna uspjeha sadr�ana u otvorenoj mo-guænosti da èasopis bude središte okupljanjaistinski motiviranih i zainteresiranih ljudi zanajrazlièitije aspekte kulturne historije – kaojedine stvarne – opæe historije èovjeèanstva.

Spisak autora – saradnika, donosimo abe-cednim redom.

AFikret, Ahmedbašiæ, pjesnik, stra�ivaè et-

nograf-amater, roðen je 1957. godine uD�akulama kod Graèanice. Objavio je knjigupjesama Nišani Bosne (1993.), knjigu krat-kih prièa za djecu Tragom bosih tabanèiæa(1998.) te veliki broj radova u listovima i èa-sopisima. Bavi se istra�ivanjima pojedinih fe-nomena iz prošlosti u�eg zavièaja, posebno izoblasti etnologije i folkloristike.

Fuad, Aliæ, in�enjer geologije, direktor JPVodovod i kanalizacija u Graèanici, roðen1953. godine u Mirièini, opæina Graèanica.Bavi se istra�ivanjem i eksploatacijom pitkevode na širem podruèju Graèanice. Objavlji-vao struène radove u Zborniku rudarsko-geo-loškog fakulteta Tuzla i struènim èasopisima.

Fatmir, Alispahiæ, publicista i knji�evnik,esejista i knji�evni kritièar. Roðen 1966. go-dine u Tuzli. Njegovu knjigu poezije Rodo-slov, koja je u rukopisu nagraðena na konkur-su Slovo Gorèina, objavljuje tuzlanski Uni-verzal, 1990. godine. Autor je više knjiga iz

oblasti kulture, knji�evnosti, teatra itd. Bio jeglavni i odgovorni urednik revije Korzo iurednik ratnih izdanja Tuzla-lista, suradnikje u više domaæih listova i èasopisa. Poznatadjela su mu: igrokaz Raja sa Mejdana, drame:Lift zvani èe�nja, Tuzlanski bog Libertas, pu-blicistika: Tuzlanski nekrologij, Krv bojebenzina, Ubistvo svitanja, Narodno pozoriš-te Tuzla 1949. – 1999., monografija Tuz-land, knjiga kolumni Divanhana, itd. Dobit-nik je nekoliko nagrada za knji�evna ostvare-nja i publicistiku.

Èlan Društva pisaca BiH od 2001. godine.

Nijaz, Alispahiæ, magistar knji�evnosti iknji�evnih nauka, dramaturg i umjetnièki di-rektor Narodnog pozorišta Tuzla, re�iser,dramski pisac i prozaista, esejista i pjesnik.Roðen 1940. godine u Kozluku. Završio jeFilološki fakultet u Beogradu (studij jezika iknji�evnosti), magistrirao na Filozofskom fa-kultetu u Sarajevu. Stvaralaèki anga�man Ni-jaza Alispahiæa obuhvata �anrovski raznolikoi tematsko–motivski široko polje djelovanja.

Autor je više zapa�enih knjiga iz oblastiknji�evnosti i teatra, dobitnik velikog brojauglednih nagrada i priznanja. Od 1978. do1988. godine, urednik èasopisa Pozorište, uizdanju Narodnog pozorišta Tuzla. KnjiguVatre pjesmom stišane, objavio je 1969., dra-mu Zmaj od Bosne napisao 1975., igrokaz�ivotopis ha ha i tekst za mjuzikl Raja saMejdana 1978., knjigu prièa Vrtovi sirotogHalimije, 1979. godine. Alispahiæeva dramaZmaj od Bosne premijerno je izvedena u Na-rodnom pozorištu Tuzla i snimljena za Dram-ski program TV BiH 1986. godine. Dramati-zaciju Selimoviæevog romana Derviš i smrt,za scenu Narodnog pozorišta Tuzla Alispahiæje napisao 1988. godine. Ratne, 1992. godi-ne, napisao je scenario za film Krvava musli-manska godina, koji je re�irala Mirjana Zora-

DOTATAK GRAÈANIÈKI GLASNIK

109

noviæ. Tokom 1995. godine napisao je dra-matizaciju romana egipatskog NobelovcaNagiba Mahfuza Tijesna ulica, koju su zajed-nièki realizovali ansambli Narodnog pozoriš-ta Tuzla i Narodnog pozorišta Zenica u re�ijiSlobodana Stojanoviæa. Knjigu pjesama Ka-rakazan Alispahiæ je objavio 1996., a kultur-nu hroniku Tuzle Leda saliniana 1977. godi-ne. Dramu i libreto za prvu bošnjaèku operuHasanaginica, koju komponira Asim Horo-ziæ, piše 1997. godine. Sljedeæe, 1998. godineobjavljuje kao posebnu knjigu dramatizacijuSilajd�iæeve pripovijetke Hamdibeg. Knjiguprièa Sihirbaz. Ratnu hroniku Narodnog po-zorišta Tuzla: Sire, stigli su ratnici. Kao po-sebna knjiga, 1999. godine izašla je Alispa-hiæeva drama i libreto za operu Hasanaginica.Autor libreta za prvu operu za djecu u BiH:Aska i vuk, prema prièi Nobelovca IveAndriæa.

Èlan je Udru�enja knji�evnika BiH iSFRJ od 1980. godine, a Društva pisaca BiHod 1994. godine.

Sead, Avdiæ, doktor tehnièkih nauka, pro-fesor na Fakultetu elektrotehnike i mašinstvau Tuzli. Roðen je 1944. godine u Graèanici,Mašinski fakultet završio je u Beogradu, ma-gistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstvai brodogradnje u Zagrebu, suradnik je Insti-tuta za rudarska istra�ivanja u Tuzli, rukovo-dilac projekta Vodosnadbijevanje grada Tuz-le, itd. Objavio je više struènih i nauènih ra-dova, meðu kojima su posebno zapa�eni: Au-tomatizacija u rudarstvu, Uljna hidraulika iDinamika i automatizacija procesa.

BMehmed, Bajriæ, magistar politièkih nau-

ka, pomoænik direktora Kantonalne agencijeza privatizaciju Tuzla. Roðen je 1949. godine

u Tuzli. Diplomirao je i magistrirao na Fakul-tetu politièkih nauka u Sarajevu, bavio se pi-tanjem organizacije privrede tuzlanskog baze-na u periodu tranzicije i pretvorbe vlasništva.Posebno se anga�ovao na organizovanju edu-kacije, informisanja i transparentnog odvija-nja procesa privatizacije. Jedan je od istak-nutih organizatora odbrane Tuzle i nosilacnajvišeg ratnog priznanja u policiji, Zlatnepolicijske znaèke.

Smail, Baliæ, doktor historijskih nauka,nadsavjetnik Austrijske nacionalne biblio-teke, profesor. Roðen je 1920. u Mostaru,skoro èitav svoj radni vijek proveo je u emi-graciji. Od 1983. do 1986. godine radio je nafrankfurtskom institutu za povijest arap-sko-islamskih nauka. Više godina bio jeanga�ovan kao nadsavjetnik Austrijske nacio-nalne biblioteke u svojstvu struènog referentaza orijentalne jezike i predavaè na dvije visokebeèke škole. Bio je redovni èlan Njemaèkogorijentalistièkog društva, kao i kuratorijumaAustrijskog društva za Orijent i Društva aus-trijskih knji�evnika te dopisni èlan Kraljevskeakademije za istra�ivanje islamske civilizacije(Amman). Napisao je više radova i knjiga otradiciji islama, kulturnoj baštini Bosne, od-nosu islamske i zapadne kulture i dr. Jedna odnajznaèajnijih svakako je knjiga Kultura Boš-njaka, prvi put štampana u Beèu 1973. godi-ne, ali i danas veoma aktuelna. Veæinu svojihradova napisao je na njemaèkom jeziku, odkojih su mnogi prevedeni i na druge jezike.Nakon osnivanja Islamskog teološkog fakul-teta u Sarajevu, 1977. godine, trebalo je da sevrati u domovinu i da zajedno sa prof. Taji-bom Okiæem predaje na tom fakultetu. Za tajanga�man, meðutim, nije dobio odobrenjetadašnje vlasti. Umro je kao umirovljenikAustrijske nacionalne biblioteke 19. 3. 2000.godine.


110

Ivan, Balta, doktor historijskih nauka,profesor na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.Roðen je 1953. godine u Zdencima (Slavoni-ja). Završio je Filozofski fakultet, smjer His-torija – Filozofija – Latinski jezik, magistrirao1985. godine, potom odbranio doktorsku di-sertaciju pod naslovom Historija hrvat-sko-maðarskih odnosa u novom vijeku.Osim Pedagoškog fakulteta u Osijeku, preda-je i na filozofskim fakultetima u Peèuhu, Re-gensburgu, Frankfurtu, Zadru i Tuzli. Obja-vio je nekoliko knjiga, ud�benika i priruènikate više struènih radova u èasopisima. Izdvaja-mo sljedeæe naslove: Grad Osijek i Virovitiè-ka �upanija u revolucionarnim zbivanjima1848. i 1849. godine, Povijest srednje i jugo-istoène Evrope u srednjem vijeku, Pomoænehistorijske nauke, Bosansko-latinski rjeènik,Revolucija 1848. godine u Slavoniji i Sremu,Zapisi o gradskim grobljima istoène Hrvat-ske, Iz prošlosti grada na vodi, itd.

Amir, Barakoviæ, doktor tehnièkih nauka,pomoænik naèelnika Opæine Graèanica.Roðen je 1954. godine u Mirièini. Diplomi-rao je, magistrirao i doktorirao na Rudar-skom fakultetu u Tuzli. Autor je priruènikaGeologija i više struènih radova iz te oblasti.Anga�ovan je u nastavi na pomenutom fakul-tetu.

Kemal, Bašiæ profesor na Gimnaziji MešaSelimoviæ u Tuzli, roðen je 1964. godine uselu Kevljani (opæina Prijedor), završio je Fa-kultet islamskih nauka u Sarajevu, magistri-rao na Ankarskom univerzitetu u Turskoj.U�e podruèje njegovog interesovanja je his-torija Osmanskog carstva, 15. i 16. stoljeæe.Objavio je više radova u listovima i èasopisi-ma, kao autor ili kao prevodilac.

Hajrija, Beæireviæ, pjesnik, roðen je 1945.godine u Graèanici. Objavio je 8 zbirki pjesa-ma: Vrijeme i nevrijeme 1981., Suza kamena

1984., Vremenom i srcem 1986., Molitvabola 1993., Demonski prah 1995., Mladostnedosanjana 1995., Slika �ivota 1997. i Ka-zivanja iz tame 2002. godine. Nagraðivan jeza poeziju i zastupljen u mnogim zajednièkimpjesnièkim zbirkama. Mo�da æe Graèanicaimati i boljih pjesnika od Hajrije Beæireviæa,mo�da ih veæ ima u mladoj generaciji koja æe tekstasati. Ali Hajrija Beæireviæ æe u svakoj prièi onekom graèanièkom lokalnom pjesništvu imatisvoje mjesto". (O. Hamziæ).

Vitomir, Belaj, doktor etnologije, redovniprofesor univerziteta, predstojnik Fakultetskekatedre za antropologiju Filozofskog fakulte-ta u Zagrebu. Roðen je 1937. godine. U�epodruèje interesovanja: povijest etnološkemisli, posebno u Hrvata, puèka pobo�nost,duhovna kultura, vjerovanja. Istra�uje mitskupodlogu slavenskih obièaja i predanja. Autorje mnogih radova iz oblasti etnologije i antro-pologije, koji su objavljeni u domaæim i stra-nim struènim èasopisima. Knjigu Hod krozgodinu – mitska pozadina hrvatskih narod-nih obièaja i vjerovanja objavio je 1998. go-dine u Zagrebu. Zapa�en mu je i rad Formi-ranje naselja u Ludbreškom kraju koji je ob-javio u knjizi Etnografija – svegdan i blagdanhrvatskog puka, koja je izašla 1997. godine.

Hasan, Berberoviæ, in�enjer u mirovini.Roðen je 1936. godine u Tešnju, Fakultet or-ganizacionih nauka (proizvodno-kibernetskismjer) završio je u Beogradu, èitav svoj radnivijek proveo u drvnoj industriji: 7,5 godina uPilani Bosansko Petrovo Selo kao tehnièki di-rektor i 28 godina u graèanièkoj Jadrini kaorukovodilac tehnièke pripreme i tehnièki di-rektor. Glavna struèna preokupacija mu jebila organizacija rada u drvnoj industriji. Izte oblasti objavio je više struènih i nauènih ra-dova, od kojih istièemo dva naslova: Standar-dizacija i tipizacija u drvnoj industriji koji je


111

u nekoliko nastavaka objavljen u sarajevskomèasopisu Šumarstvo i drvna industrija i Pre-rada tanke oblovine hrasta, objavljen u èaso-pisu Šumarstvo Zagreb. Uèestvovao je kaoautor u edicijama 100 godina Drvne in-dustrije Konjuh i Razvoj drvne industrije uTešnju od 1945. godine do danas. U koau-torstvu sa Sulajmanom Deved�iæem napisaoje monografiju Jadrina Graèanica, 35 godinapostojanja i rada.

Damjan, Blagojeviæ, graðevinski in�enjer,privredni rukovodilac, partizan, roðen je1929. godine u Graèanici, potièe iz uglednezantsko-trgovaèke familije Blagojeviæa, kojaje doselila u Graèanicu poèetkom 20. stoljeæa.Završio je Graðevinski fakultet u Zagrebu,posjedovao je široko obrazovanje i biouva�avan kao graðevinski struènjak i pri-vredni rukovodilac u Graèanici. Nekolikomjeseci prije izbijanja rata na ovim prostori-ma, 1992. godine, poginuo je pod nerazjašn-jenim okolnostima u saobraæajnoj nesreæi ublizini Doboja.

Amir, Brka, profesor knji�evnosti, knji-�evni kritièar, pjesnik, publicista, urednik idirektor Centra za kulturu i obrazovanje uTešnju. Roðen je 1963. godine u Tešnju. Za-vršio je studij knji�evnosti na Filozofskom fa-kultetu u Sarajevu. Èlan je Redakcije Godišn-jaka BZK Preporod Sarajevo. Pored knji�ev-nog rada, intenzivno se bavi izdavaštvom,prouèava kulturnu povijest tešanjskog kraja.Za roman Monografija grada dobio je Go-dišnju nagradu Društva pisaca BiH za 2001.godinu. Objavio je još nekoliko knjiga, meðukojima istièemo sljedeæe: Prirodni redoslijed(1996.), Bjelina paspartua (1997.), Antikristu jeziku (1999.), Zavièajni muzej (1998.),Na pergameni lica (2001.) Poezija mu je pre-voðena na rumunjski, engleski, slovenski injemaèki jezik. Èlan je Društva pisaca BiH.

Atif, Brkièeviæ, roðen je 1947. godine uLukavici, opæina Graèanica. Poeziju piše od1992. godine. Poruka istine je prvo njegovosamostalno izdanje pjesama.

Fadil, Buljubašiæ, novinar, nastavnik.Roðen je 1943. godine u Mirièini, opæinaGraèanica. Završio je Pedagošku akademiju uTuzli, više godina radio je u informativnimprogramima Radio-Graèanice i TV Sarajevo.Pripremio je i uredio prvu pjesnièku zbirkulokalnih pjesnika koja je izašla pod naslovomRaspjevane strune u Graèanici. Osnivaè je iprve privatne lokalne novine, èijih je nekolikobrojeva izašlo pred rat 1992. godine pod na-slovom Istina, autor je monografije 30 godi-na Fudbalskog kluba Lokomotiva Mirièina.

Senaid, Buljubašiæ, slikar, roðen je 1956.godine u Donjim Moranjcima kod Srebreni-ka. Diplomirao je grafiku na Likovnoj akade-miji u Sarajevu. Uspješan je u razlièitim sli-karskim tehnikama, ali je naglašeno dobar cr-taè. Uèesnik je više izlo�bi i drugih likovnihsmotri.

CMustafa, ef. Ceriæ, reis-ul-ulema Roðen je

1952. godine u Velikom Èajnu, Visoko. Di-plomirao je na El-Azharu u Kairu, doktoriraona Odsjeku za bliskoistoène jezike i civilizaci-je Univerziteta u Èikagu (1986. godine) predpoznatim islamskim misliocem FazlurRahmanom. Jedno kraæe vrijeme bio je glavniimam Islamske zajednice u Graèanici, zatimje otišao u Èikago, gdje je radio kao imam uIslamskom kulturnom centru i kao predavaèna Amerièkom islamskom koled�u. U perio-du od 1991. do 1992. dr�ao je predavanja naIslamskom univerzitetu u Kuala Lumpuru uMaleziji. Prije nego što je izabran za rei-su-l-ulemu, bio je glavni imam u Zagrebaè-


112

koj d�amiji. Autor je više zapa�enih radova iknjiga iz oblasti islamskih nauka, meðu koji-ma istièemo sljedeæe: El-Maturidi, �ivot idjelo (1987.), Prenatalna medicina i huma-na genetika, Ljudsko ponašanje izmeðu teo-rije i prakse, Medicina i islam, Islamski kon-cept �ivota, Ljudski �ivot, Kontracepcija,sterilizacija i abortus (1988.), Autoritet u is-lamu (1990.), Islam izmeðu religije i nacije(1991.), Izbor izmeðu rata i mira (1992.),Korijeni sintetièke teologije u islamu: AbuMansur Al-Maturidi (1995.), itd.

ÈOsman, Èajiæ, in�enjer u mirovini, roðen

je 1936. godine. Završio je Graðevinski fa-kultet, Odsjek graðenje u Beogradu, magis-trirao na graðevinskom fakultetu u Zagrebu.Kao in�enjer, radio je u rudniku soli Tušanj,zatim na velikom projektu vodosnabdijevanjaSjeverna Bosna, te više godina kao direktorVodovoda u Graèanici. Dugo se bavio ist-ra�ivanjem podzemnih voda i projektovan-jem sistema vodosnabdijevanja više naselje-nih mjesta, autor je studije Vodosnabdijevan-je opæine Graèanica.

Hasan, Èaliæ, novinar, dopisnik Dnevnogavaza iz Graèanice, roðen je 1948. godine uMalešiæima kod Graèanice, nastavnik, dugo-godišnji novinar i ratni urednik Radio Graèa-nice.

ÆHajrudin, Æudiæ, direktor Štamparije Grin

Graèanica. Roðen je 1951. godine u GornjimMoranjcima, opština Srebrenik. Poslije zavr-šetka školovanja uspješno je obavljao više ru-kovodnih funkcija u privredi Graèanice. Po-sebno se bavio pitanjima privatizacije i posli-

jeratne tranzicije graèanièke privrede. Jedan jeod prvih nosilaca presti�nog priznanja Me-nad�er godine Tuzlansko-podrinjskog kan-tona za ratnu 1994. godinu.

Hajrudin, Æuriæ, doktor historijskih nau-ka, nauèni savjetnik Zemaljskog muzeja u Sa-rajevu. Roðen je 1908. godine u Bijeloj (Bo-sanski Petrovac). Završio je Filozofski fakultetu Beogradu 1931., na istom fakultetu dokto-rirao 1954. godine. Prouèavao je razvoj pro-svjete i školstva u Bosni i Hercegovini i otome objavio više struènih i nauènih radova uraznim listovima i èasopisima. Objavio je ne-koliko knjiga, od kojih istièemo knjigu Mus-limansko školstvo u Bosni i Hercegovini do1918. godine. Umro je 1988. godine.

DMirza, Dediæ, pjesnik, roðen je 1957. go-

dine u Graèanici, povremeno je objavljivaostihove u dnevnim listovima i knji�evnim èa-sopisima, na Radio-Sarajevu, Radio-Tuzli iRadio-Graèanici. Objavio je tri zbirke pjesa-ma: Raskopèana djevojka (1982.), U inatnama (1984.) i Kamenovanje ptice (1989.).Istièuæi kvalitete te poezije, rahm. prof. AsimHaliloviæ je napisao da je Mirza Dediæ samo-svojan pjesnik i da nikad ne pjeva pjesmu onogau èijim se kolima vozi.

Faruk, Deliæ, nastavnik, pedagog u Osnov-noj školi Hasan Kikiæ Graèanica. Roðen je1947. godine u Graèanici, završio Višu peda-gošku školu (grupa istorija-geografija) uMostaru. Radio je kao nastavnik i pedagoškirukovodilac u više osnovnih škola napodruèju graèanièke opštine. Poseban pred-met njegovog interesovanja je prošlost Graèa-nice i njegove okoline.


113

Omer, Deliæ, novinar, roðen je 1959. godi-ne u Malešiæima, opæina Graèanica, diplomi-rao na Fakultetu politièkih nauka, Odsjek so-ciologije u Sarajevu, najviše radio na informa-tivnim programima, a jedno vrijeme bio iglavni urednik Radio Graèanice. Autor je kn-jige Otpor agresiji sa Ozrena, koja je izašla1999. godine.

Osman, Deliæ, profesor orijentalistike, is-taknuti prosvjetni radnik i rukovodilac.Roðen je 1919. godine u Sibovcu, opæinaGradaèac, Filozofski fakultet - Odsjek orijen-talistike i njemaèkog jezika, završio je 1966. uBeogradu. Pored pedagoškog rada, bavio se iistra�ivanjem prošlosti graèanièkog kraja. Au-tor je knjige 100 godina Narodne osnovneškole u Graèanici te više radova o prošlostiGraèanice i njezine okoline. Umro je 1996.godine.

Seada, Deliæ, nastavnica, pjesnikinja,roðena je 1970. godine u Graèanici. Pored pi-sanja, bavi se slikarstvom i dizajnom.Uèestvovala je do sada na tri izlo�be slika.Njena prva zbirka pjesama Plavi san, naišla jena dobar prijem i kod publike i kod kritike.

Sulejman, Deved�iæ, diplomirani ekono-mista, privrednik u mirovini. Roðen je 1923.godine u Lukavici (opæina Graèanica). Zavr-šio je Višu pedagošku školu i Ekonomski fa-kultet u Sarajevu. Od 1947. do 1957. godineproveo je na radu u prosvjeti, prvo, kratkokao uèitelj u Lukavici, a potom kao jedan odosnivaèa i prvi direktor ni�e realne gimnazijeu Graèanici. Po završetku Ekonomskog fakul-teta, prešao je na rad u privredu, gdje je ispol-jio vrlo dobre struène i organizatorskesposobnosti. (u Jadrini, Bosni, Trgoproduktui Tehnozadu). U koautorstvu sa HasanomBerberoviæem napisao je monografiju JadrinaGraèanica, 35 godina postojanja i rada.

Rusmir, Djedoviæ, profesor geografije,roðen je 1959. godine u Graèanici. Diplomi-rao je na Odsjeku geografija Prirodno-mate-matièkog fakulteta u Beogradu. Kraæe vrije-me radio je u osnovnim školama na podruèjuopæine Graèanica, a potom se zaposlio kaoasistent na Odsjeku geografija – historija Fi-lozofskog fakulteta u Tuzli. Predmet njegovogposebnog interesovanja je urbani razvoj na-seljenih mjesta, o èemu je objavio više radovau struènim i drugim èasopisima.

Zlatko, Dukiæ, knji�evnik, publicist, novi-nar. Roðen je 1951. godine u Osijeku, diplo-mirao na Fakultetu politièkih nauka u Saraje-vu,. Kao novinar i knji�evnik saraðivao je umnogim listovima i èasopisima. Bio je glavni iodgovorni urednik tuzlanskog Fronta slobo-de i Radio Tuzle. Od 1989 godine objavio jesljedeæe romane: Otkud ja u pola dva,(1989), Bumbari (1990.), Krilo snova(1991.), San je bio ljepši (1993.), Iza rata rat(1996.), Ni �ivi, ni mrtvi (1998.), Crvenarupa (1999.), Kièma (2000.), Zna li ovoMaršal (2000.), Tri haška druga (2002.)

Objavio je ogled o novinarskoj profesijiRatni reporter – šta je to (1995.), te više pro-znih i dramskih ostvarenja, od kojih su nekaveæ do�ivjela izvedbu.

EMevludin, Ekmeèiæ, akademski slikar,

roðen je 1929. god. u Zaborku kod Èajnièa.Nakon završenog studija likovnih umjetnostiu Zagrebu, radio je kao profesor u Osnovnojškoli Centar, u Gimnaziji i Uèiteljskoj školiu Tuzli. Najveæi dio svog radnog vijeka, višeod 25 godina, proveo je u tuzlanskoj Galerijiportreta, kao njen osnivaè i direktor. Izlagaoje u zemlji i u inostranstvu, dobitnik ja veli-kog broja znaèajnih nagrada i priznanja.


114

Sead, Emriæ, slikar, likovni pedagog, roðenje 1965. godine u Bihaæu. Srednju kulturo-lošku školu završio je 1984. godine u Bosan-skoj Krupi, a Pedagošku akademiju 1990. go-dine u Banja Luci. Do sada je imao 25 samo-stalnih i sudjelovao na preko 30 kolektivnihizlo�bi.

GOsman, Garagiæ, in�enjer, privrednik,

roðen je 1958. godine u Dobošnici. Piše po-eziju, ali samo u izuzetnim prilikama odluèu-je se da govori svoje stihove prijateljima.

HAmira, Had�agiæ, profesorica bosanskog

jezika i knji�evnosti, asistent na Filozofskomfakultetu u Tuzli, roðena je 1963. godine uVuèkovcima (opæina Gradaèac). Nakon Pe-dagoške akademije, diplomirala je na Odsje-ku bosanski jezik i knji�evnost Filozofskog fa-kulteta u Tuzli, pri završetku je postdiplom-skih studija u Zagrebu. Objavila je više struè-nih radova u èasopisima Bosanski jezik, Di-daktièki putokazi, Sumeja, Hikjmet, Našaškola, Graèanièki glasnik, itd.

Mehmedalija, ef. Had�iæ, savjetnik rei-su-l-uleme za šerijatska pitanja, glavni i odgo-vorni urednik Glasnika Rijaseta Islamske za-jednice u Bosni i Hercegovinie. Roðen je 13.2. 1947. godine u Sladni, (Srebrenik). Zavr-šio je Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjekorijentalistika, a postdiplomski studij na Fa-kultetu politièkih nauka u Sarajevu. Radio jekao glavni imam u OIZ Sarajevo, urednik uRedakciji Preporoda (1972.-1980.), struènisuradnik u Gazi Husrefbegovoj biblioteci.Objavio je više tekstova u Preporodu, Takvi-mu, Glasniku, prilozima Gazi Husrev-bego-

ve biblioteke, Zem-zemu i Muslimanskomglasu. S arapskog jezika preveo sljedeæa djela:Èujem šum, prijatelja ne vidim od H. Basri-ja, Lijeèenje duša od I. Hazma, Plejada iza-branih od A. Deranika. Uèestvovao je u pro-jektu prijevoda Buharijine Zbirke hadisa uèetiri toma i Nehd�ul Belaga.

Nihad, Had�ihasanoviæ, slikar, roðen je1938. godine u Derventi. Studij likovneumjetnosti završio je 1962. godine na Peda-goškoj akademiji u Sarajevu, a potom zapo-èeo karijeru pedagoga, glumca-amatera, ru-kovodioca amaterskog pozorišta i kulturnogposlenika u Derventi. Tokom rata(1992.–1995.) �ivio je u Graèanici kao izbje-glica. Iza njega je 15 samostalnih i preko 80zajednièkih manifestacija i izlo�bi na kojimaje nastupao sa uljima, akvarelima, karikatura-ma…

Julije, Hahamoviæ, doktor tehnièkih nau-ka, profesor univerziteta, akademik. Roðen je1897. god. u Sarajevu. Studij graðevinarstvazavršio je na Èeškom tehnièkom sveuèilištu uPragu, gdje je odbranio i doktorsku disertaci-ju iz tehnièkih nauka. Bio je dekan i prodekanGraðevinskog fakulteta, predsjednik Nauè-nog vijeæa Instituta za materijale i konstrukci-je, vanredni, a kasnije redovni profesorTehnièkog i Graðevinskog fakulteta, pred-sjednik Udru�enja univerzitetskih nastavnikai nauènih radnika BiH itd. Iza sebe je ostavioviše od stotinu nauènih radova, od kojihizdvajamo: Prilog istra�ivanju statièke èvrs-toæe našeg tehnièkog drveta (1955.), Otpor-nost graðevinskih materijala prema po�aru(1961.), Teorijske osnove ispitivanja bez ra-zaranja (1963.), Uticaj industrijskog zagaði-vanja u koritu rijeke Bosne i njenih pritokana osobine reènog agregata (sa S. Stojadino-viæ), ( 1969.). Od 1955. godine je èlan Nauè-nog društva SR BiH, a èlan Akademije nauka


115

i umjetnosti BiH od njenog osnivanja, od-nosno od 1966. godine. Umro je u Sarajevu1990. godine.

Nermina, Haliloviæ, profesorica historije,zaposlena u Osnovnoj školi Bukinje. Roðenaje 1976. godine u D�akulama (Graèanica).Pohaða postdiplomski studij na Odsjeku His-torija Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Asim, Haliloviæ, doktor lingvistièkih nau-ka i knji�evnosti, redovni profesor univerzite-ta, roðen je 1928. godine u Modrièi. Filo-zofski fakultet završio je u Beogradu, a dok-torsku disertaciju odbranio na Sveuèilištu uZagrebu. U periodu od 1959.–1964. radio jekao direktor Gimnazije u Derventi i kao di-rektor Trgovinsko-ugostiteljskog centra uDoboju. Dvadesetak godina kasnije dolazi namjesto dekana Pedagoške akademije u Tuzli,a zatim radi kao redovni profesor na Filo-zofskom fakultetu u Sarajevu i Tuzli. Objavioje veliki broj nauènih i struènih radova, meðukojima i deset ud�benika za srednje škole, tedva za više škole. Poznata djela su mu: Vladi-mir Nazor – stvaralaštvo za djecu, TaksiratiHusage Brljka i Poruke humanosti i ljubavi.Umro je kao penzioner u Tuzli, 2001. godine.

Mirza Hamziæ, apsolvent Ekonomskog fa-kulteta u Sarajevu. Tehnièki urednik èasopisaGraèanièki glasnik. Spoljni je saradnik Ka-tedre za medicinsku informatiku Medicin-skog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.Tehnièki je urednik èasopisa Medicinskiarhiv (Sarajevo), Stav (Tuzla).

Mirzet, Hamziæ, profesor knji�evnosti, ese-jist, pripovjedaè, knji�evni kritièar, publicis-ta, predavaè na Gazi Husrev-begovoj medresiu Sarajevu. Roðen je 1963. godini u Klisi kodZvornika. Završio studij knji�evnosti,knji�evno-teoretske tekstove piše od 1987.godine. U toku rata, u periodu od

1992.–1995. radio je kao urednik lokalnoglista Biljeg vremena, a od 1996. godine kaourednik Graèanièkog glasnika. Urednik jeIzdavaèke kuæe ITD Sedam u Sarajevu. Obja-vio je više knjiga, knji�evnih i publicistièkihradova. Izdvajamo sljedeæe: Samo krv ratnikaje za slavu i pamæenje, Odbrana Graèanice25. 5 1992. (u koautorstvu), Od izbora doDejtona, Rjeènik knji�evnih termina itd.

Omer, Hamziæ, profesor knji�evnosti, pub-licista, urednik. Roðen je 1950. godine u Ma-lešiæima kod Graèanice. Diplomirao je na Fi-lološkom fakultetu u Beogradu, radio kao no-vinar na Radio Graèanici i dopisnik sarajev-skog Osloboðenja, direktor Narodnog uni-verziteta, te rukovodilac u prosvjeti i privrediu Graèanici. Pohaða postdiplomski studij naOdsjeku Historija Filozofskog fakulteta uTuzli. U okviru vlastite izdavaèke kuæe, 1996.godine pokrenuo je Èasopis za kulturnu his-toriju Graèanièki glasnik, a polovinom 2002.godine Èasopis za kulturu i društvena pitanjaStav (u kojem obavlja du�nost urednika) kaozajednièki projekat sa Narodnom i univerzi-tetskom bibliotekom “Derviš Sušiæ” u Tuzli.Autor je ili koautor nekoliko knjiga i više his-torijsko-publicistièkih radova o Graèanici injezinoj prošlosti. Izdvajamo naslove: Biljezislobode (1985), Graèanica i okolina uNOB-u i revoluciji (u koautorstvu, 1988.)Odbrana Graèanice, 25. 5. 1992. (u koau-torstvu, 1996.), Predratno i ratno lice Graèa-nice (1997.), Graèanica od posla èaršija(1998.), te seriju priloga o razvoju graèanièkeprivrede, koji su objavljeni u Graèanièkomglasniku. Pisac je scenarija za dva dokumen-tarna TV filma sa ratnom tematikom, recen-zent, urednik i redaktor više knjiga i drugihpublicistièkih izdanja.

Adem, Hand�iæ, doktor historijskih nau-ka, nauèni savjetnik Orijentalnog instituta u


116

Sarajevu. Roðen je 1916, godine u Tešnju, za-vršio je Višu islamsku šerijatsko-teološku ško-lu 1940. godine u Sarajevu. Doktorirao je naKatedri za istoriju Filozofskog fakulteta u Sa-rajevu. Na Orijentalnom institutu u Sarajevuradio je kao asistent, struèni saradnik, nauènisaradnik i nauèni savjetnik. Bavio se historij-om Bosne u ranijem periodu osmanske vlasti,sa naroèitim interesovanjem za historiju gra-dova i vakufa. Svoje studije i nauène radovebazirao je na primarnim historijskim izvori-ma: tapu tahir defterima. Objavio je sljedeæemonografije: Tuzla i njena okolina u 16. vije-ku (Sarajevo 1975.), Population of Bosnikain the Ottoman Period – A HistoricalOverwiev (Istambul, 1994.), Studije o Bos-ni: historijski prilozi iz osmansko-turskogperioda (Istambul, 1994.), Oblast Branko-viæa, Sarajevo, 1972., sa H. Had�ibegiæ i E.Kovaèeviæ), Dva popisa Zvornièkogsand�aka iz 1519. i 1533. (Sarajevo, 1986.),Opširni popis Bosanskog sand�aka iz 1604.godine (Sarajevo 2000.). Objavljivao je rado-ve u mnogim domaæim i inostranim èasopisi-ma iz oblasti historiografije i orijentalistike,uèestvovao na više nauènih skupova u zemlji isvijetu. Bio je i urednik èasopisa Prilozi zaorijentalnu filologiju.

Mehmed, Hand�iæ, profesor na Višoj is-lamskoj šerijatsko-teološkoj školi, roðen je1906. godine u Sarajevu, završio Šerijatskugimnaziju u rodnom gradu, a potom D�ami-ul-Azher u Kairu. Jedan je od najveæih alimau bošnjaèkom narodu. Nakon povratka izKaira, radio je kao nastavnik i prefekt GaziHusrev-begove medrese, a zatim kao upravi-telj Gazi Husrev-begove biblioteke. Od 1939.pa do svoje smrti 1944. godine radio je kaoprofesor na Višoj islamskoj šerijatsko-teo-loškoj školi u Sarajevu. Njegov rad u nastav-no-obrazovnom procesu bio je posebno plo-

dan. Napisao je Uvod u tefsirske i hadiskenauke, ud�benik za islamsku dogmatiku Il-mul-kelam, a sudjelovao je i u izradi arapskegramatike za medrese i srednje škole. Objavioje više od 300 èlanaka i studija na bosanskomi arapskom jeziku, èisto teoloških rasprava,studija iz islamske prošlosti, islamske savre-menosti i kulturne historije Bošnjaka. Od1939. godine na èelu je El-Hidaje, gdje nje-gova društvena djelatnost dolazi do posebnogizra�aja. Bio je pokretaè èuvene Sarajevske re-zolucije 1941. godine (u kojoj se osuðujuustaški zloèini nad Srbima), a najveæe uèinkeposti�e u toku Drugog svjetskog rata, kadaposredstvom odbora Narodnog spasa, na èi-jem je èelu, postaje duhovno-politièki sto�erbošnjaèkog naroda.

Hazim, Hankušiæ, nastavnik, roðen je1949. godine u Malešiæima. Završio je Peda-gošku akademiju u Tuzli. Piše poeziju, ali serijetko pojavljuje u knji�evnim listovima i èa-sopisima.

Omer, Heliæ, lektor i korektor u ŠtamparijiGrin u Graèanici. Roðen je 1948. godine uGraèanici. Po završetku Pedagoške akademijeu Tuzli, jedno kraæe vrijeme radio je u pro-svjeti, a zatim prešao na rad u graèanièkuŠtampariju. Za proteklih 25 godina lektori-sao je više od 150 raznih knjiga, te bezbrojdrugih tekstova po raznim èasopisima i dru-gim publikacijama.

IOmer, Ibrahimagiæ, doktor pravnih nau-

ka, profesor univerziteta, sudija Ustavnogsuda Federacije BiH. Roðen je u selu Smo-luæa, opæina Lukavac 1934. godine. Diplo-mirao je i doktorirao na Pravnom fakultetu uSarajevu iz oblasti dr�avnog prava. Predajepredmete Politièki sistem, Osnove prava,


117

Dr�avno-pravni razvitak BiH i Teorijudr�ave i prava na Fakultetu politièkih nauka iFakultetu kriminalistièkih nauka u Sarajevu,ranije je bio anga�ovan na Medicinskom iElektrotehnièkom fakultetu, takoðe u Saraje-vu. Uèestvovao je u više nauèno-istra�ivaèkihprojekata, saraðujuæi sa timovima struènjakana univerzitetima u Harfordu, Grajsfaldu,Vroclavu, Manhajmu, Ljubljani, Zagrebu,Beogradu i Skoplju. Objavio je petnaestakknjiga i nekoliko desetina nauènih i struènihradova u raznim listovima i èasopisima.Izdvajamo naslove sljedeæih njegovih knjiga:Bosna i Bošnjaci – dr�ava i narod koji su tre-bali nestati (1995., drugo izdanje 1996.),Dr�avno-pravni razvitak Bosne i Hercegovi-ne (1997.), Supremacija Bosne i Hercegovi-ne nad entitetima (1998.), Bosna i Bošnjaciizmeðu agresije i mira (1998.), Politièki sis-tem Bosne i Hercegovine (1999.), Bosna iBošnjaci poslije Dejtona (2000.), Srpskoosporavanje Bosne i Bošnjaka, Politièki sis-tem Bosne i Hercegovine (2001.), Dejton =Bosna u Evropi, pravna suština Dejtona.

Muhamed, Ibrahimoviæ, profesor, posla-nik i predsjednik Parlamentarne skupštineFederacije BiH. Roðen je 1960. u StjepanPolju, opæina Graèanica. Diplomirao je naOdsjeku orijentalistike Filozofskog fakultetau Prištini. Obavljao je više odgovornih poli-tièkih du�nosti u okviru Opæine Graèanica iTuzlanskog kantona. Pohaða postdiplomskistudij na Fakultetu politièkih nauka u Saraje-vu.

Ned�ad, Ibrahimoviæ, doktor nauka, pro-fesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Roðenje 1958. godine u Tuzli, Pedagoški fakultet,Odsjek jugoslavistika, završio u Osijeku. Ma-gistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zagre-bu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu uTuzli. Glavni je i odgovorni urednik èasopisa

Razlika, koji izlazi u Tuzli. Osim na tuzlan-skom, teoriju knji�evnosti predaje i na fakul-tetima u Mostaru i Bihaæu. Objavio je knjigePrelamanje eseja (Sarajevo 1989.) i Èitalacna raskršæu (Tešanj 2001.), kao i veliki brojradova u knji�evnim èasopisima i revijamakao što su Odjek, �ivot, Izraz, YU film, itd.

Hasan, Ibriševiæ, profesor historije u Mje-šovitoj srednjoj školi u Graèanici. Roðen je1946. godine u Stjepan Polju. Završio je Višupedagošku u Mostaru, Filozofski fakultet,Odsjek historija, u Sarajevu. Do poèetka rata1992. godine radio je kao srednjoškolski pro-fesor u Doboju. Od poèetka rata do danasradi u Graèanici.

Ned�ad, Ibrišimoviæ, knji�evnik, likovniumjetnik. Roðen je 1940. godine u Sarajevu.Filozofski fakultet završio je u rodnom gradu.Objavio knjige: Kuæa zatvorenih vrata, prièe,1964.; Ugursuz, roman,1968.; Karabeg, ro-man,1970.; Prièe, 1971.; �ivo i mrtvo, prièe,1978.; Car si ove hefte, autobiografska proza,1980.; Zmaj od Bosne, pripovijest, 1980.;Karabeg, drama, 1985.; Nakaza i vila, prièe,1986.; Drame, 1988.; Kuæa bez vrata i drugeprièe, 1989.; Braæa i veziri, roman, 1989.;Dva dana u Al – Akaru, pripovijest, 1990.;Knjiga Adema Kahrimana napisanaNed�adom Ibrišimoviæem Bosancem, pripo-vijest, 1992.; Zambaci moje duše, pjesme,1994.; Bosna je æilimom zastrta, pjesme,1996.; Karabeg, prièa, roman, drama, 1996.;Ruhani i šejtani inspiracija, eseji, èlanci, in-tervjui, 1996.; Wolland u Sarajevu, drama,2000.; Bio jednom jedan, sedamdeset i se-dam prièa, 2001., itd.

Priredio je desetak samostalnih izlo�bi,crte�a i skulptura u galerijama grada Sarajeva.Dobitnik je više vrijednih nagrada i društve-nih priznanja. Predsjednik Društva pisacaBiH od 1994. do 2002. godine.


118

Enes, Imamoviæ, slikar amater, roðen1964. godine u Graèanici, zaposlen u graèa-nièkom Grinu. Do sada je izlagao svoje rado-ve na nekoliko kolektivnih likovnih mani-festacija, a imao je i jednu samostalnuizlo�bu.

Jasmin, Imamoviæ, diplomirani pravnik,knji�evnik i esejista, aktuelni naèelnik opæineTuzla. Roðen je 1957. godine u Brèkom, di-plomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu.Do sada je objavio dva romana: Ubijanjesmrti i Besmrtni jeleni, te veliki broj novela,eseja, radio-drama, scenarija itd. Prevoðen naslovenaèki, njemaèki... U više navrata nagra-ðivan.


JSead, Jahiæ, in�enjer mašinstva, roðen je

1954. u Graèanici. Završio je Mašinski fakul-tet u Sarajevu, radio kao odgovorni projek-tant i direktor razvojnog sektora u graèaniè-kom Feringu. Jedan je od pokretaèa i uredni-ka ratnog lokalnog lista Biljeg vremena. Po-sebno interesovanje iskazao je za podruèjestandarda i standardizacije kvaliteta proizvo-da.

Suradnik je Tuv-a (kuæe za certifikateMinhen – Ljubljana) i ukljuèen u izgradnjusistema kvaliteta u više domaæih firmi.

Salih, Jalimam, doktor historijskih nauka,profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli napredmetu srednji vijek. Roðen je 1951. godi-ne u Zenici, doktorirao je na Filozofskom fa-kultetu u Sarajevu. U�e podruèje njegovognauènog interesovanja je prošlost bosanskihbogumila, dominikanaca i franjevaca na pro-storima srednjovjekovne bosanske dr�ave.Studije, rasprave i osvrte objavljivao je u svim

relevantnim èasopisima koji se bave historij-skom naukom. Objavio je i pripremio kaoposebne publikacije i knjige: Fojnica u histo-rijskoj literaturi; Fojnica 1948.; Bibliografijaradova o historiji Zenice; Putopisne bilješkei zapisi o zenièkom kraju; Historijske osnovedr�ave Bosne i Hercegovine; Vranduk –kraljevski grad; Studija o bosanskim bogo-milima; Djelatnost dominikanaca u srednjo-vjekovnoj Bosni. Jedno vrijeme bio je èlan re-dakcionog odbora Godišnjaka Društva isto-rièara Bosne i Hercegovine.

Uèesnik je i organizator više nauènih sku-pova i simpozijuma.

Ismet, Jalovièiæ, likovni pedagog, slikar.Roðen je 1932. godine u Trebinju. Završio jePedagošku akademiju – Odsjek likovna kul-tura u Sarajevu. Poslije slu�bovanja u Trebin-ju, Banja Luci i Prijedoru, dolazi u Graèa-nicu, gdje i danas radi kao nastavnik. Najvišepa�nje posveæuje kiparstvu, izraðuje portrete,biste itd. Iza sebe ima više zajednièkih i samo-stalnih likovnih izlo�bi.

Hajrudin, Junuzoviæ, nastavnik u mirovi-ni, slikar. Roðen je 1934. godine u Graèanici.Uspješno se ogledao u svim slikarskim tehni-kama i uèestvovao na više zajednièkih i samo-stalnih likovnih izlo�bi i manifestacija.

KAziz, Kadribegoviæ, knji�evnik i publicis-

ta, glavni i odgovorni urednik lista Preporod.Roðen je 1947. u Pljevljima, Crna Gora. Za-vršio je Gazi Husrefbegovu medresu u Saraje-vu. Jedan je od pokretaèa i urednika Preporo-da, 1970.; Muslimanskog glasa, 1991. teurednik Glasnika Vrhovnog starješinstva IZu SFRJ, 1979 -1992.


119

Objavio je knjigu Kur’anske pripovijesti,1987. godine i Lira vjeènog aška, 1997. godi-ne, te nekoliko zbirki pjesama.

Ahmet, Kasumoviæ, doktor nauka, profe-sor i dekan Filozofskog fakulteta u Tuzli,roðen je 25. 11. 1948. godine u Tuzli. Dokto-rirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Radio je u prosvjeti, informisanju i kulturi.Prvi je redovni profesor Filozofskog fakultetau Tuzli. U isto zvanje biran je i na fakultetimau Zagrebu, Banja Luci i Sarajevu. Objavio je14 knjiga, od kojih izdvajamo sljedeæe naslo-ve: Zašto jezik bosanski; Šta Bošnjak mislikad ka�e; Toponimi, etnici i ktetici; Rjeènikza gluhe, itd.

U isto vrijeme objavio je 72 nauèna i 48struènih radova iz oblasti lingvistike kako udomaæim, tako i inostranim struènim èasopi-sima. Citiran je u 42 struèna èasopisa, od èega7 izlazi u inostranstvu.

Ahmed, Kico, profesor, roðen je 1958. go-dine u Graèanici kod Bugojna. Diplomirao jei magistrirao na Filozofskom fakultetu u Sara-jevu. Autor je knjige Uèenje i djelo AhmedaBureka i opširnije studije Teološka misaoMuhameda S. Mašiæa. Struène radove iz ob-lasti filozofije objavljivao je u Odjeku, Prepo-rodu, Glasniku Rijaseta Islamske zajedniceBiH, Graèanièkom glasniku, Ljiljanu, itd.

Hasan, Kikiæ, poznati bosanski knji�evnik,roðen je 1905. godine u Gradaècu. Nakon za-vršetka uèiteljske škole u Zagrebu, poèeo jeslu�bovanje u Hajdareviæima kod Zavidoviæa,potom u Rogatici i Ustipraèi. Zbog nekih po-rodiènih problema, odlazi u Hrvatsku i zapo-šljava se kao uèitelj u Sjenièaku kod VrginMosta, a zatim uèiteljuje u Pitomoj Pisarevi-ni. U meðuvremenu, privatno je polo�io gim-naziju, a zatim vanredno upisao Pravni fakul-tet u Beogradu. Nakon toga, zaposlio se kao

pravni referent u Zagrebu, gdje se poèinje ba-viti ilegalnim komunistièkim radom, supro-tstavlja se desnici, organizuje naprednu mus-limansku inteligenciju. Nakon propastiKraljevine Jugoslavije i formiranja NDH, uaprilu 1941. godine, nastavio je politièku ile-galnu aktivnost u Zagrebu, a potom u San-skom Mostu, odakle je bio na stalnoj vezi sapartizanskim jedinicama. U februaru 1942.godine prešao je na slobodnu teritoriju i od-mah dospio u èetnièko zarobljeništvo, odakleuspješno bje�i i prikljuèuje se Grmeèkompartizanskom odredu. Sudjelovao je u borba-ma krajiških partizana protiv èetnika sa Gr-meèa i Manjaèe. Poginuo je od èetnièke ruke6. maja, 1942. godine kod sela Rapta na pla-nini Èemernici, izmeðu Mrkonjiæ Grada iSkender Vakufa. "O Kikiæu se govorilo kao orevolucionaru, partizanskom komesaru, ile-galnom partijskom radniku, agitatoru, ko-munisti, ljevièaru i politièaru, ali posebnokao knji�evniku koji je – dajuæi rijeè Bosni injenoj sirotinji, šumskim radnicima, seljaci-ma i drugim junacima jednog, uglavnom, no-vog i nepoznatog literarnog svijeta – stvoriovrijedno umjetnièko djelo." (Sadik Šehiæ).Kao i mnogi, drugi i Kikiæ je svoj knji�evniput zapoèeo poezijom, koja mu je bila uvod u"ozbiljniji" knji�evni rad. Najbolja djela osta-vio je u prozi: Provincija u pozadini, beletris-tièki ciklus iz rata (Zagreb 1935.), Ho-ruk,roman u tri dijela s epilogom (Zagreb 1936.),Šta se dogaða u Španiji, objavljeno pod pseu-donimom Alija Korjeniæ, (Zagreb 1937.),Bukve, roman bosanskog sela (Zagreb1937.), Lole i hrsuzi, fragmenti iz historijejedne Be-Ha èaršije (Sarajevo 1947.), Zgodeo nasušnom hljebu, (Zagreb 1947.).

Azem, Ko�ar, doktor nauka, profesor Filo-zofskog fakulteta u Tuzli, arhivski savjetnik.Roðen je 1947. godine u Trpezima kod Ivan-


120

grada. Diplomirao je i magistrirao na Filo-zofskom fakultetu, grupa za historiju, u Priš-tini, doktorirao na Filozofskom fakultetu uZagrebu. Od 1980. godine radio je u Muzejuistoène Bosne u Tuzli kao kustos-historièar, aod 1983. godine kao direktor Regionalnoghistorijskog arhivu u Tuzli. Nakon otvaranjaOdsjeka za historiju - geografiju na Filo-zofskom fakultetu u Tuzli, 1993. godine, iza-bran je za saradnika na predmetima Uvod uhistoriju i Pomoæne historijske znanosti. Od1999./2000. god. obavlja du�nosti šefa Od-sjeka za historiju na Filozofskom fakultetuUniverziteta u Tuzli. Predaje i na Pedago-škom fakultetu u Osijeku, zatim u Bihaæu i naPedagoškoj akademiji u Mostaru. Urednik jeÈasopisa Arhivska praksa, koji izlazi u Tuzli.Objavio je 6 knjiga, preko 65 èlanaka, 14 pri-kaza itd. Istièemo knjige Uvod u historiju,priruènik i Arhivistika u teoriji i praksi.

Ešef, Kovaèeviæ, profesor orijentalistike,nauèni suradnik Orijentalnog instituta u Sa-rajevu. Roðen je 1924. godine u Glamoèu,diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sa-rajevu, grupa turski i arapski jezik sa knji�ev-nostima i historija naroda Jugoslavije, a ma-gistrirao na Filozofskom fakultetu u Beogra-du. Od 1960. do 1989. godine radio je kaoasistent, potom struèni saradnik-istorièar i sa-radnik-savjetnik turkolog na Orijentalnominstitutu u Sarajevu. Predavao je turski jezikna Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fa-kulteta i istoriju islamske kulture i civilizacijena Islamskom teološkom fakultetu u Saraje-vu. Povremeno je dr�ao nastavu i na predme-tu Islamska umjetnost i kaligrafija u GaziHusref-begovoj medresi u Sarajevu. Bavio sehistorijom Bosne pod vlašæu Osmanlija, kao iprijevodom i obradom osmanskih arhivskihdokumenata, vezanih za historiju Balkana.Objavio je sljedeæe knjige: Granice Bosan-

skog pašaluka prema Austriji i Mletaèkoj Re-publici po odredbama Karlovaèkog mira, Sa-rajevo, 1973.; Muhimme defteri - dokumen-ti o našim krajevima, Sarajevo, 1985.; OblastBrankoviæa - Opširni katastarski popis iz1455. Sarajevo, 1972. sa A. Hand�iæem i H.Had�ibegiæem.

Bavio se prevoðenjem sa turskog jezika.Autor je pjesnièkog djela Muhamed Resulul-lah, Sarajevo, 1990. i priruènika PismoKur’ani Kerima, Sarajevo, 1977. godine.

Meðu njegovim brojnim kaligrafskimostvarenjima posebno se istièe prijepisKur’ana, Sarajevo, 1998. godine. Bio je ured-nik više izdanja Orijentalnog instituta za isto-riju u Sarajevu. Umro je 2. 3. 1996. godine uSarajevu.

Indira, Kuèuk–Sorguè, profesorica histori-je, novinar, zamjenik glavnog i odgovornogurednika sarajevskog sedmiènika Ljiljan.Roðena 1971. godine u Sarajevu, diplomiralaje na Odsjeku historija, Filozofskog fakultetau Sarajevu. Deset godina radi u novinarstvukao urednica kulturne rubrike u listu Dnevniavaz, a potom na istim poslovima u sedmièni-ku Ljiljan.

Mina, Kujoviæ, profesorica historije, arhiv-ski savjetnik. Roðena je 1948. godine u Mr-konjiæ Gradu, završila Filozofski fakultet uSarajevu (grupa historija), potom zaposlena uArhivu Bosne i Hercegovine, gdje radi i da-nas. Predaje arhivistiku na Filozofskom fakul-tetu u Sarajevu. Objavila je više radova ustruènim èasopisima i publikacijama.

Atif, Kujund�iæ, knji�evnik, pjesnik, pri-povjedaè, esejist, publicist. Roðen 1947. go-dine u Graèanici. Od 1970. do 1980. godinezaposlen u Energoinevestu, Livnica èelikaTuzla na raznim poslovima, a od 1980. do1992. godine kao direktor i urednik scen-


121

sko-literarnog programa Doma mladih uTuzli. Poèetkom rata, 1992. godine radi kaonovinar i Urednik dokumentarnog programaTelevizije Lukavac u èijem je osnivanju sudje-lovao, a 1993. – 1995. kao novinar i Naèel-nik Informativne slu�be 117. – 223. brdskebrigade Lukavac. �ivi u Lukavcu. Bavi seizdavaštvom.

Knjige proze i poezije: Lira u predgraðu,Svjetlost, Sarajevo, 1976.; Nadrastanje, Uni-verzal, Tuzla, 1980.; Zora put nastavlja, so-neti, Paralele, Doboj, 1983.; Moguænost zasamoæu, Univerzal, Tuzla, 1985.; Prethodni-ca, soneti i sonetni vijenac, Knji�evna zadru-ga Drugari, Sarajevo, 1986.; Pjesma o prija-teljima ili Put, Grafit, Lukavac, 1996.; Pjes-me sa Rahmanom, Grafit, Lukavac, 1997.;Put i Krug, poetsko-grafièka mapa, sa slika-rom Nijazom Omeroviæem, BKC Graèanica,1998.; Pjesme o pticama, pjesme za djecu,Grafit, Lukavac, 1998.; Razglednice srca, lju-bavi i prijateljstva, pjesme za djecu, dizajni-rao Samir Šestan, Grafit, Lukavac, 1998.; Štato znaèi biti èovjek, poezija, BKC Graèanica iGrafit Lukavac, 1999.; Pjesme o pticama,kao lektira za uèenike osnovnih škola, Print-Com, Tuzla, 1999.; Vuk i janje, slikovnica,ilustrovao Sead Kujund�iæ, PrintCom, Tuzla,1999.; Prièe o djeèacima i psima, roman zadjecu, Monos, Graèanica, 2000.; Metafizièkiputnik, poezija, ITD Sedam, Sarajevo,2001.; Muške, �enske i druge pjesme, pjesmeza djecu, JU Javna biblioteka Lukavac, 2001.;Raspust, roman o mladim ljudima, Osmijeh,Graèanica, 2002.; Raspust, roman o mladimljudima, lektira za VII. razred osnovne škole,PrintCom, Tuzla, 2002.;Esejistika: Pohod,na�alost, gorak – djetinjstvo i djeca u poezijiAvde Mujkiæa, esej, Javna ustanova Dom kul-ture Lukavac, 1997.; Pjesnik u provinciji,provincija u pozadini, osvrt o �ivotnom putu

pjesnika Avde Mujkiæa, Grafit, Lukavac,1998.; Æamil Osmanoviæ, slikar iz Puraèiæa,du�i esej, Grafit, Lukavac, 1997.; RahmanŠabanoviæ, slikar iz �ivinica, du�i esej, Grafit,Lukavac, 1997.; Nijaz Omeroviæ, ak. slikar izGraèanice, du�i esej, Grafit, 1997.; GoranHrviæ, slikar iz Lukavca, esej, Grafit, Luka-vac, 1997., Ahmet Hundur, ak. slikar iz Tešn-ja, du�i esej za katalog; Publicistika: Lukavac‘92. – ‘96. – monografija, zajedno sa RifetomHaskoviæem, Bosnia ars, Tuzla, 1996.; Borbai �ivot za slobodu, NIK Kujund�iæ, Lukavac,2002.

Autor je brojnih knji�evnih eseja, prikaza irecenzija, èlan ureðivaèkih odbora više izda-vaèkih kuæa, listova i èasopisa, urednik veæegbroja knjiga. Zastupljen tekstovima u Slovo-daru – èitanci za I. razred i Kulturi izra�avan-ja za V. peti razred osnovne škole.

Èlan Udru�enja knji�evnika BiH i SFRJod 1982., a Društva pisaca BiH od 1998. go-dine.

Husein, Kulenoviæ, doktor medicinskihnauka, redovni profesor Medicinskog fakul-teta u Sarajevu, predsjednik Opæinskog vijeæaCentar Sarajevo, roðen je 1939. u BosanskomPetrovcu. Medicinski fakultet i magisterij za-vršio je 1977., a doktorirao 1979. godine. Bioje šef Instituta za fiziologiju i biohemiju, šefInstituta za sudsku medicinu, prodekan zanastavu na Medicinskom fakultetu u Saraje-vu. Od 1969. do 1999. godine objavio je višeod 60 nauènih radova iz oblasti fiziologije,kardiovaskularnog sistema. Dobitnik je viševisokih društvenih priznanja i nagrada.

Salih, Kulenoviæ, doktor etnologije, višikustos, muzejski savjetnik, vanredni profesorFilozofskog fakulteta u Sarajevu, poslanik.Roðen je 1944. godine u Jajcu, Prirodno-ma-tematièki fakultet završio u Sarajevu, doktori-


122

rao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Od1971. do 1990. godine obavljao je poslovekustosa etnologa, višeg kustosa, te muzejskogsavjetnika u Muzeju istoène Bosne Tuzla. NaFilozofskom fakultetu u Tuzli šef je Odsjekaza geografiju, gdje takoðe predaje kao vanred-ni profesor. Objavio je više od 150 nauènih istruènih radova, uèestvovao u realiziranju višeistra�ivaèkih projekata, bio je èlan redakcijeÈasopisa Èlanci i graða za kulturnu istorijuistoène Bosne, te glavni i dogovorni urednikÈasopisa Graèanièki glasnik Najva�nija djelasu mu Graèanica i njena okolina – antropo-geografske i etnološke odlike i Etnologijasjeveroistoène Bosne.

Salim, Kuloviæ, slikar-amater, roðen je1937. godine u Graèanici, završio trgovaèkuškolu, pohaðao Visoku meðunarodnu školuza novinarstvo u Beogradu. Bio je dopisnikmnogih listova, a kao šahovski sudija najvi-šeg ranga (od 1980.), osudio je na bezbroj ve-likih meðunarodnih šahovskih takmièenja.Pored šaha, bavi se slikarstvom i dizajnom.

Suad, Kurtæehajiæ, magistar politièkihnauka, viši asistent na Fakultetu politièkihnauka. Roðen je 1962. godine u BijelomPolju. Diplomirao na Pravnom fakultetu uSarajevu. Za asistenta na Fakultetu politièkihnauka na predmetima Osnovi prava i Politiè-ki sistem BiH izabran je 1996. godine. Od2001. godine stekao je status višeg asistentaza iste predmete. Anga�ovan je na izradi dok-torske disertacije. Objavio je nekoliko èlana-ka, osvrta i prikaza knjiga u nauènim i struè-nim èasopisima, sedmiènim i dnevnim listo-vima. U koautorstvu sa prof. dr. Omerom Ib-rahimagiæem objavio je seriju radova pod za-jednièkim naslovom Mirovni sporazum zaBosnu i Hercegovinu te više samostalnih ra-dova od kojih izdvajamo: Bošnjaèka borba za

ime, domovinu i dostojanstvo, Analizaustavno-pravne situacije u BiH, itd.

Fahrudin, Kurtoviæ, ekonomist, dopisnikTelevizije Tuzlanskog kantona, roðen je1958. godine u Rašljevi kod Graèanice, ratniTV reporter, ima 11 godina sta�a u novinar-stvu.

MNikola, Marušiæ, umjetnièki fotograf,

roðen je 1924. godine u Bosanskoj Raèi krajBijeljine. Fotografijom se poèeo baviti 1952.godine, kada je u Èapljini formirao fotoklub ipostao prvi njegov predsjednik. Od 1954. go-dine pa sve do pred sami rat (1992.) aktivnoje uèestvovao na mnogim izlo�bama fotogra-fije. Izlagao je na svih šest kontinenata i osvo-jio više stotina nagrada. Fotografije su mu ob-javljene u svjetskim almanasima, enciklope-dijama i fotografskoj periodici. Od 1967. go-dine nosilac je zvanja Meðunarodne asocijaci-je za umjetnièku fotografiju Exellence FIAP, aod 1968. nosi zvanje Majstor fotografije. Bioje predsjednik Foto-saveza Bosne i Hercego-vine od 1964., do 1976. godine, kada je po-krenuo niz znaèajnih aktivnosti u okviru teorganizacije – izmeðu ostalog i historijska ist-ra�ivanja. Preminuo je u Sarajevu 1994. godi-ne, ne doèekavši objavljivanje svoje knjigeHistorija fotografije u Bosni i Hercegovinido 1918. godine, koja je u izdanju Foto-save-za BiH ipak ugledala svjetlo dana 2002. godi-ne u Tuzli.

Amir, Mašiæ, nastavnik u Osnovnoj školiHasan Kikiæ u Graèanici, pjesnik. Roðen je1944. godine u Brèkom, rano djetinjstvo imladost proveo je u Graèanici, pa je zato ismatra svojim rodnim gradom. Završio je Pe-dagošku akademiju u Tuzli. Do sada je obja-vio pet knjiga poezije: Bosna se porobit ne


123

da, 1995., Na trenutak prošlost nek se vrati,1995., Ti si vjeèna sevdalinko, 1996. i Èa-robni svijet knjige, 1999. godine. Oko tride-setak njegovih pjesama je uglazbljeno i sni-mljeno na nosaèima zvuka. Izdavajamo naj-poznatije: Ne daj se Bosno, Ti si moja ljubavtajna, Otkud tebe da se sjetim, Noæ nad mo-jim gradom, Ajša, Stoj mjeseèe, itd. Ipak,njegovo pjesnièko pero je najjaèe u poeziji zadjecu i omladinu.

Izet, Mašiæ, doktor medicinskih nauka, re-dovni profesor Medicinskog fakulteta u Sara-jevu., roðen je 1952. godine u Graèanici. Me-dicinski fakultet završio 1976. u Sarajevu,specijalizirao socijalnu medicinu i organizaci-ju zdravstvene zaštite. Magistrirao je i dokto-rirao iz podruèja medicinske informatike.Boravio je na usavršavanjima u više evropskihznanstvenih centara. Do sada je organiziraotridesetak nauènih i struènih skupova iz ne-koliko oblasti - medicine, historije, etike,edukacije, islamizacije itd. Objavio je više od170 nauènih i struènih radova u inozemnim idomaæim publikacijama. Autor je i kaoutordvadesetak knjiga i monografija, meðu koji-ma: Medicinska informatika, univerzitetskiud�benik, 1996.; Medicinska deontologija,1993. Sudjelovao u radu niza znanstvenihsimpozija, meðunarodnih konferencija, orga-nizirao tridesetak nauènih skupova; ureðivaopet èasopisa, trenutno urednik Medicinskogarhiva, predsjednik je Društva za medicinskuinformatiku BiH, èlan Izvršnog komiteta Ev-rospke asocijacije medicinske informatike,èlan Generalne skupštine Svjetske asocijacijemedicinske informatike, nosilac više vri-jednih društvenih priznanja i nagrada.

Muhamed, Mašiæ, pjesnik i prevodilac,publicist i historièar, tarihopisac i epigrafièar.Roðen je 1913. godine u uglednoj i obrazova-noj porodici u Graèanici. Još kao ðak Gazi

Husrev-begove medrese, od 1931. godine,poèeo se baviti publicistièko-prevodilaèkimradom. Zahvaljujuæi odliènom poznavanjuarapskog, turskog i perzijskog jezika, pre-tra�ivao je napise u arapskoj štampi: mekj-kjanskom Ummul-kura, kairskom El-feth,bejrutskom El-bešir, jerusalimskom Felesti-nu, itd. Iz njih je prikupljao podatke o borbiporobljenih i zavisnih naroda za slobodu i ob-javljivao ih u domaæoj štampi, nekada podpunim imenom, a nekada s inicijalima. Nje-govi prevodilaèki radovi u stihu i prozi izlazilisu u listovima: Islamski svijet, Muslimanskisvijet i Slobodna rijeè u Sarajevu, te reviji Hi-kjmet u Tuzli. Za �ivota je napisao nekolikohiljada stihova na arapskom jeziku jer je po-znavao gotovo sve dijalekte toga jezika, odMaroka do Malezije - od vjerske do ljubavnetematike, od kojih je veæina ostala neobjavlje-na. Preveo je dosta poetskih tekstova s arap-skog jezika i objavio ih u domaæim listovima.Desetke vjerskih pjesama, prete�no rimova-nih, objavio je u tuzlanskom mjeseèniku Hi-kjmet. Neke pjesme na arapskom jeziku obja-vljene su mu u Ummul-Kura - Majka metro-pola i Beriduš-šark - Pošta istoka. Samo ma-nji dio ogromne intelektualne zaostavštineMuhameda Mašiæa, uspjela je objaviti izda-vaèka kuæa Avicena iz Sarajeva. Moji stavovi,Tarihi M. Mašiæa, Memoarski zapisi, itd.Nešto od toga objavljeno je i na stranicamaGraèanièkog glasnika. Na teološku misaoMuhameda Mašiæa skrenuo je pa�nju mr.Ahmed Kico iz Sarajeva, a neke osobenostinjegovih memoarskih zapisa istra�io je mr.Vedad Spahiæ iz Tuzle.

Munib, Milinkiæ, profesor jezika i knji�ev-nosti u Gimnaziji Zavidoviæi, knji�evni kriti-èar. Roðen je 1960. godine u Turiji, diplomi-rao je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku,


124

smjer jezik i knji�evnost. Objavio je knjiguproze Vakat, nano, 1996. godine.

Zastupljen je u petnaestak zajednièkih kn-jiga poezije i proze.

Bavi se knji�evnom kritikom.

Neven, Miošiæ, diplomirani in�injer geo-logije, znanstveni savjetnik Zavoda za geolo-giju Sarajevo u oblasti hidrologije i geotermi-je, roðen je u Bristu (Hrvatska) 1938. godine,Rudarsko-geološko-naftni fakultet, odjel geo-logije završio u Zagrebu 1966. godine. Radeæikao operativni in�enjer na razlièitim hidroge-ološkim istra�ivanjaima (vodoopskrba, fun-damentalna i regionalna hidrološka istra�iva-nja, hidrogeološke karte) razvio se od poèet-nika do nosioca kompleksnih i polidiscipli-narnih zadataka hidrogeologije i geotermije,što mu je danas u�a specijalnost. Radio je naviše projekata u raznim podruèjima bivše Ju-goslavije, rukovodio ekspertnim timovima iraznim instituacijama iz oblasti hidro-geolo-gije itd. Objavio je u koautorstvu 20, a samo-stalno 40 radova, te sa sardnicima i samostal-no 130 programa, projekata, izvještaja, elabo-rata i studija. Autor je prve Hidrogeološkekarte, 1977. i Karte mineralnih, termalnih itermomineralnih voda Bosne i Hercegovine,1978. godine, a koautor je analognih karataJugoslavije, te prvog, drugog i treæeg bilancapodzemnih voda BiH i SFRJ. Koautor je Pro-stornog plana BiH – Prirodni izvori i uslovi,1980. godine. Po principu in�enjeringa, pro-gramirao je i uspješno realizirao sa suradnici-ma kompleksna i fazna istra�ivanja i zahvata-nja 12 le�išta termalnih i termomineralnihvoda BiH: Višegrad od 1975. do 1977., Gra-daèac 1979/1980., Tešanj od 1976. do1979., Kulaši od 1977. do 1980., Graèanicaod 1980. do 1990., Banja Vruæica od 1985.do 1986., Slatina od 1981. do 1986., SanskaIlid�a od 1979. do 1981., Gata od 1980. do

1985., Gornji Šeher, Dvorovi od 1985. do1986., Lješani od 1989. do 1991., Bla�uj od1998. do 2000. godine.

Na osnovu rezultata tih istra�ivanja uraðe-ni su banjski, rekreacioni, ekstrativni i drugiobjekti korištenja tih voda. Otkrio je novepojave ovih voda u BiH, dotad nepoznate ustruènoj dokumentaciji i nauènoj literaturi.

Muamer, Mujèinagiæ, ljekar specijalista,pedijatar, roðen je 1940. godine u Trebinju.Diplomirao je na Medicinskom fakultetu uSarajevu. Radio je kao ljekar u Doboju i Tes-liæu, a od 1971. u Domu zdravlja Graèanica –prvo kao ljekar, ljekar specijalista pedijatar, azatim kao dugogodišnji direktor – sve do2000. godine, kada prelazi na rad u Ministar-stvo zdravstva Tuzlanskog kantona, gdje i da-nas radi. Objavio je više struènih radova istekao zvanje primarijusa. Posebno se intere-sovao za podruèje termomineralnih voda uGraèanici, te u vezi s njihovim ljekovitimsvojstvima objavio nekoliko struènih radova.

Muamera, Mujèinagiæ, ljekar, roðena je1972. godine u Graèanici. Medicinski fakul-tet završila je u Tuzli. Radi u Domu zdravljaTuzla.

Hajrunisa, Mujiæ, profesorica bosanskogjezika u Gimnaziji Dr. Mustafa Kamariæ uGraèanici. Roðena je 1946. godine u Graèa-nici. Višu pedagošku školu, smjer jezik iknji�evnost, završila je u Tuzli, Filološki fa-kultet u Beogradu. Po završetku školovanja,uglavnom radi u nastavi, prvo u Osnovnojškoli Hasan Kikiæ, a potom u Gimnaziji Dr.Mustafa Kamariæ u Graèanici. Posebne rezul-tate posti�e u radu sa talentovanim ðacima,kroz anga�man u literarnoj i dramskoj sekciji.

Edvin, Mujinoviæ, zvani Galeb, pjesnik,roðen je 1964. godine u Bušletiæu, opæinaDoboj. Autor je zbirke pjesama Galebov let u


125

svemir. Objavljuje poeziju u knji�evnim listo-vima i èasopisima.

Jasmin, Mulabdiæ, in�enjer hidrotehniè-kog smjera, tehnièki direktor Javnog predu-zeæa Vodovod i kanalizacija u Graèanici,roðen je 1965. godine u Graèanici. Završio jegraðevinski fakultet u Subotici, bavi se ist-ra�ivanjem i projektovanjem u oblasti vo-dosnabdijevanja i odvoðenja voda. Uèestvo-vao je u izradi više projekata iz te oblasti zapodruèje Graèanice i njezine okoline.

Jusuf, Muliæ, doktor nauka, redovni profe-sor univerziteta, roðen je 1933. godine uKonjicu, diplomirao na Poljoprivrednom fa-kultetu u Sarajevu 1957., magistrirao agrar-no-ekonomske odnose u Italiji 1963., dokto-rirao u Sarajevu 1964., a postdoktorske studi-je pohaðao 1967. godine na Univerzitetu Ho-henheim – Stuttgart. Obavljao je du�nost de-kana Poljoprivrednog fakulteta (1981.–1983.) i du�nost rektora Univerziteta u Sara-jevu (1991. –1993.). Od 1986. godine bio jeglavni urednik Èasopisa Poljoprivredni pre-gled. Predavao je i na drugim univerzitetimau zemlji i inostranstvu. Nosilac je više društ-venih i nauènih priznanja i nagrada. Posebandoprinos dao je razvoju metoda agrarno-eko-nomske analize. Razvijao je metode linearnogprogramiranja i jedan je od pionira napodruèju operacionih istra�ivanja u našojagrarno-ekonomskoj praksi. Njegova bogatabibliografija sadr�i 62 nauèna rada, 47 struè-nih radova, 18 programa razvoja, 3 monogra-fije, 6 ud�benika, 4 skripte itd. Posije rata(1992.–1996.) sa timom svojih saradnika, uokviru Phare programa, za potrebe Evropskekomisije izradio je studiju o razvoju agrarnogsektora u BiH. Pored svog osnovnog nauènoginteresovanja, bavio se i istra�ivanjima od-reðenih fenomena iz prošlosti Bosne i Herce-govine. Iz te oblasti objavio je više samostal-

nih radova u struènim èasopisima i listovimakao što su Behar, Kabes, Novi horizonti,Graèanièki glasnik, itd. Izdvajamo knjiguKonjic i njegova okolina u vrijeme austrou-garske vladavine, 1878. – 1918., koja je obja-vio zajedno sa saradnicima 1990. godine, tesamostalne radove: Genocid nad Muslimani-ma u BiH i Sand�aku, Kosovu, Metohiji, Cr-noj Gori i Makedoniji – Oduzimanje zeml-jišta od strane srpskog re�ima u razdobljuizmeðu dva svjetska rata, Behar, Zagreb1993. godine, Svojatanja u Bosni – Prisvaja-nje hramova Crkve bosanske u Dobrunukod Višegrada i Donjem Brdu kod Gora�da,Kabes, Mostar, 1987. godine, Islamske bo-gomolje u Mostaru, Hercegovina, Mostar,1997.) itd.

Ahmed, Muradbegoviæ, lirièar, novelista,esejista, romansijer i dramatièar, roðen je1898. godine u Gradaècu. Filozofski fakulteti Dramsko-umjetnièku školu završio je u Za-grebu. Od 1921. godine slu�bovao je u Za-grebu, najprije kao èlan Hrvatskog narodnogkazališta i pomoæni re�iser poznatog hrvat-skog reditelja Branka Gavele, zatim kao na-stavnik Glumaèke škole, te profesor Prve real-ne gimnazije. Od poèetka do kraja Drugogsvjetskog rata obavljao je du�nost intendantakazališta u Sarajevu. Poslije završetka rata, na-kon kratkotrajnog slu�bovanja u Zemljorad-nièkoj zadruzi u Gradaècu, premješten je uTuzlu, gdje kao reditelj i umjetnièki rukovo-dilac uèestvuje u osnivanju Narodnog pozo-rišta u Tuzli. U tuzlanskom pozorištu radio jedo 1954. godine, potom dvije godineslu�buje u Dubrovniku, a 1956. godineprihvata se du�nosti direktora drame u Na-rodnom pozorištu u Banjaluci, gdje je i penzi-onisan, 1960. godine. Nakon penzionisanjavraæa se u Dubrovnik, gdje je i umro, 1974.godine. Iz bogate bibliografije ovog bosan-


126

skog knji�evnika izdvajamo sljedeæe naslove:Haremska lirika, Zagreb, 1921.godine, No-jemova laða, novele, Zagreb, 1924.godine,Haremske novele, Zagreb, 1924. godine,Majka, drama u tri èina, Sarajevo, 1934. go-dine, Svijet u opancima, pripovijetke, Beo-grad, 1936.godine, Na Bo�ijem putu, dramau tri èina, Novi Sad, 1936.godine, U veziro-vim odajama, novele, Sarajevo, 1941.godine,Husein-beg Gradašèeviæ, drama u tri èina,Sarajevo, 1942. godine, Ljubav u planini,drama iz narodnog �ivota, s igranjem i pjeva-njem u tri èina, Sarajevo 1944., Omer-pašaLatas u Bosni, Zagreb, 1944.godine, Izabra-na djela I-III, Sarajevo, 1987.godine.

NÆamil, Naimkadiæ, diplomirani ekono-

mista, politièki i privredni rukovodilac u mi-rovini, roðen je 1937. godine u Špionici,Srebrenik. Završio je Visoku privrednu školuu Sarajevu. Jedno kraæe vrijeme obavljao jedu�nost pomoænika direktora Doma zdravljau Graèanici, bio je direktor Feringa, kom-pleksa termomineralnih voda itd. Istakao se udruštvenom i politièkom �ivotu Graèanicekao pokretaè i inicijator (nerijetko i organiza-tor) mnogih krupnih društvenih akcija, kaošto je izgradnja Osnovne škole Hasan Kikiæ,Doma kulture, realizacija projekta Termal-nih voda, asfaltiranja ulica i mnogih komu-nalnih aktivnosti u gradu. Iskušao se na svih 5nekada najodgovornijih opæinskih funkcijapredsjednik omladine, predsjednik Socijalis-tièkog saveza, predsjednik sindikata, pred-sjednik opæine i, napokon, predsjednik Izvrš-nog odbora, što je mo�da jedinstven primjeru tadašnjoj društvenoj i politièkoj praksi.Upamæen je kao jedan od najuspješnijihpredsjednika graèanièke opæine u periodu po-slije Drugog svjetskog rata.

Tarik, Nuhanoviæ, profesor sociologije, di-rektor Mješovite srednje škole u Graèanici.Roðen je 1952. godine u Graèanici, diplomi-rao i magistrirao na Fakultetu politièkih nau-ka u Sarajevu. Radio je kao nastavnik u Gim-naziji i mješovitoj školi u Graèanici. Od prvihratnih dana 1992. godine ukljuèio se u orga-nizaciju odbrane Graèanice i njezine okoline.Bio je prvi ratni komandant 111. graèanièkebrigade.

OTajib, Omerdiæ, profesor i pjesnik, dugo-

godišnji šef policije, u mirovini. Roðen je1948. godine u Stjepan Polju, opæina Graèa-nica. Završio je studij kriminalistike i studijpolitièkih nauka, slu�bovao dugo godina uslu�bi unutrašnjih poslova Hrvatske. Nepo-sredno pred rat, 1992. godine, obavljao jedu�nost naèelnika policije u Graèanici. Uzsvoj glavni posao, bavio se pisanjem pjesama,ponekad se pojavljivao na knji�evnim mani-festacijama, u knji�evnim listovima i èasopisi-ma. Jedan je od uèesnika i organizatora otpo-ra i odbrane Graèanice 1992. godine. Graèa-nièka izdavaèka kuæa Monos objavila mu jepoetsku zbirku pod nazivom Od obale doobale, 1996. godine.

Nijaz, Omeroviæ, akademski slikar, pjes-nik, pripovjedaè, esejista, roðen je 1955. go-dine u Lukavici, opæina Graèanica. Akademi-ju likovnih umjetnosti završio je 1979. godi-ne u Sarajevu. Osim slikarstva i knji�evnograda, bavi se i ilustracijom, stripom i plaka-tom. Od 1982. godine svoje radove izlagao jeu Graèanici, Doboju, Sarajevu, Tuzli, Brè-kom, Dubrovniku, Zagrebu itd. O njegovomlikovnom talentu do sada su izreèeni brojniafirmativni sudovi. Navodimo samo jedan:"U njegovim slikama �ive praslike prošlosti i


127

slike buduænosti. Raznorodne elemente unu-tar jedne slike – crte�a, znalaèki, postupkomassemblage, strip, pomjernom perspektivomili stepenovanjem prostora – dr�i na okupuautorska ideja, da se radi o ugro�enim i na-padnutim vrijednostima, da se radi o suštinikoju treba zaštiti, kao osnovu bošnjaèkog –ljudskog pamæenja i duhovne vertikale. Tajzahtjev je ravnopravno realizovan u ciklusi-ma: Hronika o Bosni, Vrijeme zla, Atlanti-da, dijalog sa prošlošæu, kako i u likovnojopremi knjiga i sadr�aja njegovog ratnog pla-kata." (Ishak Kaimija, 1998)

Salih, Osmanbegoviæ, pukovnik i diplo-mirani pravnik u mirovini, aktivista nekadaš-njeg naprednog omladinskog pokreta, skoje-vac, borac Prve proleterske brigade, nosilac"Partizanske spomenice 1941.". Roðen je1925. godine u Graèanici. Poèetkom Drugogsvjetskog rata, kao ðak Srednje tehnièke školeu Sarajevu, našao je svoje mjesto u grupi lije-vo orijentisanih srednjoškolaca, koji su poduticajem sarajevskih komunista aktivno dje-lovali s pozicija antifašizma. Kada im je zapri-jetila opasnost, 8. 3. 1942. godine, oni su seizvukli iz Sarajeva i na podruèju Foèe stupili uredove Prve proleterske brigade. Sa tom le-gendarnom partizanskom jedinicom, a kasni-je u drugim jedinicama narodnooslobodilaè-ke vojske, Osmanbegoviæ je prošao mnoga ra-tišta, od Neretve i Sutjeske, pa do Beograda iSremskog fronta. Na tom teškom ratnomputu èetiri puta je ranjavan, jedanput veomateško. Iz rata je izašao kao 40% invalid. Ipak,ostaje na radu u vojsci i gradi vojnièku karije-ru. Završio je vazduhoplovnu vojnu akademi-ju i Pravni fakultet, stekao èin pukovnika. Po-red redovne slu�be, uvijek je bio aktivandruštveni radnik, nemirnog duha, skroman inenametljiv. I nakon penzionisanja obavljaoje visoke du�nosti u boraèkoj organizaciji u

Sarajevu, nastojao da pomogne u organizacijiodbrane opkoljenog Sarajeva u periodu od1992. do 1995. godine. Nikada se nije potpu-no odvajao od svoje rodne Graèanice. Autorje više priloga u edicijama i hronikama izNOR-a. Dobitnik je velikog broja visokihdruštvenih priznanja i nagrada.

Ekrem, Osmanhod�iæ, advokat, slikaramater, roðen je 1954. godine u Graèanici.Pravni fakultet završio je 1977. godine, 12godina radio kao sudija Opæinskog suda, ne-koliko godina radio je u privredi. Kao slikar,prepoznatljiv je po idiliènim pejza�ima utemperi i ulju. Sa svojim radovima nastupaoje na dvije kolektivne izlo�be u Graèanici.Iznenada je umro krajem 2002. godine.

Æamil, Osmanoviæ, nastavnik likovnogodgoja u osnovnoj školi u Puraèiæu. Roðen je1934. godine u Tuzli. Imao je više plodonos-nih studijskih putovanja u Englesku, Fran-cusku i Švicarsku. Samostalno i sa drugim sli-karima izlagao u zemlji i inostranstvu.

PFikret, ef. Pašanoviæ, glavni imam

Med�lisa Islamske zajednice u Graèanici.Roðen je 1961. godine u Jezercima kod Trav-nika. Završio je Gazi Husrev-begovu medre-su, a potom Fakultet islamskih nauka u Sara-jevu. Bio je èlan redakcije nekoliko listova kaošto su Hikjmet i Biljeg vremena, Zem-zem. Sarapskog jezika je preveo nekoliko knjiga, odkojih izdvajamo: Poslanstvo i poslanici usvjetlu Kur’ana, 1994.; Biseri i merd�ani,izbor Poslanikovih s.a.v.s. hadisa koje prenosei Buharija i Muslim 1997. Zapa�en je i njegovprevod s engleskog jezika knjige Odgonetan-je bo�ijih znakova, poznate spisateljice Anne-marie Schimmel (2001.). Kao veæ afirmisaniprevodilac s arapskog i engleskog jezika, su-


128

radnik je Preporoda i drugih poznatih doma-æih i stranih listova i èasopisa.

Zijad, Pašiæ, doktor tehnièkih nauka, višinauèni suradnik, vanredni profesor univerzi-teta, ministar obrazovanja i nauke u Vladi Fe-deracije BiH. Roðen je 1944. godine u Tuzli.Tehnološki fakultet završio je u rodnom gra-du, a magistarsku i doktorsku disertaciju jeodbranio na Tehnološkom fakultetu u Zagre-bu. Postdoktorsku specijalizaciju je završio naInstitutu neorganske hemije Slovaèke akade-mije nauka u Bratislavi. Vanredni je profesorTehnološkog fakulteta u Tuzli, viši nauèni sa-radnik i èlan Poslovodnog odbora Instituta zahemijsko in�enjerstvo Tuzla. Objavio je višestruènih radova, od kojih izdvajamo: Diffe-rential thermal analysis of the ashes of someYugoslav brown coals, 1985., Naprava za di-namièno mjerenje hitrosti odtapanja in/aliizloèanja topljivi trdne snovi, Strategija ob-nove i razvoja TPK, 1998.

Enes, Pelidija, doktor historijskih nauka,redovni profesor univerziteta. Roðen je 1949.godine u Pljevljima. Diplomirao je na Odsje-ku za historiju Filozofskog fakulteta u Saraje-vu, kraæe vrijeme radio u Srednjoškolskomcentru u Zavidoviæima, a od 1974. godine uInstitutu za historiju u Sarajevu. Magistriraoje na katedri za historiju Filozofskog fakultetau Beogradu. Magistarski rad Pokušaj Porteda raseli Crnogorce poèetkom XVIII stoljeæaodbranio je 1979. godine. Doktorsku diserta-ciju Bosanski ejalet od Karlovaèkog doPo�arevaèkog mira, 1699.–1718. odbranioje 1986. godine. Poèetkom 1992. godine iza-bran je za vanrednog, a potom i za redovnogprofesora Filozofskog fakulteta u Sarajevu.Povremeno predaje na Fakultetu islamskihnauka i Fakultetu politièkih nauka u Saraje-vu, na Filozofskom fakultetu u Tuzli i Peda-goškom fakultetu u Bihaæu. Objavio je neko-

liko desetina radova, knjiga i ud�benika, odkojih izdvajamo sljedeæe: Pljevlja i okolina uprvim stoljeæima osmansko–turske vlasti1988.; Bosanski ejalet od Karlovaèkog doPo�arevaèkog mira 1699.–1718., 1989.;ud�benici historije za VI razred osnovne ško-le,1994., za II razred gimnazije, 2000. godi-ne.

Hasan, Puškar, radnik u policijskoj upraviGraèanica, pjesnik. Roðen je 1972. godine uGraèanici. Objavio je zbirku pjesama Ugaše-na jutra, 1988. godine, te objavljivao pjesmeu èasopisima Graèanièki glasnik, Album, itd.

Osman, Puškar, brigadir Vojske FederacijeBiH, komandant odbrane Graèanice, profe-sor. Roðen je 1951. godine u Sokolu kodGraèanice. Pedagošku akademiju (grupa fizi-ka-matematika) završio je u Tuzli, a Fakultetodbrane i zaštite u Beogradu. Prije rata, radioje kao oficir i starješina u organima Teritori-jalne odbrane u Graèanici. U ratu1992.-1995. aktivno je uèestvovao u organi-zaciji odbrane na širem prostoru Graèanice iTuzlanskog okruga. Bio je ratni komandantgraèanièke Operative grupe dva – 22. divizi-je, koja je branila preostale slobodne dijelovedobojske opštine, zatim Graèanicu, Lukavac,�ivinice i Banoviæe. Objavljivao je struène ipublicistièke radove u vojno-struènim i dru-gim publikacijama i èasopisima.

SŠehzada, Salihbašiæ, diplomirani ekono-

mista, direktorica Kantonalnog zavoda zdrav-stvene zaštite Tuzla. Roðena je 1954. godineu Graèanici. Završila je Ekonomski fakultet uSarajevu. Dugo godina radila je kao rukovo-dilac ekonomskog sektora u nekoliko graèa-nièkih firmi Fortuna, Grin, u kojima je ispol-


129

jila visoke struène i organizatorske sposob-nosti. Upisala je postiplomski studij na Eko-nomskom fakultetu u Sarajevu.

D�evad, Sarajliæ, uèitelj, zatim diplomira-ni pravnik, privrednik, potom sudija, advo-kat, istaknuti javni i kulturni radnik. Roðenje 1936. godine u Graèanici. Du�e vremenaradio je kao uèitelj u nekim graèanièkim seli-ma, potom je radio u privredi (Komunalno,Fortuna). Vanredno je završio Pravni fakultetu Sarajevu. Radio je u oblasti pravosuða: kaosudija, tu�ilac, advokat. Usput se bavio ist-ra�ivanjem prošlosti Graèanice i njezine oko-line. Jedan je od inicijatora i glavnih rukovo-dilaca graèanièkog ratnog lista Biljeg vreme-na. Objavio je kraæu hroniku o razvojuobuæarstva u Graèanici. Iznenada je umro 17.05. 1998. godine.

Sajma, Sariæ, profesorica historije, arhiv-ski savjetnik u mirovini. Roðena je 1935. go-dine u Sarajevu. Završila je Filozofski fakul-tet, grupa historija, u rodnom gradu. Èitavradni vijek provela je u Arhivu Bosne i Herce-govine, gdje je stekla najviša struèna zvanja ikvalifikacije u toj oblasti. Objavila je više ra-dova u struènim èasopisima i publikacijama,a najviše u Glasniku arhiva i Društva arhiv-skih radnika Bosne i Hercegovine, koji izlaziod 1968. godine.

Æamil, Sijariæ, roðen je 1913. godine uSand�aku, najbolje godine �ivota proveo je uSarajevu, gdje je tragièno i preminuo 1991.godine. Smatra se da je utemeljio savremenusand�aèku knji�evnost i postao uzor generaci-jama pisaca. Njegovo djelo ostalo je kao inspi-racija mnogim istra�ivaèima sand�aèke regije.Od pedesetih godina pa sve do tragiène smrti,Æamil Sijariæ je objavio više desetina proznihdjela. Njegovo prozno stvaralaštvo obuhvatapripovijetke, romane, putopise, reporta�e ikritike. Sijariæ je pripovjedaè u èijim je proza-

ma zamjetljiv utjecaj usmenog pripovijedan-ja, okrenut u jednom dijelu zavièajnim tema-ma iz bošnjaèkog sela u Sand�aku, a u dru-gom povijesnim temama. Izdvajamo zbirkeprièa Ram Bulja, Naša snaha i mi momci, teromane Bihorci, Kuæu kuæom èine lastavice,Konak i dr.

Za �ivota, za svoje knji�evno stvaralaštvo,Sijariæ je nagraðivan brojnim nagradama.Izmeðu ostalih, bile su to nagrada Udru�enjaknji�evnika Bosne i Hercegovine, prva nagra-da za najbolji roman izdavaèkog preduzeæa“Narodna prosvjeta”, 27-julska nagrada SRBosne i Hercegovine, 13-julska nagrada SRCrne Gore, Andriæeva nagrada.

Sijariæ je bio èlan Akademije nauka iumjetnosti Bosne i Hercegovine i Akademijenauka i umjetnosti Crne Gore, te do�ivotniÈlan Matice srpske.l

Ismet, Smailoviæ, doktor lingvistièkihnauka, profesor univerziteta, historièar jezika.Roðen je 1920. godine u selu Æehaje kodSrebrenika. Diplomirao je i doktoriraro na Fi-lozofskom fakultetu, odbranivši disertacijupod naslovom Uzvici u jeziku Hasana Ki-kiæa. Dugo godina predavao je na Gimnaziji iPedagoškoj akademiji u Tuzli. Bio je šef ka-tedre za srpskohrvatski jezik i knji�evnost na-roda Bosne i Hercegovine. Do rata(1992.–1995.) predavao je na Pedagoškojakademiji u Banja Luci. Radi kao honorarniprofesor na Pedagoškoj akademiji u Bihaæu.Bio je dugogodišnji suradnik Èasopisa Jezik,urednik i saradnik na mnogim struènim pub-likacijama, u kojima je objavio veliki broj ra-dova iz oblasti lingvistike, teorije i istorije je-zika. Njegovo djelo Jezik Hasana Kikiæa, Ba-nja Luka, 1979. je jedno od rijetkih lingvis-tièkih djela koja se bave monografskom obra-dom jezika naših savremenih pisaca. Njegovaobimna studija Muslimanska imena orijen-


130

talnog porijekla u Bosni i Hercegovini (drugoizdanje izašlo 1990. u Sarajevu) daleko nadi-lazi svoj naslov. Pobudila je interes kako u do-maæim, tako i u inostranim lingvistièkim kru-govima. Prof. dr. Mate Šimundiæ, jedan odrecenzenata, o tom kapitalnom djelu napisaoje, pored ostalog, i sljedeæe: Od objavljivanjaMaretiæeve (Toma Maretiæ, n.u.) studije O na-rodnim imenima i prezimenima u Hrvata iSrba (1886.) u nas nije izišlo niti jedno djelotakve vrijednosti. ‘Muslimanska imena orijen-talnog porijekla u Bosni i Hercegovini IsmetaSmailoviæa èine stoga drugo meðašno djelo unašoj antroponomastici.’

Mustafa, Smajloviæ, publicista, knji�ev-nik, urednik više listova i èasopisa. Roðen je1953. godine u selu Lascima kod Višegrada.Završio je Fakultet politièkih nauka u Saraje-vu. Dobitnik je više nagrada za poeziju i pro-zu. Objavljena djela: Ratni recepti, 1994.;Sehara, 1996.; �ena sa slikarevog platna,2000. i Æuprija pod vodom, pripovijetke,2001.

Ramo, Softiæ, pjesnik, roðen je 1967. go-dine u Graèanici. Pjesme objavljivao u višelistova i èasopisa.

Reuf, Sokoloviæ, elektroin�enjer, privrednirukovodilac, poslanik u Skupštini FederacijeBiH. Roðen je 1943. godine u Graèanici. Pozavršetku školovanja, radio je kao rukovodi-lac lokalne Elektrodistribucije, gdje je posti-gao izuzetne rezultate na elekrifikacijipodruèja èetiri današnje opæine. Zaslu�an jeza razvoj kompleksa peradarstva na podruèjugraèanièke opæine, osnovao je Kokaprodukt irazvio mre�u privatnih peradarskih farmi,stvorio sistem koji i danas funkcioniše. Poèet-kom rata, 1992. godine, prihvatio se odgo-vorne du�nosti predsjednika Ratnog izvršnogodbora opæine Graèanica. Jedan je od organi-zatora otpora i odbrane na ovom podruèju u

ratu 1992.–1995. Materijalno je pomogaomnoge kulturne akcije i pojedine stvaraoce napodruèju opæine Graèanica.

Mevludin Spahiæ, socijalni radnik, pisac.Roðen je 1949. godine u Bukovièkim Èivèi-jama kod Doboja. Završio je Višu školu za so-cijalne radnike i zaposlio u Centru za socijalnirad u Graèanici, gdje i danas radi. Nesumnji-vo je najplodniji graèanièki pisac, koji je zanepunih dvadesetak godina napisao i objaviopetnaestak knjiga proze i poezije. Izdvajamosljedeæe naslove: Magle su krive, proza;Gastarbajter, pjesme; Poga�ene trave, proza;Nebesnica, proza; Prljavština sjaja, proza;Gluharenje, pjesme; Prostranstva tame, pro-za; Proroèanstva bezimenih, pjesme; Mr�njazvijeri, proza; Sumraèno stanje, proza; Crnakutija, pjesme; Treæe oko, proza.

Vedad, Spahiæ, magistar knji�evnosti,pjesnik, esejist, knji�evni kritièar. Roðen je1966. godine u Tuzli. Završio je Filozofski fa-kultet u Sarajevu, Odsjek ju�noslavenskaknji�evnost i maternji jezik. Od 1993. godi-ne je asistent na Odsjeku za bosanski jezik iknji�evnost Filozofskog fakulteta u Tuzli. Je-dan je od najznaèajnijih bosanskohercegovaè-kih knji�evnih istra�ivaèa i kritièara mlaðe ge-neracije. Objavio je knjigu: Tekst, kontekst,interpretacija, ogledi o starijoj knji�evnostiBosne i Hercegovine, knjigu proze: �anrovi uBosni i Hercegovini, ogled o pjesništvuOsmana Ðikiæa: Rob i slavuj kanona, te veæibroj studija, ogleda, interpretacija i kritika usvim znaèajnijim bosanskohercegovaèkimknji�evnim èasopisima. Prošle, 2002. godine,magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Sa-rajevu na temu Poezija Osmana Ðikiæa,

Priprema doktorsku disertaciju o knji�ev-noznanstvenom djelu Muhsina Rizviæa.



131

Hifzija, ef. Suljkiæ, glavni imam u Zvorni-ku, bibliofil i istra�ivaè. Roðen je 1925. godi-ne u Gvozdenicima (D�ebarima) opæina �ivi-nice. Diplomirao je Orijentalistiku na Filo-zofskom fakultetu u Prištini. Kao imam glav-ne d�amije, slu�bovao je 22 godine u Zvorni-ku. Uz imamsku slu�bu, intenzivno se bavioistra�ivanjem kulturne i vjerske povijesti Boš-njaka i objavljivao u mnogobrojnim našimlistovima i èasopisima. Zbog svojih ideja, ubivšem re�imu je više puta bio hapšen i zatva-ran. Nakon progona iz Zvornika, 1992. godi-ne, privremeno se nastanjuje u Tuzli i nastavl-ja da piše i objavljuje publicistièke i druge ra-dove iz prošlosti Bosne i Bošnjaka. Hikjmet,Mualim, Zemzem.

Nije doèekao da se vrati u Zvornik. Umroje u Tuzli 2001. godine.

Derviš, Sušiæ, pripovjedaè, romansijer idramski pisac. Roðen je 1925. godine u Vla-senici. Gimnaziju završio u Tuzli, a Uèiteljskuškolu u Sarajevu. Radio je kao uèitelj i novi-nar urednik (“Osloboðenje”, “Omladinskarijeè”, “Front”).. U Tuzli je radio kao uprav-nik Istorijskog arhiva, dramaturg u Narod-nom pozorištu i direktor gradske biblioteke,koja danas nosi njegovo ime. Od 1978. godi-ne bio je predsjednik Udru�enja knji�evnikaBiH, te èlan Akademije nauka i umjetnostiBiH. Bio je vrlo plodan pisac. Proza: S prole-terima (ratni dnevnik), Jabuèani (roman),Momèe iz Vrgorca (roman), Siled�ija (prièa),Mr�nja (prièa), Kurir (roman za djecu), Ja,Danilo (roman), Danilo u stavu mirno (ro-man), Ogorèenje (pripovijetka), Teferiè (pri-pivijetka), Pobune (pripovijetka), Uhode (ro-man), Hod�a strah (roman), �estine (ro-man), Tale (roman), Parergon (bilješke uz ro-man o Talu), �ar i mir (hronika), A, roman(triptih), Nevakat (roman), Listopad (ro-man); dramska djela: Ja, Danilo (dramatiza-

cija romana), Drugarica historija (scenskiprikaz za djecu), Hiljadu kamiona (dramati-zacija romana Ja, Danilo), Ne èekajuæi Mijata(agika, rukopis), Jesenji cvat (drama, ruko-pis), Iliri ( djeèja drama, rukopis), Bujrum(komedija), Budne smjene (scenski recital),Planeta Štikla (komedija za djecu), Veliki ve-zir (drama), Teferiè (d�umbus), Servis za lju-bav, Baja i drugovi (drama), Maleševci 1942.– 1972., Posljednja ljubav Hasana Kaimije(drama), Hod�a Strah (dramatizacija roma-na), Ja, Vehab Koluhija (monodrama), Pro-fesionalci (drama), Šehit Bekrija (monodra-ma), Jesenji cvat (drama), Ja, Danilo (mo-nodrama), Posljednji izlazak (drama za dje-cu), Jezik (drama za djecu), Zamoli drugasvog (drama, rukopis), Revija (drama, ruko-pis), Vatre vremena (scensko-politièki ep,rukpis); televizijske drame; Bijeg, Stijena,Cvijet za èovjekoljublje (poetsko-scenski pri-kaz), Posljednja ljubav Hasana Kaimije (ruk-pis), Muhtar; televizijske serije: Odbornici,Tale, Cvije za èovjekoljublje (izbor iz tv-seri-ja). Njegove pripovijetke odlikuje dramatskalinija fabuliranja. U romanima sa ratnom te-matikom okrenut je humornom viðenju ljudii prilika, a u romanima s tematikom izosmanskog razdoblja bošnjaèke povijesti za-bavljen je polo�ajem pojedinca u slo�enimhistorijskim okolnostima.

Umro je 1990. godine.

ŠRahman, Šabanoviæ, slikar, nastavnik li-

kovne kulture u JU Osnovna škola Ðurðeviku Ðurðeviku. Roðen je 1950. godine u �ivi-nicama, završio Školu primijenjene umjet-nosti u Sarajevu, slikar apstraktne orijentaci-je. Samostalno izlagao u Sarajevu, Zenici,Tešnju, Tuzli, �ivinicama, Mostaru itd.


132

Milena, Šabiæ–Andrejiæ, grafièki dizajner.Roðena je 1946. godine u Beloj Crkvi. Zavr-šila je srednju školu primijenjene umjetnosti– smjer grafièki dizajn u Novom Sadu. Izla-gala je u Èehoslovaèkoj, gdje je osvojila drugunagradu za dizajn cvijeæa. Radila je u Graèa-nici kao modni kreator, dizajner i likovni pe-dagog. Nakon 20 godina pauze, aktivno sebavi crtanjem. Svoje radove izlagala je na ne-koliko samostalnih i kolektivnih izlo�bi.

Edin, Šakoviæ, student treæe godine Filo-zofskog fakulteta u Tuzli, Odsjek historija.Roðen je 1978. godine u Graèanici. Objavioje nekoliko radova u Graèanièkom glasniku ièasopisu Stav. Poseban interes iskazuje za his-toriju srednjeg vijeka.

Sadik, Šehiæ, knji�evnik, publicista, histo-rièar. Roðen je 1936. godine u BosanskojKrupi. Po struci je ekonomista, a �ivi i radikao penzioner u Garadècu. Prve svojeknji�evne radove objavio je u èasopisu Razvi-tak, koji je izlazio u Sisku, još daleke 1954.godine. Od tada, pa do danas, bavi se pisan-jem proze, poezije, knji�evnom historijom,izuèavanjem prošlosti gradaèaèkog kraja itd.Napisao je nekoliko znaèajnih historio-grafskih radova o Gradaècu i njegovoj okoli-ni. (111 godina gradaèaèkog suda, Sumbu-luški zapisi Mula Vrcanije i dr.)Istra�ivao je�ivot i djelo naših poznatih pisaca: HasanaKikiæa, Murata Šuvaliæa, Alije Nametka iAhmeda Muradbegoviæa. O njima je objavioviše zapa�enih knji�evno-historijskih radova inekoliko publikacija. (Pisma i zapisi) Surad-nik je više naših èasopisa iz oblasti knji�evnos-ti i kulturne historije, kao što su Odjek, Frontslobode, Graèanièki glasnik, itd.

Samir, Šestan, novinar, grafièki dizajner,strip i rok kritièar. Roðen je 1963. godine uTuzli, odrastao u Lukavcu, gdje i danas �ivi iradi. Ureðivao je više listova i èasopisa, meðu

kojima je najpoznatija Polikita. Iz njegovogstvaralaèkog opusa izdvajamo knjigu Izdaj-nik, 1996. u vidu zbirke politièkih plakatakoje su pokazane na nekoliko njegovihizlo�bi.

Galib, Šljivo, doktor historijskih nauka,redovni profesor univerziteta, roðen je 1933.godine u Brèigovu kod Rogatice. Višu peda-gošku školu (historija i geografija) završio je uSarajevu, a Filozofski fakultet (historija) u Be-ogradu. Od 1976. do 1992. godine predajena Univerzitetu u Banjaluci, odnosno na Vi-šoj pedagoškoj školi. Poèetkom rata. 1992.godine, u pedeset osmoj godini �ivota, prije-vremeno je penzionisan i udaljen iz nastavnogprocesa. Od oktobra 2000. god. ponovo pre-daje, na Filozofskom fakultetu u Tuzli i Peda-goškom fakultetu u Bihaæu. U�e polje njego-vog nauènog interesovanja je bosanskoherce-govaèka historija 19. stoljeæa. U okviru tognauènog projekta, na kojem radi više od 30godina, do sada je objavio 10 obimnih histo-rijskih monografija i preko 50 drugih radova,uglavnom iz navedenog perioda. Naslovi mo-nografija su: Omer-paša Latas u Bosni i Her-cegovini 1850. – 1852.; Klek i Sutorina umeðunarodnim odnosima, Bosna i Herce-govina 1788. – 1812.; Bosna i Hercegovina1813. – 1826.; Bosna i Hercegovina 1813. –1826. (Drugo izdanje); Bosna i Hercegovina1827. – 1849.; Bosna i Hercegovina 1849. –1853.; Bosna i Hercegovina 1854. – 1860.;Orašje 1863. - 1995. Deseta monografija iztog projekta pod naslovom Izlaz Bosne i Her-cegovine na Jadransko more, na više od 375stranica obraðuje zanimljivo i nedovoljnoprouèeno pitanje bosanskohercegovaèke his-torije, èije se refleksije na neki naèin prote�udo današnjeg dana.

Zmago, Šmitek, doktor etnoloških zna-nosti i profesor historije umjetnosti, redovni


133

profesor univerziteta, reðen je 1949. godine,predaje neevropsku etnologiju i antropologi-ju religije na Filozofskom fakultetu u Ljublja-ni. Bavi se prouèavanjem neevropskih kultu-ra, s komparativnom mitologijom slovenskihi indoevropskih naroda. Jednogodišnju speci-jalizaciju obavio je na univerzitetu u Nju-delhiju. Samostojna dela: Etnološka topo-grafija slovenskega etniènega ozemlja - 20.stoletje: obèina Koèevje, Ljubljana, 1981.;Klic daljnih svetov: Slovenci in neevropskekulture, Ljubljana, 1986.; Kruh in politika:Poglavja iz etnologije Vitanja, Ljubljana1987.; (v soavtorstvu); Poti do obzorja: An-tologija slovenskega potopisa z neevropskotematiko, Ljubljana, 1988.; Sreèevanja zdrugaènostjo: Slovenska izkustva eksotike,Radovljica, 1995.; Kristalna gora: Mitološkoizroèilo Slovencev, Ljubljana, 1998.; MESS:Mediterranean Ethnological Summer Scho-ol, vol. 1., Ljubljana, 1995. (ur. v soavtor-stvu); MESS: Mediterranean EthnologicalSummer School, vol. 3., Ljubljana, 1999.(ur. v soavtorstvu).

TBorka, Tomljenoviæ, profesorica engleskog

jezika, spisateljica, roðena je 1917. godine uZenici, ali djetinjstvo i mladost, sve do udaje1939. godine, provela u Tuzli, mjestu slu�bo-vanja svoga oca – uglednog lijeènika MilanaJovanoviæa. Diplomirala je na Zagrebaèkomsveuèilištu, gdje je 18 godina usavršavala svojengleski jezik. Poèetkom Drugog svjetskograta odlazi u Beograd, a nakon završetka ratapridru�uje se svojoj kæerki u Ann Arboru(SAD), gdje i danas �ivi i radi. Nalisala je kn-jigu "Bosanski kontrapunkt" koju je 1999.godine objavio tuzlanski “Front slobode”. Ri-jeè je o nešto dopunjenoj i promijenjenoj ver-ziji engleskog i švedskog izdanja te knjige, u

kojoj autorica saopštava zanimljive uspomenena staru Tuzlu i njezinu okolinu, na mlada-laèke izlete, zanimljive likove, lokalitete imjesta, na zajednièki �ivot "sa drugim i dru-gaèijim".

Esad, Tihiæ, pukovnik u penziji, profesorhistorije, roðen je 1925. godine u BosanskomŠamcu. Filozofski fakultet, Odsjek - histori-ja, završio je u Beogradu. Više od 30 godinaradio je u Vojnoizdavèkom zavodu, prete�nona pripremi i izdavanju djela iz istorije narod-nooslobodilaèkog rata i drugih istorijskih pe-rioda. Objavio je veliki broj historiografskihradova te nekoliko knjiga od kojih spominje-mo: Posavsko-trebavski narodnooslobodi-laèki odred, Graèanica u NOB-u i revoluciji(u koautorstvu sa Omerom Hamziæem), teviše opširnijih radova iz perioda Drugogsvjetskog rata u edicijama Tuzla u radnièkompokretu i revoluciji, Modrièa sa okolinom uprošlosti, Monografiji o Brèkom, itd.

Bio je redaktor ili urednik preko 30 knjigai edicija. �ivi kao penzioner u Sarajevu.

Aleksandar, Trumiæ, doktor tehnièkihnauka, akademik, Roðen je 1908. godine uBrèkom. Studij tehnièkih nauka je zapoèeo uParizu a dovršio u Zagrebu. Doktorsku diser-taciju je odbranio na Tehnièkom fakultetu uSarajevu. Nakon Drugog svjetskog rata, iza-bran je za prvog dekana i profesora novofor-miranog Tehnièkog fakulteta u Sarajevu. Ne-koliko godina kasnije obavljao je du�nost rek-tora Sarajevskog univerziteta. Èlan je Nauè-nog društva BiH i Akademije nauka i umjet-nosti BiH od samog njihovog osnivanja.Kakoje njegova nauèna i struèna djelatnost vezanaprvenstveno za oblast vodoprivrede i hidro-tehnike, uèestvovao je u rješavanju mnogihvodoprivrednih problema Bosne i Hercegovi-ne. Publikovao veæi broj struènih i nauènihradova, uglavnom iz oblasti vodoprivrede, vi-


134

sokoškolskog obrazovanja i organizacije na-uènog rada. Navest æemo samo neka od njih:Gradilište Donzere – Mondragon na rijeciRoni, Graðevinarstvo, Beograd 1952.; Prila-goðavanje višeg obrazovanja savremenimpotrebama privrede i društva, Naše teme,Zagreb, 1960,; Akumuliranje vode na kršu iproblem njenog optimalnog iskorištenja,JAZU, Krš Jugoslavije, knj. 6, Zagreb 1967.godine.

Dobitnik je velikog broja društvenihpriznanja, nagrada i odlikovanja.

Umro je 1988. godine.

VVojislava, Vasiljeviæ, magistar knji�evnos-

ti u mirovini, prevodilac, knji�evni kritièar.Roðena je 1931. godine u Sarajevu. Diplomi-rala je i magistrirala na Filozofskom fakultetuu Beogradu. Prvo zaposlenje odabrala je nasrednjoj školi u Jajcu, a potom je radila tri go-dine u Gora�du. Od 1958. godine predaje nauèiteljskoj školi u Tuzli, a poslije sticanja zva-nja magistra filoloških, nauka prelazi na rad uVišu pedagošku, odnosno Pedagošku akade-miju, te na Filozofski fakultet u Tuzli. �ivikao penzioner u Tuzli i još uvijek se bavi pre-vodilaèkim radom. Objavila je više knjiga istruènih radova, meðu kojima se istièe rad ointerpretaciji knji�evnog djela u ediciji za na-stavnike prof. Rosandiæa Metodièki pristupknji�evno-umjetnièkom tekstu. Meðu višeprevedenih knjiga istièe se Šarlotina mre�a,0ibi Vajta, Blago u snijegu, Patriše D�ons iTrilogija, D�oni Erikson.

ZAlmir, Zalihiæ, profesor knji�evnosti,

knji�evni kritièar, pisac, glavni urednik uIzdavaèkoj kuæi Oko.. Roðen je 1960. godineu Mostaru, diplomirao na Filološkom fakul-tetu u Beogradu na grupi jezik i knji�evnost.Objavio je desetak knjiga proze, poezije i ese-jistike. Najva�niji naslovi njegovih objavlje-nih knjiga su: Raseljeno lice i druge pjesme,pezija; Suhi �ig, prièe; Porodièni album, pjes-me za djecu; Sasvim obièna smrt, roman iPogled iznutra, knji�evni eseji. Èlan Društvapisaca BiH od 2001. godine.

�Jusuf, �iga, doktor sociologije, redovni

profesor univerziteta, roðen je 1951. godine u�epi. Diplomirao na Odsjeku za sociologijuFakulteta politièkih nauka u Sarajevu 1975.godine, doktorirao iz socioloških znanosti1985. godine na Filozofskom fakultetu u Sa-rajevu. Radi kao redovan profesor na grupaci-ji medicinskih fakulteta, te kao spoljni surad-nik Fakulteta politièkih nauka Univerziteta uSarajevu. Objavio je preko 120 nauènih istruènih radova, sudjelovao u realiziranju na-uènoistra�ivaèkih projekata, domaæih imeðunarodnih simpozija, okruglih stolova,konferencija itd. Poznate su mu knjige Ze-mljoradnici vremena, Bosanska krvava zbiljate univerzitetski ud�benik Sociologija medi-cine.‘


135

Documents

GRAÈANIÈKI GLASNIK DODATAK - gracanickiglasnik.ba · Prireðujuæi ovaj PREGLED osnovnih bio-bibliografskih podataka o autorima, svima koji su u proteklih sedam i po godina bili