KM 308-20171108153302 - HrStud · Klinička psihodijagnostika 4 4 0 Nositelj: Anita Lauri Korajlija Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Lovorka Brajkovi

OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i

integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija 2016.

OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

1

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU I IZMJENAMA I DOPUNAMA 1. Naziv studijskoga programa Diplomski sveučilišni studij Psihologija (Jednopredmetni) 2. Nositelj studijskoga programa Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu 3. Partnerske ustanove 4. Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program Sveučilišni studijski program X 5. Razina studijskoga programa Preddiplomski Diplomski X Integrirani 6. Način izvođenja studijskoga programa Klasični X Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti

6.1. Radi li se o

X Jedinstvenom / jednodisciplinarnome (jednopredmetnome) studiju Studiju u kombinaciji s drugim studijem / dvodisciplinarnome (dvopredmetnome) studiju Interdisciplinarnome studiju Kombinaciji studija više disciplina / multidisciplinarnome studiju Programu u razvoju

7. Akademski / stručni naziv po završetku studija

Magistar/magistra psihologije

8. Ukupni broj bodova po ECTS sustavu Prije promjene 120 Poslije promjene 120

9. Odluka Fakultetskoga vijeća o prihvaćanju izmjena i dopuna (dostaviti u prilogu)

10. Preslika dopusnice za studijski program (dostaviti u prilogu)

11. Opseg izmjena i dopuna studijskoga programa

Broj bodova po ECTS sustavu nepromijenjenoga dijela programa:

118

Broj bodova po ECTS sustavu promijenjenoga dijela programa:

11 (2 obvezni, 9 izborna)

12. Procjena postotka izmjena i promjena studijskoga programa

manje od 20% X više od 20%, manje od 40% više od 40%

13. Znanstveno / umjetničko područje / polje kojem pripada predloženi studijski program

Društvene znanosti / Psihologija

14. Datum reakreditacije 9. travnja 2014. (Dopusnica) 15. Redni broj izmjena i dopuna nakon

reakreditacije 1 (17. lipnja 2015. – Dopis Odbora za upravljanje kvalitetom)





2

Tablica 1. Opis izmjena i dopuna studijskoga programa unutar obvezatne jezgre/

Što se mijenja / što se nadopunjuje Naziv predmeta

Broj bodova po ECTS sustavu prije promjene

Broj bodova po ECTS sustavu poslije

promjene

Broj bodova po ECTS sustavu

predmeta koji se mijenja

(npr. 0, -3, +2, -1…)

Obrazloženje promjene (npr. izbačen predmet, dodan predmet, zamijenjen predmet, novi izborni / obvezni, … ne navoditi

unapređenje nastave)

Prije promjene Poslije promjene

Vještine psihologijskog testiranja i klinički intervju

4 3 -1 -

Spajanje dva obvezna predmeta u jedna obvezni predmet: Vještine psihologijskog testiranja i Klinički intervju Dva obvezna predmeta – Vještine

psihologijskog testiranja i Klinički

intervju - zbog istog područja psihodijagnostike i načina izvedbe spojena su u jedan predmet s manjom satnicom, čime se postiglo potrebno smanjenje satnice programa zbog prilagodbe kadrovskim kapacitetima izvođača (HS)

Izrada diplomskog rada (3. semestar) 2 3 +1

Povećanje ECTS-a i promjena načina izvođenja nastave bez promjene ishoda, sadržaja i ciljeva predmeta





3

Način izvođenja nastave: 0P/0S/0V

Smanjuje se nesrazmjer između porasta ECTSa i porasta satnice kod istog predmeta u 3. i 4. semestru diplomskog rada ( satnica je sa 3. na 4. semestar porasla 4,5 puta, dok je broj ECTSa porastao 9 puta); Način izvođenja nastave 0P/2S/0V

Suvremena psihologijska istraživanja u Hrvatskoj

0 3 +3 -

Novi teorijski izborni predmet: Suvremena psihologijska istraživanja u Hrvatskoj Predmet uveden zbog reakreditacijom zahtijevanog usklađivanja s općim profilom Hrvatskih studija

Psihologija u vrednovanju obrazovanja – hrvatska i međunarodna perspektiva

0 3 +3 -

Novi teorijski izborni predmet: Psihologija u vrednovanju obrazovanja – hrvatska i međunarodna perspektiva Predmet uveden zbog reakreditacijom zahtijevanog usklađivanja s općim profilom Hrvatskih studija

Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja u ratu i poraću

0 3 +3 -

Novi izborni predmet: Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja u ratu i poraću Predmet specifičnih i





4

profesionalnih vještina, uveden zbog reakreditacijom zahtijevanog usklađivanja s općim profilom Hrvatskih studija

Razvoj u društvenom kontekstu 4 4 0 -

Promjena 1 ishoda učenja Promjenjen 1 ishod učenja na razini programa i predmeta zbog reakreditacijom zahtijevanog usklađivanja s općim profilom Hrvatskih studija

Vojna psihologija 3 3 0 Stari naziv izbornog predmeta:

Vojna psihologija

Nositelj: Goran Milas

Promjena naziva, nositelja, djela sadržaja i dijela ishoda učenja Novi naziv izbornog predmeta Vojna i poratna psihologija – hrvatska i međunarodna iskustva Nositelj: Zoran Komar

Procjena i mjerenje ličnosti

3 3 0


Promjena načina izvođenja nastave bez drugih promjena Način izvođenja nastave: 1P/0/1V

Izrada diplomskog rada (4. semestar)

18 18 0


Promjena načina izvođenja nastave bez drugih promjena Način izvođenja nastave: 0P/120S/0V

Psihologija ponašanja u organizaciji 4 4 0 Nositelj: Adrijana Bjelajac

Promjena nositelja bez drugih promjena





5

Nositelj: Maša Tonković Grabovac Promjena nositelja zbog odlaska prethodnog nositelja na drugo radno mjesto

Klinička psihodijagnostika

4 4 0 Nositelj: Anita Lauri Korajlija

Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Lovorka Brajković Promjena nositelja zbog dugotrajnog bolovanja prethodnog nositelja

Grupni procesi i utjecaji

4 4 0 Nositelj: Renata Franc

Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Jelena Maričić Promjena nositelja preraspodjele nastavnog opterećenja među nastavnicima studija psihologije

Teorija psihologijskih testova

4 4 0 Nositelj: Mislav Stjepan Žebec

Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Maša Tonković Grabovac Promjena nositelja zbog zapošljavanja nove docentice

Vještine psihologijskog testiranja 2 2 0 Nositelj: Anita Lauri Korajlija Promjena nositelja bez drugih





6

promjena Nositelj: Maša Tonković Grabovac Promjena nositelja zbog dugotrajnog bolovanja prethodnog nositelja i porodiljnog dopusta aktualne nositeljice

Klinički intervju

2 2 0 Nositelj: Jasminka Despot Lučanin

Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Lovorka Brajković Promjena nositelja zbog odlaska prethodnog suradnika na drugo radno mjesto

Vještine u pružanju psihološke pomoći

3 3 0 Nositelj: Adrijana Bjelajac

Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Jelena Maričić Promjena nositelja zbog izbora u zvanje docenta pripadne nastavnice





7

Tablica 2. A Opis novog predmeta

1. OPIS PREDMETA - OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Maša Tonković Grabovac 1.6. Godina studija (druga)

1.2. Naziv predmeta Vještine psihologijskog testiranja i klinički intervju 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici Danijela Žakić Milas 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje)

30 sati vježbi

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, stručni)

diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

60

1.5. Status predmeta

obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%)

1

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Osnovni cilj predmeta je upoznati i osposobiti studente za planiranje i vođenje kliničkog intervjua prilagođenog određenoj kliničkoj slici te kako koristiti podatke dobivene kroz anamnezu i heteroanamnezu, kako postavljati kliničke hipoteze i kako planirati daljnje postupke kliničke procjene na temelju prikupljenih podataka. Kroz kolegij, studenti će biti upoznati s temeljnim zadaćama psihologijskog testiranja i razvijanjem vještina primjene psihologijskih testova. Studenti će kroz kolegij upoznati različite psihologijske instrumente i steći znanja o njihovom korištenju, načinima interpretacije kao i pisanje rezultata provedenog testiranja. Studenti će kroz kolegij naučiti kako integrirati podatke dobivene kliničkim intervjuem i psihologijskim testiranjem.

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

-

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

-Vrednovati različite teorije, paradigme i metodološke pristupe u psihologiji pri planiranju procjene i intervencija s pojedincima, grupama i organizacijama. -Odabrati prikladne istraživačke metode i strategije za intervencije u skladu s obilježjima pripadnika različitih društvenih skupina i kultura te specifičnostima njihovog okolinskog i društvenog konteksta -Izabrati modele psihološke procjene i savjetovanja u radu s pojedincima, grupama i organizacijama. Kreirati stručna i znanstvena izvješća temeljena na empirijskim podacima uz korištenje znanstvene literature te odabrati primjerene načine obrade podataka i izvještavanja o rezultatima istraživačkog i stručnog rada. -Procijeniti teorijske koncepte i znanstvene spoznaje u kreiranju intervencija i programa koji će poboljšati uvjete





8

života i razvoj pojedinaca, obitelji, organizacija i zajednica. - Procijeniti vlastite vještine usmene i pismene profesionalne komunikacije te kreirati složene komunikacije i interdisciplinarnu suradnju u različitim profesionalnim okruženjima.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (3-10 ishoda učenja)

1. Planirati vrstu i strukturu kliničkog intervjua s obzirom na pojedinačni slučaj 2. Odabrati relevantne informacije iz anamnestičkih i heteroanamnestičkih podatataka i medicinske

dokumentacije i analizirati ponašanje klijenta tijekom intervjua 3. Analizirati relevantne informacije dobivene gore navedenim postupcima 4. Nabrojati i opisati različite psihologijske instrumente te opisati prednosti i ograničenja različitih psihologijskih

instrumenata 5. Odabrati i primijeniti odgovarajuće psihologijske instrumente 6. Pripremiti podatke prikupljene primjenom psihologijskih instrumenata za pisanje psihologijskog nalaza. 7. Planirati postupak daljnje kliničke procjene primjeren pojedinačnom slučaju na temelju podataka dobivenih

kliničkim intervjuom, anamnestičkih i heteroanamnestičkih podataka i opažanja ponašanja klijenta te podataka dobivenih psihologijskim testiranjem

8. Planirati intervju i odabir adekvatnih psihologijskih instrumenata u skladu sa specifičnostima različitih populacija ispitanika i specifičnostima različitih poremećaja

2.5. Sadržaj predmeta

1. Uloga intervjua i opažanja u kliničkoj procjeni. 2. Anamnestički i heteroanamnestički podaci i medicinska dokumentacija. 3. Vrste intervjua i određivanje strukture intervjua 4. Specifičnosti intervjua s obzirom na različite poremećaje i dobnu skupinu (djeca, adolescenti, osobe starije

životne dobi) 5. Specifičnosti psihoterapijskog intervjua. 6. Specifičnosti intervjua s obzirom na različite populacije klijenata – mentalna nerazvijenost, klijenti s

neurološkim oštećenjima 7. Karakteristike psihologijskih testova: pouzdanost, valjanost i standardiziranost 8. Testovi za procjenu kognitivnih sposobnosti 9. Testovi pamćenja i testovi vizuo-konstruktivnih sposobnosti 10. Objektivni i projektivni testovi ličnosti 11. Specifični testovi za procjenu depresivnosti, anksioznosti, kvalitete života 12. Interpretacija testovnih rezultata 13. Kvalitativna analiza dobivenih podataka, određivanje relevantnosti podataka i planiranje daljnje kliničke

procjene 14. Pisanje nalaza psihologa temeljem dobivenih podataka iz kliničkog intervjua i provedenog psihologijskog

testiranja 15. Etička razmatranja i zakonska regulativa u Republici Hrvatskoj





9

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE Eksperimentalni rad DA NE Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA NE Esej DA NE Referat DA NE (ostalo upisati) DA NE Kolokvij DA NE Seminarski rad DA NE (ostalo upisati) DA NE

DA NE Praktični rad DA NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno) 3

2.9. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i/ili na drugi način)

Naslov Dostupnost u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medija Jackson, C. Psihologijsko testiranje., Jastrebarsko: Naklada Slap, 2003 2

Galić S Neuropsihologijska procjena. Odabrana poglavlja., Jastrebarsko:

Naklada Slap, 2009 1

Hersen, M., Thomas, J. C. Handbook of Clinical Interviewing with Adults. Los

Angeles: Sage Publications, 2007. 0 da

2.10. Dopunska literatura (navesti naslov) Sommers-Flanagan, J., Sommers-Flanagan. Clinical Interviewing, 6th edition. Wiley and Sons. Inc., 2017





10

Tablica 2. A Opis novog predmeta 1. OPĆE INFORMACIJE

1.1.Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Jasminka Despot Lučanin Doc. dr. sc. Zrinka Greblo Jurakić

1.11. Godina studija

1. i 2. godina

1.2.Naziv predmeta Suvremena psihologijska istraživanja u Hrvatskoj

1.6.Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3.Suradnici 1.7.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30 sati predavanja (2/0/0)

1.4.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Diplomski 1.8.Očekivani broj studenata na predmetu

55

1.5.Status predmeta Izborni teorijski predmet za studente psihologije

1.9.Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

1, 10%

2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmeta

Osnovni cilj predmeta je upoznati studente sa suvremenim istraživačkim projektima iz raznih područja psihologije koja se provode u Hrvatskoj odnosno u okviru međunarodnih europskih ili svjetskih projekata, kao i s primjenom rezultata u praktičnom radu psihologa. Pružit će se pregled suvremenih istraživačkih tema, najsuvremenijih metodoloških pristupa istraživačkim problemima te način primjene rezultata u svakodnevnom radu psihologa u različitim područjima struke u Hrvatskoj. Prikazat će se nalazi istraživanja u pojedinim najzastupljenijim granama psihologije (npr. organizacijska, obrazovna, socijalna, klinička psihologija, itd.) te omogućiti na dokazima utemeljene kompetencije kritičkog analiziranja glavnih nalaza i njihove primjene u psihologijskoj struci. Ovako znanstveno i strukovno utemeljen predmet usmjeren je poboljšanju konkurentnosti budućih psihologa na tržištu rada, te povećanju i usmjeravanju interesa studenata prema dobrobiti hrvatskih građana i društva, te razvoju identiteta struke psihologa u odnosu na osobitosti hrvatskog suvremenog društvenog okruženja kao temelja europskih i globalnih znanstvenih i stručnih umrežavanja.

2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema

2.3.Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

14. Kritički prosuđivati ishode i posljedice vlastitog stručnog rada, kao i vlastite profesionalne kompetencije, znanja i vještine u skladu s promjenama i standardima profesije te nacionalnim i europskim regulativama. 16. Organizirati i prezentirati stručna i znanstvena izvješća temeljena na empirijskim podacima uz korištenje





11

znanstvene literature i uvažavanje međunarodnih standarda, samostalno ili timski. 20. Analizirati te, u kontekstu europskih i/ili svjetskih istraživanja predmetnog fenomena, interpretirati i vrednovati nalaze istovjetnih psihologijskih istraživanja provedenih u Hrvatskoj.

2.4.Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

• Upoznati se sa suvremenim hrvatskim istraživanjima iz različitih područja psihologije. • Vrednovati različite suvremene istraživačke pristupe psihologijskim pojavama u različitim područjima

psihologije. • Kritički analizirati i usporediti rezultate hrvatskih i inozemnih istraživanja u raznim područjima psihologije te

obrazložiti međukulturalne sličnosti i razlike. • Razumjeti način primjene istraživačkih rezultata u praktičnom radu psihologa u različitim područjima struke u

Hrvatskoj te u odnosu na europske i globalne prakse.

2.5.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Teme predavanja: 1. Uvodno predavanje o suvremenim psihologijskim istraživanjima i primjeni rezultata u psihologijskoj praksi u Hrvatskoj 2. Prikaz suvremenih hrvatskih istraživanja u području biološke psihologije 3. Prikaz suvremenih hrvatskih istraživanja u području kognitivne psihologije 4. Prikaz suvremenih hrvatskih istraživanja u području neuroznanosti 5. Prikaz suvremenih hrvatskih istraživanja u području razvojne psihologije 6. Prikaz suvremenih hrvatskih istraživanja u području socijalne psihologije 7. Prikaz suvremenih hrvatskih istraživanja u području psihologije ličnosti 8. Prikaz suvremenih hrvatskih istraživanja u području kliničke psihologije 9. Prikaz suvremenih hrvatskih istraživanja u području psihoterapije 10. Prikaz suvremenih hrvatskih istraživanja u području psihologije obrazovanja 11. Prikaz suvremenih hrvatskih istraživanja u području organizacijska psihologije 12. Prikaz suvremenih hrvatskih istraživanja u području psihologije športa 13. Prikaz suvremenih hrvatskih istraživanja u području zdravstvene psihologije 14. Usporedba hrvatskih i inozemnih istraživanja u raznim područjima psihologije s naglaskom na međukulturalne sličnosti i razlike

2.6.Vrste izvođenja nastave:

x predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.6. Komentari:

2.7.Obveze studenata Pohađanje i sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, polaganje kolokvija ILI pismenog ispita, završni usmeni ispit.





12

2.8.Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Sudjelovanje u nastavi DA

Esej Seminarski rad DA (Ostalo upisati)

Kolokviji DA Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit DA Projekt (Ostalo upisati)

2.10.Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov Dostupnost u

knjižnici


medija Odabrani članci iz hrvatskih znanstvenih časopisa. Dostupni na: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=casopisi_podrucje&id_podrucje=51

Hock, R. R. (2004). Cetrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

2

2.11.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Različiti izvori dostupni na internetu.

2.12.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Studenti će aktivno raditi na nastavi kroz rasprave o temama. Informacije o predmetu, zadacima te napretku bit će davane studentima i tijekom nastave, putem sustava e- učenja. Vrednuje se uspjeh studenata na dva kolokvija ( ili pisanom ispitu), prisutnost na nastavi te aktivnost na nastavi.

2.13.Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)





13

Tablica 2. A Opis novog predmeta 1. OPIS PREDMETA - OPĆE INFORMACIJE 1.1.Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Lovorka Brajković 1.6.Godina studija 5. godina

1.2.Naziv predmeta Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja u ratu i poraću

1.7.Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS)

3 ECTS

1.3.Suradnici Dr. sc. Martina Knežević 1.8.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0+0+2


diplomski 1.9.Očekivani broj studenata na predmetu

30

1.5.Status predmeta izborni 1.10.Razina primjene e-učenja (1., 2., 3.

razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2

2. OPIS PREDMETA


Predmet je osmišljen kako bi se studenti kroz iskustveno učenje upoznali sa specifičnošću Domovinskog rata i posljedicama koje je ostavio na braniteljsku populaciju, njihove obitelji i širu društvenu zajednicu. Iskustveno učenje podrazumijeva praktičnu razradu pojedinih tema pojedinačno te kroz raspravu i kritički osvrt na razini grupe. Studenti/-ice će imati priliku istražiti individualnu i društvenu perspektivu te upoznati mogućnosti, poteškoće i izazove s kojima se suočavaju stručnjaci u radu s ovom populacijom. Predmet stavlja snažan naglasak na posebnost braniteljske populacije u Hrvatskoj i usredotočuje se na premošćivanje prepreka između istraživanja i prakse.

2.2.Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

Predmet upisuju studenti/ice diplomskog studija psihologije.


Studenti/ce će biti u stanju:

• Kritički prosuđivati znanstvene spoznaje u svrhu generiranja istraživačkih hipoteza te podupirati znanstveni pristup spoznaji. • Analizirati pretpostavke i primijeniti sukladna metodološka i statistička znanja u svrhu odgovaranja na specifična istraživačka

pitanja te utvrditi prednosti i ograničenja različitih istraživačkih metoda i statističkih postupaka u psihologiji i srodnim znanstvenim disciplinama.

• Planirati pretraživanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija. • Organizirati i prezentirati stručna i znanstvena izvješća temeljena na empirijskim podacima uz korištenje znanstvene literature

i uvažavanje međunarodnih standarda, samostalno ili timski. • Vrednovati i razvijati vlastite kompetencije, znanja i vještine u skladu s promjenama i standardima profesije.





14

• Analizirati te, u kontekstu europskih i/ili svjetskih istraživanja predmetnog fenomena, interpretirati i vrednovati nalaze istovjetnih psihologijskih istraživanja provedenih u Hrvatskoj.


Nakon odslušanog predmeta i položenog ispita, očekuje se da će studenti moći:

• Analizirati i pravilno interpretirati najnovije modele, saznanja i teorijske pristupe o djelovanju stresa na pojedinca. • Prepoznati, nabrojati i objasniti posljedice traumatskih iskustava, s posebnim naglaskom na ratna iskustva. • Opisati specifičnost braniteljske populacije u Hrvatskoj, ratna i poratna iskustva koja su prošli te posljedice na njihov

svakodnevni život. • Razdvojiti i objasniti znanstvene činjenice od mitova o posttraumatskom stresnom poremećaju. • Argumentirati učinkovitost terapijskih intervencija u oporavku od traumatskih iskustava i opisati praksu u Hrvatskoj. • Objasniti utjecaj okoline na sprječavanje ili razvoj psihičke bolesti. • Kritički analizirati i usporediti rezultate hrvatskih i inozemnih istraživanja u području psihosocijalne prilagodbe ratnih veteran

te obrazložiti međukulturalne sličnosti i razlike.

2.5.Sadržaj predmeta

1 Rat na području Hrvatske 2 Specifičnost ratnih iskustava i Domovinskog rata 3 Posljedice traumatskog iskustva, suočavanje s traumom, oporavak ili razvoj bolesti 4 Posttraumatski stresni poremećaj: teorijski pristup 5 Posttraumatski stresni poremećaj: hrvatska iskustva 6 Terapijske intervencije i praksa u Hrvatskoj 7 Čimbenici koji mogu umanjiti negativan utjecaj stresa 8 Kvaliteta života hrvatskih ratnih vojnih veterana 9 Društveni čimbenici: osjećaj pripadnosti, zajedništva i povezanosti, uključenost u društvo 10 Hrvatski ratni vojni invalidi 11 Ratni stres i starenje 12 Branitelji i njihove obitelji tijekom i nakon rata 13. Sekundarna viktimizacija hrvatskih branitelja i uloga medija


predavanja X seminari i radionice

vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:





15

2.8. Obveze studenata Uvjeti za dobivanje potpisa na kraju semestra i polaganje predmeta jesu:

• redovito nazočenje na nastavi (prisutnost na najmanje 75% predavanja, odnosno 11 dolazaka od 15 predavanja) • prijeđen prag od 50% prolaznosti na oba kolokvija ili 50% završnog ispita


Pohađanje nastave DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE Eksperimentalni rad DA NE Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA NE Esej DA NE Referat DA NE ostalo upisati) DA NE Kolokviji DA NE Seminarski rad DA NE (ostalo upisati) DA NE

DA NE Praktični rad DA NE Broj bodova po ECTS (ukupno) 3.0

2.10. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i/ili na drugi način)

Naslov Dostupnost u

knjižnici Dostupnost putem

ostalih medija Šućurović, S., Mikloušić, I. i Knežević, M. (2017). Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja – Individualna i društvena perspektiva. Zagreb: Biblioteka Studije. da

2.11. Dopunska literatura (navesti naslov)

Znanstveni radovi:

• Agaibi, C. E. i Wilson, J. P. (2005). Trauma, PTSD, and resilience: a review of the literature. Trauma Violence Abuse, 6(3), 195-216.

• Andrews, B., Brewin, C. R., Philpott, R. i Stewart, L. (2007). Delayed-onset posttraumatic stress disorder: a systematic review of the evidence. Americal Journal of Psychiatry, 164(9), 1319-1326.

• Andrews, B., Brewin, C. R., Stewart, L., Philpott, R. i Hejdenberg, J. (2009). Comparison of immediate-onset and delayed-onset posttraumatic stress disorder in military veterans. Journal of Abnormal Psychology, 118(4), 767-777.

• Antičević, V., Kardum, G. i Britvić, D. (2011). War Veterans' Quality of Life: The Impact of Lifetime Traumatic Experiences, Psychological and Physical Health-Related Characteristics. Društvena istraživanja, 20(4), 1101-1118.

• Braš, M., Milunović, V., Boban, M., Brajković, L., Benković, V., Đorđević, V. i Polašek, V. (2011). Quality of life in Croatian Homeland war (1991 -1995) veterans who suffer from post-traumatic stress disorder and chronic pain. Health and Quality of Life Outcomes, 9, 56.

• Hines, L. A., Sundin, J., Rona, R. J., Wessely, S. i Fear, N. T. (2014). Posttraumatic stress disorder post Iraq and Afghanistan: prevalence among military subgroups. Canadian Journal of Psychiatry, 59(9), 468-479.

• Jakovljević, M., Brajković, L., Jakšić, N., Lončar, M., Aukst Margetić, B. i Lasić, D. (2012). Posttraumatic stress disorder (PTSD) from different perspectives: a transdisciplinary integrative approach. Psychiatria Danubina, 24 (3): 246-255.

• Jakšić, N., Aukst-Margetić, B., Marčinko, D., Brajković, L., Lončar, M. i Jakovljević, M. (2015). Temperament, character, and suicidality among Croatian War veterans with posttraumatic stress disorder. Psychiatria Danubina, 27(1), 60-63.

• Knežević, M., Krupić, D., i Šućurović, S. (2017). Emotional competence and combat-related PTSD symptoms in Croatian Homeland War Veterans. Društvena istraživanja, 26(1), 1-18.





16

• Knežević, M., Krupić, D., i Šućurović, S. (2016). Coping strategies in war veterans 20 years after the exposure to extreme stress. Društvena istraživanja, 25(3), 353-370.

• Komar, Z., Lončar, M., Vukušić, H., Dijanić Plašć, I., Folnegović-Grošić, P., Groznica, I. i Henigsberg, H. (2010). Percepcija obolijevanja od PTSP-a kod hrvatskih branitelja. Medix (89/90), 3.

• McFarlane, A. C. (2010). The long-term costs of traumatic stress: intertwined physical and psychological consequences. World

Psychiatry, 9(1), 3-10.

• Xue, C., Ge, Y., Tang, B. H., Liu, Y., Kang, P., Wang, M. i Zhang, L. L. (2015). A Meta-Analysis of Risk Factors for Combat-Related PTSD among Military Personnel and Veterans. Plos One, 10(3).





17

Tablica 2. A Opis novog predmeta 1. OPĆE INFORMACIJE

1.1.Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Andreja Brajša Žganec 1.6.Godina studija 1. i 2. godina diplomskog studija

1.2.Naziv predmeta Psihologija u vrednovanju obrazovanja

- hrvatska i međunarodna perspektiva 1.7.Bodovna vrijednost (ECTS)

3

1.3.Suradnici dr.sc. Natalija Ćurković 1.8.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30P


Diplomski 1.9.Očekivani broj studenata na predmetu

20

1.5.Status predmeta Izborni 1.10.Razina primjene e-učenja (1, 2, 3

razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

1

2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmeta Upoznati studente s ključnim pojmovima, konceptima i principima vanjskog vrednovanja. Prikazati i evaluirati sustave vrednovanja obrazovanja u Hrvatskoj, te usporediti s međunarodnim sustavima.

2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Završen preddiplomski studij psihologije.


Kreirati temeljna i/ili primijenjena psihologijska istraživanja te konstruirati i metrijski vrednovati psihologijske mjerne instrumente. Odabrati prikladne istraživačke metode i strategije za intervencije u skladu s obilježjima pripadnika različitih društvenih skupina i kultura te specifičnostima njihovog okolinskog i društvenog konteksta. Kreirati stručna i znanstvena izvješća temeljena na empirijskim podacima uz korištenje znanstvene literature te odabrati primjerene načine obrade podataka i izvještavanja o rezultatima istraživačkog i stručnog rada. Analizirati te, u kontekstu europskih i/ili svjetskih istraživanja predmetnog fenomena, interpretirati i vrednovati nalaze istovjetnih psihologijskih istraživanja provedenih u Hrvatskoj.


Studenti će biti u stanju: 1. Razlikovati formativno i sumativno vrednovanje znanja te osmisliti hibridni model vrednovanja 2. Izraditi nacrt standardiziranog ispita znanja koji uključuje razradu zadataka prema ispitivanim ishodima učenja, sadržaju i težini





18

3. Interpretirati temeljne parametre rezultata standardiziranih ispita znanja koristeći spoznaje iz klasičnih i suvremenih teorija testova 4. Razlikovati koncepte i modele vrednovanja škola, nastavnika, ravnatelja i čitavog obrazovnog sustava 5. Analizirati međunarodne standarde u provedbi vanjskoga vrednovanja obrazovanja i usporediti ih s hrvatskim iskustvima 6. Kritički analizirati i usporediti rezultate hrvatskih i inozemnih istraživanja u području vrednovanja obrazovanja te obrazložiti međukulturalne sličnosti i razlike.

2.5.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Uvodno predavanje 2. Vanjsko vrednovanje obrazovanja: oblici i metode 3. Test znanja kao najčešći oblik vanjskog vrednovanja; sumativni, formativni i hibridni modeli 4. Nacrt standardiziranog ispita znanja te uloga taksonomije obrazovnih ishoda u njihovoj izradi 5. Interpretacija rezultata standardiziranih ispita znanja 6. Osiguranje kvalitete provedbe ispita vanjskog vrednovanja – međunarodne smjernice i hrvatska iskustva 7. Prilagodba ispitne tehnologije (pristupnici s posebnim potrebama, nacionalne manjine) i koncept pravednosti u provedbi ispita vanjskog vrednovanja 8. Međunarodna komparativna ispitivanja postignuća u obrazovanja (TIMSS, PIRLS, ICILS) 9. Međunarodna komparativna ispitivanja kvalitete obrazovnih sustava (PISA, PIAC, TALIS) 10. Rezultati Republike Hrvatske u međunarodnim komparativnim ispitivanjima i njihovo značenje 11. Vanjsko vrednovanje pojedinih sastavnica i obrazovnog sustava u cjelini 12. Vanjsko vrednovanje postignuća i škola u Hrvatskoj 13. Modeli vanjskog vrednovanja u Europi i svijetu 14. Posjet Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja 15. Zaključno predavanje



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad Posjet Nacionalnom centru za

vanjsko vrednovanje obrazovanja (ostalo upisati)

2.10. Komentari:

2.7.Obveze studenata Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u diskusiji, grupnim i individualnim zadatcima.

2.8.Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat 0.5 (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)





19

Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 1.5 Projekt (Ostalo upisati)

2.9.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu (ako postoji)

Pohađanje nastave – 25% Pismeni ispit i referat – 75%

2.10.Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov Dostupnost u

knjižnici


medija Ćurković, N., Elezović, I. i Tretinjak, I. (ur.) (2015). Prikaz i analiza ključnih obilježja provedbe državne mature od 2010. do 2014. godine. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Internet

Gjeri Robić, N. (2015). Projekt: Razvoj završnih ispita na kraju obrazovnih ciklusa. Stručno izvješće. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Internet

OECD (2013). Synergies for better learning: An international perspective on evaluation and assessment. OECD reviews of evaluation and asssessment in education. Paris: OECD Publishing.

Internet

The Association of Educational Assessment – Europe (2012). European framework of

standards for educational assessment 1.0. Rim: Edizioni Nuova Cultura Internet

Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić,V. i Miljković, D. (2014). Psihologija

obrazovanja. Zagreb: VERN. da

2.11.Dopunska literatura

AERA, APA, NCME (2006). Standardi za pedagoško i psihološko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap. Gronlund, N.E. (2003). Assessment of student achievement. Boston: Allyn & Bacon Publishing. Hambleton, R.K., Swaminathan, H. i Rogers, H.J. (1991). Fundamentals of Item response theory. Herman, J.L., Morris,L.L. i Fitz-Gibbon, C.T. (1987). Evaluator′s handbook. London: Sage. Simon, M., Ercikan, K. i Rousseau, M. (2013). Improving large-scale assessment in education. New York: Taylor & Francis Group

2.12.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Tijekom semestra vodit će se redovita evidencija pohađanja nastave. Studente će se poticati na aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu kroz diskusije te grupni i individualni rad. Provjera znanja obavit će se na temelju pismenog ispita i referata, a u kojima će se od njih tražiti integracija i evaluacija naučenih sadržaja. Krajem semestra studenti će evaluirati predmet i nastavnika.

2.13.Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)





20

Tablica 2. B Opis predmeta koji je nadopunjen i / ili izmijenjen 1. OPIS PREDMETA - OPĆE INFORMACIJE Prije promjene Poslije promjene

1.1.Nositelj predmeta Doc. Dr. sc. Eva Anđela Delale Doc. dr. sc. Eva Anđela Delale

1.2.Naziv predmeta Razvoj u društvenom kontekstu Razvoj u društvenom kontekstu

1.3.Suradnici ---

1.4.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, stručni)

Diplomski Diplomski

1.5.Status predmeta Obvezni Obvezni

1.6.Godina studija 5 5

1.7.Broj bodova po ECTS sustavu

4 4

1.8.Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje)

2+1+0+0 2+1+0+0

1.9.Očekivani broj studenata na predmetu

52 50

1.10.Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%)

/ 1

2. OPIS PREDMETA


Sadržaj kolegija omogućuje studentima interpretiranje ljudskog ponašanja koristeći multidimenzionalni pristup. Studenti će ocijeniti i vrednovati suvremena istraživanja u okviru bioekološkog pristupa o utjecaju fizičke okoline, kulture, društvenih institucija, zajednica, obitelji i vršnjaka na razvoj djece

Sadržaj kolegija omogućuje studentima interpretiranje ljudskog ponašanja koristeći multidimenzionalni pristup. Studenti će ocijeniti i vrednovati suvremena istraživanja u okviru bioekološkog pristupa o utjecaju fizičke okoline, kulture, društvenih institucija, zajednica, obitelji i vršnjaka na razvoj djece i mladih uvažavajući individualna





21

i mladih uvažavajući individualna obilježja pojedinaca i njihovu neposrednu i posrednu interakciju s različitim razinama ekoloških sustava. Kroz kritičku analizu različitih teorija i istraživanja studenti će moći ocijeniti složenost i raznolikost životnih iskustva osoba i društvenih skupina u odnosu na društveni kontekst i okolinu u kojoj žive. Studenti će razlikovati povoljne od nepovoljnih utjecaja mikrosustava, mezosustava, egzosustava i makrosustava na roditeljstvo i razvoj djece i mladih. Studenti će analizirati aktivnosti djece i mladih u različitim mikrosustavima, njihove prijelaze iz jednog ekološkog konteksta u drugi i kvalitetu veza među njihovim mikrosustavima. Kroz samostalan i timski rad i rasprave tijekom seminara o društveno relevantnim temama studenti će preispitivati vlastita stajališta i steći bolji uvid u vlastite vrednote i stavove. Po završetku kolegija studenti će povećati svoje sposobnosti za sudjelovanje u interdisciplinarnom i timskom radu u cilju planiranja programa i intervencija kojima se potiče pozitivan razvoj djece i mladih.

obilježja pojedinaca i njihovu neposrednu i posrednu interakciju s različitim razinama ekoloških sustava. Kroz kritičku analizu različitih teorija i istraživanja studenti će moći ocijeniti složenost i raznolikost životnih iskustva osoba i društvenih skupina u odnosu na društveni kontekst i okolinu u kojoj žive. Studenti će razlikovati povoljne od nepovoljnih utjecaja mikrosustava, mezosustava, egzosustava i makrosustava na roditeljstvo i razvoj djece i mladih. Studenti će analizirati aktivnosti djece i mladih u različitim mikrosustavima, njihove prijelaze iz jednog ekološkog konteksta u drugi i kvalitetu veza među njihovim mikrosustavima. Kroz samostalan i timski rad i rasprave tijekom seminara o društveno relevantnim temama studenti će preispitivati vlastita stajališta i steći bolji uvid u vlastite vrednote i stavove. Po završetku kolegija studenti će povećati svoje sposobnosti za sudjelovanje u interdisciplinarnom i timskom radu u cilju planiranja programa i intervencija kojima se potiče pozitivan razvoj djece i mladih.

2.2.Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

Završena četvrta godina preddiplomskog studija psihologije, poznavanje glavnih teorija i metoda razvojne psihologije i inferencijalne statistike.

Završena četvrta godina preddiplomskog studija psihologije, poznavanje glavnih teorija i metoda razvojne psihologije i inferencijalne statistike.


Studenti će:

6.vrednovati utjecaj društvenog konteksta i društvenih promjena na ljudski razvoj i ponašanje pojedinaca, grupa i sustava; 2.vrednovati različite teorije, paradigme i metodološke pristupe u psihologiji pri planiranju procjene i intervencija s pojedincima, grupama i organizacijama; 10.odabrati prikladne istraživačke metode i strategije za intervencije u skladu s obilježjima pripadnika različitih društvenih skupina i kultura te specifičnostima njihovog okolinskog i društvenog konteksta.

Studenti će:

6.vrednovati utjecaj društvenog konteksta i društvenih promjena na ljudski razvoj i ponašanje pojedinaca, grupa i sustava; 2.vrednovati različite teorije, paradigme i metodološke pristupe u psihologiji pri planiranju procjene i intervencija s pojedincima, grupama i organizacijama; 10.odabrati prikladne istraživačke metode i strategije za intervencije u skladu s obilježjima pripadnika različitih društvenih skupina i kultura te specifičnostima njihovog okolinskog i društvenog konteksta. 20. analizirati te u kontekstu europskih i/ili svjetskih istraživanja





22

predmetnog fenomena, interpretirati i vrednovati nalaze istovjetnih psihologijskih istraživanja provedenih u Hrvatskoj.


Po završetku kolegija studenti će: • razumjeti glavne koncepte i propozicije bioekološke teorije ljudskog razvoja; • evaluirati paradigme istraživanja u razvojnoj psihologiji s

obzirom na to omogućuju li zaključke o utjecaju međusobnog djelovanja obilježja osobe i različitih razina okolinskog konteksta na razvoj pojedinca;

• evaluirati značenje i manifestacije vrijednosnih implikacija laičkih i stručnih teorija o dječjem razvoju te njihovog utjecaja na mikro i makro razini;

• procijeniti učinke makro i egzosustava sustava na funkcioniranje i mogućnosti razvoja siromašnih i socijalno isključenih obitelji, djece i mladih, kao i ostalih ranjivih i marginaliziranih društvenih skupina;

• razumjeti roditeljstvo u okviru različitih kultura i u različitim socioekonomskim uvjetima;

• predložiti najbolje načine rješavanja sukoba radnih i obiteljskih uloga;

• razumjeti glavne demografske, ekonomske i društvene promjene u suvremenom društvu koje utječu na život mladih na prijelazu u odraslu dob;

• ocijeniti koliko se rezultati istraživanja razvoja djece i mladih u drugim kulturama mogu dovesti u vezu s hrvatkim društvenim kontekstom i predlagati intervencije u cilju poticanja pozitivnog razvoja;

• razviti etičku osjetljivost za rad s ljudima i suradnju sa stručnjacima izvan vlastitog društvenog konteksta.

Po završetku kolegija studenti će: • razumjeti glavne koncepte i propozicije bioekološke teorije ljudskog razvoja; • evaluirati paradigme istraživanja u razvojnoj psihologiji s

obzirom na to omogućuju li zaključke o utjecaju međusobnog djelovanja obilježja osobe i različitih razina okolinskog konteksta na razvoj pojedinca;

• evaluirati značenje i manifestacije vrijednosnih implikacija laičkih i stručnih teorija o dječjem razvoju te njihovog utjecaja na mikro i makro razini;

• procijeniti učinke makro i egzosustava sustava na funkcioniranje i mogućnosti razvoja siromašnih i socijalno isključenih obitelji, djece i mladih, kao i ostalih ranjivih i marginaliziranih društvenih skupina;

• razumjeti roditeljstvo u okviru različitih kultura i u različitim socioekonomskim uvjetima i predložiti najbolje načine rješavanja sukoba radnih i obiteljskih uloga;

• razumjeti glavne demografske, ekonomske i društvene promjene u suvremenom društvu koje utječu na život mladih na prijelazu u odraslu dob;

• kritički analizirati i usporediti koliko se rezultati istraživanja razvoja djece i mladih u hrvatskom društvenom kontekstu mogu dovesti u vezu s rezultatima inozemnih istraživanja razvoja te obrazložiti međukulturalne sličnosti i razlike

• razviti etičku osjetljivost za rad s ljudima i suradnju sa stručnjacima izvan vlastitog društvenog konteksta te predlagati intervencije u cilju poticanja pozitivnog razvoja

2.5.Sadržaj predmeta

1. Primijenjena razvojna znanost: određenje nove discipline, cilj i područja rada 2. Urie Bronfenbrenner: ekološki pristup izučavanju ljudskog razvoja i kritika dosadašnjih istraživanja 3. Istraživačke paradigme u proučavanju ljudskog razvoja: kategorijalno-teorijski modeli, procesni modeli i modeli kronosustava

1. Primijenjena razvojna znanost: određenje nove discipline, cilj i područja rada 2. Urie Bronfenbrenner: ekološki pristup izučavanju ljudskog razvoja i kritika dosadašnjih istraživanja 3. Bioekološki model ljudskog razvoja: razvojni procesi, obilježja osobe, različite razine okolinskog konteksta i utjecaj kronosustava 4. Propozicije bioekološkog modela ljudskog razvoja, kontekst za





23

4. Bioekološki model ljudskog razvoja: razvojni procesi, obilježja osobe, različite razine okolinskog konteksta i utjecaj kronosustava 5. Propozicije bioekološkog modela ljudskog razvoja, kontekst za pozitivan razvoj i razvojni ishodi 6. Kultura i roditeljstvo: roditeljske etnoteorije i odgojni postupci 7. Obitelj i rad: utjecaj egzosustava na odgoj djece 8. Zaposlenost roditelja i roditeljstvo 9. Socioekonomski status i siromaštvo: učinci na roditeljstvo i

dječji razvoj, metodološka i etička razmatranja 10. Utjecaj susjedstva i uže zajednice na djecu i njihove obitelji:

rizični i zaštitni činitelji razvoja, otpornost i suočavanje, programi intervencija

11. Mladi u 21. stoljeću: postadolescencija, društvene promjene i odrastanje u suvremenom društvu - izazovi i poteškoće 12. Obitelj u suvremenom društvu: promjene, izazovi i uloga u razvoju djece i mladih 13. Prijateljstvo, vršnjačke skupine i subkulture kao kontekst odrastanja 14. Mladi i rad: izazovi prijelaza u svijet rada 15. Slobodno vrijeme, mediji i nove tehnologije: pozitivni i negativni učinci na djecu i mlade

pozitivan razvoj i razvojni ishodi 5. Kultura i roditeljstvo: roditeljske etnoteorije i odgojni postupci 6. Obitelj i rad: utjecaj egzosustava na odgoj djece, zaposlenost roditelja i roditeljstvo 7. Socioekonomski status i siromaštvo: učinci na roditeljstvo i dječji

razvoj, metodološka i etička razmatranja 8. Utjecaj susjedstva i uže zajednice na djecu i njihove obitelji: rizični i zaštitni činitelji razvoja, otpornost i suočavanje, programi intervencija 9. Mladi u 21. stoljeću: postadolescencija, društvene promjene i odrastanje u suvremenom društvu - izazovi i poteškoće 10. Obitelj u suvremenom društvu: promjene, izazovi i uloga u razvoju djece i mladih 11. Prijateljstvo, vršnjačke skupine i subkulture kao kontekst odrastanja 12. Europska istraživanja o zloupotrebi sredstava ovisnosti i zdravstvenom ponašanju učenika, trendovi u Hrvatskoj i usporedba s inozemnim istraživanjima 13. Zaštita prava i interesa djece u Hrvatskoj i u svijetu, Konvencija o pravima djeteta i drugi međunarodni dokumenti kojima se uređuju pitanja od značaja za djecu 14. Mladi i rad: izazovi prijelaza u svijet rada 15. Slobodno vrijeme, mediji i nove tehnologije: pozitivni i negativni učinci na djecu i mlade

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava




2.7. Komentari

2.8. Obaveze studenata Obveze studenata su pohađanje seminara (dozvoljena su maksimalno tri izostanka tijekom semestra), pohađanje predavanja (obvezno je prisustvovati na minimalno 50%

Obveze studenata su pohađanje seminara (dozvoljena su maksimalno tri izostanka tijekom semestra), pohađanje predavanja (obvezno je prisustvovati na minimalno 50% predavanja) i izrada





24

predavanja) i izrada seminarskog rada. seminarskog rada. 2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje

nastave DA NE Projekt DA NE Pismeni

ispit DA NE Pohađanje nastave

DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE

Eksperimentalni rad DA NE Istraživanje DA NE Usmeni

ispit DA NE Eksperimentalni rad DA NE Istraživanje DA NE Usmeni

ispit DA NE

Esej DA NE Referat DA NE ostalo upisati) DA NE Esej DA NE Referat DA NE ostalo

upisati) DA NE

Kolokviji DA NE Seminarski rad

DA NE (ostalo upisati) DA NE Kolokviji DA NE Seminarski

rad DA NE (ostalo

upisati) DA NE

Praktični rad

DA NE

Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

Praktični rad DA NE


2.10. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i / ili na drugi način) koja se uvodi ili koja se ukida



medija Naslov Dostupnost u

knjižnici


medija

Raboteg-Šarić, Z. (2010). Razvoj u

društvenom

kontekstu. Skripta za studente. Zagreb: Hrvatski studiji. (S)

Dostupno u fotokopirnici

Hrvatskih studija.

Berk, L. (2007). Psihologija

cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap (Bronfenbrennerov model).

DA

Znanstveni radovi i istraživačka izvješća relevantna za određene teme seminarskih radova. (G)

Online baze podataka i znanstveni časopisi.

Bašić, J. (2012). Prevencija poremećaja u ponašanju u školi. U Vladović, S. (ur.) Zaštita

prava i interesa djece s

problemima u

ponašanju. Zagreb: Pravobranitelj za djecu, 9-22.

DA





25

Klarin, M. (2006). Razvoj djece u

socijalnom kontekstu. Jastrebarsko. Naklada Slap. Poglavlja: 1.5. Obitelj kao sustav, 38-43; 1.6. Rastava braka 43-54; 3. Razvoj u predškolskom kontekstu, 83-101; Pokušaj novih tumačenja uloge osnovnih faktora razvoja, 115-122.

DA

Konvencija o pravima djeteta

DA

Šućur, Z i Kletečki, M. (2015). Utjecaj siromaštva u ranom djetinjstvu i mjerenje dječje dobrobiti. U Z. Šućur, M. Kletečki-Radović, O. Družić Ljubotina i Z. Babić. Siromaštvo i dobrobit

djece predškolske dobi

u RH (str. 4-14). Zagreb: UNICEF.

DA

Prezentacije nastavnika (2017./2018.)





26

Znanstveni radovi i istraživačka izvješća relevantna za određene teme seminarskih radova. (G)

Online baze podataka i znanstveni časopisi.

2.11. Dopunska literatura Ben-Arieh, A., Hevener Kaufman, N., Bowers Andrews, A., Goerge, R., Joo Lee, B., Aber, L. (2001). Measuring and monitoring children's well-being. Dordrecht: Kluwer Academic Publishers. (G) Bolger, N., Caspi, A., Downey, G., Moorehouse, M. (eds.) (1988). Persons in context: Developmental processes. New York: Cambridge University Press. (G) Brofenbrenner, U. (1979). The ecology of human development: Experiments by nature and design. Cambridge, MA: Harvard University Press. (G) Bronfenbrenner, U. (2005). Making human beings human: Bioecological perspectives on human development. London: Sage Publications. (G) Brown, B. B., Larson, W.W., Saraswathi, T.S. (eds.).The world's youth: Adolescence in eight regions of the globe. Cambridge: Cambridge University Press. (G) Čudina, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga. (G) Ilišin, V., Marinović Bobinac, A. i Radin, F. (ur.) (2001). Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom životu djece. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i IDIZ. (G) Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu: roditelji, vršnjaci, učitelji – kontekst razvoja djeteta. Jastrebarsko: Naklada Slap. (G) Larson, R., Brown; B.B., Mortimer, J. (eds). Adolescents’ preparation for the future: Perils and promise. Malden, MA: Blackwell Publishing. (G) Lerner, R. Jacobs, F., Wertlieb, D. (eds.) (2005). Applied developmental science. Thousand Oaks, CA: Sage Publications. (G)

Ajduković, M. Rimac, I., Rajter, M. i Sušac, N. (2013). Epidemiološko istraživanje prevalencije i incidencije nasilja nad djecom u obitelji u hrvatskoj. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 19(3),367-412. Ben-Arieh, A., Hevener Kaufman, N., Bowers Andrews, A., Goerge, R., Joo Lee, B., Aber, L. (2001). Measuring and monitoring

children's well-being. Dordrecht: Kluwer Academic Publishers. Bolger, N., Caspi, A., Downey, G., Moorehouse, M. (eds.) (1988). Persons in context: Developmental processes. New York: Cambridge University Press. Brajša-Žganec, A., Lopižić, J., Penezić, Z. (ur.) (2104). Psihološki

aspekti suvremene obitelji braka i partnerstva. Naklada Slap: Hrvatsko psihološko društvo. Brofenbrenner, U. (1979). The ecology of human development:

Experiments by nature and design. Cambridge, MA: Harvard University Press. Bronfenbrenner, U. (2005). Making human beings human:

Bioecological perspectives on human development. London: Sage Publications. Brown, B. B., Larson, W.W., Saraswathi, T.S. (eds.).The world's

youth: Adolescence in eight regions of the globe. Cambridge: Cambridge University Press. Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i

obitelji. Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga d.d. Ilišin, V., Marinović Bobinac, A. i Radin, F. (ur.) (2001). Djeca i

mediji: uloga medija u svakodnevnom životu djece. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i IDIZ.





27

Luster, T., Okagaki, L. (eds.) (2005). Parenting: An ecological perspective. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. (G) Mortimer, J:T:, Larson, R.W. (eds.) (2002). The changing adolescent experience: Societal trends and transition to adulthood. Cambridge, UK: Cambridge University Press. (G) Raboteg-Šarić, Z., Rogić, I. (2002). Daleki život, bliski rub: kvaliteta života i životni planovi mladih na područjima posebne državne skrbi. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. (G) Raboteg-Šarić, Z., Pećnik, N., Josipović, V. (2003). Jednoroditeljske obitelji: osobni doživljaj i stavovi okoline. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. (G) Raboteg-Šarić, Z. (2004). Children’s welfare in the context of social and economic changes in Croatia. U A.-M. Jensen, A. Ben-Arieh, C. Conti, D. Kutsar, N. Ghiolla Phádraig i H. Warming Nielsen (eds). Children's welfare in ageing Europe: Vol.2. (str. 527-590). Trondheim: Norwegian Centre for Child Research, Norwegian University of Science and Technology. (G) Šućur, Z. (2001). Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Zagreb: Pravni fakultet. (G)

Delale, E.A. (2015). Kako je subjektivni doživljaj roditeljstva povezan s ponašanjem roditelja i najboljim interesom djeteta? U. I. Milas Klarić i E. Radmilo. Zaštita najboljeg interesa djeteta. Zbornik

priopćenja s Godišnje konferencije i Tematskog sastanka Mreže

pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe (str. 48-60). Zagreb: Pravobranitelj za djecu. Kovacs-Cerovic, T., Vizek-Vidovic, V. i Powell, S. (2010). Parent

participation in the life of schools in South East Europe. Ljubljana: CESP. Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.Larson, R., Brown; B.B., Mortimer, J. (eds). Adolescents’ preparation for the future: Perils and promise. Malden, MA: Blackwell Publishing.Lerner, R. Jacobs, F., Wertlieb, D. (eds.) (2005). Applied developmental science. Thousand Oaks, CA: Sage Publications. Luster, T., Okagaki, L. (eds.) (2005). Parenting: An ecological

perspective. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. Mortimer, J:T:, Larson, R.W. (eds.) (2002). The changing adolescent

experience: Societal trends and transition to adulthood. Cambridge, UK: Cambridge University Press. Osmak Franjić, D. (2010). (ur.) Djeca i konfliktni razvodi. Zbornik

priopćenja s Godišnje konferencije mreže pravobranitelja za djecu

Jugoistočne Europe i stručnih rasprava Pravobranitelja za djecu RH. Zagreb: Pravobranitelj za djecu. Pećnik, N. (2003). Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pećnik, N. i Tokić, A. (2011). Roditelji i djeca na pragu

adolescencije: pogled iz tri kuta, izazovi i podrška. Zagreb: Ministarstvo obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Pregrad, J. (2010). Knjižica za roditelje: Program prevencije

vršnjačkog zlostavljanja „Za sigurno i poticajno okruženje u





28

školama. Zagreb: UNICEF. Raboteg-Šarić, Z. (2010). Razvoj u društvenom kontekstu. Skripta za studente. Zagreb: Hrvatski studiji. Raboteg-Šarić, Z. (2004). Children’s welfare in the context of social

and economic changes in Croatia. U A.-M. Jensen, A. Ben-Arieh, C. Conti, D. Kutsar, N. Ghiolla Phádraig i H. Warming Nielsen (eds). Children's welfare in ageing Europe: Vol.2. (str. 527-590). Trondheim: Norwegian Centre for Child Research, Norwegian University of Science and Technology. Raboteg-Šarić, Z., Pećnik, N., Josipović, V. (2003). Jednoroditeljske

obitelji: osobni doživljaj i stavovi okoline. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Raboteg-Šarić, Z., Rogić, I. (2002). Daleki život, bliski rub: kvaliteta

života i životni planovi mladih na područjima posebne državne

skrbi. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Šućur, Z. (2001). Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Zagreb: Pravni fakultet. Šućur, Z., Kletečki Radović, M., Družić Ljubotina, O. i Babić, Z. Siromaštvo i dobrobit djece predškolske dobi u RH. Zagreb: UNICEF. Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Vizek Vidović, V. i Štetić Vlahović, V. (2007). Modeli učenja odraslih i

profesionalni razvoj. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada,

14(2), 283-310.





29

Tablica 2. B Opis predmeta koji je nadopunjen i / ili izmijenjen 1. OPIS PREDMETA - OPĆE INFORMACIJE Prije promjene Poslije promjene 1.1.Nositelj predmeta Goran Milas Zoran Komar 1.2.Naziv predmeta Vojna psihologija Vojna i poratna psihologija – hrvatska i međunarodna iskustva 1.3.Suradnici Zoran Komar - 1.4.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, stručni)

diplomski diplomski

1.5.Status predmeta izborni izborni 1.6.Godina studija Prva i druga godina diplomskog studija 1.7.Broj bodova po ECTS sustavu

3 3

1.8.Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje)

30P+0S+0V + 0 e-učenje

1.9.Očekivani broj studenata na predmetu

25-30

1.10.Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%)

1

2. OPIS PREDMETA


Omogućiti studentima stjecanje šireg uvida u psihološke aspekte ratovanja i psiho-socijalne posljedice sudjelovanja u ratu. Utvrditi značaj psihologijskih spoznaja i uloge psihologa u prijeratnim, ratnim i poslijeratnim razdobljima.

2.2.Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su

Poznavati glavne pravce i područja primijenjene psihologije. Znati koristiti osnovne statističke metode. Znati pretraživati baze s literaturnim podacima.





30

potrebne za predmet


1.Kritički prosuđivati stručnu i znanstvenu literaturu iz psihologije i srodnih disciplina te kreirati nove znanstvene spoznaje 2.Odabrati prikladne istraživačke metode i strategije za intervencije u skladu s obilježjima pripadnika različitih društvenih skupina i kultura te specifičnostima njihovog okolinskog i društvenog konteksta 3.Kritički prosuđivati ishode i posljedice vlastitog stručnog rada, kao i vlastite profesionalne kompetencije, znanja i vještine u skladu s promjenama i standardima profesije te nacionalnim i europskim regulativama 4.Podržati suradnju u interdisciplinarnom timskom radu te kreirati konstruktivne profesionalne odnose sa stručnjacima suradničkih disciplina 5. Analizirati te, u kontekstu europskih i/ili svjetskih istraživanja predmetnog fenomena, interpretirati i vrednovati nalaze istovjetnih psihologijskih istraživanja provedenih u Hrvatskoj


- obrazložiti psihološke aspekte rata i poratnog perioda - identificirati temeljne zadaće i prakse vojne psihologije - razlikovati etički (i zakonski) prihvatljive i neprihvatljive oblike

ponašanja u ratu - raščlaniti opće i posebne oblike psihološke pripreme i praćenja

psihičke spremnosti za bojna djelovanja - kritički prosuđivati utjecaj različitih oblika psiholoških operacija i

psihološkog rata - primijeniti usvojene tehnike psihološkog rasterećenja i redukcije stresa

u ratnim i mirnodopskim uvjetima - kritički vrjednovati politike i prakse psiho-socijalne skrbi za ratne

veterane i stradalnike - kritički analizirati i usporediti rezultate hrvatskih i inozemnih istraživanja

u području vojne i poratne psihologije te obrazložiti međukulturalne sličnosti i razlike

2.5.Sadržaj predmeta 1.Uvodno – fenomen ratovanja i povijesni razvitak vojne psihologije u svijetu i u Hrvatskoj. Temeljne zadaće vojnih psihologa.

1. Uvodno – fenomen ratovanja i povijesni razvitak vojne psihologije u svijetu i u Hrvatskoj. Temeljne zadaće vojnih psihologa.





31

2. Posebnosti rada vojnih psihologa u pojedinim vojnim granama – u kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu, ratnoj mornarici i specijalnim postrojbama.

3. Vojnopsihologijska selekcija i klasifikacija 4.Tjeskobnost, strah, panika u ratu. 5. Posebne psihološke pripreme vojnika za zarobljavanje i 6. Prevencija i ublažavanje posljedica bojnog stresa. 7. Stvaranje i razvoj vojnih skupina. 8. Opažanje i mjerenje psihičke bojne spremnosti. 9. Posebni oblici djelovanja: psihološke operacije ( PSYOP) i

psihološki rat. 10. Rat glasinama. 11. Opravdano i neopravdano agresivno i nasilno ponašanje u ratu. 12. Psihologija terorizma. 13. Pojave herojstva u ratu 14. Zapovjedničko ponašanje 15.Psihosocijalni problemi i skrb za ratne stradalnika

2. Posebnosti rada vojnih psihologa u pojedinim vojnim granama –u kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu, ratnoj mornarici i specijalnim postrojbama.

3. Opće i posebne psihološke pripreme vojnika. Tjeskobnost, strah, panika u ratu.

4. Posebne psihološke pripreme vojnika za zarobljavanje i ponašanje u zarobljeništvu.

5. Operacionalna psihologija. Tehnike i metode ispitivanja zarobljenika. 6. Prevencija i ublažavanje posljedica bojnog stresa. Tehnike opuštanja i

psihološkog rasterećenja. 7. Stvaranje i razvoj vojnih skupina - hrvatska i međunarodna iskustva. 8. Opažanje i mjerenje psihičke bojne spremnosti. 9. Posebni oblici djelovanja: psihološke operacije ( PSYOP) i psihološki

rat. Rat glasinama. 10. Opravdano i neopravdano agresivno i nasilno ponašanje u ratu.

Ratna etika i ratni zločini. 11. Psihologija terorizma. 12. Povratak vojnika iz rata i psihosocijalna obilježja poraća - hrvatska i

međunarodna iskustva. 13. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) kod ratnih veterana.

Sekundarna viktimizacija i transgeneracijski prijenos traume, 14. Pojava samoubojstava u veteranskoj populaciji – uzroci, posljedice i

mogućnosti preventivnog djelovanja. 15. Integralni sustav skrbi za ratne stradalnike.

2.6. Vrste izvođenja nastave:

X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari

2.8. Obaveze studenata

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na predavanjima, polaganje pismenog i usmenog ispita.


Pohađanje nastave

DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit

DA NE Pohađanje nastave

DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit

DA

Eksperimentalni DA NE Istraživanje DA NE Usmeni DA NE Eksperimentalni NE Istraživanje DA NE Usmeni DA





32

rad ispit rad ispit

Esej DA NE Referat DA NE ostalo upisati) DA NE Esej NE Referat DA NE

ostalo upisati) NE

Kolokviji DA NE Seminarski rad DA NE (ostalo

upisati) DA NE Kolokviji NE Seminarski rad DA NE (ostalo

upisati) NE





3

2.10. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i / ili na drugi način) koja se uvodi ili koja se ukida


Dostupnost putem ostalih medija Naslov Dostupnost

u knjižnici Dostupnost putem

ostalih medija

Komar, Z., Pavlina, Ž.

(ur.), (2000).Vojna

psihologija – knjiga prva,

Zagreb, MORH, Uprava

za nakladništvo.

Da Komar, Z. (2017), Vojna

psihologija – skripta za studente

- da


(ur.), (2003).Vojna

psihologija – knjiga

duga, Zagreb, MORH,

Uprava za nakladništvo.

Da Komar, Z., Pavlina, Ž. (ur.), (2000).Vojna psihologija –

knjiga prva, Zagreb, MORH, Uprava za nakladništvo.

da -


(ur.), (2004).Vojna

psihologija – knjiga

treća, Zagreb, MORH,

Da Komar, Z., Pavlina, Ž. (ur.), (2003).Vojna psihologija –

knjiga duga, Zagreb, MORH, Uprava za nakladništvo.

da





33

Uprava za nakladništvo.

Komar, Z., Pavlina, Ž. (ur.), (2004).Vojna psihologija –

knjiga treća, Zagreb, MORH, Uprava za nakladništvo.

da

Komar, Z., Koić, E., (2015).

Samoubojstva hrvatskih

branitelja u Zagrebu i

Hrvatskoj, Zagreb, Gradski ured za branitelje Grada Zagreba

da

2.11. Dopunska literatura

Gal., R., Mangelsdorf, A.D. (ur), (1991).Handbook of Military Psychology. New York: J. Wiley & Sons,

- Solomon, Z., (1993).Combat stress reactions: the enduring toll of war, New York & London, Plenum Press.

- Von Clausewitz, K., (1997).O ratu, Zagreb, MORH. - Laurence J. H., Matthews M. D. (ur.) (2014). The Oxford Handbook

of Military Psychology, Oxford, Oxford University Press. - Rehak, D., (2000). Putevima pakla kroz srpske koncentracijske

logore 1991… u 21. stoljeće, Zagreb, Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora.

- Grossman, D., (1995).On killing: The psychological cost of learning to kill in war and society, Boston, Back Bay Books.

- Holmes, R., (1981). Acts of war: the behavior of men in battle, New York, Free Press.

- Honig, J.W., Both, N., (1997). Srebrenica, kronika ratnog zločina, Sarajevo, Ljiljan.

- Lončar, M., Henigsberg, N. (ur.), (2007), Psihičke posljedice traume, Zagreb, Medicinska naklada.

- Foy, D., (1994).Liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja: kognitivno bihevioralni postupci, Jastrebarsko, Naklada Slap,

- Gabriel, R., (1991). Nema više heroja - ludilo i psihijatrija u ratu, Zagreb, Alfa.

- Gal., R., Mangelsdorf, A.D. (ur), (1991).Handbook of Military Psychology. New York: J. Wiley & Sons,

- Solomon, Z., (1993).Combat stress reactions: the enduring toll of war, New York & London, Plenum Press.

- Von Clausewitz, K., (1997).O ratu, Zagreb, MORH. - Laurence J. H., Matthews M. D. (ur.) (2014). The Oxford Handbook of

Military Psychology, Oxford, Oxford University Press. - Rehak, D., (2000). Putevima pakla kroz srpske koncentracijske logore

1991… u 21. stoljeće, Zagreb, Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora.

- Grossman, D., (1995).On killing: The psychological cost of learning to kill in war and society, Boston, Back Bay Books.

- Holmes, R., (1981). Acts of war: the behavior of men in battle, New York, Free Press.

- Honig, J.W., Both, N., (1997). Srebrenica, kronika ratnog zločina, Sarajevo, Ljiljan.

- Lončar, M., Henigsberg, N. (ur.), (2007), Psihičke posljedice traume, Zagreb, Medicinska naklada.

- Foy, D., (1994).Liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja: kognitivno bihevioralni postupci, Jastrebarsko, Naklada Slap,

- Gabriel, R., (1991). Nema više heroja - ludilo i psihijatrija u ratu, Zagreb, Alfa.





34

Tablica 3. Plan studijskoga programa prema dopusnici/ upisniku ili Potvrdi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH nakon provedene reakreditacije ili dopisu Odbora za upravljanje kvalitetom SuZg (P- predavanje, S – seminar, V – vježbe, T – terenska nastava)

STATUS PREDMETA

ŠIFRA PREDMETA NAZIV PREDMETA

Od n do x

semestra

UKUPNO SATI Broj bodova po

ECTS sustavu

P S V T

OBVEZNI PREDMETI

130561 Klinička psihodijagnostika 1 30 0 30 4

57110 Kognitivna psihologija 1 30 15 0 4

57111 Psihologija ličnosti 1 30 15 0 4

53867 Psihologija ponašanja u organizaciji 1 30 15 0 4

53873 Regresijska analiza 1 30 0 15 4

57109 Socijalna spoznaja i percepcija 1 30 0 15 4

57113 Faktorska analiza 2 30 0 15 4

130563 Grupni procesi i utjecaji 2 30 15 0 4

53876 Izrada psihologijskog istraživanja 2 30 15 0 4

53870 Psihologija obrazovanja 2 30 15 0 4

53871 Psihoterapijski pravci 2 30 15 0 4

57115 Teorija psihologijskih testova 2 30 0 15 4

126009 Izrada diplomskoga rada 3 0 0 0 2

53879 Klinički intervju 3 0 0 30 2

53872 Psihološko savjetovanje 3 30 15 0 4

53863 Razvoj u društvenom kontekstu 3 30 15 0 4

53878 Vještine psihologijskog testiranja 3 0 0 30 2

53869 Zdravstvena psihologija 3 30 15 0 4

126008 Izrada diplomskog rada 4 0 0 0 18





35

Ukupno obvezni predmeti: 84

IZBORNI PREDMETI

4388 min. 21 - max. 24

ECTS

IZBORNI U STRUCI

53810 Dijagnostički kriteriji u kliničkoj praksi 1,3 15 15 0 3

53786 Forenzička psihologija 1,3 30 0 0 3

53826 Neuropsihologijska rehabilitacija 1,3 15 15 0 3

53791 Politička psihologija 1,3 30 0 0 3

53801 Primijenjena razvojna psihologija 1,3 30 0 0 3

53806 Vojna psihologija 1,3 30 0 0 0 3

53827 Psihologija spavanja i budnosti 1, 3 30 0 0 3

53800 Psihologija izbora zanimanja 1, 3 30 0 0 3

53816 Psihoneuroimunologija 1, 3 30 0 0 3

115674 Clinical neuropsychology 2 30 0 0 3

133420 Cognitive Neuroscience of Emotion 2 30 0 0 3

139805 Forenzička psihijatrija 2 15 15 0 3

53799 Menadžement ljudskih potencijala 2 15 0 15 3

53795 Psihologija marketinga 2 30 0 0 3

102937 Psihologija starenja 2 30 0 0 3

5054 min. 3 -

max. 3 ECTS

53836 Praktikum iz eksperimentalne biološke psihologije 3 15 0 15 3

102940 Procjena i mjerenje ličnosti 3 0 0 30 3

53837 Multivarijatno razlikovanje grupa 3 15 15 0 3

7596 min.12 - max. 12

65150 Kompetentno roditeljstvo 3 0 30 0 3

130568 Prevencija nasilja u adolescentskim vezama 3 0 30 60 6

53861 Vještine u pružanju psihološke pomoći 3 0 30 0 3





36

ECTS 76073 Egzistencijalni psihoterapijski smjerovi i logoterapija 4 0 30 0 3

147470 Kreativne tehnike u psihoterapiji i savjetovanju 4 0 0 30 3

53846 Pisanje nalaza u kliničkoj praksi 4 0 0 30 3

53842 Rad s grupama 4 0 30 0 3

144889 Stres i psihotrauma 4 0 30 0 3

133183 Studentska praksa 4 0 30 60 6

139788 Tretman ovisnika 4 0 30 0 3

4390 NASTAVNIČKI

MODUL min. 0 - max. -- -

ECTS

96487 Didaktika 1,3 30 0 15 0 4

53847 Metodika nastave psihologije 1,3 30 0 0 0 3

144738 Praktične vježbe predmetne metodike (Psihologija) 1,3, 0 30 15 0 5

53900 Pravna uporišta i pedagoška dokumentacija 1,3 30 0 0 0 3

53821 Rad s djecom s posebnim obrazovnim potrebama 1,3 15 15 0 0 3

144745 Korelacijske vježbe iz predmetne metodike nastave 2,4 0 30 15 0 5

144706 Opća pedagogija 2,4 30 0 15 0 4

Ukupno izborni predmeti: 36





37

Tablica 4. Plan studijskog programa nakon izmjena i dopuna (P- predavanje, S – seminar, V – vježbe, T – terenska nastava)

STATUS PREDMETA

ŠIFRA PREDMETA NAZIV PREDMETA

Od n do x

semestra

UKUPNO SATI Broj bodova

po ECTS sustavu

P S V T

OBVEZNI PREDMETI

57112 Klinička psihodijagnostika 1 30 0 30 4

57110 Kognitivna psihologija 1 30 15 0 4

57111 Psihologija ličnosti 1 30 15 0 4

53867 Psihologija ponašanja u organizaciji 1 30 15 0 4

53873 Regresijska analiza 1 30 0 15 4

57109 Socijalna spoznaja i percepcija 1 30 0 15 4

57113 Faktorska analiza 2 30 0 15 4

57114 Grupni procesi i utjecaji 2 30 15 0 4

173585 Izrada psihologijskog istraživanja 2 30 15 0 4

53870 Psihologija obrazovanja 2 30 15 0 4

53871 Psihoterapijski pravci 2 30 15 0 4

57115 Teorija psihologijskih testova 2 30 0 15 4

Vještine psihologijskog testiranja i klinički intervju 3 0 0 30 3

66035 126008

Izrada diplomskoga rada 3 0 30 0 3

173598 Psihološko savjetovanje 3 30 15 0 4

53863 Razvoj u društvenom kontekstu 3 30 15 0 4

53869 Zdravstvena psihologija 3 30 15 0 4

66036 126009

Izrada diplomskog rada 4 0 120 0 18

Ukupno obvezni predmeti: 84





38

IZBORNI PREDMETI

4388 min. 21 - max. 24

ECTS

IZBORNI U STRUCI

53801 Primijenjena razvojna psihologija 1, 3 30 0 0 3

53786 Forenzička psihologija 1,3 30 0 0 3

53827 Psihologija spavanja i budnosti 1, 3 30 0 0 3

53800 Psihologija izbora zanimanja 1, 3 30 0 0 3

53816 Psihoneuroimunologija 1, 3 30 0 0 3

173604 Vojna i poratna psihologija – hrvatska i međunarodna iskustva

1, 3 30 0 0 3

53826 Dijagnostički kriteriji u kliničkoj praksi 1,3 15 15 0 0 3

53801 Neuropsihologijska rehabilitacija 1,3 30 0 0 0 3

3791 Politička psihologija 1,3, 30 0 0 0 3


2 30 0 0 3

53795 Psihologija marketinga 2 30 0 0 3

102937 Psihologija starenja 2 30 0 0 3

Suvremena psihologijska istraživanja u Hrvatskoj 2 30 0 0 3

53810 Clinical neuropsychology 2 15 15 0 0 3

53786 Cognitive Neuroscience of Emotion 2 30 0 0 0 3

53791 Menadžment ljudskih potencijala 2 30 0 0 0 3

139805 Forenzička psihijatrija 2 15 15 0 3

5054 173658 Praktikum iz eksperimentalne biološke psihologije 3 15 0 15 3





39

min. 3 - max. 3 ECTS

53837 Multivarijatno razlikovanje grupa 3 15 15 0 3

102940 Procjena i mjerenje ličnosti 3 15 0 15 3

7596 min.12 - max. 12

ECTS

173683 Kompetentno roditeljstvo 3 0 30 0 3

173685 Vještine u pružanju psihološke pomoći 3 0 30 0 3

96487 Prevencija nasilja u adolescentskim vezama 3 30 15 0 0 3

76073 Egzistencijalni psihoterapijski smjerovi i logoterapija 4 0 30 0 3

65147 147470

Kreativne tehnike u psihoterapiji i savjetovanju 4 0 0 30 3

173686 Rad s grupama 4 0 30 0 3

65146 144889

Stres i psihotrauma 4 0 30 0 3

133183 Studentska praksa 4 0 30 60 6

139788 Tretman ovisnika 4 0 30 0 3

53821 Pisanje nalaza u kliničkoj praksi 4 15 0 15 0 3

Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja u ratu i poraću

3 0 30 0 3

4390 NASTAVNIČKI

MODUL min. 0 - max. -- -

ECTS

96487 Didaktika 1,3 30 0 15 0 4

53847 Metodika nastave psihologije 1,3 30 0 0 0 3

144738 Praktične vježbe predmetne metodike (Psihologija) 1,3, 0 30 15 0 5

53900 Pravna uporišta i pedagoška dokumentacija 1,3 30 0 0 0 3

53821 Rad s djecom s posebnim obrazovnim potrebama 1,3 15 15 0 0 3

144745 Korelacijske vježbe iz predmetne metodike nastave 2,4 0 30 15 0 5

144706 Opća pedagogija 2,4 30 0 15 0 4

Ukupno izborni predmeti: 36





40

OBRAZAC 3 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih, integriranih

preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija

(2016.)

1

ŽIVOTOPIS NASTAVNIKA

(nositelja predmeta)

Titula, ime i prezime nastavnika Doc. dr. sc. Lovorka Brajković Predmet / predmeti koji predaje u predloženom studijskom programu

sveučilišni preddiplomski Uvod u kliničku psihologiju (Nositelj) sveučilišni diplomski Klinička psihodijagnostika (Nositelj) Klinički intervju (Nositelj) Pedagoška psihologija (Nositelj) Razvojna psihologija (Nositelj) Psihologija u hrvatskoj književnosti (Predavanja)

Suradnici na predmetu Dunja Jurić Vukelić, Filip Sviben 1. OPĆE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 1.1. Adresa Trpinjska 2, Zagreb 1.2. E-mail adresa [email protected] 1.3. Osobna mrežna stranica / 1.4. Godina rođenja 1973. 1.5. Matični broj iz Upisnika

znanstvenika 344535

1.6. Znanstveno ili umjetničko zvanje i datum posljednjega izbora

Znanstvena savjetnica (biomedicina i zdravstvo), 23.svibanj, 2012 Znanstvena suradnica (društvene znanosti, psihologija), 16.10.2015.

1.7. Znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora

Docentica, 8.3.2017.

1.8. Područje i polje izbora u znanstveno ili umjetničko zvanje

Biomedicina i zdravstvo – kliničke medicinske znanosti (znanstvena savjetnica)

Društvene znanosti – psihologije (znanstvena suradnica)

2. PODATCI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 2.1. Ustanova zaposlenja Sirius – Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu 2.2. Godina zaposlenja Prosinac, 2015.

Srpanj, 2017. 2.3. Naziv radnoga mjesta (profesor,

istraživač, suradnik i sl.) Klinički psiholog Docent

2.4. Područje rada Klinička psihologija, razvojna psihologija, psihološka procjena i tretmani djece, adolescenata i odraslih, provoditelj radionica za djecu, roditelje i odrasle

2.5. Funkcija Programska voditeljica za zdravstvene programe 3. PODATCI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 3.1. Zvanje Dr. sc. 3.2. Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 3.3. Mjesto Zagreb 3.4. Nadnevak 16. veljače 2010. 4. PODATCI O USAVRŠAVANJU 4.1. Godine 2003-2015 4.2. Mjesta Virginia, SAD; Cambridge (Velika Britanija); Prag (Češka); Chicago

(SAD), Budimpešta (Mađarska), Zagreb (Hrvatska) 4.3. Ustanove Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet (Odsjek za psihologiju);

University of Virginia; University of Cambridge; University of Prague; European Association for Consultation Liaison Psychiatry; The



(2016.)

2

Chicago School of Professional Psychology, Sveučilište u Zagrebu – Medicinski fakultet

4.4. Područja usavršavanja Komunikacijske vještine, psiho-onkologija, palijativna skrb, neurobiofeedback, psihotraumatologija, klinička psihologija, zdravstvena psihologija

5. MATERINSKI I STRANI JEZICI 5.1. Materinski jezik Hrvatski 5.2. Strani jezici i poznavanje jezika Engleski (izvrsno), španjolski (dovoljno) 6. KOMPETENCIJE ZA PREDMET 6.1. Ranije iskustvo u nositeljstvu

sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi / izvodio i razinu studijskoga programa)

Razvojna psihologija (diplomski studiji, nastavnički smjer) – Odjel za edukacijske znanosti i nastavničku izobrazbu, Hrvatski studiji, Razvojna psihologija – Odjel za edukacijske znanosti i nastavničku izobrazbu (cjeloživotno obrazovanje – stjecanje pedagoških kompetencija – program Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja nastavnika) Pedagoška psihologija - Odjel za edukacijske znanosti i nastavničku izobrazbu (cjeloživotno obrazovanje – stjecanje pedagoških kompetencija – program Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja nastavnika) Sudjelovanje u nastavi kao vanjski suradnik i viši asistent – Klinički intervju (vježbe – Odjel za psihologiju, Hrvatski studiji), Psihodijagnostika (predavanja i vježbe – Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu); Komunikacija u medicini (Medicinski fakultet u Zagrebu); Temelji liječničkog umijeća (Medicinski fakultet u Zagrebu), Fundamental Medical Skills (Medicinski fakultet u Zagrebu – studij medicine na engleskom jeziku); Psihodijagnostika i Zdravstvena psihologija (Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Osijeku), Medicinska psihologija (Medicinski fakultet u Mostaru)

6.2. Autorstvo sveučilišnih / fakultetskih udžbenika iz područja predmeta

• Brajkovic L. Psychology as a person-oriented science: From experimental to humanistic perspective. In: Veljko Djordjevic, Marijana Bras, Davor Milicic (Eds). Person in Medicine and Health care – from bench to bedside to community. Zagreb, Medicinska naklada, 2012. ISBN: 978-953-176-551-0

• Brajković L. Osobitosti komunikacijskog procesa s osobama starije životne dobi. U: Veljko Đorđević, Marijana Braš (Ur.). Komunikacija u medicini. Zagreb, Medicinska naklada, 2011. ISBN: 978-953-176-536-7.

• Brajković L, Vuletić G. Teorije subjektivne kvalitete života. U: Gorka Vuletić. Kvaliteta života i zdravlje. Sveučilište u Osijeku, Filozofski fakultet, 2011. ISBN: 978-953-314-036-0.

• Brajković L. Kvaliteta života u trećoj životnoj dobi nakon umirovljenja. U: Gorka Vuletić. Kvaliteta života i zdravlje. Sveučilište u Osijeku, Filozofski fakultet, 2011. ISBN: 978-953-314-036-0.

6.3. a) Stručni, znanstveni i umjetnički radovi objavljeni iz područja predmeta (najviše 5 radova)

• Brajković, L. (2016). Trauma kod djece. U: Priručnik za razvoj kompetencija odgojitelja i udomitelja. Zagreb, Sirius.

• Brajkovic, L., Gregurek, R., Kusevic, Z., Ratkovic, A.S., Bras, M, Djordjevic, V. (2011) Life Satisfaction in Persons of Third Age after Retirement. Collegium Antropologicum, 35(3): 665-671

• Skočić, M., Rudan, V., Brajković, L., Marcinko, D (2010). Relationship among psychopathological dimensions, coping mechanisms, and glycemic control in a Croatian sample of adolescents with diabetes mellitus type 1. Europen Child and Adolescent Psychiatry, 19(6), 525-33.



(2016.)

3

6.3. b) Stručni, znanstveni i umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 radova)

6.4. Stručni i znanstveni radovi iz metodike i kvalitete nastave (najviše 5 radova)

6.5. a) Stručni, znanstveni i umjetnički projekti iz područja predmeta (najviše 5 projekata)

• Zdravo odrastanje (kako zaštiti dijete od ovisnosti) • Sretan roditelj za sretno dijete (škola za roditelje) • Izigrajmo nasilje • Podrška djeci u udomiteljskim obiteljima • Program podrške razvoja udomiteljstva za djecu

6.5. b) Stručni, znanstveni i umjetnički projekti koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 projekata)

7. PRIZNANJA I NAGRADE, STUDENTSKA ANKETA 7.1. Priznanja i nagrade za nastavni

ili znanstveni rad / umjetnički rad Zbog svojih ljudskih i stručnih kvaliteta od pretpostavljenih sam dobivala privatne i javne pohvale i priznanja.

7.2. Rezultati studentske ankete provedene u posljednjih pet godina za predmet najsličniji predmetu iz naslova

• Hrvatski studiji (Razvojna psihologija – nastavnička naobrazba) – opća ocjena nastavnika 4,88:

• Medicinski fakultet u Zagrebu (kolegij Geni i okoliš – nastavna jedinica Razvoj ličnosti, Razvoj inteligencije) – opća ocjena nastavnika 4,91

• Medicinski fakultet u Mostaru (kolegij – Medicinska psihologija) – opća ocjena nastavnika – 4,85

Ljestvica je Likertovog tipa u rasponu od 1 do 5

8. Dodatne zamjedbe (nije obvezno)

MJESTO, NADNEVAK I POTPIS NOSITELJA: Zagreb, 11.10.2017. Lovorka Brajković



(2016.)

4

Titula, ime i prezime nastavnika dr. sc. Martina Knežević Predmet / predmeti koji predaje u predloženom studijskom programu

sveučilišni preddiplomski Neurobiologija normalnog ponašanja (Vježbe u praktikumu) Osnove biološke psihologije (Vježbe u praktikumu) Mozak, znanje i obrazovanje (Predavanja) sveučilišni diplomski Praktične vježbe predmetne metodike [Psihologija] (Metodičke vježbe)

Suradnici na predmetu 7. OPĆE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 7.1. Adresa Branjevinski put 2,10090 Zagreb 7.2. E-mail adresa [email protected] 7.3. Osobna mrežna stranica http://www.hrstud.unizg.hr/djelatnik/martina.knezevic 7.4. Godina rođenja 1979. 7.5. Matični broj iz Upisnika

znanstvenika 291525


-


-


-

8. PODATCI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 8.1. Ustanova zaposlenja Hrvatski studiji 8.2. Godina zaposlenja 2007. 8.3. Naziv radnoga mjesta (profesor,

istraživač, suradnik i sl.) Poslijedoktorand

8.4. Područje rada Psihologija 8.5. Funkcija - 9. PODATCI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 9.1. Zvanje Dr. sc. 9.2. Ustanova Sveučilište u Zagrebu 9.3. Mjesto Zagreb 9.4. Nadnevak 5.11.2013. 10. PODATCI O USAVRŠAVANJU 10.1. Godine 2016-2017; 2010-2011 10.2. Mjesta San Diego, (Kalifornija, SAD); Amsterdam (Nizozemska) 10.3. Ustanove Psychology Department, San Diego State University, Spatio-

Temporal Brain Imaging Laboratory; Institute for Brain and Learning, Faculty of Psychology and Education, VU University Amsterdam

10.4. Područja usavršavanja Kognitivna neuroznanost 11. MATERINSKI I STRANI JEZICI 11.1. Materinski jezik Hrvatski 11.2. Strani jezici i poznavanje

jezika Engleski (izvrsno poznavanje), talijanski, španjolski i njemački (osnovno poznavanje)

12. KOMPETENCIJE ZA PREDMET 12.1. Ranije iskustvo u nositeljstvu

sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi / izvodio i razinu studijskoga programa)

-

12.2. Autorstvo sveučilišnih / -



(2016.)

5

fakultetskih udžbenika iz područja predmeta


Šućurović, S., Mikloušić, I. i Knežević, M. (2017). Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja – individualna i društvena perspektiva. Zagreb: Biblioteka Studije.

Knežević, M., Krupić, D., i Šućurović, S. (2017). Emotional competence and combat-related PTSD symptoms in Croatian Homeland War Veterans. Društvena istraživanja, 26(1), 1-18 (izvorni znanstveni rad) Knežević, M. i Marinković, K. (2017). Neural correlates of response inhibition: from emerging to mid adulthood. Cognitive Development, 43, 106-118. (izvorni znanstveni rad) Knežević, M., Krupić, D., i Šućurović, S. (2016). Coping strategies in war veterans 20 years after the exposure to extreme stress. Društvena istraživanja, 25(3), 353-370 (izvorni znanstveni rad) Veroude, K., Jolles, J., Knežević, M., Vos, I., Croiset, G. i Krabbendam, L. (2013). Anterior cingulate activation during cognitive control relates to academic performance in medical students. Trends in Neuroscience and Education, 2(3-4): 100-106 (izvorni znanstveni rad)


Šućurović, S., Mikloušić, I. i Knežević, M. (2017). Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja – individualna i društvena perspektiva. Zagreb: Biblioteka Studije.

Knežević, M. (2017). To go or not to go: personality, behaviour and neurophysiology of impulse control in men and women. Personality and Individual differences (izvorni znanstveni rad u tisku) Knežević, M., Krupić, D., i Šućurović, S. (2017). Emotional competence and combat-related PTSD symptoms in Croatian Homeland War Veterans. Društvena istraživanja, 26(1), 1-18 (izvorni znanstveni rad) Knežević, M., i Marinković, K. (2017). Neural correlates of response inhibition: from emerging to mid adulthood. Cognitive Development, 43, 106-118 (izvorni znanstveni rad) Knežević, M., Krupić, D., i Šućurović, S. (2016). Coping strategies in war veterans 20 years after the exposure to extreme stress. Društvena istraživanja, 25(3), 353-370 (izvorni znanstveni rad)




2017. Biopsihosocijalni prediktori kvalitete života starijih osoba s obzirom na oblik stanovanja, znanstveni projekt uz potporu Sveučilišta u Zagrebu 2016. Dugoročni i kratkoročni prediktori kvalitete spavanja i zadovoljstva životom starijih osoba, znanstveni projekt uz potporu Sveučilišta u Zagrebu



(2016.)

6

2013. Istraživanje psihosocijalnih čimbenika koji utječu na osnaživanje i podizanje kvalitete života hrvatskih branitelja


ili znanstveni rad / umjetnički rad Fulbrightova nagrada za ak. god. 2016./2017.


Praktične vježbe predmetne metodike (psihologija), ocjena 5.00


MJESTO, NADNEVAK I POTPIS NOSITELJA: Zagreb, 19. listopada 2017.



(2016.)

7

Titula, ime i prezime nastavnika mr. sc, Zoran Komar Predmet/predmeti koji predaje u predloženom studijskom programu

Vojna i poratna psihologija

13. OPĆE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 13.1. Adresa Strojarska 8, 10000 Zagreb 13.2. E-mail adresa [email protected] 13.3. Osobna mrežna stranica 13.4. Godina rođenja 1959. 13.5. Matični broj iz Upisnika

znanstvenika 54623


1988.


predavač, 20. svibnja 2015.


psihologija

14. PODATCI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 14.1. Ustanova zaposlenja U mirovini 14.2. Godina zaposlenja 14.3. Naziv radnoga mjesta

(profesor, istraživač, suradnik i sl.)

14.4. Područje rada 14.5. Funkcija 15. PODATCI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 15.1. Zvanje magistar znanosti 15.2. Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 15.3. Mjesto Zagreb 15.4. Nadnevak 1988. 16. PODATCI O USAVRŠAVANJU 16.1. Godine 16.2. Mjesta 16.3. Ustanove 16.4. Područja usavršavanja 17. MATERINSKI I STRANI JEZICI 17.1. Materinski jezik hrvatski 17.2. Strani jezici i poznavanje

jezika engleski


sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

Vojna psihologija (2001-2012.), Hrvatski studiji, studij psihologije, diplomski studij

18.2. Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih udžbenika iz područja predmeta


Komar, Z., Koić, E., (2015). Samoubojstva hrvatskih branitelja u Zagrebu i Hrvatskoj, Zagreb, Gradski ured za branitelje Grada Zagreba Komar, Z., Koić, E., (2016). Samoubojstva hrvatskih branitelja i mogućnosti preventivnog djelovanja, 5. hrvatski kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji s međunarodnim sudjelovanjem „Na prvoj



(2016.)

8

crti zdravlja“, Osijek Komar, Z., (2017). Psihološka otpornost ratnika, priručnik za vojne psihologe, (na ukrajinskom jeziku), SSS, Kijev


Komar, Z., Blažinić, B i Vukušić, H. (2014), Integralni model sustavnog razvoja organizacijskih i ljudskih potencijala (); PAR Zbornik radova, Rijeka, 191-201, 2013. Komar, Z. (2014), Krizna psihologija ili kriza psihologije? (plenarno izlaganje), Perspektiva - 2. drugačija konferencija mladih psihologa, Zagreb





ili znanstveni rad/umjetnički rad



MJESTO, NADNEVAK I POTPIS NOSITELJA: Zagreb, 16. 10. 2017.

Zoran Komar



(2016.)

9

Titula, ime i prezime nastavnika

dr. sc. Krunoslav Matešić, izv. prof.

Predmet/predmeti koji predaje u predloženom studijskom programu

Razvoj hrvatske psihologije u europskom kontekstu

1. OPĆE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 1.1. Adresa 10450 Jatrebarsko, Smičiklasova 2b 1.2. E-mail adresa [email protected] 1.3. Osobna

mrežna stranica

nema

1.4. Godina rođenja

1949

1.5. Matični broj iz Upisnika znanstvenika

118582


Viši znanstveni suradnik, 2010

1.7. Znanstveno- nastavno, umjetničko- nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora

Izvanredni profesor, 2010.


Društvene znanosti, polje psihologija

2. PODATCI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 2.1. Ustanova zaposlenja umirovljenik

2.2. Godina zaposlenja

2.3. Naziv radnoga mjesta (profesor, istraživač, suradnik i sl.)

Na zadnjem radnom mjestu – izv. profesor

2.4. Područje rada povijest psihologije, inteligencija, psihodijagnostička sredstva 2.5. Funkcija izv. profesor 3. PODATCI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 3.1. Zvanje Doktor psihologijskih znanosti 3.2. Ustanova Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 3.3. Mjesto Zagreb 3.4. Nadnevak 2003 4. PODATCI O USAVRŠAVANJU 4.1. Godine



(2016.)

10

4.2. Mjesta 4.3. Ustanove 4.4. Područja

usavršavanja

5. MATERINSKI I STRANI JEZICI 5.1. Materinski

jezik hrvatski

5.2. Strani jezici i poznavanje jezika

njemački – vrlo dobro u pismu i govoru, engleski – dobro u pismu i govoru

6. KOMPETENCIJE ZA PREDMET 6.1. Ranije

iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

- Psihologija mišljenja i inteligencije. Dodiplomski studij psihologije – Filozofski fakultet, Osijek

- Inteligencija i školski uspjeh, doktorski studij, Učiteljski fakultet, Zagreb

- Psihodijagnostička sredstva, Filozofski fakultet, Zagreb

6.2. Autorstvo sveučilišnih/fa kultetskih udžbenika iz područja predmeta

Matešić, Krunoslav: Psihodijagnostička sredstva, Jastrebarsko-Osijek: Naklada Slap i Filozofski fakultet, 2010 (Sveučilišni udžbenik FF-a u Osijeku)


Matešić, Krunoslav: Psihodijagnostička sredstva, Jastrebarsko-Osijek: Naklada Slap i Filozofski fakultet, 2010

Evers, Arne; McCormick, Carina M.; Hawley, Leslie R.; Muñiz, José; Balboni, Giulia; Bartram, Dave; Boben, Dusica; Egeland, Jens; El-Hassan, Karma; Fernández- Hermida, José R.; Fine, Saul; Frans, Örjan; Gintiliené, Grazina; Hagemeister, Carmen; Halama, Peter; Iliescu, Dragos; Jaworowska, Aleksandra; Jiménez, Paul; Manthouli, Marina; Matešić, Krunoslav; Michaelsen, Lars; Mogaji, Andrew; Morley-Kirk, James; Rózsa, Sándor; Rowlands, Lorraine; Schittekatte, Mark; Canan Sümer, H.; Suwartono, Tono; Urbánek, Tomáš; Wechsler, Solange; Zelenevska, Tamara; Zanev, Svetoslav; Zhang, Jianxin. Testing Practices and Attitudes Toward Tests and Testing: An International Survey. International Journal of Testing. 17 (2016) ; 158-190.

Zarevski, Predrag; Matešić, Krunoslav. Obrazovni sustav, inteligencija i bogatstvo nacija - recipročna uzročnost?. Suvremena psihologija. 12 (2009.),1;191-199.

Matešić, Krunoslav. Relations between results on Raven Progressive Matrices Plus sets and school achievement. Review of psychology. 7 (2000) , 1-2; 75-82

Matešić, Krunoslav; Ružić, Valentina. Prilozi normiranju Testa nizova na hrvatskim učenicima. Jastrebarsko : Naklada Slap, 2007.



(2016.)

11

Zarevski, Predrag; Matešić, Krunoslav; Matešić, Krunoslav. Kognitivne spolne razlike: Jučer, danas, sutra. Društvena istraživanja. 19 (2010) , 4/5 (108/109); 797-819.

6.3. b) Stručni, znanstveni i

- Matešić, Krunoslav. Podjela psiholoških testova // Zbornik radova sa naučno-

umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 radova)

stručnog skupa IV kongres psihologa BiH / Gavrić, Miroslav ; Sesar, Kristina

(ur.). Banja Luka, BiH : Društvo psihologa u Federaciji BiH, 2017. 143-159.

- Matešić, Krunoslav. Čestina uporabe psihodijagnostičkih

sredstava u Republici Hrvatskoj - Pregled aktualnog stanja //

Radovi zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi / Jelčić,

Dubravko ; Tomić, Franjo ; Jakobović, Snježana ; Zrnić, Aco

(ur.). Zagreb-Požega : Hrvatska akademija znanosti i

umjetnosti, 2012. 161-168 (predavanje, domaća recenzija,

objavljeni rad, znanstveni).

- Zarevski, Predrag; Matešić, Krunoslav; Matešić ml., Krunoslav.

Priručnik za Testove opće informiranosti -

2012 (TOI-2012) . Jastrebarsko : Naklada

Slap, 2013.

- Matešić, Krunoslav; Matešić, Krunoslav, Jr. Beginning of the

fifth period of test development and testing practices in the

Republic of Croatia. // Proceedings of the 4th International

Conference "Vallis Aurea" Focus on Regional & Innovation

Development. 4 (2014) ; 0401-0405 (kratko priopćenje,

ostalo).

- Matešić, Krunoslav. Marta Muchow. // Psiholog. 3-4 (2013) ,

38-39; 51-52.



(2016.)

12


Matešić, Krunoslav; Jutriša, Dunja; Pinjušić, Katarina. Hrvatska primjena Inventara profesionalnih interesa za učenike osnovnih škola // Inventar profesionalnih interesa CII za učenike osnovnih škola : priručnik / Bennett, George K. ; Seashore, Harold G. ; Wesman, Alexander G. (ur.). Jastrebarsko : Naklada Slap, 2005., 63-73.

Matešić, Krunoslav. Pregled faktora koji mogu utjecati na

intelektualnu uspješnost tokom života // Zbornik znanstvenih, stručnih

i književno-umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške

Gimnazije, II. knjiga / Potrebica, Filip ; Jelčić, Dubravko ; Glavić,

Željko (ur.). Jastrebarsko. Naklada Slap, 2003., 1249-1260

Matešić, Krunoslav. Testirajte svoju inteligenciju // Psihologija u

svagdanjem životu, Prilozi za psihologiju odgoja i obrazovanja, II.

dopunjeno izdanje / Ćorić, Šimun Šito (ur.). Mostar : Sveučilište u

Mostaru, 1999., 287-307.

Matešić, Krunoslav. Inteligencija (Nastavnički modul). Zagreb :

Filozofski fakultet, 2010., 132 str., URL Internet adresa:

http//filozofski fakultet: Omega

Ivić, Josipa; Matešić, Krunoslav. Povezanost inteligencije i nekih

osobina ličnosti iz modela "Velikih pet" sa školskim uspjehom u završnim

razredima srednje škole.

Pedagogijska istraživanja. 6 (2009.) , 1-2; 91-100. 6.5. b) Stručni, znanstveni i

umjetnički projekti koji su se provodili u posljednjih pet godina

(najviše 5 projekata)

7. PRIZNANJA I NAGRADE, STUDENTSKA ANKETA 7.1. Priznanja i nagrade za

nastavni ili znanstveni rad/umjetnički rad

- 2015. - Nagrada 'Ramiro Bujas' za životno djelo – dodijelilo Hrvatsko

psihološko društvo




(2016.)

13


MJESTO, NADNEVAK I POTPIS NOSITELJA: Jastrebarsko, 23.10.2017. Krunoslav Matešić



(2016.)

14

Titula, ime i prezime nastavnika Dr. Sc. Igor Mikloušić Predmet/predmeti koji predaje u predloženom studijskom programu

Teorijski Sustavi i Metode u Psihologiji Ličnosti Parapsihologija

19. OPĆE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 19.1. Adresa Ninska 1, 10361, Sesvete 19.2. E-mail adresa [email protected] 19.3. Osobna mrežna stranica 19.4. Godina rođenja 1983 19.5. Matični broj iz Upisnika

znanstvenika 299642


1.11.2014


Poslijedoktorand


Psihologija

20. PODATCI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 20.1. Ustanova zaposlenja Institut društvenih znanosti Ivo pilar 20.2. Godina zaposlenja 2014 20.3. Naziv radnoga mjesta


poslijedoktorand

20.4. Područje rada psihologija 20.5. Funkcija istraživač 21. PODATCI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 21.1. Zvanje Dr.sc. 21.2. Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 21.3. Mjesto Zagreb 21.4. Nadnevak 20.10.2014 22. PODATCI O USAVRŠAVANJU 22.1. Godine 2011 22.2. Mjesta Velika Britanija 22.3. Ustanove Oxford University 22.4. Područja usavršavanja Koginitivna antropologija 23. MATERINSKI I STRANI JEZICI 23.1. Materinski jezik Hrvatski 23.2. Strani jezici i poznavanje

jezika Engleski



Parapsihologija, Studij Psihologije, Hrvatski studiji, Preddiplomski



Bluemke, M., Jong, J., Grevenstein, D., Mikloušić, I., Halberstadt, J. (2016). Measuring Cross-Cultural Supernatural Beliefs with Self-and Peer-Reports. PloS one, 11.10. e0164291.



(2016.)

15

Jelić, M., Šeruga, M., Mikloušić, I. (2013). Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova, Socijalna Ekologija, Vol. 22, No. 3, 183 - 200

Milas, G., Mlačić, B., Mikloušić, I. (2013). Construct Validation of

a General Social Attitude Scale (SAS_G). Journal of Individual Differences. 34 4; 203-213

Oesch, N., Miklousic, I. (2012). The Dating Mind: Evolutionary

psychology and the emerging science of human courtship. Evolutionary Psychology, 10. 899-909.

Mikloušić, I., Mlačić, B., Milas, G. (2012). Paranormal Beliefs and

Personality Traits in Croatia. Društvena istraživanja. 115(1), 181-203

Ferguson, C.J.; Colwell, J.; Mlačić, B.; Milas, G. Mikloušić, I.

(2011). Personality and media influences on violence and depression in a cross-national sample of young adults: Data from Mexican–Americans, English and Croatians. Computers in human behavior, 27, 1195-1200


Bluemke, M., Jong, J., Grevenstein, D., Mikloušić, I., Halberstadt, J. (2016). Measuring Cross-Cultural Supernatural Beliefs with Self-and Peer-Reports. PloS one, 11.10. e0164291.

Jelić, M., Šeruga, M., Mikloušić, I. (2013). Provjera teorije vidik-

zaklon na primjeru gradskih parkova, Socijalna Ekologija, Vol. 22, No. 3, 183 - 200

Milas, G., Mlačić, B., Mikloušić, I. (2013). Construct Validation of

a General Social Attitude Scale (SAS_G). Journal of Individual Differences. 34 4; 203-213

Oesch, N., Miklousic, I. (2012). The Dating Mind: Evolutionary

psychology and the emerging science of human courtship. Evolutionary Psychology, 10. 899-909.

Mikloušić, I., Mlačić, B., Milas, G. (2012). Paranormal Beliefs and

Personality Traits in Croatia. Društvena istraživanja. 115(1), 181-203

Ferguson, C.J.; Colwell, J.; Mlačić, B.; Milas, G. Mikloušić, I.

(2011). Personality and media influences on violence and depression in a cross-national sample of young adults: Data from Mexican–Americans, English and Croatians. Computers in human behavior, 27, 1195-1200



Asistent Projekt “Osobine ličnosti, prirodni jezik i kognitivni razvoj”



(2016.)

16

(Projekt.br. 194-1941558-1530)

Financirano od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

Voditelj: Dr. Boris Mlačić 9.5. b) Stručni, znanstveni i

umjetnički projekti koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 projekata)




4.7 (Parapsihologija, 2012)


MJESTO, NADNEVAK I POTPIS NOSITELJA:

Zagreb, 20.10.2017



(2016.)

17

Titula, ime i prezime nastavnika Doc. dr. sc. Eva Anđela Delale Predmet/predmeti koji predaje u predloženom studijskom programu

sveučilišni preddiplomski Psihologija djetinjstva i adolescencije (Nositelj) Uvod u razvojnu psihologiju (Nositelj) sveučilišni diplomski Kompetentno roditeljstvo (Nositelj) Kreativne tehnike u psihoterapiji i savjetovanju (Nositelj) Rad s grupama (Nositelj) Razvoj u društvenom kontekstu (Nositelj)

25. OPĆE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 25.1. Adresa Znanstveno-učilišni kampus Borongaj, Borongajska 83d, 10 000

Zagreb 25.2. E-mail adresa [email protected] 25.3. Osobna mrežna stranica 25.4. Godina rođenja 1971. 25.5. Matični broj iz Upisnika

znanstvenika 244986


Znanstveni suradnik, 14.05. 2012.


Docent, 20.02. 2013.


Društvene znanosti - psihologija

26. PODATCI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 26.1. Ustanova zaposlenja Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu 26.2. Godina zaposlenja 01.03. 2013. 26.3. Naziv radnoga mjesta


docent

26.4. Područje rada Društvene znanosti - psihologija, razvojna psihologija 26.5. Funkcija 27. PODATCI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 27.1. Zvanje Doktor znanosti 27.2. Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagreb 27.3. Mjesto Zagreb 27.4. Nadnevak 04.05. 2009. 28. PODATCI O USAVRŠAVANJU 28.1. Godine 1992-1996, 1994-1996, 1995-1996, 1996-1997, 1999, 1999-2002 i

2011-2013.; 2004-2005, 2005-2006, 2006, 2011 28.2. Mjesta Zagreb; Ljubljana, Slovenija; Washington, D.C. SAD; Northern

Virginia, SAD; Virginia, SAD; Zagreb 28.3. Ustanove Hrvatsko udruženje transakcijske analize; Društvo za psihološku

pomoć Zagreb; Danish Association for International Cooperation; Institute für Integrative Gestalt Psihoterapie, Würzburg i HOMA; Fakulteta za družbene vede; National Catholic School of Social Services, The Catholic University of America; Northern Virginia Area Health Education Center, SAD, Center for Multicultural Human Services, The Program for Survivors od Torture and Severe Trauma, Virgiina, SAD, Društvo za psihološku pomoć i ADMIRA, Utrecht; Forum za slobodu odgoja, The European Network for Traumatic Stress - Training and Practice i European Society for Traumatic Stress



(2016.)

18

28.4. Područja usavršavanja Niz višegodišnjih edukacija iz područja humanističkih psihoterapijskih pravaca i savjetovanja (transakciona analiza i gestalt psihoterapija; kreativne tehnike u radu s djecom i obitelji; rad s roditeljima kronično bolesne djece); višegodišnja izobrazba za pružanje pomoći u posttraumatskom oporavku i psihološke krizne intervencije; Odgoj za medije, usavršavanje u području socijalnih djelatnosti i socijalnog rada, trening za prevoditelja u zajednici i medicinskom okruženju, usavršavanje u području metodike nastave usmjerene aktivnom učenju i razvijanju kritičkog mišljenja, obiteljska medijacija, trening trenera o psihotraumi.

29. MATERINSKI I STRANI JEZICI 29.1. Materinski jezik Hrvatski 29.2. Strani jezici i poznavanje

jezika Engleski (5), Francuski (3), Talijanski (2)



Multikulturalnost u socijalnim djelatnostima, Diplomski studij iz socijalnog rada i Diplomski studij iz socijalne politike, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Međukulturalna psihologija, Preddiplomski studij psihologije, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu



Delale, E. A., Branica, V. (2007). Ethnicity in the Curriculum and Research of the Croatian School of Social Work. U: Zaviršek, D., Zorn, J., Rihter, LJ., Žnidarec Demšar, S. (ur.) Ethnicity in Eastern Europe, A challenge for Social Work Education. Ljubljana: Fakulteta za socijalno delo (Book series Anti-rasist social work), 197-213. Delale, E.A. (2015) How is Subjective Experience of Parenting Connected to Parental Behaviour and the Best Interest of the Child? U: Milas Klarić, I. (ur.) Protecting the Best Interest of the Child. Zagreb: Ombudsman for Children of the Republic of Croatia, 51-65. Luca Sugawara, C.G.; Delale, E.A.; Hermoso, J.C.R.; Barrett, D. (2014). Schools as Pillars of Postwar Recovery: Rethinking the Role of Parental Involvement. Social Development Issues (ICSD) 36 (1), 17-32. Sugawara, C. L., Hermoso, J. C.R., Delale, E.A., Hoffman, Kay, Lupšić, D. (2012). Parental Involvement in an Emerging Democracy: The Case of Croatia. Advances in Social Work, 13 (2), 451-470.


Delale, E.A. (2015) How is Subjective Experience of Parenting Connected to Parental Behaviour and the Best Interest of the Child? U: Milas Klarić, I. (ur.) Protecting the Best Interest of the Child. Zagreb: Ombudsman for Children of the Republic of Croatia, 51-65. Luca Sugawara, C.G.; Delale, E.A.; Hermoso, J.C.R.; Barrett, D. (2014). Schools as Pillars of Postwar Recovery: Rethinking the Role of Parental Involvement. Social Development Issues (ICSD) 36 (1), 17-32. Delale, E.A., Muslić, Lj., Drpić, K. (2012). Povezanost postupaka kažnjavanja i alternativa kažnjavanju kod doživljaja blažih i izrazito neprimjerenih ponašanja djeteta. Ljetopis socijalnog rada, 19 (2), 317-344.



(2016.)

19

Sugawara, C. L., Hermoso, J. C.R., Delale, E.A., Hoffman, Kay, Lupšić, D. (2012). Parental Involvement in an Emerging Democracy: The Case of Croatia. Advances in Social Work, 13 (2), 451-470. Delale, E. A. (2011). Povezanost doživljaja roditeljske kompetentnosti i emocionalne izražajnosti s intenzitetom roditeljskog stresa majki. Psihologijske teme, 20 (2), 187-212.



2008.-2012. Istraživač i suradnik na međunarodnom projektu: „Parental involvement: a niche for social fabric renewal in post-conflict communities“, istraživački projekt Indiana University School of Social Work iz Indianapolisa, SAD, uz partnerstvo Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i lokalnu suradnju udruge PRONI - Centra za socijalno podučavanje iz Vukovara, glavni istraživač Carmen Luca Sugawara, Ph.D., Assistant Professor.

2010.-2102. Suradnica na FP7 međunarodnom projektu BECAN-Balkan Epidemiological Study on Child Abuse and Neglect, glavni istraživač za Hrvatsku prof. dr. sc. Marina Ajduković

2010. -2012. Istraživač i suradnik na međunarodnom projektu: „Memories for childhood stories and autobiographical memories across cultures“, University of New Hampshire iz Durhama, SAD, glavni istraživač Zorana Pringle, Ph.D.„Memories for childhood stories and autobiographical memories across cultures“, University of New Hampshire iz Durhama, SAD, glavni istraživač Zorana Pringle, Ph.D.


Projekti uz potporu Sveučilišta u Zagrebu: 2017. – “Biopsihosocijalni prediktori kvalitete života starijih osoba s obzirom na oblik stanovanja”, glavni istraživač J. Despot Lučanin. 2016. - “Dugoročni i kratkoročni prediktori kvalitete spavanja i zadovoljstva životom starijih osoba“, glavni istraživač J. Despot Lučanin. 2015. - “Odnos kvalitete spavanja, funkcioniranja i kvalitete života starijih osoba“, glavni istraživač J. Despot Lučanin 2014. - „Doprinos kognitivnih funkcija i pokazatelja kvalitete spavanja u predviđanju duljine života“, glavni istraživač J. Despot Lučanin, Stručni projekti: 2017 - “(Ne)vidljiva strana ovisnosti”, projekt Hrvatskog saveza slijepih uz potporu Ministarstva zdravstva, u suradnji s Centrom za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Udrugom Pet Plus.

2015 – „Moje pravo na igru i sport“, projekt Udruge Sunce uz potporu Ministarstva zdravstva, partner Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu



11.2. Rezultati studentske ankete provedene u posljednjih pet

Nije bilo provedbe studentskih anketa iz kolegija Međukulturalna psihologija, niti Multikulturalnost u socijalnim djelatnostima.



(2016.)

20

godina za predmet najsličniji predmetu iz naslova

Sličan po tome što je izborni kolegij: Kompetentno roditeljstvo (ispunilo 14 od 21 studenata, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu 2015. /2016.,vidljivo u ISVU) prosječna ocjena 4.53


MJESTO, NADNEVAK I POTPIS NOSITELJA: Zagreb, 20.10.2017. Eva Anđela Delale



(2016.)

21

Titula, ime i prezime nastavnika dr.sc. Jelena Maričić Predmet/predmeti koji predaje u predloženom studijskom programu

Psihologijska etika Emocije Grupni procesi i utjecaji Vještine u pružanju psihološke pomoći Prevencija nasilja u adolescentskim vezama Socijalna spoznaja i percepcija

31. OPĆE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 31.1. Adresa Vincenta iz Kastva 10 31.2. E-mail adresa [email protected] 31.3. Osobna mrežna stranica ----------------------- 31.4. Godina rođenja 1978. 31.5. Matični broj iz Upisnika

znanstvenika 269672


Znanstveni suradnik, 05.07.2016.


Docent, 17.05.2017.


Područje društvenih znanosti, polje psihologija

32. PODATCI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 32.1. Ustanova zaposlenja --------------------- 32.2. Godina zaposlenja -------------------- 32.3. Naziv radnoga mjesta


Vanjski suradnik - na Hrvatskim studijima, od 2005. i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, od 2014,

32.4. Područje rada Socijalna psihologija, psihologija savjetovanja, kvalitativna metodologija

32.5. Funkcija Predavač 33. PODATCI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 33.1. Zvanje Doktor znanosti 33.2. Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 33.3. Mjesto Zagreb 33.4. Nadnevak 14.11.2011. 34. PODATCI O USAVRŠAVANJU 34.1. Godine 2013., 2014., kontinuirano 34.2. Mjesta Budimpešta, Bristol, Zagreb 34.3. Ustanove - International Society for the Study of Behavioral Development

(organizator); - University of the West of England, Bristol, UK; - Idemo dalje, d.o.o. za savjetovanje i podršku (pod pokroviteljstvom Instituta za integrativnu gestalt psihoterapiju u Wurzburgu); - Udruga Logos (pod pokroviteljstvom Viktor Frankl Instituta u Beču)

34.4. Područja usavršavanja - Razvojna socijalna psihologija (Budimpešta) - Kvalitativna metodologija (Bristol) - Psihoterapijski pravci (Zagreb) – Integrativna gestalt psihoterapija (certifikat Instituta za integrativnu gestalt psihoterapiju iz Wurzburga stecen 2/2017) - Studij logoterapije (3. godina u tijeku)

35. MATERINSKI I STRANI JEZICI 35.1. Materinski jezik Hrvatski 35.2. Strani jezici i poznavanje

jezika Engleski



(2016.)

22



Nositeljica kolegija stekla je status docenta u svibnju 2017. te stoga prije nije bila u mogućnosti biti u svojstvu nositeljice kolegija. Bila je (djelomična) izvoditeljica nastave na nekoliko od navedenih te na nekoliko srodnih kolegija, npr. na Primijenjenoj socijalnoj psihologiji, Radu s grupama, Uvodu u socijalnu psihologiju, Osnovama socijalnog ponašanja…


----------------------------------


Grupni procesi i socijalna spoznaja: Maričić, J. (2009). Teorije i istraživanja predrasuda u dječjoj dobi. Psihologijske teme, 18 (1), 137-157. Šakić, V., Franc, R. , Ivičić, I., Maričić, J. (2009). Važnost sastavnica socijalnog identiteta;sličnosti i razlike stanovnika Like i Pokuplja sa stanovnicima ostalih hrvatskih regija. U Ž. Holjevac (Ur.) Identitet Like: Korijeni i razvitak, knjiga II. (str. 113-128). Zagreb-Gospić: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Maričić, J., Kamenov, Ž. i Horvat, K. (2012). Predrasude u dječjoj dobi: Provjera dviju skala socijalne distance. Društvena istraživanja , 21 (1), 137-158. Maričić, J., Sučić, I. i Šakić, V. (2013). Risk perception related to (il)licit substance use and attitudes towards its’ use and legalization - the role of age, gender and substance use. Društvena istraživanja, 22 (4), 579-599 Maričić, J. i Mihalj, M. (2016). The role of contact and perceived attitudes of surroundings in children's acceptance of “different” peers. Psihologija, 49(1), 19-35. Emocije: Maričić, J., Franc, R., Šakić, V. (2009). Roditeljsko zadovoljstvo školom i stav prema promjenama u školstvu: uloga roditeljskih ulaganja i očekivanih posljedica promjena. Društvena istraživanja, 18 (4-5), 625-648. Maričić, J., Kamenov, Ž. i Horvat, K. (2012). Predrasude u dječjoj dobi: Provjera dviju skala socijalne distance. Društvena istraživanja , 21 (1), 137-158. Maričić, J., Sučić, I. i Šakić, V. (2013). Risk perception related to (il)licit substance use and attitudes towards its’ use and legalization - the role of age, gender and substance use. Društvena istraživanja, 22 (4), 579-599 Maričić, J. i Mihalj, M. (2016). The role of contact and perceived attitudes of surroundings in children's acceptance of “different” peers. Psihologija, 49(1), 19-35. Vrselja, I, Pacadi, D. i Maričić, J. (2015). Odnos sekstinga sa seksualno rizičnim ponašanjem i nekim psihosocijalnim čimbenicima. Psihologijske teme. 24(3), 425-447. Psihologijska etika: Svi navedeni znanstveni radovi



(2016.)

23

Prevencija nasilja u adolescentskim vezama: Svi navedeni znanstveni radovi


Maričić, J., Kamenov, Ž. i Horvat, K. (2012). Predrasude u dječjoj dobi: Provjera dviju skala socijalne distance. Društvena istraživanja , 21 (1), 137-158. Maričić, J., Sučić, I. i Šakić, V. (2013). Risk perception related to (il)licit substance use and attitudes towards its’ use and legalization - the role of age, gender and substance use. Društvena istraživanja, 22 (4), 579-599 Maričić, J. i Mihalj, M. (2016). The role of contact and perceived attitudes of surroundings in children's acceptance of “different” peers. Psihologija, 49(1), 19-35. Vrselja, I, Pacadi, D. i Maričić, J. (2015). Odnos sekstinga sa seksualno rizičnim ponašanjem i nekim psihosocijalnim čimbenicima. Psihologijske teme. 24(3), 425-447.


-----------------------------------------


Grupni procesi i socijalna spoznaja:

Znanstveni projekti:

Socijalne devijacije i antisocijalna ponašanja: integrativni pristup” (voditelj projekta prof.dr.sc. Vlado Šakić; projekt MZOŠ)

Društveni stavovi i međugrupni odnosi u hrvatskom društvu (voditelj projekta prof.dr.sc. Renata Franc; projekt MZOŠ).

„Zlouporaba droga u općoj populaciji Republike Hrvatske, 2015-2016.“ (voditelj doc.dr.sc. Renata Glavak Tkalić, naručitelj Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade),

„Empirijska analiza kvalitete života osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu, 2015-2016.“ (voditelj doc.dr.sc. Marko Marinić, naručitelj Grad Zagreb – Gradski ured za socijalnu skrb i osobe s invaliditetom) i

„Measuring youth well-being – MYWEB, 2014.“ (voditelj prof.dr.sc. Renata Franc, FP7 EU).

Vještine u pružanju psihološke pomoći: Stručni projekti: Savjetovalište za mlade (Psihološki centar TESA), Edukacija volontera (Psihološki centar TESA) Psihoportal za mlade (Psihološki centar TESA), Telefon za psihološku pomoć (Psihološki centar TESA) Za odgovorno odrastanje mladih (Psihološki centar TESA) Psihologijska etika: Svi navedeni znanstveni i stručni projekti



(2016.)

24

Emocije: Svi navedeni znanstveni i stručni projekti Prevencija nasilja u adolescentskim vezama: Svi navedeni znanstveni i stručni projekti


Grupni procesi i socijalna spoznaja:

Znanstveni projekti:

Društveni stavovi i međugrupni odnosi u hrvatskom društvu (voditelj projekta prof.dr.sc. Renata Franc; projekt MZOŠ).

„Zlouporaba droga u općoj populaciji Republike Hrvatske, 2015-2016.“ (voditelj doc.dr.sc. Renata Glavak Tkalić, naručitelj Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade),

„Empirijska analiza kvalitete života osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu, 2015-2016.“ (voditelj doc.dr.sc. Marko Marinić, naručitelj Grad Zagreb – Gradski ured za socijalnu skrb i osobe s invaliditetom) i

„Measuring youth well-being – MYWEB, 2014.“ (voditelj prof.dr.sc. Renata Franc, FP7 EU).

COST - IS1205 Social psychological dynamics of historical representations in the enlarged European Union 2012- 2016, u radnoj skupini koja se bavila socijalno-psihološkim implikacijama narativnog prenošenja povijesti (od 2013. do 2016.) Vještine u pružanju psihološke pomoći: Stručni projekti: Savjetovalište za mlade (Psihološki centar TESA), Edukacija volontera (Psihološki centar TESA) Psihoportal za mlade (Psihološki centar TESA), Telefon za psihološku pomoć (Psihološki centar TESA) Za odgovorno odrastanje mladih (Psihološki centar TESA) Psihologijska etika: Svi navedeni znanstveni i stručni projekti Emocije: Svi navedeni znanstveni i stručni projekti Prevencija nasilja u adolescentskim vezama: Svi navedeni znanstveni i stručni projekti



--------------------------


Socijalna spoznaja i percepcija - 15/16, prosječna ocjena 4,59 Vještine u pružanju psihološke pomoći – 15/16, prosječna ocjena 4,76 Prevencija nasilja u adolescentskim vezama – 15/16, prosječna ocjena 4,90



(2016.)

25

Osnove socijalnog ponašanja – 14/15, prosječna ocjena 4,15

Grupni procesi i utjecaji – 14/15, prosječna ocjena 4,53 Na kolegijima „Psihologijska etika“i „Emocije“ nije sudjelovala prije akademske godine 2017/2018.





(2016.)

26

Titula, ime i prezime nastavnika Dr. sc. Marina Štambuk, prof. psih. Predmet/predmeti koji predaje u predloženom studijskom programu

Uvod u socijalnu psihologiju Osnove socijalnog ponašanja Kvalitativne metode Uvod u psihologiju i psihologijske teorijske sustave

37. OPĆE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 37.1. Adresa Rendićeva 18, 21 000 Split 37.2. E-mail adresa [email protected] 37.3. Osobna mrežna stranica http://www.hrstud.unizg.hr/djelatnik/marina.stambuk 37.4. Godina rođenja 1984 37.5. Matični broj iz Upisnika

znanstvenika 310546


/


/


/

38. PODATCI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 38.1. Ustanova zaposlenja Hrvatski studiji 38.2. Godina zaposlenja 2015 38.3. Naziv radnoga mjesta


poslijedoktorandica

38.4. Područje rada znanstveni i nastavni rad 38.5. Funkcija 39. PODATCI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 39.1. Zvanje Dr.sc. 39.2. Ustanova Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 39.3. Mjesto Zagreb 39.4. Nadnevak 08.06.2015. 40. PODATCI O USAVRŠAVANJU 40.1. Godine 2012/2013 40.2. Mjesta Zagreb 40.3. Ustanove Forum za slobodu odgoja 40.4. Područja usavršavanja Edukacija Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi

(program stručnog usavršavanja nastavničkih kompetencija) 41. MATERINSKI I STRANI JEZICI 41.1. Materinski jezik hrvatski 41.2. Strani jezici i poznavanje

jezika engleski (5), španjolski (2)



suradnica na kolegiju Grupni procesi i utjecaji (2012/2013-2016/2017) Diplomski studij psihologije


/

42.3. a) Stručni, znanstveni i umjetnički radovi objavljeni iz područja predmeta (najviše 5

1. Štambuk, M. (u tisku). Što roditelji djeci govore i na koji način prenose poruke o etničkoj pripadnosti? Društvena istraživanja:



(2016.)

27

radova) časopis za opća društvena pitanja.

2. Maričić, A., Štambuk, M., Tadić, M. i Tolić, S. (2016). Roditeljstvo LGB osoba u Hrvatskoj: „Ja nisam gej mama, ja sam mama“. Zagreb: Jesenski i Turk.

3. Milković, M. i Štambuk, M. (2015). To bike or not to bike? Application of the theory of planned behavior in predicting bicycle commuting among students in zagreb. Psihologijske teme, 24(2), 187-205.

4. Štambuk, M., Ajduković, D. i Čorkalo Biruški, D. (2015). Razvojni ishodi mladih izloženih antisocijalnom ponašanju u zajednici i uloga obiteljskog funkcioniranja. Ljetopis socijalnog rada, 22(2), 243-269.


1. Maričić, A. i Štambuk, M. (2015). The role of loneliness in the relationship between social anxiety and subjective well-being: Using the Social phobia inventory (SPIN) as a measure. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 24(3), 407-426.

2. Štambuk, M., Maričić, A. i Hanzec, I. (2015). Cheating is unacceptable, but… Teachers’ reactions and perception of students’ cheating at schools and universities. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje [Croatian Journal of Education], 17(4), 259-288.


/


1. Voditeljica projekta Roditeljstvo LGBT populacije u Hrvatskoj: Obiteljsko funkcioniranje i stigma (Ministarstvo socijalne politike i mladih; 2014-2015; voditeljice: dr. sc. Antonija Maričić, dr. sc. Marina Štambuk, dr.sc. Maja Tadić Vujčić, Sandra Tolić, mag. psych.)

2. Suradnica na projektu Dugoročne psihosocijalne posljedice poplave u Hrvatskoj i uloga otpornosti zajednice u oporavku (kratkoročna potpora istraživanjima SuZg 2015, voditelj: prof. dr. sc. Dean Ajduković)

3. Suradnica na projektu Uloga međugrupne isprike i oprosta u socijalnoj rekonstrukciji zajednice nakon sukoba: kvalitativna studija (kratkoročna potpora istraživanjima SuZg 2013, voditelj: prof. dr. sc. Dean Ajduković)

4. Suradnica na projektu Children and Inter-ethnic Tensions in Croatia (potpora American Psychological Foundation, University of Notre Dame Faculty Scholarship Award Program, Office of the Vice President for Research; Institute for Scholarship in the Liberal Arts; Kroc Institute for International Peace Studies, Nanovic Institute for European Studies; 2010-2012; voditelji: prof. dr. sc. E. Mark Cummings i prof. dr. sc. Dean Ajduković)


1. Suradnica na projektu Biopsihosocijalni prediktori kvalitete života starijih osoba s obzirom na oblik stanovanja (kratkoročna potpora istraživanjima SuZg 2017, voditeljica: prof. dr. sc. Jasminka Despot Lučanin)

2. Suradnica na projektu Dugoročni i kratkoročni prediktori kvalitete spavanja i zadovoljstva životom starijih osoba (kratkoročna potpora istraživanjima SuZg 2016, voditeljica: prof. dr. sc. Jasminka Despot Lučanin)


nastavni ili znanstveni /



(2016.)

28

rad/umjetnički rad 13.2. Rezultati studentske ankete

provedene u posljednjih pet godina za predmet najsličniji predmetu iz naslova

/


/


Zagreb, 20.10.2017.



(2016.)

29

Titula, ime i prezime nastavnika doc.dr.sc. Maša Tonković Grabovac Predmet/predmeti koji predaje u predloženom studijskom programu

Psihologija ponašanja u organizaciji, Teorija psihologijskih testova, Vještine psihologijskog testiranja, Vještine upravljanja ljudskim resursima, Psihologija rada

43. OPĆE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 43.1. Adresa Medveščak 13 43.2. E-mail adresa [email protected] 43.3. Osobna mrežna stranica https://www.hrstud.unizg.hr/djelatnik/masa.tonkovic_grabovac 43.4. Godina rođenja 13.8.1984. 43.5. Matični broj iz Upisnika

znanstvenika 306162


znanstveni suradnik, lipanj 2015.


docent, ožujak 2016.


društvene znanosti, psihologija

44. PODATCI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 44.1. Ustanova zaposlenja Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji 44.2. Godina zaposlenja 2016. 44.3. Naziv radnoga mjesta


docent

44.4. Područje rada psihologija rada i metodologija 44.5. Funkcija 45. PODATCI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 45.1. Zvanje doktor znanosti 45.2. Ustanova Filozofski fakultet 45.3. Mjesto Zagreb 45.4. Nadnevak 11.10.2013. 46. PODATCI O USAVRŠAVANJU 46.1. Godine 2007.-2017. 46.2. Mjesta Morschach, Lugano, Zagreb, Split 46.3. Ustanove European Association of Work and Organizational Psychology,

Universita della Svizzera Italiana, Hrvatska udruga za bihevioralne i kognitivne terapije, Medicinski fakulet u Splitu

46.4. Područja usavršavanja psihologija rada, psihologijska metodologija, strukturalno modeliranje, kognitivno-bihevioralne terapije, akademsko pisanje,

47. MATERINSKI I STRANI JEZICI 47.1. Materinski jezik hrvatski 47.2. Strani jezici i poznavanje

jezika engleski, njemački, latinski




Jerneić, Ž., Galić, Z., Parmač Kovačić, M., Tonković, M., Prevendar, T., Bogdanić, A., Brozičević, M., Bučar, M., Ćatipović, A., Đaković, I., Gospodnetić, F., Hrebac, M., Jakovina, A., Jelovica, V., Knezović, A., Lovrić, A., Löw, A., Paić-Antunović, J., Pavković, I.,



(2016.)

30

Petretić, M., Rajić-Stojanović, I., Salkičević, S., Sekulić, S., Taslak, M., Terzin-Laub, N., Tomiša, T., Ugarković, M., Vračević, T., Zlatar, A. (2010). Ličnost i radno ponašanje: priroda i mjerenje socijalno

poželjnog odgovaranja. Zagreb: FF Press.


Psihologija ponašanja u organizaciji, Psihologija rada i Vještine upravljanja ljudskim resursima: Galić, Z., Tonković Grabovac, M., Jerneić, Ž., Gotvald, I. (2016). When Employers Betray: A Study of Psychological Contract Breach Among Croatian Employees. Zagreb International Review of

Economics and Business, 19, 59-69.

Tonković Grabovac, M., Salkičević, S., Löw Stanić, A. (2016). Work Engagement of Dual-Working Couples: Dissimilarity and Its Relation to Both Partners’ Well-Being. Current psychology, 35(4), 595-605.

Tonković Grabovac, M. (2015). Pregled modela odrednica lažiranja odgovora na upitnicima ličnosti u selekciji za posao. Društvena

istraživanja, 24(4), 531-554.

Tonković Grabovac, M., Morić Milovanović, B. (2015). Provjera osnovnih postavki modela poduzetničke orijentacije na hrvatskim poduzetnicima. Suvremena psihologija, 18(1), 21-41.

Tonković, M. (2012). Are There Personality Traits That Predispose Applicants to Fake Noncognitive Measures in Personnel Selection?. Review of psychology, 19(1), 29-36.

Teorija psihologijskih testova i Vještine psihologijskog testiranja:¸ Tonković Grabovac, M. (2015). Pregled modela odrednica lažiranja odgovora na upitnicima ličnosti u selekciji za posao. Društvena


Tonković Grabovac, M. (2015). Gospodin Horvat ide na testiranje - Psihologijsko testiranje u svrhu selekcije za posao. U M. Tonković Grabovac, U. Mikac i T. Vukasović Hlupić (Ur.), PsihoFESTologija -

Ovo nije samo još jedna knjiga iz popularne psihologije (str. 96-99). Zagreb: FF Press.

Tomšić, A., Jerneić, Ž.,Tonković Grabovac, M. (2014). Razvoj upitnika nepoželjnog organizacijskog ponašanja za studentsku populaciju. Suvremena psihologija. 17(1), 5-20.

Tonković Grabovac, M., Jerneić, Ž. i Galić, Z. (2012). The Effects of Faking on the Construct Validity of Personality Questionnaires: A Direct Faking Measure Approach. Psychological Topics, 21(3), 455-472.

Tonković, M., Galić, Z. i Jerneić, Ž. (2011). The construct validity of over-claming as a measure of egoistic enhancement. Review of

psychology, 18(1), 11-19.

6.17. b) Stručni, znanstveni i Galić, Z., Tonković Grabovac, M., Jerneić, Ž., Gotvald, I. (2016).



(2016.)

31


When Employers Betray: A Study of Psychological Contract Breach Among Croatian Employees. Zagreb International Review of

Economics and Business, 19, 59-69.

Tonković Grabovac, M., Salkičević, S., Löw Stanić, A. (2016). Work Engagement of Dual-Working Couples: Dissimilarity and Its Relation to Both Partners’ Well-Being. Current psychology, 35(4), 595-605.

Tonković Grabovac, M. (2015). Pregled modela odrednica lažiranja odgovora na upitnicima ličnosti u selekciji za posao. Društvena


Tonković Grabovac, M., Morić Milovanović, B. (2015). Provjera osnovnih postavki modela poduzetničke orijentacije na hrvatskim poduzetnicima. Suvremena psihologija, 18(1), 21-41.

Salkičević, S., Löw Stanić, A., Tonković Grabovac, M. (2014). Good mates retain us right: Relations of mate retention strategies, mate value and relationship satisfaction. Evolutionary Psychology,

12(5), 1038-1052.



1. uspostavni istraživački projekt "Implicitna ličnost i radno ponašanje" pod vodstvom prof. dr. Zvonimira Galića, financiran od Hrvatske zaklade za znanost 2. projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa „Ličnost i socijalno poželjno odgovaranje“ pod vodstvom prof. dr. Željka Jerneića¸ 3. projekt „Uloga osobina ličnosti u predviđanju različitih aspekata radne uspješnosti“, pod vodstvom prof. Jerneića, financiranim potporom Sveučilišta u Zagrebu. 4. projekt bilateralne suradnje s Univerzitetom u Beogradu „Transrodnost: kulturalna adaptacija i standardizacija psihodijagnostičkih postupaka“ (voditeljica hrvatskog tima: prof. dr. Nataša Jokić-Begić) 5. tehnološki projekt MZOŠ "Razvoj i standardizacija kognitivnih testova" (voditelj: prof.dr. Damir Ljubotina)


1. uspostavni istraživački projekt "Implicitna ličnost i radno ponašanje" pod vodstvom prof. dr. Zvonimira Galića, financiran od Hrvatske zaklade za znanost 2. projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa „Ličnost i socijalno poželjno odgovaranje“ pod vodstvom prof. dr. Željka Jerneića¸ 3. projekt „Uloga osobina ličnosti u predviđanju različitih aspekata radne uspješnosti“, pod vodstvom prof. Jerneića, financiranim potporom Sveučilišta u Zagrebu. 4. projekt bilateralne suradnje s Univerzitetom u Beogradu „Transrodnost: kulturalna adaptacija i standardizacija psihodijagnostičkih postupaka“ (voditeljica hrvatskog tima: prof. dr. Nataša Jokić-Begić)



2006. Rektorova nagrada za izvorni istraživački članak; 2012. nagrada za mlade znanstvenike od strane odbora međunarodne psihologijske konferencije Alpe-Adria; 2015. Državna nagrada za znanost, za promidžbu i popularizaciju



(2016.)

32

znanosti 14.2. Rezultati studentske ankete


Psihologija rada, 2015./2016.: predavanja 4,93; seminari 4,95. Motivacija, 2015./2016.: predavanja 4,92; seminari 4,98


MJESTO, NADNEVAK I POTPIS NOSITELJA: Zagreb, 20.10.2017.



(2016.)

33

Titula, ime i prezime nastavnika Dr.sc. Danijela Žakić Milas Predmet/predmeti koji predaje u predloženom studijskom programu

Klinički intervju

49. OPĆE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 49.1. Adresa Zagreb, Valerijana Riesznera 6 49.2. E-mail adresa [email protected] 49.3. Osobna mrežna stranica 49.4. Godina rođenja 1967. 49.5. Matični broj iz Upisnika

znanstvenika 306 476



Viši asistent, 2011.


Društvene znanosti, psihologija

50. PODATCI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 50.1. Ustanova zaposlenja Psihijatrijska bolnica „Vrapče“, Zavod za biologijsku psihijatriju i

psihogerijatriju

50.2. Godina zaposlenja 1991. 50.3. Naziv radnoga mjesta


Klinički psiholog

50.4. Područje rada klinička psihologija, neuropsihologija, klinička dijagnostika 50.5. Funkcija 51. PODATCI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 51.1. Zvanje Dr. sc. 51.2. Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 51.3. Mjesto Zagreb 51.4. Nadnevak 1.4.2008. 52. PODATCI O USAVRŠAVANJU 52.1. Godine 1991.-1993. 52.2. Mjesta Zagreb 52.3. Ustanove Hrvatsko društvo za kognitivno-bihevioralnu terapiju 52.4. Područja usavršavanja Kognitivno-bihevioralna terapija 53. MATERINSKI I STRANI JEZICI 53.1. Materinski jezik hrvatski 53.2. Strani jezici i poznavanje

jezika engleski, francuski



Vještine psihologijskog testiranja (Hrvatski studiji, psihologija, diplomski studij)



• Milas, G. i Žakić Milas, D. (2003). Ličnost i društveni stavovi: Povezanost temeljnih dimenzija. Društvena istraživanja, 12, 519-539.



(2016.)

34

• Žakić Milas, D., Ljubin, T., Folnegović-Šmalc, V. (2004): Rezultati ispitivanja osoba sa sumnjom na Alzheimerovu demenciju ljestvicom Dementia Rating Scale: usporedba američkog i hrvatskog uzorka. Socijalna psihijatrija, 32, 1-6.

• Uzun, S., Kozumplik, O., Folnegović-Šmalc, V., Jukić, V., Petrinović-Dorešić, J. Dorn, Lj., Žakić Milas, D., Mimica, N. (2004). Treatment with Risperidone and occurrence of blurred vision: a question of higher dosage. Canadian Journal of Psychiatry, 49, 647.

• Mimica, N., Žakić Milas, D., Joka, S., Kalinić, D., Folnegović Šmalc, V. i Harrison, J. E. (2011). A validation Study of Appropriate Phonological Verbal Fluency Stimulus Letters for Use with Croatian Speaking Individuals. Collegium Antropologicum, 35, 235-238.

• Žakić Milas, D (2017). Neuropsihologijska dijagnostika demencija. U: S. Tomek-Roksandić, N. Mimica i M. Kušan-Jukić, Alzheimerova bolest i druge demencije-rano otkrivanje i zaštita zdravlja. Zagreb: Medicinska naklada.



• Žakić Milas, D (2017). Neuropsihologijska dijagnostika demencija. U: S. Tomek-Roksandić, N. Mimica i M. Kušan-Jukić, Alzheimerova bolest i druge demencije-rano otkrivanje i zaštita zdravlja. Zagreb: Medicinska naklada.

6.20. Stručni i znanstveni radovi iz

metodike i kvalitete nastave (najviše 5 radova)


1998.-2002. Neurocognitive Measures after Application of Atypical Antipsychotics

2001.-2005. Schizophrenia and bipolar affective disorder

2011.- Kognitivno funkcioniranje osoba s Alzheimerovom demencijom u funkciji duljine uzimanja novih antidementiva


umjetnički projekti koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 projekata)

2011.- Kognitivno funkcioniranje osoba s Alzheimerovom demencijom u funkciji duljine uzimanja novih antidementiva



15.2. Rezultati studentske ankete



(2016.)

35






(2016.)

36

Titula, ime i prezime nastavnika dr.sc. Natalija Ćurković Predmet/predmeti koji predaje u predloženom studijskom programu


55. OPĆE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 55.1. Adresa Križnog puta 63, Zagreb 55.2. E-mail adresa [email protected] 55.3. Osobna mrežna stranica 55.4. Godina rođenja 1982. 55.5. Matični broj iz Upisnika

znanstvenika U postupku dobivanja




56. PODATCI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 56.1. Ustanova zaposlenja Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja 56.2. Godina zaposlenja 2007. 56.3. Naziv radnoga mjesta


Viša savjetnica

56.4. Područje rada Korištenje različitih oblika vanjskog vrednovanja u svrhu kontrole i promicanja kvalitete obrazovanja

56.5. Funkcija 57. PODATCI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 57.1. Zvanje Doktor znanosti 57.2. Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju 57.3. Mjesto Zagreb 57.4. Nadnevak 19.12.2012. 58. PODATCI O USAVRŠAVANJU 58.1. Godine 2010.-2011.; 2014.-2015. 58.2. Mjesta Amherst (MA), SAD; Ithaca (NY), SAD 58.3. Ustanove (Center for Educational Assessment - University of Massachusetts;

Cornell Office for Research on Evaluation – Cornell University) 58.4. Područja usavršavanja Psihometrija; evaluacija 59. MATERINSKI I STRANI JEZICI 59.1. Materinski jezik Hrvatski jezik 59.2. Strani jezici i poznavanje

jezika Engleski jezik, vrlo dobro u govoru, čitanju i pisanju





Ćurković, N., Elezović, I. i Tretinjak, I. (ur.) (2015). Prikaz i analiza ključnih obilježja provedbe državne mature od 2010. do 2014. godine. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.



(2016.)

37

Ćurković, N., Tretinjak, I., i Lankaš, T. (2014). Statistička i psihometrijska analiza ispita državne mature. Školska godina 2012/2013. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Ćurković, N., Šabić, J. i Buljan Culej, J. (2010). Lista za procjenu kvalitete zadataka. Suvremena psihologija, 13(2), 257-273. Ćurković, N. i Šabić, J. (2009). Psihometrijska analiza rezultata nacionalnih ispita – Nacionalne procjene postignuća. U: Fulgosi, S. i Gjeri, N. (ur.), Razvoj i strategija nacionalnih ispita. Izvješće o projektu (str. 122-127). Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.


Fulgosi, S., i Curkovic, N. (2014). Teachers’ capability to assess item difficulty – quantitative and qualitative analyses. Rad predstavljen na konferenciji Teacher Education Policy in Europe Network (TEPE) Conference, Zagreb, Hrvatska, Abstracts, p.10. Curkovic, N. (2012). Using of Structural Equation Modeling techniques in cognitive levels validation. Indecs, 10(3), 270-283.



Analiza ključnih obilježja provedbe državne mature od 2010. do 2014. godine; MZOS; 2015. Razvoj završnih ispita; MZOŠ; 2011.-2015. Uvođenje državne mature u hrvatski obrazovni sustav; MZOŠ; 2009.-2010. Vanjsko vrednovanja Eksperimentalnog programa zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama; MZOŠ; 2008.-2009. Development of Instruments in Croatian National Assessment, Vlada Kraljevine Nizozemske; 2008.-2009.




Stipendija Nacionalne zaklade za znanost; International Union of Psychological Science stipendija; International Test Commission stipendija





(2016.)

38


Zagreb, 20.07.2017.



(2016.)

39

Titula, ime i prezime nastavnika Doc.dr.sc. Miroslav Rajter Predmet/predmeti koji predaje u predloženom studijskom programu

Vještine psihologijskog testiranja

61. OPĆE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 61.1. Adresa Drežnik 74, 10257 Brezovica 61.2. E-mail adresa [email protected] 61.3. Osobna mrežna stranica - 61.4. Godina rođenja 1982 61.5. Matični broj iz Upisnika

znanstvenika 321260


Znanstveni suradnik (Psihologija), 06.06.2017.


Docent (Socijalne djelatnosti), 15.07.2015.


Društveno područje, Socijalne djelatnosti Društveno područje, Psihologija

62. PODATCI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 62.1. Ustanova zaposlenja Sveučilište u Zagrebu 62.2. Godina zaposlenja 2014 62.3. Naziv radnoga mjesta


Voditelj Ureda za istraživanje

62.4. Područje rada Visoko obrazovanje 62.5. Funkcija Voditelj ureda 63. PODATCI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 63.1. Zvanje Doktor znanosti 63.2. Ustanova Pravni fakultet 63.3. Mjesto Zagreb 63.4. Nadnevak 11.12.2013. 64. PODATCI O USAVRŠAVANJU 64.1. Godine 2012-2017 64.2. Mjesta Jeruzalem (Izrael), Colorado (SAD), Zagreb 64.3. Ustanove Haruv institute, Rotary International, Johns Hopkins Bloomberg

School of Public Health, Eindhoven University of Technology, Duke University, Algebra otvoreno učilište.

64.4. Područja usavršavanja Nasilje nad djecom, Statistika i metodologija, Europski projekti 65. MATERINSKI I STRANI JEZICI 65.1. Materinski jezik Hrvatski 65.2. Strani jezici i poznavanje

jezika Engleski, Njemački, Slovenski



Teorija psihologijskih testova (Psihologija, diplomski)


-


Rajter, M., Trbus, M., & Pećnik, N. (2016). Socio-demografske odrednice stava prema tjelesnom kažnjavanju djece. Ljetopis socijalnog rada, 23(2), 211-234. Vlahović-Štetić, V., Pavlin-Bernardić, N., & Rajter, M. (2010). Illusion



(2016.)

40

of linearity in geometry: Effect in multiple-choice problems. Mathematical Thinking and Learning, 12(1), 54-67. Ajduković, M., Rajter, M., & Sušac, N. (2010). Sudjelovanje djece i roditelja u pripremi epidemiološkog istraživanja nasilja nad djecom: iskustva fokusnih grupa. Dijete i društvo, 12(1/2), 67-81.


Majetić, F., Rajter, M., & Dević, M. (2017). Razlike u društvenom kapitalu stanovništva Hrvatske s obzirom na stupanj urbaniziranosti naselja stanovanja. Revija za sociologiju, 47(1), 37-63. Rajter, M., Trbus, M., & Pećnik, N. (2016). Socio-demografske odrednice stava prema tjelesnom kažnjavanju djece. Ljetopis socijalnog rada, 23(2), 211-234. Rajter, M., Katalinić, V., & Tomić, J. (2016). Baseline Study to Map Child Protection Practices and Related Workforce Needs in Southeast Europe-Croatia. Zagreb: Hrabri telefon Trbus, M., Rajčić, H., & Rajter, M. (2015). Svako dijete ima pravo biti sigurno od nasilja. Zagreb: Udruga roditelja „Korak po korak“ Ajduković, M., & Rajter, M. (2014). Obiteljski ekonomski stres kao čimbenik rizika za nasilne odgojne postupke i psihosocijalnu dobrobit djece. U: Brajša-Žganec, A., Lopižić, J., Penezić, Z.(ur.), Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva. Naklada Slap i Hrvatsko psihološko društvo. Jastrebarsko, 353-375.


-


Konceptualizacija nasilja nad djecom u obitelji: Perspektiva stručnjaka, studenata pomagačkih struka i adolescenata (Sveučilišna potpora) Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize (HRZZ) Osnažimo pravo djece da budu sigurna (Udruga roditelja „Korak po korak“) (EIDHR) Longitudinalno praćenje socijalnih i psihosocijalnih rizika nasilja nad djecom u obitelji (Pravni fakultet) Balkan Epidemiological Study on Child Abuse and Neglect (FP7)


Konceptualizacija nasilja nad djecom u obitelji: Perspektiva stručnjaka, studenata pomagačkih struka i adolescenata (Sveučilišna potpora) Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize (HRZZ) Osnažimo pravo djece da budu sigurna (Udruga roditelja „Korak po korak“) (EIDHR) Longitudinalno praćenje socijalnih i psihosocijalnih rizika nasilja nad djecom u obitelji (Pravni fakultet) Balkan Epidemiological Study on Child Abuse and Neglect (FP7)



-


Mjerenje u psihologiji (2016/2017) – 4,85 Teorija psihologijskih testova (2015/2016) – 4,82 Teorija psihologijskih testova (2014/2015) – 4,97




(2016.)

41

Predsjednik udruge Centar za razvoj metodologije istraživanja Član Hrvatske psihološke komore




(2016.)

42

Titula, ime i prezime nositelja doc.dr.sc. Zrinka Greblo Jurakić Predmet koji predaje u predloženom studijskom programu

Psihologija sporta i vježbanja

Sunositelji predmeta Suvremena psihologijska istraživanja u Hrvatskoj Suradnici na predmetu 67. OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU 67.1. Adresa

Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji – Odsjek za psihologiju Znanstveno-učilišni kampus Borongaj Borongajska cesta 83d 10 000 Zagreb Republika Hrvatska

67.2. Telefon 01 2457 619 67.3. E-mail adresa [email protected] 67.4. Osobna vebna stranica 67.5. Godina rođenja 1980. 67.6. Matični broj iz Upisnika

znanstvenika 269310


Znanstvena suradnica - 12.12.2013.


Docentica – 16.04.2014.


Područje društvenih znanosti, polje psihologija

68. PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU 68.1. Ustanova zaposlenja Sveučilište u Zagrebu

Hrvatski studiji – Odsjek za psihologiju 68.2. Datum zaposlenja 15.05.2014. 68.3. Naziv radnoga mjesta


Docent

68.4. Područje rada Psihologija 68.5. Funkcija 69. PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj 69.1. Zvanje Doktorica znanosti 69.2. Ustanova Filozofski fakultet – Odsjek za psihologiju 69.3. Mjesto Zagreb 69.4. Nadnevak 04.07.2011. 70. PODACI O USAVRŠAVANJU 70.1. Godina 2013. 70.2. Mjesto Ljubljana, Slovenija 70.3. Ustanova Fakulteta za šport 70.4. Područje usavršavanja Psihologija sporta 71. MATERINSKI I STRANI JEZICI 71.1. Materinski jezik Hrvatski 71.2. Strani jezik i poznavanje

jezika na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno)

Engleski jezik 5

71.3. Strani jezik i poznavanje jezika na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno)

Talijanski jezik 4

71.4. Strani jezik i poznavanje



(2016.)

43

jezika na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno)



Motivacija Psihologija djetinjstva i adolescencije Uvod u socijalnu psihologiju

- svi predmeti izvode se na studiju psihologije na Hrvatskim studijima na preddiplomskoj razini


72.3. Stručni, znanstvenih i umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet godina iz područja predmeta (najviše 5 referenca)

Greblo, Z., Barić, R., & Cecić Erpič, S. (2015). Perfectionistic Strivings and Perfectionistic Concerns in Athletes: The Role of Peer Motivational Climate, Current Psychology, 10.1007/s12144-014-9302-x Pedišić, Ž., Greblo, Z., Phongsavan, P., Milton, K., & Bauman, A. E. (2015). Are total, intensity- and domain-specific physical activity levels associated with life satisfaction among university students?. Plos One, 10(2), e0118137. Greblo, Z., & Bratko, D. (2014). Parents' perfectionism and its relation to child rearing behaviors. Scandinavian Journal of Psychology, 55(2), 180-185 Greblo, Z., Gruić, I., Ohnjec, K., Segedi, I., Pedišić, Ž. (2011) Konstrukcija upitnika za procjenu percipirane legitimnosti nesportskog ponašanja. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 3(113), 771-792 Jurakić, D., Pedišić, Z., & Greblo, Z. (2010). Physical activity in different domains and health-related quality of life: a population-based study. Quality of Life Research, 19(9), 1303-1309.

72.4. Stručni i znanstveni radovi iz metodike i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

Greblo, Z., Renata, B. (2011). Determinants of enjoyment and pressure at PE lessons among elementary and high school students. In D. Milanović, & F. Prot (Eds.), Proceedings Book of 6th

International scientific conference on kinesiology: "Integrative power

of kinesiology" (pp. 230-233). Zagreb: Faculty of Kinesiology.

72.5. Stručni, znanstveni i umjetnički projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

2014. - … Erasmus+ projekt: „European Collaborative Partnership on Sport and Health Enhancing Physical Activity“ Voditelj projekta: prof.dr.sc. Charles Foster, University of Oxford 2014. - … „EPODE - Ensemble, Prévensions L'Obésité des Enfants“ Voditelj projekta za Hrvatsku (PETICA – igrom do zdravlja): prof.dr.sc. Željko Krznarić, dr.med., Hrvatski liječnički zbor 2013. – ... „SPORTS - Studija poveznica razine tjelesne aktivnosti kod srednjškolaca" Voditeljica projekta: prof.dr.sc. Marjeta Mišigoj Duraković, Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu



(2016.)

44

2013. - … „Povezanost različitih oblika vježbanja s psihičkim i fizičkim funkcijama osoba starije životne dobi“ Voditelj projekta: prof.dr.sc. Goran Marković Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu 2013. – 2014. “Perfectionism and motivational climate among athletes” Voditeljica projekta: doc.dr.sc. Zrinka Greblo, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu

72.6. U sklopu kojega programa i u kojem je opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije?

Za vrijeme studija psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.


nastavni i znanstveni rad/umjetnički rad

2011. „Godišnja nagrada mladim znanstvenicima i umjetnicima“ koju dodjeljuje Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu 2011. „Nagrada za mlade istraživače Miloš Mraković“ na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji (6th International Scientific Conference on Kinesiology: Integrative Power of Kinesiology, Opatija) 2011. Dobitnica stipendije Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske za sudjelovanje na Međunarodnoj ljetnoj školi znanstvene komunikacije u Splitu 2008. Dobitnica Nagrade za mlade istraživače na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji (5th International Scientific Conference on Kinesiology: Kinesiology - Research trends and aplications, Zagreb) Mentorstvo na dva studentska rada koja su nagrađena Rektorovom nagradom (2013. i 2014. godine)

73.2. Rezultati studentske ankete provedene u posljednjih pet godina za predmet najsličniji predmetu iz naslova (provoditelj ankete, prosječna ocjena, napomena o ljestvici i nastavnom predmetu)

ISVU sustav vrednovanja Prosječne ocjene studenata psihologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu za predmet Uvod u socijalnu psihologiju 2014./2015. – prosjek ocjena: 4.97 (predavanja); 4.98 (seminari) Prosječne ocjene studenata Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za predmet Kineziološka psihologija 2011./2012. – prosjek ocjena: 4.81 2010./2011. – prosjek ocjena: 4.91 2009./2010. – prosjek ocjena: 4.85

74. KOMPETENCIJE SURADNIKA Navesti kompetencije suradnika na predmetu (ako je potrebno) koje su komplementarne kompetencijama nositelja, a važne su za područje predmeta



(2016.)

45





(2016.)

46



(2016.)

47



(2016.)

48



(2016.)

49

Titula, ime i prezime nositelja doc.dr.sc. Andrea Brajša-Žganec

Predmet koji predaje u predloženom studijskom programu

Psihologija sporta i vježbanja

Sunositelji predmeta Psihologija u vrednovanju obrazovanja - hrvatska i međunarodna perspektiva

Suradnici na predmetu

76. OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU

76.1. Adresa Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji – Odsjek za psihologiju Znanstveno-učilišni kampus Borongaj Borongajska cesta 83d 10 000 Zagreb Republika Hrvatska

76.2. Telefon 385 1 4886 819

76.3. E-mail adresa [email protected]

76.4. Osobna vebna stranica

76.5. Godina rođenja

76.6. Matični broj iz Upisnika znanstvenika


Znanstvena savjetnica



području društvenih znanosti, znanstveno polje psihologija

77. PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU

77.1. Ustanova zaposlenja Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Marulićev trg 19 10000 Zagreb Hrvatska

77.2. Datum zaposlenja 1992.

77.3. Naziv radnoga mjesta (profesor, istraživač, suradnik i sl.)

Docent

77.4. Područje rada Psihologija

77.5. Funkcija

78. PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj

78.1. Zvanje Doktorica znanosti

78.2. Ustanova Filozofski fakultet – Odsjek za psihologiju

78.3. Mjesto Zagreb

78.4. Nadnevak 2002.

79. PODACI O USAVRŠAVANJU

79.1. Godina



(2016.)

50

79.2. Mjesto

79.3. Ustanova

79.4. Područje usavršavanja

80. MATERINSKI I STRANI JEZICI

80.1. Materinski jezik Hrvatski


Engleski jezik 5


Njemački jezik 4

81. KOMPETENCIJE ZA PREDMET

81.1. Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

Nositelj kolegija "Psihologija odrasle dobi i starenja" (2007.-2012.), "Psihologijska etika" (2007.-2013.), "Psihologija obrazovanja" (od 2006.- ) i "Primijenjena razvojna psihologija" (od 2007. - ), "Rad s grupama" (2001.-2013.) na Studiju psihologije, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. - Nositelj kolegija "Razvojna psihologija", "Motivacija i socijalni odnosi", "Psihologija učenja i poučavanja", "Socioemocionali razvoj i dječja prava" na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. - Nositelj kolegija "Menagerske tehnike" na specijalističkom diplomskom studiju Zagrebačke škole ekonomije i managementa. - Nositelj kolegija "Bračno savjetovanje" na Sveučilišnom poslijediplomskom specijalističkom studiju pastoralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.


81.3. Stručni, znanstvenih i umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet godina iz područja predmeta (najviše 5 referenca)

Brajša-Žganec; Andreja; Brkljačić, Tihana; Franc, Renata; Merkaš, Marina; Radačić, Ivana; Sučić, Ines; Šikić Mićanović, Lynette. Analiza stanja prava djece u Hrvatskoj 2014. . Zagreb : Ured UNICEF-a za Hrvatsku, 2015. (monografija); Kaliterna Lipovčan, Ljiljana; Babarović, Toni; Brajša-Žganec, Andreja; Bejaković, Predrag; Japec, Lidija. Trends in Quality of Life Croatia: 2007-2012 . Luxembourgh : Publication Office of the European Union, 2014 (monografija)

81.4. Stručni i znanstveni radovi iz metodike i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

81.5. Stručni, znanstveni i umjetnički projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

Suradnik na međunarodnim projektima: COST -European Cooperation in the field of Scientific and Technical Research, A19 Children's welfare (2005.-2007.); COST- ISO907 Childbirth Cultures, Concerns, and Consequences: Creating a dynamic EU framework for optimal maternity care (od 2011.-); Training of experts, professionals and foster parents in the area of foster care in The Republic of Croatia, realiziran u suradnji Sveučilišta u Göteborgu,



(2016.)

51

Švedska, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Kraljevine Švedske, Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske i Udruge za inicijative u socijalnoj politici (2003-2007); Families across cultures: A 30-national psychological study (2010), voditelj prof.dr.sc. Georgas, James, University of Athens; FP7 projekta Myplace Memory, Youth, Political Legacy And Civic Engagemen, (2011.-) voditelj dr.sc. Benjamin Perasović, član stručnog savjetodavnog tima; Unapređenje udomiteljstva za djecu u lokalnoj zajednici (2008.-2010.), naručitelj: Svjetska banka i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH, voditeljica: mr.sc. Aleksandra Selak Živković

81.6. U sklopu kojega programa i u kojem je opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije?

Za vrijeme studija psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

82. PRIZNANJA I NAGRADE, STUDENTSKA ANKETA

82.1. Priznanja i nagrade za nastavni i znanstveni rad/umjetnički rad

Dobitnica Državne nagrade za znanost za 2004. godinu – u području

društvenih znanosti, za značajno znanstveno dostignuće - za knjigu -

Dijete i obitelj: emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada

Slap.

- 2012. dobitnica nagrade "Snježana Biga-Friganović" Hrvatske

psihološke komore za poseban doprinos organizaciji, radu i razvoju

HPK, unaprijeđenu statusa psihologa u društvu te razvoju i afirmaciji

psihološke djelatnosti.

82.2. Rezultati studentske ankete provedene u posljednjih pet godina za predmet najsličniji predmetu iz naslova (provoditelj ankete, prosječna ocjena, napomena o ljestvici i nastavnom predmetu)

83. KOMPETENCIJE SURADNIKA

Navesti kompetencije suradnika na predmetu (ako je potrebno) koje su komplementarne kompetencijama nositelja, a važne su za područje predmeta




(2016.)

52


Documents

KM 308-20171108153302 - HrStud · Klinička psihodijagnostika 4 4 0 Nositelj: Anita Lauri Korajlija Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Lovorka Brajkovi