of 98 /98

KM 308-20171108153302 - HrStud · Klinička psihodijagnostika 4 4 0 Nositelj: Anita Lauri Korajlija Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Lovorka Brajkovi

Embed Size (px)

Text of KM 308-20171108153302 - HrStud · Klinička psihodijagnostika 4 4 0 Nositelj: Anita Lauri Korajlija...

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    1

    OPE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU I IZMJENAMA I DOPUNAMA 1. Naziv studijskoga programa Diplomski sveuilini studij Psihologija (Jednopredmetni) 2. Nositelj studijskoga programa Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu 3. Partnerske ustanove 4. Vrsta studijskoga programa Struni studijski program Sveuilini studijski program X 5. Razina studijskoga programa Preddiplomski Diplomski X Integrirani 6. Nain izvoenja studijskoga programa Klasini X Mjeoviti (klasini + on line) On line u cijelosti

    6.1. Radi li se o

    X Jedinstvenom / jednodisciplinarnome (jednopredmetnome) studiju Studiju u kombinaciji s drugim studijem / dvodisciplinarnome (dvopredmetnome) studiju Interdisciplinarnome studiju Kombinaciji studija vie disciplina / multidisciplinarnome studiju Programu u razvoju

    7. Akademski / struni naziv po zavretku studija

    Magistar/magistra psihologije

    8. Ukupni broj bodova po ECTS sustavu Prije promjene 120 Poslije promjene 120

    9. Odluka Fakultetskoga vijea o prihvaanju izmjena i dopuna (dostaviti u prilogu)

    10. Preslika dopusnice za studijski program (dostaviti u prilogu)

    11. Opseg izmjena i dopuna studijskoga programa

    Broj bodova po ECTS sustavu nepromijenjenoga dijela programa:

    118

    Broj bodova po ECTS sustavu promijenjenoga dijela programa:

    11 (2 obvezni, 9 izborna)

    12. Procjena postotka izmjena i promjena studijskoga programa

    manje od 20% X vie od 20%, manje od 40% vie od 40%

    13. Znanstveno / umjetniko podruje / polje kojem pripada predloeni studijski program

    Drutvene znanosti / Psihologija

    14. Datum reakreditacije 9. travnja 2014. (Dopusnica) 15. Redni broj izmjena i dopuna nakon

    reakreditacije 1 (17. lipnja 2015. Dopis Odbora za upravljanje kvalitetom)

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    2

    Tablica 1. Opis izmjena i dopuna studijskoga programa unutar obvezatne jezgre/

    to se mijenja / to se nadopunjuje Naziv predmeta

    Broj bodova po ECTS sustavu prije promjene

    Broj bodova po ECTS sustavu poslije

    promjene

    Broj bodova po ECTS sustavu

    predmeta koji se mijenja

    (npr. 0, -3, +2, -1)

    Obrazloenje promjene (npr. izbaen predmet, dodan predmet, zamijenjen predmet, novi izborni / obvezni, ne navoditi

    unapreenje nastave)

    Prije promjene Poslije promjene

    Vjetine psihologijskog testiranja i kliniki intervju

    4 3 -1 -

    Spajanje dva obvezna predmeta u jedna obvezni predmet: Vjetine psihologijskog testiranja i Kliniki intervju Dva obvezna predmeta Vjetine psihologijskog testiranja i Kliniki intervju - zbog istog podruja psihodijagnostike i naina izvedbe spojena su u jedan predmet s manjom satnicom, ime se postiglo potrebno smanjenje satnice programa zbog prilagodbe kadrovskim kapacitetima izvoaa (HS)

    Izrada diplomskog rada (3. semestar) 2 3 +1

    Poveanje ECTS-a i promjena naina izvoenja nastave bez promjene ishoda, sadraja i ciljeva predmeta

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    3

    Nain izvoenja nastave: 0P/0S/0V

    Smanjuje se nesrazmjer izmeu porasta ECTSa i porasta satnice kod istog predmeta u 3. i 4. semestru diplomskog rada ( satnica je sa 3. na 4. semestar porasla 4,5 puta, dok je broj ECTSa porastao 9 puta); Nain izvoenja nastave 0P/2S/0V

    Suvremena psihologijska istraivanja u Hrvatskoj

    0 3 +3 -

    Novi teorijski izborni predmet: Suvremena psihologijska istraivanja u Hrvatskoj Predmet uveden zbog reakreditacijom zahtijevanog usklaivanja s opim profilom Hrvatskih studija

    Psihologija u vrednovanju obrazovanja hrvatska i meunarodna perspektiva

    0 3 +3 -

    Novi teorijski izborni predmet: Psihologija u vrednovanju obrazovanja hrvatska i meunarodna perspektiva Predmet uveden zbog reakreditacijom zahtijevanog usklaivanja s opim profilom Hrvatskih studija

    Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja u ratu i porau

    0 3 +3 -

    Novi izborni predmet: Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja u ratu i porau Predmet specifinih i

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    4

    profesionalnih vjetina, uveden zbog reakreditacijom zahtijevanog usklaivanja s opim profilom Hrvatskih studija

    Razvoj u drutvenom kontekstu 4 4 0 -

    Promjena 1 ishoda uenja Promjenjen 1 ishod uenja na razini programa i predmeta zbog reakreditacijom zahtijevanog usklaivanja s opim profilom Hrvatskih studija

    Vojna psihologija 3 3 0 Stari naziv izbornog predmeta:

    Vojna psihologija

    Nositelj: Goran Milas

    Promjena naziva, nositelja, djela sadraja i dijela ishoda uenja Novi naziv izbornog predmeta Vojna i poratna psihologija hrvatska i meunarodna iskustva Nositelj: Zoran Komar

    Procjena i mjerenje linosti

    3 3 0

    Nain izvoenja nastave: 0P/0S/2V

    Promjena naina izvoenja nastave bez drugih promjena Nain izvoenja nastave: 1P/0/1V

    Izrada diplomskog rada (4. semestar)

    18 18 0

    Nain izvoenja nastave: 0P/0S/0V

    Promjena naina izvoenja nastave bez drugih promjena Nain izvoenja nastave: 0P/120S/0V

    Psihologija ponaanja u organizaciji 4 4 0 Nositelj: Adrijana Bjelajac

    Promjena nositelja bez drugih promjena

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    5

    Nositelj: Maa Tonkovi Grabovac Promjena nositelja zbog odlaska prethodnog nositelja na drugo radno mjesto

    Klinika psihodijagnostika

    4 4 0 Nositelj: Anita Lauri Korajlija

    Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Lovorka Brajkovi Promjena nositelja zbog dugotrajnog bolovanja prethodnog nositelja

    Grupni procesi i utjecaji

    4 4 0 Nositelj: Renata Franc

    Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Jelena Marii Promjena nositelja preraspodjele nastavnog optereenja meu nastavnicima studija psihologije

    Teorija psihologijskih testova

    4 4 0 Nositelj: Mislav Stjepan ebec

    Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Maa Tonkovi Grabovac Promjena nositelja zbog zapoljavanja nove docentice

    Vjetine psihologijskog testiranja 2 2 0 Nositelj: Anita Lauri Korajlija Promjena nositelja bez drugih

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    6

    promjena Nositelj: Maa Tonkovi Grabovac Promjena nositelja zbog dugotrajnog bolovanja prethodnog nositelja i porodiljnog dopusta aktualne nositeljice

    Kliniki intervju

    2 2 0 Nositelj: Jasminka Despot Luanin

    Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Lovorka Brajkovi Promjena nositelja zbog odlaska prethodnog suradnika na drugo radno mjesto

    Vjetine u pruanju psiholoke pomoi

    3 3 0 Nositelj: Adrijana Bjelajac

    Promjena nositelja bez drugih promjena Nositelj: Jelena Marii Promjena nositelja zbog izbora u zvanje docenta pripadne nastavnice

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    7

    Tablica 2. A Opis novog predmeta

    1. OPIS PREDMETA - OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Maa Tonkovi Grabovac 1.6. Godina studija (druga)

    1.2. Naziv predmeta Vjetine psihologijskog testiranja i kliniki intervju 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

    1.3. Suradnici Danijela aki Milas 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P + V + S + e-uenje) 30 sati vjebi

    1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, struni)

    diplomski 1.9. Oekivani broj studenata na predmetu

    60

    1.5. Status predmeta

    obvezni 1.10. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja predmeta on line (maksimalno 20%)

    1

    2. OPIS PREDMETA

    2.1. Ciljevi predmeta

    Osnovni cilj predmeta je upoznati i osposobiti studente za planiranje i voenje klinikog intervjua prilagoenog odreenoj klinikoj slici te kako koristiti podatke dobivene kroz anamnezu i heteroanamnezu, kako postavljati klinike hipoteze i kako planirati daljnje postupke klinike procjene na temelju prikupljenih podataka. Kroz kolegij, studenti e biti upoznati s temeljnim zadaama psihologijskog testiranja i razvijanjem vjetina primjene psihologijskih testova. Studenti e kroz kolegij upoznati razliite psihologijske instrumente i stei znanja o njihovom koritenju, nainima interpretacije kao i pisanje rezultata provedenog testiranja. Studenti e kroz kolegij nauiti kako integrirati podatke dobivene klinikim intervjuem i psihologijskim testiranjem.

    2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

    -

    2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima predmet pridonosi

    -Vrednovati razliite teorije, paradigme i metodoloke pristupe u psihologiji pri planiranju procjene i intervencija s pojedincima, grupama i organizacijama. -Odabrati prikladne istraivake metode i strategije za intervencije u skladu s obiljejima pripadnika razliitih drutvenih skupina i kultura te specifinostima njihovog okolinskog i drutvenog konteksta -Izabrati modele psiholoke procjene i savjetovanja u radu s pojedincima, grupama i organizacijama. Kreirati struna i znanstvena izvjea temeljena na empirijskim podacima uz koritenje znanstvene literature te odabrati primjerene naine obrade podataka i izvjetavanja o rezultatima istraivakog i strunog rada. -Procijeniti teorijske koncepte i znanstvene spoznaje u kreiranju intervencija i programa koji e poboljati uvjete

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    8

    ivota i razvoj pojedinaca, obitelji, organizacija i zajednica. - Procijeniti vlastite vjetine usmene i pismene profesionalne komunikacije te kreirati sloene komunikacije i interdisciplinarnu suradnju u razliitim profesionalnim okruenjima.

    2.4. Oekivani ishodi uenja na razini predmeta (3-10 ishoda uenja)

    1. Planirati vrstu i strukturu klinikog intervjua s obzirom na pojedinani sluaj 2. Odabrati relevantne informacije iz anamnestikih i heteroanamnestikih podatataka i medicinske

    dokumentacije i analizirati ponaanje klijenta tijekom intervjua 3. Analizirati relevantne informacije dobivene gore navedenim postupcima 4. Nabrojati i opisati razliite psihologijske instrumente te opisati prednosti i ogranienja razliitih psihologijskih

    instrumenata 5. Odabrati i primijeniti odgovarajue psihologijske instrumente 6. Pripremiti podatke prikupljene primjenom psihologijskih instrumenata za pisanje psihologijskog nalaza. 7. Planirati postupak daljnje klinike procjene primjeren pojedinanom sluaju na temelju podataka dobivenih

    klinikim intervjuom, anamnestikih i heteroanamnestikih podataka i opaanja ponaanja klijenta te podataka dobivenih psihologijskim testiranjem

    8. Planirati intervju i odabir adekvatnih psihologijskih instrumenata u skladu sa specifinostima razliitih populacija ispitanika i specifinostima razliitih poremeaja

    2.5. Sadraj predmeta

    1. Uloga intervjua i opaanja u klinikoj procjeni. 2. Anamnestiki i heteroanamnestiki podaci i medicinska dokumentacija. 3. Vrste intervjua i odreivanje strukture intervjua 4. Specifinosti intervjua s obzirom na razliite poremeaje i dobnu skupinu (djeca, adolescenti, osobe starije

    ivotne dobi) 5. Specifinosti psihoterapijskog intervjua. 6. Specifinosti intervjua s obzirom na razliite populacije klijenata mentalna nerazvijenost, klijenti s

    neurolokim oteenjima 7. Karakteristike psihologijskih testova: pouzdanost, valjanost i standardiziranost 8. Testovi za procjenu kognitivnih sposobnosti 9. Testovi pamenja i testovi vizuo-konstruktivnih sposobnosti 10. Objektivni i projektivni testovi linosti 11. Specifini testovi za procjenu depresivnosti, anksioznosti, kvalitete ivota 12. Interpretacija testovnih rezultata 13. Kvalitativna analiza dobivenih podataka, odreivanje relevantnosti podataka i planiranje daljnje klinike

    procjene 14. Pisanje nalaza psihologa temeljem dobivenih podataka iz klinikog intervjua i provedenog psihologijskog

    testiranja 15. Etika razmatranja i zakonska regulativa u Republici Hrvatskoj

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    9

    2.6. Vrste izvoenja nastave:

    predavanja seminari i radionice vjebe on line u cijelosti mjeovito e-uenje terenska nastava

    samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

    2.7. Komentari:

    2.8. Praenje rada studenata

    Pohaanje nastave DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE Eksperimentalni rad DA NE Istraivanje DA NE Usmeni ispit DA NE Esej DA NE Referat DA NE (ostalo upisati) DA NE Kolokvij DA NE Seminarski rad DA NE (ostalo upisati) DA NE

    DA NE Praktini rad DA NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno) 3

    2.9. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i/ili na drugi nain)

    Naslov Dostupnost u knjinici

    Dostupnost putem ostalih

    medija Jackson, C. Psihologijsko testiranje., Jastrebarsko: Naklada Slap, 2003 2

    Gali S Neuropsihologijska procjena. Odabrana poglavlja., Jastrebarsko:

    Naklada Slap, 2009 1

    Hersen, M., Thomas, J. C. Handbook of Clinical Interviewing with Adults. Los

    Angeles: Sage Publications, 2007. 0 da

    2.10. Dopunska literatura (navesti naslov) Sommers-Flanagan, J., Sommers-Flanagan. Clinical Interviewing, 6th edition. Wiley and Sons. Inc., 2017

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    10

    Tablica 2. A Opis novog predmeta 1. OPE INFORMACIJE

    1.1.Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Jasminka Despot Luanin Doc. dr. sc. Zrinka Greblo Juraki

    1.11. Godina studija

    1. i 2. godina

    1.2.Naziv predmeta Suvremena psihologijska istraivanja u Hrvatskoj

    1.6.Bodovna vrijednost (ECTS) 3

    1.3.Suradnici 1.7.Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 30 sati predavanja (2/0/0)

    1.4.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

    Diplomski 1.8.Oekivani broj studenata na predmetu

    55

    1.5.Status predmeta Izborni teorijski predmet za studente psihologije

    1.9.Razina primjene e-uenja (1, 2, 3 razina), postotak izvoenja predmeta on line (maks. 20%)

    1, 10%

    2. OPIS PREDMETA

    2.1.Ciljevi predmeta

    Osnovni cilj predmeta je upoznati studente sa suvremenim istraivakim projektima iz raznih podruja psihologije koja se provode u Hrvatskoj odnosno u okviru meunarodnih europskih ili svjetskih projekata, kao i s primjenom rezultata u praktinom radu psihologa. Pruit e se pregled suvremenih istraivakih tema, najsuvremenijih metodolokih pristupa istraivakim problemima te nain primjene rezultata u svakodnevnom radu psihologa u razliitim podrujima struke u Hrvatskoj. Prikazat e se nalazi istraivanja u pojedinim najzastupljenijim granama psihologije (npr. organizacijska, obrazovna, socijalna, klinika psihologija, itd.) te omoguiti na dokazima utemeljene kompetencije kritikog analiziranja glavnih nalaza i njihove primjene u psihologijskoj struci. Ovako znanstveno i strukovno utemeljen predmet usmjeren je poboljanju konkurentnosti buduih psihologa na tritu rada, te poveanju i usmjeravanju interesa studenata prema dobrobiti hrvatskih graana i drutva, te razvoju identiteta struke psihologa u odnosu na osobitosti hrvatskog suvremenog drutvenog okruenja kao temelja europskih i globalnih znanstvenih i strunih umreavanja.

    2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

    Nema

    2.3.Ishodi uenja na razini programa kojima predmet pridonosi

    14. Kritiki prosuivati ishode i posljedice vlastitog strunog rada, kao i vlastite profesionalne kompetencije, znanja i vjetine u skladu s promjenama i standardima profesije te nacionalnim i europskim regulativama. 16. Organizirati i prezentirati struna i znanstvena izvjea temeljena na empirijskim podacima uz koritenje

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    11

    znanstvene literature i uvaavanje meunarodnih standarda, samostalno ili timski. 20. Analizirati te, u kontekstu europskih i/ili svjetskih istraivanja predmetnog fenomena, interpretirati i vrednovati nalaze istovjetnih psihologijskih istraivanja provedenih u Hrvatskoj.

    2.4.Oekivani ishodi uenja na razini predmeta (4-10 ishoda uenja)

    Upoznati se sa suvremenim hrvatskim istraivanjima iz razliitih podruja psihologije. Vrednovati razliite suvremene istraivake pristupe psihologijskim pojavama u razliitim podrujima

    psihologije. Kritiki analizirati i usporediti rezultate hrvatskih i inozemnih istraivanja u raznim podrujima psihologije te

    obrazloiti meukulturalne slinosti i razlike. Razumjeti nain primjene istraivakih rezultata u praktinom radu psihologa u razliitim podrujima struke u

    Hrvatskoj te u odnosu na europske i globalne prakse.

    2.5.Sadraj predmeta detaljno razraen prema satnici nastave

    Teme predavanja: 1. Uvodno predavanje o suvremenim psihologijskim istraivanjima i primjeni rezultata u psihologijskoj praksi u Hrvatskoj 2. Prikaz suvremenih hrvatskih istraivanja u podruju bioloke psihologije 3. Prikaz suvremenih hrvatskih istraivanja u podruju kognitivne psihologije 4. Prikaz suvremenih hrvatskih istraivanja u podruju neuroznanosti 5. Prikaz suvremenih hrvatskih istraivanja u podruju razvojne psihologije 6. Prikaz suvremenih hrvatskih istraivanja u podruju socijalne psihologije 7. Prikaz suvremenih hrvatskih istraivanja u podruju psihologije linosti 8. Prikaz suvremenih hrvatskih istraivanja u podruju klinike psihologije 9. Prikaz suvremenih hrvatskih istraivanja u podruju psihoterapije 10. Prikaz suvremenih hrvatskih istraivanja u podruju psihologije obrazovanja 11. Prikaz suvremenih hrvatskih istraivanja u podruju organizacijska psihologije 12. Prikaz suvremenih hrvatskih istraivanja u podruju psihologije porta 13. Prikaz suvremenih hrvatskih istraivanja u podruju zdravstvene psihologije 14. Usporedba hrvatskih i inozemnih istraivanja u raznim podrujima psihologije s naglaskom na meukulturalne slinosti i razlike

    2.6.Vrste izvoenja nastave:

    x predavanja seminari i radionice vjebe on line u cijelosti mjeovito e-uenje terenska nastava

    samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

    2.6. Komentari:

    2.7.Obveze studenata Pohaanje i sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, polaganje kolokvija ILI pismenog ispita, zavrni usmeni ispit.

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    12

    2.8.Praenje rada studenata

    Pohaanje nastave DA Istraivanje Praktini rad

    Eksperimentalni rad Referat Sudjelovanje u nastavi DA

    Esej Seminarski rad DA (Ostalo upisati)

    Kolokviji DA Usmeni ispit (Ostalo upisati)

    Pismeni ispit DA Projekt (Ostalo upisati)

    2.10.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

    Naslov Dostupnost u

    knjinici

    Dostupnost putem ostalih

    medija Odabrani lanci iz hrvatskih znanstvenih asopisa. Dostupni na: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=casopisi_podrucje&id_podrucje=51

    Hock, R. R. (2004). Cetrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

    2

    2.11.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

    Razliiti izvori dostupni na internetu.

    2.12.Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

    Studenti e aktivno raditi na nastavi kroz rasprave o temama. Informacije o predmetu, zadacima te napretku bit e davane studentima i tijekom nastave, putem sustava e- uenja. Vrednuje se uspjeh studenata na dva kolokvija ( ili pisanom ispitu), prisutnost na nastavi te aktivnost na nastavi.

    2.13.Ostalo (prema miljenju predlagatelja)

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    13

    Tablica 2. A Opis novog predmeta 1. OPIS PREDMETA - OPE INFORMACIJE 1.1.Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Lovorka Brajkovi 1.6.Godina studija 5. godina

    1.2.Naziv predmeta Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja u ratu i porau 1.7.Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS)

    3 ECTS

    1.3.Suradnici Dr. sc. Martina Kneevi 1.8.Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje)

    0+0+2

    1.4.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

    diplomski 1.9.Oekivani broj studenata na predmetu

    30

    1.5.Status predmeta izborni 1.10.Razina primjene e-uenja (1., 2., 3.

    razina), postotak izvoenja predmeta on line (maks. 20%)

    2

    2. OPIS PREDMETA

    2.1.Ciljevi predmeta

    Predmet je osmiljen kako bi se studenti kroz iskustveno uenje upoznali sa specifinou Domovinskog rata i posljedicama koje je ostavio na braniteljsku populaciju, njihove obitelji i iru drutvenu zajednicu. Iskustveno uenje podrazumijeva praktinu razradu pojedinih tema pojedinano te kroz raspravu i kritiki osvrt na razini grupe. Studenti/-ice e imati priliku istraiti individualnu i drutvenu perspektivu te upoznati mogunosti, potekoe i izazove s kojima se suoavaju strunjaci u radu s ovom populacijom. Predmet stavlja snaan naglasak na posebnost braniteljske populacije u Hrvatskoj i usredotouje se na premoivanje prepreka izmeu istraivanja i prakse.

    2.2.Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

    Predmet upisuju studenti/ice diplomskog studija psihologije.

    2.3.Ishodi uenja na razini programa kojima predmet pridonosi

    Studenti/ce e biti u stanju:

    Kritiki prosuivati znanstvene spoznaje u svrhu generiranja istraivakih hipoteza te podupirati znanstveni pristup spoznaji. Analizirati pretpostavke i primijeniti sukladna metodoloka i statistika znanja u svrhu odgovaranja na specifina istraivaka

    pitanja te utvrditi prednosti i ogranienja razliitih istraivakih metoda i statistikih postupaka u psihologiji i srodnim znanstvenim disciplinama.

    Planirati pretraivanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija. Organizirati i prezentirati struna i znanstvena izvjea temeljena na empirijskim podacima uz koritenje znanstvene literature

    i uvaavanje meunarodnih standarda, samostalno ili timski. Vrednovati i razvijati vlastite kompetencije, znanja i vjetine u skladu s promjenama i standardima profesije.

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    14

    Analizirati te, u kontekstu europskih i/ili svjetskih istraivanja predmetnog fenomena, interpretirati i vrednovati nalaze istovjetnih psihologijskih istraivanja provedenih u Hrvatskoj.

    2.4.Oekivani ishodi uenja na razini predmeta (3-10 ishoda uenja)

    Nakon odsluanog predmeta i poloenog ispita, oekuje se da e studenti moi:

    Analizirati i pravilno interpretirati najnovije modele, saznanja i teorijske pristupe o djelovanju stresa na pojedinca. Prepoznati, nabrojati i objasniti posljedice traumatskih iskustava, s posebnim naglaskom na ratna iskustva. Opisati specifinost braniteljske populacije u Hrvatskoj, ratna i poratna iskustva koja su proli te posljedice na njihov

    svakodnevni ivot. Razdvojiti i objasniti znanstvene injenice od mitova o posttraumatskom stresnom poremeaju. Argumentirati uinkovitost terapijskih intervencija u oporavku od traumatskih iskustava i opisati praksu u Hrvatskoj. Objasniti utjecaj okoline na sprjeavanje ili razvoj psihike bolesti. Kritiki analizirati i usporediti rezultate hrvatskih i inozemnih istraivanja u podruju psihosocijalne prilagodbe ratnih veteran

    te obrazloiti meukulturalne slinosti i razlike.

    2.5.Sadraj predmeta

    1 Rat na podruju Hrvatske 2 Specifinost ratnih iskustava i Domovinskog rata 3 Posljedice traumatskog iskustva, suoavanje s traumom, oporavak ili razvoj bolesti 4 Posttraumatski stresni poremeaj: teorijski pristup 5 Posttraumatski stresni poremeaj: hrvatska iskustva 6 Terapijske intervencije i praksa u Hrvatskoj 7 imbenici koji mogu umanjiti negativan utjecaj stresa 8 Kvaliteta ivota hrvatskih ratnih vojnih veterana 9 Drutveni imbenici: osjeaj pripadnosti, zajednitva i povezanosti, ukljuenost u drutvo 10 Hrvatski ratni vojni invalidi 11 Ratni stres i starenje 12 Branitelji i njihove obitelji tijekom i nakon rata 13. Sekundarna viktimizacija hrvatskih branitelja i uloga medija

    2.6.Vrste izvoenja nastave:

    predavanja X seminari i radionice

    vjebe on line u cijelosti mjeovito e-uenje terenska nastava

    samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

    2.7. Komentari:

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    15

    2.8. Obveze studenata Uvjeti za dobivanje potpisa na kraju semestra i polaganje predmeta jesu:

    redovito nazoenje na nastavi (prisutnost na najmanje 75% predavanja, odnosno 11 dolazaka od 15 predavanja) prijeen prag od 50% prolaznosti na oba kolokvija ili 50% zavrnog ispita

    2.9. Praenje rada studenata

    Pohaanje nastave DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE Eksperimentalni rad DA NE Istraivanje DA NE Usmeni ispit DA NE Esej DA NE Referat DA NE ostalo upisati) DA NE Kolokviji DA NE Seminarski rad DA NE (ostalo upisati) DA NE

    DA NE Praktini rad DA NE Broj bodova po ECTS (ukupno) 3.0

    2.10. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i/ili na drugi nain)

    Naslov Dostupnost u

    knjinici Dostupnost putem

    ostalih medija uurovi, S., Mikloui, I. i Kneevi, M. (2017). Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja Individualna i drutvena perspektiva. Zagreb: Biblioteka Studije. da

    2.11. Dopunska literatura (navesti naslov)

    Znanstveni radovi:

    Agaibi, C. E. i Wilson, J. P. (2005). Trauma, PTSD, and resilience: a review of the literature. Trauma Violence Abuse, 6(3), 195-216.

    Andrews, B., Brewin, C. R., Philpott, R. i Stewart, L. (2007). Delayed-onset posttraumatic stress disorder: a systematic review of the evidence. Americal Journal of Psychiatry, 164(9), 1319-1326.

    Andrews, B., Brewin, C. R., Stewart, L., Philpott, R. i Hejdenberg, J. (2009). Comparison of immediate-onset and delayed-onset posttraumatic stress disorder in military veterans. Journal of Abnormal Psychology, 118(4), 767-777.

    Antievi, V., Kardum, G. i Britvi, D. (2011). War Veterans' Quality of Life: The Impact of Lifetime Traumatic Experiences, Psychological and Physical Health-Related Characteristics. Drutvena istraivanja, 20(4), 1101-1118.

    Bra, M., Milunovi, V., Boban, M., Brajkovi, L., Benkovi, V., orevi, V. i Polaek, V. (2011). Quality of life in Croatian Homeland war (1991 -1995) veterans who suffer from post-traumatic stress disorder and chronic pain. Health and Quality of Life Outcomes, 9, 56.

    Hines, L. A., Sundin, J., Rona, R. J., Wessely, S. i Fear, N. T. (2014). Posttraumatic stress disorder post Iraq and Afghanistan: prevalence among military subgroups. Canadian Journal of Psychiatry, 59(9), 468-479.

    Jakovljevi, M., Brajkovi, L., Jaki, N., Lonar, M., Aukst Margeti, B. i Lasi, D. (2012). Posttraumatic stress disorder (PTSD) from different perspectives: a transdisciplinary integrative approach. Psychiatria Danubina, 24 (3): 246-255.

    Jaki, N., Aukst-Margeti, B., Marinko, D., Brajkovi, L., Lonar, M. i Jakovljevi, M. (2015). Temperament, character, and suicidality among Croatian War veterans with posttraumatic stress disorder. Psychiatria Danubina, 27(1), 60-63.

    Kneevi, M., Krupi, D., i uurovi, S. (2017). Emotional competence and combat-related PTSD symptoms in Croatian Homeland War Veterans. Drutvena istraivanja, 26(1), 1-18.

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    16

    Kneevi, M., Krupi, D., i uurovi, S. (2016). Coping strategies in war veterans 20 years after the exposure to extreme stress. Drutvena istraivanja, 25(3), 353-370.

    Komar, Z., Lonar, M., Vukui, H., Dijani Pla, I., Folnegovi-Groi, P., Groznica, I. i Henigsberg, H. (2010). Percepcija obolijevanja od PTSP-a kod hrvatskih branitelja. Medix (89/90), 3.

    McFarlane, A. C. (2010). The long-term costs of traumatic stress: intertwined physical and psychological consequences. World Psychiatry, 9(1), 3-10.

    Xue, C., Ge, Y., Tang, B. H., Liu, Y., Kang, P., Wang, M. i Zhang, L. L. (2015). A Meta-Analysis of Risk Factors for Combat-Related PTSD among Military Personnel and Veterans. Plos One, 10(3).

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    17

    Tablica 2. A Opis novog predmeta 1. OPE INFORMACIJE

    1.1.Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Andreja Braja ganec 1.6.Godina studija 1. i 2. godina diplomskog studija

    1.2.Naziv predmeta Psihologija u vrednovanju obrazovanja

    - hrvatska i meunarodna perspektiva 1.7.Bodovna vrijednost (ECTS)

    3

    1.3.Suradnici dr.sc. Natalija urkovi 1.8.Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 30P

    1.4.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

    Diplomski 1.9.Oekivani broj studenata na predmetu

    20

    1.5.Status predmeta Izborni 1.10.Razina primjene e-uenja (1, 2, 3

    razina), postotak izvoenja predmeta on line (maks. 20%)

    1

    2. OPIS PREDMETA

    2.1.Ciljevi predmeta Upoznati studente s kljunim pojmovima, konceptima i principima vanjskog vrednovanja. Prikazati i evaluirati sustave vrednovanja obrazovanja u Hrvatskoj, te usporediti s meunarodnim sustavima.

    2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

    Zavren preddiplomski studij psihologije.

    2.3.Ishodi uenja na razini programa kojima predmet pridonosi

    Kreirati temeljna i/ili primijenjena psihologijska istraivanja te konstruirati i metrijski vrednovati psihologijske mjerne instrumente. Odabrati prikladne istraivake metode i strategije za intervencije u skladu s obiljejima pripadnika razliitih drutvenih skupina i kultura te specifinostima njihovog okolinskog i drutvenog konteksta. Kreirati struna i znanstvena izvjea temeljena na empirijskim podacima uz koritenje znanstvene literature te odabrati primjerene naine obrade podataka i izvjetavanja o rezultatima istraivakog i strunog rada. Analizirati te, u kontekstu europskih i/ili svjetskih istraivanja predmetnog fenomena, interpretirati i vrednovati nalaze istovjetnih psihologijskih istraivanja provedenih u Hrvatskoj.

    2.4.Oekivani ishodi uenja na razini predmeta (4-10 ishoda uenja)

    Studenti e biti u stanju: 1. Razlikovati formativno i sumativno vrednovanje znanja te osmisliti hibridni model vrednovanja 2. Izraditi nacrt standardiziranog ispita znanja koji ukljuuje razradu zadataka prema ispitivanim ishodima uenja, sadraju i teini

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    18

    3. Interpretirati temeljne parametre rezultata standardiziranih ispita znanja koristei spoznaje iz klasinih i suvremenih teorija testova 4. Razlikovati koncepte i modele vrednovanja kola, nastavnika, ravnatelja i itavog obrazovnog sustava 5. Analizirati meunarodne standarde u provedbi vanjskoga vrednovanja obrazovanja i usporediti ih s hrvatskim iskustvima 6. Kritiki analizirati i usporediti rezultate hrvatskih i inozemnih istraivanja u podruju vrednovanja obrazovanja te obrazloiti meukulturalne slinosti i razlike.

    2.5.Sadraj predmeta detaljno razraen prema satnici nastave

    1. Uvodno predavanje 2. Vanjsko vrednovanje obrazovanja: oblici i metode 3. Test znanja kao najei oblik vanjskog vrednovanja; sumativni, formativni i hibridni modeli 4. Nacrt standardiziranog ispita znanja te uloga taksonomije obrazovnih ishoda u njihovoj izradi 5. Interpretacija rezultata standardiziranih ispita znanja 6. Osiguranje kvalitete provedbe ispita vanjskog vrednovanja meunarodne smjernice i hrvatska iskustva 7. Prilagodba ispitne tehnologije (pristupnici s posebnim potrebama, nacionalne manjine) i koncept pravednosti u provedbi ispita vanjskog vrednovanja 8. Meunarodna komparativna ispitivanja postignua u obrazovanja (TIMSS, PIRLS, ICILS) 9. Meunarodna komparativna ispitivanja kvalitete obrazovnih sustava (PISA, PIAC, TALIS) 10. Rezultati Republike Hrvatske u meunarodnim komparativnim ispitivanjima i njihovo znaenje 11. Vanjsko vrednovanje pojedinih sastavnica i obrazovnog sustava u cjelini 12. Vanjsko vrednovanje postignua i kola u Hrvatskoj 13. Modeli vanjskog vrednovanja u Europi i svijetu 14. Posjet Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja 15. Zakljuno predavanje

    2.6.Vrste izvoenja nastave:

    predavanja seminari i radionice vjebe on line u cijelosti mjeovito e-uenje terenska nastava

    samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad Posjet Nacionalnom centru za

    vanjsko vrednovanje obrazovanja (ostalo upisati)

    2.10. Komentari:

    2.7.Obveze studenata Studenti su obavezni redovito pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u diskusiji, grupnim i individualnim zadatcima.

    2.8.Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

    Pohaanje nastave 1 Istraivanje Praktini rad

    Eksperimentalni rad Referat 0.5 (Ostalo upisati)

    Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    19

    Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)

    Pismeni ispit 1.5 Projekt (Ostalo upisati)

    2.9.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu (ako postoji)

    Pohaanje nastave 25% Pismeni ispit i referat 75%

    2.10.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

    Naslov Dostupnost u

    knjinici

    Dostupnost putem ostalih

    medija urkovi, N., Elezovi, I. i Tretinjak, I. (ur.) (2015). Prikaz i analiza kljunih obiljeja provedbe dravne mature od 2010. do 2014. godine. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

    Internet

    Gjeri Robi, N. (2015). Projekt: Razvoj zavrnih ispita na kraju obrazovnih ciklusa. Struno izvjee. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

    Internet

    OECD (2013). Synergies for better learning: An international perspective on evaluation and assessment. OECD reviews of evaluation and asssessment in education. Paris: OECD Publishing.

    Internet

    The Association of Educational Assessment Europe (2012). European framework of standards for educational assessment 1.0. Rim: Edizioni Nuova Cultura

    Internet

    Vizek-Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-teti,V. i Miljkovi, D. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: VERN.

    da

    2.11.Dopunska literatura

    AERA, APA, NCME (2006). Standardi za pedagoko i psiholoko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap. Gronlund, N.E. (2003). Assessment of student achievement. Boston: Allyn & Bacon Publishing. Hambleton, R.K., Swaminathan, H. i Rogers, H.J. (1991). Fundamentals of Item response theory. Herman, J.L., Morris,L.L. i Fitz-Gibbon, C.T. (1987). Evaluators handbook. London: Sage. Simon, M., Ercikan, K. i Rousseau, M. (2013). Improving large-scale assessment in education. New York: Taylor & Francis Group

    2.12.Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

    Tijekom semestra vodit e se redovita evidencija pohaanja nastave. Studente e se poticati na aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu kroz diskusije te grupni i individualni rad. Provjera znanja obavit e se na temelju pismenog ispita i referata, a u kojima e se od njih traiti integracija i evaluacija nauenih sadraja. Krajem semestra studenti e evaluirati predmet i nastavnika.

    2.13.Ostalo (prema miljenju predlagatelja)

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    20

    Tablica 2. B Opis predmeta koji je nadopunjen i / ili izmijenjen 1. OPIS PREDMETA - OPE INFORMACIJE Prije promjene Poslije promjene

    1.1.Nositelj predmeta Doc. Dr. sc. Eva Anela Delale Doc. dr. sc. Eva Anela Delale

    1.2.Naziv predmeta Razvoj u drutvenom kontekstu Razvoj u drutvenom kontekstu

    1.3.Suradnici ---

    1.4.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, struni)

    Diplomski Diplomski

    1.5.Status predmeta Obvezni Obvezni

    1.6.Godina studija 5 5

    1.7.Broj bodova po ECTS sustavu

    4 4

    1.8.Nain izvoenja nastave (broj sati P + V + S + e-uenje)

    2+1+0+0 2+1+0+0

    1.9.Oekivani broj studenata na predmetu

    52 50

    1.10.Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja predmeta on line (maksimalno 20%)

    / 1

    2. OPIS PREDMETA

    2.1.Ciljevi predmeta

    Sadraj kolegija omoguuje studentima interpretiranje ljudskog ponaanja koristei multidimenzionalni pristup. Studenti e ocijeniti i vrednovati suvremena istraivanja u okviru bioekolokog pristupa o utjecaju fizike okoline, kulture, drutvenih institucija, zajednica, obitelji i vrnjaka na razvoj djece

    Sadraj kolegija omoguuje studentima interpretiranje ljudskog ponaanja koristei multidimenzionalni pristup. Studenti e ocijeniti i vrednovati suvremena istraivanja u okviru bioekolokog pristupa o utjecaju fizike okoline, kulture, drutvenih institucija, zajednica, obitelji i vrnjaka na razvoj djece i mladih uvaavajui individualna

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    21

    i mladih uvaavajui individualna obiljeja pojedinaca i njihovu neposrednu i posrednu interakciju s razliitim razinama ekolokih sustava. Kroz kritiku analizu razliitih teorija i istraivanja studenti e moi ocijeniti sloenost i raznolikost ivotnih iskustva osoba i drutvenih skupina u odnosu na drutveni kontekst i okolinu u kojoj ive. Studenti e razlikovati povoljne od nepovoljnih utjecaja mikrosustava, mezosustava, egzosustava i makrosustava na roditeljstvo i razvoj djece i mladih. Studenti e analizirati aktivnosti djece i mladih u razliitim mikrosustavima, njihove prijelaze iz jednog ekolokog konteksta u drugi i kvalitetu veza meu njihovim mikrosustavima. Kroz samostalan i timski rad i rasprave tijekom seminara o drutveno relevantnim temama studenti e preispitivati vlastita stajalita i stei bolji uvid u vlastite vrednote i stavove. Po zavretku kolegija studenti e poveati svoje sposobnosti za sudjelovanje u interdisciplinarnom i timskom radu u cilju planiranja programa i intervencija kojima se potie pozitivan razvoj djece i mladih.

    obiljeja pojedinaca i njihovu neposrednu i posrednu interakciju s razliitim razinama ekolokih sustava. Kroz kritiku analizu razliitih teorija i istraivanja studenti e moi ocijeniti sloenost i raznolikost ivotnih iskustva osoba i drutvenih skupina u odnosu na drutveni kontekst i okolinu u kojoj ive. Studenti e razlikovati povoljne od nepovoljnih utjecaja mikrosustava, mezosustava, egzosustava i makrosustava na roditeljstvo i razvoj djece i mladih. Studenti e analizirati aktivnosti djece i mladih u razliitim mikrosustavima, njihove prijelaze iz jednog ekolokog konteksta u drugi i kvalitetu veza meu njihovim mikrosustavima. Kroz samostalan i timski rad i rasprave tijekom seminara o drutveno relevantnim temama studenti e preispitivati vlastita stajalita i stei bolji uvid u vlastite vrednote i stavove. Po zavretku kolegija studenti e poveati svoje sposobnosti za sudjelovanje u interdisciplinarnom i timskom radu u cilju planiranja programa i intervencija kojima se potie pozitivan razvoj djece i mladih.

    2.2.Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

    Zavrena etvrta godina preddiplomskog studija psihologije, poznavanje glavnih teorija i metoda razvojne psihologije i inferencijalne statistike.

    Zavrena etvrta godina preddiplomskog studija psihologije, poznavanje glavnih teorija i metoda razvojne psihologije i inferencijalne statistike.

    2.3.Ishodi uenja na razini programa kojima predmet pridonosi

    Studenti e:

    6.vrednovati utjecaj drutvenog konteksta i drutvenih promjena na ljudski razvoj i ponaanje pojedinaca, grupa i sustava; 2.vrednovati razliite teorije, paradigme i metodoloke pristupe u psihologiji pri planiranju procjene i intervencija s pojedincima, grupama i organizacijama; 10.odabrati prikladne istraivake metode i strategije za intervencije u skladu s obiljejima pripadnika razliitih drutvenih skupina i kultura te specifinostima njihovog okolinskog i drutvenog konteksta.

    Studenti e:

    6.vrednovati utjecaj drutvenog konteksta i drutvenih promjena na ljudski razvoj i ponaanje pojedinaca, grupa i sustava; 2.vrednovati razliite teorije, paradigme i metodoloke pristupe u psihologiji pri planiranju procjene i intervencija s pojedincima, grupama i organizacijama; 10.odabrati prikladne istraivake metode i strategije za intervencije u skladu s obiljejima pripadnika razliitih drutvenih skupina i kultura te specifinostima njihovog okolinskog i drutvenog konteksta. 20. analizirati te u kontekstu europskih i/ili svjetskih istraivanja

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    22

    predmetnog fenomena, interpretirati i vrednovati nalaze istovjetnih psihologijskih istraivanja provedenih u Hrvatskoj.

    2.4.Oekivani ishodi uenja na razini predmeta (3-10 ishoda uenja)

    Po zavretku kolegija studenti e: razumjeti glavne koncepte i propozicije bioekoloke teorije ljudskog razvoja; evaluirati paradigme istraivanja u razvojnoj psihologiji s

    obzirom na to omoguuju li zakljuke o utjecaju meusobnog djelovanja obiljeja osobe i razliitih razina okolinskog konteksta na razvoj pojedinca;

    evaluirati znaenje i manifestacije vrijednosnih implikacija laikih i strunih teorija o djejem razvoju te njihovog utjecaja na mikro i makro razini;

    procijeniti uinke makro i egzosustava sustava na funkcioniranje i mogunosti razvoja siromanih i socijalno iskljuenih obitelji, djece i mladih, kao i ostalih ranjivih i marginaliziranih drutvenih skupina;

    razumjeti roditeljstvo u okviru razliitih kultura i u razliitim socioekonomskim uvjetima;

    predloiti najbolje naine rjeavanja sukoba radnih i obiteljskih uloga;

    razumjeti glavne demografske, ekonomske i drutvene promjene u suvremenom drutvu koje utjeu na ivot mladih na prijelazu u odraslu dob;

    ocijeniti koliko se rezultati istraivanja razvoja djece i mladih u drugim kulturama mogu dovesti u vezu s hrvatkim drutvenim kontekstom i predlagati intervencije u cilju poticanja pozitivnog razvoja;

    razviti etiku osjetljivost za rad s ljudima i suradnju sa strunjacima izvan vlastitog drutvenog konteksta.

    Po zavretku kolegija studenti e: razumjeti glavne koncepte i propozicije bioekoloke teorije ljudskog razvoja; evaluirati paradigme istraivanja u razvojnoj psihologiji s

    obzirom na to omoguuju li zakljuke o utjecaju meusobnog djelovanja obiljeja osobe i razliitih razina okolinskog konteksta na razvoj pojedinca;

    evaluirati znaenje i manifestacije vrijednosnih implikacija laikih i strunih teorija o djejem razvoju te njihovog utjecaja na mikro i makro razini;

    procijeniti uinke makro i egzosustava sustava na funkcioniranje i mogunosti razvoja siromanih i socijalno iskljuenih obitelji, djece i mladih, kao i ostalih ranjivih i marginaliziranih drutvenih skupina;

    razumjeti roditeljstvo u okviru razliitih kultura i u razliitim socioekonomskim uvjetima i predloiti najbolje naine rjeavanja sukoba radnih i obiteljskih uloga;

    razumjeti glavne demografske, ekonomske i drutvene promjene u suvremenom drutvu koje utjeu na ivot mladih na prijelazu u odraslu dob;

    kritiki analizirati i usporediti koliko se rezultati istraivanja razvoja djece i mladih u hrvatskom drutvenom kontekstu mogu dovesti u vezu s rezultatima inozemnih istraivanja razvoja te obrazloiti meukulturalne slinosti i razlike

    razviti etiku osjetljivost za rad s ljudima i suradnju sa strunjacima izvan vlastitog drutvenog konteksta te predlagati intervencije u cilju poticanja pozitivnog razvoja

    2.5.Sadraj predmeta

    1. Primijenjena razvojna znanost: odreenje nove discipline, cilj i podruja rada 2. Urie Bronfenbrenner: ekoloki pristup izuavanju ljudskog razvoja i kritika dosadanjih istraivanja 3. Istraivake paradigme u prouavanju ljudskog razvoja: kategorijalno-teorijski modeli, procesni modeli i modeli kronosustava

    1. Primijenjena razvojna znanost: odreenje nove discipline, cilj i podruja rada 2. Urie Bronfenbrenner: ekoloki pristup izuavanju ljudskog razvoja i kritika dosadanjih istraivanja 3. Bioekoloki model ljudskog razvoja: razvojni procesi, obiljeja osobe, razliite razine okolinskog konteksta i utjecaj kronosustava 4. Propozicije bioekolokog modela ljudskog razvoja, kontekst za

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    23

    4. Bioekoloki model ljudskog razvoja: razvojni procesi, obiljeja osobe, razliite razine okolinskog konteksta i utjecaj kronosustava 5. Propozicije bioekolokog modela ljudskog razvoja, kontekst za pozitivan razvoj i razvojni ishodi 6. Kultura i roditeljstvo: roditeljske etnoteorije i odgojni postupci 7. Obitelj i rad: utjecaj egzosustava na odgoj djece 8. Zaposlenost roditelja i roditeljstvo 9. Socioekonomski status i siromatvo: uinci na roditeljstvo i

    djeji razvoj, metodoloka i etika razmatranja 10. Utjecaj susjedstva i ue zajednice na djecu i njihove obitelji:

    rizini i zatitni initelji razvoja, otpornost i suoavanje, programi intervencija

    11. Mladi u 21. stoljeu: postadolescencija, drutvene promjene i odrastanje u suvremenom drutvu - izazovi i potekoe 12. Obitelj u suvremenom drutvu: promjene, izazovi i uloga u razvoju djece i mladih 13. Prijateljstvo, vrnjake skupine i subkulture kao kontekst odrastanja 14. Mladi i rad: izazovi prijelaza u svijet rada 15. Slobodno vrijeme, mediji i nove tehnologije: pozitivni i negativni uinci na djecu i mlade

    pozitivan razvoj i razvojni ishodi 5. Kultura i roditeljstvo: roditeljske etnoteorije i odgojni postupci 6. Obitelj i rad: utjecaj egzosustava na odgoj djece, zaposlenost roditelja i roditeljstvo 7. Socioekonomski status i siromatvo: uinci na roditeljstvo i djeji

    razvoj, metodoloka i etika razmatranja 8. Utjecaj susjedstva i ue zajednice na djecu i njihove obitelji: rizini i zatitni initelji razvoja, otpornost i suoavanje, programi intervencija 9. Mladi u 21. stoljeu: postadolescencija, drutvene promjene i odrastanje u suvremenom drutvu - izazovi i potekoe 10. Obitelj u suvremenom drutvu: promjene, izazovi i uloga u razvoju djece i mladih 11. Prijateljstvo, vrnjake skupine i subkulture kao kontekst odrastanja 12. Europska istraivanja o zloupotrebi sredstava ovisnosti i zdravstvenom ponaanju uenika, trendovi u Hrvatskoj i usporedba s inozemnim istraivanjima 13. Zatita prava i interesa djece u Hrvatskoj i u svijetu, Konvencija o pravima djeteta i drugi meunarodni dokumenti kojima se ureuju pitanja od znaaja za djecu 14. Mladi i rad: izazovi prijelaza u svijet rada 15. Slobodno vrijeme, mediji i nove tehnologije: pozitivni i negativni uinci na djecu i mlade

    2.6. Vrste izvoenja nastave: predavanja seminari i radionice vjebe on line u cijelosti mjeovito e-uenje terenska nastava

    samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

    predavanja seminari i radionice vjebe on line u cijelosti mjeovito e-uenje terenska nastava

    samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

    2.7. Komentari

    2.8. Obaveze studenata Obveze studenata su pohaanje seminara (dozvoljena su maksimalno tri izostanka tijekom semestra), pohaanje predavanja (obvezno je prisustvovati na minimalno 50%

    Obveze studenata su pohaanje seminara (dozvoljena su maksimalno tri izostanka tijekom semestra), pohaanje predavanja (obvezno je prisustvovati na minimalno 50% predavanja) i izrada

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    24

    predavanja) i izrada seminarskog rada. seminarskog rada. 2.9. Praenje rada studenata Pohaanje

    nastave DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE

    Pohaanje nastave

    DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE

    Eksperimentalni rad DA NE Istraivanje DA NE

    Usmeni ispit DA NE

    Eksperimentalni rad DA NE Istraivanje DA NE

    Usmeni ispit DA NE

    Esej DA NE Referat DA NE ostalo upisati) DA NE Esej DA NE Referat DA NE ostalo upisati) DA NE

    Kolokviji DA NE Seminarski rad DA NE (ostalo upisati) DA NE Kolokviji

    DA NE Seminarski rad DA NE (ostalo upisati) DA NE

    Praktini rad

    DA NE

    Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

    Praktini rad DA NE

    Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

    2.10. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i / ili na drugi nain) koja se uvodi ili koja se ukida

    Naslov Dostupnost u knjinici

    Dostupnost putem ostalih

    medija Naslov Dostupnost u knjinici

    Dostupnost putem ostalih

    medija

    Raboteg-ari, Z. (2010). Razvoj u drutvenom

    kontekstu. Skripta za studente. Zagreb: Hrvatski studiji. (S)

    Dostupno u fotokopirnici

    Hrvatskih studija.

    Berk, L. (2007). Psihologija

    cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap (Bronfenbrennerov model).

    DA

    Znanstveni radovi i istraivaka izvjea relevantna za odreene teme seminarskih radova. (G)

    Online baze podataka i znanstveni asopisi.

    Bai, J. (2012). Prevencija poremeaja u ponaanju u koli. U Vladovi, S. (ur.) Zatita prava i interesa djece s

    problemima u

    ponaanju. Zagreb: Pravobranitelj za djecu, 9-22.

    DA

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    25

    Klarin, M. (2006). Razvoj djece u

    socijalnom kontekstu. Jastrebarsko. Naklada Slap. Poglavlja: 1.5. Obitelj kao sustav, 38-43; 1.6. Rastava braka 43-54; 3. Razvoj u predkolskom kontekstu, 83-101; Pokuaj novih tumaenja uloge osnovnih faktora razvoja, 115-122.

    DA

    Konvencija o pravima djeteta

    DA

    uur, Z i Kleteki, M. (2015). Utjecaj siromatva u ranom djetinjstvu i mjerenje djeje dobrobiti. U Z. uur, M. Kleteki-Radovi, O. Drui Ljubotina i Z. Babi. Siromatvo i dobrobit

    djece predkolske dobi

    u RH (str. 4-14). Zagreb: UNICEF.

    DA

    Prezentacije nastavnika (2017./2018.)

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    26

    Znanstveni radovi i istraivaka izvjea relevantna za odreene teme seminarskih radova. (G)

    Online baze podataka i znanstveni asopisi.

    2.11. Dopunska literatura Ben-Arieh, A., Hevener Kaufman, N., Bowers Andrews, A., Goerge, R., Joo Lee, B., Aber, L. (2001). Measuring and monitoring children's well-being. Dordrecht: Kluwer Academic Publishers. (G) Bolger, N., Caspi, A., Downey, G., Moorehouse, M. (eds.) (1988). Persons in context: Developmental processes. New York: Cambridge University Press. (G) Brofenbrenner, U. (1979). The ecology of human development: Experiments by nature and design. Cambridge, MA: Harvard University Press. (G) Bronfenbrenner, U. (2005). Making human beings human: Bioecological perspectives on human development. London: Sage Publications. (G) Brown, B. B., Larson, W.W., Saraswathi, T.S. (eds.).The world's youth: Adolescence in eight regions of the globe. Cambridge: Cambridge University Press. (G) udina, M., Obradovi, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing-Tehnika knjiga. (G) Iliin, V., Marinovi Bobinac, A. i Radin, F. (ur.) (2001). Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom ivotu djece. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei i IDIZ. (G) Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu: roditelji, vrnjaci, uitelji kontekst razvoja djeteta. Jastrebarsko: Naklada Slap. (G) Larson, R., Brown; B.B., Mortimer, J. (eds). Adolescents preparation for the future: Perils and promise. Malden, MA: Blackwell Publishing. (G) Lerner, R. Jacobs, F., Wertlieb, D. (eds.) (2005). Applied developmental science. Thousand Oaks, CA: Sage Publications. (G)

    Ajdukovi, M. Rimac, I., Rajter, M. i Suac, N. (2013). Epidemioloko istraivanje prevalencije i incidencije nasilja nad djecom u obitelji u hrvatskoj. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 19(3),367-412. Ben-Arieh, A., Hevener Kaufman, N., Bowers Andrews, A., Goerge, R., Joo Lee, B., Aber, L. (2001). Measuring and monitoring children's well-being. Dordrecht: Kluwer Academic Publishers. Bolger, N., Caspi, A., Downey, G., Moorehouse, M. (eds.) (1988). Persons in context: Developmental processes. New York: Cambridge University Press. Braja-ganec, A., Lopii, J., Penezi, Z. (ur.) (2104). Psiholoki aspekti suvremene obitelji braka i partnerstva. Naklada Slap: Hrvatsko psiholoko drutvo. Brofenbrenner, U. (1979). The ecology of human development: Experiments by nature and design. Cambridge, MA: Harvard University Press. Bronfenbrenner, U. (2005). Making human beings human: Bioecological perspectives on human development. London: Sage Publications. Brown, B. B., Larson, W.W., Saraswathi, T.S. (eds.).The world's youth: Adolescence in eight regions of the globe. Cambridge: Cambridge University Press. udina-Obradovi, M. i Obradovi, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing - Tehnika knjiga d.d. Iliin, V., Marinovi Bobinac, A. i Radin, F. (ur.) (2001). Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom ivotu djece. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei i IDIZ.

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    27

    Luster, T., Okagaki, L. (eds.) (2005). Parenting: An ecological perspective. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. (G) Mortimer, J:T:, Larson, R.W. (eds.) (2002). The changing adolescent experience: Societal trends and transition to adulthood. Cambridge, UK: Cambridge University Press. (G) Raboteg-ari, Z., Rogi, I. (2002). Daleki ivot, bliski rub: kvaliteta ivota i ivotni planovi mladih na podrujima posebne dravne skrbi. Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar i Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. (G) Raboteg-ari, Z., Penik, N., Josipovi, V. (2003). Jednoroditeljske obitelji: osobni doivljaj i stavovi okoline. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. (G) Raboteg-ari, Z. (2004). Childrens welfare in the context of social and economic changes in Croatia. U A.-M. Jensen, A. Ben-Arieh, C. Conti, D. Kutsar, N. Ghiolla Phdraig i H. Warming Nielsen (eds). Children's welfare in ageing Europe: Vol.2. (str. 527-590). Trondheim: Norwegian Centre for Child Research, Norwegian University of Science and Technology. (G) uur, Z. (2001). Siromatvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Zagreb: Pravni fakultet. (G)

    Delale, E.A. (2015). Kako je subjektivni doivljaj roditeljstva povezan s ponaanjem roditelja i najboljim interesom djeteta? U. I. Milas Klari i E. Radmilo. Zatita najboljeg interesa djeteta. Zbornik priopenja s Godinje konferencije i Tematskog sastanka Mree

    pravobranitelja za djecu Jugoistone Europe (str. 48-60). Zagreb: Pravobranitelj za djecu. Kovacs-Cerovic, T., Vizek-Vidovic, V. i Powell, S. (2010). Parent participation in the life of schools in South East Europe. Ljubljana: CESP. Lackovi-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.Larson, R., Brown; B.B., Mortimer, J. (eds). Adolescents preparation for the future: Perils and promise. Malden, MA: Blackwell Publishing.Lerner, R. Jacobs, F., Wertlieb, D. (eds.) (2005). Applied developmental science. Thousand Oaks, CA: Sage Publications. Luster, T., Okagaki, L. (eds.) (2005). Parenting: An ecological perspective. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. Mortimer, J:T:, Larson, R.W. (eds.) (2002). The changing adolescent experience: Societal trends and transition to adulthood. Cambridge, UK: Cambridge University Press. Osmak Franji, D. (2010). (ur.) Djeca i konfliktni razvodi. Zbornik priopenja s Godinje konferencije mree pravobranitelja za djecu

    Jugoistone Europe i strunih rasprava Pravobranitelja za djecu RH. Zagreb: Pravobranitelj za djecu. Penik, N. (2003). Meugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko: Naklada Slap. Penik, N. i Toki, A. (2011). Roditelji i djeca na pragu adolescencije: pogled iz tri kuta, izazovi i podrka. Zagreb: Ministarstvo obitelji branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Pregrad, J. (2010). Knjiica za roditelje: Program prevencije vrnjakog zlostavljanja Za sigurno i poticajno okruenje u

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    28

    kolama. Zagreb: UNICEF. Raboteg-ari, Z. (2010). Razvoj u drutvenom kontekstu. Skripta za studente. Zagreb: Hrvatski studiji. Raboteg-ari, Z. (2004). Childrens welfare in the context of social and economic changes in Croatia. U A.-M. Jensen, A. Ben-Arieh, C. Conti, D. Kutsar, N. Ghiolla Phdraig i H. Warming Nielsen (eds). Children's welfare in ageing Europe: Vol.2. (str. 527-590). Trondheim: Norwegian Centre for Child Research, Norwegian University of Science and Technology. Raboteg-ari, Z., Penik, N., Josipovi, V. (2003). Jednoroditeljske obitelji: osobni doivljaj i stavovi okoline. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. Raboteg-ari, Z., Rogi, I. (2002). Daleki ivot, bliski rub: kvaliteta ivota i ivotni planovi mladih na podrujima posebne dravne

    skrbi. Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar i Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. uur, Z. (2001). Siromatvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Zagreb: Pravni fakultet. uur, Z., Kleteki Radovi, M., Drui Ljubotina, O. i Babi, Z. Siromatvo i dobrobit djece predkolske dobi u RH. Zagreb: UNICEF. Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2005). Djeja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

    Vizek Vidovi, V. i teti Vlahovi, V. (2007). Modeli uenja odraslih i profesionalni razvoj. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada,

    14(2), 283-310.

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    29

    Tablica 2. B Opis predmeta koji je nadopunjen i / ili izmijenjen 1. OPIS PREDMETA - OPE INFORMACIJE Prije promjene Poslije promjene 1.1.Nositelj predmeta Goran Milas Zoran Komar 1.2.Naziv predmeta Vojna psihologija Vojna i poratna psihologija hrvatska i meunarodna iskustva 1.3.Suradnici Zoran Komar - 1.4.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, struni)

    diplomski diplomski

    1.5.Status predmeta izborni izborni 1.6.Godina studija Prva i druga godina diplomskog studija 1.7.Broj bodova po ECTS sustavu

    3 3

    1.8.Nain izvoenja nastave (broj sati P + V + S + e-uenje)

    30P+0S+0V + 0 e-uenje

    1.9.Oekivani broj studenata na predmetu

    25-30

    1.10.Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja predmeta on line (maksimalno 20%)

    1

    2. OPIS PREDMETA

    2.1.Ciljevi predmeta

    Omoguiti studentima stjecanje ireg uvida u psiholoke aspekte ratovanja i psiho-socijalne posljedice sudjelovanja u ratu. Utvrditi znaaj psihologijskih spoznaja i uloge psihologa u prijeratnim, ratnim i poslijeratnim razdobljima.

    2.2.Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su

    Poznavati glavne pravce i podruja primijenjene psihologije. Znati koristiti osnovne statistike metode. Znati pretraivati baze s literaturnim podacima.

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    30

    potrebne za predmet

    2.3.Ishodi uenja na razini programa kojima predmet pridonosi

    1.Kritiki prosuivati strunu i znanstvenu literaturu iz psihologije i srodnih disciplina te kreirati nove znanstvene spoznaje 2.Odabrati prikladne istraivake metode i strategije za intervencije u skladu s obiljejima pripadnika razliitih drutvenih skupina i kultura te specifinostima njihovog okolinskog i drutvenog konteksta 3.Kritiki prosuivati ishode i posljedice vlastitog strunog rada, kao i vlastite profesionalne kompetencije, znanja i vjetine u skladu s promjenama i standardima profesije te nacionalnim i europskim regulativama 4.Podrati suradnju u interdisciplinarnom timskom radu te kreirati konstruktivne profesionalne odnose sa strunjacima suradnikih disciplina 5. Analizirati te, u kontekstu europskih i/ili svjetskih istraivanja predmetnog fenomena, interpretirati i vrednovati nalaze istovjetnih psihologijskih istraivanja provedenih u Hrvatskoj

    2.4.Oekivani ishodi uenja na razini predmeta (3-10 ishoda uenja)

    - obrazloiti psiholoke aspekte rata i poratnog perioda - identificirati temeljne zadae i prakse vojne psihologije - razlikovati etiki (i zakonski) prihvatljive i neprihvatljive oblike

    ponaanja u ratu - ralaniti ope i posebne oblike psiholoke pripreme i praenja

    psihike spremnosti za bojna djelovanja - kritiki prosuivati utjecaj razliitih oblika psiholokih operacija i

    psiholokog rata - primijeniti usvojene tehnike psiholokog rastereenja i redukcije stresa

    u ratnim i mirnodopskim uvjetima - kritiki vrjednovati politike i prakse psiho-socijalne skrbi za ratne

    veterane i stradalnike - kritiki analizirati i usporediti rezultate hrvatskih i inozemnih istraivanja

    u podruju vojne i poratne psihologije te obrazloiti meukulturalne slinosti i razlike

    2.5.Sadraj predmeta 1.Uvodno fenomen ratovanja i povijesni razvitak vojne psihologije u svijetu i u Hrvatskoj. Temeljne zadae vojnih psihologa. 1. Uvodno fenomen ratovanja i povijesni razvitak vojne psihologije u

    svijetu i u Hrvatskoj. Temeljne zadae vojnih psihologa.

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    31

    2. Posebnosti rada vojnih psihologa u pojedinim vojnim granama u kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu, ratnoj mornarici i specijalnim postrojbama.

    3. Vojnopsihologijska selekcija i klasifikacija 4.Tjeskobnost, strah, panika u ratu. 5. Posebne psiholoke pripreme vojnika za zarobljavanje i 6. Prevencija i ublaavanje posljedica bojnog stresa. 7. Stvaranje i razvoj vojnih skupina. 8. Opaanje i mjerenje psihike bojne spremnosti. 9. Posebni oblici djelovanja: psiholoke operacije ( PSYOP) i

    psiholoki rat. 10. Rat glasinama. 11. Opravdano i neopravdano agresivno i nasilno ponaanje u ratu. 12. Psihologija terorizma. 13. Pojave herojstva u ratu 14. Zapovjedniko ponaanje 15.Psihosocijalni problemi i skrb za ratne stradalnika

    2. Posebnosti rada vojnih psihologa u pojedinim vojnim granama u kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu, ratnoj mornarici i specijalnim postrojbama.

    3. Ope i posebne psiholoke pripreme vojnika. Tjeskobnost, strah, panika u ratu.

    4. Posebne psiholoke pripreme vojnika za zarobljavanje i ponaanje u zarobljenitvu.

    5. Operacionalna psihologija. Tehnike i metode ispitivanja zarobljenika. 6. Prevencija i ublaavanje posljedica bojnog stresa. Tehnike oputanja i

    psiholokog rastereenja. 7. Stvaranje i razvoj vojnih skupina - hrvatska i meunarodna iskustva. 8. Opaanje i mjerenje psihike bojne spremnosti. 9. Posebni oblici djelovanja: psiholoke operacije ( PSYOP) i psiholoki

    rat. Rat glasinama. 10. Opravdano i neopravdano agresivno i nasilno ponaanje u ratu.

    Ratna etika i ratni zloini. 11. Psihologija terorizma. 12. Povratak vojnika iz rata i psihosocijalna obiljeja poraa - hrvatska i

    meunarodna iskustva. 13. Posttraumatski stresni poremeaj (PTSP) kod ratnih veterana.

    Sekundarna viktimizacija i transgeneracijski prijenos traume, 14. Pojava samoubojstava u veteranskoj populaciji uzroci, posljedice i

    mogunosti preventivnog djelovanja. 15. Integralni sustav skrbi za ratne stradalnike.

    2.6. Vrste izvoenja nastave:

    X predavanja seminari i radionice vjebe on line u cijelosti mjeovito e-uenje terenska nastava

    samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

    X predavanja seminari i radionice vjebe on line u cijelosti mjeovito e-uenje terenska nastava

    samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

    2.7. Komentari

    2.8. Obaveze studenata

    Redovito pohaanje nastave, aktivno sudjelovanje na predavanjima, polaganje pismenog i usmenog ispita.

    2.9. Praenje rada studenata

    Pohaanje nastave

    DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit

    DA NE Pohaanje nastave

    DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit

    DA

    Eksperimentalni DA NE Istraivanje DA NE Usmeni DA NE Eksperimentalni NE Istraivanje DA NE Usmeni DA

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    32

    rad ispit rad ispit

    Esej DA NE Referat DA NE ostalo upisati) DA NE Esej NE Referat DA NE

    ostalo upisati) NE

    Kolokviji DA NE Seminarski rad DA NE (ostalo upisati) DA NE Kolokviji NE

    Seminarski rad DA NE

    (ostalo upisati) NE

    Praktini rad DA NE

    Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

    Praktini rad DA NE

    Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

    3

    2.10. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i / ili na drugi nain) koja se uvodi ili koja se ukida

    Naslov Dostupnost u knjinici Dostupnost putem

    ostalih medija Naslov Dostupnost u knjinici

    Dostupnost putem ostalih medija

    Komar, Z., Pavlina, .

    (ur.), (2000).Vojna

    psihologija knjiga prva,

    Zagreb, MORH, Uprava

    za nakladnitvo.

    Da Komar, Z. (2017), Vojna psihologija skripta za studente

    - da

    Komar, Z., Pavlina, .

    (ur.), (2003).Vojna

    psihologija knjiga

    duga, Zagreb, MORH,

    Uprava za nakladnitvo.

    Da Komar, Z., Pavlina, . (ur.), (2000).Vojna psihologija knjiga prva, Zagreb, MORH, Uprava za nakladnitvo.

    da -

    Komar, Z., Pavlina, .

    (ur.), (2004).Vojna

    psihologija knjiga

    trea, Zagreb, MORH,

    Da Komar, Z., Pavlina, . (ur.), (2003).Vojna psihologija knjiga duga, Zagreb, MORH, Uprava za nakladnitvo.

    da

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    33

    Uprava za nakladnitvo.

    Komar, Z., Pavlina, . (ur.), (2004).Vojna psihologija knjiga trea, Zagreb, MORH, Uprava za nakladnitvo.

    da

    Komar, Z., Koi, E., (2015). Samoubojstva hrvatskih

    branitelja u Zagrebu i

    Hrvatskoj, Zagreb, Gradski ured za branitelje Grada Zagreba

    da

    2.11. Dopunska literatura

    Gal., R., Mangelsdorf, A.D. (ur), (1991).Handbook of Military Psychology. New York: J. Wiley & Sons,

    - Solomon, Z., (1993).Combat stress reactions: the enduring toll of war, New York & London, Plenum Press.

    - Von Clausewitz, K., (1997).O ratu, Zagreb, MORH. - Laurence J. H., Matthews M. D. (ur.) (2014). The Oxford Handbook

    of Military Psychology, Oxford, Oxford University Press. - Rehak, D., (2000). Putevima pakla kroz srpske koncentracijske

    logore 1991 u 21. stoljee, Zagreb, Hrvatsko drutvo logoraa srpskih koncentracijskih logora.

    - Grossman, D., (1995).On killing: The psychological cost of learning to kill in war and society, Boston, Back Bay Books.

    - Holmes, R., (1981). Acts of war: the behavior of men in battle, New York, Free Press.

    - Honig, J.W., Both, N., (1997). Srebrenica, kronika ratnog zloina, Sarajevo, Ljiljan.

    - Lonar, M., Henigsberg, N. (ur.), (2007), Psihike posljedice traume, Zagreb, Medicinska naklada.

    - Foy, D., (1994).Lijeenje posttraumatskog stresnog poremeaja: kognitivno bihevioralni postupci, Jastrebarsko, Naklada Slap,

    - Gabriel, R., (1991). Nema vie heroja - ludilo i psihijatrija u ratu, Zagreb, Alfa.

    - Gal., R., Mangelsdorf, A.D. (ur), (1991).Handbook of Military Psychology. New York: J. Wiley & Sons,

    - Solomon, Z., (1993).Combat stress reactions: the enduring toll of war, New York & London, Plenum Press.

    - Von Clausewitz, K., (1997).O ratu, Zagreb, MORH. - Laurence J. H., Matthews M. D. (ur.) (2014). The Oxford Handbook of

    Military Psychology, Oxford, Oxford University Press. - Rehak, D., (2000). Putevima pakla kroz srpske koncentracijske logore

    1991 u 21. stoljee, Zagreb, Hrvatsko drutvo logoraa srpskih koncentracijskih logora.

    - Grossman, D., (1995).On killing: The psychological cost of learning to kill in war and society, Boston, Back Bay Books.

    - Holmes, R., (1981). Acts of war: the behavior of men in battle, New York, Free Press.

    - Honig, J.W., Both, N., (1997). Srebrenica, kronika ratnog zloina, Sarajevo, Ljiljan.

    - Lonar, M., Henigsberg, N. (ur.), (2007), Psihike posljedice traume, Zagreb, Medicinska naklada.

    - Foy, D., (1994).Lijeenje posttraumatskog stresnog poremeaja: kognitivno bihevioralni postupci, Jastrebarsko, Naklada Slap,

    - Gabriel, R., (1991). Nema vie heroja - ludilo i psihijatrija u ratu, Zagreb, Alfa.

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    34

    Tablica 3. Plan studijskoga programa prema dopusnici/ upisniku ili Potvrdi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH nakon provedene reakreditacije ili dopisu Odbora za upravljanje kvalitetom SuZg (P- predavanje, S seminar, V vjebe, T terenska nastava)

    STATUS PREDMETA

    IFRA PREDMETA NAZIV PREDMETA

    Od n do x

    semestra

    UKUPNO SATI Broj bodova po

    ECTS sustavu

    P S V T

    OBVEZNI PREDMETI

    130561 Klinika psihodijagnostika 1 30 0 30 4

    57110 Kognitivna psihologija 1 30 15 0 4

    57111 Psihologija linosti 1 30 15 0 4

    53867 Psihologija ponaanja u organizaciji 1 30 15 0 4

    53873 Regresijska analiza 1 30 0 15 4

    57109 Socijalna spoznaja i percepcija 1 30 0 15 4

    57113 Faktorska analiza 2 30 0 15 4

    130563 Grupni procesi i utjecaji 2 30 15 0 4

    53876 Izrada psihologijskog istraivanja 2 30 15 0 4

    53870 Psihologija obrazovanja 2 30 15 0 4

    53871 Psihoterapijski pravci 2 30 15 0 4

    57115 Teorija psihologijskih testova 2 30 0 15 4

    126009 Izrada diplomskoga rada 3 0 0 0 2

    53879 Kliniki intervju 3 0 0 30 2

    53872 Psiholoko savjetovanje 3 30 15 0 4

    53863 Razvoj u drutvenom kontekstu 3 30 15 0 4

    53878 Vjetine psihologijskog testiranja 3 0 0 30 2

    53869 Zdravstvena psihologija 3 30 15 0 4

    126008 Izrada diplomskog rada 4 0 0 0 18

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    35

    Ukupno obvezni predmeti: 84

    IZBORNI PREDMETI

    4388 min. 21 - max. 24

    ECTS

    IZBORNI U STRUCI

    53810 Dijagnostiki kriteriji u klinikoj praksi 1,3 15 15 0 3

    53786 Forenzika psihologija 1,3 30 0 0 3

    53826 Neuropsihologijska rehabilitacija 1,3 15 15 0 3

    53791 Politika psihologija 1,3 30 0 0 3

    53801 Primijenjena razvojna psihologija 1,3 30 0 0 3

    53806 Vojna psihologija 1,3 30 0 0 0 3

    53827 Psihologija spavanja i budnosti 1, 3 30 0 0 3

    53800 Psihologija izbora zanimanja 1, 3 30 0 0 3

    53816 Psihoneuroimunologija 1, 3 30 0 0 3

    115674 Clinical neuropsychology 2 30 0 0 3

    133420 Cognitive Neuroscience of Emotion 2 30 0 0 3

    139805 Forenzika psihijatrija 2 15 15 0 3

    53799 Menadement ljudskih potencijala 2 15 0 15 3

    53795 Psihologija marketinga 2 30 0 0 3

    102937 Psihologija starenja 2 30 0 0 3

    5054 min. 3 -

    max. 3 ECTS

    53836 Praktikum iz eksperimentalne bioloke psihologije 3 15 0 15 3

    102940 Procjena i mjerenje linosti 3 0 0 30 3

    53837 Multivarijatno razlikovanje grupa 3 15 15 0 3

    7596 min.12 - max. 12

    65150 Kompetentno roditeljstvo 3 0 30 0 3

    130568 Prevencija nasilja u adolescentskim vezama 3 0 30 60 6

    53861 Vjetine u pruanju psiholoke pomoi 3 0 30 0 3

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    36

    ECTS 76073 Egzistencijalni psihoterapijski smjerovi i logoterapija 4 0 30 0 3

    147470 Kreativne tehnike u psihoterapiji i savjetovanju 4 0 0 30 3

    53846 Pisanje nalaza u klinikoj praksi 4 0 0 30 3

    53842 Rad s grupama 4 0 30 0 3

    144889 Stres i psihotrauma 4 0 30 0 3

    133183 Studentska praksa 4 0 30 60 6

    139788 Tretman ovisnika 4 0 30 0 3

    4390 NASTAVNIKI

    MODUL min. 0 - max. -- -

    ECTS

    96487 Didaktika 1,3 30 0 15 0 4

    53847 Metodika nastave psihologije 1,3 30 0 0 0 3

    144738 Praktine vjebe predmetne metodike (Psihologija) 1,3, 0 30 15 0 5

    53900 Pravna uporita i pedagoka dokumentacija 1,3 30 0 0 0 3

    53821 Rad s djecom s posebnim obrazovnim potrebama 1,3 15 15 0 0 3

    144745 Korelacijske vjebe iz predmetne metodike nastave 2,4 0 30 15 0 5

    144706 Opa pedagogija 2,4 30 0 15 0 4

    Ukupno izborni predmeti: 36

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    37

    Tablica 4. Plan studijskog programa nakon izmjena i dopuna (P- predavanje, S seminar, V vjebe, T terenska nastava)

    STATUS PREDMETA

    IFRA PREDMETA NAZIV PREDMETA

    Od n do x

    semestra

    UKUPNO SATI Broj bodova

    po ECTS sustavu

    P S V T

    OBVEZNI PREDMETI

    57112 Klinika psihodijagnostika 1 30 0 30 4

    57110 Kognitivna psihologija 1 30 15 0 4

    57111 Psihologija linosti 1 30 15 0 4

    53867 Psihologija ponaanja u organizaciji 1 30 15 0 4

    53873 Regresijska analiza 1 30 0 15 4

    57109 Socijalna spoznaja i percepcija 1 30 0 15 4

    57113 Faktorska analiza 2 30 0 15 4

    57114 Grupni procesi i utjecaji 2 30 15 0 4

    173585 Izrada psihologijskog istraivanja 2 30 15 0 4

    53870 Psihologija obrazovanja 2 30 15 0 4

    53871 Psihoterapijski pravci 2 30 15 0 4

    57115 Teorija psihologijskih testova 2 30 0 15 4

    Vjetine psihologijskog testiranja i kliniki intervju 3 0 0 30 3

    66035 126008

    Izrada diplomskoga rada 3 0 30 0 3

    173598 Psiholoko savjetovanje 3 30 15 0 4

    53863 Razvoj u drutvenom kontekstu 3 30 15 0 4

    53869 Zdravstvena psihologija 3 30 15 0 4

    66036 126009

    Izrada diplomskog rada 4 0 120 0 18

    Ukupno obvezni predmeti: 84

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    38

    IZBORNI PREDMETI

    4388 min. 21 - max. 24

    ECTS

    IZBORNI U STRUCI

    53801 Primijenjena razvojna psihologija 1, 3 30 0 0 3

    53786 Forenzika psihologija 1,3 30 0 0 3

    53827 Psihologija spavanja i budnosti 1, 3 30 0 0 3

    53800 Psihologija izbora zanimanja 1, 3 30 0 0 3

    53816 Psihoneuroimunologija 1, 3 30 0 0 3

    173604 Vojna i poratna psihologija hrvatska i meunarodna iskustva

    1, 3 30 0 0 3

    53826 Dijagnostiki kriteriji u klinikoj praksi 1,3 15 15 0 0 3

    53801 Neuropsihologijska rehabilitacija 1,3 30 0 0 0 3

    3791 Politika psihologija 1,3, 30 0 0 0 3

    Psihologija u vrednovanju obrazovanja hrvatska i meunarodna perspektiva

    2 30 0 0 3

    53795 Psihologija marketinga 2 30 0 0 3

    102937 Psihologija starenja 2 30 0 0 3

    Suvremena psihologijska istraivanja u Hrvatskoj 2 30 0 0 3

    53810 Clinical neuropsychology 2 15 15 0 0 3

    53786 Cognitive Neuroscience of Emotion 2 30 0 0 0 3

    53791 Menadment ljudskih potencijala 2 30 0 0 0 3

    139805 Forenzika psihijatrija 2 15 15 0 3

    5054 173658 Praktikum iz eksperimentalne bioloke psihologije 3 15 0 15 3

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    39

    min. 3 - max. 3 ECTS

    53837 Multivarijatno razlikovanje grupa 3 15 15 0 3

    102940 Procjena i mjerenje linosti 3 15 0 15 3

    7596 min.12 - max. 12

    ECTS

    173683 Kompetentno roditeljstvo 3 0 30 0 3

    173685 Vjetine u pruanju psiholoke pomoi 3 0 30 0 3

    96487 Prevencija nasilja u adolescentskim vezama 3 30 15 0 0 3

    76073 Egzistencijalni psihoterapijski smjerovi i logoterapija 4 0 30 0 3

    65147 147470

    Kreativne tehnike u psihoterapiji i savjetovanju 4 0 0 30 3

    173686 Rad s grupama 4 0 30 0 3

    65146 144889

    Stres i psihotrauma 4 0 30 0 3

    133183 Studentska praksa 4 0 30 60 6

    139788 Tretman ovisnika 4 0 30 0 3

    53821 Pisanje nalaza u klinikoj praksi 4 15 0 15 0 3

    Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja u ratu i porau

    3 0 30 0 3

    4390 NASTAVNIKI

    MODUL min. 0 - max. -- -

    ECTS

    96487 Didaktika 1,3 30 0 15 0 4

    53847 Metodika nastave psihologije 1,3 30 0 0 0 3

    144738 Praktine vjebe predmetne metodike (Psihologija) 1,3, 0 30 15 0 5

    53900 Pravna uporita i pedagoka dokumentacija 1,3 30 0 0 0 3

    53821 Rad s djecom s posebnim obrazovnim potrebama 1,3 15 15 0 0 3

    144745 Korelacijske vjebe iz predmetne metodike nastave 2,4 0 30 15 0 5

    144706 Opa pedagogija 2,4 30 0 15 0 4

    Ukupno izborni predmeti: 36

  • OBRAZAC 7 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija 2016.

    OPIS IZMJENA I DOPUNA PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH

    I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA

    40

  • OBRAZAC 3 Vrjednovanje sveuilinih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih, integriranih

    preddiplomskih i diplomskih studija te strunih studija

    (2016.)

    1

    IVOTOPIS NASTAVNIKA

    (nositelja predmeta)

    Titula, ime i prezime nastavnika Doc. dr. sc. Lovorka Brajkovi Predmet / predmeti koji predaje u predloenom studijskom programu

    sveuilini preddiplomski Uvod u kliniku psihologiju (Nositelj) sveuilini diplomski Klinika psihodijagnostika (Nositelj) Kliniki intervju (Nositelj) Pedagoka psihologija (Nositelj) Razvojna psihologija (Nositelj) Psihologija u hrvatskoj knjievnosti (Predavanja)

    Suradnici na predmetu Dunja Juri Vukeli, Filip Sviben 1. OPE INFORMACIJE O NASTAVNIKU 1.1. Adresa Trpinjska 2, Zagreb 1.2. E-mail adresa [email protected] 1.3. Osobna mrena stranica / 1.4. Godina roenja 1973. 1.5. Matini broj iz Upisnika

    znanstvenika 344535

    1.6. Znanstveno ili umjetniko zvanje i datum posljednjega izbora

    Znanstvena savjetnica (biomedicina i zdravstvo), 23.svibanj, 2012 Znanstvena suradnica (drutvene znanosti, psihologija), 16.10.2015.

    1.7. Znanstveno-nastavno, umjetniko-nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora

    Docentica, 8.3.2017.

    1.8. Podruje i polje izbora u znanstveno ili umjetniko zvanje

    Biomedicina i zdravstvo klinike medicinske znanosti (znanstvena savjetnica)

    Drutvene znanosti psihologije (znanstvena suradnica)

    2. PODATCI O SADANJEM ZAPOSLENJU 2.1. Ustanova zaposlenja Sirius Centar za psiholoko savjetovanje, edukaciju i istraivanje

    Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu 2.2. Godina zaposlenja Prosinac, 2015.

    Srpanj, 2017. 2.3. Naziv radnoga mjesta (profesor,

    istraiva, suradnik i sl.) Kliniki psiholog Docent

    2.4. Podruje rada Klinika psihologija, razvojna psihologija, psiholoka procjena i tretmani djece, adolescenata i odraslih, provoditelj radionica za djecu, roditelje i odrasle

    2.5. Funkcija Programska voditeljica za zdravstvene programe 3. PODATCI