NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE VODE JADRANSKI PROJEKT …

NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE VODE JADRANSKI PROJEKT d.o.o.

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

SUSTAV JAVNE ODVODNJE BANJOLE

Split, siječanj 2011.

REVIZIJA B

Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša Poslovni centar Split Matice hrvatske 15 21000 Split NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE VODE JADRANSKI PROJEKT d.o.o. Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb

NAZIV ZAHVATA: SUSTAV JAVNE ODVODNJE BANJOLE

VRSTA PROJEKTA: PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

BROJ PROJEKTA: 38200146/EMP Banjole

VODITELJ PROJEKTA: mr.sc. Anita Erdelez, dipl.ing.grañ.

IZRADILI: Marijana Vuković, mag.biol.univ.spec.oecol.

mr.sc. Anita Erdelez, dipl.ing.grañ.

DIREKTOR ZAVODA: Andrino Petković, dipl.ing.grañ.

MJESTO I DATUM: Split, siječanj 2011.

KO

PIJA

BR.

1

REVIZIJA B

INSTITUT IGH d.d.

Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM SUSTAVA JAVNE ODVODNJE BANJOLE Broj projekta: 38200146/EMP Banjole Stranica 1

SADRŽAJ

1. UVOD 2 2. OPIS PROJEKTA 3 3. PLAN UBLAŽAVANJA UTJECAJA NA OKOLIŠ 10 4. PLAN MONITORINGA 15 5. INSTITUCIONALNI OKVIR 21 6. PRIJEDLOG SURADNJE S JAVNOŠĆU 22 7. DODACI 23

INSTITUT IGH d.d.



1. UVOD Meñunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) je ponudila zajam Republici Hrvatskoj za financiranje unapreñenja sustava prikupljanja transporta i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda naselja duž jadranske obale i otoka, odnosno financijsku potporu realizaciji programa nazvanog Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području (Costal Cities Water Pollution Control). Program je regionalnog karaktera i realizirati će se na obalnom području velikog turističkog potencijala bitnog za razvitak gospodarstva Republike Hrvatske, a planira se realizirati na principu aktivnog sudjelovanja lokalnih jedinica samouprave u suradnji s odgovarajućim vladinim agencijama. Dana 2. srpnja 2004. godine Meñunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Vlada Republike Hrvatske, u Zadru su sklopile Ugovor o zajmu (zajam broj APL 7226 HR). Istoga dana u Zadru je potpisan i Ugovor o projektu izmeñu Meñunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i Hrvatskih voda, kojim su Hrvatske vode preuzele obvezu prema Meñunarodnoj banci za obnovu i razvoj za provedbu Projekta. Program realizira posebna ustrojbena jedinica osnovana u okviru Hrvatskih voda, nazvana Hrvatske vode Jadranski projekt. Planirana je provedba Programa u tri faze. Ukupno procijenjeni troškovi realizacije Programa iznose oko 280 milijuna EUR. Osnovni ciljevi Programa su zaštita i očuvanje kakvoće mora, stvaranje uvjeta za siguran ekonomski razvoj, u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša te očuvanje i poboljšanje postignutog stupnja zaštite okoliša. Opći razvojni cilj Programa je poboljšati kakvoću priobalnih voda i mora u hrvatskom Jadranu, te ispunjavanje standarda Europske unije koji se odnose na kakvoću okoliša u lokalnim zajednicama. Svjetska Banka procjenjuje svaki projekt koji je predložen za financiranje na osnovu socijalnih procedura i procedura zaštite okoliša, tzv. „Safeguard policies“. PREDMETNI ZAHVAT Za projekt sustava javne odvodnje Banjole izrañena je Studija utjecaja na okoliš sustava javne odvodnje Banjole (ELEKTROPROJEKT d.d., 2008). Studija utjecaja na okoliš izrañena je za potrebe financiranja projekta od strane Svjetske banke i to u skladu sa smjernicama World Bank Operational Policies OP 4.01, Environmental Assessment. Studija nije prošla proceduru procjene utjecaja na okoliš jer je došlo do izmjene zakona i za ureñaje kapaciteta manjeg od 10.000ES više nije bilo potrebno provoditi procjenu utjecaja na okoliš iako su u Istarskoj županiji. Ovaj Plan upravljanja okolišem izrañen je na temelju Studije utjecaja na okoliš. Sadržaj Plana upravljanja okolišem je definiran uzimajući u obzir zaštitne mehanizme Projekta zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području, odnosno Operation Manual – Vol. III Environmental Framework te korespondirajuće procedure Svjetske banke.

INSTITUT IGH d.d.



2. OPIS PROJEKTA 2.1. POSTOJEĆE STANJE I SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA Sustav javne odvodnje Banjole obuhvaća naselja Banjole, Indije, Pomer, Vinkuran, Volme i Valbonaša na području općine Medulin. Dosad je u sklopu sustava izgrañen ureñaj Bumbište kapaciteta 50 l/s, crpna stanica Indije, kolektor do autokampa Indije, kanalizacija naselja Indije te podmorski ispust dužine 500 m s difuzorom. Crpna stanica ima sigurnosni ispust u more dužine 100 m. Ukupna dužina izvedene kanalizacijske mreže iznosi oko 1700 m. Razvojem turizma kao glavne gospodarske djelatnosti na području Općine Medulin nametnula se potreba za izradom sustavnog rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda domaćinstva i gospodarstva, a sve sa svrhom zaštite kakvoće mora. 2.2. OPIS ZAHVATA Koncepcija sustava Zahvat je definiran elaboratom „Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda općine Medulin, aktualizacija idejnog rješenja“ (Teh-Projekt hidro d.o.o., Rijeka 2004). Postojeća koncepcija odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području općine Medulin prihvaćena je kroz svu dosadašnju plansko-urbanističku dokumentaciju te predviña varijantu s tri zasebna ureñaja za pročišćavanje: Marlera – Medulin (za naselja Medulin, Ližnjan, Šišan te turistička i manja naselja koji gravitiraju na sustav), Bumbište – Banjole (za naselja Banjole, Indije, Pomer, Vinkuran, Volme i Valbonaša) te Premantura (za naselje Premantura). Kroz prostornu - plansku dokumentaciju, usvojen je razdjelni sustav odvodnje tj. posebno se odvode sanitarne otpadne vode, a posebno oborinske otpadne vode. Planirani zahvat predviña izgradnju zajedničkog sustava javne odvodnje za naselja Banjole, Indije, Pomer, Vinkuran, Volme i Valbonaša sa zajedničkim ureñajem za pročišćavanje na lokaciji postojećeg ureñaja Bumbište. Postojeći kapacitet ureñaja ne zadovoljava za konačni dotok sanitarnih otpadnih voda te ga je potrebno dograditi, a uz to od izgradnje je prošlo 25 godina pa zbog dotrajalosti treba zamijeniti i opremu. U I fazi predviña se izgradnja mehaničkog ureñaja za konačni kapacitet dotoka otpadne vode. U II fazi predviñena je dogradnja ureñaja u smislu biološkog pročišćavanja. U naselju Banjole predviña se izgradnja centralne crpne stanice (CS) Banjole na koju će dotjecati otpadne vode samog naselja Banjole kao i otpadne vode iz naselja Pomer, Vinkuran, Volme i Valbonaša. Otpadne vode naselja Vinkuran gravitaciono će se dovesti do CS Kaštanjež gdje će se otpadne vode prepumpati do najviše točke Banjola i dalje gravitacijski odvesti do CS Banjole. Od CS Banjole predviña se gravitacijski kolektor uz obalu do naselja Volme te dalje prema naselju Pomer. U samom naselju Pomer izgradit će se centralna CS Pomer iz koja će se sve otpadne vode prepumpati do gravitacijskog kolektora kojim će otpadne vode otjecati do CS Banjole. Otpadne vode naselja Valbonaša i Volme gravitacijski će se dovesti do CS Banjole.

INSTITUT IGH d.d.



Procijenjeno opterećenje sustava i karakteristike recipijenta Tablica 2.2-1. Karakteristike ulaznih podataka za ureñaj Bumbište (sustav Banjole)

razdoblje dnevna količina

m3/dan mjerodavni dotok

na ureñaj (l/s) biološko

opterećenje broj ES (cca)

2002 – zima 370 45 114 1900 2002 - ljeto 1970 95 390 6500

2015 – zima 500 45 154 2570 2015 - ljeto 2100 95 450 7500

2034 – zima 630 57 192 3200 2034 - ljeto 2515 95 565 9500

Obalno more kao recipijent pročišćenih otpadnih voda svrstano je u „manje osjetljivo područje“, a za izgrañena područja veličine < 10.000 ES, dozvoljeno je upuštanje gradskih otpadnih voda u „manje osjetljiva područja“ uz potrebnu primjenu „odgovarajućeg“ stupnja pročišćavanja te ispuštanje podmorskim ispustom. Crpne stanice i kolektori Kanalizacijsku mrežu sustava Banjole sačinjavaju glavni i sekundarni kolektori te tlačni cjevovodi. Glavni kolektori predviñeni su od profila 250-500 mm u dužini od 8.500 m. Radi lakšeg održavanja sustav sekundarne mreže izvodit će se od cjevovoda 250 mm u dužini od 33.000 m. Ukupna dužina tlačnih dionica iznosit će oko 2.100 m od cijevi profila 100–300 mm. Obzirom na konfiguraciju terena i razgranati kanalizacijski sustav potrebno je izgraditi 7 novih crpnih stanica te izvršiti rekonstrukciju postojeće crpne stanice CS-4 Indije. Crpne stanice izvest će se kao ukopani vodonepropusni armirano-betonski bazeni. Za sve crpne stanice predviñeni su sigurnosni preljevi u more. U sklopu crpnih stanica planirani su retencijski bazeni za dvosatno zadržavanje otpadne vode prije aktiviranja sigurnosnog preljeva. Tablica 2.2-2. Karakteristike glavnih crpnih stanica

crpna stanica (broj i ime) zona

mjerodavna količina 2034. god. (m³/dan)

Q (l/s) Hman (m) kom.

CS-1 Banjole T-1 2479,00 57,00 36 2+1

CS-2 Vinkuran (Kaštanjež) T-2 422,80 13,00 36 2+1

CS-3 Stocca TB-1 81,25 5,00 20 1+1

CS-4 Indije T-4 279,00 14,00 28 2+1

CS-5 Pomer T-5 746,10 20,00 27 2+1

Uz glavne crpne stanice prikazane u tablici 2.2-2. planirana je i izgradnja CS-6 Fontanela 1, CS-7 Fontanela 2 i CS-8 Šćuza. Ureñaj za pročišćavanje Ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda smješten je na poluotoku Bumbište, a navedena lokacija definirana je Prostornim planom ureñenja Općine Medulin.

INSTITUT IGH d.d.



Prema stanju recipijenta (manje osjetljivo područje) i konačnoj veličini ureñaja Banjole (9.500 ES) potreban je odgovarajući stupanj pročišćavanja. Klasična tehnologija čišćenja otpadnih voda na nivo „odgovarajući“ stupanj pročišćavanja je: automatska rešetka/sito s presom, pjeskolov/mastolov te ostali dio ureñaja na liniji vode: mjerni kanal, dozažni sifon i podmorski ispust. Ureñaj za pročišćavanje će se projektirati fazno s dovoljnim brojem linija kako bi se, prilagodio sezonskom opterećenju (sezona/van sezone), vremenskim razdobljima i faznosti izgradnje vezano na izgradnju pojedinog podsustava. Postojeći kapacitet ureñaja ne zadovoljava za konačni dotok sanitarnih otpadnih voda te ga je potrebno dograditi, a uz to od izgradnje je prošlo 25 godina pa zbog dotrajalosti treba zamijeniti i opremu. Postojeću rešetku ugrañenu u pravokutni kanal kroz koji dotječe otpadna voda potrebno je zamijeniti novom. Iza grube rešetke ugradit će se sito s pužnim kompaktorom (promjer otvora s=3 mm). Postojeći pjeskolov–mastolov takoñer je potrebno rekonstruirati te ugraditi novu opremu sa sustavom pridnene aeracije duž spremnika pjeskolova i klasirerom pijeska za iznošenje izdvojenog i dijelom ispranog pijeska u prihvatni kontejner, izdvojeni flotat (masnoće, ulja, plivajuće tvari) duž podužne sekcije mastolova se pomoću površinskog zgrtača usmjerava u prihvatni spremnik. Podmorski ispust Na predviñenoj lokaciji ispusta izveden je dio podmorskog ispusta dužine 500 m promjera 300 mm. Navedeni ispust potrebno je produžiti za oko 300 m tako da ukupna duljina podmorske dionice iznosi 800 m. Kako bi se postiglo maksimalno razrjeñenje na kraju cijevi izvest će se difuzor dužine 72 m s 10 horizontalno usmjerenih sapnica. Utjecaj otpadne vode oko ispusta Najrelevantniji dio numeričkog modeliranja širenja efluenta odnosno procjene utjecaja podmorskog ispusta na more odnosi se na koncentraciju bakterija antropogenog porijekla. U svrhu odreñivanja koncentracija efluenta u blizini podmorskog ispusta korišten je model za dva odvojena scenarija. Prvi scenarij za formiranje oblaka efluenta u morski okoliš u području blizu difuzora te drugi scenarij koji računa koncentraciju bakterija na većim udaljenostima oko ispusta uključujući branjenu zonu od 300 m do obale. Prilikom izvoñenja izračuna prvog scenarija korištena je vrlo precizna metoda numeričke integracije Runge Kutta 8 reda s promjenjivim korakom uzduž mlaza. Za model transporta za daleko polje korištena je numerička mreža konačnih elemenata i konačnih diferencija prostorne rezolucije od oko 50 m. Prilikom izračuna polja koncentracije zagañenja u blizini ispusta korištene su vrijednosti protoka otpadnih voda tijekom zime i vrha sezone ljeti. Pretpostavljena koncentracija bakterija, fekalnih streptokoka na ispustu je preuzeta iz mjerenja koncentracije na bazenu Ričina (RiEKO-LAB, 2005) kraj Novog Vinodolskog te iznosi 8.2*106 FS/100ml. Pretpostavljeni maksimalni protok za zimski period iznosi 45 l/s, a za ljetni 95 l/s. Morem razrijeñena otpadna voda neće stići na površinu, već će u zimskom periodu stići do dubine od oko -20 m, dok će udaljenost od difuzora do koje će doprijeti centar oblaka iz jedne mlaznice biti do 45 m sa razrjeñenjem od oko 700 puta. U ljetnom periodu morem razrijeñena otpadna voda podignuti će se do dubine od -33.5 m, a udaljenost od difuzora do trenutka postizavanja ravnoteže biti će oko 14 m sa razrjeñenjem će od oko 60 puta. Spomenute simulacije su izvršene za jednu mjerenu situaciju vertikalne raspodjele gustoće mora, meñutim gustoća mora se mijenja i moguće je da u nekim situacijama tijekom ljeta more ispod termokline bude skoro homogene gustoće. Tada će se oblak podignuti sve do -

INSTITUT IGH d.d.



20 m, odnosno do donjeg ruba termokline. Tada će se do trenutka postizavanja vertikalne ravnoteže, oblak otpadne vode više razrijediti (do 1000 puta).

Slika 2.2-1. Predviñena raspodjela fekalnih streptokoka a) zimi i b) ljeti u širem polju ispusta kraj rta Bumbište (lijevi ispust na slici) i rta Premantura (desni ispust na slici). Centar obaju difuzora se nalazi 1 km od obale. U ljetnom periodu koji je najkritičniji i za koji se mora osigurati najveća sigurnost, otpadna voda na svom putu od dna neće proći piknoklinu, već će se širiti ispod nje odnosno da će se naći u pridnenom sloju od -20 m do dna. U najnepovoljnijem slučaju će se pri dnu na crti 300m udaljenosti od obale moguće naći povećana koncentracija efluenta u iznosu od 10 do 50 FS/100ml. Meñutim, more na površini neće imati veću koncentraciju fekalnih streptokoka od 100 FS/100ml čak ni iznad difuzora. U slučaju da puše perzistentan i stalan vjetar prema obali, povišena koncentracija bakterija u efluentu mogla bi u ekstremnom slučaju i u izoliranim manjim mrljama stići do ruba branjene zone. Iz slike 2.2-1 se vidi da tijekom zimskih mjeseci kada stratifikacija ne postoji, moguće je da se morem razrijeñena otpadna podigne i do površine, no ni tada koncentracije veće od 100 FS/100 ml neće se proširiti do crte 300 m od obale. Valja istaknuti da je struja plime i oseke intenzivnija od rezidualne struje te će povlačiti efluent naizmjence u smjerovima SE i NW (paralelno obali). Time će u ta dva smjera mrlja biti značajno izduženija i uža, stoga ostaje mala vjerojatnost da povišena koncentracija bakterija stigne do branjene zone. Cijev ispusta od 800 m u smjeru 240° te u nastavku difuzor od 72 m (sa 10 horizontalno usmjerenih sapnica) zadovoljava obranu zaštićenog pojasa uz obalu u najnepovoljnijem scenariju ljeti. 2.3. OPIS OKOLIŠA Planirani zahvat proteže se područjem Općine Medulin i obuhvaća naselja Banjole, Indije, Pomer, Vinkuran, Volme i Valbonaša. Oceanološki podaci Oceanološki podaci preuzeti su iz studije „Oceanografska svojstva obalnog mora općine Medulin“ (HHI Split, 2004.)

INSTITUT IGH d.d.



Slika 2.3-1. Shema strujomjernih (ASS) i oceanografskih (OC) postaja

u području planiranog ispusta otpadnih voda sustava javne odvodnje Banjole Termohalina svojstva Mjerenja temperature, slanosti i gustoće mora obavljena su početkom lipnja i srpnja 2004. godine na postajama OC-1, OC-7 i ASS-1. Vremenska promjena termohalinih svojstava tijekom lipnja se najbolje vidi na prikazu razdioba temperature, slanosti i gustoće za početak lipnja i početak srpnja na postaji ASS- 1. U sloju do dubine od 25 m temperatura je porasla za oko 5°C, dok je porast temperature pri dnu bio slabije izražen, oko 1°C te je došlo do razvoja termokline. Slanost u površinskom sloju je malo narasla dok je neposredno iznad dna bila nešto niža nego početkom lipnja. Gustoća je dominantno bila pod utjecajem promjena temperature te je došlo do pada od oko 1 kg/m3 u vodenom stupcu do dubine 25 m u odnosu na početak lipnja. Mjerenja termohalinih svojstava pokazala su da je na promatranom području početkom lipnja razvijena sezonska termoklina odnosno piknoklina te da se ona prema srpnju dodatno pojačava. Jačanje piknokline je vrlo povoljno za ispuštanje otpadnih voda, jer sprječava njihovo dizanje na površinu mora. Posebno je to važno u ljetnim mjesecima, kada je i najveće opterećenje ispusta otpadnih voda zbog povećanog broja stanovnika u Banjolama i oko njih, a baš tada je termoklina odnosno piknoklina najizraženija, tj. vodeni stupac stratificiran. Strujanje mora Mjerenje morskih struja izvršeno je na postaji ASS-1 udaljenoj 1500 m od obale u razdoblju od 31. svibnja do 30. lipnja 2004. godine na dvije razine: u površinskom (3 m ispod površine) i u pridnenom sloju (na dubini od 34 m). Mjerenja morskih struja na jednoj postaji ukazuju da u površinskom i pridnenom sloju prevladavaju SE strujanja, dakle duž obale, ali prema otvorenom moru je samo oko 10% strujanja u površinskom sloju i oko 19% strujanja u pridnenom sloju usmjereno prema obali, odnosno u smjeru N i NE. Na temelju navedenog možemo zaključiti da postoji mala vjerojatnost da otpadne vode iz ispusta otpadnih voda koji bi bio lociran na postaji ASS-1 dospiju na obalu, s obzirom na nizak postotak površinskih i pridnenih struja usmjerenih prema obali.

INSTITUT IGH d.d.



Koncentracija nutrijenata Mjerenja koncentracije hranjivih soli su obavljena 1. lipnja i 1. srpnja 2004. godine na postajama OC-4, OC-5 i ASS-1. Koncentracije hranjivih soli u srpnju su nešto niže u odnosu na lipanj. Iako rezultati pokazuju samo trenutno stanje ispitivanog akvatorija, ipak upućuju na zaključak da ovaj dio akvatorija nije pod značajnijim antropogenim utjecajem. U sklopu „Projekta Jadran“ u razdoblju od 1998.-2002. godine istraženo je područje Pule, prvenstveno da bi se procijenilo ekološko stanje područja. Na temelju rezultata može se zaključiti da je more na području Banjola prema stupnju trofije oligotrofno. Sanitarna kakvoća mora Na području općine Medulin tijekom svake sezone kupanja na javnim plažama vrše se periodična ispitivanja sanitarne kakvoće mora. Sanitarna kvaliteta mora priobalnog pojasa na lokacijama u blizini ispusta sustava javne odvodnje Banjole u razdoblju 2004-2007. ukazuje da je more visoke kakvoće te podobno za kupanje. Vrijedna i zaštićena područja Lokacija planiranog sustava javne odvodnje Banjole ne nalazi se na području koje je zaštićeno prema Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) niti se nalazi na dijelu prirode koji je prostornim planovima (županije i općine) predložen za zaštitu. Cjelokupno područje Općine Medulin predstavlja izuzetnu, u značajnoj mjeri očuvanu ambijentalnu vrijednost koja se čuva i štiti sveukupnim planskim rješenjem. Prema PPU Općine Medulin (kartografski prikaz: Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu prostora – Zaštita prirodne i kulturne baštine) planirane trasa kolektora mimoilaze lokalitete zaštićene kulturne baštine. Arheološki lokalitet Centinera, antička villa rustica nalazi se uz područje zaposjedanja planiranog ureñaja, dok planirana kanalizacijska mreža prolazi naseljem Banjole, gdje se nalaze crkva sv.Nikola, župna crkva Pohoñenja Blažene Djevice Marije, crkva sv.Foške, crkva sv.Flora na groblju te arheološki lokaliteti Dračice, Mušoga i Paltana. Trasa ispusta nalazi se u području hidro-arheološke zone koja se proteže od Verudice do rta Budava. 2.4. PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ISPUŠTANJE OTPADNIH VODA Zaštita voda provodi se propisivanjem kvalitete voda definiranom u sklopu propisa

• koji se odnose na prijamnik otpadnih voda • koji se odnose na ispuštene otpadne vode

Propisima koji se odnose na prijamnik otpadnih voda ureñuje se namjena i način iskorištavanja voda (Državni plan za zaštitu voda, NN 8/99 i Uredba o klasifikaciji voda, NN 77/98, 137/08). Kriteriji za maksimalno dopuštene koncentracije opasnih tvari odreñeni su na osnovu znanstvenih istraživanja te laboratorijskih odnosno in situ opažanja o posrednom i neposrednom utjecaju opasnih tvari na čovjekov organizam. Dopuštene koncentracije odabrane su tako da ne ometaju prirodnu zastupljenost pojedinih vrsta i organizama i njihovih razvojnih stadija te ujedno omogućavaju očuvanje svih postojećih prirodnih karakteristika vodotoka odnosno mora. Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01, 14/01)1 propisuju se granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene

1 navedeni Pravilnik je bio važeći u vrijeme izrade SUO, u meñuvremenu je zamijenjen novim Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) „Odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda znači obradu otpadnih voda bilo kojim procesom, koje nakon ispuštanja ne narušavaju dobro stanje voda prijemnika.

INSTITUT IGH d.d.



koncentracije opasnih i drugih tvari, i to kako za tehnološke otpadne vode prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijamnik, tako i za vode koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijamnik. Granične vrijednosti pokazatelja u otpadnim vodama koje se ispuštaju nakon pročišćavanja iz sustava javne odvodnje u prirodni prijamnik ovisne su o veličini ureñaja (iskazanog u ekvivalentnim stanovnicima - ES) i kategoriji vode prijamnika (kao i „osjetljivosti“ područja) odnosno stupnja pročišćavanja, a za slijedeće uvjete: e) more, ispuštanje putem podmorskog ispusta u manje osjetljiva područja (područja s dobrom izmjenom vodene mase koja nisu podložna eutrofikaciji ili smanjenju kisika ili koja imaju malu vjerojatnost da to postanu radi ispuštanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje).

VELIČINA UREĐAJA STUPANJ PROČIŠĆAVANJA do 10.000 ES odgovarajući 10.000 - 50.000 ES prvi (I) više od 50.000 ES prvi (I) + drugi (II)

Oba prethodno spomenuta aspekta zaštite voda meñusobno su povezana, to jest sadržaj štetnih tvari u otpadnoj vodi prije ispuštanja u vodoprijemnik direktno će utjecati na koncentraciju zagañenja u samom vodoprijemniku. Iz ovoga proizlazi da djelotvorna provedba zaštite voda zahtjeva kontrolu dopuštene koncentracije polutanata u otpadnoj vodi nadopunjenu kontrolom maksimalnih dopuštenih vrijednosti opasnih i štetnih tvari u samom vodoprijemniku. Propisima i uredbama definirani zahtjevi o dopuštenom sadržaju opasnih i štetnih tvari u ispuštenoj otpadnoj vodi i vodoprijemniku odnosno njihova primjena predstavlja u svojoj suštini tek osnovu cjelovitog programa kontrole i očuvanja (ili poboljšanja) kakvoće obalnog mora sa konačnom svrhom osiguranja i unapreñenja prirodnog okoliša u kojem živimo. Potrebni stupanj pročišćavanja otpadnih voda na ureñaju za pročišćavanje Bumbište Prema osjetljivosti prijemnika (obalno more) i veličini ureñaja za pojedine faze izgradnje, te Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99), potreban stupanj pročišćavanja je: Završno stanje: N = 9.500 ES Veličina ureñaja: <10.000 ES Kategorija prijemnika: “manje osjetljivo područje” Stupanj pročišćavanja: odgovarajući stupanj pročišćavanja i primjena podmorskog ispusta

Komunalne otpadne vode iz sustava javne odvodnje pročišćavaju se odgovarajućim stupnjem pročišćavanja sukladno članku 2. točki q) u sljedećim slučajevima: – za ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u vodotoke i estuarije iz aglomeracija s manje od 2.000 ES, – za ispuštanje u priobalne vode iz aglomeracija s manje od 10.000 ES.“

INSTITUT IGH d.d.



3. PLAN UBLAŽAVANJA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Plan ublažavanja utjecaja na okoliš definiran je Studijom utjecaja na okoliš sustava javne odvodnje Banjole (ELEKTROPROJEKT d.d., 2008). Mjere zaštite okoliša su djelomično preoblikovane od strane izrañivača EMP-a temeljem stečenih iskustava na sličnim projektima.

FAZA (provedbe

mjere) UTJECAJ MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

TROŠKOVI ODGOVORNOST

INSTITUCIJA

izgradnje i pogona provedba nadzor

projektiranje Opće Prije početka radova treba putem sredstava javnog informiranja, obavijestiti zainteresirano lokalno stanovništvo o izgradnji planiranog zahvata i očekivanim utjecajima koje može polučiti planirana gradnja.

troškovi su uključeni u

cijenu projektiranja

projektant nositelj zahvata

projektiranje Ekološke nesreće

(1) Izraditi Operativni plan interventnih mjera zaštite voda u slučaju iznenadnog onečišćenja. (2) Izraditi Operativni plan sukladno odredbama Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01).



projektant nositelj zahvata

izgradnja

Kulturne vrijednosti Trasa podmorskog ispusta planiranog sustava prolazi područjem hidro-aheološke zone koja se proteže od Verudice do rta Budava.

(1) O početku radova potrebno je izvijestiti konzervatorsku ustanovu, radi nadzora tijekom radova zbog mogućnosti nailaska na arheološka nalazišta. (2) Tijekom vršenja iskopa na kopnu i u moru (hidro-arheološka zona) treba provoditi stalan nadzor te u slučaju arheološkog nalazišta prijaviti nadležnom Konzervatorskom odijelu Ministarstva kulture, a iskapanje vršiti sukladno naputku arheologa.


cijenu izgradnje

izvoñač nadzorni inženjer

izgradnja More i podzemne vode

(1) Organizirati servisni centar za mehanizaciju (zamjena ulja motora, zamjena hidrauličnog ulja, maziva, radionica za jednostavnije popravke) u sklopu gradilišta, kao i odgovarajuće privremeno skladište za diesel gorivo, ulja, maziva i rezervne dijelove. Preporučuje se da se lokacija postavi uz prostor budućeg ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda. Na tom prostor treba izgraditi nepropusnu podlogu s odgovarajućim prihvatnim kapacitetom za pojedinog potencijalnog onečišćivača. (2) Zaštita morske i podzemne vode osigurava se zbrinjavanjem oborinskih voda, otpadnih voda s platoa za pranje vozila te sanitarnih otpadnih voda samog sustava na siguran način, zatim odgovarajućim izborom cijevnog materijala podmorskog ispusta, odgovarajućim potapanjem, odnosno polaganjem cjevovoda na dno te pravilnim postavljanjem dfuzora. (3) Za zaštitu morske vode od onečišćenja tijekom iskopa jarka za smještaj cjevovoda treba primijeniti takav način iskopa koji će na najmanju moguću mjeru smanjiti stvaranje mutnoće vode. (4) Kod miniranja pod morem treba primijeniti takav način miniranja


cijenu izgradnje


INSTITUT IGH d.d.



koji će imati najmanji utjecaj na životne zajednice mora. Iskopani materijal treba premjestiti u otvorenije more prema dopuštenju nadležnih institucija. (5) Prije puštanja sustava u rad ispitati vodonepropusnost cijelog sustava javne odvodnje.

izgradnja

Buka Tijekom grañenja kanalizacijske mreže upotrebljavat će se mnogi strojevi i transportna sredstva koja proizvode buku koja može prelaziti razinu dopuštene buke na granici stambene zone.

Izvoditelj radova dužan je za grañenje koristiti ispravne strojeve s atestom. Radove u naseljenim mjestima i turističkim zonama treba ograničiti, sukladno projektu zaštite od buke, odnosno komunalnom redu Općine Medulin.


cijenu izgradnje


izgradnja

Zrak Uslijed izvoñenja zemljanih i drugih radova moguće je povećano stvaranje prašine koja kod nepovoljnih vremenskih uvjeta (vjetar) može doprinijeti onečišćenju atmosfere neposredno u okolišu gradilišta. Povećani promet vozila kao i rad strojeva s pogonom naftnim derivatima, može dodatno onečišćavati atmosferu ispušnim plinovima.

Tijekom grañenja izvoditelj je dužan poduzimati zaštitne mjere kojima će sprečavati, odnosno smanjivati stvaranje prašine te onečišćenje atmosfere.


cijenu izgradnje


izgradnja

Tlo (1) Na području izgradnje kanalizacijskog sustava javlja se privremeni, a ureñaja za pročišćavanje i trajni gubitak pokrovnog dijela tla, humusa. (2) Onečišćenje tla može nastati u slučaju odlaganja materijala za gradnju i viška iskopanog materijala na zemljište koje nije odreñeno i pripremljeno kao odlagalište te uslijed nekontroliranog curenja goriva i maziva iz radnih strojeva i transportnih sredstava.

(1) Prilikom izvoñenja zemljanih radova humusni sloj tla treba zasebno deponirati i kasnije iskoristiti kod hortikulturnog ureñenja. Ostali iskopani, a ne utrošeni materijal odlagati na za to unaprijed odreñeno mjesto, utvrñeno s lokalnom zajednicom. (2) Vozila kojima će se prevoziti višak iskopanog materijala treba redovito prati, kako bi se održavala čistoća prometnica.


cijenu izgradnje


izgradnja Smanjena vrijednost zemljišta Pojedini objekti ureñaja za pročišćavanje treba natkriti s učinkovitim prozračivanjem, a sve slobodne neizgrañene površine urediti i održavati sukladno projektu krajobraznog ureñenja.


cijenu izgradnje


izgradnja

Prometni tokovi U vrijeme izgradnje doći će do privremenih prekida prometa na pojedinim prometnicama ili do otežanog prometovanja.

Na dionicama prometnica na kojima će doći do privremenog prekida prometa potrebno je uspostaviti privremenu regulaciju prometa.


cijenu izgradnje


INSTITUT IGH d.d.



izgradnja

Morska flora i fauna Prilikom polaganja cijevi podmorskog ispusta doći će do privremenog nestanka staništa bentoskih zajednica na trasi ispusta. Uslijed potapanja cjevovoda na pelagijalne će zajednice utjecati zamućenje vode te nemogućnost hranjenja na mjestu radova.

Podmorski radovi izvode se na nužno ograničenim površinama dna mora, kako bi se zaštitile pridnene životne zajednice ili pojedini njezini članovi.


cijenu izgradnje


izgradnja Kopnena flora i fauna Tijekom izgradnje izvoditelj je dužan zaštititi sva stabla i biljke koje nije nužno posjeći za smještaj grañevina.


cijenu izgradnje


izgradnja

Postojeće grañevine Tijekom izgradnje kanalizacijske mreže doći će do: križanja postojećih podzemnih TK kabela s novi kolektorima kanalizacije kao i djelomičnog voñenja istih paralelnom trasom, križanja s postojećim vodovima srednje-naponske mreže kao i vodovima nisko-naponske mreže koji su u većim naseljima izvedeni pretežno s podzemnim kabelima. Na nekoliko mjesta doći će do križanja glavnog kolektora kojim se otpadna voda odvodi na ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda s postojećim glavnim vodoopskrbnim transportnim cjevovodom.

(1) Obilježiti gradilište i osigurati odgovarajuću zaštitu trase i svih instalacija na trasi. (2) Na mjestu križanja kanalizacijskog kolektora i postojećih podzemnih TK kabela, vodova srednje-naponske mreže te vodovoda potrebno je izvršiti zaštitu navedenih instalacija.


cijenu izgradnje


izgradnja

Krajobraz Početkom grañevinskih radova privremeno će se promijeniti slika promatranog područja na području izgradnje kanalizacijske mreže i ureñaja za pročišćavanje.

Za očuvanje prepoznatljivih i biološki obilježja krajobraza ovog područja treba što više zadržati meñuodnose izmeñu pojedinih elemenata krajobraza, izbjegavajući nepotrebnu prenamjenu površina, te po završetku radova izvršiti čišćenje i vraćanje okoliša, prometnica, javnih i privatnih površina u prvobitno stanje odnosno sukladno uvjetima nadležnih institucija.


cijenu izgradnje


izgradnja Ekološke nesreće Na ključnim mjestima sustava ugraditi odgovarajuće mjerače protoke.


cijenu izgradnje


korištenje Opće

(1) Oko ureñaja za pročišćavanje izvesti ogradu s upozorenjima o zabrani pristupa neovlaštenih osoba te osigurati službeni ulaz na područje ureñaja radi kontrole ulaza i izlaza te video i fizički nadzor. (2) Nakon izgradnje sustava javne odvodnje treba sve postojeće septičke jame zatrpati, a individualne ispuste pojedinih objekata u jame dokinuti.


cijenu korištenja

korisnik sustava

nositelj zahvata

INSTITUT IGH d.d.



korištenje

Zrak Za vrijeme rada ureñaja dolazi do onečišćenja zraka tvarima koje hlape ili isparavaju iz otpadne vode te emisijom kapljica iz aeracijskih bazena.

Redovito održavati sve dijelove kanalizacijske mreže: cjevovoda i spojeva, crpnih stanica, revizijskih okana, slivnika, odzračnih sustava, zatim uklanjati talog koji nastaje na mjestima zadržavanja vode te redovito vršiti zamjenu filtra. Zamijenjene filtre kao opasan otpad treba zbrinuti na siguran način preko ovlaštenih institucija.


cijenu korištenja

korisnik sustava

nositelj zahvata

korištenje Kukci i glodavci

Za zaštitu od insekata osim održavanja čistoće važna mjera je redovito saniranje novonastalih udubina na radnim i prometnim površinama na kojima bi se zadržavala voda, a za zaštitu od glodavaca redovito provoñenje deratizacije putem ovlaštene institucije.


cijenu korištenja

korisnik sustava

nositelj zahvata

korištenje More

Tijekom korištenja sustava treba: - redovito održavati sustav javne odvodnje sukladno Pravilniku o radu i održavanju sustava kojeg treba izraditi do puštanja sustava u rad, - redovito provoditi kontrolu ispravnosti opreme za daljinsko upravljanje sustavom, - pratiti hidrauličko opterećenje u kanalizacijskoj mreži te podešavati radni parametar crpki sa stvarnim dotocima otpadne vode u kanalizacijski sustav, - redovito kontrolirati ispravnost pričuvnih dijelova sustava i opreme na način da ga se povremeno pusti u rad, - redovito čistiti i prati sve dijelove ureñaja, radnih površina, spremnika za otpad i vozila, - provoditi nadzor nad upuštanjem otpadnih voda u sustav sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01), odnosno sukladno vodopravnoj dozvoli, - o rezultatima praćenja stanja okoliša redovito izvještavati eko-stožer Primorsko-goranske županije.


cijenu korištenja

korisnik sustava

nositelj zahvata

korištenje

Morska flora i fauna Utjecaj na zajednice u moru moguć je u neposrednoj blizini ispusta (u radijusu od nekoliko desetaka metara od difuzora), a najviše se utječe na bentoske zajednice.

Redovito kontrolirati ispravnost postavljenog podmorskog cjevovoda i difuzora.


cijenu korištenja

korisnik sustava

nositelj zahvata

korištenje

Otpad U postupku pročišćavanja iz otpadnih voda uklanjaju se krutine na rešetkama, pijesak na pjeskolovu te ulja i masti u mastolovu.

(1) Otpadne tvari s grube rešetke treba prikupljati u kontejner, a otpad sa sita treba prešati i djelomično dehidrirati te odlagati u kontinuiranu plastičnu vreću. Navedeni otpad predviña se odvoziti na deponiju komunalnog otpada „Kaštijun“, do njegovog zatvaranja, a nakon toga na županijsko odlagalište. Prije odlaganja preporuča se otpad stabilizirati. (2) Pijesak s pjeskolova, nakon ocjeñivanja odvozit će se na gradsku deponiju komunalnog otpada. Ulja i masti s mastolova skupljat će se u odgovarajuća betonska okna odakle će se odvoziti na gradski deponij u posebno ureñene kontejnere.


cijenu korištenja

korisnik sustava

nositelj zahvata

INSTITUT IGH d.d.



korištenje Ekološke nesreće

(1) U slučaju propuštanja kanalizacijsko sustava treba onemogućiti rad - crpljenje prema ureñaju te dio otpadnih voda usmjeriti putem sigurnosnih ispusta u more. Posebno je važno obilježavanje lokacije ispusta i postavljanje zabrane kupanja do sanacije uzroka, odnosno smanjenja onečišćenja ispod vrijednosti standarda za more namijenjeno kupanju i rekreaciji. (2) U slučaju propuštanja na tlačnim cjevovodima treba isključiti pripadajuću crpnu stanicu, a otpadne vode zbrinuti u retencijskom bazenu i/ili iste ispustiti u recipijent na sigurnosnom ispustu. (3) U slučaju kvara na ureñaju za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode treba preusmjeriti na odgovarajuće mimovode do podmorskog ispusta. (4) U slučaju nestanka električne energije na crpnim stanicama i ureñaju iste treba priključiti na rezervi izvor. (5) U slučaju požara potrebno je osigurati primjerenu protupožarnu zaštitu i minimalnu priručnu opremu za brzo i učinkovito gašenje i/li stavljanje pod nadzor požara do aktiviranja vatrogasnih postrojbi. (6) U slučaju izlijevanje goriva i/ili motornog ulja prilikom istakanja goriva iz cisterne u rezervoar potrebno je osigurati na prijemnom platou odgovarajuću količinu upijajućeg sredstva. Onečišćeni materijal treba zbrinuti kao opasan otpad putem ovlaštene institucije. (7) Moguće je onečišćenje okoliša prilikom incidenta u obradi i zbrinjavanju mulja, što treba čim prije ukloniti. (8) Moguć je ispad iz pogona odsisne ventilacije i filtarskog postrojenja za pročišćavanje zraka – što treba što hitnije otkloniti.


cijenu korištenja

korisnik sustava

nositelj zahvata

INSTITUT IGH d.d.



4. PLAN MONITORINGA

Plan monitoringa je definiran Studijom utjecaja na okoliš za sustav javne odvodnje Banjole (ELEKTROPROJEKT d.d., 2008.) osim dijela plana monitoringa označenog zvjezdicom koji je dodan na zahtjev Hrvatskih voda.

Faza Parametar monitoringa Mjesto monitoringa Metoda

monitoringa Vrijeme monitoringa

TROŠAK** ODGOVORNOST INSTITUCIJA

Izgradnja i pogon (EUR)

Provedba Nadzor

nulto stanje

Kvaliteta mora2: smjer i orijentacijske brzine površinskih i pridnenih struja, prozirnost, temperatura, pH, salinitet, kisik i zasićenost kisikom, amonijak, nitriti, nitrati, ukupan fosfor, ortofosfati, floridi, klorofil „a“, ukupni i fekalni koliformi, fekalni streptokoki3

na području difuzora: - u površinskom sloju vode, - u sloju vode na dubini od 5 m te - svakih 10 m do pridnenog sloja.

standardne metode za analizu struja, kakvoće mora i mikrobiološke

parametre u moru

prije izgradnje zahvata; jednokratna istraživanja, najbolje krajem srpnja

150 EUR + uzorkovanje (po uzorku)

nositelj zahvata

nositelj zahvata

nulto stanje Bentos: Kvalitativni i kvantitativni sastav zajednica makrofitobentosa i makrozoobentosa

na području difuzora ronilački pregled prije izgradnje zahvata; jednokratna istraživanja, najbolje krajem srpnja

1.800 EUR nositelj zahvata

nositelj zahvata

nulto stanje Sediment: organski ugljik (u sloju 0-2 cm) i redoks potencijal u površinskom dijelu sedimenta

na području difuzora standardne metode

za analizu sedimenta

prije izgradnje zahvata; jednokratna istraživanja, najbolje krajem srpnja


nositelj zahvata

nositelj zahvata

nulto stanje

Zrak: amonijak, vodik-sulfid, merkaptani, sumpor-dioksid; s glavne meteorološke postaje Pula preuzeti podatke o smjeru i brzini

u kontaktnoj zoni lokacije planiranog ureñaja s najbližim stambenim

objektima te turističkih

standardne metode za analizu kakvoće

zraka

sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) i Uredbi o

graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku

4100 EUR po mjerenju po

lokaciji

nositelj zahvata

nositelj zahvata

2Na temelju dobivenih rezultata treba procijeniti trofički status mora izračunavanjem trofičkog indeksa - TRIX čije vrijednosti se kreću u rasponu od 0 do 10 pri čemu je: TRIX < 4 – oligotrofno more; TRIX 4 – 6 – mezotrofno more; TRIX > 6 – eutrofno more. Izračun TRIX-a provodi po slijedećoj formuli: TRIX = (log10(CHl a x % DO x N x P) – (-1,5))/1,2 gdje je: - Chl a – klorofil (µg Chl a/l) - % DO – zasićenost kisikom - N – neorganski dušik (NO2-N, NO3-N, NH4-N) - P – ukupni fosfor (uk. P) 3Studijom je definirano mjerenje mikrobioloških parametara prema staroj Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) koja je bila na snazi za vrijeme izrade studije. Meñutim, Uredba je zamijenjena novom Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08).

INSTITUT IGH d.d.



vjetra, temperaturi zraka, vlazi u zraku te oborinama.

zona (NN 133/05); prije izgradnje zahvata, u dva navrata (u

toplom i hladnom razdoblju)

nulto stanje Buka: razina buke


objektima te turističkih zona

standardne metode za analizu buke

prije izgradnje zahvata; u dva navrata (izvan i za vrijeme

turističke sezone)

800 EUR po mjerenju

nositelj zahvata

nositelj zahvata

priprema*

Sve sastavnice okoliša za koje je propisano provoñenje mjera zaštite okoliša kako bi se utvrdilo nulto stanje okoliša *

lokacije izgradnje (gradilište, trasa

kanalizacijske mreže i podmorskog ispusta)

vizualno neposredno prije izgradnje


cijenu izgradnje

izvoñač

nadzorni inženjer, inspektor zaštite okoliša

priprema* Dozvole* na gradilištu

provjera jesu li sve dozvole propisane zakonom dostupne

na gradilištu

prije početka izgradnje

troškovi uključeni u


projektant nadzorni inženjer

priprema* Organizacija gradilišta* na gradilištu

provjera pravilnog ograñivanja,

ugradnje privremenog

sanitarnog čvora

prije početka izgradnje


cijenu izgradnje


izgradnja*

Sve sastavnice okoliša za koje je propisano provoñenje mjera zaštite okoliša kako bi se utvrdilo nulto stanje okoliša *

lokacije izgradnje (gradilište, trasa

kanalizacijske mreže i podmorskog ispusta)

vizualno, standardne metode ispitivanja mjernim

instrumentima

tijekom izgradnje kontinuirano


cijenu izgradnje

izvoñač

nadzorni inženjer, inspektor zaštite okoliša

izgradnja* Kakvoća zraka (prašina)* na gradilištu vizualno

kontinuirano svakodnevno, no posebnu pozornost treba

posvetiti tijekom prijevoza materijala i radova na iskopu


cijenu izgradnje

izvoñač nadzorni inženjer, JLSU***

izgradnja* Buka* na gradilištu i u okolici

mjerači zvuka, mjerači buke ili jednakovrijedni instrumenti za mjerenje buke

u slučaju pritužbe grañana 800 EUR po mjerenju

izvoñač izvoñač, nadzorni inženjer

izgradnja* Onečišćenje otpadom* na gradilištu

vizualni pregled, prateća

dokumentacija koja se predaje

Ministarstvu zaštite okoliša u kojoj su

kontinuirano tijekom izgradnje tj. svaki put kad se

otpad odvozi s gradilišta


cijenu izgradnje

izvoñač

nadzorni inženjer

gradilišta, JLSU***, MZPOUG

(inspekcija)

INSTITUT IGH d.d.



navedeni vrsta i količine otpada

izgradnja* Kulturno-povijesna baština* na gradilištu vizualno tijekom zemljanih radova


cijenu izgradnje

izvoñač

nadzorni inženjer, JLSU***,

inspekcija

izgradnja* Otrovni/opasni materijali* na gradilištu

vizualni pregled, pravilno rukovanje

i pohranjivanje provjerava se u

skladu sa Sigurnosno-

tehničkim listovima (MSDS)

kontinuirano, kada se odvoze ostaci


cijenu izgradnje

izvoñač nadzorni inženjer, inspekcija

izgradnja* Sigurnost na radu* na gradilištu nasumična inspekcija

sigurnosti na radu

kontinuirane provjere koristi li se prikladna zaštitna oprema


cijenu izgradnje

izvoñač nadzorni inženjer, inspekcija

izgradnja* Ugrožavanje prometa i sigurnosti pješaka*

na gradilištu i cestama odobrenima za pristup gradilištu u skladu s

prometnim elaboratom

vizualni pregled i potencijalne

pritužbe grañana

svakodnevna provjera znakova, ograda, pristupa i

prometne signalizacije i tokova


cijenu izgradnje

izvoñač

nadzorni inženjer,

inspekcija, konzultanti

korištenje

Kakvoća otpadne vode: pH, elektrovodljivost, otopljeni kisik, BPK5, KPK, taložive i ukupne suspendirane tvari, amonijak, kloridi, ukupne masnoće i mineralna ulja

na ulazu u ureñaj

standardne metode za analizu vode i

mikrobiološke parametre

u prvoj godini rada ureñaja, jednom mjesečno; nakon toga

ovisno o dobivenim rezultatima revidirati

učestalost sabiranja uzoraka

200 EUR + uzorkovanje

korisnik sustava

nositelj zahvata

Kakvoća otpadne vode: pH, elektrovodljivost, otopljeni kisik, BPK5, KPK, taložive i ukupne suspendirane tvari, ukupan dušik, amonijak, ukupan fosfor, ortofosfati, kloridi, ukupne masnoće i mineralna ulja, mikrobiološki pokazatelji3

na izlazu iz ureñaja 250 EUR +

uzorkovanje

korištenje Bentos: Kvalitativni i kvantitativni sastav zajednica makrofitobentosa i makrozoobentosa

na slijedećih pet postaja: • iznad sredine difuzora; • oko 550 m od obale uzduž cijevi ispusta; • oko 300 m od obale kraj

ronilački pregled

nakon prve godine praćenja, ovisno o dobivenim

rezultatima, učestalost praćenja revidirati

1.800 EUR/ pregled

korisnik sustava

nositelj zahvata

INSTITUT IGH d.d.



cijevi ispusta; • oko 300 m lijevo od treće postaje, okomito na ispust; • oko 300 m desno od treće postaje, okomito na ispust.

korištenje Sediment: organski ugljik (u sloju 0-2 cm) i redoks potencijal u površinskom dijelu sedimenta

na području difuzora standardne metode

za analizu sedimenta

dvije godine nakon početka rada, tijekom turističke

sezone 2 puta; nakon prve godine praćenja, ovisno o dobivenim rezultatima,

učestalost praćenja revidirati


korisnik sustava

nositelj zahvata

korištenje

Kontrola ispravnosti rada ispusta podmorski ispust ronilački pregled jednom godišnje prije sezone kupanja; nakon neuobičajeno

loših prilika

1.400 EUR/ pregled

korisnik sustava

nositelj zahvata

Kvaliteta mora2: smjer i brzine površinskih i pridnenih struja, temperatura, pH, salinitet, kisik i zasićenost kisikom, amonijak, nitriti, nitrati, ukupan fosfor, ortofosfati, floridi, klorofil „a“

u vertikalnom profilu (u površinskom sloju, sloj mora na dubini od 5 m te svakih 10 m do pridnenog sloja); na slijedećih pet postaja: • iznad sredine difuzora; • oko 550 m od obale uzduž cijevi ispusta; • oko 300 m od obale kraj cijevi ispusta; • oko 300 m lijevo od treće postaje, okomito na ispust; • oko 300 m desno od treće postaje, okomito na ispust.

standardne metode za analizu struja i

kakvoće mora

Prve godine ispitivanja provoditi u četiri navrata: u predsezoni (5. ili 6. mjesec),

jedanput u posezoni (9. mjesec) te dva puta u sezoni (7. i 8. mjesec); zatim svake

treće godine.


korisnik sustava

nositelj zahvata

INSTITUT IGH d.d.



Kvaliteta mora: koncentracije bakterija3

na pet postaja: • iznad sredine difuzora; • oko 550 m od obale uzduž cijevi ispusta; • oko 300 m od obale kraj cijevi ispusta; • oko 300 m lijevo od treće postaje, okomito na ispust; • oko 300 m desno od treće postaje, okomito na ispust.

standardne metode za analizu

mikrobioloških parametara u moru

Prve godine ispitivanje provoditi u dva navrata: u jeku turističke sezone i tijekom zime; pet uzastopnih dana u intervalu mjerenja ADCP strujomjera (postaviti ADCP strujomjer u području cijevi po prilici 500 m od obale); dva puta na dan (ujutro od 9 do 11 te poslijepodne od 14 do 16 h (početi s mjerenjem iznad difuzora)); Nakon prve godine shodno dobivenim rezultatima revidirati program praćenja u dogovoru s nadležnim institucijama. Ako ni jedno mjerenja vrijednosti bakterija ne prelazi 500 UKB/100ml, 10 FK/ml i 100 FS/100ml na postaji 300 m od obale, daljnje praćenje bakterija vezano za postavljanje strujomjera nije potrebno.


korisnik sustava

nositelj zahvata

korištenje Zrak: amonijak, vodik-sulfid, merkaptani, sumpor-dioksid



standardne metode za mjerenje

kakvoće zraka

Nakon prve godine praćenja, shodno dobivenim rezultatima program praćenja revidirati u dogovoru s nadležnim tijelima4

4100 EUR po mjerenju po

lokaciji

korisnik sustava

nositelj zahvata

korištenje Buka



standardne metode za mjerenje razine

buke

noćno mjerenje za vrijeme najveće opterećenosti ureñaja (ljeti); nakon prve godine praćenja, shodno dobivenim rezultatima revidirati prostornu i vremensku dinamiku mjerenja buke u dogovoru s nadležnim tijelima

800 EUR po mjerenju

korisnik sustava

nositelj zahvata

4 Predlaže se razmotriti mogućnost postavljanja automatske postaje za kontinuirano praćenje kakvoće zraka na referentnoj postaji. Pored amonijaka, vodik-sulfida, merkaptana i sumpor-dioksida bilo bi uputno stanicu opremiti i osnovnim pokazateljima onečišćenja zraka (dim, taložna tvar, NOX, lebdeće čestice, ozon).

INSTITUT IGH d.d.



na crpnim stanicama

za vrijeme rada diesel agregata; nakon prve godine praćenja, shodno dobivenim rezultatima revidirati prostornu i vremensku dinamiku mjerenja buke u dogovoru s nadležnim tijelima

800 EUR po mjerenju

* mjerenja su dodana na zahtjev Hrvatskih voda (studeni 2011.) ** svi troškovi tijekom izgradnje su na teret izvoñača *** JLSU – jedinica lokalne samouprave

INSTITUT IGH d.d.



Slika 4-1. Položaj postaja praćenja utjecaja ispusta na kakvoću mora, bentoske zajednice i stanje sedimenta te kakvoću mora na plaži

INSTITUT IGH d.d.



5. INSTITUCIONALNI OKVIR

Nadzor nad provoñenjem plana upravljanja okolišem za Projekt zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području osiguravaju Hrvatske vode kroz provedbenu jedinicu Hrvatske vode Jadranski projekt. Hrvatske vode i Hrvatske vode Jadranski projekt će provoditi cjelokupni projekt i nadgledati pridržavanje mjera zaštite okoliša tijekom razdoblja projektiranja, grañenja i pogona projekta, te osigurati provoñenje mjera praćenja i ublažavanja utjecaja na okoliš predviñenih planom upravljanja okolišem. Hrvatske se vode oslanjaju na svoja iskustva iz prethodnih projekata koje je financirala Svjetska banka, poput Projekta zaštite voda od onečišćenja u priobalnom području, I faza, kao i iz srodnih projekata izrañenih u RH. Hrvatske vode Jadranski projekt će Banci redovito podnositi “Izvješće o realizaciji Projekta”, koja će uključivati i opažanja uočena tijekom nadzora grañevinskih lokacija, kao i napomene o usklañenosti s mjerama zaštite okoliša. Hrvatske vode Jadranski projekt će općinama pomagati u pripremi natječajne dokumentacije za nabavu robe i opreme. Ujedno će, budući da ima dovoljno stručnog kapaciteta iz područja zaštite okoliša davati savjete općinama, nadzornom inženjeru i voditelju grañevine ili voditelju komunalnog poduzeća. U Hrvatskim vodama Jadranskom projektu zadužit će se osoba za koordinaciju pitanja okoliša. U Hrvatske vode Jadranski projekt, u monitoringu Plana sudjelovati će sa strane investitora nadzorni inženjer odnosno sa strane korisnika voditelj grañevine ili komunalnog društva. Oni će u svom redovnom radu pratiti provoñenje mjera ublažavanja utjecaja na okoliš i mjera monitoringa po potrebi odnosno najmanje kako je propisano u planu monitoringa te o istom jednom u tri mjeseca obavještavati i JPP i nadležne osobe za projekt pri općini. Hrvatske vode Jadranski projekt će svu dokumentaciju analizirati i rezultate stavljati u redovita Izvješća o realizaciji Projekta te slati Svjetskoj banci. Nadzorni inženjer i/ili voditelj gradilišta će osigurati da su svi radnici upoznati s mjerama ublažavanja utjecaja na okoliš predviñene planom upravljanja okoliša i da je plan upravljanja okolišem vidljivo dostupan na gradilištu. Inspektori zaštite okoliša iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva će zajedno sa stručnjacima zaštite okoliša iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstva zdravstva obavljati nadzor na temelju nenajavljenih terenskih posjeta tijekom gradnje i pogona potprojekata predviñenih u sklopu Projekta zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području a nadzirat će se uvjeti gradnje, zaštita okoliša i kakvoća vode.

INSTITUT IGH d.d.



6. PRIJEDLOG SURADNJE S JAVNOŠĆU Za investiciju predloženu u potprojektu sukladno hrvatskim propisima o zaštiti okoliša nije bilo potrebno izraditi Studiju utjecaja na okoliš te ona stoga nije prošla postupak javne rasprave koji organizira MZOPUG (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva). Ipak, Zajmoprimac je sukladno Okvirnoj politici zaštite okoliša i smjernicama Svjetske banke izradio studije utjecaja na okoliš za sve investicije financirane iz Projekta zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području 2. Za svrhovitu raspravu Zajmoprimca sa skupinama na koje projekt utječe te lokalnim nevladinim organizacijama o svim projektima Kategorije B predloženima za financiranje, Zajmoprimac pravovremeno osigurava relevantne materijale, u ovom slučaju Plan upravljanja okolišem i sažetak Studije utjecaja na okoliš, u formatu i na jeziku (hrvatskom) razumljivima i dostupnima skupinama koje su pozvane na raspravu. Svrha je promicati dijalog izmeñu svih dionika, pružiti zainteresiranim stranama relevantne materijale o projektu koji može utjecati na njihove živote, okoliš i dobrobit te osigurati transparentnost cijelog potprojekta. Na ovaj način zainteresirane skupine mogu biti obaviještene o projektu, procjeni utjecaja projekta, predloženim mjerama zaštite okoliša te programu praćenja stanja okoliša. Plan upravljanja okolišem i sažetak Studije utjecaja na okoliš bit će dostupne na web stranici Projekta zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području i/ili u tiskanom obliku na oglasnoj ploči jedinice lokalne samouprave koja sudjeluje u projektu. Na ovaj način će se tijekom dva tjedna od javnosti tražiti komentari na Plan upravljanja okolišem. Svi komentari bit će obrañeni u pisanom obliku i obrañeni u Planu upravljanja okolišem. Revidirani konačni Plan upravljanja okolišem uključivat će kratak opis zaprimljenih komentara. Prije početka radova na spomenutom potprojektu, Jedinica za provedbu projekta će u dogovoru sa jedinicom lokalne samouprave prezentirati javnosti putem lokalnih medija opseg predviñenih radova te planiranih mjera ublažavanja utjecaja na okoliš i monitoringa tijekom provedbe potprojekta, a sukladno odobrenom Planu upravljanja okolišem i sažetku SUO od strane Svjetske banke. Način i rok prezentiranja potprojekta u lokalnim medijima, kao i objava priloga i eventualne reakcije javnosti objavit će se na web stranicama Jadranskog projekta, a o tijeku upoznavanja javnosti Jedinica za provedbu projekta pismeno će izvijestiti Svjetsku banku.

INSTITUT IGH d.d.



7. DODACI

7.1. Situacijski prikaz zahvata 7.2. Popis osnovnih zakona i podzakonskih propisa vezanih uz zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj

INSTITUT IGH d.d.



7.1. Situacijski prikaz zahvata: sjeverni dio sustava (1/4)

INSTITUT IGH d.d.



Situacijski prikaz zahvata: jugozapadni dio sustava (2/4)

INSTITUT IGH d.d.



Situacijski prikaz zahvata: jugoistočni dio sustava (3/4)

INSTITUT IGH d.d.



Situacijski prikaz zahvata: Legenda (4/4)

INSTITUT IGH d.d.



7.2. Popis osnovnih zakona i podzakonskih propisa vezanih uz zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) - 5Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) - Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) - 5Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05) - Zakon o vodama (NN 153/09) - 5Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06) - Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) - 5Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) - Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) - 5Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03) - Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) - 5Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07) - Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) - 5Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93) - Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) - 5Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03) - Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09) - 5Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00,

59/01, 26/03, 82/04, 178/04) - Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09,

79/09) - Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99) - Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01) - 5Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98) - Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98, 137/08) - 5Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98) - Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08) - 5Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) - Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) - Uredba o kritičnim razinama onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05) - 5Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz

stacionarnih izvora (NN 21/07) - Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih

izvora (NN 21/07, 150/08) - Uredba o ureñenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) - 5Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 137/04, 85/06) - Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09) - 5Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim

vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01) - Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN

94/08) - 5Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 46/94) - Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) - Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) - Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01) - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(NN 145/04)

5Propisi važeći u vrijeme izrade Studije

Documents

NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE VODE JADRANSKI PROJEKT …